Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u utorak je održalo redovitu polugodišnju raspravu o Bosni i Hercegovini, u sjeni povlačenja visokog predstavnika Christiana Schmidta te pojačanih političkih napetosti oko uloge međunarodne zajednice. Schmidt je na početku sjednice dobio dopuštenje za obraćanje unatoč protivljenju zamjenice ruskog ambasadora pri UN-u Anna Evstigneeva, dok je predsjedavajući Vijeća sigurnosti iz Kine Geng Shuang odobrio njegovo sudjelovanje. "Međunarodna zajednica se jedno vrijeme fokusirala na tzv. domaća rješenja, ali to nije donijelo pomak", rekao je Schmidt, upozorivši na, kako je naveo, osporavanje teritorijalnog integriteta BiH, glorifikaciju ratnih zločinaca i strukturalnu diskriminaciju koja otežava povratak izbjeglica. Dodao je da pitanje državne imovine i političke blokade i dalje koče ekonomski razvoj zemlje. Schmidt je dan ranije, 11. maja, zvanično potvrdio kako odlazi s pozicije nakon gotovo pet godina mandata "iz osobnih razloga", ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja nasljednika kojeg bi trebalo predložiti Vijeće za provedbu mira u BiH, kojeg čine SAD, Turska, Japan i više članica EU-a. "Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu", kazao je Schmidt. Rusija je od Schmidtovog imenovanja 2021. godine stala na stranu vlasti u entitetu Republika Srpska i nije priznavala Schmidta kao visokog predstavnika u BiH tvrdeći da ga je moralo potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a, što je bio slučaj s prethodnicima, i u tome je imala podršku Kine kao druge stalne članice ovog najvišeg tijela UN-a. Moskva i Peking se zalažu za zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Schmidt je pred Vijećem sigurnosti UN-a kazao da je obavijestio PIC o svojoj ostavci kako bi mogli imenovati novog visokog predstavnika. Šta je u svom izvještaju naveo visoki predstavnik Schmidt?Visoki predstavnik Christian Schmidt upozorio je, predstavljajući svoje izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a, da institucije BiH ostaju blokirane političkim sporovima i secesionističkom retorikom, ocijenivši ukupnu sigurnosnu situaciju u zemlji stabilnom, ali krhkom. U Schmidtovom izvješću, koje obuhvaća razdoblje od 16. oktobra 2025. do 15. aprila 2026., navodi se da neslaganja oko Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine i dalje otežavaju funkcioniranje državnih institucija, dok je uloga vojne misije Europske unije (EUFOR) i dalje "relevantna i opravdana". Vijeće sigurnosti UN je 31. oktobra 2025. produžilo izvršni mandat Misije EUFOR Althea u BiH za još jednu godinu. Schmidt je institucionalnu paralizu izdvojio kao jedan od glavnih izazova u zemlji, posebno ukazujući na ponavljane blokade rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Naglasio je i neriješeno pitanje državne imovine čije raspolaganje je u BiH zabranjeno dulje od 20 godina, otkad je zakon o tome nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. "Kako ulazimo u četvrto desetljeće našeg angažmana, institucije stvorene kako bi omogućile funkcioniranje zemlje kao suverene države drže se kao taoci aktera koji nastoje ojačati poddržavne institucije, prvenstveno u Republici Srpskoj", naveo je Schmidt. Schmidt je upozorio na politički motivirane opstrukcije rada drugih institucija, uključujući Ustavni sud BiH, u kojem nisu imenovana dva suca iz Republike Srpske, te istaknuo da je BiH do kraja 2025. godine bila na privremenom financiranju jer državni proračun nije bio usvojen što se ponavlja i ove godine. Schmidt je upozorio i na financijske poteškoće koje pogađaju institucije obrambenog i sigurnosnog sektora, javni servis BHRT te državne kulturne ustanove, dok su među ključnim problemima navedeni i korupcija, neriješeno pitanje državne imovine te pravosudne blokade. Schmidt se osvrnuo i na pozive na uspostavu "trećeg (hrvatskog) entiteta" nakon konferencije održane početkom mjeseca u Zagrebu, uz ocjenu da takvi narativi predstavljaju pokušaj daljnje etničke podjele zemlje i podrivanja njezina multietničkog karaktera. Schmidt je također upozorio da nedavne izjave Milorada Dodika upućuju na povratak otvorenijoj secesionističkoj retorici, unatoč ranijim potezima vlasti Republike Srpske kojima su povučeni sporni zakoni usmjereni protiv ustavnoga poretka BiH. Rasprava o budućnosti OHR-aSjedinjene Američke Države poručile su da Ured visokog predstavnika (OHR) "nikada nije trebao biti trajna institucija", uz stav da se ovlasti trebaju postupno prenijeti na domaće lidere. "Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere”, rekla je predstavnica SAD-a Tammy Bruce. Zahvalila je Christianu Schmidtu na njegovom mandatu i kazala kako će kandidate za budućeg visokog predstavnika vrjednovati na osnovu njihovih postignuća kazavši kako je imperativ da se novo imenovanje završi do kraja juna. "Ovo nije pobjeda ili poraz bilo koje strane, već kraj jedne i početak nove faze u BiH", kazala je Bruce. Ujedinjena Kraljevina izrazila je snažnu potporu Schmidtu i njegovim ovlastima, uključujući tzv. bonske ovlasti. "Kad su demokratske institucije pod napadom, ključno je da međunarodna zajednica reagira. U izbornoj godini to je posebno važno”, rekao je britanski predstavnik James Kariuki. Kina i Rusija zauzele su kritičan stav prema OHR-u. Peking je pozvao na smanjenje vanjskog utjecaja, dok je Moskva pozvala na zatvaranje Ureda visokog predstavnika i odbacila legitimitet Schmidta. Vasilij Nebenzia, predstavnik Rusije pri UN-u, kazao je da "strano miješanje, posebno birokrata iz Berlina, Londona i Brisela narušava odnose u BiH" te pozvao da se OHR "odmah zatvori". "Potrebno je da Bošnjaci, Hrvati i Srbi sami postignu kompromis o budućnosti zemlje, ne samo kako bi se stabilizirali odnosi unutar BiH, već i unutar regije", kazao je Nebenzia. Ruski ambasador je pozvao na privremeno puštanje na slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je pred UN-ovim sudom u Hagu osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, kako bi se liječio ili da se "prebaci u Srbiju da odsluži ostatak kazne". Za ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, također osuđenog za genocid i druge zločine, Nebenzia je kazao "da ga drže u zatvoru u Velikoj Britaniji u nehumanih uvjetima gdje mu se krše ljudska prava". Geng Shuang, predstavnik Kine, kazao je kako je važno postići političku stabilnost čim prije. "BiH će održati izbore ove godine. Kina poziva dva entiteta, tri konstitutivna naroda i sve ostale građane da promoviraju dijalog kao način rješavanja pitanja", kazao je Shuang. Govoreći o OHR-u, kazao je da je ključno da nema miješanja sa strane u unutarnje odnose te ponovio stav Kine da imenovanje Schmidta nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN-a. "Kineska pozicija je konzistentna i jasna – podržavamo teritorijalnu cjelovitost i suverenost i podržavamo sve etničke skupine u BiH da rade na miru i pomirenju", kazao je pored ostalog kineski predstavnik. Jérôme Bonnafont, predstavnik Francuske pri UN-u, kazao je kako je BiH prošla dug put od rata do danas te kako je Francuska jedan od svjedoka i Daytonskog mirovnog sporazuma i tog napretka, kazavši kako danas postoje neki koji to pokušavaju ugroziti. "Separatističke retorike nisu prihvatljive. Budućnost cjelovite BiH je u EU. Političke lidere pozivamo da ne opstruiraju taj put", kazao je Bonnafont. Ponovio je podršku OHR-u za kojeg je rekao da je ključan za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma te zahvalio Christianu Schmidtu na poslu koji je radio podsjetivši da je 2005. godine postavljeno pet uvjeta i dva cilja kako bi se OHR zatvorio. Odnosi BiH, Srbije i HrvatskePredsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović upozorio je na pokušaje destabilizacije države i miješanje susjednih zemalja. "To se ne smije dopustiti", kazao je Bećirović. Političke predstavnike iz entiteta Republike Srpske optužio je za destabilizaciju zemlje i njenih državnih i pravosudnih institucija ocijenivši kako se ponovno pokazuju "genocidne namjere" te dodao da se "susjedne Hrvatska i Srbija ne smiju miješati u unutarnja pitanja BiH". "Nedavno je održano predavanje u Zagrebu na kojem su se crtale mape etničke podjele BiH. Historija nas uči da su, kada god se crtaju mape podjele BiH u Beogradu i Zagrebu, građani moje zemlje patili", kazao je Bećirović. Pozvao je na imenovanje novog visokog predstavnika "čim prije" te kazao da "nadležnosti OHR-a ne smiju biti ugrožene". Predstavnik Srbije Radomir Ilić odbacio je optužbe da Srbija radi na destabilizaciji BiH i kazao da je pozicija Srbije "poštivanje teritorijalnog integriteta BiH u skladu s principima Daytonskog mirovnog sporazuma". "Rješenje nije centralizacija već ono što je već propisano Daytonom, a to je ustavni balans", kazao je Ilić. Predstavnik Hrvatske pri UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić istaknuo je podršku teritorijalnom integritetu BiH i europskim integracijama, ali i potrebu izbornih reformi. "Jednom narodu ne smiju se birati predstavnici koje on nije izabrao", rekao je Ćurić Hrvatinić. Odbacio je "sve implikacije da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja BiH" kazavši kako Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenost BiH, ali i da je zainteresirana za budućnost ove zemlje budući da dijele više od hiljadu kilometara dugu granicu. Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u, kazao je da član Predsjedništva BiH Denis Bećirović nije iskoristio pozornicu za predizbornu kampanju. "Gospodin Bećirović je govorio o ovoj mapi koja se pojavila u kojoj je BiH podijeljena na hrvatsku, srpsku i muslimansku republiku", kazao je Lagumdžija te pokazao i Deklaraciju sa svesrpskog sabora koju su usvojile Srbija i entitet Republika Srpska. Sljedeća sjednica Vijeća sigurnosti UN-a trebala bi se održati početkom novembra, kad bi se trebalo glasati i o produženju vojne misije Europske unije (EUFOR) u BiH, koja ima izvršni mandat da koristi silu u slučaju ozbiljne destabilizacije.

Oko 55 miliona evra je potrošeno u posljednje četiri godine na izgradnju hidroelektrane na rijeci Lim, na istoku Bosne i Hercegovine. No, novac je otišao "niz vodu", jer gradnja nije ni počela. Koncesiju je 2012. godine dobio ruski biznismen Rašid Sardarov, vlasnik kompanije Comsar Energy RS. Dvije godine kasnije, on i tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik postavili su kamen temeljac. Međutim, vlada bh. entiteta Republika Srpska je 2022., bez dodatnih pojašnjenja, isplatila Sardarovu 35 miliona evra i preuzela koncesiju. Novi kamen temeljac postavljen je u julu 2023. Potom je platila avans izvođaču iz Turske u vrijednosti od 20 miliona evra. No, i ovaj ugovor je raskinut. Razlog- turska firma NGA Build od entitetske vlade je zatražila da se projekat izmijeni. Kako su objasnili, prvobitni je projektovan da izdrži slabije poplave, a novim je utvrđeno da objekat mora biti građen da izdrži 1.000-godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave. Zašto ovaj problem nije uočen ranije, ko je odgovoran za potrošeni novac i da li će projekat biti nastavljen, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa iz Vlade RS, resornog ministarstva energetike i Elektroprivrede RS, koja je nosilac projekta. Šta je bilo sporno za tursku kompaniju?Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović ranije je za medije izjavio da je naknadno utvrđeno kako je elektrana projektovana da izdrži takozvanu 500-godišnju vodu, odnosno slabije ekstremne poplave. Elektroprivreda, međutim, smatra da objekat mora biti građen tako da izdrži 1.000-godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave. Takva izmjena podrazumijeva veću branu, jače prelive za vodu i dodatnu zaštitu, ali i znatno veće troškove. Izmjena projekta značila bi veće troškove i novu dokumentaciju, što izvođač nije prihvatio. Iz turske kompanije nije odgovoreno na upit RSE koji je status projekta, zašto je raskinut ugovor, koliko novca im je isplaćeno i da li će vratiti avans. Prema zvaničnim podacima te firme, vrijednost projekta procijenjena je na 98 miliona evra, a planirani kapacitet elektrane na 36,8 megavata. Projekat star više od decenijeEkonomisti i organizacije civilnog društva upozoravaju da je riječ o ozbiljnom propustu institucija, jer osnovne tehničke manjkavosti, kako navode, nisu provjerene na vrijeme. "Nevjerovatno je da se nakon tri godine otkriju problemi u projektovanju. Sve je to moralo biti jasno u trenutku kada je koncesija kupljena", kaže ekonomista Zoran Pavlović. Iz Organizacije Transparency international u BiH ističu da javnost do danas nema jasne odgovore na ključna pitanja, ko je donosio odluke, zašto projekat nije ranije zaustavljen i da li postoji mogućnost povrata dijela uloženog novca. "Umjesto da vlast raskine ugovor zbog neispunjavanja obaveza investitora, mi smo dovedeni pred svršen čin u kojem se ponovo gubi javni novac. Nažalost, danas na naplatu dolazi decenijsko odsustvo strateškog razmišljanja", ističe Srđan Traljić iz Transparencija. Više od 150 miliona evra za nerealizovane projekteProjekat "Mrsovo" je jedan u nizu poslova kompanije Comsar Energy RS koja je godinama bila strateški partner Vlade RS u energetskim projektima. Vlada je u više navrata preuzimala ili restrukturirala projekte ove kompanije, često uz netransparentne odluke. Prema zvaničnim podacima, za različite koncesije, firme i propale projekte isplaćeno je više od 150 miliona evra javnog novca. Sardarov, koji je prije skoro 15 godina dobio državljanstvo BiH kao "značajan investitor", obećavao je ulaganja veća od pola milijarde evra u izgradnju hidroelektrana, te izgradnju još jednog bloka Termoelektrane Ugljevik. Još 2013. godine je dobio koncesiju za ležište uglja, zajedno uz koncesiju za gradnju trećeg bloka termoelektrane. Međutim, ruski investitor elektranu nikad nije izgradio, a vlasti su mu godinama unazad izlazile u susret i pomjerale rokove, dok se nije došlo u situaciju da Termoelektrana Ugljevik nema uglja i da im je neophodno eksploataciono polje za koju Saradarov ima koncesiju. Zbog toga je krajem aprila ove godine Vlada RS, preko javnog preduzeća "Gas RES", preuzela kompaniju Comsar Energy RS. Tada je Sardarovu isplaćeno oko 120 miliona evra. Iz Transparency Internationala upozoravaju da javnosti nikada nisu predočene analize rizika, niti je utvrđena odgovornost za donošenje odluka. "Apsolutno je jasno da za sve ove projekte javnosti nisu bile dostupne analize i procjene rizika ovih ulaganja. Na kraju smo došli do toga da tih projekata nema, a platili smo stotine miliona maraka firmi koja nije uradila ništa. Svakako, nadležene institucije treba da provjere odgovornost onih koji su sklopili takav posao, jer je dosadašnja praksa pokazala zabrinjavajući obrazac u kojem država preuzima propale investicije privatnih lica javnim novcem", ističe Traljić. Ko je Rašid Sardarov?Ovaj ruski milijarder porijeklom iz Dagestana se, uglavnom, bavi ulaganjima u energente. Vlasnik je naftne kompanije "South-Urals industrial Company", čija vrijednost prelazi dvije milijarde dolara. Ime mu se našlo i u Panama Papers, dokumentima koji otkrivaju kako bogataši peru novac kroz "porezne oaze". Odlukom Savjeta ministara, Sardarov je 2011. dobio državljanstvo BiH kao "značajan investitor". Državljanstvo je dobio na lični zahtjev, uz preporuku Vlade RS, koja je tada navela da je "lice od naročite koristi za BiH". Zakonski uslovi za biznismene poput Serdarova da dobiju državljanstvo je da ulože "značajan iznos" novca ili da zaposle "značajan broj radnika".

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković pozvao je u ponedeljak članice Evropske unije da se aktivno uključe u zaštitu integriteta i kapaciteta Kancelarije visokog predstavnika, kao i u proces imenovanja novog visokog predstavnika pošto je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) najavio ostavku na tu funkciju. Konaković je u Briselu na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova članica EU i zemalja Zapadnog Balkana ocenio da je "u trenutnim geopolitičkim okolnostima od posebne važnosti jasno i jedinstveno opredjeljenje međunarodne zajednice za nastavak podrške OHR-u i njegovoj ulozi", saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Šef diplomatije BiH je rekao da posebnu odgovornost imaju članice Upravnog odbora Saveta za sprovođenje mira (PIC) koji imenuje visokog predstavnika, što zatim potvrđuje Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija. OHR je u ponedeljak saopštio da je Šmit doneo ličnu odluku da okonča svoju službu u sprovođenju mira u BiH. Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas (Kallas) izjavila je da Evropska unija razgovara o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH reko Saveta za sprovođenje mira. Uoči rasprave Saveta bezbednosti UN o BiH, na kojoj se očekuje predstavljanje izveštaja visokog predstavnika, Konaković je istakao značaj kontinuirane međunarodne podrške Dejtonskom mirovnom sporazumu. On je upozorio je da politički kontekst u BiH, uključujući izbornu godinu, nosi dodatne rizike usled zapaljive retorike i osporavanja ustavnog poretka, zbog čega je od posebnog značaja očuvanje stabilnosti, pravne sigurnosti i institucionalnog kontinuiteta i u tom kontekstu ukazao na značaj OHR kao jednog od ključnih mehanizama za očuvanje mira, stabilnosti i sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodi se u saopštenju. Konaković je na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova članica EU i zemalja Zapadnog Balkana rekao da BiH ostaje čvrsto posvećena evropskom putu i bliskoj saradnji s EU. On je ocenio da se stabilnost, sigurnost i otpornost Zapadnog Balkana ne mogu posmatrati odvojeno od šire evropske bezbednosne arhitekture i da kredibilna politika proširenja ostaje jedan od najefikasnijih alata za jačanje dugoročne stabilnosti u regionu. Konaković je rekao da se BiH tokom 2025. uskladila sa 140 mera zajedničke spoljne i bezbednosne politike EU, čime je ostvarena potpuna, stopostotna usklađenost, dodajući da je taj trend nastavljen i tokom 2026. Šef bh. diplomatije u Briselu je učestvovao i na sastanku Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske dece, čiji su domaćini bili visoka predstavnica EU Kaja Kalas (Kallas) i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, zajedno s ministrom spoljnih poslova Ukrajine Andrijem Sibihom i ministarkom spoljnih poslova Kanade Anitom Anand. On je govoreći o iskustvu BiH, istaknuo je da to pitanje za njegovu zemlju nije apstraktno, podsećajući na stradanje dece tokom opsade Sarajeva i rata u BiH. "Svako dijete je važno, svako ime je važno, a svako dijete odvojeno od svoje porodice, identiteta, jezika, doma i zemlje predstavlja ranu za čovječanstvo u cjelini", rekoa je Konaković.

Ministri spoljnih poslova država članica Evropske unije (EU) u ponedeljak su dali političku podršku produbljivanju saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana u pitanjima spoljne bezbednosti i odbrane. Na jutarnjoj sesiji ministarskog sastanka, šefovi diplomatija članica EU sastali su se sa šestoro kolega iz zemalja regiona. Visoka predstavnica EU za zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas (Kallas) objasnila je na kraju sastanka da je Brisel spreman da zemlje regiona podrži u naporima u borbi protiv hibridnih pretnji i dezinformacija, kao i kroz veće korišćenje Evropskog mirovnog instrumenta za jačanje odbrambenih kapaciteta partnera. Međutim, evropski ministri su od zemalja regiona zatražili da se usklade sa zajedničkim vrednostima. "Države članice izrazile su očekivanje da će sve zemlje krenuti evropskim putem i biti u potpunosti usklađene sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom, jer u ovim geopolitičkim vremenima u kojima živimo to nije samo odrađivanje obaveza radi reda, već zapravo pokazuje da li na svet gledamo na isti način", izjavila je Kalas. Ona je primetila da nisu sve zemlje regiona u potpunosti usklađene sa politikom sankcija Evropske unije. "Vrlo dobro znamo da su sve zemlje Zapadnog Balkana različite i da imaju drugačiji pogled na stvari, što se u velikoj meri odražava na usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom", dodala je Kalas. Ona je naglasila da se partnerstvo odvija u oba smera, zbog čega se od zemalja regiona očekuju dalje reforme, poštovanje vladavine prava, kao i jasno usklađivanje sa spoljnom politikom EU.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas (Kallas) izjavila je u ponedeljak da Evropska unija razgovara o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) najavio ostavku na tu poziciju. Ministri spoljnih poslova članica EU razgovarali su o najavljenoj ostavci visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, potvrdila je šefica evropske diplomatije. "Ministri EU saglasni su da je u interesu Evropske unije da ne dozvoli da zemlja skrene sa evropskog puta i da moramo ostati zajedno u pronalaženju naslednika", izjavila je Kalas na kraju ministarskog sastanka. Ona je iznela, kako je navela, lično mišljenje da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla postati komplikovanija, što je razlog zbog kojeg EU razgovara o imenovanju novog visokog predstavnika preko Saveta za sprovođenje mira (PIC). "Ovo je format koji Evropa podržava", rekla je Kalas, najavljujući sastanak PIC-a u junu ove godine. Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) potvrdila je u ponedeljak da je Šmit doneo ličnu odluku da okonča svoju službu. On je na ovu poziciju imenovan 2021. godine. O odluci je, kako se navodi, obavestio Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira (PIC), te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog naslednika. Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira (PIC) imenuje novog visokog predstavnika, a potom ga potvrđuje Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija. Među članicama PIC-a je i Rusija. Šmit je najavio da će nastaviti da obavlja dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora svog naslednika, dodajući da "ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak ka evroatlantskim aspiracijama".

Skoro 24 sata nakon što je objavljeno kako se povlači sa pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, razlozi ove odluke Kristijana Šmita (Christian Schmidt) nisu javnosti poznati. Iako je u poruci saopštio kako se radi o "ličnoj odluci", mediji spekulišu da je to učinjeno zbog mogućih političkih pritisaka, dovodeći u vezu njegov odlazak sa pitanjem državne imovine, odnosno gradnje Južne interkonekcije. Iz State Departmenta, do zaključenja teksta, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) za komentar Šmitove ostavke. Odgovor nije stigao ni iz ambasada Njemačke i Velike Britanije, koje su članice Savjeta za provođenje mira (PIC) u BIH, koje je Šmit obavijestio o odlasku sa funkcije. Inače, raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno duže od 20 godina, otkad je zakon o tome nametnuo tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown). Zakon ostaje na snazi dok državni parlament ne usvoji novi koji će definisati šta je državna imovina, ko i kako njome raspolaže, što politički predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska već godinama blokiraju. Da li se zvanični Vašington može dovesti u vezu sa odlaskom Šmita?Politička analitičarka iz Sarajeva, Ivana Marić, ocjenjuje za RSE da je "američka politika prema BiH presudila". "I to ova nova politika koja u prvi plan stavlja ekonomske i geopolitičke interese Amerike i mislim da je to u velikoj mjeri doprinijelo odlasku Šmita koji nije bio partner za takvu vrstu saradnje", kazala je ona. Ocjenjuje da Šmit nije natjeran da podnese ostavku, nego je osjetio da nema dovoljnu podršku EU i Njemačke. "Pa se zato sam povukao, jer je očito da će Amerikanci na tome mjestu vidjeti nekoga ko će ispunjavati njihove zahtjeve, a ne unositi nešto svoje mimo konsultacije", rekla je Marić. Vedran Džihić sa Fakulteta političkih nauka u Beču, ocjenjuje za RSE da je promjena u Bijeloj kući značila i promjene na globalnom planu, te da je zemlja u fazi "geopolitičke nesigurnosti". "Ovdje je sasvim jasno da više nema principijelne politike Amerike prema BiH, prema regiji, već je ona zamijenjena jednim veoma pragmatičnim, ekonomskim, energetskim transakcionalizmom", smatra Džihić. Kakva je budućnost OHR-a?Vedran Džihić ocjenjuje da budućnost OHR-a zavisi od Evropske unije. "Evropa se sad nalazi u veoma teškoj situaciji, svakako nema posebno puno ni prostora, ni volje, ni spremnosti, ni znanja da se neko ozbiljno pozabavi BiH, ali i pored Ukrajine, Bliskog istoka, unutrašnjih problema", smatra on. Ivana Marić smatra da će u procesu evrointegracija biti neminovno smanjenje uloge visokog predstavnika, ali ne očekuje da će do toga doći u kratkom roku. Takođe, prema njoj će novi visoki predstavnik više raditi u skladu sa željama nove američke administracije. Rasprava u Ujedinjenim nacijamaDan nakon što je OHR potvrdio Šmitovu ostavku, njegov izvještaj o stanju u BiH će biti predstavljen u Savjetu bezbjednosti UN, 12. maja. U izvještaju, između ostalog, visoki predstavnik upozorava da političke blokade, posebno iz RS, koče rad institucija i evropski put BiH. Takođe, dodaje se da nema napretka u ključnim reformama, a nacionalistička retorika, osporavanje teritorijalnog integriteta i korupcija dodatno produbljuju političke i etničke podjele u zemlji. U istom dokumentu se navodi, međutim i da bi Savjet bezbjednosti (SB) mogao zatražiti pravno mišljenje UN-a o tome da li je imenovanje Šmita za visokog predstavnika 2021. godine provedeno u skladu s Dejtonskim sporazumom. Cilj je da se razjasni da li su za imenovanje potrebni odobrenje SB UN, jednoglasna odluka Savjeta za implementaciju mira (PIC) ili saglasnost domaćih strana. Adi Ćerimagić, analitičar za Zapadni Balkan u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI), sa sjedištem u Berlinu, za RSE ističe da UN vjerovatno neće promijeniti stav o imenovanju visokog predstavnika, jer je generalni sekretar UN-a već naveo da je to pitanje u nadležnosti PIC-a, a ne UN-a. "Ono što će meni lično biti najzanimljivije jeste pozicija SAD i da li je i u kojoj mjeri došlo do evolucije u odnosu na nešto detaljniju izjavu koju smo čuli krajem oktobra prošle godine kada je predstavnica SAD-a vrlo jasno rekla da SAD ostaju predane Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu i suverentitetu BiH", kaže Ćerimagić. Posljednji put kada je SB UN raspravljao o BiH, prošlog oktobra, američka predstavnica Doroti Ši (Dorothy Shea) je izjavila da su SAD privržene Dejtonu, ali da više ne slijede "politiku izgradnje nacija i međunarodno uplitanje". Tada ona nije spominjala OHR, ali je rekla da je vrijeme za lokalna rješenja, koja trebaju pronaći predstavnici tri konstitutivna naroda BiH. Saradnja na tekstu: Dženana Halimović

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman ocenio je u ponedeljak da ostavka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) neće izazvati dodatne nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Grlić Radman je rekao da će odlazeći visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH ostati na toj poziciji dok se ne imenuje novi. On je dodao da je odgovornost političkih lidera zemlje očuvanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. "Mi apelujemo na ozbiljnost i zrelost političara u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina ima i uživa punu podršku Evropske unije. Ne mislim da bi moglo doći do nekog lošeg scenarija", izjavio je Radman novinarima u Brisel nakon sastanka ministara spoljnih poslova država članica EU sa kolegama sa Zapadnog Balkana. Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) potvrdila je u ponedeljak da je predstavnik Šmit doneo ličnu odluku da okonča svoju službu. O odluci je, kako se navodi, obavestio Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira (PIC), te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog naslednika. Šmit je naglasio da će nastaviti da obavlja dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora njegovog naslednika, dodajući da "ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak ka evroatlantskim aspiracijama". Šmit je pozvao građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju napore i zajedno s njegovim naslednikom rade na sprovođenju ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka evroatlantskim integracijama. Šmit je na poziciji visokog predstavnika od 2021. godine.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Duška Zorića na 15 godina zatvora za krivično djelo zločin protiv čovječnosti. Sudsko vijeće proglasilo je 11. maja Zorića krivim za učešće u ubistvu pet bošnjačkih civila u selu Zecovi kod Prijedora, na sjeveozapadu Bosne i Hercegovine. U obrazloženju presude navedeno je da je Zorić bio upoznat sa širokim i sistemskim napadom usmjerenim protiv bošnjačkog civilnog stanovništva na području Zecova. Istovremeno je oslobođen po dvije tačke optužnice koje su se odnosile na zločine u zaseoku Gradina. Radi se o prvostepenoj presudi, na koju je dopuštena žalba Apelacionom odjelu Suda BiH. U optužnici je navedeno da je Zorić od 23. do 28. jula 1992. godine učestvovao u progonu civila bošnjačke nacionalnosti iz sela Zecovi kod Prijedora. Prema optužbama, djelovao je u okviru širokog i sistematskog napada koji su provodile vojska i milicija tadašnje Srpske Republike BiH, kasnije Republike Srpske, a koji je uključivao ubistva, mučenja i druga nečovječna djela nad civilima. U Zecovima su tokom jula 1992. godine pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), policije i Kriznog štaba ubili više od 150 Bošnjaka. Još se traga za 30 ubijenih u ovom selu. Produžen pritvor do pravomoćnosti presudeSud je Zoriću produžio pritvor do pravomoćnosti presude, dok je oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka. Suđenje Zoriću počelo je 2015. godine u predmetu u kojem su bili optuženi i Dušan Milunić, te drugi osumnjičenici. Postupak protiv Zorića razdvojen je krajem 2022. godine. Nakon njegovog hapšenja u Njemačkoj zbog drugih kaznenih djela i izručenja Bosni i Hercegovini, suđenje mu je nastavljeno, dok je postupak protiv Milunića i ostalih u međuvremenu pravomoćno okončan u septembru 2024. godine. Dušan Milunić, komandir Rasavačke čete, osuđen je pravosnažno na 12 godina, Ilija Zorić na 20, Zoran Stojnić na osam, Zoran Milunić na 14 i Ljubiša Četić na pet godina zatvora. U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm. Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane. Svake godine u Prijedoru se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine. Krizni štab Prijedora 31. maja 1992. godine, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao je naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima. Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora. U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD). Kako je rekao, prijava je podnesena, jer je Dodik gostujući u televizijskoj emisiji banjalučke Alternativne televizije veličao Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge ratne zločine. Dodik je 5. maja u intervjuu naveo kako je "Mladić vrhovni komandant Vojske Republike Srpske, narodni heroj ovoga naroda". Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo je u julu 2021. godine izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i negiranje zločina. Njima je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom. "Ratko Mladić je presuđen za genocid u Srebrenici. Tužilaštvo BiH više ne može reći da nemaju prijavu protiv Dodika, i sve je sada na njima", kazao je Suljagić. Ratko Mladić izdržava doživotnu kaznu zatvora po pravosnažnoj presudi iz 2021. godine za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, tada zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN za taoce tokom NATO bombardovanja 1995. godine. Mladić je uhapšen u Srbiji u maju 2011. i šest dana kasnije izručen je sudu u Hagu.

Visoki predstavnik Christian Schmidt donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini, saopštili su iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR), u ponedjeljak 11. maja. O odluci je, kako se navodi, obavijestio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog nasljednika. Naglasio je da će nastaviti obavljati dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora njegovog nasljednika, dodajući da "ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamjenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak prema evroatlantskim aspiracijama". Schmidt je pozvao građane i političke lidere iz oba entiteta i svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno sa njegovim nasljednikom rade na provedbi ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka euroatlantskim integracijama. Schmidt na poziciji visokog predstavnikaNjemačka federalna vlada (Bundeskabinett) potvrdila je polovinom januara 2021. zvaničnu kandidaturu Christiana Schmidta (63) za poziciju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH). On je na toj poziciji zamijenio Valentina Inzka (71), austrijskog diplomatu koji je na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) imenovan 2009., godine, nakon što je zvanično počeo proces zatvaranja OHR-a koji traje gotovo 13 godina. Schmidt je političar Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bivši ministar poljoprivrede Njemačke. Bio je zastupnik u Njemačkom federalnom parlamentu (Bundestag), donjem, zastupničkom domu, a posebno je angažiran na vanjskopolitičkim pitanjima. Zašto je formiran OHR?Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se naziva Daytonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma. OHR ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja. Svih sedam dosadašnjih visokih predstavnika u BiH bili su evropske diplomate, a svi od dosadašnjih 12 prvih zamjenika bili su američke diplomate. Sredstva za finansiranje OHR-a dodjeljuje Vijeće za provedbu mira (PIC). Budžet OHR-a za 2020. - 2021. godinu iznosi nešto više od 5,3 miliona eura, od čega Evropska unija izdvaja 54,37 posto, Sjedinjene Američke Države 22 posto, Japan 10 posto, Kanada 3,03 posto, Organizacija islamske konferencije 2,5 posto, Rusija 1,2 posto i ostali ukupno 6,9 posto. Što su Bonnske ovlasti?Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR je dobio ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike. Londonska konferencija, također, je uspostavila Upravni odbor PIC-a koji radi pod predsjedanjem visokog predstavnika, koji je tada definiran kao "izvršna ruka" PIC-a. Čelnik OHR-a ne može donositi odluke ako se s time ne slažu zemlje članice Upravnog odbora PIC-a. Članice su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija (Predsjedništvo EU i Evropska komisija), te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska. Upravni odbor pruža visokom predstavniku "političke smjernice". Upravni odbor PIC-a sastaje se na nivou političkih direktora dva puta godišnje nakon čega se izdaje zajednička izjava – komunike. Ko imenuje visokog predstavnika u BiH?Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) imenuje novog visokog predstavnika, a potom ga potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. Do sad su to bili Šveđanin Carl Bildt (1995-1997), Španac Carlos Westendorp (1997-1999), Austrijanci Wolfgang Petritsch (1999-2002) i Valentin Inzko, Britanac Paddy Ashdown (2002-2006), Nijemac Christian Schwarz-Schilling (2006-2007), te Slovak Miroslav Lajčák.

Gdje je granica između online šale i opasne ideologije? Kako algoritmi, mimovi i digitalni populizam utiču na širenje ekstremnih ideja među mladima i prepoznaju li ih danas bolje nego ranije? U razgovoru s muzičkim i filmskim umjetnikom Darinom Ramićem Mazalovićem govorimo o tome kako nastaje fašizam, kako izgleda u digitalnom prostoru i može li kritičko razmišljanje postati najbolji otpor manipulaciji i ekstremizmu.

U Banjaluci je 9. maja organizovan marš "Besmrtnog puka", manifestacije koja se od 2007. godine održava u Rusiji. Vijence i cvijeće su položili delegacije Narodne skupštine, ministri u Vladi Republike Srpske, izaslanici predsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine i srpskog člana Predsjedništva BiH, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, predstavnici Konzulata Srbije u Banjaluci, delegacije grada Banjaluka, SUBNOR-a, antifašista i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata. Prije polaganja vijenaca intonirane su himne Republike Srpske, Srbije i Ruske Federacije. Marširali su i predstavnici Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), te potomci žrtava i boraca sa njihovim slikama. Marš u Banjaluci je održan u okviru obilježavanja 9. maja, Dana pobjede protiv fašizma, koji je u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, neradni dan. Šetnja "Besmrtni puk" je prvi put organizovana u Rusiji 2007. godine, a u okviru nje marširaju potomci boraca antifašista noseći njihove fotografije.

Svečana vojna parada povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu održana je 9. maja na Crvenom trgu u Moskvi, uz obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Među prisutnim stranim zvaničnicima bili su i predstavnici bh. entiteta Republika Srpska - predsjednik RS Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je, kako prenosi Srna, poručio da 9. maj ostaje simbol pobjede slobode nad zlom. "Za srpski narod, koji je podnio ogromne žrtve u borbi protiv fašizma, ovo je datum koji nas trajno podsjeća da se sloboda brani hrabrošću, žrtvom i jedinstvom", naveo je Dodik. Prema podacima ruske administracije i objavljenim spiskovima stranih gostiju, delegacija Republike Srpske je jedina delegacija iz Evrope koja učestvuje u centralnim svečanostima u Moskvi ove godine. Iako su pojedini evropski političari ranije najavljivali dolazak, oni su u međuvremenu ili otkazali prisustvo vojnoj paradi ili će boraviti u Moskvi isključivo povodom bilateralnih sastanaka. Među njima je i slovački premijer Robert Fico, čije je prisustvo u Moskvi potvrđeno, ali bez učešća na vojnoj paradi na Crvenom trgu, što su prenijeli ruski i međunarodni mediji. Boravak delegacije Republike Srpske u Moskvi je dio višegodišnje prakse intenzivnih političkih kontakata između rukovodstva RS i vlasti Ruske Federacije. Milorad Dodik, u vrijeme dok je bio predsjednik RS, ali i ranije kao član Predsjedništva BiH, redovno se sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Te posjete su postale znatno češće od februara 2022., i ruske invazije na Ukrajinu. Od tada, Dodik i Putin su se susreli ukupno devet puta, a svi sastanci su održani u Rusiji. Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom posljednji put 2. oktobra , na marginama Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj" u Sočiju. Nije poznato u kom je tada svojstvu Dodik bio kod Putina, s obzirom da mu je još polovinom avgusta prošle godine, pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine, oduzet mandat predsjednika RS. Nije poznat ni stav Putina oko Dodikovog statusa, iako je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prethodno dao podršku Dodiku 9. septembra, oštro osudivši, kako je naveo, "pokušaje uklanjanja s vlasti srpskih lidera koji su nepoželjni Zapadu", "legalno izabranog legitimnog predsjednika Republike Srpske, putem izmišljenih krivičnih slučajeva". Rusija je jedna od rijetkih zemalja koja nije priznavala presudu protiv Dodika, i koja je podržavala separatističke poteze Dodikove vlasti, iako u izjavama zvanični ruski predstavnici ističu potrebu za poštovanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zvanični alternativni put iz Sarajeva za Foču preko Kalinovika vozačima je noćna mora. Sedamnaest kilometara makadama kroz šumu znači 40 minuta vožnje cestom koja je lošem stanju i nema adekvatnih saobraćajnih znakova. Jedna od najopasnijih cesta u BiH Sarajevo - Foča, zatvorena zbog odrona i klizišta, trebala je biti rekonstruisana novcem iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Ali, zbog neusvajanja neophodnih zakona taj novac bi mogao biti izgubljen.