Federalna uprava policije zaplijenila je u Sarajevu 73 kilograma opojne droge kanabis, saopštene je iz ove institucije 18. augusta. Zapljena je izvršena nakon presretanja jednog vozila. Ističe se i kako se nad jednim licem provodi kriminalitička obrada, te da će više detalja biti poznato po okončanju aktivnosti. Policijska akcija je izvedena pod nadzorom Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Gotovo četiri godine od afere u kojoj je pronevjeren novac za ukrajinsku nabavku naoružanja za odbranu od ruske invazije, slučajem se bave pravosudne institucije u nekoliko država, a trag novca vodi i do Bosne i Hercegovine. Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Matias Zubak, hrvatski poduzetnik, vlasnik jedne od kompanija koje su sudjelovale u propaloj nabavci, ima status osumnjičenog i da je proglašen međunarodno traženim. Ministarstvo odbrane Ukrajine naručilo je u oktobru 2022. od ukrajinske kompanije Lviv Arsenal 100.000 minobacačkih granata, vrijednih 36,6 miliona dolara. Novac je unaprijed isplaćen, ali granate nikada nisu isporučene, o čemu je ranije pisao RSE. Uz Lviv Arsenal, u ugovorenom poslu su sudjelovale kompanije iz nekoliko evropskih zemalja, među njima slovački Sevotech i zagrebački WDG Promet. Zagrebačka kompanija našla se, u međuvremenu, u fokusu pravosuđa i u Bosni i Hercegovini zbog kupovine tvornice eksploziva Vitezit u srednjoj Bosni. U spisima ukrajinskog pravosuđa navodi se da je tvornica kupljena novcem koji je bio namijenjen za ukrajinsko naoružanje. Ured glavnog tužioca Ukrajine potvrdio je za RSE da glavni istražni odjel Nacionalne policije Ukrajine, pod nadzorom tužilaštva, vodi istragu u kojoj Zubak ima status osumnjičenog. Njegovo ime ranije je bilo objavljeno u evidenciji osoba Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, koje se skrivaju od organa istrage, a iz ukrajinskog tužilaštva sada su potvrdili da je proglašen međunarodno traženom osobom. Iz Tužilaštva su naveli da je istraga obustavljena jer je Zubak proglašen međunarodno traženim, a ukrajinski zakon predviđa njeno obnavljanje kada bude utvrđeno njegovo mjesto boravka. Međunarodna potraga može se provoditi uz pomoć Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL) i kroz druge mehanizme međunarodne policijske saradnje. Zubakovo ime trenuto nije u javno dostupnoj INTERPOL-ovoj bazi crvenih potjernica, a RSE iz te organizacije nije mogao dobiti podatak da li je za njim raspisana međunarodna policijska potraga. Suđenje u UkrajiniPostupak o aferi s neisporučenim granatama traje pred Visokim antikorupcijskim sudom Ukrajine od septembra 2025. godine. Optuženo je pet osoba, a među njima su bivši zvaničnici Ministarstva odbrane Oleksandr Liiev i Toomas Nahkur, predstavnik kompanije Sevotech Oleksandr Khoroshaiev te direktor kompanije Lviv Arsenal Yurii Zbitniev. Terete se za pronevjeru novca namijenjenog nabavci minobacačkih granata za ukrajinsku vojsku. U zasebnom postupku vodi se istraga protiv Zubaka, što je za RSE potvrdilo ukrajinsko tužilaštvo. Ukrajina je ranije od BiH zatražila međunarodnu pravnu pomoć u vezi s kupovinom Vitezita. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zatražila je u martu od Općinskom sudu u Travniku, pred kojim se vodio stečajni postupak, podatke o prodaji imovine Vitezita, učešću WDG Prometa te dokumente na osnovu kojih je ta kompanija proglašena najpovoljnijim ponuđačem. Ukrajina je od BiH, također, tražila i podatke iz elektronske komunikacije, uključujući e-mailove i IP adrese. Optužnice u BiHTri godine nakon što je Vitezit poslan u stečaj 2019., njegov najperspektivniji pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva prodan je za oko 5,5 miliona eura zagrebačkoj kompaniji "WDG promet". Stečaj i prodaju obilježile su brojne žalbe i krivične prijave povjerilaca, a sve je rezultiralo optužnicom za nezakonitu prodaju protiv četiri osobe, među kojima je stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović. Slučajem prodaje imovine Vitezita bavi se Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Tužilaštva Federacije BiH iz koga su za RSE naveli da je Matias Zubak trenutno osumnjičen. Zubakovo ime spominje se u dijelu optužnice, u kome Tužilaštvo Federacije BiH tvrdi da je Vitezit kupljen novcem namijenjenim za nabavku ukrajinskog naoružanja. Prema optužnici, za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni potrošeno je ukupno 10,8 miliona maraka, a taj novac trenutno je blokiran na bankovnom računu, odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH. Šta istražuje Češka?Preko slovačke kompanije Sevotech, novac za ukrajinsko naoružanje uplaćivan je zagrebačkom WDG-u na račun u češkoj štedionici Podnikatelská družstevní záložna. Prema spisu Visokog antikorupcijskog suda Ukrajine, Sevotech je WDG Prometu u decembru 2022. uplatio ukupno 11,34 miliona eura. Od toga je zagrebačka kompanija uplatila 5,52 miliona eura za kupovinu Vitezita. Dio novca prebačen je kompanijama u Bugarskoj i Sloveniji, dok je dio prebačen na račune WDG Prometa u Hrvatskoj. Ostatak je podizan u gotovini s računa kompanije u češkoj štedionici. Iz WDG-a Promet su pak u ranijim istupima tvrdili da im je novac s računa u Češkoj ukraden, odnosno da je krivotvorenjem potpisa prebačen na račune drugih osoba i organizacija, te su negirali da je njime kupljen Vitezit. Iz češke štedionice PDZ ranije su naveli za RSE da je podizanje novca s računa WDG Prometa prijavljeno češkim institucijama kao sumnjiva transakcija i da je ukrajinski novac potrošen za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni. Slučajem se bave i češke pravosudne institucije koje su od BiH prošle godine, također, tražile dokumentaciju iz stečajnog postupka Vitezita. Zatraženi su, između ostalog, dokumenti o prodaji imovine, uplati akontacije i kupoprodajne cijene. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva u Pragu za RSE su naveli da se krivični postupak u fazi istrage, u skladu sa češkim Zakonom o krivičnom postupku, vodi bez uključivanja javnosti, te da trenutno mogu dati nikakve informacije. Zubak nije odgovorio ni na upit RSE-a o postupcima koji se protiv njega vode u Ukrajini, Češkoj i BiH, kao ni o tome hoće li se odazvati pravosudnim institucijama. On je u oktobru prošle godine u medijskom istupu neveo nije dobio nikakav dokument iz BiH. Potvrdio je da se nalazi na ukrajinskoj potjernici, ali da je u Zagrebu dao iskaz u svojstvu svjedoka, navodeći da i dalje "posluje s Ukrajinom". Prema informacijama koje su protekle godine objavljene u hrvatskim medijima, Zubak je, na zahtjev Ukrajine, ranije ispitan pred Županijskim sudom u Zagrebu. Od Županijskog suda u Zagrebu RSE je zatražio potvrdu tih informacija, a iz te institucije do objave teksta nisu odgovorili. Šta je s Vitezitom?Ruševine, smeće i prazne hale, slike su današnjeg Vitezita, koje svjedoče o višegodišnjoj devastaciji i propadanju bivšeg industrijskog giganta u srednjoj Bosni. Udaljena nekoliko kilometara od Viteza, tvornica raketnog baruta i eksploziva zapošljavala je nekada hiljade ljudi, a danas je u fokusu policijskih i tužilačkih istraga. Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik Vitezita čijom je odlukom i poslan u stečaj, do policijske akcije, pretresa i hapšenja u oktobru prošle godine, rijetko se javno oglašavala o problemima koji su uslijedili zbog prodaje tvornice.

Napad na informacioni sistem Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine mogao bi imati posljedice daleko šire od povrede privatnosti pojedinaca. Stručnjaci upozoravaju na mogući rizik po sigurnosni sistem države, dok institucije još ne otkrivaju koliko je podataka ugroženo. Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, kako je saopšteno 17. augusta, bila je meta hakerskog napada. Napadač je krao korisničke akreditive, odnosno podatke za pristup sistemu, koje je potom koristio za pohranu i distribuciju ukradenih podataka. Prema saznanjima Radija Slobodna Evropa, pojedini dijelovi sistema Službe nisu imali zaštitu od 2025. godine. Zbog sumnje da pojedini zaposleni nisu na vrijeme preduzeli odgovarajuće mjere zaštite sistema pokrenuta je i unutrašnja istraga. Hakerski napad zabilježen je tokom juna 2026. Za sada, međutim, nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka kompromitovano, kojim bazama je pristupljeno niti da li su ukradene informacije dospjele na internet ili dark web. Služba za poslove sa strancima jedna je od ključnih institucija u migracionom sistemu BiH. U njenim evidencijama nalaze se podaci o ulasku i boravku stranih državljana, prijavama boravka, privremenim i stalnim dozvolama, migrantima, kao i druge evidencije iz oblasti kontrole kretanja i boravka stranaca. U evidencijama se nalaze brojni lični i identifikacioni podaci, kao i informacije koje Služba razmjenjuje sa drugim sigurnosnim institucijama. Šta kažu sigurnosni stručnjaci?Nedžad Korajlić, rukovodilac studija sigurnosti Centra za poslovne studije Kiseljak, za Radio Slobodna Evropa navodi da se radi o jako osjetljivim informacijama. "Riječ je o informacijama koje mogu sadržavati identifikacijske podatke, podatke o kretanju i boravku stranih državljana, migracijskim rutama, kontaktima, sigurnosnim procjenama, izrečenim mjerama, ali i podatke dobijene razmjenom s drugim domaćim i međunarodnim institucijama", rekao je Korajlić. Prema njegovim riječima, takvi podaci mogli bi biti dragocjeni kriminalnim grupama, krijumčarima ljudi i stranim obavještajnim službama. "Posebno je opasno ako bi se iz podataka moglo zaključiti koje su osobe predmet provjera, ko sarađuje sa sigurnosnim institucijama ili u kojem se pravcu vodi određena istraga. Time pojedinci mogu biti izloženi pritisku, ucjenama ili fizičkoj opasnosti", upozorio je Korajlić. Dodao je da bi eventualni gubitak kontrole nad takvim informacijama mogao uticati i na saradnju Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i partnerima iz Evropske unije. "Ako partneri procijene da takva zaštita nije dovoljno pouzdana, mogu privremeno ograničiti obim, sadržaj ili brzinu razmjene osjetljivih informacija. To bi direktno oslabilo sposobnost Bosne i Hercegovine da reaguje na organizovani kriminal, terorizam, krijumčarenje ljudi i druge prekogranične prijetnje", rekao je. Korajlić smatra da je zbog svega toga neophodno utvrditi ne samo da li je sistem bio kompromitovan, već i koliko dugo je pristup trajao, kojim podacima je pristupljeno i da li su oni povezani sa drugim domaćim i međunarodnim bazama. Prvo utvrditi šta je ukradenoStručnjak za cyber sigurnost Saša Mrdović za RSE kaže da će stvarne posljedice napada biti poznate tek nakon detaljne digitalno-forenzičke istrage. "Prvo treba ustanoviti kojim podacima su napadači pristupili, da li su te podatke otuđili, da li su ih izmijenili ili obrisali, a zatim sanirati štetu od konkretnog događaja i preduzeti korake da se nešto slično ne ponovi", rekao je Mrdović za RSE. Dodaje da bi nakon procjene štete prioritet trebalo da bude jačanje zaštite sistema kroz ažuriranje softvera, ulaganje u sigurnosnu infrastrukturu i razvoj kapaciteta za odgovor na cyber incidente. On smatra i da problem nije ograničen samo na jednu instituciju, nego da brojne institucije u Bosni i Hercegovini koriste zastarjele verzije softvera koje sadrže poznate sigurnosne propuste. Prema njegovim riječima, uz zastarjelu tehnologiju dodatni problem predstavljaju nedostatak stručnog kadra i ograničena ulaganja u zaštitu informacionih sistema. Šta je do sada poznato?Služba za poslove sa strancima saopštila je, prethodno, da je o hakerskom napadu zvanično obaviještena od sigurnosnih agencija u BiH, te da preduzima aktivnosti na zaštiti podataka građana i zaposlenih. U zvaničnom saopštenju se navodi da je napadač krao korisničke akreditive koje koristi za pohranu i distribuciju ukradenih podataka, ali za sada nisu objavljeni detalji o obimu kompromitacije niti o mogućoj šteti. Za sada nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka eventualno kompromitovano niti da li su ukradene informacije dijeljene ili prodavane. Odgovore na ta pitanja do zaključenja teksta RSE nije dobio od nadležnih institucija. Od Službe za poslove sa strancima i Ministarstva sigurnosti BiH RSE nije odmah dobio odgovore o tome koliko je napad trajao, te da li je u međuvremenu zaustavljen. Nije odgovoreno ni na upit kojim je bazama podataka pristupljeno i postoje li saznanja da su eventualno ukradeni podaci završili na internetu ili dark webu. Među pitanjima upućenim institucijama nalazi se i ono da li su napadači mogli pristupiti podacima o stranim državljanima koji su ulazili u Bosnu i Hercegovinu, migrantima, kao i osobama koje su iz različitih razloga predmet sigurnosnih provjera. Raniji slučajevi hakerskih napadaPosljednjih godina više institucija u Bosni i Hercegovini bilo je meta cyber napada. Među najozbiljnijim slučajevima bio je napad na Parlamentarnu skupštinu BiH 2022. godine, kada su web stranica i elektronska pošta te institucije bili van funkcije danima. Kasnije su zabilježeni i napadi na zdravstveni informacioni sistem Republike Srpske, Poresku upravu RS, pojedina javna preduzeća i obrazovne ustanove. Posljednji slučaj dogodio se u junu ove godine, kada je na dark webu objavljena baza sa više od 50.000 ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine, za koju su hakeri tvrdili da potiče iz sistema Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske. Nadležne institucije tada nisu mogle potvrditi da su podaci procurili upravo iz sistema te agencije, dok su prve analize ukazivale da bi moglo biti riječ o podacima prikupljenim iz više različitih izvora. Stručnjaci za cyber sigurnost za RSE upozoravaju da objava ličnih podataka, čak i kada se radi o osnovnim identifikacionim informacijama, može povećati rizik od krađe identiteta, phishing prevara i drugih oblika zloupotrebe.

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine saopćila je da je njen informaciono-komunikacijski sistem bio meta hakerskog napada te da je o tome zvanično obaviještena od sigurnosnih agencija u zemlji. Služba navodi da je tokom napada došlo do krađe korisničkih pristupnih podataka, koje napadač koristi za daljnje neovlaštene aktivnosti i distribuciju ukradenih informacija. Zbog ozbiljnosti slučaja pokrenuta je i unutarnja istraga, jer postoji sumnja da pojedini zaposlenici nisu na vrijeme poduzeli mjere zaštite informacionog sistema. "Povodom većeg broja novinarskih upita u vezi hakerskog napada na informaciono-komunikacijski sistem Službe za poslove sa strancima, obavještavamo javnost da preduzimamo sve radnje kako bismo zaštitili podatke građana i naših uposlenika", saopćili su iz te institucije. Nisu navedeni detalji o mogućoj šteti niti o obimu kompromitiranih podataka. Služba za poslove sa strancima navela je da nastavlja aktivnosti na utvrđivanju svih okolnosti slučaja. Služba za poslove sa strancima BiH institucija je u sistemu Ministarstva sigurnosti nadležna za migracije, boravak stranih državljana i sigurnosne provjere stranaca koji dolaze ili borave u BiH.

Dugotrajne suše i visoke temperature isušile su prirodna pojila divljim konjima na visoravni Kruzi blizu Livna na zapadu Bosne i Hercegovine. Samo dva pojila su ostala aktivna, koje održavaju meštani koji su uspeli da snabdevaju vodom žedne životinje.

Svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu otvoren je 32. Sarajevo Film Festival, koji do 21. avgusta donosi više od 250 filmova iz oko 70 zemalja. U takmičarskim selekcijama bit će prikazan 51 novi film iz jugoistočne Evrope, od kojih će 21 imati premijeru.

Vodopad visok 56 metara, zaštićeni spomenik prirode i jedan od simbola Sanskog Mosta, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine ostao je bez vode na jedan dan. Događaj koji je šokirao lokalno stanovništvo otvorio je sukob između ekoloških aktivista i kompanije Lager oko toga da li je za presušivanje odgovorna ekstremna suša ili višegodišnja eksploatacija uglja iznad jednog od najpoznatijih prirodnih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. "Vodopad Blihe spada među najznačajnije prirodne fenomene Sanskog Mosta i bila bi velika šteta da ostanemo bez njega", poručio je za Radija Slobodna Evropa (RSE) direktor Turističke zajednice Sanskog Mosta Haris Omerbegović. Fotografije presušenog vodopada Blihe kod Sanskog Mosta, što se dogodoilo 11. avgusta, u nekoliko sati obišle su društvene mreže, izazvale zabrinutost lokalnog stanovništva i pokrenule brojne reakcije. Voda se narednog dana vratila u korito, ali pitanje šta se zapravo dogodilo ostalo je bez odgovora. Dok iz Udruženja "Eko akcija" tvrde da je riječ o posljedici rudarskih aktivnosti na površinskom kopu uglja Kamengrad, kompanija Lager, koja ima koncesiju za kopanje uglja, odbacuje takve optužbe i za nestanak vode krivi ekstremnu sušu i nizak vodostaj. Do objave teksta RSE, nijedno zvanično nadležno inspekcijsko tijelo nije dalo odgovor zbog čega je došlo do presušivanja vodopada. 'Bliha danas zavisi od vode iz rudnika'Dio mještana i ekoloških aktivista uvjeren je da uzrok treba tražiti na površinskom kopu uglja iznad Kamengrada. Mještanin Samir Cerić smatra da su rudarski radovi presjekli podzemne vodene kanale koji su napajali izvore i potoke iz kojih nastaje Bliha. "Rudnik je svojim kopanjem radi eksploatacije uglja ispresijecao podzemne kanale voda kojima su se snabdijevali izvori u neposrednoj blizini rudnika, a koji su se potocima slijevali u Blihu." Prema njegovim riječima, voda koja je nekada izbijala na izvorima danas završava u rudarskim kopovima i vještačkim jezerima. "Bliha sad u sušnom periodu u cijelosti zavisi od vode koja se ispumpa iz rudnika", tvrdi Cerić, dodajući da je dan nakon presušivanja iz rudnika u korito Blihe ispuštena veća količina zamućene vode. "Prošle godine smo takođe u oktobru imali situaciju da je Bliha prestala teći u dijelu iznad rudnika, a prestali su teći i izvori Pećina i Pakaj sa kojih se okolno stanovništvo snabdijeva vodom. Tada nije bio sušni period, a rudnik je ispuštao vodu u korito Blihe pa nije bilo situacije da voda prestane padati sa vodopada", naveo je Cerić. Sporna vodna dozvolaSličan stav ima i predsjednik Udruženja "Eko akcija" Anes Podić. "Kad je u pitanju rijeka Bliha i njen veličanstveni vodopad, mi nemamo nikakvih dilema. Glavni krivac zašto vode nema na vodopadu jeste površinski kop rudnika uglja u vlasništvu kompanije Lager koji se nalazi neposredno iznad vodopada", rekao je Podić za RSE. No, trenutno Podić problematizuje i pitanje vodne dozvole, na osnovu koje bi trebao da radi rudnik Kamengrad. Podić tvrdi da je vodnom dozvolom iz 2021. godine bio propisan niz mjera kojima je trebalo zaštititi Blihu i njene pritoke. "Prema našim saznanjima ništa od toga nije ispoštovano. Rudnik je potpuno ignorisao ono što je bilo propisano u vodnoj dozvoli“, rekao je Podić, tvrdeći i da je dozvola istekla 2023. godine. "Rudnik nakon 2023. godine, kad je ta vodna dozvola istekla, praktično radi nelegalno. Međutim, inspekcije koje bi trebale da sankcionišu ovakvo ponašanje ne rade svoj posao", zaključio je. RSE zatražio je od Agencije za vodno područje rijeke Save, te Federalne uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH u vezi sa vodnom dozvolom. Odgovori nisu stigli do objave teksta. Šta kažu u Lageru?Iz kompanije Lager, čije je sjedište u Posušju na jugozapadu BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome posjeduju li važeću vodnu dozvolu. Ipak, kategorično odbacuju tvrdnje da su njihove aktivnosti uzrok nestanka vode. Tvrde da je Bliha je i prije početka rudarskih radova tijekom izrazitih suša gubila svoj tok, te navode i da je "zbog izuzetno loše hidrološke situacije, rijeka i prošle i ove godine presušila na dijelu toka koji se nalazi uzvodno od samog rudnika“. "Rudarski radovi već se godinama izvode isključivo prema odobrenom projektu, a tijekom ove godine nisu vršeni nikakvi novi zahvati na vodotoku. U blizini rijeke Blihe već duže vrijeme nema nikakvih aktivnih iskopa, a u posljednja tri mjeseca radovi su u potpunosti usmjereni na održavanje, stabilizaciju i rekultivaciju terena. Trenutačno stanje posljedica je ekstremne suše i izrazito niskih vodostaja koji pogađaju cijelu Europu“, saopšteno je iz Lagera za RSE. U toj kompaniji tvrde i da su „nadležne inspekcije već obavile terenski uvid, a kompanija im je stavila na raspolaganje svu relevantnu dokumentaciju i omogućila puni pristup lokaciji“. Međutim nisu naveli koje inspekcijske službe su posjetile teren. Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH traži inspekcijski nadzorU Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH za RSE su naveli da su zatražili inspekcijski nadzor nakon informacija o mogućem uticaju eksploatacije uglja na vodni režim Blihe. "Predmet provjere je mogući uticaj površinskog kopa Kamengrad na površinske i podzemne vode, kao i usklađenost rada rudnika sa važećim propisima i izdatim dozvolama", stoji u odgovoru. Kako su naveli za RSE, zahtjev je upućen Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, odnosno Federalnom vodnom i Federalnom rudarskom inspektoratu. Ministarstvo za sada ne raspolaže nalazima inspekcijskog nadzora. Iz Ministarstva navode da je za površinski kop Kamengrad 2017. godine bila izdata okolišna dozvola, ali da je ona u međuvremenu istekla. Ističu da prema važećoj uredbi za ovu vrstu aktivnosti trenutno ne postoji obaveza pribavljanja nove okolišne dozvole. Na tvrdnje Udruženja "Eko akcija" da mjere zaštite voda nisu provedene, iz Ministarstva poručuju da će o tome biti moguće govoriti tek nakon što nadležne inspekcije utvrde činjenično stanje. Turistički simbol Sanskog MostaDok se vode prepirke o uzroku presušivanja, u Sanskom Mostu upozoravaju da je riječ o mnogo većem problemu od jednodnevnog nestanka vode. Direktor Turističke zajednice Sanskog Mosta Haris Omerbegović za RSE ističe kako je prijavio opštinskoj inspekciji presušivanje, a li da još nema zvaničnih informacija o tome šta je uzrokovalo događaj. "Inspekcija je obavila svoj posao. Ja nisam dobio nikakve informacije šta je tačno uzrokovalo ono što se desilo“, naveo je Omerbegović, dodajući da "ne želi unaprijed optuživati bilo koga“. Istakao je i kako je potpisan je "ugovor sa Federalnim ministarstvom turizma i okoliša da se proglasi parkom prirode, tako da idemo u tom smjeru da ga zaštitimo koliko god možemo." Vodopad Blihe, poznat i kao Blihin skok, nalazi se između Fajtovaca i Kamengrada, četrnaest kilometara od Sanskog Mosta. Visok je oko 56 metara i ubraja se među najpoznatije vodopade u Bosni i Hercegovini. Još 1965. godine proglašen je geomorfološkim spomenikom prirode zbog svojih jedinstvenih prirodnih karakteristika. Tokom posljednjih godina lokalne vlasti i turističke organizacije promovišu njegovo uključivanje u šire zaštićeno područje, a upravo je prirodna očuvanost bila jedan od glavnih razloga zbog kojih ovaj lokalitet privlači posjetioce iz cijele Bosne i Hercegovine i inostranstva. Nova epizoda stare priče o rudniku koji kopa LagerSlučaj Blihe nije prvi sukob lokalne zajednice i rudarske industrije na području Sanskog Mosta. RSE je prethodnih godina više puta izvještavao o protivljenju mještana širenju eksploatacije uglja. Obilazeći rudarska područja oko Sanskog Mosta, novinari RSE-a zatekli su prizore koji više podsjećaju na industrijske kratere nego na sela. Nekadašnje saobraćajnice i šumski putevi na pojedinim mjestima završavaju na samim ivicama dubokih kopova. Opštinsko vijeće Sanskog Mosta je u januaru 2024. godine jednoglasno izglasalo poništenje odluke o dodjeli koncesije kompaniji Lager na području većem od hiljadu hektara. Samo mjesec kasnije ministar privrede Unsko-sanskog kantona Armin Kardašević izjavio je da nisu ispunjeni uslovi za raskid ugovora i da se eksploatacija odvija u skladu sa zakonima i dozvolama. Godinama ranije mještani sela u okolini Sanskog Mosta upozoravali su RSE da rudarski radovi ugrožavaju njihove kuće, puteve i imanja. U maju 2025. Federalna uprava policije provela je akciju u vezi sa sumnjama na korupciju i zloupotrebe povezane sa nabavkom i prometom uglja za potrebe elektroprivreda u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Među pretresenim lokacijama bile su i prostorije kompanije Lager u Sanskom Mostu. Kompanija je i tada odbacivala bilo kakve nezakonitosti, navodeći da posluje u skladu sa svim propisima.

Put do uspješnog regionalnog filma prolazi kroz dugotrajne i različite faze edukacije, rada na projektima i međunarodnog umrežavanja, a tu CineLink Industry Days SFF-a igra jednu od ključnih uloga. U razgovoru sa voditeljicom Mašom Marković saznajemo šta je sve u fokusu CineLink-a: preko posvećenosti razvoju individualnih kompanija, šta donose nova evropska partnerstva, u kakvom se položaju nalaze autorke u regiji i CineLink novitetima.

Šumski požari na području Konjica, u mjestima Kanjina, Živašnica, Brđani, Džepi i na Džepskoj planini, i dalje su aktivni, a visoke temperature, vjetar i nepristupačan teren otežavaju njihovo gašenje, saopćio je Operativni centar Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Iako je tokom jučerašnjeg dana lokaliziran dio lijevog kraka požara koji se širi od Džepske planine prema naselju Brđani, vatra je i dalje aktivna. U kasnim večernjim satima, u četvrtak, požar se ponovo razbuktao iznad Živašnice, gdje gori borova šuma. Na terenu su angažirane vatrogasne ekipe iz Konjica, vatrogasna jedinica Šumarstva Prenj, Dobrovoljno vatrogasno društvo Konjic, mještani i lovci, dok iz zraka djeluju helikopteri Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) i avioni Air Tractor. Ministarstvo odbrane BiH saopćilo je da je od petka dodatno pojačana podrška ugroženim područjima. Helikopter OS BiH od ranih jutarnjih sati nastavlja gašenje požara kod Konjica, dok je po naredbi ministra odbrane angažiran još jedan helikopter na području Bosanskog Grahova. U Nevesinje je upućeno i 30 pripadnika OS BiH koji sudjeluju u aktivnostima gašenja požara. Prema podacima Ministarstva odbrane, tokom jučerašnjeg dana dva helikoptera OS BiH na konjičkom požarištu ostvarila su ukupno 5,6 sati naleta i izbacila oko 23 tone vode. Požari aktivni i na drugim lokacijama u HercegoviniNa području općine Neum vatra je prethodnih dana zahvatila prostor između sela Glumina i Lastva, ali prema posljednjim informacijama Profesionalne vatrogasne postrojbe Neum trenutno nema otvorenog plamena. Vatrogasci obilaze i natapaju rubne dijelove požarišta te drže situaciju pod nadzorom zbog mogućeg ponovnog jačanja vjetra. Požar je izbio 8. augusta na nepristupačnom terenu iznad neumskih sela, a tokom proteklih dana širio se prema Gornjem Hrasnu i lokalitetu Kolojanj. Na području Bosanskog Grahova jutros je u gašenje požara kod Risovca uključen helikopter OS BiH, potvrdili su iz Uprave civilne zaštite Hercegbosanskog kantona. Požar na tom području traje nekoliko dana i ranije se proširio na oko 1.000 hektara. Istovremeno, požarište na Šator planini i dalje tinja, a nadležne službe najavljuju novo djelovanje ako se za to stvore uvjeti. Najteža situacija trenutno je na planini Ljubuši kod Tomislavgrada, gdje požar još nije stavljen pod kontrolu. Jak vjetar koji mijenja smjer potiskuje vatru prema naseljenim područjima iznad Vedašića, Sarajlija i Opaćana. "Branimo kuće na dijelovima gdje za to još ima potrebe. Ako požar dođe do sela, onda će biti nezgodno", rekao je za FENA-u Ivan Perić iz Civilne zaštite Tomislavgrad. Prema njegovim riječima, vatrogasci su tokom cijele noći pokušavali zaustaviti širenje požara, ali je zbog promjenjivog vjetra vatra probila linije odbrane na dva mjesta. Situaciju dodatno otežavaju velika površina zahvaćena požarom, suha vegetacija, gust dim i jaka bura. Na području Ljubuše angažirano je više od 150 ljudi, među kojima su pripadnici Civilne zaštite, Profesionalne vatrogasne postrojbe Tomislavgrad, šumarskih službi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i građani. U pomoć su stigle i ekipe iz Posušja, a očekuje se dodatna podrška iz Livna te djelovanje aviona Air Tractor. Civilna zaštita i vatrogasne službe nastavljaju pratiti stanje na svim aktivnim požarištima širom Bosne i Hercegovine.

Reflektori Sarajevo Film Festivala, premijere najboljih regionalnih i svjetskih filmova, crveni tepih, filmske zvijezde – samo su dio su festivalske priče. I dio su sadržaja ove epizode, ali u fokusu je CineLink - središte, srce i pogonski motor filmske industrije tokom čitave godine. O ulozi te platforme, novim partnerima i položaju autorica u regiji, razgovaramo s voditeljicom CineLinka Mašom Marković.

Pripadnici policije Federacije Bosne i Hercegovine pretresli su u petak, 14. augusta ministra zdravstva tog bh. entiteta Nediljka Rimca, njegovog savjetnika Ivice Ćosića i prostorije Ministarstva, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Tužilaštva Federacije BiH. Iz Tužilaštva Federacije BiH navode da se aktivnosti provode u okviru istrage koja se odnosi na nekadašnju sarajevsku polikliniku New Life, koja je djelovala u oblasti biomedicinski potpomognute oplodnje, a kasnije promijenila naziv u Northwestern Medical Centar IVF. Pretresi su, kako je navedeno, obavljeni po nalogu Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH, a pod nadzorom federalne tužiteljice. Tokom pretresa oduzeta je dokumentacija, računari i drugi elektronski uređaji. Nije bilo privođenja, a Rimac i još jedna osoba u ovom predmetu imaju status osumnjičenih. Istraga se odnosi na zaštitu prava pacijenata i postupanje s pohranjenim biološkim materijalom nakon zatvaranja klinike. Klinika Northwestern Medical Centar zatvorena je u oktobru prošle godine bez prethodnog obavještenja pacijentima, koji nakon toga nisu mogli pristupiti zamrznutim embrijima i drugom pohranjenom biološkom materijalu. Slučaj je izazvao zabrinutost korisnika usluga vantjelesne oplodnje, koji su upozoravali da nema jasnih informacija o tome ko je odgovoran za čuvanje njihovog biološkog materijala niti pod kojim uslovima se on skladišti. Dodatna pitanja otvorena su i zbog ugovora koji je klinika imala sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za finansiranje postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, uprkos informacijama o mogućim nepravilnostima u njenom radu koje je ranije evidentirala federalna inspekcija.

Islamski propovednik iz Bosne i Hercegovine, Elvedin Pezić, priveden je u četvrtak na informativni razgovor od strane policije Kosova uoči održavanja tribine u Peći, u mestu Vitomirica. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Redžo Kojić iz nevladine organizacije "Mladi volonteri", organizator tribine koju je Pezić trebao da održi na Kosovu. "Sada su ga prebacili u stanici u Prištini šta će dalje biti ne znamo zato što je naredba došla iz Prištine. Ušao je redovno na Kosovo, preko graničnog prelaza Kula danas oko podneva sa bosanskim dokumentima", rekao je Kojić za RSE iz napomenu da je bio priveden i Mithad Ćeman, takođe islamski propovednik, ali da je odmah pušten. Kojić pojašnjava da su mu iz policije rekli da nije potrebno angažovati advokata, te da će biti zadržan šest sati radi utvrđivanja identiteta. Dodaje da je cilj posete Pezića bio promocija njegove knjige, te da ga je policija pitala da li je za to imao dozvolu Islamske zajednice Kosova. "On nije hodža u nekoj džamiji, nije bilo potrebe za tim, u pitanju je bila promocija jedne knjige". RSE je od Policije Kosova zatražio komentar. Elvedin Pezić godinama deluje u online prostoru kao "islamski propovednik", često kontroverznih stavova, koje iznosi i na predavanjima širom BiH i zemalja u susedstvu. Smatra se jednim od konzervativnih propovednika koji sami sebe zovu selefijama, po prvim generacijama muslimana. Pezić se smatra jednim od najpopularnijih tzv. daija u BiH kojeg prati više od 300 hiljada osoba samo na Facebooku, a aktivan je i na drugim platformama gde tvrdi da daje verske upute i savete, odgovara na pitanja publike i kritikuje ili reaguje na različite događaje i pojave u društvu. Islamska zajednica u BiH reagovala je ranije nakon objave Elvedina Pezića u kojoj je naveo da se "zapadno društvo moralno srušilo" kada je žena "izvedena iz kuće" i kada je postala "sve osim majka", ocenivši takve stavove suprotnim učenju islama o pravima i obavezama muslimanki. Njegovi stavovi često su na meti kritika javnosti u BiH. Kojić za RSE kaže da su "tumačenja različita", da je kao organizator upoznat sa radom Pezića i da on nije "bezbednosni rizik po Kosovo". "Da je postojala bilo kakva indicija za tako nešto, mi ne bi podržali takav skup", kaže Kojić. Islamski propovednici Elvedin Pezić i Mithad Ćeman trebali su u četvrtak u Vitomirici u opštini Peć da održe promociju knjige a potom i u Dobruši na teritoriji opštine Istok, te dan kasnije u mestu Rečane u prizrenskom regionu.

Po dvoje, troje, a nekad i sami, mještani Podnovlja kod Doboja i drugu noć zaredom dežuraju pored bilborda koji su postali simbol njihovog otpora gradnji više od stotinu solarnih elektrana na oko 28,5 hektara zemljišta. "Bilbord se čuva. Obilazimo ga i pratimo šta se dešava. Naša grupa građana ne odustaje od svojih ciljeva. Jedini cilj nam je da se ispoštuje odluka Vrhovnog suda i nećemo stati dok pravda ne bude zadovoljena", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) mještanka Ana Đukić. Mještani čuvaju bilborde postavljene 11. avgusta uz magistralni put kroz selo kod Doboja na sjeveru Bosne i Hercegovine, uvjereni da bi mogli nestati jednako brzo kao i prethodni, uklonjen tokom noći krajem jula. Na prvom bilbordu stajalo je pitanje "Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?", dok se i novim porukama insistira na provođenju odluke najvišeg suda u tom bh. entitetu. Vrhovni sud RS je u aprilu presudom osporio postupak upisa zemljišta nekadašnje Zemljoradničke zadruge na Grad Doboj koji je kasnije to zemljište prodao banjalučkoj kompaniji "Etmax" koja gradi solarne elektrane. Četiri mjeseca nakon presude, i dalje se nastavlja gradnja solarnih elektrana, dok mještani smatraju da su radovi morali biti zaustavljeni. Umjesto toga, aktivisti i građani su pozivani na razgovor u policiju zbog bilborda. Ovo je prva presuda u korist mještana i zadrugara, oko kojeg se angažovalo i Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da se poljoprivredno zemljište smatra državnom imovinom i ne može biti predmet prodaje. Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH ranije su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju "izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine". 'Borimo se slobodni protiv onih koji ne smiju da pričaju'Jedan bilbord je identičan prvom, koji je bio postavljen 24. jula, a uklonjen dvije noći kasnije. Na njemu se nalaze karikature Dobojke, poslanice Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentu BiH Sanje Vulić, bivšeg gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića, aktuelnog gradonačelnika Borisa Jerinića i vlasnika kompanije "Etmax" Siniše Maksimovića. Ostala je i poruka "Ko gazi vrhovni sud Republike Srpske?" Na drugom je ispisana poruka "Slobodno Podnovlje, slobodni ljudi" uz slogan "Za svoja prava vrijedi se boriti!" i zahtjev da se izvrši presuda Vrhovnog suda Republike Srpske. Oba su postavljena na improvizovanoj drvenoj konstrukciji. Ana Đukić je za RSE navela kako je već prvog dana, nakon postavljenih novih bilborda, dolazi opštinski inspektor i "tražio da se izmjeste najmanje 10 metara od magistralnog puta". "Bilbordi su postavljeni na privatnom zemljištu moje porodice. Bez rješenja o rušenju, ne smije niko da priđe", poručuje ona. Ističe kako su kod gradnje solarnih elektrana potpuno zanemarene činjenice da su one postavljene blizu naselja, blizu škole sa više od 120 učenika, te blizu izvora vode za 140 domaćinstava Podnovlja. Kaže da je presuda bila 2. aprila, a da su je dobili krajem tog mjeseca. "Kada je presuda donesena, mi nismo ni znali za nju, a tad su tek počeli da udaraju šipove u zemlju. Dok se saznalo za presudu, elektrane su već postavljene. Oni su dakle radili sve vrijeme. Mi imamo presudu u rukama i nećemo odustati dok se ona ne ispoštuje", navodi ona. Ističe kako je bila među mještanima koji su pozvani u policiju na razgovor. "Inspektori su bili korektni. Mi ne crtamo nikome mete na čelo, već samo tražimo poštovanje prava. Pitali su što su trebali pitati. Rekla sam isto što govorim svima, da neću odustati. To je zemlja mojih predaka i boriću se da se ovo rasvijetli do kraja", kaže ona. Dodaje kako je ignorisanje institucija i nastavak radova nakon presude bio jedan od razloga zbog kojeg su mještani odlučili da proteste učine vidljivijim. 'Kuća mi gleda na panele'"Sa prozora svoje kuće gledam na te panele. Nije mi jasno da je dozvolio neko da se to gradi u centru sela", priča za RSE mještanin Milorad Blagojević. Pčelarstvom se bavi više od tri decenije. Njegov pčelinjak nalazi se uz lokalitet na kojem se grade solarne elektrane. Tvrdi da je od početka pokušavao razgovarati s investitorom i upozoravati na blizinu pčelinjaka, kanala i izvorišta vode koja koriste mještani. "Probali smo na lijep način razgovarati, da sjednemo i vidimo može li se nešto usaglasiti. Međutim, oni su išli svojim putem. Onda smo počeli da šaljemo dopise, da tražimo odgovore od institucija, da upozoravamo na ono što se radi. Na kraju smo došli do toga da se ljudi sami organizuju i pokušavaju da zaštite ono što misle da treba zaštititi", kaže Blagojević. Prema njegovim riječima, među mještanima je posebno izražen osjećaj da institucije mjesecima prebacuju odgovornost jedne na druge. "Pošaljete dopis jednima, oni kažu da nisu nadležni. Pošaljete drugima, oni vas vrate na početak. Tako se vrtimo mjesecima. Ljudi su umorni od toga", kaže on. Zemlja na kojoj su očekivali restitucijuMještani tvrde da se među parcelama koje su bile u posjedu Zemljoradničke zadruge "Podnovlje" nalazi i zemljište koje je poslije Drugog svjetskog rata nacionalizovano i oduzeto njihovim porodicama. Zbog toga pojedini stanovnici kažu da su godinama vjerovali da bi eventualnim donošenjem zakona o restituciji moglo biti otvoreno pitanje vraćanja te imovine nasljednicima nekadašnjih vlasnika. "Nije nama padalo na pamet da će neko to prodati za solarne elektrane. Ljudi su obrađivali tu zemlju, koristili je, radili na njoj. Mnogi su vjerovali da će jednog dana biti raspravljano kome je ta zemlja nekada pripadala i kako je završila u zadruzi", navodi Ana Đukić. Slično govori i Dražen Gavrić, koji učestvuje u čuvanju bilborda. "To je zemlja koja je uređivana za poljoprivredu. Rađeni su drenažni kanali, ljudi su je obrađivali i živjeli od nje. Zbog toga mnogi danas ovo ne vide samo kao projekat solarnih elektrana nego kao pitanje šta se desilo sa zemljom koja je generacijama bila vezana za ovo selo", kaže Gavrić. Presuda koja nije zaustavila radoveVrhovi sud RS je 2. aprila ove godine poništio akt Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove kojim je zemljište bilo upisano na Grad Doboj i predmet vratio na ponovno odlučivanje. RSE je od Vrhovnog suda Republike Srpske zatražio objašnjenje kakve posljedice presuda proizvodi po dalji razvoj projekta. "Sud ne komentariše svoje odluke. Razlozi donošenja takve odluke sadržani su u obrazloženju odluke. Odluka je pravosnažna i izvršna i o njoj se eventualno može razmatrati samo u zakonom propisanoj proceduri ukoliko za to postoje zakonom određeni uslovi", navela je sekretar Suda Jelena Despotović u odgovoru za RSE. Iz Grada Doboja nisu odgovorili za RSE zbog čega radovi nisu zaustavljeni. Nije odgovoreno ni iz dobojske Područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS kako su postupili nakon presude entitetskog Vrhovnog suda. Tužilaštvo BiH 'prebacilo' predmet oko uzurpacije državnog zemljišta Tužilaštvu RSIz Tužilaštva Bosne i Hercegovine su za RSE naveli da su predmet, formiran povodom navoda o uzurpaciji državnog zemljišta BiH, prebacili kolegama u Republici Srpskoj. "Predmet koji se vodio u Tužilaštvo BiH pod brojem T 20 0 KTAK 0028221 26, odlukom postupajućeg tužioca, dana 16. aprila ove godine, ustupljen je na nadležno postupanje Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske, te se za dalje informacije možete obratiti navedenom tužilaštvu", navodi se u odgovoru na upit RSE. No, iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili iz kog razloga je predmet, koji se tiče državne imovine, prebačen na niži nivo. Šta je bilo dalje sa istragom, za RSE nisu odmah odgovorili ni u Tužilaštvu RS. Iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine nisu odgovorili u kojoj fazi je predmet pokrenut u aprilu radi zaštite državne imovine u Podnovlju kod Doboja, te kakve su aktivnosti pokrenute da bi se spriječila potencijalna uzurpacija državnog zemljišta. Predmet je pokrenut nakon prijave koju je početkom marta podnijela Mreža Aarhus centara za zelenu agendu i zaštitu životne sredine. Krajem aprila iz Pravobranilaštva BiH je za RSE navedeno da i dalje nije dostavljena "većina traženih podataka". Bez odgovora ostala su i pitanja upućena Gradu Doboju, gradskom Odjeljenju za inspekcijske poslove i kompaniji "Etmax". RSE je tražio informacije o tome da li je nakon presude vršen inspekcijski nadzor, da li investitor posjeduje sve potrebne dozvole, kakav je status zemljišta i da li je razmatrana mogućnost obustavljanja radova do okončanja postupaka. Nova krivična prijavaCentar za humanu politiku iz Doboja podnio je krivične prijave protiv više sadašnjih i bivših funkcionera i službenika Grada Doboja zbog njihovog postupanja u predmetu Podnovlje. Predsjednik Centra Momir Dejanović smatra da ključni problem predstavlja činjenica da, prema njegovom tumačenju, presuda Vrhovnog suda RS nije proizvela posljedice koje je trebala. "Po našem mišljenju nije izvršena presuda Vrhovnog suda po kojoj bi trebalo da bude obnovljen postupak utvrđivanja vlasništva nad zemljištem. Ako taj postupak nije zakonito okončan, onda se postavlja pitanje svih kasnijih odluka koje su iz njega proizašle, uključujući prodaju zemljišta, izdavanje građevinskih dozvola i samu gradnju solarnih elektrana", kaže Dejanović. Paralelno s tim, policija je posljednjih dana razgovarala sa više mještana i aktivista zbog bilborda postavljenih u Podnovlju. Među njima su bili Ana Đukić i Stefan Blagić iz udruženja "Restart Srpska", koje pomaže stanovnicima u organizaciji kampanje. Blagić je za RSE 11. avgusta, nakon saslušanja u policiji rekao da se mještani pozivaju po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Doboju. Policijski pozivi mještanima uslijedili nakon što je poslanica SNSD-a Sanja Vulić najavila krivične prijave zbog bilborda tvrdeći da se njima "stavljaju mete na čelo". Iz dobojskog tužilaštva nisu odgovorili na upit RSE zbog čega se u policiji ispituju mještani.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kaznila je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika sa oko 9.500 evra zbog preuranjene izborne kampanje, zloupotrebe javnih resursa i korišćenja dece u političke svrhe. Time je SNSD prekršio Izbornog zakona BiH pre početka predizborne kampanje. Stranci je ovog puta izrečeno nekoliko kazni. Ona koja se odnosi na javnu manifestaciju povodom rekonstrukcije regionalnog puta Laktaši-Srbac, 8. jula u Srpcu najveća je od početka ovog izbornog procesa - oko 6.100 evra. Na tom događaju, kom su prisustvovali premijer bh. entiteta Republika Srpska Savo Minić i drugi predstavnici vlasti, obratio se predsednik stranke Milorad Dodik koji trenutno nije ni na jednoj javnoj funkciji. CIK je utvrdio da je Dodik tom prilikom vodio preuranjenu izbornu kampanju. Kao posebno problematično je navedeno to što je reč o događaju koji je organizovan javnim novcem i na kojem su bili funkcioneri SNSD-a, dok predstavnici drugih političkih stranaka nisu bili pozvani. Zbog toga je, osim preuranjene kampanje, utvrđena i zloupotreba javnih resursa. SNSD je kažnjen i sa oko 3.300 evra zbog videa o obnovljenom dečijem igralištu u Banjoj Luci u kom su izjave pristalica i funkcionera SNSD-a, a u kom se pojavljuju i deca. Video je objavljen na profilu stranke. CIK je utvrdio da je time vođena preuranjena kampanja i da su deca zloupotrebljena u političke svrhe. Osim SNSD-a, kazne su dobili i Socijaldemokratska partija (oko 4.600 evra) i Stranka za BiH (oko 1.500 evra). I jedni i drugi zbog preuranjene kampanje. Do sada preko 40 kazni strankamaPrethodno je do 7. avgusta izrečeno 38 novčanih kazni od 1.500 do 4.000 evra zbog preuranjene kampanje, zloupotrebe dece, širenja dezinformacija i drugih povreda Izbornog zakona. Među kažnjenim političkim subjektima su SNSD, SDA, SDP BiH, HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, Narod i pravda, Demokratska fronta, Naša stranka i Pokret Sigurna Srpska. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini saopštila je 11. avgusta za Radio Slobodna Evropa da "pomno prati" dešavanja koja mogu uticati na integritet izbornog procesa, uključujući navode o zloupotrebi javnih resursa, preuranjenoj kampanji i drugim nepravilnostima. Ukazali su i da su proporcionalne sankcije i dosledne i transparentne odluke CIK-a, koja u okviru svog mandata nadzire primenu izbornih pravila. važan preduslov za ravnopravno učešće političkih aktera u izborima, ali i poverenje građana. Na nepravilnosti je prethodno ukazala organizacija Transparency International BiH (TI BiH). Građani BiH će na Opštim izborima 4. oktobra birati članove Predsedništva BiH, predsednika i potpredsednike Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama. Zvanična izborna kampanja počinje 30 dana pre održavanja izbora, a do tada su zabranjene aktivnosti koje se smatraju preuranjenom kampanjom.