Dvadeset šest sadašnjih i bivših suradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano je na saslušanje u lokalnu policijsku stanicu po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, objavio je u četvrtak direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić. Prema njegovim riječima, od suradnika se traži davanje izjava radi "prikupljanja obavještenja" o njihovom angažmanu u Memorijalnom centru na osnovu tužilačke odluke donesene prošle godine. Mediji iz Republike Srpske objavili su da se radi o predistražnim radnjama pokrenutim nakon prijave podnesene 2025. godine o radu Centra. RSE je zatražio komentar Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. Suljagić je naveo da su pozivi uslijedili dan nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida. "Doslovno, više od polovine ljudi iz Srebrenice koji su u jednom ili drugom periodu bili angažirani u Memorijalnom centru danas je pozvano u policiju", naveo je Suljagić u objavi na društvenim mrežama. On je napisao da je Memorijalni centar javna institucija čije je poslovanje dostupno javnosti te da redovno dobiva pozitivna mišljenja državnih revizora. Suljagić je također izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, mogućeg nezakonitog iznošenja dokumenata s imenima i ličnim podacima suradnika Memorijalnog centra. Prema njegovim riječima, pristup tim dokumentima, osim rukovodstva, imali su i članovi Upravnog odbora na vlastiti zahtjev. Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Broj slučajeva negiranja genocida u Srebrenici porastao je sa 99 na 149 u posljednjem izvještajnom periodu, što predstavlja povećanje za više od 50 odsto, pokazuje Izvještaj o negiranju genocida za 2026. godinu Memorijalnog centra Srebrenica. Prema izvještaju, predstavljenom 30. jula, među najistaknutijim negatorima genocida i dalje su bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Boračke organizacije Srebrenice Branimir Kojić. Autori navode i povećan broj slučajeva podrške počiniocima genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, dok je direktno poricanje genocida ostalo najzastupljeniji oblik negiranja. Izvještaj upozorava i na, kako je navedeno, snažnu kampanju dehumanizacije Bošnjaka koju provode vlasti Republike Srpske, unutar Bosne i Hercegovine i kroz aktivnosti usmjerene prema međunarodnoj javnosti. Prema nalazima monitoringa, negiranje se pojavljuje kroz izjave političara i nosilaca javnih funkcija, posebno u Republici Srpskoj i Srbiji, djelovanje institucija, medijske sadržaje kojima se poriču ili relativizuju sudski utvrđene činjenice, ali i kroz svakodnevne oblike podrške počiniocima genocida poput murala, transparenata, skandiranja na sportskim događajima i javnih okupljanja. U izvještaju se navodi da je direktno poricanje genocida i dalje najčešći oblik negiranja, ali da je tokom protekle godine zabilježen i rast slučajeva veličanja osuđenih ratnih zločinaca i podrške počiniocima genocida. Projektni koordinator Mediacentra Sarajevo Tarik Moćević rekao je da je izvještajni period, osim slučajeva negiranja genocida, obilježila kampanja dehumanizacije bošnjačkog naroda koju su provodili Dodik i rukovodstvo Republike Srpske. Te pojave su evidentne i kroz lobističku kampanju prevenstveno prema Sjedinjenim Američkim Državama, što je posebno naglašeno u izvještaju. Analitičar Jasmin Mujanović, autor dijela izvještaja koji se bavi međunarodnim lobiranjem, naveo je da takve aktivnosti predstavljaju pokušaj prikazivanja Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje, što predstavlja oblik dehumanizacije i služi za opravdavanje diskriminatornih politika prema cijeloj etničkoj grupi. Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić rekao je da cilj monitoringa nije samo evidentiranje pojedinačnih slučajeva negiranja nego i stvaranje trajnog arhiva izjava i postupaka javnih ličnosti. "Kakvi god politički vjetrovi danas pušu, oni će proći. Ali decenijama od danas ostat će zapis o tome ko je i šta govorio o Srebrenici 30 godina nakon genocida", rekao je Suljagić. On je ocijenio da negiranje genocida nije pitanje prošlosti nego pokušaj oblikovanja budućnosti kroz reviziju sudski utvrđenih činjenica. Negiranje u medijima u Srbiji i RSAutori izvještaja upozoravaju da negiranje genocida ostaje snažno prisutno i u medijskom prostoru. Najveći broj zabilježenih slučajeva registrovan je u pojedinim medijima u Srbiji, među kojima se izdvajaju Informer, Alo i Politika. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, izvještaj navodi da su kao negatori ili platforme za širenje sadržaja kojima se negira genocid identifikovani na javnom entitetskom emiteru, Radio televiziji Republike Srpske (RTRS), te novinskoj agenciji SRNA, koja se takođe finansira javnim novcem. U izvještaju se također navodi da je za dio medija u Bosni i Hercegovini karakteristično izbjegavanje teme genocida u Srebrenici, što je, kako se ističe, bilo posebno vidljivo tokom obilježavanja 30. godišnjice genocida prošle godine. Snage Vojske Republike Srpske nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenica u julu 1995. godine ubile su najmanje 8.372 bošnjačka muškarca i dječaka, dok su žene, djeca i stariji prisilno protjerani. Međunarodni sud pravde i Haški tribunal utvrdili su da se radilo o genocidu. Prema podacima Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, 18 osoba osuđeno je pred Haškim tribunalom i njegovim nasljednikom za zločine povezane sa Srebrenicom, uključujući ratne lidere RS, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kojima su izrečene doživotne kazne zatvora. Međunarodni i domaći sudovi do sada osudili više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici. U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci više od 6.700 identifikovanih žrtava genocida. Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine ukopano je još deset žrtava, dok se za više od hiljadu nestalih osoba još traga.

Četvrt stoljeća prošlo je od početka gradnje, a Bosna i Hercegovina nije završila autocestu na evropskom Koridoru Vc koja bi povezala srednju Evropu s Jadranom. Od prvog kamena temeljca 2001. godine do danas izgrađeno je oko 250 kilometara autocesta širom BiH, u što je uloženo približno 2,1 milijarda eura. Veliki dijelovi mreže autocesta su nepovezani, pojedine dionice ne vode nikud, evropski tužitelji istražuju dodjele i provođenje ugovora, a rok završetka glavnog koridora od sjevera do juga pomaknut je s planirane 2012. na najmanje 2030. godinu, ako evropske banke nastave njegovo financiranje. Denis Lasić, ministar prometa Federacije BiH u prošlom mandatu i danas direktor Autocesta u ovom entitetu, nije odgovarao na pozive RSE, kao ni Radovan Višković, v. d. direktora Autocesta Republike Srpske koji je bio premijer ovog entiteta. "Prioritet bi trebao biti uvrštavanje naših autoputeva i brzih cesta u evropsku mrežu. Kod nas u BiH ne postoji jedinstvena saobraćajna politika. Zato imamo situaciju da se te ceste baziraju na povezivanje manjih centara u dva entiteta i ne postoji povezanost cijele mreže", kaže za RSE Mustafa Mehanović, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu. Izgradnja infrastrukture u ustavnoj je nadležnosti je Federacije BiH i Republike Srpske, njenih ministarstava za promet i entitetskih javnih preduzeća koje njima upravljaju. Entitet Federacija BiH ulaže isključivo u dio panevropskog Koridora Vc, koji bi trebao spojiti Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i hrvatsku luku Ploče, pri čemu se oslanja na kredite iz Evropske unije te domaće i turske izvođače. Entitet Republika Srpska razvija vlastitu mrežu od Banje Luke prema Doboju, Prijedoru, Brčkom, Bijeljini i Srbiji, a u poslove su, pored lokalnih, uključene i kineske građevinske firme, a novac su, uz evropske, osigurale i kineske državne banke. Svaki entitet ima svoj prioritetIzgradnju vode entitetska poduzeća i, prema njihovim podacima koje je analizirao Radio Slobodna Evropa, u BiH je izgrađeno blizu 250 kilometara autocesta. Od toga je oko 138 kilometara na području Federacije BiH, a oko 111 kilometara u Republici Srpskoj. Republika Srpska gradi ili priprema za gradnju više od 116 kilometara novih autocesta u različitim smjerovima, odvojenim i od postojećih u tom entitetu i od autoceste u Federaciji BiH. U Federaciji BiH trenutno je u gradnji oko 55 kilometara na Koridoru Vc koji spaja sjever i jug zemlje, dok su datumi početka ili nastavka radova na nekim dionicama neutvrđeni. Gradnja najskupljeg i tehnički najzahtjevnijeg dijela autoceste od Sarajeva do Mostara dužine 50 kilometara, uključujući dvocijevni 10-kilometarski tunel kroz planinu Prenj, nije ni počela. Procijenjena vrijednost tog dijela autoceste Vc, kojom bi se spojio sjever s jugom zemlje, iznosi približno 1,5 milijardi eura. Novac su osigurale razvojne banke EU i Evropska komisija, no one već duže od dvije godine razmatraju ko će biti izvođač, od nekoliko prijavljenih turskih građevinskih kompanija. Na istom autocestovnom koridoru dionica Buna-Počitelj, južno od Mostara, završena je prije nekoliko godina, ali ne vodi nikud, jer se čeka gradnja drugih dionica, kako bi zajedno bile stavljene u funkciju. EU novac pa kineski kreditiDionice autocesta u Federaciji BiH i Republici Srpskoj financirane su kreditom razvojnih banaka EU, grantovima Evropske komisije, novcem iz entitetskih budžeta i od naplate za korištenje autocesta. Izgradnja se financira i novcem od akciza (poreza) od 15-ak eurocenti te posebne putarine od oko 12 eurocenti na svaku litru goriva prodanog na benzinskim pumpama, koje se prikupljaju jedinstveno na nivou BiH i potom dijele između entiteta. Posljednjih godina Republika Srpska se okrenula prema Kini. Autocestu Banja Luka-Prijedor gradi kineska kompanija China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group, koja gradi i u Srbiji, na temelju koncesijskog ugovora čiji financijski detalji su proglašeni "poslovnom tajnom". Cijena ovog autoputa je porasla za 90 miliona eura od 2018. godine do danas. Dionice Vukosavlje-Brčko i Bijeljina-Brčko grade kineske državne kompanije China State Construction Engineering Corporation te China Overseas Engineering Group. Kredit je, pod nepoznatim uvjerima, uzet kod kineskih banaka. Ukupna vrijednost autocesta koje se trenutno grade u Republici Srpskoj prelazi milijardu eura. Autocesta Bijeljina-Rača vrijedna je oko 180 miliona eura od čega Srbija osigurava 80 posto, dok Republika Srpska sudjeluje s preostalih 20 posto sredstava. Izvođač radova je Integral Inženjering iz Laktaša kod Banje Luke. Prvobitni rok završetka bio je septembar 2025. godine, ali je "zbog imovinsko-pravnih problema" pomaknut na kraj 2026. ili prvu polovicu 2027. Iste firme godinama dobijaju posloveIzgradnja autocesta u Republici Srpskoj godinama je bila vezana uz nekoliko istih izvođača. Na većini dovršenih dionica ključnu ulogu imao je Integral inženjering iz Laktaša, često u partnerstvu s makedonskim Granitom, hrvatskim Konstruktorom ili drugim regionalnim kompanijama. Integral je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio oko 651,99 miliona eura prihoda, prema podacima CompanyWalla, koji se poziva na podatke financijskih agencija FIA i APIF. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Integralu i, danas pokojnom, vlasniku Slobodanu Stankoviću u oktobru 2022. godine. Kao razlog je navedeno povezivanje s korupcijom u građevinskom sektoru i bliskost s političkim vrhom Republike Srpske prevođenog bivšim entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom koji je također rodom iz Laktaša. Američke sankcije su ovoj firmi ukinute 2024. godine. Danas su, pored Integrala, među najvećim izvođačima radova u RS-u kineske državne građevinske kompanije. U Federaciji BiH slika je drugačija. Najveći broj poslova na središnjem dijelu Koridora Vc dobile su domaće privatne kompanije Euro-Asfalt i Hering, a ranije su poslove dobijali i ŽGP i Hidrogradnja iz Sarajeva koje su danas u stečaju, dok je turski Čengiz radio na tehnički zahtjevnim dionicama, kao što su tuneli. Euro-Asfalt je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio 813,39 miliona eura prihoda, prema podacima CompanyWalla. Na hercegovačkom dijelu koridora dominiraju Hering iz Širokog Brijega u Zapadnoj Hercegovini i azerbajdžanski Azvirt, kao i kineske kompanije Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group koje su bile angažirane na izgradnji mosta Počitelj i dionica prema granici s Hrvatskom. Hering je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio 241,93 miliona eura prihoda, dok je Azvirt od 2021. imao 111,97 miliona eura. Podružnica Sinohydro Corporation Limited u Sarajevu prijavila je 47,09 miliona eura, a podružnica Powerchina Roadbridge Group nije prijavila prihode. Podružnica Cengiz Construction u Sarajevu prijavila je oko 30,13 miliona eura prihoda. Sinohydro, Azvirt i Powerchina te Hering su u maju 2024. stavljene na "crnu listu" Autocesta FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji, što je značilo da se dvije godine nisu mogle prijavljivati na nove tendere ove entitetske kompanije. Radovi na nekoliko dionica kroz Federaciju BiH privremeno su obustavljeni, a novac za izgradnju "zaleđen", dok Evropsko javno tužiteljstvo istražuje dodjele ugovora, ali i naknadno uvećavanje troškova izgradnje pojedinih dionica za desetke miliona eura na čemu radi domaće tužiteljstvo. Vlasti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj najavile su da bi do jeseni 2026. godine u promet trebalo biti pušteno nekoliko dionica dugih ukupno oko 50 kilometara, što se podudara s izborima u BiH zakazanih za 4. oktobar. Otvaranje tih dionica neće dovesti do cilja zacrtanog prije 25 godina - da se izgradi neprekinuta prometna veza koja će povezati sjever i jug BiH i Evrope.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je na sjednici u četvrtak Nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija. Nacrt odluke, čiji je predlagač Ministarstvo vanjskih poslova BiH, bit će upućen u daljnju proceduru ratifikacije. Sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su 28. aprila u Dubrovniku predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, tokom samita Inicijative triju mora. Projektom je predviđeno povezivanje plinskih sistema dviju država pravcem Split – Zagvozd u Hrvatskoj i Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik u BiH. Planiran je i pravac od Posušja preko Gruda i Širokog Brijega do Mostara, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu i Čapljini, kao i dodatni pravac Kladanj – Tuzla. Južna interkonekcija trebala bi Bosni i Hercegovini osigurati novi pravac opskrbe prirodnim plinom preko Hrvatske, čime bi se povećala energetska sigurnost zemlje i smanjila ovisnost o ruskom plinu. Nakon što Vijeće ministara utvrdi prijedlog odluke o ratifikaciji, Ministarstvo vanjskih poslova dostavlja ga Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru. Predsjedništvo potom od Parlamentarne skupštine BiH traži prethodnu saglasnost za ratifikaciju međunarodnog sporazuma.

Sud Bosne i Hercegovine odredio je jednomjesečni pritvor poljskom državljaninu Bartlomieju Wlodzimierzu Krakowiaku, osumnjičenom da je zapalio vanjski oltar Crkve svetog Jakova i oštetio kip Gospe u Međugorju. Tužiteljstvo BiH ga sumnjiči za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te izazivanje opće opasnosti. Prema rješenju Suda BiH, pritvor može trajati mjesec dana, odnosno do 28. augusta 2026. godine ili do drugačije odluke Suda. Pritvor je određen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio navedena krivična djela, kao i zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti krivično djelo. Za djela koja mu se stavljaju na teret zakon predviđa kazne koje se, zavisno od pravne kvalifikacije, kreću od nekoliko mjeseci do osam godina zatvora. Prema riječima tužiteljice Nives Kanevčev na ročištu pred Sudom BiH u četvrtak, 30. jula, osumnjičeni Krakowiak je tokom saslušanja priznao krivična djela koja se odnose na oštećenje Crkve i skrnavljenje kipa Gospe, te rekao da je "sve sam planira". Navela je i da je osumnjičeni rekao da se ne kaje zbog onog što je učinio, kao i da bi sve ponovio. Objasnila je da je on priznao tokom saslušanja da je u BiH došao prije dva mjeseca te da je to vrijeme koristio za planiranje i pripremanje krivičnih djela. Osumnjičeni Krakowiak je na početku ročišta rekao da ne želi imati branitelja, tvrdeći da mu to nije potrebno. Nakon dva upozorenja suca Miroslava Janjića da je u ovoj fazi postupka to neophodno, složio se, kazavši da će poštovati pravila Suda BiH. Braniteljica osumnjičenog Denisa Gačanin je umjesto mjere pritvora zatražila mjere zabrane za osumnjičenog, rekavši da njen branjenik nije "htio nikog povrijediti, nego, prema vlastitim riječima, dokazati da je sve laž, da su vidjelice prevara, kao i da je Gospa iz Međugorja đavo". Osumnjičeni Poljak je na zahtjev suca da se izjasni o prijedlogu Tužiteljstva rekao da želi ostati u pritvoru. "Saglasan sam s prijedlogom i spreman ostati u pritvoru", rekao je Krakowiak. Incidenti za koje je osumnjičen dogodili su se rano ujutro u utorak u Međugorju, mjestu na jugu Bosne i Hercegovine koje godišnje privlači hiljade katoličkih hodočasnika iz cijelog svijeta. Policija u Čitluku najprije je zaprimila prijavu da je na kipu Gospe na lokalitetu Podbrdo ispisan uvredljivi natpis "Đavao u suknji". Nakon toga je prijavljen požar na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nadzorne kamere zabilježile su osobu kako polijeva oltar zapaljivom tekućinom, nakon čega ga pali. Krakowiak je uhapšen nekoliko sati poslije na području Zapadne Hercegovine. Osumnjičeni je ranije bio poznat dijelu poljske katoličke javnosti zbog višesedmičnog hodočašća u Međugorje. Poljski katolički mediji objavljivali su njegova svjedočenja o životu obilježenom ovisnostima, sukobima sa zakonom i depresijom, nakon čega je, prema vlastitim navodima, doživio vjersko obraćenje. Međugorje je jedno od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta. Vatikan je u septembru 2024. godine odobrio javno štovanje i organizirana hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnoj prirodi navodnih ukazanja Djevice Marije.

Ruski državljanin Ilia Perekopskii, potpredsjednik Telegrama, neće dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine na sjednici Vijeća ministara BiH, 30. jula. Prijedlog o njegovom prijemu u državljanstvo skinut je s dnevnog reda sjednice u četvrtak, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar prometa i komunikacija Edin Forto. Za RSE je potvrđeno da su razlog dodatne provjere navedene osobe. Perekopskii, ruski državljanin, zatražio je državljanstvo BiH kao osoba od naročite koristi za državu. Zahtjev je podnesen na osnovu preporuke Privredne komore Republike Srpske, koja je navela da bi Perekopskii mogao imati pozitivan utjecaj na privredne i razvojne tokove u BiH. Kao jedan od razloga za preporuku navedena je njegova namjera da preuzme udio u banjalučkoj kompaniji EVA Genesis, koja je najavila ulaganja u digitalni marketing i komunikacije, informacione tehnologije i modnu industriju. Vlasnica EVA Genesisa je ruska državljanka Ljudmila Budilova, koja je u septembru 2025. također dobila državljanstvo BiH kao osoba od posebnog značaja za privredu, nakon preporuke Privredne komore RS-a. Ministarstvo civilnih poslova BiH ranije je za RSE potvrdilo da su u slučaju Perekopskog pribavljena mišljenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Službe za poslove sa strancima i Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara. Sadržaj i rezultati sigurnosnih provjera nisu javno dostupni. Perekopski je jedan od najbližih saradnika osnivača Telegrama Pavela Durova, a prije Telegrama bio je među rukovodiocima ruske društvene mreže VKontakte.

Ruski državljanin Ilia Perekopskii, potpredsjednik aplikacije Telegram i dugogodišnji suradnik njenog osnivača Pavla Durova, zatražio je državljanstvo Bosne i Hercegovine kao osoba od naročite koristi za državu. Zahtjev za stjecanje državljanstva Ilije Perekopskog uvršten je u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH zakazane za 30. juli. O njemu će se raspravljati tek ako tačka bude usvojena na sjednici. Kako su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili iz Ministarstva civilnih poslova, Perekopskii je zahtjev podnio na osnovu člana 13 Zakona o državljanstvu BiH, koji omogućava prijem stranih državljana ako to predstavlja naročitu korist za BiH. "Službeni podnosilac zahtjeva je punomoćnik lica, advokat Miloš Kudra iz Banje Luke, temeljem preporuke Privredne komore Republike Srpske od 29. aprila 2026. godine", naveli su za RSE iz Ministarstva. Konačnu odluku o prijemu stranog državljanina u državljanstvo BiH donosi Vijeće ministara BiH konsenzusom. Prema odgovoru dostavljenom RSE iz Ministarstva civilnih poslova, Privredna komora RS-a u svojoj preporuci je navela da bi Perekopskii "mogao imati pozitivan utjecaj na privredne i razvojne tokove Republike Srpske i BiH". Kao jedan od razloga navodi se da želi preuzeti udio u kompaniji "EVA Genesis" d.o.o. Banja Luka. U preporuci se dodaje da ova kompanija planira investirati značajna sredstva u BiH kroz projekte iz oblasti digitalnog marketinga i komunikacija, informacionih tehnologija i modne industrije. Više detalja o tome na koji način će to učiniti nije navedeno. Šta kaže Privredna komora RS-a?Predsjednik Privredne komore RS-a Goran Račić rekao je za RSE da se preporuke ne daju na osnovu državljanstva podnosioca zahtjeva, već poslovnih planova koje namjerava realizirati. "Ako se radi o ljudima koji imaju ozbiljne poslovne aktivnosti, mi procijenimo da ti ljudi, uz preporuke drugih institucija koje su uključene u proceduru, mogu dobiti preporuku za sticanje državljanstva", rekao je Račić. Dodao je da je Privredna komora ranije davala slične preporuke i državljanima drugih zemalja. "Mi ne gledamo da li je neko iz Rusije ili neke druge države. Imali smo ljude iz Njemačke, Austrije, Italije i drugih zemalja koji su tražili državljanstvo. Gledaju se poslovni planovi i procjenjuje da li mogu opravdati poslovne aktivnosti koje najavljuju", kazao je Račić. On je naveo da nakon preporuke slijede sigurnosne provjere nadležnih institucija prije nego što prijedlog bude upućen Vijeću ministara BiH. Račić je rekao i da se ne može precizno sjetiti dokumentacije o Perekopskom jer je preporuka data ranije. Sigurnosne provjereIz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da su za Perekopskog pribavljena mišljenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), Službe za poslove sa strancima i Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH. Potvrđeno je i da su provedene sigurnosne provjere, ali njihov sadržaj i zaključci nisu dostupni javnosti. "Informacije koje se odnose na ishod sigurnosnih provjera, odnosno sadržaj mišljenja nadležnih institucija ne mogu se dostaviti imajući u vidu propise kojima je uređena zaštita tajnih podataka", naveli su iz Ministarstva. Firma u Banjoj Luci na koju se poziva preporukaKompanija "EVA Genesis" d.o.o. Banja Luka, koja se navodi kao dio poslovnih planova povezanih sa zahtjevom za državljanstvo, registrirana je u aprilu 2025. godine. Prema podacima iz sudskog registra, osnivač i vlasnik kompanije je ruska državljanka Ljudmila Budilova sa stopostotnim udjelom, dok je kao direktor upisan Jevgenij Budilov. Firma je registrirana za obavljanje vanjskotrgovinske djelatnosti s osnivačkim kapitalom od jedne konvertibilne marke. Osnivačica EVA Genesisa Budilova je odlukom Vijeće ministara BiH 17. septembra 2025. godine dobila državljanstvo BiH, kao osoba od posebnog značaja za privredu, na prijedlog Privredne komore RS-a. Iz javno dostupnih registarskih podataka nije vidljivo da je promjena vlasništva u kompaniji EVA Genesis već provedena, iako se u dokumentaciji na koju se poziva Ministarstvo civilnih poslova navodi da je Perekopskii u postupku preuzimanja udjela u kompaniji. RSE je pokušao kontaktirati kompaniju putem istaknutog broja telefona, koji je ujedno i broj advokata Miloša Kudre, koji je prema podacima Ministarstva civilnih poslova punomoćnik Perekopskog u postupku stjecanja državljanstva. Kudra nije želio govoriti o predmetu te je rekao da je ranije zastupao kompaniju u određenim postupcima, ali da nema kontakt s njenim vlasnicima. Medijski navodi o poreznim problemima u RusijiRuski mediji su u augustu 2024. godine objavili da je Federalna porezna služba Rusije blokirala račune Perekopskog u nekoliko banaka zbog navodno nepodnesenih poreskih prijava i neizmirenih poreskih obaveza. Agencija RIA Novosti tada je, pozivajući se na podatke poreznih organa i servis BIR-Analyst, objavila da su dvije kompanije povezane s njim prestale s radom, ali da nisu u potpunosti izmirile obaveze prema poreskim organima. Njegov dugogodišnji saradnik i osnivač Telegrama Pavel Durov našao se u fokusu ruskih vlasti i 29. jula ove godine, kada je protiv njega podignuta optužnica zbog navodnog pomaganja terorističkim aktivnostima. Ruske sigurnosne službe tvrde da su ukrajinske specijalne službe koristile pojedine Telegram botove za regrutiranje mladih Rusa za sabotaže i terorističke aktivnosti. Telegram je na optužbe reagirao objavom fotografije Durova kako pokazuje srednji prst.

Ustavni sud Republike Srpske u narednih mjesec dana odlučiće da li je usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika RS, kojima postaje kažnjivo javno isticanje i promovisanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Dok Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine dozvoljava baštinjenje tradicije u pješadijskim pukovima Armije BiH kroz određene simbole poput ljiljana, šahovnice i dvoglavog orla, novi entitetski propisi za isticanje i promovisanje ljiljana, simbola nekadašnje Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđaju zatvorske kazne, a u tom kontekstu ih izjednačava sa simbolima ustaške NDH. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS saopštilo je 29. jula da je prihvatilo zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS za ocjenu ustavnosti tog zakona, kao i zahtjev koji se odnosi na izmjene Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti. Narodna skupština RS usvojila je 9. jula dopune Krivičnog zakonika kojima je predviđena kazna do tri i po godine zatvora za svakoga ko putem medija, društvenih mreža, na javnom mjestu ili javnom skupu "promoviše, veliča, širi, podržava ili podstiče pozitivno vrednovanje, prihvatanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH i javno isticanje i promovisanje zastava i simbola Armije BiH". Usvajanju zakona prethodile su kritike pravnih stručnjaka i zvaničnika koji upozoravaju da bi njegove odredbe mogle biti u koliziji sa Zakonom o odbrani BiH. Tim zakonom uspostavljena su tri pješadijska puka Oružanih snaga BiH koji baštine tradiciju Armije RBiH, Vojske Republike Srpske i Hrvatskog vijeća odbrane, a njihovi pripadnici koriste ta obilježja tokom službenih vojnih ceremonija. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa ocijenilo je da su zahtjevi Kluba Bošnjaka prihvatljivi i najavilo da će meritornu odluku donijeti u ustavnom roku od mjesec dana. Odbijen zahtjev za ocjenu ustavnosti deklaracije koja poziva na 'produbljivanje saradnje' RS sa SrbijomIstovremeno, Vijeće je odbacilo zahtjev Kluba Bošnjaka kojim je osporena Deklaracija o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, koju je Narodna skupština RS usvojila 7. jula. Deklaracijom se, između ostalog, poziva na vraćanje nadležnosti sa nivoa BiH na Republiku Srpsku, ukidanje mandata visokog predstavnika, zaštitu imovine RS i jačanje saradnje svih oblika, te "sigurnosne" saradnje sa Srbijom. Ustavni sud RS ocijenio je da deklaracija nema karakter opšteg pravnog akta, jer ne sadrži pravne norme koje uređuju društvene odnose, već predstavlja politički stav parlamenta. Zbog toga je zaključeno da Vijeće nije nadležno da razmatra navode o povredi vitalnog nacionalnog interesa. Kancelarija visokog predstavnika (OHR) upozorila je nedavno da specijalne paralelne veze RS i Srbije moraju ostati u okvirima Dejtona. Iz Kancelarije je za Radio Slobodna Evropa navedeno da takva saradnja ne smije zadirati u nadležnosti države Bosne i Hercegovine.

Poljski državljanin Bartolomej Wlodzimierz Krakowiak, osumnjičen za skrnavljenje i paljenje vjerskih objekata u Međugorju, bit će predat Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine koje će odlučiti o daljnjim mjerama u ovom slučaju. Iz Tužiteljstva BiH saopćeno je da će dežurni tužitelj nakon ispitivanja 31-godišnjeg osumnjičenog odlučiti o eventualnom prijedlogu za određivanje pritvora i drugim istražnim radnjama. Krakowiak se tereti za krivično djelo oštećenja ili rušenja vjerskih objekata iz člana 145b. Krivičnog zakona BiH, nakon što je u utorak, 28. jula, u Međugorju zabilježeno oštećenje više vjerskih objekata, uključujući kip Gospe, a u Crkvi svetog Jakova izazvan je požar. Poljak kojeg Tužiteljstvo BiH sumnjiči za skrnavljenje i paljenje vjerskih objekata u Međugorju ranije je bio poznat u poljskim katoličkim medijima po višesedmičnom hodočašću upravo u to hercegovačko svetište. Katolički mediji u toj zemlji objavljivali su njegova svjedočenja o životu obilježenom ovisnostima, problemima sa zakonom i depresijom, nakon čega je, prema vlastitim riječima, krenuo putem vjerskog obraćenja. Središnje mjesto u toj priči zauzimalo je upravo Međugorje. Krakowiak je 2017. godine, prema objavama na društvenim mrežama, prepješačio oko 1.300 kilometara od Varšave do hercegovačkog svetišta. O tom putovanju govorio je kao o prekretnici koja mu je promijenila život. Tvrdio je da je na put krenuo u trenutku duboke lične krize, gotovo bez novca i bez jasnog plana, uvjeren da u Međugorju može pronaći novi početak. Njegovo putovanje pratili su poljski vjernici na društvenim mrežama, a nakon dolaska u Međugorje počeo je gostovati na brojnim susretima, tribinama i vjerskim okupljanjima. U intervjuima je Međugorje opisivao kao mjesto koje mu je pomoglo da izađe iz najtežeg perioda života. Hapšenje poljskog državljanina uslijedilo je nakon brojnih reakcija političkih predstavnika u BiH i Hrvatskoj, od kojih su pojedini događaj opisivali kao "napad na katoličke vjernike i Međugorje" kao jedno od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta u ovom dijelu Europe. Nadležne institucije za sada nisu saopćile motive osumnjičenog niti su događaj kvalificirale na taj način. Međugorje je međunarodno poznato od 1981. godine, kada je grupa djece tvrdila da im se ukazala Djevica Marija, nakon čega su milioni hodočasnika iz cijelog svijeta posjetili ovo hercegovačko mjesto. Vatikan je u septembru 2024. odobrio javno štovanje i hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnom karakteru navodnih ukazanja Djevice Marije.

"Svaki čas". Tako iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine odgovaraju za Radio Slobodna Evropa na upit kada će biti poznat izgled glasačkog listića na ovogodišnjim opštim izborima 4. oktobra. Pitanje o njegovom izgledu se nametnulo zbog činjenice da će biti izmijenjen zbog uvođenja novih izbornih tehnologija, koje će prvi put ove godine biti primjenjene na izborima u Bosni i Hercegovini. Trebale bi suzbiti mogućnost izbornih manipulacija na biralištima. Uvođenje reforme izbornog procesa znači i uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera za glasačke listiće. No, šta to konkretno znači za birače? Organizacije koje prate izborni proces kažu da se već trebalo krenuti sa edukacijom kako glasati, upozoravajući da bi novi način glasanja mogao dovesti do većeg broja nevažećih listića. Šta kažu u Centralnoj izbornoj komisiji?Za konačan izgled glasačkog listića zadužena je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Ova državna institucija treba predstaviti listić na kojem će građani birati članove Predsjedništva BiH, poslanike državnog i entitetskih parlamenata, te kantonalnih skupština. Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da objavu očekuju u narednim danima. Navode i kako će proces glasanja biti "jednostavniji", te da birače ne očekuju drastične promjene u samom postupku. Prema njihovom pojašnjenju, na prednjoj strani glasačkog listića nalaziće se nazivi političkih subjekata i redni brojevi kandidata, dok će na poleđini biti odštampano uputstvo za glasanje. Kao sastavni dio izbornog materijala birači će odvojeno dobiti i kandidatske liste sa imenima svih kandidata političkih subjekata, što predstavlja najveću novinu u odnosu na dosadašnje izbore. "Kada je u pitanju način glasanja, jedina novina je da će birači morati odabrati političku opciju i do tri preferencije ili samo političku opciju. Ukoliko građani označe samo preferencije, bez odabira političke opcije, takav glasački listić smatraće se nevažećim. Vjerujemo da ćemo kroz adekvatnu i intenzivnu edukativnu kampanju doći do svih birača i prenijeti im neophodne informacije", naveli su u CIK-u za RSE. U Centralnoj izbornoj komisiji BiH očekuju da će biometrijska identifikacija birača i skeneri za glasačke listiće spriječiti višestruko glasanje, glasanje u ime drugih osoba i zloupotrebu identiteta preminulih birača. Optički skeneri bi, navode, trebalo da onemoguće naknadno ubacivanje listića, dopisivanje preferencija i manipulacije prilikom brojanja glasova. Zašto postoji strah od velikog broja nevažećih listića?Za razliku od Centralne izborne komisije BiH, organizacije koje prate izborni proces strahuju od povećanog broja nevažećih listića zbog činjenice da će građani prvi put glasati na drugačiji način nego do sada. U Koaliciji "Pod lupom", koja prati izborni proces, upozoravaju da bi prilagođavanje novim pravilima moglo predstavljati izazov za dio birača, posebno stariju populaciju koja je decenijama navikla na isti način glasanja. "Mi ulazimo u edukaciju birača jako kasno. Sada je već skoro avgust, a još uvijek ne znamo ni kako će izgledati finalni glasački listić. Ostaće nam možda mjesec dana prije izbornog dana za samu edukaciju birača", rekao je za RSE Hasan Kamenjaković, menadžer za odnose s javnošću Koalicije "Pod lupom". Prema njegovim riječima, moguće je da će određeni broj birača zbog nedovoljne informisanosti napraviti greške prilikom glasanja. "Moguće je da će biti određeni broj nevažećih glasačkih listića zbog toga što će biti određeni broj birača koji neće biti edukovan na vrijeme", kaže Kamenjaković. Slično upozorenje dolazi i iz Transparency Internationala BiH. Damjan Ožegović smatra da bi najveći izazov mogla predstavljati upravo edukacija građana o novom načinu glasanja. "Možda se, čak, i već malo kasni sa edukacijom birača", rekao je Ožegović za RSE, dodajući da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti starijim biračima koji su manje navikli na promjene procedura. Na Opštim izborima 2022. godine u BiH bilo je oko sedam odsto nevažećih glasačkih listića, što predstavlja više od 110.000 glasova. Zbog toga organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da treba sprovesti širu kampanju o promjenama na izborima, kako bi se broj nevažećih listića smanjio, a ne povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus. Uvođenje novih izbornih tehnologija istorijski iskorak za izbore u BiHU Misiji OSCE-a u BiH poručuju kako imaju informaciju da je izgled glasačkih listića usaglašen i spreman za objavljivanje. Ahmed Rifatbegović, politički savjetnik Misije OSCE u BiH ocjenjuje da postoji određeno kašnjenje u informativnoj kampanji i edukaciji građana o novim izbornim tehnologijama koje će biti primijenjene na opštim izborima. Vjeruje da će Centralna izborna komisija BiH i međunarodni partneri uspjeti da nadoknade izgubljeno vrijeme. Ističe da je, prema informacijama sa kojima raspolaže, usaglašen izgled glasačkih listića, čime su stvoreni uslovi za početak intenzivne kampanje. On navodi da će Centralna izborna komisija BiH uskoro pokrenuti sveobuhvatnu kampanju informisanja građana. "Mislim da je važno pojasniti da je krajnje neprimjereno da se cjelokupan teret jednog ovako sveobuhvatnog i kompleksnog projekta prebaci na samo jednu instituciju - ovdje mislim na Centralnu Izbornu komisiju BiH. Ni u jednoj državi, članici OSCE-a, u kojoj se primjenjuju neke od izbornih tehnologija, teret uvođenja izbornih tehnologija nije bio na jednoj instituciji, nego je iza projekta stao cjelokupan državni aparat, sa svim svojim institucijama i instrumentima", rekao je za RSE Ahmed Rifatbegović, politički savjetnik Misije OSCE u BiH. Govoreći o novinama u glasanju, naveo je da na glasačkim listićima za zakonodavna tijela više neće biti ispisana imena kandidata, već samo nazivi političkih stranaka. Kandidatske liste će se nalaziti u glasačkim kabinama kako bi birači mogli dati preferencijalne glasove. Misija OSCE-a, će, dodaje, pružiti podršku kroz edukativne video-materijale i simulacije glasanja na više od 60 lokacija širom Bosne i Hercegovine u saradnji s Kancelarijom Vijeća Evrope. U aktivnosti će biti uključene i pojedine agencije Ujedinjenih nacija. Rifatbegović je podsjetio da uvođenje elektronske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i elektronskog prijenosa rezultata predstavlja najveću reformu izbornog sistema BiH od usvajanja Izbornog zakona. Ocijenio je da će nove tehnologije spriječiti najveći dio izbornih prevara koje su se dešavale na izborni dan. Upozorio je da one ne mogu otkloniti eventualne manipulacije koje nastaju prije otvaranja biračkih mjesta. Koje nepravilnosti može, a koje ne može spriječiti novi sistem?Proces uvođenja novih izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini vrijedan je oko 38 miliona eura (74,5 miliona KM). Provodi ga konzorcij predvođen kompanijom Smartmatic BH, sa firmom Smartmatic International Holding iz Holandije, te sarajevskom kompanijom DCS. Damjan Ožegović iz Transparencyja smatra da bi, ukoliko tehnologije budu primijenjene u potpunosti, ovo mogli biti "najpošteniji izbori od kraja rata u BiH" kada je riječ o samom izbornom danu, dok iz Koalicije "Pod lupom" navode da bi nove tehnologije trebalo da “eliminišu većinu dokazanih izbornih prevara na biračkim mjestima". Ipak, sagovornici RSE upozoravaju da tehnologije ne mogu spriječiti nepravilnosti koje se dešavaju prije izlaska birača na birališta. Prema podacima Koalicije "Pod lupom", do sada je zabilježeno 38 slučajeva izbornih nepravilnosti, od kojih se 27 odnosi na preuranjenu izbornu kampanju. Centralna izborna komisija BiH je do sada izrekla pet kazni u ukupnom iznosu većem od 22.000 maraka maraka (više od 11.000 evra).

SOS telefon 1265 za žrtve nasilja u porodici u Federaciji BiH postoji već godinama, ali je tek sada dobio zakonski okvir i osigurano finansiranje. Novi Pravilnik o funkcionisanju SOS linije, koji je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo na objavu u Službenim novinama, trebao bi unaprijediti zaštitu žrtava i standardizovati način pružanja pomoći. Linija će, kao i do sada, biti dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, putem besplatnog broja 1265, ali će prvi put njen rad biti finansiran iz budžeta Federacije BiH. Aida Behrem iz organizacije Žene sa Une, koja godinama pruža podršku žrtvama nasilja, kaže da pravilnik predstavlja važan iskorak, iako SOS telefon nije novina. "Vjerujemo da će u velikoj mjeri olakšati rad nama, odnosno operaterima na SOS liniji, s obzirom da su predviđena i sredstva u budžetu Vlade Federacije za njeno funkcionisanje, ali I potencijalnim žrtvama nasilja u porodici dati dodatnu mogućnost da koriste ovaj telefon 24/7", kaže Behrem za Radio Slobodna Evropa (RSE). Godišnje između 300 i 400 pozivaNevladina organizacija Žene sa Une pokriva područje Unsko-sanskog kantona, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Godišnje zaprimi između 300 i 400 poziva, a u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je oko 80 poziva. Iza svakog, kaže Behrem, se krije drugačija životna priča. "Saslušamo s kakvim izazovima se osoba koja poziva suočava i odgovaramo joj u smislu davanja emocionalne podrške, pravnog savjetovanja, načina kako se obratiti nadležnim institucijama. U situacijama kada prijeti eskalacija, uz saglasnost žrtve, pozivamo nadležne institucije. U ekstremnim situacijama kada operaterka, odnosno operater ocijeni da je nužno pozvati nadležne institucije, upućujemo poziv", ističe Behrem. Prema njenim riječima, zaposleni u ovoj sigurnoj kući dežuraju cijeli dan, a zbog nedostatka budžetskih sredstava, nisu u mogućnosti zaposliti operatere koji bi radili samo taj posao. I u Zenici i Sarajevu slična situacijaI u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje djeluje nevladina organizacija "Medica", kažu da je telefonska linija za prijavu nasilja otvorena 24 sata na dan, te da operaterke pružaju adekvatne informacije i podršku u datom momentu. "Ono što mislim da će se poboljšati, to je da ćemo imati jedan dokument koji reguliše SOS telefone i da će konačno se riješiti finansiranje podrške i rada SOS telefona, samim tim i da će žrtve nasilja i dalje prijavljivati nasilje na SOS-u, a nadležno ministarstvo da će preuzeti obavezu adekvatnog finansiranja ove podrške", kaže za RSE Sabiha Husić, direktorica ove zeničke organizacije. I u sarajevskoj nevladinoj organizaciji "Fondacija lokalne demokratije" ističu da su od 2004. godine uspostavili SOS crvenu liniju za prijavu nasilja, koja danas djeluje u sastavu sigurne kuće. "Najčešći razlozi obraćanja odnose se na prijavu nasilja u porodici i drugih oblika nasilja, pružanje pravnih i medicinskih informacija, kombinovane oblike podrške, te upućivanje na druge dostupne usluge", navodi za RSE Melika Musa, psihologinja Sigurne kuća Fondacije lokalne demokratije. Tokom protekle godine putem SOS telefona zaprimljeno je 1.366 poziva. Musa navodi i da je donošenjem Pravilnika o funkcionisanju SOS telefonske linije Federacija BiH napravila značajan iskorak ka uspostavljanju jedinstvenog, održivog i kvalitetnijeg sistema zaštite žrtava nasilja. "Prvi put jasno su definisani standardi rada, odgovornosti svih uključenih aktera, način pružanja podrške, kao i budžetsko finansiranje koje osigurava kontinuitet rada SOS linije. Time se stvaraju uslovi za bržu, stručniju i koordinisaniju reakciju institucija, uz jačanje povjerenja žrtava da će, kada zatraže pomoć, dobiti pravovremenu i adekvatnu zaštitu", kaže ona. Pravilnik uređuje ono što je godinama bila praksaNovi pravilnik detaljno propisuje organizaciju rada SOS linije, standarde pružanja usluge, zaštitu privatnosti korisnika, način vođenja evidencije, izvještavanje i saradnju sa institucijama. Žrtvama nasilja omogućiće da u svakom trenutku dobiju stručnu psihosocijalnu podršku, informacije o svojim pravima, procjenu rizika, upute o načinima zaštite, kontakte nadležnih institucija i sigurnih kuća. U slučajevima neposredne opasnosti, operateri, u skladu s propisanim procedurama, moći će pokretati hitno postupanje radi zaštite života i sigurnosti žrtve, navodi se u pojašnjenju nadležnog ministarstva. Iako iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da su za rad SOS linije ove godine izdvojili 100.000 maraka (oko 50.000 eura), direktorica organizacije "Medica" iz Zenice kaže da se radi o "simboličnoj podršci". "Ako podijelimo 100.000 maraka na pet sigurnih kuća koliko imamo i koje vode SOS telefon, to je po sigurnoj kući oko 20 hiljada, za 365 dana pružanja podrške. Ja smatram da to nije dovoljno za godinu dana rada. Mi smo, što se tiče SOS telefona, sve to radili na volonterskoj osnovi. Prvi put ove godine operaterke dobijaju određenu simboličnu nadoknadu za rad SOS telefona", ističe Sabiha Husić. Donošenjem pravilnika u Federaciji BiH će prvi put biti uspostavljen jedinstven obrazac za evidentiranje podataka koji su proistekli iz poziva na svim SOS telefonskim linijama u ovom bh. entitetu. Time će biti omogućeno objedinjavanje statističkih podataka, sistemska analiza primljenih poziva, reakcija nadležnih institucija, kao i kvalitetnije prepoznavanje trendova i izazova u oblasti zaštite od nasilja, kažu sagovornice RSE. Inače, usvajanje pravilnika nastavak je reformi koje su počele prošle godine izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Tada su proširene ovlasti policije, uvedena obavezna procjena rizika od ponavljanja nasilja, predviđen elektronski nadzor za osobe kojima je izrečena zabrana prilaska žrtvi. Istovremeno, u Krivični zakon Federacije BiH prvi put je uvršteno krivično djelo femicida. Kakva je situacija u RS?Trenutno u Republici Srpskoj postoje tri nevladine organizacije koje imaju dežurne osobe na SOS liniji 1265, 24 sata dnevno, svih sedam dana u sedmici. Kako kaže za RSE Radmila Žigić, direktorica nevladine organizacije "Lara" iz Bijeljine, na telefonski broj javljaju se zaposleni u ovoj sigurnoj kući, koji imaju odgovarajuću obuku i kvalifikacije. "Vi ne možete uvijek obezbijediti da vam 24 časa bude dostupan psiholog preko SOS linije, ali je jako važno da osobe koje da dežuraju na SOS liniji i koje se javljaju, imaju određene senzibilitete i razumiju šta nasilje znači i u kakvoj situaciji se sve može nalaziti osoba koja zove", dodaje ona. Ističe i da su tokom 20 godina rada sa žrtvama nasilja imali situacije u kojima su, dok poziv traje, alarmirali policiju da izađe na mjesto gdje se nasilje događa. "Godišnje imamo oko 800 do 1.000 poziva. U Republici Srpskoj tri organizacije održavaju SOS liniju i prebacuju poziv prema fizički najbližoj sigurnoj kući. Tako da se mi javljamo i na pozive iz Trebinja, Foče, Rogatice, Vlasenice i istočnog Sarajeva, Bijeljine. Veliko područje pokriva", kaže Žigić. I u ovoj organizaciji problem predstavlja nedostatak kadra. "Pa, obzirom da mora biti dostupna 24 sata, sedam dana u nedjelji, pa to podrazumijeva tri osobe tokom dana, podijeljeno na sedam radnih dana. Nama pozive na SOS liniju primaju koleginice koje rade u sigurnoj kući, s tim što radnim danima pozive preuzimamo mi u kancelariji, preuzimaju dvije osobe obučene za to u kancelariji, jedna je pravnica. A u sigurnoj kući javlja se osoblje koje je trenutno dežurno. Ponekad to, zaista, jesu stručne radnice u prvoj i drugoj smjeni, ali u trećoj smjeni javlja se osoblje koje je dežurno. To su često medicinske sestre ili druge osobe koje su prošle potrebne obuke za rad u sigurnoj kući", kaže ona. U BiH nema zvaničnih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice. Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, podaci su Fondacije Cure.

Policija je uhapsila osobu koja se dovodi u vezu s oštećenjem Gospinog kipa na Podbrdu i požarom na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju, saopćeno je 28. jula iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK). Osoba je pronađena i uhapšena na području Zapadnohercegovačkog kantona u zajedničkoj akciji policijskih službenika dvaju kantona. Policija nije objavila identitet uhapšene osobe. Rano ujutro u utorak, policijska stanica Čitluk zaprimila je prijavu da je na Gospinom kipu na Podbrdu ispisan uvredljivi sadržaj. Na kipu je ispisana poruka "Đavo u suknji". Pola sata kasnije, oko 5 sati, policiji je prijavljen požar na vanjskom dijelu oltara Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nadzorna kamera zabilježila je osobu kako vanjski oltar crkve polijeva zapaljivom tekućinom, a potom ga pali. Policijski službenici i inspektor za zaštitu od požara MUP-a HNK obavili su uviđaj pod nadzorom tužitelja Kantonalnog tužiteljstva u Mostaru. Nad uhapšenom osobom bit će provedena kriminalistička obrada i druge zakonom propisane mjere i radnje, pod nadzorom nadležnog tužiteljstva, naveli su iz policije. Iz MUP-a HNK zahvalili su građanima i medijima na dostavljenim informacijama za koje navode da su doprinijele pronalasku osobe koja se dovodi u vezu s događajima. Iz Župnog ureda Međugorje događaje su nazvali činom vandalizma, navodeći da su odmah počeli čišćenje i sanaciju oštećenih prostora. "Svetište ostaje otvoreno svim hodočasnicima. Molitveni program odvija se redovito, a svi prostori ubrzano se čiste i osposobljavaju", saopćeno je iz Župnog ureda. Vjernike su pozvali da na vandalizam odgovore "molitvom, postom i praštanjem" te poručili da mole za "obraćenje srca onih koji su počinili ovo djelo". Međugorje, na jugu Bosne i Hercegovine, jedno je od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih mjesta u regiji. Vatikan je u septembru 2024. odobrio javno štovanje i hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnom karakteru navodnih ukazanja Djevice Marije.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopštilo je 27. jula da je uputilo na objavu u Službene novine Federacije BiH Pravilnik o funkcionisanju SOS telefonske linije za pomoć žrtvama nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iz Ministarstva navode da Pravilnik uređuje organizaciju rada, standarde pružanja usluge, postupanje operatera, zaštitu privatnosti korisnika, način evidentiranja i izvještavanja, kao i saradnju sa svim institucijama uključenim u sistem zaštite. "SOS telefonska linija dostupna je 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, putem jedinstvenog besplatnog broja 1265. Žrtvama nasilja omogućava da u svakom trenutku dobiju stručnu psihosocijalnu podršku, informacije o svojim pravima, procjenu rizika, upute o načinima zaštite, kontakte nadležnih institucija i sigurnih kuća, kao i pomoć u usmjeravanju prema policiji, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i drugim službama kada je to potrebno", navodi se u objavi Vlade Federacije BiH. Ističe se i kako će slučajevima neposredne opasnosti, operateri, u skladu s propisanim procedurama, pokretati hitno postupanje radi zaštite života i sigurnosti žrtve. Navodi se i kako se ovim pravilnikom prvi put na jedinstven način uređuje kako SOS telefonska linija mora funkcionisati, šta žrtve mogu očekivati kada pozovu i koje standarde mora ispunjavati svaki pružalac ove usluge. Zbog učestalih ubistava žena i pod pritiskom javnosti, bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine je u aprilu prošle godine donio izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Njime su, uz ostalo, proširene ovlasti policije koja ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja. Zakon je, također, predvidio uvođenje elektronskog nadzora s ciljem efikasnijeg praćenja osoba kojima je, kao u slučaju Tarika Prusca, zabranjen prilazak žrtvi. Uz Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, prošle godine je izmijenjen i Krivični zakon Federacije BiH u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Predviđene su kazne od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora. U Krivičnom zakonu drugog bh. entiteta, Republici Srpskoj, femicid ne postoji kao zasebno djelo. U BiH nema zvaničnih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice. Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, podaci su Fondacije Cure.

Spasioci ruskog Ministarstva za vanredne situacije evakuisali su tijela dvoje planinara iz Bosne i Hercegovine koji su poginuli na padinama planine Elbrus u ruskoj republici Kabardino-Balkariji, na nadmorskoj visini od 5.350 metara, saopštila je u nedjelju regionalna uprava Ministarstva. "Tijela dvoje planinara evakuisana su na poljanu Azau i predata istražno-operativnoj grupi nadležnih organa", navodi se u saopštenju koje prenosi ruska novinska agencija Interfax. Prema navodima Ministarstva, snježna oluja onemogućila je spasioce da pronađu i evakuišu tijela preostala tri planinara, zbog čega je potraga za članovima strane ekspedicije privremeno obustavljena. Kako se navodi, u potragu je uključen dvostruko veći broj spasilaca i opreme, ali troje nestalih planinara još nije pronađeno. Registrovana grupa od sedam planinara zatražila je pomoć u subotu uveče nakon što njeni članovi nisu mogli samostalno sići sa sedla Elbrusa. Jedan član ekspedicije uspio je samostalno sići i pozvati pomoć, dok su drugog pronašli i evakuisali pripadnici spasilačkih službi. Obojica su predata ljekarima. Rusko Ministarstvo za vanredne situacije objavilo je i videosnimak s Elbrusa koji prikazuje izuzetno teške vremenske uslove u kojima se odvija spasilačka akcija. Planina Elbrus nalazi se na masivu Kavkaza. Njen zapadni vrh, visok 5.642 metra, smatra se najvišim vrhom Evrope.