Hiljade građana, pretežno mladih, okupile su se u centru Sarajeva, dva dana nakon teške tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23-godišnji student, dok je četvoro povrijeđeno. Ubrzo nakon početka protesta blokirane su i veće raskrsnice u centru grada, a okupljeni su tražili odgovornost nadležnih i hitne mjere za povećanje sigurnosti saobraćaja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Hiljade građana (među njima veliki broj učenika i studenata) okupile su se u centru Sarajeva, dva dana nakon teške tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23‑godišnji mladić. Nakon okupljanja, demonstranti su izašli na glavnu saobraćajnicu, potpuno je blokirali i krenuli prema zgradi Vlade Kantona Sarajevo, tražeći odgovornost nadležnih i hitne mjere za povećanje sigurnosti javnog prevoza. Protest je započeo spontanim okupljanjem u centru grada, ali je ubrzo prerastao u masovnu blokadu glavne gradske saobraćajnice. Saobraćaj je u tom dijelu grada bio potpuno obustavljen, a ispred obližnjeg tržnog centra formirane su duge kolone vozila. Demonstranti su pozivali vozače da napuste automobile i pridruže se okupljanju. Blokada se potom proširila i na raskrsnicu na Skenderiji. Nakon višesatnog protesta, građani su se u međuvremenu razišli i protest je završen. Saobraćaj se postepeno normalizuje. Demonstranti su zahtijevali konkretne reforme u javnom prevozu i odgovornost svih institucija zaduženih za sigurnost tramvajskog sistema. Nesreća se dogodila 12. februara, kada je tramvaj iskočio iz šina prilikom skretanja ulijevo, potom udario u putničko vozilo, metalni stub i zaštitnu ogradu na stanici pri čemu je poginuo 23‑godišnji mladić, a još četiri osobe su povrijeđene, među njima i maloljetnica sa teškim povredama. Građani su se okupili i 13. februara (među njima veliki broj učenika i studenata) na mjestu nesreće i kratko blokirali saobraćaj, odajući počast stradalom i tražeći odgovornost nadležnih. Vozač tramvaja je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa i predat je Tužilaštvu Kantona Sarajevo, gdje će biti zadržan 24 sata do odluke o daljim mjerama. Vlada Kantona Sarajevo proglasila je 14. februar Danom žalosti. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je pokrenulo intenzivnu istragu. Izuzeta je dokumentacija iz GRAS-a, a uviđaj na tramvaju obavljen je uz prisustvo vještaka mašinske, saobraćajne i elektroenergetske struke. Dalje pojedinosti nisu iznošene zbog interesa istrage, a uzrok nesreće biće utvrđen nakon što vještaci dostave svoje nalaze.

Članovi Odbora za spoljne poslove američkog Senata sastali su se na marginama Minhenske bezbednosne konferencije sa članom Predsedništva Bosne i Hercegovine Denisom Bećirovićem i visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt). Senatsku delegaciju predvodila je američka senatorka Džin Šahin (Jeanne Shaheen), koja je u saopštenju navela da je sagovornicima prenela duboku zabrinutost zbog kontinuirane secesionističke retorike i, kako je istakla, nezakonitih poteza Milorada Dodika koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i regionalnu stabilnost. "Važno je napomenuti da je visoka članica Senata Šahin naglasila svoju posvećenost vršenju pritiska na administraciju predsednika Donalda Trampa da ponovo uvede sankcije gospodinu Dodiku i svima koji potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum, što predstavlja obavezno ovlašćenje uključeno u Zakon o nacionalnoj odbrani za fiskalnu 2026. godinu", navodi se u saopštenju. Sjedinjene Američke Države su, u oktobru prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, kao i članici Predsedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović i pojedinim članovima Dodikove porodice koji su bili pod američkim sankcijama. Senatorka Šahin potvrdila je snažnu podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine. Kako se navodi u saopštenju, istakla je i značaj kontinuiranog angažmana Sjedinjenih Država i međunarodne zajednice, uključujući podršku demokratskim institucijama i vladavini prava, kako bi se obezbedila mirna i prosperitetna budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine. Šahin je takođe najavila da će sprovoditi nadzor nad primenom Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, s ciljem jačeg angažmana Sjedinjenih Država prema Bosni i Hercegovini i regionu.

Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, ponovo je postao predmet krivične prijave zbog izjava koje Tužiteljstvo BiH treba ispitati kao potencijalno poticanje nacionalne i vjerske mržnje. Gostujući na platformi LindellTV, tokom nedavnog boravka u SAD, Dodik je iznio niz spornih kvalifikacija o Bošnjacima i Sarajevu. Između ostalog, naveo je da su "muslimani u Bosni surađivali s nacističkim režimom", da su "muslimani otvarali logore za djecu u Drugom svjetskom ratu", te da "muslimani oduzimaju imovinu Srbima u BiH". Dva dana kasnije, u Banjoj Luci, Dodik je ponovo izazvao pažnju javnosti. Na dan ponovljenih vanrednih izbora u bh. entitetu Republika Srpska izjavio je da će "balije požaliti za njim kad vide šta će Siniša Karan uraditi", najavljujući poteze novoizabranog predsjednika RS-a. Njegovi javni istupi izazvali su reakcije domaćih institucija i međunarodnih tijela, dok pravni okvir pokazuje koliko je procesuiranje takvih slučajeva u BiH složeno i zahtjevno. 'Očekujemo da Tužilaštvo radi svoj posao'Jedan od potpisnika krivične prijave, koju je podnio Klub bošnjačkog naroda u Domu naroda državnog parlamenta Šefik Džaferović za Radio Slobodna Evropa kaže da očekuje da pravosudni sistem uradi svoj posao. "Očekujemo da se provede istraga i kompletan postupak. Mi smo napisali sve u prijavi, ne bih da vodim medijsku polemiku. Ovo nije stvar za javnu raspravu. Ovo je pravna stvar Tužiteljstva i Suda BiH", rekao je Džaferović. U prijavi se navodi da grupa zastupnika smatra da je Dodik svojim istupima iznio netačne optužbe koje stigmatiziraju i diskriminiraju Bošnjake, čime se otvara prostor za produbljivanje međunacionalnih i međuvjerskih podjela, netrpeljivosti i konflikata. Da će pravosuđe postupati u skladu sa zakonom, najavio je i predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Sanin Bogunić. "Pravosuđe će, kao i u prošlosti, ove stvari rješavati na adekvatan način. Zna se ko šta radi, zna se šta radi tužilaštvo, a zna se i šta radi VSTV kao regulator ovog sistema", rekao je Bogunić. Iz Tužiteljstva BiH nisu odgovorili na pitanja RSE o tome koliko je ukupno krivičnih prijava protiv Dodika zaprimljeno kad je riječ o krivičnom djelu izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Koje kazne su propisane?Govor mržnje nije posebno definiran kao krivično djelo u BiH, već se procesuiranje vrši kroz krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Ovaj član Krivičnog zakona BiH zabranjuje javno širenje mržnje ili netrpeljivosti među narodima i drugim grupama, te poticanje na nasilje prema grupi ili pojedincu po etničkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi. Za ova djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Teže kazne predviđene su ako se krivično djelo počini na prijeteći ili uvredljiv način, ako ugrožava javni red i mir, ako se širi javno dostupnim materijalima, ili ako ga počini javni dužnosnik. U tim slučajevima, zatvorska kazna može iznositi od jedne do najmanje tri godine. Posebno se sankcionira javno negiranje, opravdavanje ili umanjivanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanje ili nagrađivanje pravosnažno osuđenih počinilaca. Za to su predviđene kazne do pet godina zatvora ili najmanje tri godine u težim oblicima. Visok prag da ne bi bila ugrožena sloboda izražavanjaDa bi određena izjava bila krivično djelo, sud mora utvrditi da ona nije samo uvredljiva ili politički zapaljiva, nego da je objektivno podobna da izazove mržnju, razdor ili nasilje, kaže za RSE Jovana Kisin Zagajac, odvjetnica iz Banje Luke. "Taj prag je visok upravo da ne bi ograničio slobodu izražavanja, naročito političkog govora. Upravo tu nastaje problem. Politički govor uživa najširu zaštitu u demokratskim društvima", kaže Kisin Zagajac. Objašnjava da sudovi vode računa da krivični postupak ne bude zloupotrebljen u političke svrhe. Zato se za krivičnu odgovornost traži jasan oblik podsticanja, poput direktnog poziva na nasilje, veličanja presuđenih ratnih zločina ili intenzivne dehumanizacije koja prelazi granicu političke retorike. "Sve ispod tog praga često ostaje u sferi građanske, moralne i političke, ali ne i krivične odgovornosti", navodi. Optužnice su potvrđivane u slučajevima otvorenog veličanja genocida, javnih skupova s porukama koje afirmišu ratne zločine ili direktnih poziva na nasilje prema etničkim grupama. U tim predmetima sudovi su naglašavali da sporni sadržaj mora imati takav intenzitet i kontekst da je objektivno podoban da izazove mržnju ili nasilje i da ugrožava javnu sigurnost. S druge strane, optužnice su odbijane kada su izjave, iako grube i društveno štetne, ocijenjene kao nedovoljno opasne za krivičnopravnu intervenciju. Sudovi su zaključivali da krivično pravo ne može reagovati na svaku provokativnu ili diskriminatornu izjavu, već samo na onu koja ima jasnu sposobnost da proizvede mržnju ili nasilje, objašnjava Kisin Zagajac. "Dodatna poteškoća je što govor mržnje rijetko dolazi kao jedan izolovan, eksplozivan čin. On se češće pojavljuje kao kontinuirani narativ, kao postepena eskalacija jezika. Svaka pojedinačna izjava, posmatrana zasebno, može izgledati 'ispod praga', iako u zbiru proizvodi atmosferu neprijateljstva i normalizuje uvredu kao politički alat", kaže. Upravo tu vidi uzrok što prijave nemaju brz ili vidljiv epilog. "Ne zato što problem ne postoji, već zato što je granica između političkog populizma i krivičnog podsticanja mržnje uska i pravno zahtjevna." Zbog neprocesuiranja se krše ljudska pravaNije poznato koliko prijava je podneseno protiv Milorada Dodika zbog govora mržnje. Dosad su prijave podnosili pojedinci, političke stranke, Centralna izborna komisija. Posljednji slučaj odnosi se na Dodikov predizborni skup u Istočnom Sarajevu, kada je, između ostalog, rekao da "niko ne laže gore od Turčina", aludirajući na Bošnjake. Tužiteljstvo BiH je u novembru 2025. za RSE navelo da je proslijedilo sve prijave, koje se tiču izjava Milorada Dodika na stranačkom skupu u Istočnom Sarajevu, tamošnjem tužilaštvu na postupanje. Iz Okružnog tužilaštva za RSE su rekli da je predmet će nakon analize dostavljenog materijala podzeti sve potrebne radnje i mjere u cilju donošenja tužiteljske odluke. Rečeno je i da je državno tužiteljstvo predmet ustupilo njima jer bi se moglo raditi o krivičnom djelu "javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje" Krivičnog zakonika RS-a. Ombudsmenka za ljudska prava Jasminka Džumhur upozorava da država ima obavezu da govor mržnje ne samo zabrani zakonom, već i da osigura njegovo efikasno sankcioniranje. "Svaka država kao subjekt međunarodne odgovornosti je dužna osigurati da govor mržnje i diskriminacija, govor mržnje i oblik diskriminacije, mora biti suzbijena i mora biti kažnjiva kao radnja. Ta kažnjivost nije dovoljna da je propisana u zakonodavstvu, nego se moraju osigurati efikasni mehanizmi za implementaciju ti zakonskih odredbi. Ako vlast nije osigurala primjenu tih odredbi kroz neefikasnost mehanizama koji sprovodi, dovodi do kršenja ljudskih prava", kaže Džumhur. Kao ključni problem navodi kontinuirani izostanak reakcije nadležnih organa, prije svega tužiteljstva, koja bi po službenoj dužnosti trebali pokretati istrage po saznanju o govoru mržnje. "Nedopustivo je da se krivične prijave ne registruju u Tužilaštvu BiH, nego se automatski prosljeđuju nižim nivoima", kaže Džumhur. I komesar Vijeća Evrope za ljudska prava Michael O’Flaherty izrazio je zabrinutost zbog nedavnih izjava političkih lidera u Republici Srpskoj koje, kako je naveo, mogu poticati mržnju i netoleranciju prema Bošnjacima, povećavati međuetničke tenzije i ugroziti mir. Podsjetio je i da je govor mržnje nespojiv s vrijednostima Evropske konvencije o ljudskim pravima, pozivajući političke lidere u RS da se suzdrže od takve retorike i promoviraju javnu raspravu zasnovanu na poštovanju i ljudskim pravima. Reagovao je i Helsinški odbor za ljudska prava. "U nizu javnih obraćanja prisutni su otvorena generalizacija i stigmatizacija čitavih zajednica, korištenje pogrdnih i uvredljivih izraza prema pripadnicima jednog naroda, kao i elementi historijskog revizionizma, praćeni svjesnim širenjem straha i nepovjerenja. Riječ je o ponovljenom i jasno prepoznatljivom obrascu govora mržnje i političke dehumanizacije koji očigledno izlazi iz okvira legitimne političke debate i prelazi u sferu pravne i političke odgovornosti", navode u svome reagiranju iz Helsinškog odbora. Ističu da ovakav diskurs ima ozbiljne i dugoročno štetne posljedice i po srpski narod, jer doprinosi političkoj i međunarodnoj izolaciji, narušava ugled cijele zajednice i nameće logiku trajnog sukoba kao navodno jedine političke opcije, umjesto institucionalnog dijaloga, stabilnosti i razvoja.

Sekunde vožnje od semafora do raskrsnice pretvorile su se u jednu od najozbiljnijih saobraćajnih nesreća u Sarajevu posljednjih godina. Tramvaj proizveden prije više decenija iskočio je 12. februara iz šina na jednoj od najprometnijih gradskih raskrsnica. Tramvajska nesreća u kojoj je poginuo 23-godišnji student, učenici srednje škole je amputirana noga, uz još troje lakše povrijeđenih, ponovo je otvorila pitanje koliko je siguran javni prijevoz u gradu čiji je vozni park u prosjeku star četiri decenije. Vozač je uhapšen zbog sumnje na "teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa", dok policija i tužiteljstvo provode istragu i vještačenja. Dan kasnije su na mjestu nesreće organizirani protesti, na kojima su okupljeni poručili da se ne osjećaju sigurno "ni u tramvajima, ni na ulicama". Zahtijevali su hitno povlačenje svih starih tramvaja iz upotrebe i najavili nova okupljanja ako se njihovi zahtjevi ne ispune. U proteklih pet godina tramvaji su učestvovali u najmanje sedam saobraćajnih nesreća, prema podacima MUP-a Kantona Sarajevo. Riječ je o sudarima s putničkim vozilima, uz jednu nesreću u kojoj je tramvaj udario pješaka. Javni gradski i prigradski prevoz u Kantonu Sarajevo godišnje bilježi oko 59 miliona putnika, od čega najveći broj od 28 miliona koristi tramvaj, prema podacima kantonalne vlade. Šta kažu nadležni?Vlasti u Kantonu Sarajevo pozvale su na strpljenje dok traje istraga o uzrocima nesreće. Iz policije i tužiteljstva koji vode istragu su do sad objavili samo činjenice da je tramvaj, pri skretanju ulijevo iz smjera Željezničke stanice u Sarajevu prema centru grada, iskočio iz šina, udario u putničko vozilo, potom u metalni stub i zaštitnu ogradu tramvajske stanice. Ministar saobraćaja Adnan Šteta nije odgovarao na pozive RSE, ali je u saopćenju naglasio da "nije vrijeme za špekulacije" i obećao da će se svi aspekti javnog prijevoza detaljno preispitati. Po završetku istrage, kako je naveo, "svi propusti imati ime i prezime", uz odgovarajuće sankcije. Direktor GRAS-a Senad Mujagić nije odgovorio na pozive RSE-a, dok iz ovog preduzeća nije stigao odgovor ni na upit upućen putem zvanične e-mail adrese. U saopćenju su istaknuli da u "potpunosti surađuju s nadležnim organima", naglašavajući da će "po završetku istrage sve činjenice biti dostupne javnosti". Sindikat GRAS-a tvrdi u saopćenju da, "prema njihovom iskustvu, nesreća nije rezultat ljudskog faktora". "Smatramo da vozač apsolutno nije odgovoran za ovu tragediju. Isto tako smatramo da je razlog kvar na tramvaju koji se nije mogao predvidjeti", naveli su iz sindikata. Prema zakonu, vozači u javnom prijevozu, uključujući vozače tramvaja, moraju proći ljekarski pregled svake tri godine. Vlada Kantona Sarajevo proglasila je 14. februar danom žalosti i u saopćenju apelirala na medije da se suzdrže od nagađanja dok istraga i vještačenja ne budu završeni, obećavajući da će nakon toga "insistirati na punoj odgovornosti odgovornih i sankcijama". Šta kažu stručnjaci?Saobraćajni vještak Ševal Kovačević izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je prerano govoriti o uzrocima nesreće prije okončanja uviđaja, uključujući nalaze mašinskih vještaka koji trebaju pregledati tramvaj. Kovačević, koji nije uključen u istragu, kaže da se na osnovu javno dostupnih snimaka može pretpostaviti da je tramvaj u raskrsnicu, gdje je ograničenje deset kilometara na sat, ušao prevelikom brzinom. "Šta je uzrok te brzine, to treba utvrditi istraga", kazao je Kovačević. Ovaj bivši direktor tramvajskog saobraćaja u GRAS-u navodi da sigurnost tramvajskog sistema ovisi od tehničke ispravnosti vozila, ulaganja i stroge operativne discipline, upozoravajući da stariji tramvaji predstavljaju rizik. "Nabavljeno je nešto novih vozila. No, stari tramvaji proizvode opasnost. U tramvajskom saobraćaju disciplina mora biti gotovo kao vojnička, jer prevozite putnike pod naponom od 380 volti. To podrazumijeva i ispravna vozila, savjesne vozače, kao i utvrđene odgovornosti kako bi se u svakom trenutku znalo ko šta poduzima", kazao je Kovačević za RSE. U kakvim tramvajima se voze putnici?Sarajevo je prije dvije godine započelo obnovu tramvajskog voznog parka nabavkom 25 novih niskopodnih tramvaja švicarskog proizvođača Stadler, prve moderne flote uvedene u promet nakon više od četiri decenije. Prema dostupnim podacima, prije dolaska novih vozila GRAS je raspolagao s 49 tramvaja, od kojih je 37 bilo na šinama, a prosječno su stari 40 godina. Novi tramvaji postupno su uvedeni u saobraćaj od marta 2024. godine, a ne postoji javno dostupan dnevni izvještaj o tačnom broju aktivnih starih vozila. Kakva je tramvajska pruga u Sarajevu?Projekt nabavke novih tramvaja povezan je s rekonstrukcijom tramvajske pruge od Ilidže do Baščaršije i izgradnjom nove pruge prema Hrasnici. Obnova dionice postojeće tramvajske pruge od Ilidže do Marijin Dvora, duge oko 17 kilometara u oba smjera, počela je krajem avgusta 2021. Završena je u septembru 2023. godine, što je prva temeljna obnova šina nakon više od 60 godina. Koštala je oko 40 miliona maraka (20,4 miliona eura), a financirana je kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Radove je izveo kineski konzorcij China Shandong Int. Economic & Technical Cooperation Group i China Railway No.10 Engineering Group, uz domaće podizvođače. Izgradnja potpuno nove tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice započela je u oktobru 2023. godine. Duga je 13 kilometara u oba smjera, s 20 novih stajališta i dvije okretnice. Financirana je kreditom EBRD-a vrijednim 50 miliona maraka (oko 26 miliona eura). Radove izvodi konzorcij turskih kompanija Yapi Merkezi Insaat ve Sanayi i Yapiray Demiryolu Insaat Sistemleri Sanayi ve Ticaret s podizvođačima iz BiH, a pruga bi trebala biti puštena u promet ovog ljeta. Kako posluje GRAS?Poduzeće Gradski saobraćaj Sarajevo se godinama suočava s ozbiljnim financijskim problemima i spada među najveće porezne dužnike u zemlji. Prema posljednjim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u decembru prošle godine je dug po osnovu poreza na dodanu vrijednost (PDV) iznosio 29,4 miliona maraka (oko 15 miliona eura). Tome treba dodati dug prema entitetskoj Poreznoj upravi Federacije BiH za poreze i doprinose na plaće iznosio je približno 107 miliona maraka (oko 54 miliona eura). Prema posljednjim dostupnim podacima iz decembra 2024. godine, poduzeće je zapošljavalo 1.030 radnika. Od 59 miliona putnika koliko godišnje preveze javni gradski i prigradski prevoz u Kantonu Sarajevo, 28 miliona koristi tramvajski saobraćaj, prema podacima kantonalne vlade. Autobuse koristi oko 25 miliona, a trolejbuse približno šest miliona putnika godišnje. Posljednje nesreće u kojima su tramvaji iskočili iz šina zabilježene su u junu i septembru 2019. godine, prije obnove pruge.

Nekoliko stotina građana okupilo se u blizini tramvajske stanice u centru Sarajeva, dan nakon nesreće u kojoj je smrtno stradao dvadesettrogodišnji mladić. Prilikom iskakanja tramvaja iz šina povrijeđene su četiri osobe. Nadležni kažu da rade na utvrđivanju svih okolnosti. Vlada Kantona Sarajevo proglasila je 14. februar Danom žalosti.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Dragana Jevtića, Slavka Bogićevića i Damjana Lazarevića, koji se tereta da su sudjelovali u genocidu u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Jevtić, Bogićević i Lazarević su optuženi da su tokom široko rasprostranjenog i sistematičnog napada od 11. jula do 1. novembra 1995. godine, usmjerenog na bošnjačko stanovništvo u zaštićenoj zoni Ujedinjenim naroda Srebrenica, svjesno pružali pomoć sudionicima udruženog zločinačkog pothvata. Kako je saopćeno iz Suda BiH, Dragan Jevtić se tereti da je, u svojstvu vršioca dužnosti komandira Inženjerijske čete 1. zvorničke pješadijske brigade Vojske Republike Srpske, izdavao i prenosio naređenja o pripremama lokacija za ukop ubijenih zatočenika, uključujući dopremu teške mehanizacije, osiguranje goriva i organizaciju ljudstva za kopanje jama za masovne grobnice prije i tokom egzekucija. Optužnicom je obuhvaćeno i da su Slavko Bogićević, kao pomoćnik komandira i zamjenik komandira Inženjerijske čete, te Damjan Lazarević, kao komandir voda iste čete, provodili naređenja na terenu, određivali lokacije za kopanje primarnih masovnih grobnica, davali uputstva mašinistima i neposredno rukovodili procesom ukopa tijela ubijenih radi prikrivanja tragova zločina. U drugoj tački optužnice, Bogićević i Lazarević se terete i da su tokom septembra i oktobra 1995. godine sudjelovali u organiziranom premještanju posmrtnih ostataka iz primarnih u sekundarne masovne grobnice, po naređenjima viših starješina Zvorničke brigade i Glavnog štaba VRS. Navodi se da su koordinirali radove na terenu, organizirali angažiranje ljudstva i nadzirali upotrebu teške mehanizacije prilikom formiranja sekundarnih grobnica, s ciljem prikrivanja tragova masovnih ubistava bošnjačkih muškaraca i dječaka iz srebreničke enklave. Genocid u Srebrenici, počinjen u julu 1995. godine, odnio je živote više od 8.000 Bošnjaka. Haški tribunal je za zločine u zaštićenoj zoni UN-a osudio 16 osoba, od kojih sedam za genocid, dok su posmrtni ostaci žrtava pronađeni u više od 80 masovnih grobnica na području Srebrenice, Bratunca i Zvornika. Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba na ukupno više od 700 godina zatvora, uključujući bivšeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na doživotni zatvor.

Centralna izborna komisija BiH potvrdila je i objavila rezultat prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske prema kojima je Siniša Karan izabran za tu poziciju. Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata-SNSD-Milorad Dodik, obavljaće ovu funkciju do novih opštih izbora, koji bi trebalo da budu održani u oktobru ove godine. Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske su održani 8. februara u 16 gradova u ovom entitetu i Brčko Distriktu. Na izborima je glasalo 41.826 birača, odnosno 49,51 posto. Pravo glasa je imalo 84.474 birača. Izbori su se održavali na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica, u RS i Brčko Distriktu. Ponovljeni su nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine otkrila zloupotrebe tokom glasanja 23. novembra 2025. Izbori su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u augustu 2025. oduzet mandat predsjednika RS-a, zbog presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.

Američka administracija je jako nezadovoljna onim što Milorad Dodik radi i on sigurno nema podršku nikoga iz administracije istakao zamjenik državnog sekretara SAD Christopher Landau tokom sastanka sa predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem. "Njegovo djelovanje narušava političku stabilnost i buduće planove, kao i ekonomske projekte za koje je američka strana pokazala snažan interes i spremnost za saradnju," rečeno je tokom sastanka u Washingtonu, saopšteno je iz Komšićeve kancelarije. Predsjedavajući Komšić je spomenuo i nedavne izjave Milorada Dodika, koje je okarakterizirao kao šovinističke i islamofobične. Dodik je početkom sedmice rekao da je politički cilj njegove partije "pravo naroda na samoopredjeljenje do samostalnosti" i dodao da Republika Srpska ima prijatelje među koje je ubrojao novu američku administraciju. On je dan nakon što je kandidat SNSD Siniša Karan pobijedio na ponovljenom glasanju za predsjednika Republike Srpske, rekao kako je "Bosna i Hercegovina srušena", te da "želi dio onoga koji nam pripada". "Pravo naroda na samoopredjeljenje do samostalnosti je naš politički cilj. I nećemo odustati. Vjerujemo da, ukoliko dođe do vraćanja ovih nadležnosti RS, mi smo spremni da ostanemo u dejtonskoj arhitekturi. U ovome nećemo ostati sigurno", rekao je on na konferenciji za novinare. No, iz američkog State Departmenta su za Radio Slobodna Evropa rekli da SAD nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i suprotstaviće se svim postupcima koji prijete destabilizacijom. I iz Evropske komisije su povodom Dodikovih izjava rekli da "svi politički akteri, bez obzira na to da li su na funkciji ili ne, treba da se uzdrže i odreknu provokativne retorike i postupaka koji podstiču razdor." Predsjedavajući Komšić informirao je zamjenika državnog sekretara i da je ministar vanjskih poslova naše zemlje uputio pismo državnom sekretaru Marku Rubiju, kao i svim članicama Vijeća sigurnosti UN-a, upozoravajući na posljedice odredbe ugovora o lobiranju sa kanadskom kompanijom koje se tiču ultimativnog krajnjeg cilja – nezavisnosti RS-a od Bosne i Hercegovine. Tokom sastanka u Washingtonu Landau i Komšić su, osim aktuelne političke situacije, razgovarali i o jačanju ekonomske saradnje i energetske sigurnosti. Landau je na samom početku sastanka uputio saučešće povodom tragične nesreće koja se dogodila u Sarajevu u kojoj je poginula jedna, a četiri osobe povrijeđene kada je tramvaj iskočio iz šina.

Secesionističkim najavama i tvrdnjama da u tome računa na savezništvo zemalja, među kojima su Sjedinjene Američke Države, bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uspio je u proteklih nekoliko dana, nakratko, privući pažnju međunarodne javnosti. No, iz Washingtona je ubrzo stigla reakcija u vidu upozorenja da će se suprotstaviti potezima koji su prijetnja stabilnosti, dok se nižu i inicijative za ponovnim sankcioniranjem Dodika. "Sjedinjene Države će nastaviti koristiti diplomatske alate kako bi podržale stabilnost Bosne i Hercegovine", naveli su za Radio Slobodna Evropa iz State Departmenta. Manje od četiri mjeseca nakon što su mu ukinute američke sankcije, Dodik, lider vladajuće stranke u entitetu RS, ponovno prijeti secesijom i najavljuje prenošenje državnih nadležnosti na entitet. Dok BiH formalno teži članstvu u Evropskoj uniji, on dovodi u pitanje njen daljnji evropski put i zagovara politička savezništva RS-a izvan Brisela. Predstavljajući EU kao protivnika, a ne kao partnera, u javnim istupima potencirao je kraj evropskog puta te jačanje partnerstva sa zemljama koa što su SAD, Rusija, Izrael, Mađarska i Srbija. Reagirajući na Dodikove istupe, iz State Departmenta su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da Sjedinjene Države nastavljaju podržavati Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH. "Budućnost zemlje je na njenim građanima. Potičemo sve lidere da se usredotoče na postizanje stabilnosti i prosperiteta koji njihovi građani zaslužuju", istaknuli su. Nakon objave State Departmenta, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke pod Dodikovim vodstvom, naveli su za RSE da se "niko tu ne obraća Dodiku", uz tvrdnje da prijetnje nestabilnosti stižu "isključivo iz Sarajeva". 'Dodik se preračunao s Washingtonom'Zbog antidejtonskog djelovanja, Dodik je od 2017. bio pod sankcijama SAD-a. Bili su sankcionirani i njegovi politički, te poslovni suradnici. Sankcije su mu ukinute u oktobru prošle godine, nešto više od dva mjeseca otkako mu je oduzet predsjednika RS, zbog presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Uklonjene su uz obrazloženje Washingtona da je Skupština RS napravila iskorak poništavajući zakone o sprječavanju rada državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji tog entiteta, kao i druge propise koji su, ranije doneseni, a vežu za vanustavne radnje. Ivana Stradner iz Fondacije za odbranu demokracija u Washingtonu, ocjenjuje za RSE da se Dodik "zaigrao i preračunao sa Washingtonom", ubijeđen da mu vrijednosti poput ljudskih prava i demokracije nisu prioritet. "Amerika je naivno poverovala da će Dodik da popusti sa pretnjama destabilizacijom BiH. No, poslednje nam sve govore kakav mu je plan. Da eskalira i onda uceni Zapad da će da popusti sa pretnjama, ako mu daju šta želi, a onda da de-eskalira. To je stara strategija", kaže Stradner. Smatra i da će nakon što se "Washington uvjeri da Dodik manipulira", njegovim igrama doći kraj". "Iako Sjedinjene Države trenutno vrednuju više ekonomsku saradnju od globalne promocije demokratije, neće tolerisati lidere koji destabilizuju Balkan, kao ni korupciju", kazala je. O željama i ciljevima da entitet RS proglasi nezavisnost od BiH, Dodik je tokom svojih mandata često govorio. No, konkretne korake u tom pravcu nije poduzimao s obzirom na to da Ustav BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne predviđa mogućnost otcjepljenja entiteta. Proteklih godina je u više navrata, također, izjavljivao da bi proglasio nezavisnost tog bh. entiteta ukoliko bi Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u. No, nakon što je Trump u novembru 2024. osvojio drugi predsjednički mandat, iz Sjedinjenih Država je i tada stigla poruka da neće mijenjati politiku podrške teritorijalnom integritetu BiH. Američki kongres usvojio je krajem prošle godine Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane, koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, a tiče se, među ostalim, njegove evropske budućnosti. U njemu se navodi da američka vlada neće voditi politiku koja zagovara razmjenu teritorija, podjelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu. Kao međunarodne saveznike za političke ciljeve, Dodik je proteklih godina često isticao i ruskog predsjednika Vladmira Putina, s kojim se nije prestao sastajati ni tokom ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela 2022. Bez konkretnih dokaza za svoje tvrdnje, izjavio je i da je 15 država spremno priznati nezavisnu RS "u roku od 48 sati". Ivana Stradner tvrdi da aktualiziranjem priče o navodnim saveznicima, te okretanjem leđa Briselu, Dodik pokušava igrati "na nekoliko stolica". "To mu neće uspeti. Njemu treba novac EU za opstanak na vlasti i zato mu odgovara da pregovaranje sa Briselom što duže traje. Rusija mu treba da ga ideološki podržava i da koristi Putinu za moskovske igre na Balkanu. Trump je pragmatični igrač, pa Dodik računa na ekonomsku saradnju. Ko visoko leti nisko pada i to će on osetiti, jer neće ispuniti ono što je obećao Americi", kazala je. Dodikova lobiranjaVlast RS-a izdvajala je posljednjih godina novac iz entitetskog budžeta za ugovore s lobističkim kućama u SAD-u, nastojeći osigurati političku podršku za svoje poteze na međunarodnoj sceni. Krajem decembra 2024., potpisan je ugovor sa američkim advokatskim uredom "Zell & Associates International Advocates". Cilj je bio lobiranje za ukidanje sankcija, promoviranje dijaloga s Trumpovom administracijom, te preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH. Nakon Dodikove februarske posjete Washingtonu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković objavio je podatak da su iz RS-a, u septembru prošle godine, potpisali lobistički ugovor, kako je kazao, vrijedan četiri miliona dolara. Prema dokumentaciji koju je ustupio novinarima, ugovor je sklopljen sa konsultantskom kućom "Dickens & Madson" iz Kanade koju, kako je naveo, predstavlja Ari Ben-Menashe, bivši izraelski službenik vojne obavještajne službe. Konaković tvrdi da je svrha lobiranje za Dodikove interese kod američke administracije. "Secesija je jasno naglašena kao konačni cilj, što čini udar na ustavni poredak BiH", kazao je, najavljujući da će o svemu biti obaviještene kanadske vlasti. Dodikovim posljednjim istupima nakon posjete Washingtonu, prethodila je i službena posjeta Izraelu, gdje je boravio krajem januara. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu čestitao je prije nekoliko dana pobjedu Siniše Karana, iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na prijevremenim izborima za predsjednika RS. Netanyahu je 10. februara na društvenim mrežama napisao da je to znak "sve bližeg prijateljstva i suradnje između Izraela i RS". 'Ohrabren ukidanjem sankcija'Toby Vogel, analitičar iz Vijeća za demokratizaciju politike (DPC) sa sjedištem u Briselu, ocjenjuje za RSE da je Dodik shvatio uklanjanje američkih sankcija kao "potvrdu svog kursa zbog čega se vratio starim prijetnjama otcjepljenjem, kad god mu to odgovara". "A nikada zapravo ne poduzimajući ništa u vezi s tim. Ne vidim uvjerljiv razlog zašto bi sada želio istupiti iz BiH. No, ohrabruje ga brisanje s liste sankcioniranih i to oblikuje njegovu današnju retoriku", ističe Vogel. Kako kaže, Dodik je uvjeren kako su mu Sjedinjene Države trenutno ideološki bliže od EU. "Šta god ko o njoj mislio, EU i dalje predstavlja zajednicu zasnovanu na vladavini prava, demokraciji i vrijednostima. Sve to se, također, događa u okolnostima u kojima SAD više ne govore da imaju iste interese kao EU", kazao je. Otklon od EUStatus kandidata za članstvo u EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu odobreni u martu 2024. godine. No, do danas nisu počeli, jer nisu ispunjeni uvjeti poput imenovanje glavnog pregovarača, te usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Politički zastoji i kriza vlasti 2025. usporavaju evropski put BiHU proteklim godinama Dodikov odnos prema evropskim intergacijama BiH se mijenjao. Tako je prešao put od faze u kojoj je podržavao članstvo u EU, preko kritika Briselu, do današnjih kvalifikacija da je EU "neuspješan projekt". Vogel ističe da Dodik trenutno govori ono što godinama demonstrira - da ga ne zanima pridruživanje EU, dok potkopa državnu vlast kad god mu je to u interesu. "Kao politiku artikulira nešto što de facto radi godinama. Nije tu stvar administrativnih kapaciteta i samo je pitanje želite li to ili ne. Očito je da ni [Aleksandar ]Vučić ni Dodik, niti mnogi zvaničnici u regiji, ne teže istinski članstvu u EU", kaže Vogel. Nakon Dodikovih izjava oglasili su se i iz Evropske komisije, ističući da bi se svi politički akteri, trebali suzdržati provokativne retorike i djelovanja. To uključuje i propitivanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta BiH. EU i njene članice jedan su od značajnijih trgovinskih partnera BiH, s kojom ostvaruje oko dvije trećine vanjske trgovine. "Samo od 2020. godine, EU je mobilizirala 2,4 milijarde eura investicija za ovu zemlju", izjavio šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca, ističući da bi za BiH bio veliki gubitak da propusti mogućnosti koji nudi Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Evropska komisija odobrila je krajem prošle godine Reformsku agendu BiH, što predstavlja ključni korak za dobijanje 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast. Radi se o dokumentu oko kojeg državna vlast nije mogla postići dogovor gotovo dvije godine.

Sjedinjene Američke Države nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i suprotstaviće se svim postupcima koji prete destabilizacijom, izjavio je u četvrtak portparol američkog Stejt departmenta za RSE povodom izjava predsednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Dodik je početkom sedmice rekao da je politički cilj njegove partije "pravo naroda na samoopredjeljenje do samostalnosti" i dodao da Republika Srpska ima prijatelje među koje je ubrojao novu američku administraciju. Na upit RSE o Dodikovoj izjavi, portparol Stejt departmenta je izjavio da "SAD nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine". "Sjedinjene Države će nastaviti da koriste svoje diplomatske alate kako bi podržale stabilnost BiH i suprotstavile se postupcima koje uvode pretnje nestabilnosti. Budućnost Bosne i Hercegovine je na njenim građanima. Podstičemo sve lidere da se fokusiraju na obezbeđivanje stabilnosti i prosperiteta koji njihovi građani zaslužuju", rekao je portparol Stejt departmenta. Zamenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau (Christopher Landau) takođe je na sastanku s predsedavajućim Predsedništva BiH Željkom Komšićem "potvrdio podršku SAD političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu BiH", izjavio je portparol Stejt departmenta Tomi Pigot (Tommy Pigott) Pigot je rekao da su Landu i Komšić takođe razgovarali o unapređenju zajedničkih ekonomskih prioriteta, uključujući projekat gasovoda Južna interkonekcija koji će ojačati energetsku bezbednost BiH i obezbediti pristup američkom prirodnom gasu. SNSD: 'Niko se tu ne obraća Miloradu Dodiku'Portparol SNSD-a Radovan Kovačević na upit RSE za komentar o izjavi State departmenta rekao je da se "niko se tu ne obraća Miloradu Dodiku". "Obraćaju se onima koji 'uvode prijetnje nestabilnosti', a čini mi se da prijetnje izazivanja nestabilnosti stižu isključivo iz Sarajeva. Dodik je ponudio rješenje – ono što piše u Dejtonskom sporazumu i u Ustavu BiH. Vjerujem da to može naići isključivo na podršku i odobravanje", rekao je Kovačević. Dodik je u ponedeljak, dan pošto je kandidat SNSD Siniša Karan pobedio na ponovljenom glasanju za predsednika RS, rekao kako je "Bosna i Hercegovina srušena", te da "želi dio onoga koji nam pripada". "Pravo naroda na samoopredjeljenje do samostalnosti je naš politički cilj. I nećemo odustati. Vjerujemo da, ukoliko dođe do vraćanja ovih nadležnosti RS, mi smo spremni da ostanemo u dejtonskoj arhitekturi. U ovome nećemo ostati sigurno", rekao je on na konferenciji za novinare. Dodik je rekao da Republika Srpska ima "prijatelje i neprijatelje". "Naši prijatelji su Ruska Federacija, nova američka administracija, Izrael, Mađarska, Srbija, dio Crne Gore. Hoćemo da kažemo da smo svjesni naših neprijatelja. Muslimani, političko Sarajevo, muslimansko Sarajevo je naš neprijatelj", rekao je Dodik. On je najavio da će SNSD "vrlo brzo" u Skupštini RS izneti predlog u kome se traži povrat prenesenih ovlašćenja iz Dejtonskog sporazuma, kao "uslov za bilo kakav razgovor o Bosni i Hercegovini". "To se odnosi na vojsku, graničnu policiju, obavještajnu službu, da se ukinu Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, da se model fiskalnog sistema vrati u nadležnost RS, da se budžet BiH kreira na bazi rotacija iz budžeta entiteta i da nema izvorne prihode", kazao je Dodik. Skupština RS usvojila je u oktobru prošle godine zakon o prestanku važenja spornih zakona zbog čijeg je potpisivanja, između ostalog, Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javnih funkcija na šest godina. Reč je o Zakonu o neprimenjivanju Odluka Ustavnog suda BiH, Izbornom zakon RS, Zakonu o zabrani delovanja vanustavnih institucija BiH, Zakona o dopuni Krivičnog zakonika RS, te Zakona o visokom sudskom i tužilačkom veću RS. Prethodno je ove zakone nevažećim proglasio Ustavni sud BiH. Povodom poslednjih Dodikovih izjava, zvaničnici Evropske komisije su naveli da "svi politički akteri, bez obzira na to da li su na funkciji ili ne, treba da se uzdrže i odreknu provokativne retorike i postupaka koji podstiču razdor, uključujući i dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine."

Dvadesetdvogodišnji muškarac je smrtno stradao nakon što je tramvaj iskočio iz šina na tramvajskom stajalištu kod Zemaljskog muzeja u Sarajevu, saopćeno iz MUP-a Kantona Sarajevo 12. februara. "Prema posljednjim informacijama, zbrinute su ukupno četiri osobe. Dvije osobe odmah odvezene u bolnicu, dvije su obrađene na mjestu nesreće", kazala je glasnogovornica MUP-a Kantona Sarajevo Mersiha Novalić. Nesreća se dogodila u prijepodnevnim satima. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je saopšteno kako će uviđaj biti nastavljen i sutra. "Uviđaj se radi pod nadzorom dva tužioca, uz prisustvo vještaka mašinske i saobraćajne struke. Biće provedena potrebna vještačenja s ciljem utvrđivanja svih okolnosti i načina nastanka nesreće, nakon čega će biti donesena odluka o daljim procesnim radnjama", navodi se u saopštenju. Prema fotografijama, zbog iskakanja tramvaja iz šina, srušena je tramvajska stanica. Tramvajski saobraćaj je potpuno obustavljen prema centru grada. Policija je blokirala mjesto nesreće i nije moguće pristupiti lokaciji. Čelnici Skupštine i Vlade KS izrazili su najdublje saučešće porodici i najbližima osobe koja je tragično izgubila život u saobraćajnoj nesreći. "Ova tragedija duboko nas je potresla i s iskrenim suosjećanjem dijelimo bol s porodicom stradale osobe. Povrijeđenima upućujemo želje za što brži i uspješniji oporavak", navodi se u zajedničkom saopćenju. Iz policije je saopšteno da će saobraćaj biti pušten kada se steknu uslovi. Šta kažu Sarajlije?"Ovo je katastrofa, Ne osjećam se sigurno poslije ove nesreće", kaže za Radio Slobodna Evropa Senad Bajrović. "Ovo su stari tramvaji. Trebali bi ih promijeniti zbog sigurnosti", kaže student koji se nije želio predstaviti. "Ovo je strašna tragedija. Grozna je tragedija", ističe Amir Džeko.

Sedam kablovskih operatera u Bosni i Hercegovini i dalje distribuira program šest ruskih državnih televizija koje je Europska unija zabranila prije četiri godine zbog širenja dezinformacija, opravdavanja agresije na Ukrajinu i hibridnog ratovanja. Među sankcioniranim medijima su Russia Today (RT), Russia 24 i Sputnjik, čiji programi šire prokremaljske narative i, na primjer, negiraju genocid u Srebrenici. Dio operatera koji prenose te kanale u BiH u vlasništvu je Telekoma Srbije. Šta poručuju iz EU?"Potičemo i očekujemo da će BiH osigurati potpunu provedbu restriktivnih mjera EU-a, uključujući i one prema Rusiji i Bjelorusiji", naveli su iz Europske komisije za Radio Slobodna Europa (RSE). Naglasili su kako strana manipulacija informacijama i uplitanje, uključujući dezinformacije, predstavlja sve veću prijetnju demokratskim društvima. Dodali su da EU pojačava svoju podršku partnerima sa Zapadnog Balkana kako bi se suprotstavili dezinformacijama i drugim hibridnim prijetnjama, te kako Rusija svoju agresiju protiv ukrajinskog naroda prati informacijskim i propagandnim ratom na globalnoj razini. "Kremljov režim transformirao je državne medije u instrumente manipulacije informacijama i informacijskog ratovanja", kazali su iz Europske komisije za RSE, dodavši da je zato EU uvela sankcije protiv ruskih državnih medija, uključujući RT i Sputnjik. Distribucija kanala Russia Today i Russia 24 putem zemaljskog i kablovskog signala zabranjena je u EU zbog njihovih kampanja dezinformacija, od početka ruske sveobuhvatne agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Sankcije uključuju zabranu distribucije na teritoriju EU putem kablovskih i satelitskih operatera, IPTV platformi, internetskih aplikacija i oglašavanja. EU naglašava da se radi o "sigurnosnoj mjeri", a ne standardnoj regulaciji medija, s ciljem smanjenja dezinformacija i stranog političkog utjecaja u regiji. Zemlje EU nisu blokirale pristup njihovim internetskim stranicama. Društvene mreže, poput YouTubea, Mete i TikToka, ograničile su ili blokirale distribuciju sadržaja ruskih državnih medija. "Interes Rusije u BiH je jednostavno zaustaviti njenu daljnju integraciju u NATO i odugovlačiti s njenom integracijom u EU", kazao je za RSE Ahmed Kico, umirovljeni obavještajac i koautor knjige "Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan - Aspekti geopolitike i hibridnog rata". On kaže da je riječ o "hibridnom ratu protiv BiH", države koja je od 2022. godine u statusu kandidata za članstvo u EU. "Rusija to ne radi sama, već preko svojih medija u regiji, a značajnu pomoć joj daju i neke medijske kuće iz Srbije i BiH koji navodno zagovaraju europejstvo i NATO, ali u suštini žele status quo", dodao je Klico. Ko distribuira ruske kanale u BiH?Većina kablovskih operatera iz Federacije BiH prekinula je 2022. godine distribuciju ruskih državnih kanala, uskladivši se s mjerama EU i bez zvanične odluke vlasti. "U 2022. godini proslijedili smo Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH zahtjev za prestanak distribucije audiovizualnih medijskih usluga za navedene kanale [RT, Russia24]", naveli su za RSE iz tuzlanskog kablovskog operatera TX TV, jednog od 40 kablovskih operatera u BiH. Ipak, sankcionirani kanali ostali su dostupni u određenim dijelovima zemlje putem sedam operatera. Prema programskoj listi prijavljenoj Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH, kanali Russia Today i Russia 24, pored ostalih, dostupni su putem mreže "ELTA-MT" na području Tuzle, te "Logosofta" na području Sarajeva, u entitetu Federacija BiH. Logosoft je u vlasništvu Telekomunikacija Republike Srpske (m:tel), operatera koji je u većinskom vlasništvu Telekoma Srbija. U entitetu Republika Srpska (RS) sankcionirani kanali dostupni su kod pet kablovskih operatera, od kojih su dva u vlasništvu m:tel-a, dok su ostali privatni, prema podacima iz poslovnih registara. RSE je u više navrata kontaktirao operatere koji distribuiraju sankcionirane kanale, ali oni nisu odgovorili na upite. Šta kaže regulator?Da bi kablovski operater legalno distribuirao strani televizijski program, mora Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH dostaviti ugovor s vlasnikom autorskih prava. RAK BiH može kazniti televizije ako krše zakone u BiH emitirajući, naprimjer, sadržaj koji sadrži govor mržnje ili u kojem se namjerno iznose lažne informacije, ali ne može zabraniti emitiranje nekog kanala. "RAK BiH nema posebnih komentara", kazali su iz ovog državnog regulatora za RSE na opširan upit RSE o tome da li je ta institucija i u kakvoj obvezi po pitanju distribucije stranih kanala koji su pod sankcijama EU. Zanimalo nas je i da li je netko upućivao prigovore zbog neke emisije ili dijela emisije koji je distribuiran i emitiran u BiH na ruskim kanalima. Na čelu RAK-a BiH je Draško Milinović, bivši generalni direktor Radio-televizije Republike Srpske i nekadašnji savjetnik bivšeg predsjednika Milorada Dodika. Dodik održava veze sa Rusijom, a sa ruskim liderom Vladimirom Putinom sastao devet puta nakon početka rata u Ukrajini. Šta je do sada naglašavano iz EU?Europska unija u više je navrata isticala da se Bosna i Hercegovina mora uskladiti s restriktivnim mjerama protiv Rusije, uključujući zabranu emitiranja sankcioniranih ruskih državnih medija. EU je još 2011. godine uspostavila tzv. okvir restriktivnih mjera za BiH, ali one do danas nisu korištene i primijenjene. Europska komisija u izvještajima o napretku BiH redovito upozoravala na potrebu zatvaranja prostora za strani utjecaj i manipulaciju informacijama. Izvještaji naglašavaju da zemlja još nema sveobuhvatan okvir za borbu protiv hibridnih prijetnji, dok su javne institucije i dalje ranjive na kibernetičke napade i strano političko djelovanje. "Zabrinuti smo zbog zlonamjernog stranog uplitanja i kampanja dezinformiranja stranih aktera u BiH, posebno Rusije i Kine, kao i njihovog prenošenja putem lokalnih medija i političkih struktura", navodi se, pored ostalog. Europski parlament u posljednjoj rezoluciji o BiH izražava duboku zabrinutost zbog ruske propagande u javnom emiteru Republike Srpske, osuđuje emitiranje RT kanala kao kršenje sankcija EU i poziva na podršku BiH u suzbijanju kampanja dezinformiranja. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (Narod i Pravda, FBiH) ranije je izjavio da podržava sankcije protiv Rusije, no njihovu primjenu u državnoj vladi blokiraju ministri iz RS-a. S druge strane, ministar vanjske trgovine Staša Košarac (SNSD, RS) tvrdi da sankcije BIH prema Rusiji ne postoje" dok god u državnim institucijama djeluju ljudi koji slijede politiku RS-a.

Generalni sekretar NATO-a podsetio je predsednika Srbije Aleksandra Vučića da Alijansa i dalje čeka utvrđivanje odgovornosti za dešavanja na Kosovu tokom 2023. godine. "Lično, ali i kao predstavnik NATO-a, u bliskom sam kontaktu sa predsednikom Srbije. Još čekamo od njega utvrđivanje odgovornosti za ono što se dogodilo 2023. godine u Banjskoj i druge događaje tokom 2023.", izjavio je Mark Rutte. Istakao je da vojni savez kroz misiju KFOR pažljivo prati sva dešavanja na Kosovu. Što se tiče situacije u Bosni i Hercegovini, ponovio je da neće dozvoliti bezbednosni vakuum u toj zemlji. Rutte je ove navode izneo uoči predviđenog sastanka ministara odbrane zemalja članica NATO-a, koji je zakazan za 12. februar. Ministri će raspravljati o vojnoj podršci Ukrajini. "Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali ukrajinski narod je više puta pokazao da se neće dati slomiti", naglasio je Rutte. Biće ovo drugi ministarski sastanak na kojem neće učestvovati nadležni ministar iz Sjedinjenih Američkih Država. Državni sekretar odbrane Pete Hegseth u Brisel je poslao zamenika, Elbridgeja Colbyja. U decembru prošle godine, na sastanku ministara spoljnih poslova Alijanse, bio je odsutan i državni sekretar Marco Rubio. Rutte ne vidi to kao znak da SAD više nisu posvećene saveznicima. "Uopšte ne verujem u to. Moram reći da su moji razgovori i kontakti sa višim američkim rukovodstvom, bilo da je reč o Beloj kući, Pentagonu ili State Departmentu, intenzivni - kao i uvek. Ti ljudi rade širom sveta. Naravno da je NATO važan, ali oni moraju i da deluju na zapadnoj hemisferi i u Pacifiku. Tako da potpuno prihvatam da najviši ministri ne mogu uvek biti ovde", naveo je generalni sekretar NATO-a.