U Sarajevu brda znaju da pritisnu, zimski smog da udavi, sparina da obori a brzina života da samelje. Sarajlije i Sarajke taj osjećaj mješavine nervoze, tjeskobe i koječega, za šta je teško naći pravu riječ, nazivaju "srkletom". Većina ih spas potraži u vikend-bijegu na okolne planine. Za Ceciliu Hajzler i Nedžada Avdibegovića, međutim, planina više nije samo izletište. Već više od devet mjeseci, šumski mir je njihova svakodnevica i dom. Ispred planinarskog doma "Prijatelji prirode" na Igmanu, planini nedaleko od Sarajeva, ugodna tišina, uz poneki šum vjetra u granama crnogoričnog drveća, gotovo je opipljiva. Cecilia se, dok nam priprema kafu u kuhinji koju naziva svojim "kraljevstvom", prisjeća puta koji ju je iz ravne Vojvodine doveo prvo u Sarajevo, a zatim na Igman. U ovaj bosanskohercegovački grad je iz Novog Sada stigla 2017. godine zbog studija. Sa Nedžadom je živjela na Vratniku, u starogradskoj mahali u kojoj su imali, kako kaže, "super osećaj zajednice". Nedžad je imao posao na koji je svako jutro išao u šest sati, ona je išla na fakultet. "Ali, kad god bismo seli da pričamo, pričali smo o tome kako da izađemo iz te mašine, iz te gužve, iz srkleta, sistema", priča Cecilia za Radio Slobodna Evropa. Preokret se dogodio slučajno kada je, pošto je završila fakultet i tražila posao u struci, u oglasima pronašla poziv za rad u planinarskom domu. Nedžadov je odgovor - na njenu dilemu "pa hoćemo li?" – bio kratak: "Hajde, probaj". Izlazak iz 'zone komfora'Selidba na Igman značila je radikalan prekid s dotadašnjim životom i izlazak iz onoga što Nedžad naziva "zonom komfora". On je u gradu imao stabilan posao radno-okupacionog terapeuta u terapijskoj zajednici, uz dodatne restauratorske poslove. "Majstorluci razni... gips, enterijer, eksterijer, svi ti fini radovi", objašnjava Nedžad svoje zanimanje restauratora. Bez ikakvog prethodnog ugostiteljskog ili domarskog iskustva, spakovali su stvari i krenuli u nepoznato. Podijelili su uloge – on kuha, ona je zadužena za čistoću, kafu i kasu. Učili su u hodu kako nahraniti i ugostiti grupe od više desetaka ljudi, usvajajući brojne operativne sitnice koje planinski život zahtijeva. No, planina nije samo ćarlijanje vjetra i oku umiljate sunčane zrake koje plešu kroz grane drveća, jer je već prva zima na Igmanu postala njihov test izdržljivosti. Snijeg ih je tri puta potpuno odsjekao od svijeta. "Prva dva dana bude bajka, super je. Treći dan... čoveče, stani. Stvarno kao u nečijem snu, kao da me neko hipnotisao. Zavejano sve. Moramo praviti prtinu kroz šumu, skroz jedan drugi film", prisjeća se Cecilia i dalje u čudu kako su uspjeli proći kroz takav period života na planini. Ipak, to nije bilo najteže iskustvo, nego se to desilo u januaru '26. kada je planinarski dom mjesec dana bio neprestano pun ljudi. Za Ceciliu je "potpuni nedostatak privatnosti i sopstvene aure" bio veliki emotivni izazov. "Bilo je situacija da mi je došlo da pobegnem... Nedžad zna s ljudima, zna kako, a meni je potrebno da imam nešto svoje, pa ću ja lako posle s ljudima. Ali nemoj me stalno. Kad smo taj januar pregurali, sad može sve. Prekaljujemo se", kaže ona smijući se. Planina kao lijek: Pola glave od plastike i metalaZa Nedžada, ovaj prelazak iz grada u šumu ima dublju terapeutsku ulogu. Iza njegovog mirnog glasa kriju se decenije fizičkih i psihičkih trauma koje nosi od svoje šesnaeste godine. "Treba mi mir, ne mogu frku i trku. Imao sam problema kroz čitav život, trauma... Borio se sa šesnaest godina, svašta nešto. Pola glave mi je plastika i metal. To su i predratne, i ratne, i poslijeratne traume. Cjeloživotne", priča Nedžad za RSE. I ljekari su mu savjetovali mir, a devet mjeseci provedenih na igmanskom zraku dalo je vidljive rezultate. "Popravio sam se pravo", kaže on, naglašavajući da su se njih dvoje povezali "na drugačiji način", da su sad puno "sposobniji, smireniji i da više cijene neke stvari". Jedna od tih stvari je i izvorska voda, zbog čega Cecilia o tome priča uz široki osmijeh i osjećaj zahvalnosti. "Svaki put kad odemo negde, nekim drugim honorarnim poslom kojim se bavimo pored ovog, kad god se vratim ovde, samo kažem – hvala ti, Bože, i napijem se ove vode sa ovog izvora što nam je u cevima". PANSTILIA: Misija 'pod lipom'Iako su drastično promijenili način života i okruženje, Cecilia i Nedžad nisu odustali od svojih primarnih profesija. Cecilia je pedagoginja i istoričarka umjetnosti, dosta je radila sa djecom i bavila se i savjetodavnim radom. "Tako, šta mi tu možemo da uradimo da popravimo ovaj svet? Imam to u sebi, to volim, radim i dalje neke projekte", priča Cecilia te kaže kako su sada osnovali i svoje udruženje. Iz te želje da "poprave svet", zajedno sa kolegicama i kolegama – muzejskom edukatoricom iz Umjetničke galerije BiH, pedagogom i botaničarkom iz Zemaljskog muzeja – osnovali su udruženje PANSTILIA. Naziv je akronim latinskih riječi za mir (Pax), umjetnost (Ars), prirodu (Natura) i učenje (Studiorum). "Tilia" simbolizuje lipu, drevno drvo koje još od starih Slavena ima tu simboliku da se ispod nje ljudi okupljaju i druže. "Želimo da se ta zajednica formira u prirodnom okruženju. To je lična vizija koja se itekako uklapa u ovu priču", kaže ona objašnjavajući da je riječ o neformalnom obrazovanju i odgoju za mir kroz stvaralaštvo u prirodi. Između ravnice i brdaDok Nedžad češće odlazi do grada zbog nabavke, Cecilia većinom ostaje tu s njihovim psom Lolom. Svakih mjesec-dva odlazi u rodni Novi Sad da vidi mamu i da, kaže, "pustim pogled da mi se ne vrati". "Ne volim stalno odlaziti u Sarajevo, pa da se vraćam. Od tih razlika zaboli me glava. Odem samo kad moram", priča ona. "Dok sam bila u mahali, ubeđivala sam sebe: ustani iz kreveta, siđi dole, popni se gore... i to mi je bio maksimum", prisjeća se Cecilia. Danas, svaki silazak u Sarajevo za nju predstavlja teret. "Tamo osetim kao da me nešto pritiska, stisnuta sam. A onda dođem ovde... uuuu... raširim ruke. Skroz je neki drugi osećaj. Telo mi se drugačije ponaša", opisuje Cecilia trenutak povratka iz grada na Igman. U šumovitom kutku Igmana, a opet nedaleko od glavne ceste, Cecilia i Nedžad žive život po vlastitom izboru i naravno pravilima planinarskog doma čiji su uposlenici. Dok piju ledenu izvorsku vodu koja im stiže ravno kroz cijevi u čašu, oni su primjer da se iz "mašine" može izaći – ako imaš hrabrosti da postaviš pitanje "hoćemo li?" i odgovoriš sa "hajde da probamo".

Sjedinjene Američke Države poručile su da će pažljivo pratiti one u Bosni i Hercegovini koji "daju prioritet političkoj prednosti nad energetskom sigurnošću, zasnovanoj na pouzdanoj američkoj energiji i prekidu ovisnosti o ruskom plinu". Odgovoreno je to iz State Departmenta na upit Radija Slobodna Evropa o nedavnim sastancima zvaničnika entiteta Republika Srpska (RS) sa predstavnicima ruske energetske kompanije Gazprom, u trenutku kada Evropska unija (EU) najavljuje postepenu obustavu uvoza ruskog plina. "S obzirom na to da EU postupno ukida ruski plin (Evropska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, uvela niz sankcija protiv dijela ruskog energetskog sektora i najavila plan da do kraja 2027. u potpunosti obustavi uvoz gasa iz Rusije. Ruska državna kompanija Gazprom i dalje nije obuhvaćena sankcijama Evropske unije. Dok su pojedine zemlje, uključujući Poljsku, Letoniju, Litvaniju i Estoniju, već prekinule uvoz ruskog gasa, druge, poput Mađarske i Slovačke, i dalje ostaju ovisne o tom izvoru.) do jeseni 2027., BiH si ne može priuštiti odgađanja", naveli su. Zvaničnici RS, među kojima su bili predstavnici Vlade i lider vladajuće stranke u tom entitetu Milorad Dodik, razgovarali su proteklih dana sa rukovodstvom Gazporma u Sankt Peterburgu. Posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju plinovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura. On bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim plinom. Nakon sastanka krajem maja, ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je da taj bh. entitet ostaje važan partner Gazproma u razvoju plinske infrastrukture. BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom plinu koji se, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Vlast u Federaciji BiH planira gradnju plinovoda Južna interkonekcija (Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju gasovoda, s ograncima prema Hercegovini i sjeverozapadu zemlje, potpisan je uz sudjelovanje američkog ministra energetike Chrisa Wrighta u aprilu u Dubrovniku. Svemu je prethodila višemjesečna potpora službenog Washingtona projektu koji su nazvali "strateškim za energetsku sigurnost regije". Hrvatski dio projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su dio uskog kruga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Projekt je izazvao kritike Europske komisije i Energetske zajednice, čiji je BiH član, zbog posebnog (lex specialis) zakona u Federaciji BiH u koji je unesena američka privatna firma, kao i pitanja usklađenosti s pravilima EU. Novim gasovodom BiH bi trebala dobiti oko 1,5 milijardi kubika, pa se razmatra i izgradnja elektrana koje bi mogle opskrbiti strujom oko 400.000 domaćinstava. Planirani gasovod bi se povezao s postojećim koji dolazi iz Srbije.), kojim bi plin stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj, a u projekt su uključeni američki investitori. Iz State Departmenta istaknuli su da su SAD predane partnerstvu s BiH kako bi diverzificirale svoj energetski sektor. Također, navode da je plinovod Južna interkonekcija bio prioritet američke vlade u posljednje tri administracije, te da će proširiti i diverzificirati energetski sektor BiH. "Dajući joj veću kontrolu nad opskrbom energijom pružanjem pristupa tržišno utemeljenom prirodnom plinu i smanjenjem ovisnosti o jednom, nepouzdanom izvoru", naveli su iz State Departmenta. Kako je rečeno, izvoz američke energije centralni je stup ekonomske suradnje SAD-a sa evropskim partnerima. "SAD imaju resurse za podršku evropskim naporima da se odvoji od ruske energije i potaknu ekonomski rast. Američke kompanije su pouzdani partneri i spremne su pružiti podršku", navodi se u odgovoru za RSE. BiH godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara plina, koji u zemlju ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, sa najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne.

Kinezi, Azerbejdžanci, Gruzijci, Albanci, svi oni su u maju uhvaćeni na granici Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom. Ali ne zato što su pokušavali da je pređu, već su osumnjičeni za krijumčarenje migranata ka teritoriji Evropske unije. Uhapšeni su na jugozapadu BiH, na području Ljubuškog, Posušja i Gruda. Prema podacima Tužilaštva BiH, u krijumčarenju migranata kroz Bosnu i Hercegovinu sve je veći udio stranih državljana. Iako je tokom 2025. godine zabilježen manji broj predmeta u odnosu na godinu ranije, istovremeno raste broj stranaca uključenih u ovaj oblik kriminala. Među uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana, navode nadležni organi. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina. "Krijumčarenje migranata u BiH je, uglavnom, vođeno mješovitim transnacionalnim mrežama, a ne jednom nacionalnošću", kazala je za Radio Slobodna Evropa Anesa Agović Đozo, analitičarka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC). Ova međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u Ženevi istražuje i analizira globalne i regionalne mreže organizovanog kriminala. Zbog svoje geografske pozicije i blizine Evropskoj uniji, BiH je i dalje ključna tranzitna zemlja na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, iako brojke nisu ni blizu onih prije nekoliko godina, kada je kroz BiH znalo proći i više od 34 hiljade migranata godišnje. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2025. u BiH je ušlo ukupno oko 14 hiljada migranata. Skoro polovina ispitanih migranata potvrdila je da su na putu prema Bosni i Hercegovini koristili posrednike, pokazuje anketa IOM-a provedena u aprilu na uzorku od 441 osobe, dok 29 posto ispitanika nije željelo odgovoriti na to pitanje. Organizacije krijumčare, rijetko pojedinciIz Službe za poslove sa strancima BiH, kao ni iz državne Granične policije, do zaključenja teksta nije odgovoreno na pitanja RSE o tome koliko su često u praksi stranci uključeni u krijumčarenje migranata. Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH, u svom odgovoru za RSE navodi da se prema službenim procjenama i praćenju rada bh. institucija, krijumčarenjem mnogo češće bave organizovane grupe. "Ove mreže mogu imati različit oblik i karakter, te varirati od visoko organizovanih kriminalnih grupa, do fleksibilnih dogovora između pojedinaca u različitim zemljama", navode iz OEBS. Ističu da ovo zajedno rade lokalci i stranci. "Dok lokalni akteri vode računa o transportu, smještaju, logistici ili daju doprinos na osnovu poznavanja lokalnog terena, strani državljani mogu biti zaduženi za regrutovanje, komunikaciju s migrantima ili koordinaciju duž migracijskih ruta", kažu u OEBS. Ova organizacija prati sudske postupke u ovoj oblasti, te se prema njihovoj bazi podataka trenutno vodi postupak protiv 61 optužene osobe, od kojih je 49 državljana BiH, dok je 12 stranaca. Anesa Agović Đozo iz GI-TOC naglašava da je vidljiv porast "hibridnog krijumčarenja". "Migranti legalno ulaze na Zapadni Balkan, koristeći putovanja bez viza, radne dozvole, studijske vize ili turističke vize, a zatim se oslanjaju na mreže krijumčarenja za dalje kretanje u EU", pojašnjava ona. Dodaje da ovaj trend postaje ključna karakteristika migracija u regionu, te da je posebno zastupljen među Turcima i Kinezima. Ona ističe da istrage pokazuju jasnu podjelu zadataka. "Međunarodni koordinatori, regionalni organizatori i lokalni posrednici upravljaju prevozom, smještajem, falsifikovanim ili pozajmljenim dokumentima i pomoći pri prelasku granice. U međuvremenu, regionalne i lokalne kriminalne grupe obavljaju osnovne operativne uloge kao što su transport, smještaj, praćenje migranata i organizovanje graničnih prelaza“, dodaje. Upozorava i da su se na sjeverozapadu BiH pojavile nasilne grupe predvođene migrantima "poput avganistanske mreže BWK i grupe Al-Sarawi povezane sa Sirijom", te da one u svom djelovanju kombinuju krijumčarenje, iznudu i otmice. Kako država tretira strane švercere migranata?Prema Krivičnom zakoniku BiH, krijumčarenje migranata je teško krivično djelo, koje se kažnjava zatvorom do 15 godina, u slučaju teških oblika kada se ugrožava njihov život. Krijumčare, uglavnom, hapse pripadnici Granične policije BiH, koji ih nakon toga predaju u nadležnost Tužilaštva BiH. Za strane državljane se najčešće određuje pritvor zbog straha od mogućeg bjekstva. Ukoliko dođe do optužnice, sudi im se pred Sudom BiH, te kaznu služe u bh. zatvorima. BiH ima bilateralne ugovore o izdržavanju zatvorskih kazni sa državama regiona (Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija), te one ili osuđenik mogu podnijeti zahtjev za izdržavanje kazne u zemlji porijekla. Po završetku kazne, osoba prelazi u nadležnost Službe za poslove sa strancima, donosi se rješenje o protjerivanju i izriče se zabrana ulaska koja traje maksimalno pet godina, ali u posebnim slučajevima – ako je osoba proglašena prijetnjom po nacionalnu bezbjednost – može biti i trajna. Šta država može da uradi?Prema podacima Tužilaštva BiH za 2025. godinu, podignuto je 35 optužnica protiv 43 lica za krijumčarenje ljudi, dok je bilo pet optužnica protiv 30 lica za organizovanje krijumčarenja migranata. U OEBS-u navode da je međunarodna saradnja važna komponenta za rješavanje problema ilegalnih migracija. "Efikasne mjere borbe protiv ove pojave obuhvataju poboljšanja u dijeljenju informacija između policijskih agencija, zajedničke istrage, poboljšanje upravljanja granicama, finansijske istrage kojima se u fokus stavlja dobit ostvarena izvršenjem krivičnih djela i saradnju sa zemljama porijekla i tranzita", navode iz OEBS. Takođe upozoravaju da treba "raditi na poboljšanju mehanizama rane identifikacije i zaštite žrtava trgovine ljudima". Podsjećaju da treba raditi na otklanjanju razloga koji dovode do potražnje za krijumčarenjem, uključujući "ograničene mogućnosti za zakonite migracije i ugroženost proisteklu iz humanitarne krize". Agović Đozo iz "Global Initiative" ocjenjuje da vlasti ovom problemu trebaju dati prioritet. "To uključuje povećanje kapaciteta zaposlenih i tehničkih lica unutar Granične policije BiH, posebno duž ključnih koridora za ulazak i izlazak, jačanje digitalnih forenzičkih i finansijskih istraga i ciljanje na organizatore i posrednike koji najviše profitiraju od trgovine ljudima, a ne samo na vozače i operativce niskog ranga", rekla je ona. Dodaje i da se mora poboljšati razmjena obavještajnih podataka širom Zapadnog Balkana i sa partnerima iz EU, ali i saradnja sa akterima "na prvoj liniji fronta". "Uključujući nevladine organizacije, humanitarne organizacije, osoblje prihvatnih centara i kulturne medijatore, koji često otkrivaju nove rute, metode regrutovanja i nove kriminalne grupe prije nego što to urade agencije za sprovođenje zakona", istakla je ona. Iz Tužilaštva BiH u odgovoru za RSE navode da je na ovo pitanje fokusirana i Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija, tijelo sačinjeno od predstavnika više institucija, uključujući i bh. civilni sektor. Takođe se ističe da je BiH prošle godine potpisala sporazum o zajedničkom istražnom timu sa Francuskom za trgovinu ljudima, te je nastavljena realizacija ranije potpisanog sporazuma u istoj oblasti sa Njemačkom.

Manje od dva mjeseca otkako je kontroverzna mapa podjele Bosne i Hercegovine predstavljena na zagrebačkoj konferenciji, koja je okupila konzervativne teoretičare i aktiviste, u Hrvatskoj se ponovo javljaju slične inicijative. Domovinski pokret, koalicijski partner Hrvatske demokratske zajednice u Vladi Republike Hrvatske, očekuje od Sabora Hrvatske da pokrene inicijativu za uspostavljanje hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH. U toj stranci radikalne desnice tvrde da je cilj osigurati "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječiti, kako navode, da drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Ova stranka zagovara uspostavljanje posebne hrvatske izborne jedinice, a ukoliko izostane dogovor o tome trebalo razmotriti obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine. Sugovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) upozoravaju da je riječ o nerealnim prijedlozima koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH i koji predstavljaju miješanje u unutrašnje poslove BiH. Politički analitičar Davor Gjenero kazao je za RSE da se radi o političkim eskapadama i da je jasno da priče o trećem entitetu nemaju realno utemeljenje. "Dolazi od neodgovornih koji ne razmišljaju kakve posljedice to izaziva na politički život i poziciju Hrvata u BiH. Sa trećim entitetom ili time što se naziva Herceg Bosnom, završeno je u ožujku 1994. godine kad je sklopljen Washingtonski sporazum i dogovorena federacija između Bošnjaka i Hrvata“, kazao je Gjenero. Stava je da se inicijativa Domovinskog pokreta "ne tiče BiH nego unutarnjih odnosa u Hrvatskoj". "Taj manjinski partner u Vladi izgubio je politički utjecaj. Ovo je pokušaj da ga nekako vrati ili da destabilizira koaliciju. Ne postoji mogućnost da ovim potezom izazovu neki bitniji politički pritisak. HDZ ne podržava koncept trećeg entiteta, bar ne ovaj mainstram stranke", kazao je. Šta kažu u Vladi Hrvatske?Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković se 8. juna u Sarajevu nije izričito ogradio od inicijative svojih koalicijskih partnera. No, rekao je da se radi o ideji koja predstavlja "napor za političkom vidljivošću". "Što imate inovativnije i medijski atraktivnije ideje, to ste vidjljiviji. No, nismo od jučer na temi BiH, a još manje na pitanju Izbornog zakona ili djelomičnih izmjena Ustava BIH ili nizu ideja koje bi trebale doći na ono što se kolokvijalno naziva, makar virtuelna izborna jedinica u kojoj bi hrvatski narod birao svog člana Predsjedništva", kazao je. Plenković je naveo da Hrvatska "ne prešućuje problem koji postoji, jer situacija u praksi nije ono što se namjeravalo Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine". "Intencija je bila da Srbi na teritoriji Republike Srpske, Hrvati i Bošnjaci na teritoriju Federacije biraju svoje predstavnike i, kao što je bilo džentlmenski, da svako bira svoje. Nije se očekivalo da će se to promijeniti. Prema tome, napori za promjenu su prije svega dio onoga što se trebaju dogovoriti unutar zemlje", kazao je. Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno. Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni. Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH. Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata. Osude inicijative iz HrvatskeInicijativa Domovinskog pokreta dolazi nakon što je krajem aprila u Zagrebu održan TradFest, na kome je predstavljena ideja o mogućem "trećem hrvatskom entitetu" u BiH i raspravljano o njenom političkom i institucionalnom okviru. Dio učesnika tog skupa zagovarao je preuređenje BiH kroz nove teritorijalne ili etničke jedinice, a uslijedile su kritike i ocjene da takvi prijedlozi zadiru u ustavni poredak BiH. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i pravda, kazao je za RSE da je "teško odrediti liniju između toga šta je zabava za javnost, a šta populističke i radikalne ideje ili stvarne intencije vlasti u Hrvatskoj". "Ohrabreni smo inicijalnim komentarima koji pokazuju da to nije zvaničan stav Zagreba. Kada bi bio, imali bismo veliki problem i smatrali bismo to nasrtajem na suverenitet BiH i naše ustavno uređenje, jer takva opcija u BiH ne postoji", rekao je Konaković. Dodao je i da prijetnje neće pomoći rješavanju problema, tvrdeći da otvorena pitanja treba rješavati u paketu. "Pitanja koja su na stolu treba rješavati, uključujući pitanje člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda, ali zajedno s drugim otvorenim pitanjima. Kako će se kandidovati oni koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, a kako Hrvati i Bošnjaci iz Republike Srpske i Srbi iz Federacije BiH. To je ista tema i mora se tražiti rješenje koje zadovoljava sve strane", kazao je Konaković. Tvrdi da je BiH bila blizu dogovora tokom razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH početkom 2022. u Neumu, uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije. Tada su trodnevni razgovori o izmjenama izbornog zakona Bosne i okončani su bez političkog dogovora, uprkos međunarodnoj medijaciji. Poslije razgovora u Neumu ostalo da se o izborima u BiH pregovara opet"Bili smo veoma blizu dogovora u Neumu i pregovore treba nastaviti na istim principima, odnosno rješavanjem svih pitanja u paketu. Raspoloženi smo za rješavanje u paketu, posebno kada je riječ o implementaciji presuda međunarodnih sudova. Vrijeme je i ne treba izbjegavati odgovornosti i nije nikakav alibi tvrdnja da je potrebna dvotrećinska većina", poručio je Konaković. Za šta se zalaže HDZ BiH?Godinama predstavnici HDZ-a BiH i dio političkih aktera iz Hrvatske traže izmjene Izbornog zakona BiH pozivajući se na princip takozvanog legitimnog predstavljanja, prema kome hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne bi trebalo biti moguće izabrati bez dominantne podrške birača hrvatske nacionalnosti. Taj zahtjev povezuju s izborom Željka Komšića, za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, za kojeg tvrde da je biran pretežno glasovima iz sredina s bošnjačkom većinom. Jedan od ranijih prijedloga HDZ-a BiH predviđao je posebna izborna područja u Federaciji BiH i model koji bi osigurao da kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva mora imati podršku u kantonima s većinskim ili značajnim hrvatskim stanovništvom. Na upit novinara u Sarajevu da prokomentira inicijativu Domovinskog pokreta iz Hrvatske, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) BiH kazala je da "Hrvatska ima obavezu i odgovornost skrbiti za poziciju i položaj hrvatskog naroda unutar BiH". "Predsjedništvo BiH i domovi naroda su institucije u kojima se štite kolektivna prava. Postoji jasan stav da postoji nepravda prema hrvatskom narodu. No, još nema političke volje da se to pitanje riješi kroz institucije", kazala je Krišto. Diskriminacija građanaGovoreći o posljednjim inicijativama u Hrvatskoj, Zlatan Begić, opozicijski zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, ocjenjuje da one dolaze od nedobronamjernih ljudi koji "izlaze s ratnim projektima koji su presuđeni na međunarodnim sudovima". "Imam osjećaj kao da sebi prave neku vrstu priče od koje će politički živjeti i preživjeti svi oni koji su na tragu takvih koncepata koji podrazumijevaju podjele, etnički čiste sredine i višestruku nejednakost glasa", kazao je. Upozorio je, također, da je u sedam presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđena diskriminacija građana u BiH, koji ne pripadaju jednom od tri konsitituitvna naroda, s obzirom na to da im Ustav i Izborni zakon BiH ne omogućavaju svim jednaka prava da se kandidiraju. "Koncept koji imamo već sada predstavlja krše ljudska prava i demokracije. Kroz ovaj dejtonski koncept diskriminirani su građani, koji pripadaju redu Ostalih. Umjesto da se trudimo da otklonimo to ovdje se ide sa oživljavanjem jednog koncepta koji unosi dodatnu pometnju i nemir u BiH", naveo je. Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, odnosno Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH te Srbin iz Republike Srpske. Takvo rješenje u praksi onemogućava građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, poput Jevreja, Roma i ostalih, da budu kandidati za Predsjedništvo BiH. Slična ograničenja postoje i u Domu naroda Parlamenta BiH, u kome u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba. Zbog ovakvog ustavno-izbornog okvira, Evropski sud za ljudska prava donio je više presuda protiv BiH, utvrđujući diskriminaciju u političkom sistemu. Iako je za provedbu tih presuda potrebna ustavna i zakonska reforma u Parlamentu BiH, uz dvotrećinsku većinu, one do danas nisu u potpunosti implementirane.

Sud Bosne i Hercegovine je 8. juna izrekao prvostepenu presudu u kojoj su bivši pripadnici Vojske Republike Srpske Zdravko Panić i Trivo Vukić osuđeni na po 15 godina zatvora, a Slobodan Knežević na 10 godina zatvora, zbog ratnog zločina na području opštine Prijedor. U presudi se navodi da su Vukić i Panić osuđeni zbog učestvovanja u ubistvu 11 civila bošnjačke nacionalnosti, a Knežević zbog ubistva jednog civila bošnjačke nacionalnosti. Tijela tih civila bila pronađena su u masovnoj grobnici na lokaciji Hozića Kamen u opštini Prijedor. Ratni zločin se dogodio, kako se navodi u presudi, od 27. do 30. jula 1992. godine ili približno u tom vremenu, u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske, "kada je izvršen progon ubistvima civila bošnjačke nacionalnosti na području nekoliko sela u opštini Prijedor". Slobodanu Kneževiću, Zdravku Paniću i Trivi Vukiću određen je pritvor, koji po ovom rješenju može trajati najduže devet mjeseci od dana lišenja slobode, ili do nove odluke Suda. U izrečene kazne zatvora optuženima se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, po ranijim rješenjima Suda BiH. U istom predmetu, Milodrag Glušac, Ranko Babić, Ranko Došenović, Milorad Obradović i Milan Vukić su oslobođeni od optužbe, jer nije dokazano da su radnjama opisanim u oslobađajućem dijelu izreke presude počinili krivično djelo za koje su se teretili - zločini protiv čovječnosti. U Prijedoru i okolnim mjestima tokom rata u Bosni i Hercegovini je ubijeno 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su novi Ugovor o graničnim prelazima, kojim je predviđeno 58 prelaza različitih kategorija, od čega je šest određeno za promet robe pod potpunim inspekcijskim nadzorom. Njegova primjena počinje odmah po potpisivanju. Novi ugovoru su 8. juna u Sarajevu potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković. Prethodno je iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH upozoreno da bi to moglo dovesti do blokade graničnog prometa u Gradišci, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Stari granični prelaz u Gradišci privremeno je polovinom maja zatvoren zbog urušavanja dijela mosta preko rijeke Save, zbog čega je UIO BiH privremeno otvorila novoizgrađeni prelaz. Novi ugovor predviđa uspostavljanje stalne carinske jedinice u Gradišci, koja nije formirana, jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), zbog blokade u radu, nije usvojio potrebne izmjene. Zbog toga postoji mogućnost da Gradiška od utorka, 9. juna, ostane bez ijednog graničnog prelaza. No, Krišto i Plenković su, u obraćanju novinarima poslije potpisivanja ugovora, istakli da će privremeni prelaz u Gradišci "nastaviti sa radom". Krišto je izjavila da će se, između institucija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uputiti nota kako bi se osigurao nastavak rada prelaza u privremenom režimu, naglasivši da će on funkcionisati "na privremenoj osnovi“ dok se ne ispune svi uslovi za njegovo trajno uspostavljanje. I hrvatski premijer potvrdio je da će takva nota biti razmijenjena između dvije strane, navodeći da se njome izražava "razumijevanje obje strane da će se prijelaz nastaviti u režimu privremene kakav je sada“. Istakao je da je u interesu svih da prelaz ostane u funkciji, posebno tokom ljetne turističke sezone, te da bi bilo "nesvrhovito" da se saobraćaj ponovo obustavlja. Šta predviđa potpisani UgovorNovim ugovorom Bosna i Hercegovina i Hrvatska reorganizuju mrežu graničnih prelaza između dvije zemlje, uz precizno definisanje njihovih kategorija i namjene. Krišto je istakla da novi ugovor značajno proširuje mrežu graničnih prelaza, posebno onih najviše kategorije za robu pod inspekcijskim nadzorom. "Ranije smo imali samo dva takva prelaza, Bijaču i Gradišku, a sada ih je pet, odnosno šest u prijelaznom periodu", navela je, dodajući da među njima spadaju Svilaj, Izačić, Kamensko i novi prelaz Gradiška na mostu kod Gornje Varoši. Sporazumom je predviđeno ukupno 58 graničnih prelaza- šest za međunarodni drumski promet putnika i robe pod inspekcijskim nadzorom, 17 za međunarodni promet putnika i roba, pet željezničkih prelaza, 20 prelaza za međunarodni promet putnika, te deset stalnih prelaza za pogranični promet. Ugovor je rezultat pregovora vođenih od kraja 2025. do februara 2026. godine, a predviđena je njegova privremena primjena od dana potpisivanja. To znači da novi režim stupa na snagu odmah, bez prelaznog perioda. Iz UIO BiH navode da, ukoliko primjena počne odmah, to može imati "direktne i ozbiljne posljedice po privredu, prevoznike i građane, koji ne bi mogli koristiti nijedan granični prelaz u Gradišci". Naime, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, nije usvojila izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, potrebne za uspostavljanje carinske ispostave na lokaciji "Gradiška – Novi most". Član Upravnog odbora UIO BiH iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine Zijad Krnjić odbija dati saglasnost na potrebne odluke dok se ne riješi finansijsko poravnanje između tog entiteta i entiteta Republika Srpska u vezi sa raspodjelom prihoda od indirektnih poreza. Zbog toga Upravni odbor praktično ne donosi odluke, pa nema ni pravnog osnova za formiranje nove organizacione jedinice. Istovremeno, situacija na terenu dodatno je pogoršana oštećenjem starog mosta na Savi. Nakon urušavanja dijela konstrukcije, most u Gradišci zatvoren je za međunarodni promet u maju, a trenutno je u toku njegova sanacija, koja će trajati do završetka radova, bez precizno definisanog roka ponovnog otvaranja. Kako bi ublažila posljedice zatvaranja mosta, UIO je 19. maja privremeno izmjestila carinske službenike sa starog prelaza na novu lokaciju i omogućila funkcionisanje prelaza u ograničenim uslovima. Ta mjera donesena je na period od tri mjeseca, kao privremeno rješenje, dok se ne stvore uslovi za trajno organizovanje sistema. Međutim, novi ugovor sada zahtijeva formalno uspostavljen prelaz sa jasno definisanom organizacionom strukturom, što u postojećim okolnostima nije moguće obezbijediti. Zbog toga UIO upozorava da bi moglo doći do scenarija u kojem stari prelaz ostaje zatvoren zbog oštećenog mosta, a novi ne može raditi u skladu s ugovorom zbog neispunjenih administrativnih uslova.

Za svakog drugog građanina Bosne i Hercegovine rat u Ukrajini nije samo sukob u nekoj udaljenoj zemlji, već direktni podsjetnik na vlastito ratno iskustvo iz '90-ih. Ovo su pokazali podaci istraživanja instituta Univerziteta Ujedinjenih naroda UNU-WIDER, specijaliziranog za pitanja ekonomskog razvoja, javnih politika i društvenih promjena, objavljenog u maju 2026. "Tu poveznicu posebno su često pravili Bošnjaci i starije osobe", kaže za Radio Slobodna Evropa jedna od autorica istraživanja Laia Balcells, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Georgetown. Navodi da su takve paralele naročito izražene među starijim ispitanicima, koji imaju lično iskustvo rata. Istraživanje su u proljeće 2024. proveli Laia Balcells, Ana Paula Pellegrino i Matthew Simonson. Online anketom obuhvaćeno je 1.345 ispitanika u Bosni i Hercegovini i 1.347 u Srbiji, uz dodatnu analizu medijskog sadržaja. Jedan ispitanik naveo je da ga rat u Ukrajini podsjeća na "rat, glad i smrt nevinih ljudi od 1991. do 1995. godine", dodajući da se "gotovo svaki sukob na kraju završava sporazumom, a rijetko oružanom silom". Drugi se prisjetio opsade Sarajeva. "Bila je to brutalna okupacija grada koji je skoro četiri godine bio meta srpske vojske. Ubijani su nevini civili i djeca, a grad je ostao bez struje i vode." Sličan obrazac zabilježen je i u Srbiji, gdje više od polovine ispitanika rat u Ukrajini povezuje s vlastitim iskustvima iz 1990-ih. "Svaki rat je apsurdan. Mi ljudi smo najgora bića na ovoj planeti. Uništavamo sami sebe i za to krivimo druge", jedan je od odgovora ispitanika iz Srbije. Drugi kaže: "Katastrofa. Apsolutno sam protiv rata. Na kraju su svi gubitnici, posebno Rusija i Ukrajina." "Meni lično je to pokazatelj da još nismo izvidali rane iz rata devedesetih godina. Trideset godina kasnije sve je to svježe u mislima većine građana", kaže politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić. Ona dodaje da građani "traže poveznicu sa sopstvenom sudbinom" i rat u Ukrajini, odnosno rusku invaziju, posmatraju kroz vlastita iskustva. "U načinu interpretacije nalazimo razlike koje uglavnom dolaze pod političkim uticajem. U tom dijelu građani, njih najveći dio, ne misli sopstvenom glavom, u njihovo ime to čine vođe, koje oni nekritički slijede", smatra Topić. Građani rat u Ukrajini ne vide samo kao humanitarnu tragediju, već i kao sukob u kojem važnu ulogu imaju velike sile. U odgovorima se, istovremeno, često pojavljuju i stavovi o besmislenosti rata i potrebi njegovog okončanja. Ruska invazija na Ukrajinu, pokrenuta u februaru 2022. godine, izazvala je najveći oružani sukob u Europi od Drugog svjetskog rata. Razlike u stavovima prema RusijiIstraživanje je pokazalo i velike razlike u stavovima prema Rusiji među etničkim grupama u Bosni i Hercegovini. Dok 58 posto ispitanih Srba u BiH podržava Rusiju u ratu protiv Ukrajine, isti stav dijeli 13 posto Hrvata i sedam posto Bošnjaka. Istovremeno, među Bošnjacima i Hrvatima približno polovina ispitanika iskazuje podršku Ukrajini, dok je među Srbima takva podrška gotovo nepostojeća. "Iako Srbi u obje zemlje češće podržavaju Rusiju nego Ukrajinu, njihovi stavovi nisu jednoobrazni", kaže Balcells. Ona navodi da su među Srbima podršci Rusiji skloniji oni koji podržavaju nacionalističke politike ili zagovaraju veću autonomiju Republike Srpske, uključujući i formiranje vojske RS-a. "Također, što je kod pojedinaca izraženiji etnički identitet, a slabiji osjećaj pripadnosti državi, veća je vjerovatnoća da će podržavati Rusiju", kaže Balcells. "S obzirom na ulogu koju je Rusija imala kao zaštitnik srpskih interesa tokom ratova devedesetih godina, nije iznenađujuće da dio ispitanika i danas iskazuje veću podršku Rusiji", dodaje ona. Zbog toga je, kaže, teško precizno utvrditi u kojoj mjeri današnja podrška Rusiji proizlazi iz aktualnih kampanja, a u kojoj iz ranije formiranih stavova i historijskih veza. Topić smatra da podršku Rusiji u Republici Srpskoj nije moguće odvojiti od dugogodišnjeg političkog i medijskog narativa. "Politički establišment je godinama u Republici Srpskoj njegovao proruski sentiment. Igra se na kartu pravoslavne veze", kaže ona. Dodaje da su građani decenijama odgajani na nacionalističkom narativu i da će njegova razgradnja potrajati. Različiti medijski narativiAutori istraživanja analizirali su i izvještavanje medija o ratu u Ukrajini u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Njihova analiza pokazala je značajne razlike u načinu na koji je sukob predstavljan publici. U Bosni i Hercegovini polovina analiziranih tekstova bila je naklonjena Ukrajini, 37,5 posto ocijenjeno je kao neutralno, dok je 12,5 posto tekstova bilo naklonjeno Rusiji. U Srbiji je više od polovine analiziranih članaka ocijenjeno kao neutralno, 35 posto kao naklonjeno Ukrajini, a 13 posto kao naklonjeno Rusiji. Balcells navodi da postoji značajan jaz u načinu na koji mediji u Republici Srpskoj i Federaciji BiH izvještavaju o ratu. Prema ocjeni Tanje Topić, političari i mediji imaju ključnu ulogu u oblikovanju stavova građana. "Oni su imali i imaju dominantnu ulogu", kaže ona. Dodaje da u takvom okruženju dio građana "misli glavom političkih lidera". "Mediji koji su produžena ruka vlasti, uglavnom, protežiraju proruske stavove. Za njih je agresija 'specijalna vojna operacija' i opravdana je", kaže ona. Odnos prema ratu u Ukrajini, smatra Topić, danas je u velikoj mjeri odraz političkih i društvenih podjela koje već postoje u Bosni i Hercegovini. Muškarci skloniji podršci RusijiIstraživače je iznenadila izražena razlika između muškaraca i žena kada je riječ o stavovima prema ratu u Ukrajini, kaže autorica Balcells za RSE. Prema rezultatima istraživanja, muškarci su u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 12 procentnih poena skloniji podršci Rusiji nego žene, a ta razlika prisutna je u svim etničkim grupama. Istovremeno, žene češće od muškaraca izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti izbijanja novog sukoba i obnove nasilja. Odnos prema ratu u Ukrajini, navode autori istraživanja, nije jedinstven, već je u velikoj mjeri oblikovan etničkim identitetom i političkim opredjeljenjima građana. "Taj odnos je preslika naših politika, koje se nalaze kako u ideološkom tako i vrijednosnom, etničkom i religijskom konfliktu", zaključuje Topić.

U serijalu Perspektiva u Brčkom, studentice i studenti Evropskog univerziteta govorili su o pritiscima društvenih mreža, poručivši da se svakodnevno bore između stvarnog života i života na internetu. Dotakli su se i predrasuda prema privatnim fakultetima i istakli da se mladi "jako rijetko pitaju".

Vještačka inteligencija donosi nove mogućnosti, ali i rizike za izborne procese. Opšti izbori u BiH su zakazani za oktobar. U ovoj epizodi govorimo o potencijalnoj zloupotrebi AI za širenje dezinformacija i političkih manipulacija, koliko su na to spremni birači, institucije i zakonodavni okvir te o važnosti edukacije i medijske pismenosti. Sagovornik je Hasan Kamenjaković iz Koalicije "Pod lupom".

Rasprava u Vijeću za provedbu mira (PIC) o imenovanju novog visokog predstavnika ponovno je ogolila razlike između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, te otvorila pitanja na koji način će utjecati na Bosnu i Hercegovinu i političke procese u zemlji. Dan nakon što Vijeće za impelementaciju mira (PIC je međunarodno tijelo koje nadzire provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine i politički okvir u BiH. U njegovom Upravnom odboru sjede ključne zapadne države i međunarodni akteri, uključujući Sjedinjene Američke Države i većinu država članica Evropske unije, dok Rusija više ne učestvuje u radu tog odbora. PIC ima zadatak da imenuje visokog predstavnika u BiH, prati njegov mandat i daje političke smjernice Uredu visokog predstavnika (OHR). Visoki predstavnik je izvršno odgovoran PIC-u. Odluke PIC-a se u pravilu donose konsenzusom članica Upravnog odbora, što je i razlog zašto neslaganja između SAD i evropskih država mogu blokirati imenovanje ili produženje mandata visokog predstavnika.) nije uspjelo postići dogovor, iz Delegacije Evropske unije u BiH poručuju da su zemlje EU posvećene nastavku konsultacija i imenovanju visokog predstavnik do kraja juna. Prethodno je iz američke ambasade u BiH stiglo upozorenje da "evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju SAD da preispitaju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u BiH". Vedran Džihić, sa Fakulteta političkih nauka u Beču, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su sporenja po pitanju imenovanja visokog predstavnika otvorena manifestacija razdora između Washingtona i EU. "Te pukotine se više ne mogu prikriti. Do sada smo polazili od toga da su konsenzus i zajednički stav Amerike i Evrope garancija stabilnosti BiH, a sada imamo cijepanje tog odnosa", kazao je. Njemački diplomata Christian Schmidt najavio je u maju da odlazi s dužnosti visokog predstavnika u BiH, nakon što je proveo pet godina na toj poziciji. Podnoseći ostavku, koju je obrazložio osobnim razlozima, najavio je da u BiH ostaje do izbora njegovog nasljednika, s ciljem očuvanja institucionalnog kontinuiteta uoči oktobarskih općih izbora u BiH. Uslijedile su međunarodne konsultacije o njegovom nasljedniku, a 76-godišnji Antonio Zanardi Landi, čije imenovanje podržavaju SAD, bio je među najčešće spominjanim kandidatima. Među kandidatima se nalazi i René Troccaz, aktuelni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji uživa podršku Francuske i još nekoliko država. Unatoč očekivanjima da će imenovanje biti okončano na sjednici PIC-a 4. juna, konsenzusa nije bilo dok se naredno zasjedanje očekuje krajem juna. Opasnost od zloupotreba i ruskog utjecajaDžihić za RSE ocjenjuje da se u BiH događa istorijsko preslagivanje međunarodnih odnosa. Također, upozorava da bi nesuglasice zapadnih aktera mogli pokušati iskoristiti domaći političari, poput Milorada Dodika, lidera vladajuće stranke u Republici Srpskoj. "Nalazimo se u predizbornom periodu, politički smo blokirani na državnom nivou i politička klima se zagrijava. Pitanje je kako će se drugi akteri postaviti i da li će zajedno s evropskim partnerima pokušati osmisliti novu vrstu politike koja bi ubrzala evropske integracije", kazao je. Ističe i da svaki vakuum i nejedinstvo zapadnih aktera može pokušati iskoristiti Rusija, koja od 2021. ne sudjeluje u radu Upravnog odbora PIC-a i zagovara zatvaranje OHR-a. "Jasno je da Moskva želi iskoristiti svako nejedinstvo između zapadnih aktera. To može biti opasno jer bi Rusija mogla pokušati otvoriti novu vrstu 'fronta' koristeći neslaganja između Washingtona, Brisela i evropskih zemalja", kazao je. Šta su poruke SAD-a i EU?Nakon propalog pokušaja PIC-a da imenuje visokog predstavnika, američka ambasada u BiH saopćila je da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko visoko kvalificiranog talijanskog kandidata". Ukazala je na "neuspjeh EU da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata", ističući razočarenja jer su "podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika". Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH, te zemalja EU koje su članice Upravnog odbora PIC-a, u zajedničkom saopćenju poručuju da su posvećene nastavku konsultacija i približavanje stavova s partnerima. Navode i da cijene saradnju sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, te da su za daljnje razgovore o kandidatu koji bi bio integrativni faktor u provedbi mandata visokog predstavnika. O detaljima nesuglasica oko kandidata nisu govorili, nego su naveli da bi novi visoki predstavnik trebao dolaziti iz države članice EU, imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo. Džihić ističe da u fokusu neusglasica nije isključivo ime budućeg visokog predstavnika i da su "ličnosti uvijek samo simptom dubljih političkih razlika". "Amerikanci su zaprijetili veoma oštrom diplomatskom retorikom. Ne znamo šta se krije iza toga, da li će ići do te mjere da zaprijete povlačenjem iz PIC-a ili je riječ o povećanju pritiska na evropske zemlje", kazao je. Dodaje da su SAD talijanskog kandidata vidjeli kao nekoga ko bi slijedio kurs Washingtona, što znači pragmatičan pristup i pokušaj da se brzo riješe pitanja poput državne imovine s ciljem realizacije ekonomskih interesa. (Neriješeno pitanje državne imovine, koja je pod zakonskom zabranom raspolaganja, jedna je od zapreka pred projektom izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, koji bi BiH povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju plinovoda potpisan je, uz sudjelovanje američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, u aprilu u Dubrovniku. Svemu je prethodila višemjesečna potpora službenog Washingtona koji su ga nazvali "strateškim za energetsku sigurnost regije". Hrvatski dio projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su dio uskog kruga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Projekt je izazvao kritike Europske komisije i Energetske zajednice, čiji je BiH član, zbog posebnog zakona u Federaciji BiH u koji je unesena američka privatna firma, kao i pitanja usklađenosti s pravilima EU.) S druge strane, kako kaže, evropska podrška francuskom kandidatu bila je poruka da "Evropa ne želi prepustiti BiH američkom pristupu". "Očigledno je da sada u Briselu i dijelu evropskih prijestolnica procjenjuju da je neodgovorno da Amerikanci sjede za volanom politike u BiH, dok Evropa sjedi po strani i posmatra. Imamo strukturalni konflikt između evropskih zemalja i Amerike, a trenutno se ne nazire rješenje", kazao je. Da li Kristijan Šmit napušta OHR zbog neslaganja sa međunarodnim partnerima?Nakon sjednice PIC-a, Schmidt je 4. juna rekao da je postignut opći konsenzus o važnosti daljnje uloge OHR-a u BiH. Naveo je da će novi visoki predstavnik podržavati provedbu Dejtonskog sporazuma i podržavati provedbi reformi (Programa "5+2" obavezuje vlasti BiH da, prije zatvaranja OHR-a, riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. Istovremeno, Evropska komisija u svom mišljenju navodi da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji OHR, što dodatno održava otvorenim pitanje njegove buduće uloge i trajanja.) neophodnih za zatvaranje OHR-a. Stavovi međunarodne zajednice ne podudaruju se ni kada je riječ o budućoj ulozi OHR-a u BiH. Tako se pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu za očuvanje ovlasti visokog predstavnika da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada. S druge strane, SAD zagovaraju pragmatičniji pristup, uz naglasak na stabilnosti i funkcionalnosti procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlasti. 'EU u krizi'Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija, nakon neuspjelog imenovanju visokog predstavnika, ne isključuje mogućnost pojave "nekog trećeg kandidata". "Samo ime je trenutno manje važno. Taj seizmički val koji mi vidimo u transatlantskim odnosima sada je zahvatio i ovo naše područje. Poruka o stanju transatlantskih odnosa nije sjajna, ali kao i po nekim drugim pitanjima, ta veza se neće prekinuti", kazala je. No, ocjenjuje da je EU odabrale "pogrešno mjesto i vrijeme da pokušavaju nastupiti jedinstvenim glasom", ističući pri tome da je BiH jedna od najosjetljivijih tačaka u Evropi. "Nesuglasica je bilo i po pitanju Ukrajine, kao i drugih zemalja, ali nigdje ruski utjecaj, i utjecaj drugih aktera, nije toliko institucionaliziran kao u BiH gdje imate političke aktere u vlasti koji su na vezi s Moskvom", kazala je. Džananović Miraščija stava je da u BiH ne postoji dovoljno razloga povjerene da EU može samostalno, bez vodstva SAD-a, odgovoriti na izazove. "EU je nažalost u dubokoj identitarnoj krizi, što se reflektuje i u PIC-u, u kome države članice nisu bile jedinstvene. Nemamo mnogo razloga uvjerovati da Evropa može samostalno, bez vodstva SAD-a, odgovoriti na izazove koji predstoje", kazala je. Iako se i dalje insistira da šef OHR-a bude Evropljanin, ističe da SAD sada insistiraju da to bude osoba koju smatraju kredibilnom. "Zbog toga je, na neki način, rukavica i bačena. Postoje drugi mehanizmi i druga pitanja na kojima je EU mogla pokazati kredibilitet, a sastanak PIC-a nije bio pravo mjesto ni pravi trenutak". Signali neslaganjaOHR je uspostavljen 1995. godine, a od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporauima zadužen je za nadzor civilne implementacije mira. Bonskim ovlastima visokom predstavniku je omogućeno nametanje zakona i smjena zvaničnika, što su tokom prethodnih decenija oni i činili, donoseći odluke o uspostavi državnih institucija, izmjeni zakona i smjeni dužnosnika. No, među ključnim zapadnim akterima ne postoji jedinstven stav kada je u pitanju buduća uloga OHR-a, što je signalizirano i na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija sredinom maja. Iako bez direktnih poziva za zatvaranje OHR-a, zasedanje su obilježile poruke koje ukazuju na to da dio međunarodne zajednice, predvođene SAD-om, razmatra mogućnost smanjenja ovlasti visokog predstavnika i postepeno redefiniranje njegove uloge.

Šta bi se desilo ukoliko bi Kancelarija međunarodnog visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) bila zatvorena? "Ukoliko nema visokog predstavnika, naš garant mira jeste u stvari garant mira cjelokupne regije", kaže Adnan Huskić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu u razgovoru za "Uvid" Radija Slobodna Evropa (RSE). "Ja Bosnu i Hercegovinu ne mogu posmatrati u tom slučaju izdvojeno od ostatka regije. Dvije države su nužno kapilarno prisutne u BiH, govorim naravno o Srbiji i Hrvatskoj", objašnjava u nastavku. Tanja Topić, iz Friedrich Ebert Fondacije u Banjaluci, međutim, navodi da bez obzira na spoljne uticaje u BiH postoje mnogi unutarnji destruktivni faktori. "Ne moramo ulaziti u detalje ko vuče na svoju stranu. Jeste važan uticaj iz Hrvatske i Srbije, ali mene je strah da je taj uticaj negativan i da on samo još više produbljuje unutrašnje napetost, odnosno prilike unutar BiH. Mi od 2022. godine stojimo blokirani u procesu reformi i pridruživanja ka Evropskoj uniji. Zato što postoje političke snage unutar BiH koje blokiraju svaki progres i svaki mir", navodi Topić. Kako se stiglo dovde?Uspostavljena 1995. godine, institucija Visokog predstavnika u BiH, zadužena je za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma postignutog posle tri i po godine rata koji je odneo više od stotinu hiljada života. Od 1997. godine, visoki predstavnik je dobio i takozvana Bonska ovlašćenja, koja mu omogućavaju nametanje zakona i smenu zvaničnika ukoliko je to u interesu očuvanja mira. Christhian Schmidt, odlazeći visoki predstavnik i nemački diplomata, to je uradio više puta, a možda se najčešće pominje suspenzija Ustava Federacije BiH, jednog od dva državna entiteta, iz 2023. godine. Time je omogućio formiranje entiteske vlade, bez podrške njena oba potpredsednika, kako određuje entitetski ustav. Pozivajući se na lične razloge Schmidt pre mesec dana najavio povlačenje. Odluka je nazvana potezom u "pravom momentu" u Vašingtonu, gde su se založili za prebacivanje odgovornosti na lokalne lidere. Savet za sprovođenje mira (PIC), međunarodno telo koje bira visokog predstavnika, zasedalo je u Sarajevu, 4. juna sa namerom da odredi Schmidtovog naslednika. Dogovor nije postignut, a odluka je odložena za kraj juna. U radu PIC-a učestvuju SAD, EU, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Japan i Kanada, Turska koja predstavlje zemlje Organizacije islamske konferencije (OIC), uz još nekoliko evropskih zemalja. Rusija je prestala da učestvuje u radu ovog tela još 2021. godine, osporavajući Schmidtov mandat koji nije potvrđen u Savetu bezbednosti. U objavi na platformi X od 5. juna Ambasada SAD u BiH je konstatovala: "Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini." Zašto je stav SAD ključan?"Pre svega što se tiče kapaciteta djelovanja visokog predstavnika, on u suštini ovisi o leđima. Ovisi o tome ko stoji iza visokog predstavnika. I ako pogledate čitavu genezu prisustva međunarodnog oličanog u osobi visokog predstavnika, on se u stvari pojavljuje istorijski kao jedna nužnost zbog permanentnih blokada koje su onemogućavale faktičku implementaciju mirovnog sporazuma", ocenjuje Huskić. Tanja Topić sugeriše na, kako kaže, paradoks koji se ispoljava u američkom odnosu prema bh. prilikama. "Mislim da je zaista u interesu SAD, odnosno (Donald) Traumpove administracije, stabilna Bosna i Hercegovina, ali stabilna u onom smislu s obzirom na one investicije i zamah koji su planirali sprovesti u Bosni i Hercegovini. Ja prije svega mislim i na Južnu interkonekciju, na investicije u energetskom sektoru i to je nešto što, možda donekle, može da nas smiri", kaže Topić. Ipak, kako kaže, zabrinjavaju je problemi koji su se pojavili u realizaciji projekta gasnog povezivanja Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, koji bi omogućio diverzifikaciju izvora snabdijevanja i smanjio zavisnost zemlje od ruskog gasa koji trenutno stiže preko susedne Srbije. Koje kritike prate Južnu interkonekciju?Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju gasovoda od Dalmacije prema centralnoj Bosni, sa ograncima prema Hercegovini i sjeverozapadu zemlje, potpisan je u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, u aprilu u Dubrovniku. Hrvatski deo projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su deo kruga ljudi oko predsednika SAD-a Donalda Trumpa. Neposredno pre nego što je potpis na sporazum u ime Hrvatske, koja je članica EU, stavio premijer Andrej Plenković, na adresu projekta Južne interkonekcije stigle su kritike iz Brisela. Uputili su ih Evropska komisija i EU kontrolno telo Energetska zajednica, čiji je BiH član. Razlog je poseban (lex specialis) zakon donet u martu ove godine u Federaciji BiH, u koji je unesena američka privatna firma kao izvođač radova. Takođe je otvoreno pitanje usklađenosti s pravilima EU, jer BiH od decembra 2022. ima status kandidata i obavezu da usklađuje svoje zakonodavstvo s evropskim standardima. Sporazum je potpisan, dok su iz SAD najavili planove za proširivanje projekta gradnje gasovoda koji bi mogao biti konkurencija onom kojim se nabavlja gas iz Rusije. Gde su čiji interesi?"Logika kojom se ovdje rukovodimo jeste da naprosto SAD predstavljaju još uvijek ključni faktor stabilnosti ili generator nestabilnosti, zavisi kako se sada u ovom momentu gleda. Tačnije, SAD, ukoliko se ne izađe u susret, mogu isto tako ili nama u BiH, napraviti brojne probleme", procenjuje Huskić govoreći o važnosti stava Vašingtona u izboru novog visokog predstavnika. Međutim, Tanja Topić podvlači, da su unutar kreiranja američkog stava uočene tendencije koje nije lako tumačiti. Tipičan primer je pitanje Milorada Dodika, koji je osuđen zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika, zbog čega je bio prisiljen da se povuče sa mesta predsednika entiteta Republika Srpska (RS). Izrečena mu je i šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Dodik se povukao avgusta 2025. godine, da bi dva meseca kasnije bio skinut sa američke "crne liste" sankcija na kojoj se našao zbog podrivanja države BiH. Sve to vreme Dodik nije odustao od održavanja veza sa Rusijom, koju su SAD i EU izložile strogim sankcijama nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Dodik se od tada sa Vladimirom Putinom sastao devet puta. "To je ona zagonetka koju još uvijek nismo uspjeli potpuno da rašlanimo. Kako uspijeva istovremeno da ostane u dobrim odnosima na obije strane?", pita se Topić. U trenutnoj konstalaciji međunarodnih interesa, ona zaključuje da Dodiku jeste u interesu da na "mjesto visokog predstavnika dođe upravo čovjek po američkoj mjeri". Šta ako se odgovornost prebaci na lokalne lidere?"Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere", rekla je predstavnica SAD-a u UN Tammy Bruce, na poslednjoj raspravi o BiH u Savetu bezbednosti. Adnan Huskić podseća da umanjenje aktivnosti Visokog predstavnika traje duže od deset godina. I mada se oboje sagovornika slažu da međunarodna administracija ne može biti večna, konstatuju da institucionalna složenost BiH, podeljenost između centralizovanog entiteta RS, i na deset kantona podeljene Federacije BiH, čini nužnim međunarodno prisustvo. "Godinama se Bosna I Hercegovina gurnula u vrlo kompleksnu političku situaciju. Razlog je bio to što se smanjivao međunarodni aktivizam i djelovanje visokog predstavnika, ali se nije radilo na izgradnji, osposobljavanju i na kapacitiranju domaćih institucija da dio odgovornost za rješavanje problema sa kojima se visoki predstavnici bavi. Nije se ništa uradilo da se te institucije učine nezavisnima, da se možda vežu za EU ili za Evropski sud pravde", kaže Huskić. Emisiju "Uvid" pogledajte na ovom linku na YouTube kanalu Radija Slobodna Evropa.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je da "niko ne može zaustaviti saradnju Republike Srpske i Ruske Federacije", nakon što se susreo u Sankt Peterburgu sa Segejem Lavrovom, 5. juna. Dodik je rekao i kako je Lavrovu prenio stav da će politika tog bh. entiteta ostati da Bosna i Hercegovina ne treba da bude članica NATO saveza. Bosna i Hercegovina se prije 21 godinu opredijelila za članstvo i nalazi se u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP) od 2010. godine. No, taj mehanizam nikada nije u potpunosti aktiviran zbog izostanka unutrašnjeg političkog konsenzusa, prvenstveno protivljenja političkih predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska. "Ne želimo da podržimo ni mjere sankcije prema Rusiji, kada je riječ o ratu u Ukrajini, niti Zapad u nastojanju da taj rat proširi", rekao je Dodik. BiH je, uz Srbiju, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije provela sankcije prema Rusiji zbog protivljenja političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska, koji zagovaraju intenzivnije veze s Moskvom. Susret sa predstavnicima GaspromaDodik je rekao i kako je u Sankt Peteburgu imao sastanak i sa generalnim direktorom Gasproma Aleksejem Millerom. Kako je kazao kako je dogovoreno da će Republika Srpska produžiti ugovor sa ovom firmom od sljedećeg mjeseca na godinu dana i dobijati gas po "povlaštenim cijenama za gas", ne navodeći detalje. "Mislim da je naša šansa ovdje u Rusiji, mi ćemo nastaviti da sarađujemo po svim potanjima", rekao je Dodik koji boravi u Sankt Peteburgu na ekonomskom forumu. BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom gasu koji, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Godišnja plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 miliona eura, dok je broj potrošača u RS-u zanemariv, jer taj entitet nema izgrađenu infrastrukturu. Dodikova posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju gasovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura. Gasovod bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim gasom. Gasovod Nova istočna interkonekcija trebao bi se na postojećem ulazu u Šepku povezati s gasovodom u Srbiji. Prolazio bi kroz nekoliko gradova u RS, preko Banje Luke do Novog Grada, na sjeverozapadu zemlje. Najava izgradnje novog gasovoda u RS dolazi u trenutku kada Evropska unija planira od 2028. obustavljanje njegovog uvoza, a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji. Istovremeno, vlast u Federaciji BiH planira gradnju gasovoda Južna interkonekcija, kojim bi gas stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj.

Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja podržavati ulogu visokog predstavnika, s punim ovlaštenjima, kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, navodi se 5. juna iz Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa, nakon što Vijeće za provedbu mira u Bosni i Hercegovini nije postiglo konsenzus o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, "Blisko sarađujemo s međunarodnim partnerima u Vijeću za implementaciju mira na imenovanju odgovarajućeg nasljednika gospodina Schmidta. Na sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira postojao je snažan konsenzus o značaju Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu", dodaje se. Iz Ambasade Velike Britanije poručuju kako će se konsultacije nastaviti, te da svi učesnici očekuju da će u narednim danima biti izabran kandidat uz konsenzus, i uz opredijeljenost da se tranzicija okonča do 30. juna. "Očuvanje i provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma od značaja su za evropski mir i sigurnost, uspostavljen presedan je da visoki predstavnik bude Evropljanin. Nastavljamo podržavati napore da se u narednim danima identifikuje kandidat uz konsenzus za imenovanje od strane Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira", ističe se u odgovoru za RSE. Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH je za RSE prethodno rečeno da su članice Evropske unije u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u cijelosti posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta do kraja mjeseca. "Cijenimo saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana", navedeno je u odgovoru. Prethodno je iz Ambasade SAD poručeno da evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini. Među najčešće spominjanim kandidatima za visokog predstavnika je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Njegovo imenovanje podržava SAD. Istovremeno, među kandidatima za ovu poziciju je i Rene Troccaz, aktuelni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji ima podršku Francuske i drugih zemalja. Inače, uoči sjednice Vijeća za provedbu mira u BiH koja je održana 3. i 4. juna, u Sarajevu su doputovali ministri za evropska pitanja Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Oni su potvrdili podršku ovih zemalja suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, kao i njenoj evropskoj perspektivi. Istaknuli su značaj kontinuiranog međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini, te važnost uloge Kancelarije visokog predstavnika do ispunjavanja ciljeva i uslova iz Agende 5+2, naglašavajući njegov doprinos provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanju institucionalne funkcionalnosti i stabilnosti zemlje. Dio evropskih država predvođenih Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom želi zadržati postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare.

Cijenimo saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana. Ovo je navedeno u odgovoru Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini na upit Radija Slobodna Evropa, nakon što je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH saopštila da "evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini". "Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u provedbi mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere. Nastavljamo intenzivne konsultacije u narednim danima i spremni smo da se ponovo sastanemo s našim partnerima u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira kako bismo uskoro finalizirali proces imenovanja", ističe se u odgovoru za RSE. Iz Delegacije EU navode da su članice Evropske unije u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u cijelosti posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta do kraja mjeseca. Vijeće za provedbu mira u BiH na dvopdnevnoj sjednici 3. i 4. juna u Sarajevu nije postiglo dogovor o novom visokom predstavniku u BiH. Iz Ambasade SAD su saopštili nakon sjednice kako je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalifkovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate ambasadora Antonija Zanardija Landija". "Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao 'gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji. Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika", navodi se u objavi ambasade na X platformi. Šta je saopšteno nakon PIC-a?Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u video obraćanju, nakon sjednice PIC-a, 4. juna, je rekao kako je postignut opšti konsenzus o važnosti Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Ove konsultacije će se nastaviti tokom juna, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima, s ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna", poručio je on. Kako je rekao, izabrani kandidat će podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u provedbi reformi, odnosno programa "5+2" koji obavezuje vlasti BiH da riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. "Nadam se da ću u narednim sedmica predati dužnost novoimenovanom visokom predstavniku za BiH", poručio je Schimdt. Schmidt je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Ko su kandidati za novog visokog predstavnika?Među najčešće spominjanim kandidatima za visokog predstavnika je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Njegovo imenovanje podržava SAD. Istovremeno, među kandidatima za ovu poziciju je i Rene Troccaz, aktuelni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji ima podršku Francuske i drugih zemalja. Velika Britanija, Francuska i Njemačka žele zadržati i postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare.