Baza s više od 50.000 ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine objavljena je na dark webu početkom juna i predstavljena kao evidencija jedne od institucija bh. entiteta Republika Srpska, Agencije za agrarna plaćanja. Desetak dana kasnije nadležne institucije još ne mogu potvrditi da su podaci zaista procurili iz njihovog sistema, a prve analize, saznaje Radio Slobodna Evropa, ukazuju da bi moglo biti riječ o kombinaciji informacija prikupljenih iz različitih izvora. Iza objave podataka stoji hakerska "INF GRUPA", koja, prema nezvaničnim saznanjima Radija Slobodna Evropa djeluje iz Srbije, te je već izvela nekoliko hakerskih napada u Srbiji i Hrvatskoj. Kako je za RSE potvrdio nezvanični izvor iz Vlade RS-a, koji je imao uvid u objavljenu "bazu", više od 50.000 ličnih podataka praktično su besplatno ponuđeni objavom na dva teško dostupna foruma na "dark webu". "To je bućkuriš podataka. Tu ima svega. Kriminalci na kriminalnom forumu su rekli 'ovo je government' i 'ovo ti je vezano za Vladu Republike Srpske'. Oni su to napisali, a mi sad to uzimamo kao činjenicu. A tu ima podataka dosta građana i iz entiteta Federacija BiH, ima dosta i iz Brčko distrikta, ima netačnih podataka", naveo je izvor RSE. Prema njegovim riječima, objava od koje je sve krenulo zasniva se na jednom screenshotu koji je podijeljen masovno i koji ne otkriva dovoljno informacija o stvarnom porijeklu podataka. Nalog Dark Web Informer na X-u objavio je početkom juna da se na hakerskim forumima dijeli baza podataka povezana s domenom vladars.rs, koju cyber sigurnosni izvori povezuju s grupom "INF GRUPA". "Dark web" je dio interneta koji nije dostupan putem uobičajenih pretraživača i kojem se pristupa posebnim alatima, a često se koristi za anonimnu komunikaciju i razmjenu podataka. Nadležne institucije u RS tvrde da trenutno nema dokaza da je došlo do proboja informacionog sistema, dok saznanja ukazuju da bi moglo biti riječ o kombinaciji ličnih podataka građana iz različitih izvora iz cijele BiH. Prema ocjenama stručnjaka, bez obzira na to odakle potiču, ovakvi podaci, koji uključuju imena, adrese i identifikacione brojeve, mogu biti iskorišteni za zloupotrebe identiteta i druge oblike prevare. Iz institucija RS nisu odgovorili na upit RSE o tome jesu li oštećeni građani obaviješteni o ovom curenju podataka. Poljoprivrednici zabrinutiPoljoprivrednici u RS-u zabrinuti su zbog cijele situacije, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice. Bakajlić je za RSE rekao da ga još niko nije kontaktirao iz Ministarstva poljoprivrede, a ni iz Agencije za agrarna plaćanja. Naveo je kako je veliki strah među članovima tog Udruženja od moguće zloupotrebe podataka i gubitka novca. "Zovu mene kao predsjednika Udruženja, pitaju ko ima sredstava na računu, da diže i sklanja. Ljudi žive od toga, prebacuju sredstva od podsticaja. Ovdje treba neko debelo da odgovara ako se utvrdi da je to tačno. U naredna dva do tri dana ćemo kontaktirati nadležno Ministarstvo da dobijemo objašnjenje. Dosta ljudi se prepalo i podiglo sredstva", rekao je Bakajlić. Iz Ministarstva poljoprivrede RS-a nisu odgovorili na upit RSE o mogućem curenju podataka i ugroženosti korisnika podsticaja. Šta kažu institucije u Republici SrpskojAgencija za agrarna plaćanja Republike Srpske saopštila je 15. juna da, nakon provjere svojih evidencija, nije pronašla bazu podataka koja bi "po strukturi, obimu i sadržaju odgovarala onoj koja se pojavila na dark webu". Kako navode, takva zbirka podataka "ne može biti generisana" iz njihovog informacionog sistema u formi u kojoj je prikazana, a kao dodatni indikator ističu i odstupanje u broju korisnika, oko 51.000 zapisa u objavljenoj bazi u odnosu na približno 45.000 korisnika u njihovim registrima. Istog dana i premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da u ovom trenutku nije potvrđeno da su objavljeni podaci zaista iz sistema Agencije. Naveo je da su prve informacije ukazivale da se ne radi o njihovim evidencijama, ali da se provjere i dalje provode, te da je Agencija stavljena pod poseban režim kontrole kako bi se utvrdilo šta se tačno dogodilo i da li je eventualno došlo do proboja sistema. Iz Odjeljenja za računalno-bezbjednosne incidente (CERT RS) entitetske Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije za RSE poručuju da je "prerano donositi zaključke o prirodi incidenta, dok su sve provjere u toku". Ističu da se konačna ocjena da li je riječ o hakerskom napadu, neovlaštenom pristupu ili drugom obliku curenja podataka, može dati tek nakon završetka tehničkih i istražnih procedura. Napominju da objava i osnovnih ličnih podataka predstavlja određeni sigurnosni rizik za građane, posebno u kontekstu mogućih prevara i zloupotrebe identiteta. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nije dostavilo dodatne odgovore na upit Radija Slobodna Evropa, već je proslijedilo ranije zvanično saopštenje u kojem se navodi da policija, zajedno sa Agencijom za informaciono-komunikacione tehnologije RS, preduzima mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica u vezi s objavom podataka. Šta je poznato o 'INF GRUPI' i njihovim ranijim napadima u regionu?Informacije o "INF GRUPI" počele su se pojavljivati u javnosti krajem maja 2026. godine nakon niza incidenata u zemljama regiona, prije svega u Hrvatskoj i Srbiji. U više slučajeva ista grupa preuzela je odgovornost za napade ili se njihovo ime pojavilo u objavama na forumima na dark webu. I dalje nije otkriveno ko stoji iza ove hakerske grupe. Jedan od prvih zabilježenih incidenata dogodio se krajem maja 2026. u Hrvatskoj, kada je hakirana web stranica Ministarstva rada, mirovinskog sistema, porodice i socijalne politike. Tokom tog napada, stranica je bila privremeno preuzeta, a na njoj su ostavljene poruke nacionalističkog u uvredljivog sadržaja. Na stranici je bila objavljena i poruka "Smrt ustašama, živela Velika Srbija". Uz poruku su, prema objavama medija, bili prikazivani i dodatni vizualni elementi, uključujući animacije i link na Telegram kanal grupe, što ukazuje na pokušaj da se napad iskoristi za javni i propagandni efekt. U istom kontekstu pojavile su se i tvrdnje na dark web forumima da je kompromitovana baza podataka ovog Ministarstva, sa procjenama da je riječ o desetinama hiljada zapisa građana, iako obim i izvor tih podataka nisu službeno potvrđeni. Iz Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) Hrvatske naveli su za RSE da ne mogu komentarisati pojedinačne sigurnosne incidente niti iznositi procjene o mogućim počiniocima ili povezanosti različitih napada. Uputili su na Zavod za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS) kao nadležno tijelo za oblast kibernetičke sigurnosti, ali odgovor od te institucije do objave teksta nije stigao. U isto vrijeme kada je izveden napad na hrvatsko ministarstvo, incidenti povezani s istim imenom zabilježeni su i u Beogradu, gdje su na displejima u javnom gradskom prevozu prikazivane kratke poruke političkog i socijalnog karaktera. Prema dostupnim informacijama, na ekranima autobusa pojavljivali su se natpisi "Slava Vučiću" i "Povećajte vozačima satnicu". Ovaj slučaj ukazuje da mete napada nisu bili isključivo informacioni sistemi i baze podataka, već i sistemi za javno informisanje građana. Nekoliko dana kasnije, ime "INF GRUPA" pojavilo se i u vezi s navodnim curenjem baze podataka Fudbalskog kluba Dinamo iz Zagreba, gdje je na forumima objavljeno da je kompromitovano oko 50.000 korisničkih zapisa, uključujući lične podatke poput imena, kontakata i drugih informacija. U tim objavama navedeno je da su podaci distribuirani besplatno na dark webu, bez zahtjeva za otkupom. Osim toga, u Hrvatskoj su zabilježeni i slučajevi koji uključuju zdravstveni sektor, konkretno domove zdravlja u Istri, gdje su se pojavile informacije o mogućem curenju podataka. Nakon tih navoda reagovala je Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZOP), koja je pokrenula nadzor kako bi se utvrdilo da li je došlo do povrede zaštite ličnih podataka. U Srbiji se isto ime povezivalo s incidentima koji uključuju institucije poput Fudbalskog saveza Srbije, gdje su mediji izvještavali o navodima da je baza podataka kompromitovana ili ponuđena na prodaju. Detalji o obimu i autentičnosti tih podataka nisu zvanično potvrđeni, ali se slučaj uklapa u obrazac objava koje prate druge incidente. Radio Slobodna Evropa zatražio je informacije od Sekretarijata za javni prevoz, Posebnog tužilaštva za visokotehnološki criminal u Beogradu i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, ali ni iz jedne od tih institucija do sada nije dostavljen odgovor. Incident koji 'može imati ozbiljne posljedice' za građaneStručnjak za cyber sigurnost Saša Mrdović za RSE ocjenjuje da slučaj iz RS-a, iako zabrinjavajući, nije neočekivan. Kako kaže, riječ je o incidentu koji može imati ozbiljne posljedice za građane čiji su podaci objavljeni, ali se uklapa u širi kontekst načina na koji se informacioni sistemi razvijaju. Prema njegovim riječima, BiH tek ulazi u intenzivniju fazu digitalizacije, što znači da sistemi nisu uvijek jednako zaštićeni. "Takve stvari se dešavaju i mnogo razvijenijim sistemima, ali to ne znači da ne treba raditi na zaštiti", smatra Mrdović. On naglašava da potpuna sigurnost ne postoji, ali da postoje osnovne mjere koje mogu značajno smanjiti rizik, kontrola pristupa, sigurni protokoli i adekvatna organizacija sistema. Posebnu pažnju skreće na moguće posljedice za građane. Prema njegovim riječima, i osnovni lični podaci, poput imena, adrese i identifikacionog broja, mogu poslužiti kao osnova za zloupotrebe. To može uključivati lažno predstavljanje, kreiranje identiteta na internetu ili korištenje tuđih podataka u različite svrhe. Govoreći o motivima, navodi da svi napadi nisu nužno motivisani novcem. U slučajevima kada nema zahtjeva za otkup, moguće je da se radi o pokušaju privlačenja pažnje ili stvaranja reputacije, ali i o aktivnostima koje imaju druge ciljeve. Raniji slučajevi hakerskih napada u BiHSlučaj objave podataka koji se dovodi u vezu s Agencijom za agrarna plaćanja nije prvi incident koji otvara pitanje sigurnosti informacionih sistema u Bosni i Hercegovini. Jedan od najozbiljnijih zabilježen je u septembru 2022. godine, kada je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bila meta cyber napada. Tada je došlo do blokade glavnog servera, a internet stranica i e-mail sistem institucije danima nisu bili dostupni, što je paralizovalo rad institucije i onemogućilo pristup važnim informacijama. Napad je trajao duže vrijeme, a vlasti su pokrenule istragu bez javno objavljenih konačnih rezultata. Taj slučaj je tada označen kao upozorenje na ranjivost državnih sistema. U narednim godinama, prema podacima stručnjaka i sigurnosnih izvještaja, zabilježeni su i napadi na druge institucije. Tokom 2023. i 2024. godine, hakerski napadi su pogodili integrisani zdravstveni informacioni sistem Republike Srpske i Poresku upravu RS, gdje su se na internet forumima pojavili fragmenti podataka i pristupnih informacija. Osim toga, kao mete cyber napada spominju se i Savjet ministara BiH, javna preduzeća poput Sarajevogasa, kao i bolnice i fakulteti, što ukazuje da su napadi obuhvatali i državne i javne servise. Jedan od novijih slučajeva zabilježen je 2024. godine u Sarajevu, kada je potvrđeno hakiranje informacionog sistema Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS). U tom slučaju hakerska grupa je tvrdila da je preuzela podatke iz sistema i navodno tražila otkup od 180.000 dolara za vraćanje pristupa.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je apelaciju koja se odnosi na slučaj Milorada Dodika, proglasivši je neprihvatljivom odlukom sudije pojedinca u maju 2026. godine, potvrđeno je iz tog Suda za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dodik se Sudu žalio nakon što je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i razriješen dužnosti predsjednika entiteta Republika Srpska, tvrdeći da su mu odlukama domaćih institucija povrijeđena prava. U odgovoru Suda na upit RSE ne navodi se konkretan razlog odbacivanja apelacije, već se ističe da su razlozi obrazloženi u samoj odluci, donesenoj u skladu sa Pravilom 52A Suda. Pravilo 52A omogućava da sudija pojedinac odbaci predstavku kao neprihvatljivu već u početnoj fazi postupka, bez detaljnog razmatranja merituma. Takve odluke su konačne, donose se uz kratko obrazloženje i protiv njih ne postoji pravo žalbe. U Sudu ističu kako su odluka uz sudijsko obrazloženje dostavljeni apelantu ili njegovom pravnom zastupniku, a za RSE su pojasnili kako postoji više razloga zbog kojih neka apelacija može biti odbačena, u skladu sa Smjernicama o prihvatljivosti koje Sud koristi. U tom dokumentu se pojašnjava da Sud odbacuje predstavke, između ostalog, ako nisu iscrpljena domaća pravna sredstva, ako su podnesene izvan propisanog roka ili ako Sud smatra da su očigledno neosnovane. Takođe, Sud neće razmatrati predmet ako ne spada u nadležnost Konvencije ili ako podnosilac nije pretrpio značajnu štetu. Ova odluka dolazi nakon što je Evropski sud za ljudska prava, ranije, u aprilu ove godine, odbio i zahtjev Dodikovog pravnog tima za izricanje privremene mjere kojom se tražila obustava izvršenja presuda domaćih sudova u Bosni i Hercegovini. Zahtjev je bio podnesen na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda, koje se primjenjuje samo u izuzetnim slučajevima kada postoji neposredan rizik od nepopravljive štete po osnovna prava. Milorad Dodik je pravosnažno osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. Na osnovu te presude prestao mu je mandat predsjednika Republike Srpske, što su potvrdile i druge pravosudne instance u zemlji. Apelacija Evropskom sudu za ljudska prava podnesena je u januaru ove godine.

Nakon višegodišnjeg prisustva kroz infrastrukturne i energetske projekte, te obrazovne i kulturne programe, Kina je u Bosni i Hercegovini dobila i istraživački centar koji slijedi koncept vanjske politike Xi Jinpinga. Istraživački centar za izgradnju zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva, koji je u Sarajevu prije nekoliko dana otvorila kineska ambasada, predstavljen je kao platforma za akademsku i stručnu razmjenu u oblasti diplomacije i međunarodnih odnosa. Kineski zvaničnici ocijenili su, tokom otvaranja, da dolazi u vrijeme "velikih globalnih promjena koje pokazuju da države ne mogu djelovati izolirano, zbog čega su ključni dijalog, suradnja i razmjena iskustava". Iz Ambasade Kine u Bosni i Hercegovini nisu odgovorili na upit RSE o tome šta će biti konkretni ciljevi i aktivnosti centra, o čemu nije želio govoriti ni koordinator te ustanove Faruk Borić. Obraćajući se tokom otvaranja centra u Sarajevu, ambasadorica Kine Li Fan ocijenila je da je to "važan događaj u odnosima između BiH i Kine". Kazala je i da očekuje da će ta ustanova postati važna platforma za akademska istraživanja i stručnu razmjenu. Tokom ceremonije otvaranja, kojoj su prisustvovali kineski i bh. zvaničnici, moglo se čuti i da je cilj razvijanje istraživanja o transformacijama međunarodnog poretka te povezivanje BiH sa međunarodnim akademskim krugovima. Govoreći o otvaranju istraživačkog centra, Damir Kapidžić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da se radi o obliku "meke moći". "To jeste projiciranje određenih misli, bilo o globalnom poretku, bilo o uređenju država izvan Kine", kazao je. Šta je koncept 'zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva'?Koncept "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva" u kineskim zvaničnim dokumentima opisuje se kao dio šire vizije međunarodnih odnosa, zasnovane na multilateralizmu i globalnoj saradnji. Realizira se kroz mrežu partnerskih istraživačkih i akademskih centara u više država. U radovima Joshuue Eisenmana, američkog stručnjaka za kinesku vanjsku politiku, ovaj pristup se koristi za opis načina na koji Kina gradi i održava mreže odnosa u inostranstvu kroz kombinaciju političkih, ekonomskih i institucionalnih instrumenata. Specijal RSE: Kina na BalkanuInstitut za zajednicu zajedničke budućnosti čovječanstva osnovan je 2019. godine pri Kineskom univerzitetu za komunikacije, sa zadatkom promocije koncepta i uspostavljanja partnerskih centara u inostranstvu. Prema javno dostupnim izvorima, od 2020. godine uspostavljen je niz povezanih centara zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva u različitim državama, poput onog u Pakistanu. Sarajevski centar predstavljen je kao inicijativa povezana s Kineskim univerzitetom za vanjske poslove u Pekingu. Na tom univerzitetu od početka 2025. djeluje istoimeni istraživački centar, koji je otvorio Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova i visoki zvaničnik Komunističke partije Kine. On je tada naveo da je izgradnja "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva" izvorna ideja kineskog predsjednika Xi Jinpinga dok centar treba pružiti teorijsku, političku, komunikacijsku i kadrovsku podršku kineskoj diplomaciji. Analitičarka za odnose Kine i Zapadnog Balkana i predsjednica organizacije ESTIMA, Ana Krstinovska, smatra da je teško odvojiti akademsku dimenziju ovakvih inicijativa od šire kineske vanjskopolitičke strategije. "Istinsko akademsko istraživanje podrazumijeva akademsku slobodu, a u slučaju Kine akademsko izražavanje podređeno je općim smjernicama i okvirima koje postavlja partijska država. Zbog toga možemo očekivati istraživanja koja će selektivno birati primjere i argumente kako bi Kinu prikazala u pozitivnom svjetlu, uz vrlo ograničen prostor za osporavanje ili kritičku raspravu", kaže Krstinovska za RSE. Zbog čega je centar otvoren u Sarajevu?Kapidžić smatra da je razlog otvaranja Centra u ovom dijelu Evrope, to "što nije povezan sa NATO-om". "Ali isto tako nije povezan sa Evropskom unijom. To odsustvo prisustva u zapadnim međunarodnim organizacijama daje mogućnost Kini da ovdje projicira svoje, hajde reći, političke i ideološke namjere", kaže Kapidžić. On dodaje i kako u Bosni i Hercegovini postoji jako međunarodno prisustvo, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, te da "Kina isto tako želi da ima dio tog međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini". Za Kapidžića će ovakav koncept kineske strategije, posebno u regiji Zapadnog Balkana i uloga centra koji je otvoren u Bosni i Hercegovini, zavisiti isključivo od toga koliko novca bude uloženo. "Ako se samo radi o centru koji ima određene programe i hajde reći više kao promocija djelovanja Kine, tu se ne može mnogo ostvariti. Ukoliko te centre prati jedna ekstenzivna međunarodna pomoć, slično kao USAID, tu se kroz određeno vrijeme, može itekako ostvariti utjecaj, jer 'meka moć' se uvijek mora ostvariti ne samo prisustvom nego i podrškom. I to može biti sve, od zdravstva, pa do stvari, koje se tiču podrške medijima", navodi on. Nastavak ranijih inicijativaLjiljana Stević, direktorica Konfucijevog instituta na Univerzitetu u Banjoj Luci, smatra da se novi centar može posmatrati kao nastavak ranijih kineskih inicijativa usmjerenih na proučavanje savremene kineske politike i međunarodnih odnosa. Stević ističe da nije upoznata o konkretnim planovima rada i institucionalnim okvirom, ali da naziv centra upućuje na koncept "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva", koji zauzima značajno mjesto u savremenom kineskom spoljnopolitičkom diskursu. "I često se povezuje sa vizijom međunarodnih odnosa koju promoviše kinesko rukovodstvo", kazala je, dodajući da može predstavljati prostor za proučavanje savremenih kineskih političkih koncepata, međunarodne saradnje i transformacije kineske diplomatske misli". Stević, koja je autorica radova o kineskoj kulturnoj diplomaciji i konceptu "meke moći" iz ugla Kine u regionu i u BiH, kaže za RSE da, s obzirom na način na koji je centar koncipiran, teško se može posmatrati kao isključivo akademsku instituciju. "Njegov rad vjerovatno će se odvijati na presjeku istraživačke, stručne i diplomatske saradnje", kaže Stević. Istaknula je da brojne evropske države decenijama razvijaju specijalizovane istraživačke centre posvećene Kini, koji okupljaju stručnjake sposobne da analiziraju kineske izvore i savremene političke koncepte iz njihove izvorne perspektive. "Ukoliko bi bio razvijan u sličnom pravcu, mogao bi doprinijeti boljem razumijevanju kineske diplomatije, političke misli i razvojnih strategija, što bi BiH omogućilo da kinesko prisustvo sagledava izvan pojednostavljenih narativa koji Kinu predstavljaju isključivo kao prijetnju ili isključivo kao priliku“, istaknula je. 'Širi obrazac kineskog djelovanja'Za razliku od Stević, koja naglašava akademsku dimenziju centra, Krstinovska smatra da ga treba posmatrati prvenstveno u kontekstu kineske strategije međunarodnog utjecaja. "Centar će vjerovatno predstavljati još jedan alat i kanal za širenje službenih kineskih stavova, jačanje kineske meke moći te intelektualnog prisustva u Bosni i Hercegovini i regionu. Dolazi u trenutku općeg slabljenja zapadne podrške i angažmana, što bi moglo povećati njegov uticaj, normalizirati prisustvo Kine u akademskim i analitičkim krugovima te pojačati odjek kineskih narativa u bh. društvu i šire", navodi ona. Dodaje da ovakve institucije treba posmatrati u kontekstu kineskih širih diplomatskih i političkih nastojanja. "Centar će svakako podsticati dijalog, ali na kontrolisan način i bez prostora za ozbiljnu kritiku. Istovremeno će imati dvostruku funkciju: služit će kao platforma za prikupljanje podataka i povratnih informacija o kineskim aktivnostima u regionu, ali i kao kanal za širenje, testiranje i promociju ključnih ideja i poruka kineske vanjske politike", smatra Krstinovska. Prema njenim riječima, osnivanje sličnih centara nije nova pojava. "Slične aktivnosti mogli smo vidjeti i ranije kroz centre povezane s inicijativom 'Pojas i put', kao i kroz različite mehanizme saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope", kaže ona. U javno dostupnim istraživanjima kineskog djelovanja u BiH ocijenjeno je da se utjecaj manifestira, uglavnom, kroz ekonomske, institucionalne i kulturne instrumente, a manje putem direktnih političkih kanala. Najveći dio kineskih aktivnosti odnosi se na projekte u energetskom i infrastrukturnom sektoru, uključujući one kroz kreditne aranžmane i ugovore s kineskim kompanijama. Oni su nerijetko predmet javnih rasprava o financijskim uvjetima i zbog nedovoljne transparentnosti. Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija govore da se od 2010. do 2022. godine BiH zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom, za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja.

Države članice Evropske unije pokušaće da na sastanku 15. juna pronađu zajednički jezik o novom visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je među temama na agendi sastanka ministara spoljnih poslova zemalja članica EU, koji se održava u Luksemburgu. Sastanku će prisustvovati i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je pre početka sastanka izrazila nadu da će se EU "ujediniti oko kandidata za poziciju visokog predstavnika". "Prema mom mišljenju, rad visokog predstavnika trebalo bi da funkcioniše na način da će vrlo brzo postati nepotreban, tako da će Bosna i Hercegovina povratiti puni suverenitet i da više neće biti potrebno donošenje odluka uz međunarodni nadzor", rekla je Kos. "Mi u Evropskoj komisiji pripremamo buduću viziju Bosne i Hercegovine", dodala je. Nakon najavljene ostavke sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, Savet za implementaciju mira (PIC) na sastanku održanom 4. juna nije postigao saglasnost o izboru novog šefa Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR). Dominirale su razlike u stavovima između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Italija je za ovu poziciju kandidovala 76-godišnjeg Antonija Zanardija Landija, koji ima podršku SAD. Novi sastanak PIC planiran je za kraj juna. Iz Ambasade Nemačke u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa rekli su da su "blizu odluke o nasledniku visokog predstavnika". "Odlučni smo da pronađemo kandidata koji ujedinjuje i koji će moći da radi sa svim stranama, uključujući domaće interesne grupe, na sprovođenju mandata visokog predstavnika. Održavaju se intenzivne konsultacije i spremni smo da se ponovo sastanemo sa našim partnerima u PIC kako bismo što pre finalizovali imenovanje. Važno je da bude izabran kandidat sa evropskim profilom, koji je podoban i kvalifikovan kao naslednik, kako bi se obezbedio uredan prelazak u junu", navela je Ambasada. Dodala je i da je cilj da se "postigne konsenzus do kraja juna kako bismo se mogli fokusirati na izbore u oktobru".

U Perspektivi u Brčkom mladi govore o ličnoj odgovornosti za promjene, uticaju porodice i okruženja na formiranje stavova te izazovima s kojima se žene i dalje suočavaju u društvu. Ističu da "sve kreće od nas", upozoravaju da "problem je i starijih i mlađih" te ukazuju na uvriježene predrasude da je "muškarac sposobniji za posao". Poručuju da se ne trebamo vraćati "na probleme koji su prije bili, nego da pravimo novu, zdraviju zajednicu".

Više od 2.000 osoba osumnjičenih za ratne zločine počinjene tijekom ratova na području bivše Jugoslavije još nije bilo predmetom istraga nacionalnih pravosuđa, upozorio je 12. juna glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz obraćajući se Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Brammertz je rekao da su nacionalna pravosuđa preuzela ključnu odgovornost za nastavak procesuiranja ratnih zločina nakon završetka rada međunarodnih tribunala, ali da pred njima i dalje stoji opsežan posao. "U zemljama bivše Jugoslavije više od 2.000 osumnjičenih tek treba biti predmet istraga", rekao je Brammertz tijekom redovitog izvješća Vijeću sigurnosti o radu Mehanizma, nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu. Dodao je da vlasti Ruande i dalje tragaju za više od 1.000 osoba osumnjičenih za sudjelovanje u genocidu iz 1994. godine. Brammertz je istaknuo da uspjeh nacionalnih sudova u procesuiranju ratnih zločina u velikoj mjeri ovisi o dokazima, stručnosti i potpori koju pruža njegov ured. "Države članice dosljedno naglašavaju koliko je moj ured neophodan u pružanju podrške njihovom radu", rekao je Brammertz. Govoreći o nasljeđu međunarodnih sudova, Brammertz je podsjetio da su Ujedinjeni narodi tijekom protekla tri desetljeća ostvarili "neusporedive rezultate na području međunarodne kaznene pravde". Prema njegovim riječima, pred međunarodnim tribunalima i Mehanizmom optužene su ukupno 254 osobe, osuđene 154, a više nema bjegunaca koje traže te institucije. "To je potvrda predanosti Ujedinjenih naroda pravdi i odgovornosti", rekao je. Brammertz je također upozorio da su negiranje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca i dalje prisutni u društvima pogođenima sukobima. "Istina je danas potrebnija nego ikada", rekao je, dodajući da pomirenje ovisi o priznavanju i poštovanju patnje svih žrtava bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost. Naglasio je važnost očuvanja arhiva Mehanizma i javnog pristupa dokumentaciji kako bi se sačuvala sjećanja na žrtve i omogućilo obrazovanje budućih generacija o počinjenim zločinima. Na kraju obraćanja predložio je da Mehanizam zadrži odgovornost za izvršenje kazni izrečenih pred međunarodnim sudovima, dok bi mandat Ureda tužitelja za pružanje pomoći nacionalnim pravosuđima bio prenesen na Tajništvo Ujedinjenih naroda zajedno s dijelom osoblja i arhivske građe. Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove osnovan je 2010. godine kako bi preuzeo preostale funkcije tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu nakon završetka njihovih mandata.

Ustavni sud Republike Srpske ponovo je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja u političkom sistemu Bosne i Hercegovine – ovlasti visokog predstavnika i odnos entitetskih institucija prema državnim sudskim odlukama. U Službenom glasniku RS, naime, 10. juna je objavljeno "Obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti", u kojem je entitetski sud doveo u pitanje ovlaštenja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da nameće zakone. Navedeno je kako "za to nema ovlaštenja u Ustavu BiH, ali ni prema deklaracijama Savjeta za implementaciju mira u BiH". U obavještenju se kritikuje odlučivanje Ustavnog suda BiH koji takve akte tretira kao legalne propise. Ovaj dokument dolazi uoči izbora novog visokog predstavnika, nakon ostavke Christiana Schmidta 10. maja, te usvajanja Deklaracije u Skupštini RS kojom se od Savjeta bezbjednosti UN-a traži da okonča mandat visokog predstavnika i zatvori OHR. Mandat visokog predstavnika u BiH definisan je Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, koji mu daje nadzor nad civilnom implementacijom mirovnog sporazuma. Kasnije su mu dodata bonska ovlaštenja, koja mu omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući zakone i smjene zvaničnika. Ustavni sud BiH u više navrata je potvrdio da takve odluke imaju karakter domaćih zakona u momentu kada se primjenjuju u pravnom sistemu BiH. Profesor ustavnog prava Davor Trlin dovodi u pitanje nadležnost Ustavnog suda RS da ocjenjuje ustavnost rada državnih institucija, uključujući i funkciju visokog predstavnika. On u izjavi za Radio Slobodna Evropa upozorava i da bi taj dokument mogao poslužiti političkim elitama u entitetu kao "pravni izgovor za vlastito ponašanje". Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH, Ustavnog suda BiH, kao ni iz Delegacije EU u BiH, do trenutka objave teksta, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o stavu Ustavnog suda RS. Da li stav Ustavnog suda RS znači da odluke visokog predstavnika nisu obavezujuće?Ustavni sud Republike Srpske nije odgovorio direktno na upit Radija Slobodna Evropa da li njihov stav, s obzirom da je objavljen i u Službenom glasniku RS, znači da odluke visokog predstavnika nisu obavezujuće u tom entitetu. "Ustavni sud Republike Srpske prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavještava najviše ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mišljenja i prijedloge za donošenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi obezbjeđenja ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana, organizacija i zajednica na temelju nadležnosti koja je propisana odredbom Amandama XLII stav 1. tačka 1. Ustava Republike Srpske", navodi se u odgovoru na upit RSE. Ni u objavljenom Obavještenju, Ustavni sud RS ne kaže direktno da odluke visokog predstavnika u BiH ne važe, ali dovodi u pitanje njihov pravni osnov i način na koji se primjenjuju u pravnom sistemu BiH. Pojednostavljeno, sud tvrdi da visoki predstavnik prema Dejtonskom sporazumu nije dobio pravo da donosi zakone, već da je tu ulogu preuzeo naknadno, kroz proširena ovlaštenja. Ustavni sud RS, kako se navodi, smatra da visoki predstavnik nije dio ustavnog sistema BiH i da njegova ovlaštenja nisu jasno definisana ni Ustavom ni Dejtonskim sporazumom. Ističu i kako se, kroz svoje odluke i zakone, visoki predstavnik “ponaša kao institucija koja ima vrlo široku moć, čak i veću od domaćih vlasti”. Prema njihovom tumačenju, visoki predstavnik na taj način postaje neka vrsta "posebne vlasti", koja djeluje iznad izabranih institucija i građana, iako za to, kako tvrde, nema jasan pravni osnov. Sud dodatno zamjera i Ustavnom sudu BiH, navodeći da svojim odlukama "praktično potvrđuje takvu ulogu visokog predstavnika, jer prihvata njegove zakone i smatra ih važećim, iako ne želi da ocjenjuje da li on uopšte ima pravo da ih donosi". Standardne nadležnosti Ustavnog suda RS uključuju ocjenu usklađenosti zakona i drugih akata s Ustavom RS, odlučivanje o ustavnosti zakonodavnog postupka, te tumačenje Ustava na entitetskom nivou. Rizik od istraga i pravne nesigurnosti nakon istupa Ustavnog suda RSPostoji realna opasnost da bi istup Ustavnog suda Republike Srpske, ukoliko se počne tumačiti kao osnov za nepoštovanje odluka državnih institucija, mogao dovesti do pokretanja istraga i dodatne pravne nesigurnosti, upozorava za RSE profesor ustavnog prava Davor Trlin. "Bojim se da bi se došlo u rizik da se budu provodile istrage za neizvršavanje odluka Ustavnog suda, napad na ustavni poredak i slična krivična djela", rekao je Trlin. On naglašava da entiteti nemaju ovlaštenja da jednostrano dovode u pitanje odluke institucija na državnom nivou, niti da utiču na njihovo funkcionisanje. "Funkcionalnost institucija na državnom nivou ne mogu biti predmet unilateralnih odluka bilo kojeg entiteta, ni Republike Srpske ni Federacije BiH, niti bilo kojeg organa u okviru tih entiteta. Prema aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je nastavila svoje pravno postavljanje kao država pod međunarodnim pravom. Entiteti su dužni u potpunosti poštovati Ustav i odluke državne institucije uključujući i međunarodne elemente koji su ugrađeni u ustavni sistem", istakao je. Trlin dodaje da mu je "čudno" što se Ustavni sud RS oglašava "baš u ovom momentu", iako je imao ranije dosta prilika. "Vidjećemo da li je ovo samo doneseno da se koristi za političke poene ili za stvarno djelovanje", naveo je, dodajući da ovakvo ponašanje entitetskog Ustavnog suda može samo da izaziva produbljivanje pravne nesigurnosti, podsjećajući da je funkcija visokog predstavnika definisana međunarodnim sporazumima. Iako ne misli da je riječ o obavezujućoj odluci Ustavnog suda RS, Trlin je mišljenja da bi vlasti u RS mogle da pokušaju da iskoriste to mišljenje Raniji pokušaji osporavanja nadležnosti visokog predstavnikaOvo nije prvi put da se u Republici Srpskoj pokušava osporiti provođenje odluka visokog predstavnika. U proteklim godinama usvajani su zakoni i zaključci kojima se nastojalo ograničiti njihovo važenje, ali su takvi pokušaji nailazili na reakcije međunarodne zajednice i Ustavnog suda BiH, koji je poništavao te pokušaje. Posebno značajan trenutak bio je 2023. godine, kada je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, uvodeći krivično djelo neizvršavanja njegovih odluka. Prema tim izmjenama, službena lica koja ne provedu odluke visokog predstavnika mogu biti kažnjena zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, uz dodatne zabrane obavljanja funkcija. Upravo na osnovu tih odredbi Sud Bosne i Hercegovine je 2025. godine osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Ta presuda dodatno je učvrstila praksu prema kojoj se odluke OHR‑a smatraju obavezujućim u pravnom sistemu BiH, bez obzira na politička osporavanja.

Navijačka atmosfera zahvatila je glavni grad Bosne i Hercegovine uoči večerašnje utakmice protiv Kanade na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Zastave krase zgrade, građani nose reprezentativna obilježja, a napetost uoči utakmice osjeća se na ulicama i u javnom prijevozu.

Iz Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa kako su članice Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini "blizu odluke o nasljedniku visokog predstavnika", nakon razgovora prošle sedmice. "Nastavljamo s komunikacijom. Prema našem viđenju, odluka uz konsenzus je ključna", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) 12. juna, nakon upita da li je proteklih dana razgovarano o novom visokom predstavniku, te da li će dogovor biti postignut do kraja juna. Vijeće za provedbu mira (PIC) 4. juna nije postiglo saglasnost oko izbora novog šefa Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) zbog razlika u stavovima koje su imali Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. "Odlučni smo pronaći kandidata koji ujedinjuje i koji će moći raditi sa svim stranama, uključujući domaće interesne grupe, na provedbi mandata visokog predstavnika. Održavaju se intenzivne konsultacije i mi smo spremni ponovo se sastati s našim partnerima u PIC-u kako bismo što prije finalizirali imenovanje. Važno ostaje da bude izabran kandidat s evropskim profilom koji je pogodan i kvalifikovan kao nasljednik, kako bi osigurao uredan prelazak u junu", navodi se u odgovoru za RSE iz njemačke ambasade. Dodaje se i kako je cilj da se "postigne konsenzus do kraja juna kako bismo se mogli fokusirati na izbore u oktobru". "Uvjereni smo da ćemo ispoštovati taj rok. Ostajemo posvećeni EU angažmanu u BiH", zaključuje se u odgovoru. Dan ranije iz italijanske ambasade u BiH je za RSE rečeno kako je Antonio Zanardi Landi i dalje kandidat Italije na mjesto visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. "Kandidatura ambasadora Zanardija Landija odražava snažnu posvećenost Italije Zapadnom Balkanu, kao i euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i šire regije Zapadnog Balkana", navodi se u odgovoru, te dodaje kako je Zanardi Landi "pravi kandidat oko kojeg članice Vijeća za provedbu mira mogu postići konsenzus", rečeno je iz ambasade Italije u BiH na upit Radija Slobodna Evropa da li ta zemlja ostaje pri svom prijedlogu. Imenovanje Antonia Zanardia Landia podržavaju SAD, a bio je među najčešće spominjanim kandidatima za novog visokog predstavnika u BiH. Naredno zasjedanje PIC-a se očekuje krajem juna. Šta je rečeno iz SAD i EU nakon sastanka PIC-a?Američka ambasada u BiH saopštila je nakon sjednice 4. juna da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko visoko kvalifikovanog talijanskog kandidata". Ukazala je na "neuspjeh EU da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata", ističući razočarenja, jer su "podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika". Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH, te zemalja EU koje su članice Upravnog odbora PIC-a, u zajedničkom saopštenju su poručili da su posvećeni nastavku konsultacija i približavanje stavova s partnerima. Navode i da cijene saradnju sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, te da su za daljnje razgovore o kandidatu koji bi bio integrativni faktor u provedbi mandata visokog predstavnika. O detaljima nesuglasica oko kandidata nisu govorili, nego su naveli da bi novi visoki predstavnik trebao dolaziti iz države članice EU, imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo. Sadašnji visoki predstavnik u BiH, njemački diplomata Christian Schmidt, najavio je u maju da odlazi s dužnosti visokog predstavnika u BiH, nakon što je proveo pet godina na toj poziciji. Podnoseći ostavku, koju je obrazložio ličnim razlozima, najavio je da u BiH ostaje do izbora njegovog nasljednika, s ciljem očuvanja institucionalnog kontinuiteta uoči oktobarskih opštih izbora u BiH. Pored 76-godišnjeg Antonia Zanardia Landia, među kandidatima se nalazi i René Troccaz, aktuelni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji uživa podršku Francuske i još nekoliko država.

"Rusija je više puta pokazala da je nepouzdan snabdjevač gasom, koristeći energente kao geopolitičko sredstvo pritiska. U skladu s ciljevima EU inicijative REPowerEU, ohrabrujemo ugovorne strane Energetske zajednice da postepeno diversifikuju svoje izvore snabdijevanja i rade na potpunom ukidanju uvoza ruskog gasa." Ovo se navodi u odgovoru Evropske unije na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi nedavnih sastanaka zvaničnika entiteta Republika Srpska (RS) sa predstavnicima ruske energetske kompanije Gazprom, u trenutku kada Evropska unija (EU) najavljuje postepenu obustavu uvoza ruskog plina. "Planirani gasovod Istočna interkonekcija, koji bi povezao sjeverni dio zemlje s rutom TurkStream, ne bi doprinio naporima Bosne i Hercegovine da diverzifikuje izvore snabdijevanja i smanji zavisnost od ruskog gasa, već bi dodatno učvrstio njenu zavisnost od jednog dobavljača", navodi se iz EU za RSE. Dodaje se kako energetska sigurnost treba da se "u najvećoj mogućoj mjeri, ostvaruje kroz prelazak na energetski sistem zasnovan na obnovljivim izvorima energije, koji koristi lokalne resurse, smanjuje izloženost vanjskim rizicima u snabdijevanju i podržava razvoj otpornog i modernog energetskog sektora". "Takav pristup dugoročno mnogo efikasnije jača energetsku nezavisnost nego širenje infrastrukture za fosilna goriva. Također podsjećamo da se Bosna i Hercegovina, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i svoje Reformske agende, obavezala na provođenje reformi usmjerenih na energetsku tranziciju, dekarbonizaciju i usklađivanje s energetskim i klimatskim politikama Evropske unije", dodaje se iz EU za RSE. Prethodno je iz State departmenta za RSE rečeno da će Sjedinjene Američke Države pažljivo pratiti one u Bosni i Hercegovini koji "daju prioritet političkoj prednosti nad energetskom sigurnošću, zasnovanoj na pouzdanoj američkoj energiji i prekidu ovisnosti o ruskom plinu". O čemu je razgovarano u Santkt Peteburgu?Zvaničnici RS, među kojima su bili predstavnici Vlade i lider vladajuće stranke u tom entitetu Milorad Dodik, razgovarali su proteklih dana sa rukovodstvom Gazporma u Sankt Peterburgu. Posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju plinovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura. On bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim plinom. Nakon sastanka krajem maja, ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je da taj bh. entitet ostaje važan partner Gazproma u razvoju plinske infrastrukture. BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom plinu koji se, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Vlast u Federaciji BiH planira gradnju plinovoda Južna interkonekcija, kojim bi plin stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj, a u projekt su uključeni američki investitori. BiH godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara plina, koji u zemlju ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, sa najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu u okviru predmeta sa dokazima iz kriptovane aplikacije Sky. Na meti pravosuđa našao se Zdravko Šagolj (70), bivši komandant Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Konjicu, poznatiji pod nadimcima "Piske" i "General", koji posjeduje državljanstva Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Šagolj se tereti za učešće u međunarodnom švercu 505 kilograma kokaina, čija se ulična vrijednost procjenjuje na 50 miliona eura. Prema navodima optužnice, Šagolj je djelovao kao dio organizovane kriminalne grupe koja je operisala na području Južne Amerike, Evrope i zemalja regiona. Plan je bio da se ogromna količina narkotika prokrijumčari iz Ekvadora, preko grčke luke Pirej, pa sve do luke Ploče u Hrvatskoj, odakle je droga trebala biti prebačena na ilegalno narko-tržište u BiH i susjednim zemljama. Uloga optuženog Šagolja u ovoj složenoj operaciji bila je ključna. Prema optužnici, on je bio zadužen da unutar kriminalne mreže osigura nesmetan prolazak narko-kontejnera preko carinskog terminala u luci Ploče. Kao i u većini istraga protiv organizovanog kriminala, ključni dokazi izvučeni su iz zaštićenih komunikacija. Članovi ove grupe, uključujući i Šagolja, za koordinaciju i ugovaranje detalja šverca koristili su kriptovanu Sky aplikaciju. Kokain je bio sakriven u brodskom kontejneru među legalnom pošiljkom banana. Droga je, kako navode iz Tužilaštva, bila namijenjena za više različitih naručilaca sa područja Zapadnog Balkana. Zdravko Šagolj "Piske" tereti se za teška krivična djela: organizovani kriminal i neovlašteni promet opojnim drogama.

Ostavka dvoje međunarodnih eksperata i povlačenje finansijske podrške Evropske unije. To je cijena odluke koju je donijelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne I Hercegovine, tijelo koje bira i prati rad sudija i tužilaca, nakon usvajanja pravilnika kojim su izmijenili sistem provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija. Ovaj sistem je uspostavljen prije nešto više od godinu dana kao jedan od ključnih antikorupcijskih mehanizama i važan uslov na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Finansirala ga je Evropska unija, bez čijeg znanja je pravilnik izmijenjen. Izmjene se odnose na ulogu i izbor vanjskih eksperata koji nadziru rad sistema, zbog čega je krajem maja iz Evropske komisije poslan dopis VSTV-u, te Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. Iz Brisela upozoravaju da su izmjenama narušeni nezavisnost i kredibilitet kontrole, te ističu da bi cijela situacija mogla uticati i na evropski put zemlje. Iz VSTV-a odgovaraju da "samo provode zakon i insistiraju na pravu da upravljaju sistemom za koji snose odgovornost". Obaveza prijave i kontrole imovine sudija i tužilaca uvedena je izmjenama Zakona o VSTV-u BiH koje su usvojene početkom 2024. Prema podacima VSTV-a izvještaj o imovini je podnijelo 99 odsto od oko 1.500 sudija i tužilaca koliko ih ima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Šta EU konkretno zamjera i zahtijeva?U Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa potvrdili su da je generalni direktor Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman 29. maja uputio dopis VSTV-u BiH, u kojem se traži povlačenje izmjena pravilnika o imovinskim kartonima i hitno usaglašavanje novog okvira za nadzor. "Evropska unija ne vidi mogućnost nastavka finansijske podrške programu nakon isteka postojećeg aranžmana, ukoliko VSTV BiH ne povuče ove izmjene i bez odlaganja ne uspostavi smislen, zajednički usaglašen operativni okvir", ističe se u odgovoru za RSE. Dodaje se i da je VSTV usvajanjem izmjena pravilnika u aprilu 2026. godine jednostrano promijenio ranije dogovoreni sistem, čime je prekršen sporazum sa EU. Odluka je donesena, kako navode, uprkos upozorenjima iz Brisela da bi takav potez mogao negativno uticati na efikasnost, kredibilitet i nezavisnost sistema kontrole imovine sudija i tužilaca. "Evropska komisija posebno naglašava da su nove odredbe oslabile program vanjskog praćenja, koji je upravo EU uspostavila i finansirala kako bi se osigurala nezavisna kontrola. Kao posljedica, nakon isteka ugovora početkom juna, program nije obnovljen, a angažovani vanjski eksperti podnijeli su završni izvještaj i ostavke", naveli su u Delegaciji EU u BiH. EU dodatno upozorava da će pitanje međusobnog povjerenja i saradnje imati uticaj na buduće finansiranje VSTV-a, ali i na širi proces evropskih integracija. Ističe se i kako je u dopisu bh. institucijama navedeno da ovakav razvoj događaja predstavlja "ozbiljan rizik" koji bi mogao negativno uticati na napredak Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu. Šta kažu u VSTV?U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) za Radio Slobodna Evropa nisu odgovorili hoće li povući izmjene Pravilnika o provjeri imovine sudija i tužilaca, kako to zahtijeva Evropska komisija. Umjesto toga, istakli su da kao nezavisna institucija "prihvataju samo jezik argumenata", te ističu da "neće pristajati na mijenjanje stavova uslijed eventualnih prijetnji ili ucjena". Braneći sporne izmjene, iz Vijeća tvrde da im je cilj bio povećanje transparentnosti i kvaliteta sistema, uključujući javne pozive, strožije kriterije i komisijsku provjeru stručnjaka. Naglašavaju i da su, iako su zakonski jedini nadležni za izbor eksperata, "većinsku ulogu prepustili Evropskoj uniji", kroz komisiju u kojoj EU delegira dva od tri člana. "VSTV BiH je izmjenama Pravilnika osigurao formiranje tročlane komisije koja vrši proces provjere kvalifikacija kandidata. Iako je VSTV BiH po zakonu jedini nadležan za angažovanje stručnjaka, VSTV BiH se opredijelio da većinsku ulogu u tom procesu prepusti međunarodnom partneru, Evropskoj uniji, koja u toj tročlanoj komisiji ima pravo delegiranja dva člana komisije u potpunosti samostalno, dok se VSTV BiH odlučio imati manjinski udio u članstvu komisije sa svega jednim članom", navodi se u odgovoru na upit RSE. Na optužbe da je prekršen sporazum s Evropskom komisijom, VSTV odgovara da djeluje "isključivo u skladu sa zakonom, a ne na temelju hirovitosti i samovolje". Govoreći o mogućem prekidu finansiranja, u VSTV kažu da rad Odjela za provjeru imovine finansira država, dok EU finansira samo savjetodavne stručnjake. U tom kontekstu ističu da će, i ukoliko se finansiranje obustavi, sistem ostati funkcionalan, te da će u procesu angažmana "i dalje značajan broj stručnjaka biti iz Evropske unije", kroz otvorene i transparentne procedure. Iz Ministarstva pravde BiH nisu odgovorili na upit RSE o upozorenjima iz EU. VSTV pokušava 'preuzeti kontrolu nad vlastitim nadzorom'Izmjenama pravilnika o provjeri imovine sudija i tužilaca Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH pokušava preuzeti kontrolu nad mehanizmima koji bi trebali nadzirati njegov rad, ističe za Radio Slobodna Evropa izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić. Zbog toga su kritike iz EU opravdane, dodaje ona, te ocjenjuje da se posljednjim izmjenama suštinski mijenja koncept reforme, koja je prvobitno predviđala nezavisan nadzor nad radom Odjela za provjeru imovine, kako bi se osigurali veća transparentnost i odgovornost. "Ono što je bilo zamišljeno kao vanjski faktor koji će pratiti rad odjela, sada je VSTV potpuno preuzeo pod svoju kontrolu, čime se smanjuje nivo odgovornosti i transparentnosti", navela je Korajlić u izjavi za Radio Slobodna Evropa. Podsjeća da su izmjene Zakona o VSTV-u uvedene kako bi se uspostavio novi, otvoreniji sistem kontrole imovinskih kartona, uz angažman međunarodnih stručnjaka koje finansira Evropska unija. Upravo taj element vanjskog nadzora, dodaje, sada je doveden u pitanje. "Jednostavno se želi smanjiti bilo kakav uvid u rad i preuzeti kontrola nad procesom sopstvene odgovornosti", rekla je Korajlić. Ona upozorava da bi ovakve odluke mogle imati šire posljedice, uključujući ugrožavanje odnosa s Evropskom unijom, koja je finansirala uspostavu sistema vanjskog nadzora. "Da bi zadržao kontrolu i onemogućio nadzor, VSTV je bio spreman ući u direktni sukob sa Evropskom unijom i ugroziti i pitanje vlastitog finansiranja", istakla je. Korajlić podsjeća da je raniji sistem bio netransparentan, bez stvarne kontrole i provjere imovinskih kartona, zbog čega je i uveden novi model sa nezavisnim monitoringom. Međutim, kako navodi, i dalje su prisutni otpori unutar pravosuđa prema takvim promjenama. Inače, reforma pravosuđa jedan je od ključnih uslova na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji, pri čemu se poseban naglasak stavlja na jačanje integriteta i odgovornosti sudija i tužilaca. U tom kontekstu, uspostavljanje sistema prijave i provjere imovine prepoznato je kao važan antikorupcijski mehanizam i test stvarne spremnosti institucija da osiguraju transparentnost. Evropska unija insistira da ovaj sistem bude nezavisan, kredibilan i podložan vanjskom nadzoru, kao dio šire reforme vladavine prava. I u posljednjem izvještaju Evropske komisije o BiH navodi se da je napredak u pravosuđu ograničen i da postoje "trajni i očigledni znaci pogoršanja" koji zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i povratak povjerenja javnosti. Istovremeno se upozorava da loše funkcionisanje pravosudnog sistema i političko uplitanje nastavljaju potkopavati borbu protiv korupcije, koja i dalje daje slabe rezultate, uz selektivno i netransparentno procesuiranje slučajeva od javnog interesa.

Antonio Zanardi Landi je i dalje kandidat Italije na mjesto visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ovo se navodi u odgovoru Ambasade Italije u BiH, na upit Radija Slobodna Evropa da li ta zemlja ostaje pri svom prijedlogu. "Kandidatura ambasadora Zanardija Landija odražava snažnu posvećenost Italije Zapadnom Balkanu, kao i euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i šire regije Zapadnog Balkana", navodi se u odgovoru, te dodaje kako je Zanardi Landi "pravi kandidat oko kojeg članice Vijeća za provedbu mira mogu postići konsenzus". "On posjeduje iskustvo i sposobnosti potrebne za održavanje konstruktivnog dijaloga sa svim političkim akterima u zemlji, s ciljem očuvanja integriteta i stabilnosti Bosne i Hercegovine te pune provedbe agende 5+2. Ambasador Zanardi Landi je diplomata najvišeg ranga, koji je obavljao visoke dužnosti u Italiji i inostranstvu, uključujući funkciju diplomatskog savjetnika dvojici predsjednika Italije – Giorgio Napolitano i Sergio Mattarella", dodaje se u odgovoru za RSE. Vijeće za provedbu mira (PIC) 4. juna nije postiglo saglasnost oko izbora novog visokog predstavnika u BiH zbog razlika u stavovima koje su imali Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Američka ambasada u BiH saopštila je nakon sjednice da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko visoko kvalifikovanog talijanskog kandidata". Ukazala je na "neuspjeh EU da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata", ističući razočarenja, jer su "podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika". Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH, te zemalja EU koje su članice Upravnog odbora PIC-a, u zajedničkom saopštenju su poručili da su posvećeni nastavku konsultacija i približavanje stavova s partnerima. Navode i da cijene saradnju sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, te da su za daljnje razgovore o kandidatu koji bi bio integrativni faktor u provedbi mandata visokog predstavnika. O detaljima nesuglasica oko kandidata nisu govorili, nego su naveli da bi novi visoki predstavnik trebao dolaziti iz države članice EU, imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo. Inače, sadašnji visoki predstavnik u BiH, njemački diplomata Christian Schmidt, najavio je u maju da odlazi s dužnosti visokog predstavnika u BiH, nakon što je proveo pet godina na toj poziciji. Podnoseći ostavku, koju je obrazložio ličnim razlozima, najavio je da u BiH ostaje do izbora njegovog nasljednika, s ciljem očuvanja institucionalnog kontinuiteta uoči oktobarskih opštih izbora u BiH. Uslijedile su međunarodne konsultacije o njegovom nasljedniku, a 76-godišnji Antonio Zanardi Landi, čije imenovanje podržavaju SAD, bio je među najčešće spominjanim kandidatima. Među kandidatima se nalazi i René Troccaz, aktuelni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji uživa podršku Francuske i još nekoliko država. Naredno zasijedanje PIC-a se očekuje krajem juna.

Bosna i Hercegovina je potpuno zavisna od ruskog gasa koji stiže preko Srbije. Dok Evropska unija planira da ga ukine do 2027. godine, Sjedinjene Američke Države upozoravaju da BiH ne može sebi priuštiti odlaganje smanjenja zavisnosti. Istovremeno, Republika Srpska razvija projekat Istočne interkonekcije i nastavlja saradnju sa ruskim Gazpromom, dok Federacija BiH planira Južnu interkonekciju i povezivanje na druge izvore gasa.