Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je porodičnu kuću kod Bugojna, u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je grupa od 30 osoba koja je učestvovala u obezbeđenju vraćena. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja je bila nadležna za organizaciju zaštite predsjednika Srbije, tvrdi da nije imala najavu o ulasku većeg broja pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske na područje Federacije BiH. U prvim zvaničnim reakcijama navedeno je da su vraćeni pripadnici MUP-a Republike Srpske, dok su izvori Radija Slobodna Evropa bliski policiji Srednjobosanskog kantona (SBK) naveli da nisu identifikovane sve osobe iz te grupe. Prema tim navodima "moguće je da su među njima bili i pripadnici Bezbednosno-informativne agencije (BIA) ili drugih bezbjednosnih službi Srbije". Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je je da je u BiH bilo "Vučićevih snaga". "Ja sam tu i sa momcima i devojkama iz Federacije i Republike Srpske, to je nešto kod njih bilo na nivou nadležnostima dva MUP ili tako nekako. A moji momci su tu, sve prijavljeno, nikakav problem nismo imali", rekao je Vučić za televiziju Informer iz Srbije 4. avgusta. Vučić boravi u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, a 4. avgusta prisustvuje i centralnom obilježavanju godišnjice hrvatske policijsko-vojne akcije "Oluja" u Mrkonjić Gradu, južno od Banjaluke. Operacijom "Oluja" Hrvatska je 1995. povratila teritoriju pod kontrolom takozvane Republike Srpske Krajine. Procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku kreću se od 130.000 do 250.000, dok je Documenta evidentirala više od 2.300 žrtava, uglavnom srpskih civila. Hrvatska "Oluju" obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a Srbija kao dan sjećanja na stradale i prognane Srbe. Šta kažu u Direkciji za koordinaciji policijskih tijela?Direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Enes Karić kaže za RSE da je obezbjeđenje predsjednika Srbije bilo organizovano u skladu sa međunarodnim procedurama, ali da Direkcija nije imala nikakvu informaciju o grupi koja je pronađena na području Federacije BiH. "Direkcija nije imala nikakvu najavu. Niti usmenu niti pismenu. Mi smo takođe bili zatečeni tom informacijom. Nemam više informacija o kojim se osobama radi", rekao je Karić. Prema njegovim riječima, Vučićevo zvanično obezbjeđenje iz Srbije bilo je uredno prijavljeno diplomatskim putem, preko Ambasade Srbije i Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. "Zna se vrlo dobro ko su ta lica, znamo njihove podatke i dokumente. Bilo ko treći, peti sa strane, to je nešto drugo", rekao je Karić. On ističe da MUP Republike Srpske nije od Direkcije tražio nikakvu saglasnost za angažovanje dodatnih policijskih snaga na području Federacije BiH. Naveo je da je policija RS dužna obezbjeđivati Vučića tokom boravka u tom entitetu, a da je kantonalna policija imala obavezu štićenja tokom njegovog boravka u Bugojnu. Karić dodaje da zajedničke aktivnosti policijskih agencija jesu moguće, ali samo uz prethodno planiranje i precizno definisane nadležnosti. "Ako se radi o nekom opsežnom aktu gdje je potrebno učestvovanje više policijskih agencija, naravno da je moguć dogovor. Pravi se operativni plan i zna se ko ulazi, da li ulazi deset, petnaest ili dvadeset ljudi i ko su ti policijski službenici. U ovom slučaju to se nije dogodilo", rekao je Karić. Na pitanje da li postoji potreba da dio obezbjeđenja djeluje po šumskom području koristeći kvadove, Karić odgovara kako za tim "apsolutno nema potrebe". "Da je bilo potrebe, mi bismo to tražili", istakao je za RSE. Polemika ministara odbrane BiH i SrbijeMinistar odbrane BiH Zukan Helez jedan je od rijetkih državnih zvaničnika u BiH koji se oglasio, napisavši na Facebooku kako je Vučić "naučio da je Drina ipak granica". Helez je rekao da su pripadnici Specijalne jedinice MUP-a SBK krenuli u potragu kada su od građana dobili informaciju da se područjem tog kantona kreće grupa naoružanih muškaraca koja nije bila dio zvanično prijavljenog osiguranja predsjednika Srbije. "Kada su ih locirali i prišli im, muškarci su pobjegli glavom bez obzira", napisao je Helez na svom profilu na Facebooku. Ministar nije iznio dodatne detalje o identitetu osoba koje su zatečene na području Bugojna niti je precizirao da li su među njima bili i pripadnici policijskih ili obavještajnih struktura iz Srbije. Odgovarajući Helezu, ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić, koji boravi u Republici Srpskoj, poručio je da "Drina nije granica srpskog naroda, niti će to ikada biti." Gašić je ocenio da Helez pokušava da "proizvede incident tamo gde ga nije bilo", te da su njegove izjave pokušaj da "nedostatak rezultata prikrije napadima na predsednika Republike Srbije, Republiku Srpsku i srpski narod". "Helez bi morao da zna da predsednik Republike Srbije ne dolazi ni u čiju tuđu kuću, već na svoju dedovinu, među svoj narod, sa porukama mira, saradnje i stabilnosti", naveo je Gašić. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je 3. avgusta u Čipuljiću kod Bugojna, rodnom mjestu svoje porodice. Sa njim je bio i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik. Istog dana ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak potvrdio je za RSE da su pripadnici policije RS neovlašteno boravili na teritoriji Federacije BiH i da su nakon intervencije policije Srednjobosanskog kantona sprovedeni van tog kantona. RSE je nezvanično saznao da je vraćeno ukupno 30 osoba, od kojih se dio kretao pješice i kvadovima kroz šumsko područje u okolini Bugojna, dok su ostali bili u kombijima i džipu. Bez odgovora su ostali i upiti poslani Predsjedništvu Srbije i Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA). Predsedništvo Srbije i BIA nisu odgovorili na upit RSE da li je među grupom vraćenom iz Federacije BiH bilo i pripadnici BIA ili ljudi koji ne pripadaju bezbednosnim strukturama. RSE nije dobio informacije ni od Ministarstva vanjskih poslova BiH, Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima. Pitanja su se odnosila na broj pripadnika Vučićevog obezbjeđenja koji su ušli u BiH, njihov pravni status tokom boravka u zemlji, kao i procedure koje se primjenjuju u situacijama kada strani bezbjednosni službenici prekorače odobrena ovlaštenja. Kako bi trebalo da izgleda zaštita stranog predsjednika u BiH?Prema riječima Enesa Karića, iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, procedura zaštite stranog predsjednika ili premijera u Bosni i Hercegovini jasno je definisana. Posjeta se najavljuje diplomatskim kanalima, preko ambasade države iz koje zvaničnik dolazi i Ministarstva vanjskih poslova BiH. Nakon toga Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH preuzima koordinaciju mjera zaštite zajedno sa drugim policijskim agencijama. Unaprijed se definišu rute kretanja, lokacije koje će štićena osoba posjetiti, broj ljudi iz stranog obezbjeđenja i njihov identitet. U zavisnosti od mjesta boravka uključuju se i lokalne policijske agencije koje su teritorijalno nadležne za određeno područje. U slučaju Vučićeve posjete, na teritoriji Republike Srpske partner Direkciji bio je MUP Republike Srpske, dok su na području Federacije BiH u aktivnosti bili uključeni kantonalni policijski organi. Karić kaže da su upravo zbog toga nadležne institucije bile iznenađene informacijama o grupi osoba koje nisu bile dio prijavljenog plana obezbjeđenja. 'Neobičan potez'Direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Denis Hadžović smatra da je incident pokazao ozbiljne probleme u koordinaciji bezbjednosnih institucija. "To jeste neobičan potez. Ono što zabrinjava građane jeste pojava takvih lica na terenu. To unosi nemir i među građane i u sam sistem", rekao je Hadžović za RSE. Prema njegovim riječima, zaštita stranih državnika mora biti rezultat saradnje domaćih i stranih bezbjednosnih struktura. "Takve aktivnosti i obezbjeđenje visokih delegacija rade se u saradnji sa obavještajnim službama Bosne i Hercegovine i Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela", ističe dodajući kako ovaj slučaj "ukazuje ili na ozbiljan problem u razmjeni informacija ili na moguće samostalno djelovanje pojedinih službi". "Ako je bio ilegalan ili nenajavljen boravak tih osoba, to svakako ugrožava sigurnosni sistem BiH, što zahtijeva reakciju institucija BiH", naveo je Hadžović. Dodaje da bi institucije morale utvrditi da li je neko zakazao u sistemu koordinacije ili je riječ o djelovanju koje nije bilo odobreno. "Morali bi se oglasiti Ministarstvo vanjskih poslova i sve nadležne agencije. Treba utvrditi kako je došlo do ovih neželjenih dešavanja na teritoriji Bosne i Hercegovine", zaključio je Hadžović. Prema Zakonu o predsedniku Republike, predsednika Srbije i članove njegovog domaćinstva obezbeđuju policija, Vojska Srbije i drugi organi u skladu sa potrebama predsednika i propisom koji donosi Vlada. Maja Bjeloš iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku navodi se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić često okružuje lojalistima iz različitih dijelova bezbjednosnog sistema. "Svaki put su neki drugi ljudi u pitanju. Nekada je to policija, nekada BIA, nekada huligani ili neko drugi. Svaki put postoji neka druga kombinacija", navela je. Prema njenim riječima, javnost nema dovoljno informacija o stvarnim bezbjednosnim procjenama o ugroženosti predsednika Republika, niti o ljudima koji se nalaze u njegovom širem krugu zaštite prilikom stranih posjeta. "Upitan je način na koji se dogovaraju takve posjete i kako je moguće da država u koju dolazi nema apsolutno nikakvu predstavu o tome ko sve dolazi." Govoreći o slučaju kod Bugojna, kaže da vijest nije dobila gotovo nikakav prostor u provladinim medijima u Srbiji. Na pitanje kako bi opisala obrazac koji prati predsjednika Srbije tokom ovakvih posjeta, jer je sličnih situacija bilo i ranije, Bjeloš ističe kako je to "Vučićev modus operandi". "Ono što je javnost u Srbiji imala priliku da vidi nije taj dio priče (incident u Bugojnu). Mogla je da vidi kako se predsednik brije, kako pije i slično, što uopšte nije bila tema", zaključila je Bjeloš. Raniji sporni slučajeviOvo nije prvi put da se tokom posjeta Aleksandra Vučića u regionu otvaraju pitanja o ljudima koji učestvuju u njegovom obezbjeđenju. Tokom Vučićeve posjete Potočarima u julu 2015, u vrijeme kada je bio premijer, dvojica policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije izjavili su da su bili upućeni na tajni zadatak u Potočare po usmenom naređenju starešina, u civilu, bez legitimacija i naoružanja. Oni su govorili o nelegalnom boravku pripadnika Odjeljenja za opservaciju i dokumentovanje MUP-a Srbije i da su imali zadatak da tajno snimaju komemorativni skup u Potočarima ukoliko dođe do nereda. Nakon toga njih dvojica, Milan Dumanović i Mladen Trbović, bili su uhapšeni zbog sumnje da su odali službenu tajnu. Kasnije su oslobođeni optužbi odlukom Apelacionog suda, koji je zaključio da nije dokazano da je došlo ili moglo doći do štetnih posljedica za službu, niti da su informacije koje su iznijeli predstavljale službenu tajnu. Više učesnika komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici napalo je 11. jula 2015. Vučića verbalno i fizički, gađajući ga kamenjem i flašama, nakon čega ga je obezbjeđenje evakuisalo. Slična pitanja otvorena su i tokom Vučićeve posjete Crnoj Gori u junu ove godine. Tada su crnogorske vlasti zabranile ulazak grupi od 87 državljana Srbije koji su čarter letom stigli u Tivat uoči Samita Evropska unija - Zapadni Balkan, navodeći da predstavljaju bezbjednosni rizik. Među njima su, prema nalazima Radija Slobodna Evropa, bili simpatizeri Srpske napredne stranke, a dio izvještaja povezivao ih je sa aktivnostima podrške Vučiću tokom njegove posjete Crnoj Gori. Vučić je potom izjavio da je odlazak te grupe organizovao neko iz njegovog okruženja kako bi mu tokom posjete pružio podršku, ocijenivši da je napravljena "glupost" koja mu je stvorila politički problem. Zbog toga se i nakon događaja kod Bugojna ponovo otvara isto pitanje koje već godinama prati posjete predsjednika Srbije van granica njegove zemlje, ko su ljudi koji ga prate, po čijem nalogu djeluju i da li sve njihove aktivnosti prolaze kroz institucije država u kojima boravi.

Dva dana, dvije pucnjave u Istočnom Sarajevu. Prvo je u nedjelju Đorđe Ždrale, osuđeni ubica nekadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske (RS), Ljubiše Savića Mauzera, upucao Kostu Pandurevića iz vozila u pokretu, dok je dan kasnije još nepoznati počinilac pucao u Davora Dabića, od ranije poznatog po trgovini narkoticima. Oba muškarca su prošla sa tjelesnim povredama, ali ovi obračuni su ponovo otvorili pitanja o bezbjednosti, organizovanom kriminalu i učestalosti najtežih krivičnih djela na području Istočnog Sarajeva. "Građani se ne osećaju bezbjedno, pa ni ja sama koja sam bila blizu tog dešavanja sinoć", kaže novinarka iz Istočnog Sarajeva Sanja Vasković za Radio Slobodna Evropa (RSE). Nakon prve pucnjave, RSE je Ministarstvu unutrašnjih poslova RS poslao upit, u kojem je zatražio i širu procjenu bezbjednosne situacije u Istočnom Sarajevu. Između ostalog, postavljena su pitanja o tome sa kakvim saznanjima MUP raspolaže kada je riječ o djelovanju organizovanih kriminalnih grupa na području Istočnog Sarajeva, da li takve strukture i dalje predstavljaju bezbjednosni izazov, kao i da li policija bilježi rast, pad ili stagnaciju kriminaliteta u posljednjih pet godina. Umjesto odgovora na postavljena pitanja, Policijska uprava Istočno Sarajevo dostavila je saopštenje o samoj pucnjavi, kvalifikaciji djela i raspisanoj potrazi za osumnjičenim. Kako se stiglo dovde?Policijska uprava Istočno Sarajevo saopštila je da je za Ždralom raspisana potraga nakon što je pucao na Pandurevića i nanio mu tjelesne povrede. Slučaj je okvalifikovan kao krivično djelo "teško ubistvo u pokušaju". Ta pucnjava nije prvi napad na Pandurevića. Krajem decembra 2025. godine bio je meta oružanog napada takođe u Istočnom Novom Sarajevu, kada je na njega pucano na parkingu jednog zabavnog centra. Za taj napad osumnjičen je Irnes Hubijar. Okružni sud u Banjaluci odredio je početkom jula jednomjesečni pritvor Irnesu Hubijaru iz Sarajeva zbog sumnje da je na TikToku prijetio RS i Miloradu Dodiku, nekadašnjem predsjedniku tog entiteta i lideru vodeće partije u RS SNSD (Stranka nezavisnih socijaldemokrata). MUP RS nije odgovorio na pitanje Radija Slobodna Evropa da li istražioci ispituju eventualnu povezanost tog slučaja sa posljednjom pucnjavom. Ko je Đorđe Ždrale?Široj javnosti je najpoznatiji po presudi za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera, nekadašnjeg načelnika Uprave policije RS i ratnog komandanta paravojne formacije, Garde "Panteri", koji je ubijen u junu 2000. godine u Bijeljini. Sud BiH osudio je Ždralu zbog organizovanja Mauzerovog ubistva, nakon čega je izdržavao dugogodišnju zatvorsku kaznu od 20 godina. Pušten je nakon odsluženih 12 godina zatvora. Iz Suda BiH nisu odgovorili na upit RSE iz kojih razloga je Ždrale pušten osam godina ranije na slobodu, te da li su postojale neke mjere nadzora. Ždrale je ranije već služio zatvorsku kaznu za ubistvo, ali je ranije pušten iz zatvora nakon što ga je pomilovao tadašnji predsjednik RS, Mirko Šarović. Uspon Ždrale poklopio se sa periodom kada je Istočno Sarajevo bilo poprište obračuna kriminalnih grupa nastalih na razvalinama rata. Krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih godina područje Sarajevsko-romanijske regije često se povezivalo sa krijumčarenjem, iznudama, trgovinom narkoticima i nasilnim obračunima. Pojedina imena iz tog vremena danas su mrtva, nalaze se u zatvorima ili su napustila javni život, ali njihove veze i sukobi povremeno ponovo izbijaju na površinu. Ime Đorđa Ždrale godinama se pominjalo i u kontekstu sukoba sa Darkom Elezom, jednim od najdugovječnijih obračuna kriminalnih grupa u BiH. U sukobu je ubijeno više osoba koje su dovođene u vezu s jednim ili drugim klanom. Koja su pitanja otvorena?Novinarka iz Istočnog Sarajeva, Sanja Vasković, izjavila je za RSE da smatra da "policija nije reagovala na vrijeme". Ona podsjeća na situaciju prije mjesec dana, kada je MUP RS izvršio raciju u jednoj diskoteci u Palama (opštini koja pripada Istočnom Sarajevu), kojom prilikom su, kako tvrde posjetioci, upotrebili prekomjernu silu, zbog čega je više desetina posjetilaca tražilo ljekarsku pomoć. MUP je tvrdio da je sve urađeno u okviru zakona, ali je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, vladajuće stranke u entitetu RS, kasnije posjetio Pale, sastao se sa onima koji su prisustvovali raciji i izjavio da su postojala prekoračenja u upotrebi sile. "Kasnije smo čuli neka saopštenja da je to vezano za razbijanje određenih kriminalnih grupa. Barem je tako ministar [unutrašnjih poslova, Željko] Budimir rekao. Evo ni mjesec dana od tog događaja, zapravo se dešavaju kriminalni obračuni, a reakciju policije još uvijek nemamo", istakla je ona. Dodaje da su se na ulicama Istočnog Sarajeva nakon racije na Palama redovno mogli vidjeti policajci, ali da to nije bio slučaj u dva dana kada su se desile pucnjave. Ponavljanje krivičnih djela 'nije stvar sistema, nego osobe'Sarajevski advokat i bivši sudija, Vlado Adamović kaže za RSE da je ključno pitanje u slučaju Đorđa Ždrale – da li je bila pogrešna procjena individualizacije kazne. U pravnom smislu, individualizacija kazne znači da dvije osobe mogu počiniti isto krivično djelo, ali ne mora značiti da će dobiti istu kaznu, jer postoje otežavajuće i olakšavajuće okolnosti. "Ako jedna te ista osoba ponavlja [krivična djela], onda to nije stvar sistema, onda je to stvar te osobe. Očigledno kazne na njega ne utiču, i onaj ko mu sudi trebao je to imati u vidu. Tužioci bi to u eventualnom suđenju trebali naznačiti, a uostalom uvijek je otežavajuća okolnost ranije osuđivanje", istakao je Adamović. On ističe da se mora uzeti u obzir ukupni broj ponavljača krivičnih djela prije nego što se upute kritike samom sistemu koji ih ranije pušta na slobodu, kao u slučaju Ždrale. "Ako se odnosi na jednog čovjeka učestalost ponavljanja, sistem ne treba dirati. Ali ako imaš statistički podatak da je od deset presuđenih devet ponovilo krivično djelo, onda očigledno sistem ne valja", smatra Adamović. Advokat dodaje da se ovdje radi o zvučnom imenu, koje privlači pažnju javnosti, ali je i on samo mali procentualni dio počinjenih zločina. Ipak, ističe da je očigledno da "u njegovom slučaju očigledno nije kažnjavanje adekvatno djelovalo, jer jedan od razloga zbog kojih se izriče kazna je osobna prevencija". Što se tiče moguće sprege politike i organizovanog kriminala u BiH, i činjenice da nalogodavci pojedinih ubistava nisu otkriveni, Adamović kaže "ko je na stepenici više, taj ima više mogućnosti da se zaštiti, na ovaj ili na onaj način". "Ako je to kriminal, svi bi trebali biti jednaki, ali se često desi da to nije tako, ali je to mišljenje javnog mnenja, da neko stoji iza toga", ocjenjuje on. Šta pokazuju zvanični podaci?Posljednjih pet godina područje Istočnog Sarajeva obilježili su brojni obračuni osoba povezanih s organizovanim kriminalom, pokušaji ubistava, upotreba vatrenog oružja na javnim mjestima i nastavak sukoba osoba poznatih policiji. Najnovije pucnjave su nastavak niza incidenata. Iako MUP nije dostavio traženu petogodišnju statistiku, podaci Policijske uprave Istočno Sarajevo iz ranijih izvještaja pokazuju da su najteža krivična djela ostala prisutna u ovom gradu. Na području PU Istočno Sarajevo tokom 2023. registrovana su tri ubistva u pokušaju, jedno teško ubistvo, jedno teško ubistvo u pokušaju i jedno ubistvo nakon kojeg je izvršilac počinio samoubistvo. Policija je tada navela da su se ta krivična djela dogodila na području Sokoca, Pala i Istočnog Novog Sarajeva te da su svi predmeti rasvijetljeni i dokumentovani. Godinu kasnije, predstavljajući rezultate rada za 2024. godinu, načelnik PU Branimir Šehovac izjavio je da su registrovana dva krivična djela "ubistvo u pokušaju", na području Pala i Istočnog Novog Sarajeva, te da su oba rasvijetljena. Na teritoriji cijele RS u posljednjih pet godina počinjeno je ukupno 55 ubistava, pokazuju godišnji izvještaji entitetskog MUP-a.

Ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine Ramo Isak potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je veći broj pripadnika policije Republike Srpske neovlašteno boravio na teritoriji Federacije, učestvujući u obezbeđenju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom njegove posjete Bugojnu. On je rekao da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona intervenisali i da su policijci iz RS sprovedni van tog kantona. "Ukoliko je MUP RS htio da pošalje veći broj pripadnika trebalo je to da najavi i pružili bismo podršku", rekao je Isak. Prema njegovim riječima bilo je više vozila i sva, osim jednog, su bila u vlasništvu MUP-a RS. Ministar Isak je ocijenio da nije bilo potrebe za incidentom, rekavši da pohvaljuje profesionalnost pripadnika policije Srednjo-bosanskog kantona. Prema njegovim riječima MUP Federacije BiH će dobiti izveštaj o događaju u utorak i onda će biti odlučeno o daljim koracima. RSE nezvanično saznaje da je iz Srednje-bosanskog kantona vraćeno 30 osoba, od kojih se deset kretalo pješice i kvadovima po okolnoj šumi, a ostatak se nalazio u kombijima i džipu. Prema tim saznanjima nisu sve osobe identifikovane, tako da nije poznato da li su isključivo bili pripadnici policije RS ili i Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Srbije. Oni su sprovedeni van granica kantona jer su prekršili sve protokole. Iz MUP-a RS nisu se oglasili oko incidenta, kao ni iz Predsjedništva Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je 3. avgusta porodičnu kuću u Čipuljiću u opštini Bugojno. Sa njim je bio Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Vučić se nalazi u trodnevnoj posjeti Republici Srpskoj, gdje će 4. avgusta u Mrkonjić Gradu biti obilježena godišnjica hrvatske policijsko-vojne akcije "Oluja". Tom akcijom Hrvatska je 1995. povratila dio svoje teritorije, koja je bila pod kontrolom takozvane "Republike Srpske Krajine". Zavisno od izvora, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identifikovala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a u Srbiji kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji.

Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica saopćio je da pruža punu podršku sadašnjim i bivšim zaposlenicima te direktoru službe Centra Emiru Suljagiću nakon informacija o pozivima na saslušanje u lokalne policijske stanice u entitetu Republika Srpska. Nakon hitne sjednice održane povodom ovih događaja, Upravni odbor je saopćio da očekuje da nadležne institucije slučaj vode profesionalno, nepristrasno i u skladu sa zakonom, uz puno poštivanje prava svih osoba obuhvaćenih postupcima. Upravni odbor podržao je i inicijativu direktora službe Memorijalnog centra za provođenje nezavisne revizije s ciljem, kako su naveli, potpunog i transparentnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica. Dodali su da se ograđuju od eventualnih pojedinačnih postupaka koji nisu provedeni kroz zvanične procedure niti uz znanje ili odobrenje Upravnog odbora. Iz Misije OSCE-a u BiH i Evropske unije u BiH su saopštili da pažljivo prate dešavanja vezano za ispitivanje osoba koje je Memorijalni centar angažovao. "Imajući u vidu značajnu pažnju i zabrinutost javnosti povodom navedenih događaja, naglašavamo važnost blagovremene, transparentne i tačne komunikacije pravosudnih institucija s javnošću u predmetima od javnog značaja," napominju u zajedničkom saopštenju. Također su pozvali pravosudne organe da "proaktivno informišu javnost o relevantnim činjenicama, uz puno poštivanje primjenjivih procesnih garancija svih strana u postupku." "Ovom prilikom ponovo naglašavamo ključnu ulogu Memorijalnog centra Srebrenica u očuvanju sjećanja na žrtve genocida počinjenog 1995. godine, zaštiti sudski utvrđenih činjenica te suprostavljanju negoranju genocida i veličanju ratnih zločinaca", navode OSCE i EU u BiH u zajedničkom istraživanju. U međuvremenu, Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa da je formiralo predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Javne ustanove Memorijalni centar Srebrenica tokom 2022. godine. Kako je saopćeno iz Tužilaštva, predmet se vodi u fazi provjera zbog postojanja osnova sumnje na krivično djelo utaje poreza i doprinosa, a nadležne institucije trenutno prikupljaju dokumentaciju i druge dokaze. Tužilaštvo navodi da zasad nije donesena naredba o provođenju istrage te da se osobe obuhvaćene dosadašnjim radnjama saslušavaju u svojstvu svjedoka. Nakon prikupljanja relevantne dokumentacije i dokaza, tužilac će donijeti konačnu odluku o daljnjem postupanju. Upravni odbor Memorijalnog centra saopćio je da će nastaviti pratiti razvoj situacije i poduzimati mjere iz svoje nadležnosti radi zaštite integriteta institucije, zaposlenih i povjerenja javnosti. Reakcija Upravnog odbora uslijedila je nakon što je Memorijalni centar prošle sedmice saopćio da je najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika pozvano na saslušanja u Policijsku upravu Zvornik. Iz Centra su tada ocijenili da je riječ o "dosad najobimnijoj akciji usmjerenoj protiv osoba povezanih s tom institucijom te izrazili zabrinutost zbog mogućeg neovlaštenog raspolaganja dokumentima koji sadrže lične podatke njihovih saradnika". Direktor Centra Emir Suljagić ocijenio je da pozivi na saslušanja dolaze nakon što je objavljen izvještaj o negiranju genocida, koji je pokazao da je broj slučajeva značajno porastao. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Hiljade praznih kuća. Rekordne milijarde iz dijaspore. Što je više ljudi odlazilo iz Bosne i Hercegovine, više je novca stizalo u suprotnom smjeru. Kada penzija nije dovoljna za račune, lijekove i svakodnevne troškove, Jovanu Vasiliću iz Bijeljine, na sjeveroistoku BiH pomažu djeca koja žive i rade u Austriji. "Da nije tih doznaka iz inostranstva i da nije tog mladog svijeta koji radi tamo, mi penzioneri koji smo ovdje, a i ja sam penzioner, vjerovatno bismo jedva sastavljali kraj s krajem", kaže Vasilić za Radio Slobodna Evropa (RSE). Njegova priča nije izuzetak. Prošle godine građani BiH koji žive i rade u inostranstvu poslali su porodicama u domovini 4,46 milijardi maraka (oko 2,28 milijardi evra), najviše do sada. Rast je nastavljen i u ovoj godini, te samo u prvom kvartalu dostigao više od pola milijarde evra uz rast od 13 miliona evra u odnosu na isti period 2025. godine. Novac, uglavnom, stiže iz zemalja Zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija. Ekonomski analitičari za Radio Slobodna Evropa kažu da taj novac najčešće stiže kao pomoć porodicama u BiH. No, dodaju kako to pokazuje i da je Bosna i Hercegovina danas, ekonomski, jedna od najzavisnijih evropskih zemalja od novca građana koji više ne žive u njoj. Doznake su, prema zvaničnim procjenama, jedan od najvažnijih izvora stranog novca u BiH i predstavljaju više od 10 posto BDP-a BiH. Prazne kuće, pomoć iz dijasporeŠirom Bosne i Hercegovine hiljade porodica oslanjaju se na novac koji im rodbina šalje iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Švicarske i drugih zemalja u kojima danas živi jedna od najbrojnijih dijaspora u Evropi. Istovremeno, kao predsjednik Udruženja potrošača "Zvono", Jovan Vasilić "svjedoči" i drugoj strani istog procesa, masovnom iseljavanju stanovništva. "Radimo mi i istraživanje. Pazite, između šest i sedam hiljada vodomjera mjesecima ne registruje nikakvu potrošnju vode. Dakle, potrošnja je 0. To znači da tu niko ne živi ili dolazi samo povremeno", kaže Vasilić. Prema njegovim riječima, sve je više porodica koje trajno odlaze iz zemlje, a sve manje onih koje odlazak u inostranstvo posmatraju kao privremeno rješenje. "Ranije su ljudi odlazili da zarade, pa se vraćali. Sad imate situaciju da su oni koji su otišli napravili nove kuće ovdje, ali se ipak nisu vratili. Ja lično znam u više naselja kod Biljeljine gdje imate desetine novih kuća. U njima niko ne živi, ne vraća se niko, čak ih se većina i prodaje. Danas odlaze čitave porodice. Odlaze djeca, odlaze unuci i pitanje je šta će biti kada više ne bude roditelja kojima se danas šalje novac", kaže on. Ističe kako su mu i njegova djeca rekla “izvini, ali mi se ne planiramo vratiti“. "Tamo su dobili i djecu, koja idu tamo i u školu, grade potpuno novi život…neće se vratiti ovdje, i to je, eto, jedan od primjera paradoksa ovih podataka o doznakama. Neće ih biti kad mi stari izumremo“, zaključio je. Rekordne doznake, a bez komentara Centralne bankePodaci Centralne banke BiH pokazuju da novčane doznake iz inostranstva rastu gotovo bez prekida posljednjih godina. Građani BiH koji žive i rade u inostranstvu poslali su tokom 2021. godine 3,04 milijarde maraka (oko 1,55 milijardi evra). Godinu dana kasnije taj iznos porastao je na 3,58 milijardi maraka (1,83 milijarde evra), da bi 2023. godine dostigao 3,79 milijardi maraka (1,94 milijarde evra). U 2024. godini doznake su premašile 4,16 milijardi maraka (2,13 milijardi evra), a prošle godine dostigle rekordnih 4,46 milijardi KM (2,28 milijardi evra). Trend je nastavljen i ove godine. Kada se trenutnim podacima dodaju penzije iz inostranstva i druga socijalna davanja, ukupni tekući transferi iz inostranstva u prvom kvartalu ove godine, dakle za samo tri mjeseca, dostigli su 1,33 milijarde maraka (oko 680 miliona evra). Centralna banka BiH nije željela komentarisati razloge rasta doznaka niti njihov uticaj na ekonomiju zemlje. U odgovoru za Radio Slobodna Evropa naveli su da se "nadležnost Centralne banke Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti odnosi na prikupljanje, obradu i objavljivanje statističkih podataka o doznakama iz inostranstva u skladu sa međunarodnim statističkim standardima". Ipak, iz samih podataka vidljivo je da doznake predstavljaju jedan od najvažnijih izvora stranog novca u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama Svjetske banke, njihov udio u bruto domaćem proizvodu BiH godinama se kreće iznad deset odsto, što Bosnu i Hercegovinu svrstava među evropske zemlje koje su najzavisnije od novca koji stiže iz inostranstva Doznake održavaju standard, ali ne rješavaju problemZa ekonomistu Admira Čavalića rekordni iznosi nisu iznenađenje, ali da se taj priliv novca ne može posmatrati kao investicija, već kao pomoć članovima porodice koji su ostali u Bosni i Hercegovini. "Riječ je prvenstveno o socijalnim doznakama. Na određeni način održava se socijalni mir kroz te doznake iz inostranstva. Drugačije se ne bi mogao objasniti životni standard velikog broja građana koji imaju male prihode ili minimalne penzije", kaže Čavalić za RSE. Prema njegovom mišljenju, rast doznaka istovremeno je posljedica dugogodišnjeg iseljavanja i sve većih potreba građana koji su ostali u zemlji. Posljednjih godina rasli su troškovi hrane, energenata, lijekova i stanovanja, pa je podrška iz inostranstva mnogim domaćinstvima postala važnija nego ranije. "Kada bih rangirao faktore, rekao bih da su najvažniji veći broj naših ljudi vani i veće potrebe stanovništva koje je ostalo ovdje", kaže Čavalić, dodajući da bi nestanak tog novca imao ozbiljne posljedice. "Kada bismo preko noći ukinuli te doznake, Bosna i Hercegovina bi vrlo vjerovatno ušla u recesiju. Došlo bi do snažnog pada domaće potrošnje i velikog pritiska na javne budžete", naveo je Čavalić za RSE. Sličnog je mišljenja i ekonomistkinja Svetlana Cenić, koja smatra da rekordni priliv novca iz dijaspore pokazuje koliko je Bosna i Hercegovina postala zavisna od ljudi koji su je napustili. "Doznake iz inostranstva čuvaju standard, kupovnu moć i sprečavaju da dio stanovništva ode u apsolutno siromaštvo", kaže Cenić za RSE. Ali upozorava da se iza rekordnih iznosa krije mnogo manje optimistična slika. "Zemlja koja se hvali doznakama iz inostranstva bolje da sebi opali šamar u ogledalu. Rasterao si svoje stanovništvo, a sada od njih tražiš da investiraju i šalju pare", kaže ona. Po njenim riječima, Bosna i Hercegovina danas koristi koristi od dijaspore, ali istovremeno gubi stanovništvo koje taj novac šalje. "Ljudi danas šalju novac roditeljima i porodici. Ali šta će biti kada tih roditelja više ne bude i kada cijele porodice trajno presele u inostranstvo?", pita Cenić. Između odlaska i povratkaPrema procjenama međunarodnih organizacija, van Bosne i Hercegovine danas živi oko 1,6 miliona osoba rođenih u BiH, dok procjene o ukupnom broju ljudi bh. porijekla prelaze dva miliona. Upravo zbog toga Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH, smatra da rast doznaka nije moguće objasniti samo kroz odlazak stanovništva. Na terenu, kaže, vidi dva paralelna procesa. Ljudi i dalje odlaze, ali dio dijaspore pokušava zadržati vezu sa Bosnom i Hercegovinom. To, kaže pokazuju. "Teoretski ljudi žele da se vrate, a praktično odlaze. Odlaze mladi, ali i cijele porodice. Vi na sjeveru zemlje imate gradić u kome je živjelo 10 hiljada stanovnika, a danas tamo živi jedva dvije hiljade. Sve je otišlo", kaže Zukić za RSE. Prema njenim riječima, stvarni obim iseljavanja teško je precizno utvrditi jer se mnogi građani nikada formalno ne odjave iz mjesta u kojima su ranije živjeli. "Imamo ljude koji godinama žive van Bosne i Hercegovine, ali su i dalje formalno prijavljeni ovdje", kaže ona. Istovremeno, primjećuje i drugačije obrasce ponašanja dijaspore, jer postoje podaci o povećanju želje za povratkom. Prema statistici njemačke agencije za statistiku, Destatisa, tokom 2025. godine iz Bosne i Hercegovine u Njemačku se doselilo 13.707 osoba, dok se 10.474 ljudi iz Njemačke vratilo ili doselilo u BiH. Iako je saldo i dalje pozitivan u korist Njemačke, razlika od 3.233 osobe najniža je u posljednjih trinaest godina. To, smatra Zukić, sugeriše da se uz odlazak stanovništva pojavljuju i prvi, još uvijek skromni, signali povratka dijela dijaspore. Ističe i kako sve više ljudi koji rade u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj kupuje stanove u većim gradovima u Bosni i Hercegovini. "Vrlo je primjetno da ljudi kupuju stanove u većim gradovima. Dio uplata sigurno ide i u tom smjeru", kaže Zukić. Takvu odluku donio je i pedesetogodišnji Banjalučanin koji gotovo dvije decenije radi u Minhenu. Majci redovno šalje novac za račune i lijekove, a prije nekoliko godina kupio je stan u Banjoj Luci. Ne planira skoro vraćanje, ali planira penziju da troši u Banjaluci. "Djeca su mi u Njemačkoj. Tamo rade i grade svoje živote. Ali ja želim da se vratim kada steknem uslove za penziju. Zato sam kupio stan", kaže za RSE. Takvi primjeri pokazuju da dio dijaspore Bosnu i Hercegovinu i dalje vidi kao mjesto u koje bi se jednog dana mogao vratiti. Ali podaci sa terena istovremeno pokazuju da odlazak stanovništva nije zaustavljen. Zbog toga Mirhunisa Zukić smatra da rekordne doznake imaju dvije strane. S jedne strane pomažu porodicama koje su ostale u zemlji, a sa druge, podsjećaju da iza gotovo svake uplate stoji neko ko je Bosnu i Hercegovinu napustio u potrazi za boljim životom.

Prije nego se znalo bilo šta o motivima ili identitetu osobe koja je 28. jula zapalila oltar Crkve svetog Jakova u Međugorju i oskrnavila kip Gospe u ovom katoličkom svetištu, pojedini političari i zvaničnici požurili su s objavama u kojima incident opisuju kao "napad na katolike", "pokušaj zastrašivanja katolika" ili čak "napad na kršćanstvo". Takve reakcije stigle su iz jedne stranke i pojedinih političara u Bosni i Hercegovini, ali i europarlamentaraca, kao i desničarskog političkog aktiviste iz Velike Britanije. "Gotovo je poremećeno skupljanje političkih poena dok se još ništa nije saznalo", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) teolog i župni vikar u Župi sv. Ante Padovanskog u Beogradu Ivan Šarčević. On ocjenjuje da su političari incident počeli tumačiti kroz nacionalnu i političku prizmu prije nego što su bile poznate činjenice, dodajući da ne opravdava da se u ovakvoj situaciji to radi bilo kad. Nekoliko sati nakon incidenta u Međugorju, uhapšen je poljski državljanin Bartlomiej Wlodzimierz Krakowiak. Kasnije je osumnjičen da je izazvao požar i počinio vandalizam u Međugorju, ali istraga o motivima i okolnostima događaja nije ni blizu kraja. Predmet je preuzelo Tužiteljstvo BiH koje Krakowiaka sumnjiči za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te izazivanje opće opasnosti. Poljak koji je prije devet godina hodočastio u MeđugorjeOsumnjičeni Krakowiak ranije je bio poznat dijelu poljske katoličke javnosti zbog hodočašća u Međugorje 2017. godine. Krakowiak je, prema objavama na društvenim mrežama, prepješačio oko 1.300 kilometara od Varšave do hercegovačkog svetišta. Poljski katolički mediji objavljivali su njegova svjedočenja o životu obilježenom ovisnostima, sukobima sa zakonom i depresijom, nakon čega je, prema vlastitim navodima, doživio vjersko obraćenje u kojem je Međugorje imalo središnje mjesto. Devet godina kasnije činom vandalizma je, kako je rekla njegova braniteljica pred Sudom BiH, želio pokazati da je "sve izmišljotina i prevara". Željana Zovko: 'Pokušaj zastrašivanja katolika'Istog dana kada je prijavljen vandalizam, zastupnica iz Hrvatske u Europskom parlamentu Željana Zovko saopćila je da je riječ o "pokušaju zastrašivanja katolika u BiH". Navela je da su katolici "već duže vrijeme suočeni s napadima na svoja vjerska mjesta, kulturnu baštinu i temeljno pravo na slobodno ispovijedanje vjere", te pozvala međunarodne predstavnike da osude incident. Kada je Zovko objavila reakciju, policija još nije bila saopćila identitet osumnjičenog, niti je bilo informacija o mogućim motivima. Šarčević kaže da se u javnosti prerano posegnulo za zaključcima o napadu na katolike i kršćanstvo bez poznatih okolnosti događaja. "Trebali smo se zaustaviti i malo više razmisliti i pokazati određenu vrstu zrelosti", kazao je. "To nije prvi put i ne mislim samo da je to stvar političara nego je to stvar uopće nezrelosti i društva i svih koji nasjedaju na takve političke odluke. Jako puno i takozvani obični ljudi odmah prihvataju što je politika rekla i ne sačekaju što će biti. I tako promatramo i sve ljude", kaže Šarčević. Zovko je naknadno rekla da "očekuje temeljitu i transparentnu istragu koja će rasvijetliti motive sramotnog čina", kao i da se će se "nastaviti zalagati za zaštitu katolika i svih vjernika, gdje god njihova prava i slobode budu ugroženi". 'Zastrašivanju žitelja u jednom od najvažnijih mjesta za Hrvate katolike u BiH'Iz stranke Hrvatske demokratske zajednice BiH saopćeno je da činjenica da su meta bili Gospin kip, Plavi križ i vanjski oltar Crkve svetog Jakova "ukazuje da je cilj bio zastrašivanje žitelja u jednom od najvažnijih mjesta za Hrvate katolike u BiH" i hodočasnika koje okuplja Međugorje. Stranka je navela i da je "indikativno" što se incident dogodio pred početak Mladifesta, međunarodnog susreta mladih katolika u ovom mjestu. Sličnu ocjenu iznijela je i zastupnica HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, koja je poručila da vandalizam u Međugorju nije "običan čin vandalizma", nego "otvoren napad na katolički puk u Međugorju i cijeloj BiH", kao i napad na "svjetski simbol mira i zajedništva". Informacije koje bi ukazivale na motive osumnjičenog u vrijeme objava HDZ-a BiH i Filipović nisu bile javno poznate. Nakon što je uhapšen poljski državljanin Bartlomiej Wlodzimierz Krakowiak, Filipović je odbacila tvrdnje da je počinitelju pripisivala nacionalne ili vjerske motive. "U mojoj objavi osudila sam čin, vandalizaciju svetišta u Međugorju i uvredljive poruke ostavljene na mjestu molitve katolika u BiH, bez ijedne riječi o naciji ili vjeri počinitelja. Sve ostale interpretacije su laž", navela je. Za Šarčevića su ipak prve reakcije primjer "prenagljenog djelovanja" koje dodatno opterećuju već podijeljeno društvo. "To društvo je jako osjetljivo. Svi javni ljudi iz moralne odgovornosti trebali bi paziti na svoje riječi i šta će govoriti. Opasne su te riječi", rekao je. Dodao je da političari često iznose teške kvalifikacije bez preuzimanja odgovornosti za posljedice koje mogu izazvati. Predsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Dolors Montserrat ocijenila je da je oskrnavljenje Gospinog kipa i oltara "nepodnošljiv napad na našu vjeru". "Ti napadi na kršćanstvo prizivaju najmračniji ekstremizam iz naše historije", objavila je na društvenoj mreži X. Komentirajući način na koji su incidenti predstavljeni u javnosti, Šarčević upozorava da su prerano smješteni isključivo u okvir etničkih i političkih podjela. "Želio bih da izvučemo stvari iz tog jednog plošnog, usko etničko-političkog promatranja stvari koje je zastrašujuće. Mjesto da tražimo stvarne razloge, mi odmah posežemo za podjelama", rekao je. Britanski desničarski aktivista Tommy Robinson vandalizam u Međugorju iskoristio je za tvrdnju da je "kršćanstvo pod napadom". U objavi na mreži X incident je povezao s navodnim zanemarivanjem napada na kršćane u Europi. I ova objava uslijedila je prije nego što je javnosti bilo poznato ko je osumnjičen za vandalizam i šta bi mogao biti motiv. Šta se za sada zna?Sud Bosne i Hercegovine odredio je u četvrtak, 30. jula, jednomjesečni pritvor poljskom državljaninu. Pritvor je određen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio navedena krivična djela, kao i zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti krivično djelo. Za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, dok je za teži oblik izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje zaprijećena kazna od jedne do osam godina zatvora. Za izazivanje opće opasnosti predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Prema riječima tužiteljice Nives Kanevčev, osumnjičeni je tokom saslušanja priznao djela koja se odnose na oštećenje crkve i skrnavljenje kipa Gospe te rekao da je "sve sam planirao". Tužiteljica je navela i da je rekao da se ne kaje zbog onoga što je učinio te da bi sve ponovio. Krakowiak je, kako je kazala, priznao da je u BiH došao prije dva mjeseca i da je to vrijeme koristio za planiranje i pripremanje krivičnih djela. Osumnjičeni je pred Sudom BiH rekao da ne želi imati branitelja, tvrdeći da mu to nije potrebno. Nakon upozorenja suca Miroslava Janjića da je u ovoj fazi postupka to neophodno, složio se, kazavši da će poštovati pravila Suda BiH. Braniteljica osumnjičenog Denisa Gačanin zatražila je da mu se umjesto pritvora odrede mjere zabrane, navodeći da njen branjenik nije želio nikoga povrijediti, nego, prema vlastitim riječima, dokazati da je "sve laž, da su vidjelice prevara, kao I da je Gospa iz Međugorja đavo". Krakowiak je pred Sudom BiH izjavio da je saglasan s prijedlogom Tužilaštva i da je spreman ostati u pritvoru. "Saglasan sam s prijedlogom i spreman ostati u pritvoru", rekao je. Incidenti za koje je osumnjičen dogodili su se u ranim jutarnjim satima 28. jula. Policija je najprije zaprimila prijavu da je na kipu Gospe na Podbrdu ispisan natpis "Đavao u suknji", a potom i da je zapaljen vanjski oltar Crkve svetog Jakova. Nadzorne kamere zabilježile su osobu kako polijeva oltar zapaljivom tekućinom i potom ga pali. Krakowiak je uhapšen nekoliko sati kasnije na području zapadne Hercegovine. Iako su i Tužiteljstvo i odbrana osumnjičenog Poljaka tokom saslušanja iznijeli njegova objašnjenje, istraga je još u toku, a nadležni nisu objavili konačne zaključke o njegovim motivima. Za teologa Šarčevića je to još jedan razlog zbog kojeg je trebalo sačekati činjenice prije nego što se incident počeo tumačiti kao napad na katolike ili kršćanstvo. "Može se dogoditi da se radi o bolesnom čovjeku. Time ne opravdavam taj ružni i vandalski čin, ali ne možemo unaprijed donositi zaključke", rekao je Šarčević za RSE. "Čak i kada bismo pretpostavili da je to uradio neko iz druge vjere ili drugog naroda, to samo po sebi ne znači da je riječ o nacionalnoj ili vjerskoj mržnji. Ljudi mogu biti religiozno oboljeli, mogu imati ozbiljne psihičke probleme i zato treba sačekati rezultate istrage", dodao je. Međugorje je međunarodno poznato od 1981. godine, kada je grupa djece tvrdila da im se ukazala Djevica Marija, nakon čega su milioni hodočasnika iz cijelog svijeta posjetili ovo hercegovačko mjesto. Vatikan je u septembru 2024. odobrio javno štovanje i hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnom karakteru navodnih ukazanja Djevice Marije.

Slučaj u kojem je "Igman" iz Konjica uplatio stotine hiljada eura na račun prevaranata pokazuje da ni ključne firme vojne industrije u Bosni i Hercegovini nisu imune na kibernetički kriminal. Najveći proizvođač municije "Igman" je tokom poslovne prepiske s neimenovanim partnerom iz Turske zaprimio poruku s gotovo identične e-mail adrese u kojoj je naveden novi račun za uplatu. Tek nakon izvršene transakcije utvrđeno je da novac nije završio kod stvarnog turskog partnera. Iz "Igmana" nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa (RSE) o pojedinostima slučaja, ali su u saopštenju objavljenom 30. jula potvrdili da su prevareni, da su obavijestili policiju i svoju poslovnu banku te pokrenuli postupak povrata sredstava, od kojih je jedan dio pronađen i blokiran. Prema registru Centralne banke Bosne i Hercegovine, "Igman" ima otvorene račune u ASA banci koja je u vlasništvu domaćih privatnih kompanija, te Turkish Ziraat banci, koja posluje kao podružnica velike turske državne banke T.C. Ziraat Bankasi. Nijedna od ovih banaka nije odgovorila na upit RSE-a o ovom slučaju, vlastitim procedurama kontrole transakcija i postupku povrata sredstava, do momenta objave ovog teksta. Prema navodima javnog servisa Federalna televizija (FTV), oko 600.000 eura otkriveno je na računu u Nizozemskoj i blokirano, dok je oko 180.000 eura prebačeno na tri računa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Povrat tog novca mogao bi trajati mjesecima. Bankari upozoravaju na dodatne provjereEdis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, kazao je za RSE da je ovo slučaj u kojem je klijent dobrovoljno unio broj računa i izvršio uplatu na određeni račun. "Banke imaju određene mehanizme kada primijete da je nešto neuobičajeno, pa o tome obavještavaju klijente i preduzimaju odgovarajuće mjere Međutim, nije moguće da banka provjerava svaki broj računa za svaku pojedinačnu transakciju jer za to nema ni resurse ni tehničke mogućnosti", kazao je Ražanica za RSE. On navodi i da ovakve prijevare nisu rijetke i da se uglavnom ne temelje na upadu u bankovne sisteme ili upotrebu sofisticiranog zlonamjernog softvera. "Napadači prate elektroničku komunikaciju između poslovnih partnera, proučavaju način na koji zaposlenici komuniciraju i u pogodnom trenutku šalju poruku koja izgleda gotovo identično izvornoj", pojasnio je Ražanica za RSE. U takvim porukama najčešće se navodi da je došlo do promjene bankovnog računa i da se buduće uplate trebaju izvršavati na novi račun, tzv. IBAN. Ražanica upozorava da je dodatna provjera ključna zaštitna mjera na koju banke redovno upozoravaju svoje klijente budući da same nemaju mogućnost provjeravati svaki bankovni račun u zemlji i posebno u inostranstvu. "Kada stigne obavijest o promjeni računa za plaćanje, takvu informaciju treba potvrditi telefonom ili drugim neovisnim komunikacijskim kanalom", naglasio je Ražanica. Dodao je da kriminalne skupine često mjesecima prate poslovnu komunikaciju kako bi naučile stil pisanja zaposlenika i odabrale trenutak kada će lažni zahtjev djelovati vjerodostojno. Brzina reakcije nakon otkrivanja prijevare često je odlučujuća u tome hoće li sredstva biti vraćena, navode na zvaničnoj stranici SWIFT-a, sistema putem kojeg se prenosi novac između banaka širom svijeta. Nakon što oštećena firma obavijesti svoju banku, banka pošiljatelja može kroz sistem SWIFT-a pokrenuti postupak zaustavljanja ili opoziva međunarodne transakcije te od banke primatelja zatražiti blokadu ili povrat sredstava ako ona još nisu prenesena dalje. Ako se novac i dalje nalazi na računu primatelja, sredstva mogu biti privremeno zamrznuta. Kada se prebace kroz više država ili budu podignuta u gotovini, povrat postaje znatno složeniji i zahtijeva međunarodnu policijsku i pravosudnu saradnju. Banka koja je zaprimila novac, neće ga automatski vratiti pošiljatelju i za to je potrebno ispuniti više uslova, a neki od njih je i pravosnažna sudska naredba. Šema na koju godinama upozoravaju Europol i FBIPolicija istražuje okolnosti prijevare koja nosi obilježja takozvane Business Email Compromise (BEC) šeme, vrste prijevare na koju godinama upozoravaju Europol, američki Savezni istražni ured (FBI) i međunarodne bankarske organizacije. Istragu vodi Sektor kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK) pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva u Mostaru, a saopšteno je i da u istrazi učestvuju i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH te policije iz Evropske unije. "Policijska uprava Konjic zaprimila je prijavu da je u poduzeću PD 'Igman' od strane jednog ili više nepoznatih počinitelja izvršena računalna prijevara te da je otuđen veći iznos novca", kazala je za RSE glasnogovornica MUP-a HNK Ilijana Miloš koja nije mogla iznijeti više detalja budući da istraga još traje. BiH nema strategiju informatičke sigurnosti"Igman" je saopštio i da provodi reviziju sistema informatičke sigurnosti i poslovnih procedura kako bi smanjio rizik od sličnih incidenata u budućnosti. Iz Centra za sigurnosne studije (CSS) u Sarajevu su ocijenili da ovaj incident upućuje na ozbiljne nedostatke u području kibernetičke zaštite, posebno zato što je riječ o preduzeću u većinskom državnom vlasništvu i jednom od ključnih proizvođača namjenske (vojne) industrije u zemlji. Predsjednik CSS-a Denis Hadžović kazao je kako slučaj ne bi trebalo promatrati kao izolirani incident te je pozvao vlasti da ubrzaju donošenje strategije kibernetičke sigurnosti, uspostavu funkcionalnog državnog CERT-a (Nacionalno središte za računalnu sigurnost) i jačanje zaštite kritične infrastrukture. "Igman" iz Konjica osnovan je u vrijeme bivše Jugoslavije, a danas zapošljava oko 1.300 radnika i izvozi proizvode u više od 50 zemalja. Firma je u većinskom vlasništvu Vlade entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, a nedavno je objavila da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila dobit veću od 1,22 miliona eura.

Dvadeset šest sadašnjih i bivših suradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano je na saslušanje u lokalnu policijsku stanicu po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, objavio je u četvrtak direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić. Prema njegovim riječima, od suradnika se traži davanje izjava radi "prikupljanja obavještenja" o njihovom angažmanu u Memorijalnom centru na osnovu tužilačke odluke donesene prošle godine. Mediji iz Republike Srpske objavili su da se radi o predistražnim radnjama pokrenutim nakon prijave podnesene 2025. godine o navodnim nepravilnostima u radu Centra. RSE je zatražio komentar Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, ali odgovor nije stigao. Suljagić je naveo da su pozivi uslijedili dan nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida. "Doslovno, više od polovine ljudi iz Srebrenice koji su u jednom ili drugom periodu bili angažirani u Memorijalnom centru danas je pozvano u policiju", naveo je Suljagić u objavi na društvenim mrežama. On je napisao da je Memorijalni centar javna institucija čije je poslovanje dostupno javnosti te da redovno dobiva pozitivna mišljenja državnih revizora. Suljagić je također izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, mogućeg nezakonitog iznošenja dokumenata s imenima i ličnim podacima suradnika Memorijalnog centra. Prema njegovim riječima, pristup tim dokumentima, osim rukovodstva, imali su i članovi Upravnog odbora na vlastiti zahtjev. Nakon informacije o pozivima na saslušanja, potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković zatražio je više informacija o tome "ko je donio odluku da se protiv tih ljudi pokrene ovakva istraga i s kojim ciljem". "Ko je procijenio da je opravdano da se desetine ljudi istovremeno izlažu policijskom ispitivanju zbog njihovog angažmana u javnoj instituciji BiH? Među pozvanima nisu kriminalci niti prijetnja bilo kome. To su ljudi koji su organizovali komemoracije, radili sa preživjelim žrtvama, istraživali činjenice o genocidu, vodili projekte, pomagali povratnicima i gradili institucije. To su ljudi koji danas nose gotovo sve što postoji od građanskog aktivizma, borbe za ljudska prava i borbe za opstanak Bošnjaka na Drini", navodi Duraković. Reagirala je i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić koja je ocijenila da je poziv desecima osoba, bez jasnog i zvaničnog objašnjenja "ozbiljan institucionalni propust". "Kada je riječ o instituciji koja njeguje sjećanje na genocid u Srebrenici i djeluje u jednoj od najosjetljivijih sredina u BiH, vlasti su morale biti svjesne da će takav potez izazvati ogromnu zabrinutost i unemirenost. Upravo zbog toga je postojala obaveza da se odmah, jasno i precizno saopšti pravni osnov postupanja, status pozvanih osoba i razlozi zbog kojih se provode saslušanja", napisala je Jurišić. Dodala je da tužilaštva imaju pravo i obavezu provoditi zakon, ali imaju i odgovornost da svoje postupke učine razumljivim javnosti kada oni pogađaju pitanje od izuzetnog društvenog značaja. Iz Udruženja žrtava genocida zatražila su od domaćih i međunarodnih institucija da hitno ispitaju zakonitost, opravdanost i proporcionalnost postupanja prema najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i suradnika Memorijalnog centra Srebrenica. Zahtjev su Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV BiH), predsjednici i glavnom tužiocu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove te visokom predstavniku uputili Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, Udruženje Žena Podrinja, Udruženje Majke Srebrenice i Udruženje Žene Srebrenice. Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Broj slučajeva negiranja genocida u Srebrenici porastao je sa 99 na 149 u posljednjem izvještajnom periodu, što predstavlja povećanje za više od 50 odsto, pokazuje Izvještaj o negiranju genocida za 2026. godinu Memorijalnog centra Srebrenica. Prema izvještaju, predstavljenom 30. jula, među najistaknutijim negatorima genocida i dalje su bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Boračke organizacije Srebrenice Branimir Kojić. Autori navode i povećan broj slučajeva podrške počiniocima genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, dok je direktno poricanje genocida ostalo najzastupljeniji oblik negiranja. Izvještaj upozorava i na, kako je navedeno, snažnu kampanju dehumanizacije Bošnjaka koju provode vlasti Republike Srpske, unutar Bosne i Hercegovine i kroz aktivnosti usmjerene prema međunarodnoj javnosti. Prema nalazima monitoringa, negiranje se pojavljuje kroz izjave političara i nosilaca javnih funkcija, posebno u Republici Srpskoj i Srbiji, djelovanje institucija, medijske sadržaje kojima se poriču ili relativizuju sudski utvrđene činjenice, ali i kroz svakodnevne oblike podrške počiniocima genocida poput murala, transparenata, skandiranja na sportskim događajima i javnih okupljanja. U izvještaju se navodi da je direktno poricanje genocida i dalje najčešći oblik negiranja, ali da je tokom protekle godine zabilježen i rast slučajeva veličanja osuđenih ratnih zločinaca i podrške počiniocima genocida. Projektni koordinator Mediacentra Sarajevo Tarik Moćević rekao je da je izvještajni period, osim slučajeva negiranja genocida, obilježila kampanja dehumanizacije bošnjačkog naroda koju su provodili Dodik i rukovodstvo Republike Srpske. Te pojave su evidentne i kroz lobističku kampanju prevenstveno prema Sjedinjenim Američkim Državama, što je posebno naglašeno u izvještaju. Analitičar Jasmin Mujanović, autor dijela izvještaja koji se bavi međunarodnim lobiranjem, naveo je da takve aktivnosti predstavljaju pokušaj prikazivanja Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje, što predstavlja oblik dehumanizacije i služi za opravdavanje diskriminatornih politika prema cijeloj etničkoj grupi. Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić rekao je da cilj monitoringa nije samo evidentiranje pojedinačnih slučajeva negiranja nego i stvaranje trajnog arhiva izjava i postupaka javnih ličnosti. "Kakvi god politički vjetrovi danas pušu, oni će proći. Ali decenijama od danas ostat će zapis o tome ko je i šta govorio o Srebrenici 30 godina nakon genocida", rekao je Suljagić. On je ocijenio da negiranje genocida nije pitanje prošlosti nego pokušaj oblikovanja budućnosti kroz reviziju sudski utvrđenih činjenica. Negiranje u medijima u Srbiji i RSAutori izvještaja upozoravaju da negiranje genocida ostaje snažno prisutno i u medijskom prostoru. Najveći broj zabilježenih slučajeva registrovan je u pojedinim medijima u Srbiji, među kojima se izdvajaju Informer, Alo i Politika. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, izvještaj navodi da su kao negatori ili platforme za širenje sadržaja kojima se negira genocid identifikovani na javnom entitetskom emiteru, Radio televiziji Republike Srpske (RTRS), te novinskoj agenciji SRNA, koja se takođe finansira javnim novcem. U izvještaju se također navodi da je za dio medija u Bosni i Hercegovini karakteristično izbjegavanje teme genocida u Srebrenici, što je, kako se ističe, bilo posebno vidljivo tokom obilježavanja 30. godišnjice genocida prošle godine. Snage Vojske Republike Srpske nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenica u julu 1995. godine ubile su najmanje 8.372 bošnjačka muškarca i dječaka, dok su žene, djeca i stariji prisilno protjerani. Međunarodni sud pravde i Haški tribunal utvrdili su da se radilo o genocidu. Prema podacima Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, 18 osoba osuđeno je pred Haškim tribunalom i njegovim nasljednikom za zločine povezane sa Srebrenicom, uključujući ratne lidere RS, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kojima su izrečene doživotne kazne zatvora. Međunarodni i domaći sudovi do sada osudili više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici. U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci više od 6.700 identifikovanih žrtava genocida. Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine ukopano je još deset žrtava, dok se za više od hiljadu nestalih osoba još traga.

Četvrt stoljeća prošlo je od početka gradnje, a Bosna i Hercegovina nije završila autocestu na evropskom Koridoru Vc koja bi povezala srednju Evropu s Jadranom. Od prvog kamena temeljca 2001. godine do danas izgrađeno je oko 250 kilometara autocesta širom BiH, u što je uloženo približno 2,1 milijarda eura. Veliki dijelovi mreže autocesta su nepovezani, pojedine dionice ne vode nikud, evropski tužitelji istražuju dodjele i provođenje ugovora, a rok završetka glavnog koridora od sjevera do juga pomaknut je s planirane 2012. na najmanje 2030. godinu, ako evropske banke nastave njegovo financiranje. Denis Lasić, ministar prometa Federacije BiH u prošlom mandatu i danas direktor Autocesta u ovom entitetu, nije odgovarao na pozive RSE, kao ni Radovan Višković, v. d. direktora Autocesta Republike Srpske koji je bio premijer ovog entiteta. "Prioritet bi trebao biti uvrštavanje naših autoputeva i brzih cesta u evropsku mrežu. Kod nas u BiH ne postoji jedinstvena saobraćajna politika. Zato imamo situaciju da se te ceste baziraju na povezivanje manjih centara u dva entiteta i ne postoji povezanost cijele mreže", kaže za RSE Mustafa Mehanović, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu. Izgradnja infrastrukture u ustavnoj je nadležnosti je Federacije BiH i Republike Srpske, njenih ministarstava za promet i entitetskih javnih preduzeća koje njima upravljaju. Entitet Federacija BiH ulaže isključivo u dio panevropskog Koridora Vc, koji bi trebao spojiti Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i hrvatsku luku Ploče, pri čemu se oslanja na kredite iz Evropske unije te domaće i turske izvođače. Entitet Republika Srpska razvija vlastitu mrežu od Banje Luke prema Doboju, Prijedoru, Brčkom, Bijeljini i Srbiji, a u poslove su, pored lokalnih, uključene i kineske građevinske firme, a novac su, uz evropske, osigurale i kineske državne banke. Svaki entitet ima svoj prioritetIzgradnju vode entitetska poduzeća i, prema njihovim podacima koje je analizirao Radio Slobodna Evropa, u BiH je izgrađeno blizu 250 kilometara autocesta. Od toga je oko 138 kilometara na području Federacije BiH, a oko 111 kilometara u Republici Srpskoj. Republika Srpska gradi ili priprema za gradnju više od 116 kilometara novih autocesta u različitim smjerovima, odvojenim i od postojećih u tom entitetu i od autoceste u Federaciji BiH. U Federaciji BiH trenutno je u gradnji oko 55 kilometara na Koridoru Vc koji spaja sjever i jug zemlje, dok su datumi početka ili nastavka radova na nekim dionicama neutvrđeni. Gradnja najskupljeg i tehnički najzahtjevnijeg dijela autoceste od Sarajeva do Mostara dužine 50 kilometara, uključujući dvocijevni 10-kilometarski tunel kroz planinu Prenj, nije ni počela. Procijenjena vrijednost tog dijela autoceste Vc, kojom bi se spojio sjever s jugom zemlje, iznosi približno 1,5 milijardi eura. Novac su osigurale razvojne banke EU i Evropska komisija, no one već duže od dvije godine razmatraju ko će biti izvođač, od nekoliko prijavljenih turskih građevinskih kompanija. Na istom autocestovnom koridoru dionica Buna-Počitelj, južno od Mostara, završena je prije nekoliko godina, ali ne vodi nikud, jer se čeka gradnja drugih dionica, kako bi zajedno bile stavljene u funkciju. EU novac pa kineski kreditiDionice autocesta u Federaciji BiH i Republici Srpskoj financirane su kreditom razvojnih banaka EU, grantovima Evropske komisije, novcem iz entitetskih budžeta i od naplate za korištenje autocesta. Izgradnja se financira i novcem od akciza (poreza) od 15-ak eurocenti te posebne putarine od oko 12 eurocenti na svaku litru goriva prodanog na benzinskim pumpama, koje se prikupljaju jedinstveno na nivou BiH i potom dijele između entiteta. Posljednjih godina Republika Srpska se okrenula prema Kini. Autocestu Banja Luka-Prijedor gradi kineska kompanija China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group, koja gradi i u Srbiji, na temelju koncesijskog ugovora čiji financijski detalji su proglašeni "poslovnom tajnom". Cijena ovog autoputa je porasla za 90 miliona eura od 2018. godine do danas. Dionice Vukosavlje-Brčko i Bijeljina-Brčko grade kineske državne kompanije China State Construction Engineering Corporation te China Overseas Engineering Group. Kredit je, pod nepoznatim uvjerima, uzet kod kineskih banaka. Ukupna vrijednost autocesta koje se trenutno grade u Republici Srpskoj prelazi milijardu eura. Autocesta Bijeljina-Rača vrijedna je oko 180 miliona eura od čega Srbija osigurava 80 posto, dok Republika Srpska sudjeluje s preostalih 20 posto sredstava. Izvođač radova je Integral Inženjering iz Laktaša kod Banje Luke. Prvobitni rok završetka bio je septembar 2025. godine, ali je "zbog imovinsko-pravnih problema" pomaknut na kraj 2026. ili prvu polovicu 2027. Iste firme godinama dobijaju posloveIzgradnja autocesta u Republici Srpskoj godinama je bila vezana uz nekoliko istih izvođača. Na većini dovršenih dionica ključnu ulogu imao je Integral inženjering iz Laktaša, često u partnerstvu s makedonskim Granitom, hrvatskim Konstruktorom ili drugim regionalnim kompanijama. Integral je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio oko 651,99 miliona eura prihoda, prema podacima CompanyWalla, koji se poziva na podatke financijskih agencija FIA i APIF. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Integralu i, danas pokojnom, vlasniku Slobodanu Stankoviću u oktobru 2022. godine. Kao razlog je navedeno povezivanje s korupcijom u građevinskom sektoru i bliskost s političkim vrhom Republike Srpske prevođenog bivšim entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom koji je također rodom iz Laktaša. Američke sankcije su ovoj firmi ukinute 2024. godine. Danas su, pored Integrala, među najvećim izvođačima radova u RS-u kineske državne građevinske kompanije. U Federaciji BiH slika je drugačija. Najveći broj poslova na središnjem dijelu Koridora Vc dobile su domaće privatne kompanije Euro-Asfalt i Hering, a ranije su poslove dobijali i ŽGP i Hidrogradnja iz Sarajeva koje su danas u stečaju, dok je turski Čengiz radio na tehnički zahtjevnim dionicama, kao što su tuneli. Euro-Asfalt je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio 813,39 miliona eura prihoda, prema podacima CompanyWalla. Na hercegovačkom dijelu koridora dominiraju Hering iz Širokog Brijega u Zapadnoj Hercegovini i azerbajdžanski Azvirt, kao i kineske kompanije Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group koje su bile angažirane na izgradnji mosta Počitelj i dionica prema granici s Hrvatskom. Hering je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio 241,93 miliona eura prihoda, dok je Azvirt od 2021. imao 111,97 miliona eura. Podružnica Sinohydro Corporation Limited u Sarajevu prijavila je 47,09 miliona eura, a podružnica Powerchina Roadbridge Group nije prijavila prihode. Podružnica Cengiz Construction u Sarajevu prijavila je oko 30,13 miliona eura prihoda. Sinohydro, Azvirt i Powerchina te Hering su u maju 2024. stavljene na "crnu listu" Autocesta FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji, što je značilo da se dvije godine nisu mogle prijavljivati na nove tendere ove entitetske kompanije. Radovi na nekoliko dionica kroz Federaciju BiH privremeno su obustavljeni, a novac za izgradnju "zaleđen", dok Evropsko javno tužiteljstvo istražuje dodjele ugovora, ali i naknadno uvećavanje troškova izgradnje pojedinih dionica za desetke miliona eura na čemu radi domaće tužiteljstvo. Vlasti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj najavile su da bi do jeseni 2026. godine u promet trebalo biti pušteno nekoliko dionica dugih ukupno oko 50 kilometara, što se podudara s izborima u BiH zakazanih za 4. oktobar. Otvaranje tih dionica neće dovesti do cilja zacrtanog prije 25 godina - da se izgradi neprekinuta prometna veza koja će povezati sjever i jug BiH i Evrope.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je na sjednici u četvrtak Nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija. Nacrt odluke, čiji je predlagač Ministarstvo vanjskih poslova BiH, bit će upućen u daljnju proceduru ratifikacije. Sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su 28. aprila u Dubrovniku predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, tokom samita Inicijative triju mora. Projektom je predviđeno povezivanje plinskih sistema dviju država pravcem Split – Zagvozd u Hrvatskoj i Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik u BiH. Planiran je i pravac od Posušja preko Gruda i Širokog Brijega do Mostara, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu i Čapljini, kao i dodatni pravac Kladanj – Tuzla. Južna interkonekcija trebala bi Bosni i Hercegovini osigurati novi pravac opskrbe prirodnim plinom preko Hrvatske, čime bi se povećala energetska sigurnost zemlje i smanjila ovisnost o ruskom plinu. Nakon što Vijeće ministara utvrdi prijedlog odluke o ratifikaciji, Ministarstvo vanjskih poslova dostavlja ga Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru. Predsjedništvo potom od Parlamentarne skupštine BiH traži prethodnu saglasnost za ratifikaciju međunarodnog sporazuma.

Sud Bosne i Hercegovine odredio je jednomjesečni pritvor poljskom državljaninu Bartlomieju Wlodzimierzu Krakowiaku, osumnjičenom da je zapalio vanjski oltar Crkve svetog Jakova i oštetio kip Gospe u Međugorju. Tužiteljstvo BiH ga sumnjiči za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te izazivanje opće opasnosti. Prema rješenju Suda BiH, pritvor može trajati mjesec dana, odnosno do 28. augusta 2026. godine ili do drugačije odluke Suda. Pritvor je određen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio navedena krivična djela, kao i zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti krivično djelo. Za djela koja mu se stavljaju na teret zakon predviđa kazne koje se, zavisno od pravne kvalifikacije, kreću od nekoliko mjeseci do osam godina zatvora. Prema riječima tužiteljice Nives Kanevčev na ročištu pred Sudom BiH u četvrtak, 30. jula, osumnjičeni Krakowiak je tokom saslušanja priznao krivična djela koja se odnose na oštećenje Crkve i skrnavljenje kipa Gospe, te rekao da je "sve sam planira". Navela je i da je osumnjičeni rekao da se ne kaje zbog onog što je učinio, kao i da bi sve ponovio. Objasnila je da je on priznao tokom saslušanja da je u BiH došao prije dva mjeseca te da je to vrijeme koristio za planiranje i pripremanje krivičnih djela. Osumnjičeni Krakowiak je na početku ročišta rekao da ne želi imati branitelja, tvrdeći da mu to nije potrebno. Nakon dva upozorenja suca Miroslava Janjića da je u ovoj fazi postupka to neophodno, složio se, kazavši da će poštovati pravila Suda BiH. Braniteljica osumnjičenog Denisa Gačanin je umjesto mjere pritvora zatražila mjere zabrane za osumnjičenog, rekavši da njen branjenik nije "htio nikog povrijediti, nego, prema vlastitim riječima, dokazati da je sve laž, da su vidjelice prevara, kao i da je Gospa iz Međugorja đavo". Osumnjičeni Poljak je na zahtjev suca da se izjasni o prijedlogu Tužiteljstva rekao da želi ostati u pritvoru. "Saglasan sam s prijedlogom i spreman ostati u pritvoru", rekao je Krakowiak. Incidenti za koje je osumnjičen dogodili su se rano ujutro u utorak u Međugorju, mjestu na jugu Bosne i Hercegovine koje godišnje privlači hiljade katoličkih hodočasnika iz cijelog svijeta. Policija u Čitluku najprije je zaprimila prijavu da je na kipu Gospe na lokalitetu Podbrdo ispisan uvredljivi natpis "Đavao u suknji". Nakon toga je prijavljen požar na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nadzorne kamere zabilježile su osobu kako polijeva oltar zapaljivom tekućinom, nakon čega ga pali. Krakowiak je uhapšen nekoliko sati poslije na području Zapadne Hercegovine. Osumnjičeni je ranije bio poznat dijelu poljske katoličke javnosti zbog višesedmičnog hodočašća u Međugorje. Poljski katolički mediji objavljivali su njegova svjedočenja o životu obilježenom ovisnostima, sukobima sa zakonom i depresijom, nakon čega je, prema vlastitim navodima, doživio vjersko obraćenje. Međugorje je jedno od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta. Vatikan je u septembru 2024. godine odobrio javno štovanje i organizirana hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnoj prirodi navodnih ukazanja Djevice Marije.

Ruski državljanin Ilia Perekopskii, potpredsjednik Telegrama, neće dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine na sjednici Vijeća ministara BiH, 30. jula. Prijedlog o njegovom prijemu u državljanstvo skinut je s dnevnog reda sjednice u četvrtak, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar prometa i komunikacija Edin Forto. Za RSE je potvrđeno da su razlog dodatne provjere navedene osobe. Perekopskii, ruski državljanin, zatražio je državljanstvo BiH kao osoba od naročite koristi za državu. Zahtjev je podnesen na osnovu preporuke Privredne komore Republike Srpske, koja je navela da bi Perekopskii mogao imati pozitivan utjecaj na privredne i razvojne tokove u BiH. Kao jedan od razloga za preporuku navedena je njegova namjera da preuzme udio u banjalučkoj kompaniji EVA Genesis, koja je najavila ulaganja u digitalni marketing i komunikacije, informacione tehnologije i modnu industriju. Vlasnica EVA Genesisa je ruska državljanka Ljudmila Budilova, koja je u septembru 2025. također dobila državljanstvo BiH kao osoba od posebnog značaja za privredu, nakon preporuke Privredne komore RS-a. Ministarstvo civilnih poslova BiH ranije je za RSE potvrdilo da su u slučaju Perekopskog pribavljena mišljenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Službe za poslove sa strancima i Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara. Sadržaj i rezultati sigurnosnih provjera nisu javno dostupni. Perekopski je jedan od najbližih saradnika osnivača Telegrama Pavela Durova, a prije Telegrama bio je među rukovodiocima ruske društvene mreže VKontakte.

Ruski državljanin Ilia Perekopskii, potpredsjednik aplikacije Telegram i dugogodišnji suradnik njenog osnivača Pavla Durova, zatražio je državljanstvo Bosne i Hercegovine kao osoba od naročite koristi za državu. Zahtjev za stjecanje državljanstva Ilije Perekopskog uvršten je u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH zakazane za 30. juli. O njemu će se raspravljati tek ako tačka bude usvojena na sjednici. Kako su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili iz Ministarstva civilnih poslova, Perekopskii je zahtjev podnio na osnovu člana 13 Zakona o državljanstvu BiH, koji omogućava prijem stranih državljana ako to predstavlja naročitu korist za BiH. "Službeni podnosilac zahtjeva je punomoćnik lica, advokat Miloš Kudra iz Banje Luke, temeljem preporuke Privredne komore Republike Srpske od 29. aprila 2026. godine", naveli su za RSE iz Ministarstva. Konačnu odluku o prijemu stranog državljanina u državljanstvo BiH donosi Vijeće ministara BiH konsenzusom. Prema odgovoru dostavljenom RSE iz Ministarstva civilnih poslova, Privredna komora RS-a u svojoj preporuci je navela da bi Perekopskii "mogao imati pozitivan utjecaj na privredne i razvojne tokove Republike Srpske i BiH". Kao jedan od razloga navodi se da želi preuzeti udio u kompaniji "EVA Genesis" d.o.o. Banja Luka. U preporuci se dodaje da ova kompanija planira investirati značajna sredstva u BiH kroz projekte iz oblasti digitalnog marketinga i komunikacija, informacionih tehnologija i modne industrije. Više detalja o tome na koji način će to učiniti nije navedeno. Šta kaže Privredna komora RS-a?Predsjednik Privredne komore RS-a Goran Račić rekao je za RSE da se preporuke ne daju na osnovu državljanstva podnosioca zahtjeva, već poslovnih planova koje namjerava realizirati. "Ako se radi o ljudima koji imaju ozbiljne poslovne aktivnosti, mi procijenimo da ti ljudi, uz preporuke drugih institucija koje su uključene u proceduru, mogu dobiti preporuku za sticanje državljanstva", rekao je Račić. Dodao je da je Privredna komora ranije davala slične preporuke i državljanima drugih zemalja. "Mi ne gledamo da li je neko iz Rusije ili neke druge države. Imali smo ljude iz Njemačke, Austrije, Italije i drugih zemalja koji su tražili državljanstvo. Gledaju se poslovni planovi i procjenjuje da li mogu opravdati poslovne aktivnosti koje najavljuju", kazao je Račić. On je naveo da nakon preporuke slijede sigurnosne provjere nadležnih institucija prije nego što prijedlog bude upućen Vijeću ministara BiH. Račić je rekao i da se ne može precizno sjetiti dokumentacije o Perekopskom jer je preporuka data ranije. Sigurnosne provjereIz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da su za Perekopskog pribavljena mišljenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), Službe za poslove sa strancima i Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH. Potvrđeno je i da su provedene sigurnosne provjere, ali njihov sadržaj i zaključci nisu dostupni javnosti. "Informacije koje se odnose na ishod sigurnosnih provjera, odnosno sadržaj mišljenja nadležnih institucija ne mogu se dostaviti imajući u vidu propise kojima je uređena zaštita tajnih podataka", naveli su iz Ministarstva. Firma u Banjoj Luci na koju se poziva preporukaKompanija "EVA Genesis" d.o.o. Banja Luka, koja se navodi kao dio poslovnih planova povezanih sa zahtjevom za državljanstvo, registrirana je u aprilu 2025. godine. Prema podacima iz sudskog registra, osnivač i vlasnik kompanije je ruska državljanka Ljudmila Budilova sa stopostotnim udjelom, dok je kao direktor upisan Jevgenij Budilov. Firma je registrirana za obavljanje vanjskotrgovinske djelatnosti s osnivačkim kapitalom od jedne konvertibilne marke. Osnivačica EVA Genesisa Budilova je odlukom Vijeće ministara BiH 17. septembra 2025. godine dobila državljanstvo BiH, kao osoba od posebnog značaja za privredu, na prijedlog Privredne komore RS-a. Iz javno dostupnih registarskih podataka nije vidljivo da je promjena vlasništva u kompaniji EVA Genesis već provedena, iako se u dokumentaciji na koju se poziva Ministarstvo civilnih poslova navodi da je Perekopskii u postupku preuzimanja udjela u kompaniji. RSE je pokušao kontaktirati kompaniju putem istaknutog broja telefona, koji je ujedno i broj advokata Miloša Kudre, koji je prema podacima Ministarstva civilnih poslova punomoćnik Perekopskog u postupku stjecanja državljanstva. Kudra nije želio govoriti o predmetu te je rekao da je ranije zastupao kompaniju u određenim postupcima, ali da nema kontakt s njenim vlasnicima. Medijski navodi o poreznim problemima u RusijiRuski mediji su u augustu 2024. godine objavili da je Federalna porezna služba Rusije blokirala račune Perekopskog u nekoliko banaka zbog navodno nepodnesenih poreskih prijava i neizmirenih poreskih obaveza. Agencija RIA Novosti tada je, pozivajući se na podatke poreznih organa i servis BIR-Analyst, objavila da su dvije kompanije povezane s njim prestale s radom, ali da nisu u potpunosti izmirile obaveze prema poreskim organima. Njegov dugogodišnji saradnik i osnivač Telegrama Pavel Durov našao se u fokusu ruskih vlasti i 29. jula ove godine, kada je protiv njega podignuta optužnica zbog navodnog pomaganja terorističkim aktivnostima. Ruske sigurnosne službe tvrde da su ukrajinske specijalne službe koristile pojedine Telegram botove za regrutiranje mladih Rusa za sabotaže i terorističke aktivnosti. Telegram je na optužbe reagirao objavom fotografije Durova kako pokazuje srednji prst.