Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je 20. novembra neustavnim član zakona kojim se u Republici Srpskoj kao krivično djelo uvodi javno isticanje, nošenje, prikazivanje i promovisanje zastava, grbova i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine. U obrazloženju odluke sud je istakao da ova odredba nije usklađena sa zakonima koji se odnose na upotrebu zvaničnih simbola i oznaka pripadnika Oružanih snaga BiH. "Narodna skupština nije nadležna da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija RBiH, čiji je kontinuitet ustavno priznat. Odlukama institucija BiH Armija RBiH čini dio OSBiH sa svojim vojnim naslijeđem i identitetom, zajedno s prepoznatljivim obilježjima, čije isticanje predstavlja dužnost za odgovarajuće pješadijske pukove", navodi se, između ostalog, u saopštenju za javnost. Apelaciju Ustavnom sudu BiH je podnijelo 11 poslanika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Narodna skupština bh. entiteta Republike Srpske (RS) je 9. jula usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojim je izjednačila isticanje i promovisanje simbola Armije Republike BiH iz vremena rata od '92. do '95. i simbola ustaške Nezavisne države Hrvatske (NDH) iz vremena Drugog svjetskog rata. Svako ko ih ističe ili promoviše može biti kažnjen sa tri i po godine zatvora, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakonika RS. U Republici Srpskoj su i ranije zabilježeni slučajevi u kojima je policija protiv građana podnosila prekršajne prijave zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, iako nijedna zastava nije zabranjena zakonom. Sudovi su u više takvih slučajeva ocijenili da samo isticanje zastave Republike BiH ne predstavlja ni krivično djelo ni govor mržnje. Milorad Dodik, predsjednik vladajuće stranke u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, je 20. novembra u Banjaluci izjavio kako "nijedna zastava Armije BiH neće biti u Republici Srpskoj". "Tražićemo Narodnu skupštinu RS i odbijanje svega, i te njihove odluke. Ovo je rušenje Dejtona i ovo je kraj, nećemo preko ovoga preći, ja vam garantujem", kazao je Dodik. Odluka o apelaciji Denisa BećirovićaUstavni sud BiH je utvrdio i da izjava i odluka Skupštine RS o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz ovog entiteta nisu u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine. Apelaciju je podnio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH. On je tražio da se van snage stavi odluka Skupštine RS kojim je podržan veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. "Odluka o imenovanju Komisije od 29. juna 2026. godine, koju je donijelo Predsjedništvo BiH bez konsenzusa, nije prestala da važi i ostaje na pravnoj snazi", navodi se u odluci Ustavnog suda BiH. Skupština RS je 7. jula podržala veto Cvijanović na većinsku odluku tadašnjih članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u ovu komisiju budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti. Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito". Cvijanović je na konferenciji za novinare u Banjaluci, 20. novembra izjavila da je Ustavni sud izvršio "napad na ustavni poredak BiH". "Osim toga, ranije su već odlučivali, u dva navrata najmanje, kada je u pitanju ta komisija i odnos vezan za komisiju, da to nije nadležnost Ustavnog suda, da su oni nadležni za Aneks 4, a ne Aneks 8. Oni su ovdje 'udarili' na ustavom propisane procedure", rekla je Cvijanović. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a nadležna je za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika. Predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a. Taj model primjenjivan je od njenog osnivanja 2001. do 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv sastavljen od domaćih članova, usljed čega je došlo do blokade rada, pa je posljednja sjednica održana 2023. godine. Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH je pokušalo je vratiti izvorni model rada, odnosno vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.
Posebni odjel Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala podigao je optužnicu protiv Nermina Nikšića, Rame Isaka, Vahidina Munjića, Muhameda Ohranovića, Arijane Huseinović Ajanović, Ervina Mušinovića i Mirele Bubalo zbog krivičnih djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotreba položaja ili ovlaštenja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem. U optužnici se navodi da su od aprila 2023. do augusta 2024. godine, na području Kantona Sarajevo i Grada Mostara, preduzimane radnje radi davanja i višekratnog produžavanja ovlaštenja Vahidinu Munjiću za rukovođenje Federalnom upravom policije (FUP). Rami Isaku i Nerminu Nikšiću stavlja se na teret da su, koristeći službene položaje i to Nermin Nikšić kao predsjednik Vlade Federacije BIH, a Ramo Isak kao ministar unutrašnjih poslova Federacije BIH, učestvovali donošenju i potpisivanju rješenja Vlade FBiH kojima je Munjiću omogućeno da rukovodi Federalnom upravom policije. Još u decembru prošle godine policija je pretresla kancelarije Nermina Nikšića, premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta u Mostaru, te jedan privatni stambeni objekt. Tada su privremeno oduzeti službeni laptopi i dokumentacija u cilju prikupljanja dodatnih dokaza za daljnji rad na predmetu "Munjić i drugi", saopštio je tada Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK). Optužnicom se Muhamedu Ohranoviću, kao policijskom službeniku Federalne uprave policije i Arijani Huseinović Ajanović, kao direktorici Ureda premijera Federacije, stavlja na teret da su posredovali u vezi s davanjem i produžavanjem tih ovlaštenja, kao i radi imenovanja Munjićevog rođaka za vršioca dužnosti izvršnog direktora za poštanski promet u Javnom preduzeću "BH Pošta". Mireli Bubalo stavlja se na teret da je kao šefica odsjeka u Kabinetu federalnog ministra unutrašnjih poslova koristila svoj službeni položaj i uticaj radi posredovanja u zapošljavanju. Optužnica obuhvata i radnje u vezi s unapređenjima i zapošljavanjem u Federalnoj upravi policije, te neovlaštenim dostavljanjem povjerljivih podataka o tužilačkim provjerama i istragama. Tužilaštvo je predložilo da se Nerminu Nikšiću zabrani obavljanje dužnosti predsjednika Vlade FBiH, a Rami Isaku obavljanje dužnosti federalnog ministra unutrašnjih poslova. Prijedlog za obojicu obuhvata i zabranu obavljanja bilo koje druge službene funkcije u okviru Vlade FBiH, odnosno rukovodećih poslova u institucijama izvršne vlasti u Federaciji BiH. Predloženo je da se Arijani Huseinović Ajanović produži mjera zabrane obavljanja bilo koje službene dužnosti u okviru Vlade FBiH, a Ervinu Mušinoviću mjera zabrane obavljanja bilo koje službene funkcije u okviru Federalne uprave policije i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova. Također su prema Vahidinu Munjiću, Arijani Huseinović Ajanović, Ervinu Mušinoviću, Muhamedu Ohranoviću, te Rami Isaku predložene sigurnosne mjere oduzimanja predmeta. Za glavni pretres tužilaštvo je predložilo ispitivanje više od 60 svjedoka i izvođenje preko 500 materijalnih dokaza. Optužnica je dostavljena Posebnom odjelu Vrhovnog suda na potvrđivanje. Šta kaže Isak?Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon podizanja optužnice da "sve što mu se stavlja na teret nije tačno". "I to je tužilaštvo prilikom uzimanja moje izjave i izjava svih svjedoka koji imaju i dokaza svih koji imaju utvrdio. Zbog čega ovo rade, vjerovatno je ovo klasični politički progon i pokušaj da se ja politički ugasim", kazao je Isak. Na pitanje RSE da li će podnijeti ostavku, s obzirom da je POSKOK predložio da se njemu i Nikšiću zabrani obavljanje dužnosti, Isak je odgovorio: "Vidite, ja kada bih podnio ostavku, tada bih priznao da su oni u pravu i da oni koji montiraju i dalje mogu takve stvari da rade ljudima, to jest građanima koji žive u Bosni i Hercegovini. Ne, naprotiv, do zadnjeg momenta ću se boriti da dokažem da je ovo sve montirano", kazao je Isak. Nikšić: 'Ni jedna riječ koja mi je stavljena na teret nije istinita'Predsjednik Vlade Federacije BiH na Facebook profilu je naveo kako je spreman sarađivati sa pravosudnim institucijama "kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice". "Ostajem pri ranije iznesenim stavovima da postoje razlozi za sumnju u spregu političko-sigurnosnih struktura. Odgovorno tvrdim da ni jedna riječ iz inkriminacije koja mi je stavljena na teret, ne samo da nije istinita, već smo iz dokaza samog Tužilaštva kao i iz dokaza koje smo dostavili prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, već u toj prvoj, istražnoj fazi u cijelosti opovrgli sve teze Tužilaštva o postojanju bilo kojeg krivičnog djela i o mojoj krivičnoj odgovornosti", naveo je on. Inače, prepiske na osnovu kojih je otvorena istraga potiču iz mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu "Black Tie 2". Taj predmet se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog Tužilaštva BiH o grupi koja je sarađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontroliše veliki dio evropskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe koje su uhapsile domaće policijske snage, u sklopu istrage u koju su uključeni i američki Federalni istražni biro (FBI) i Uprave za borbu protiv droga (DEA), te EUROPOL.
Banja Luka, drugi najveći grad u Bosni i Hercegovini, uskoro bi mogla postati testni poligon za kineske "pametne tramvaje". Iza ove tehnologije stoji korporacija pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog veza sa kineskom vojskom, ali i pod lupom Evropske unije zbog narušavanja tržišne konkurencije. Iz banjalučke Gradske uprave za Radio Slobodna Evropa (RSE) odgovaraju da se radi o "jednoj od razvijenijih kompanija u ovoj oblasti" i da tramvaj dolazi samo radi testiranja da li je adekvatan za upotrebu u gradu. Pametni tramvaj, koji bi u Banju Luku trebalo da stigne sredinom decembra, funkcioniše pomoću električnih baterija, te ne zahtjeva postavljanje šina niti električnih vodova iznad ceste, jer se na gumenim točkovima kreće pomoću virtuelnih šina koje po asfaltu prate optički senzori. U Banju Luku na testiranje treba stići vozilo dužine 30 metara, sa tri kabine ukupnog kapaciteta 300 osoba. Jedno takvo vozilo košta više od dva miliona dolara. Saobraćajna infrastruktura, te činjenica da gradski prevoz u Banjoj Luci obavljaju privatna preduzeća, otvaraju pitanja o ekonomskoj opravdanosti i realizaciji ovog projekta nakon što se testne vožnje završe. Iz Grada nije odgovoreno koliko će cijeli projekat koštati, i ko će da ga plati. Za RSE ističu da "nije riječ o nabavci tramvaja, već o vozilu koje dolazi na osnovu ugovora o saradnji između transportne kompanije i lokalnog prevoznika", ne navodeći o kojem se lokalnom prevozniku radi. U dvije najveće kompanije koje vrše gradski prevoz u Banjoj Luci, "Pavlović Turs" i "Autoprevoz GS", za RSE navode da nisu uključeni u ovaj posao. Kakav tramvaj stiže u Banju Luku?Autonomous Rapid Transit (ART) tramvaj je hibrid između tramvaja i autobusa, koji koristi optičke senzore i vještačku inteligenciju za praćenje iscrtanih linija na asfaltu. Vozilo ima gumene točkove, električni pogon na baterije i sposobno je za potpuno autonomnu vožnju. Ipak, u kabini je uvijek vozač koji nadzire rad sistema i može preuzeti upravljanje u slučaju nepredviđenih situacija. "Tramvaj dolazi iz Kine, a njime će upravljati obučeni vozači prevozničke kompanije koja sa Gradom ima ugovor o obavljanju javnog prevoza", navode za RSE iz Gradske uprave. Dodaju da je jedan vozač već prošao obuku u Kini, dok će tokom testnog perioda u Banjoj Luci boraviti i po jedan vozač iz Kine i Slovenije. Glavni grad Slovenije, Ljubljana, prvi je i jedini evropski grad u koji je stigao ovakav tramvaj, sredinom novembra, takođe na testnu vožnju. "Biće prisutan i kompletan tim za održavanje, u slučaju potrebe za intervencijama", kažu u banjalučkoj Gradskoj upravi. Dodaju da su u toku radovi na jednom od parkinga za autobuse u gradu, gdje će biti postavljeni punjači za tramvaj. Iz Grada takođe navode da neće biti dodatnih intervencija na saobraćajnicama jer je vozilo tu na testiranju. "Inženjeri iz Kine već su boravili u Banjoj Luci, gdje su obavili analize, a zajedno s njima predstavnici Grada su odredili trasu na kojoj bi ovo vozilo moglo da funkcioniše bez ikakvih intervencija. Ukoliko se Grad nakon testnog perioda odluči za nabavku, biće procijenjeno koje su dalje aktivnosti neophodne", kažu u Gradskoj upravi. ART sistem nigdje u Evropi nije u komercijalnoj upotrebi. Ko proizvodi tramvaje?Pametni tramvaj proizvodi Hunan CRRC International Transport Technology, podružnica kineske državne kompanije CRRC Corporation Limited, koja je na crnoj listi američkog Ministarstva odbrane, te je Pentagon vidi kao "produženu ruku" kineske vojske. Firma je osnovana 2020. godine, sa fokusom na razvoj i proizvodnju inovativnih rješenja za gradski prevoz. Najpoznatiji su po razvoju sistema ART (autonomni brzi tranzit), koji predstavlja električne tramvaje na gumenim točkovima koji se vode virtuelnim šinama. Njihova matična kompanija, CRRC Corporation, sa sjedištem u Pekingu, najveći je svjetski proizvođač željezničkih vozila i opreme. Ova korporacija u kineskom državnom vlasništvu je od 2019. na oku američkih zakonodavaca. Tada je novousvojenim zakonom o odbrani SAD zabranjeno korišćenje državnog novca za kupovinu novih vozila od subvencionisanih kompanija iz Kine, što je naročito pogodilo CRRC. Tri godine kasnije, američko Ministarstvo odbrane ih je uvrstilo na listu kineskih kompanija koje sarađuju sa vojskom, čime su im uskraćene mogućnosti za poslovanje u SAD. Kasnijim revizijama sankcionisanih kompanija 2025. i 2026. godine, zadržani su na ovoj listi. U posljednje tri godine, kineski gigant je morao da se povuče sa dva tendera u Bugarskoj i Portugaliji, vrijedna više od 600 miliona evra, zato što je Evropska komisija pokrenula istrage zbog sumnje da CRRC koristi kineske državne subvencije kako bi ponudio nerealno niske cijene i tako narušio fer konkurenciju. Mjere su sprovedene na osnovu Uredbe o stranim subvencijama, koja Briselu daje ovlašćenje da spriječi kompanije izvan EU da uz finansijsku podršku matičnih zemalja istisnu domaće ponuđače iz velikih infrastrukturnih projekata. CRRC se sam povukao sa tendera za nabavku 20 električnih vozova u Bugarskoj 2024. godine, iako je imao skoro upola jeftiniju ponudu od evropske konkurencije. U Portugaliji su 2026. bili dio konzorcijuma koji je dao najpovoljniju ponudu za izgradnju nove linije metroa u Lisabonu, ali su morali iz njega da se povuku jer je Brisel blokirao potpisivanje ugovora. U odgovoru za RSE, banjalučka Gradska uprava ne odgovara na navode da je riječ o kineskoj kompaniji koja je već nekoliko puta isključena sa tendera u EU, te da je pod američkim sankcijama. Tvrde da se radi o kompaniji koja svoje proizvode "plasira na tržišta Evrope, Amerike i širom svijeta". Ima li Banja Luka 'prostor' za tramvaj?Banjalučka Gradska uprava navodi da je značajna "saradnja svih relevantnih institucija" da bi testne vožnje prošle bez problema, te upozoravaju da će biti potrebne izmjene zakona ako bi vozilo trajno došlo na gradske ulice. Saobraćajni inženjer Nikola Ćopić izjavio je za RSE da Banja Luka ima dva dokumenta koji se tiču strategije javnog prevoza – i da se ni u jednom ne pominje tramvajski saobraćaj. "Onda se postavlja pitanje ko je i na osnovu čega donio odluku da Banjaluci treba (ovakav tramvaj). Na osnovu koje studije i kojih podataka smo mi došli do toga da je nama potreban jedan ovakav sistem", rekao je Ćopić. On dodaje da je upitno, uz sva tehnička rješenja, gdje bi se u Banjoj Luci kretalo vozilo dužine 30 metara, ukoliko nema fizički odvojenu traku. "Mi u Banjaluci imamo stotinu hiljada registrovanih putničkih motornih vozila, gužve su nesnosne, a nemamo fizički odvojene trake za javni prevoz", naglasio je on. Ćopić naglašava da bi prije bilo kakvog donošenja odluka o kapitalnim investicijama, ukoliko do toga dođe, trebalo da se analiziraju potrebe građana, te da struka donese odluku da li da se nabavlja takvo vozilo. "Imali smo već primjer da smo ad hoc rješavali neke saobraćajne probleme i da smo napravili još veći saobraćajni kolaps", upozorava Ćopić. Javni prevoz u Banjoj Luci je do rata devedesetih godina obavljalo javno preduzeće "Autoprevoz". Nakon rata, dio su preuzele privatne firme, a sredinom 2000-ih je i "Autoprevoz" privatizovan. Danas, Grad Banja Luka ima ulogu regulatora, koji definiše trase javnog prevoza i odobrava cjenovnik karata. Javni prevoz u Banjoj Luci obavljaju samo autobusi, nema niti je ikada bilo tramvaja i trolejbusa. Damjan Ožegović iz Transparency International BiH podsjeća da su sve banjalučke linije gradskog prevoza privatizovane, "što znači da ne znamo ni ko će opsluživati, na koji način će se utvrditi koje linije, odnosno koji privatni prevoznici će njima saobraćati i koja je konačna svrha". "Najveće pitanje je sama svrsishodnost potrošnje javnih sredstava osim ako nije neka najjednostavnija, najbanalnija, puka reklama gradske uprave za neke zasluge koje na kraju nemaju nikakvo utemeljenje", rekao je Ožegović za RSE. Banjalučki javni prevoz je tokom septembra dobio i prva testna vozila iz Mađarske. Stigli su električni autobusi, koji će da se voze gradom nekoliko mjeseci, nakon čega će biti donesena odluka da li ostaju ili se vraćaju.
Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) uvrstio je motociklističku grupu Comanchero Outlaw Motorcycle Gang na listu sankcioniranih osoba i entiteta, navodeći da je povezana s međunarodnom trgovinom narkoticima te da djeluje u više zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Comanchero Motorcycle Club je jedan od najpoznatijih međunarodnih "motociklističkih bandi izvan zakona" (outlaw motorcycle gangs), osnovan u Australiji, a sigurnosne agencije u više zemalja godinama ga povezuju s organizovanim kriminalom i trgovinom narkoticima. OFAC je saopćio da grupa djeluje u Australiji, Novom Zelandu, Španiji, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini, među ostalim državama. Comanchero je, navodi se, izgradio partnerstva s više latinoameričkih kartela i pomagao transport velikih količina kokaina prema nekim od najunosnijih svjetskih tržišta droge, zbog čega su američke vlasti organizaciju označile kao ključni dio međunarodnih mreža trgovine narkoticima. Prema OFAC-u, grupa je razvila veze sa meksičkim kartelom Sinaloa, kartelom Clan del Golfo iz Kolumbije i brazilskom kriminalnom organizacijom Primeiro Comando da Capital (PCC), te je učestvovala u organiziranju pošiljki kokaina iz Južne Amerike prema Sjedinjenim Državama, Evropi, Australiji i Aziji. Američke vlasti navode da su aktivnosti grupe povezane i s pranjem novca, trgovinom oružjem, ubistvima i pružanjem logističke podrške narkokartelima. OFAC je istovremeno sankcionirao i nekoliko navodnih članova rukovodstva organizacije, uključujući Alexandrea Varelu Villara iz Španije, kojeg opisuje kao svjetskog komandanta, Allana Johna Normana Meehana iz Australije, označenog kao predsjednika organizacije, te Pasiliku Naufahua i Vetekinu Naufahua iz novozelandskog ogranka Comancherosa. Sankcije znače da se sva imovina i finansijski interesi grupe pod američkom jurisdikcijom blokiraju, dok je američkim državljanima i kompanijama zabranjeno poslovanje s subjektima koji se nalaze na listi. OFAC u objavljenim informacijama nije precizirao koje se aktivnosti Comancherosa konkretno odnose na Bosnu i Hercegovinu, ali je zemlju naveo među državama povezanim s djelovanjem organizacije. Ogranak Comanchero Motorcycle Cluba prisutan je u Bosni i Hercegovini, prema objavama na društvenim mrežama, gdje su prethodnih godina javno organizovani skupovi i aktivnosti članova zabilježeni u više gradova. U istoj akciji OFAC je sankcionisao i talijanski mafijaški kriminalni sindikat 'Ndrangheta, koji američke vlasti opisuju kao jednu od najvećih svjetskih kriminalnih organizacija i ključnog aktera u evropskoj trgovini kokainom. Europol, Interpol i policijske agencije zemalja regije godinama upozoravaju da Zapadni Balkan predstavlja važnu tranzitnu i logističku rutu za međunarodne mreže krijumčarenja narkotika prema tržištu Evropske unije. Prema procjenama evropskih sigurnosnih službi, "motociklističke grupe izvan zakona" posljednjih godina proširile su svoje aktivnosti u Evropi, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, gdje nastoje uspostaviti logističke i operativne mreže povezane s organizovanim kriminalom.
Milanu Radoičiću, osumnjičenom za organiziranje napada u Banjskoj na sjeveru Kosova, zabranjen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu nakon što je proglašen prijetnjom po nacionalnu sigurnost, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz sigurnosnih izvora. Prema istim izvorima, odluka kojom se Radoičiću zabranjuje ulazak u Bosnu i Hercegovinu donesena je 13. novembra, četiri dana prije nego je Viši sud u Beogradu donio rješenje o pritvoru i raspisivanju potjernice za njim, jer se 15. novembra nije javio policiji. Obavezno javljanje bila je jedna od mjera nadzora izrečenih u postupku koji se protiv njega vodi zbog slučaja Banjska. Nadležne institucije BiH nisu javno objavile detalje odluke niti obrazloženje zbog kojeg je Radoičić označen kao sigurnosna prijetnja. Zabrana ulaska Radoičiću znači da će, ako pokuša ući u BiH, biti odbijen, odnosno zadržan, na graničnom prijelazu ili drugom mjestu ulaska u zemlju. Ova odluka dolazi u trenutku kada je nepoznato gdje se nalazi Radoičić, koji je posljednjih dana nedostupan pravosudnim organima Srbije. Radoičiću je ranije bio oduzet pasoš, imao je zabranu napuštanja boravišta bez odobrenja nadležnih organa, te zabranu odlaska na Kosovo. Njegov nestanak uslijedio je nakon poraza Srpske napredne stranke (SNS) na izborima u Srbiji krajem oktobra, a nekoliko dana prije raspisivanja potjernice pojavile su se nepotvrđene informacije da je napustio Srbiju i otišao u Rusiju. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) i ruska ambasada u Beogradu do sada nisu potvrdili takve navode. MUP RS: Nemamo saznanja da je Radoičić boravio u Republici SrpskojNa upit Radija Slobodna Evropa o navodima koji su se pojavili u pojedinim medijima da se Milan Radoičić nalazi u Republici Srpskoj i da uživa zaštitu pojedinih struktura vlasti, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske odgovorili su da nemaju saznanja da je boravio ili boravi na teritoriji tog entiteta. "Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nema saznanja da je navedeno lice boravilo ili boravi na području Republike, a posebno odbacujemo kao neistinite i zlonamjerne navode da istog štite pripadnici MUP-a Republike Srpske", naveli su iz MUP-a RS. Dodali su da je za kontrolu prelaska državne granice nadležna Granična policija Bosne i Hercegovine, koja raspolaže podacima o ulascima i izlascima iz zemlje. Iz MUP-a RS su istakli i da postupaju po svim međunarodnim potjernicama te da imaju "dobru i profesionalnu saradnju sa svim policijama u regiji i šire". Radoičić je preuzeo odgovornost za organiziranje naoružane grupe koja je 24. septembra 2023. godine izvela napad u Banjskoj na sjeveru Kosova. U sukobu je ubijen jedan kosovski policajac, dok su poginula i trojica napadača. Iako je protiv njega u Srbiji pokrenuta istraga zbog više krivičnih djela povezanih s nabavkom oružja i izazivanjem opće opasnosti, optužnica ni nakon tri godine nije podignuta. Kosovske vlasti, koje za napad terete ukupno 45 osoba, raspisale su međunarodnu potjernicu za Radoičićem preko misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok se on i dalje nalazi među optuženima u odsustvu. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija ranije su uvele sankcije Radoičiću zbog navodne umiješanosti u organizirani kriminal i korupciju. Odluka Bosne i Hercegovine donesena je svega nekoliko dana nakon što je zemlju napustio i Zvonko Veselinović, dugogodišnji poslovni partner Radoičića. Sigurnosni izvori u BiH ranije su za Radio Slobodna Evropa potvrdili da je Veselinović 11. novembra preko Sarajeva otputovao u Tursku koristeći pasoš Srbije.
Istraga je u toku. To je jedina informacija koja se može dobiti iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine mjesec dana nakon što je otkriveno kako je u skladištu vojne kasarne u srednjoj Bosni nestalo oko 227 hiljada litara goriva. U prevodu, riječ je o gotovo 419 hiljada eura. U istragu je uključeno ministarstvo, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Agencija za istrage i zaštitu BiH, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE). Iz ministarstva za RSE kažu kako ne mogu govoriti o tome šta je do sada utvrđeno niti kada bi istraga mogla biti završena. Sličan odgovor za Radio Slobodna Evropa je stigao i iz Tužilaštva BiH. "U vezi navedenog događaja usmenim putem obavješten je dežurni tužilac, a naknadno dostavljen je izvještaj Oružanih snaga BiH. Tužilaštvo BiH poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Kada bude donesena tužilačka odluka javnost će biti obaviještena", navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH. Iz Agencije za istrage i zaštitu BIH ističu da se "eventualno postojanje ili nepostojanje operativno-istražnih podataka ne može dostavljati izvan agencije, osim nadležnim organima". Kako saznaje RSE u Ministarstvu odbrane BiH, postoje sumnje da gorivo nikada nije ni transportovano u skladište vojne kasarne. Kako se saznalo da nema goriva?Sasvim slučajno, kaže izvor RSE iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine. Na Manjači kod Banjaluke, polovinom oktobra, održana je vojna vježba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Riječ je o jednoj od najbrojnijih i najkompleksnijih vježbi, kako se navodi na zvaničnom sajtu ministarstva, u kojoj je učestvovao 881 pripadnik. Cilj vježbe je bila provjera i unapređenje operativnih sposobnosti jedinica Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i nivo njihove obučenosti i opremljenosti u skladu sa standardima NATO članica. Za četverodnevnu vježbu je trebalo gorivo koje je zatraženo iz vojnog skladišta "Stojkovići" u Novom Travniku, kaže izvor RSE iz ministarstva. Skladiše sa gorivom Oružanih snaga BiH je oko 110 kilometara udaljeno od mjesta gdje se vježba održavala. U dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid navodi se da je, od oko 364.400 litara dizel goriva D-5, koliko je bilo evidentirano u knjigama, stvarno zatečeno oko 144 hiljade litara. Kada je riječ o dizelu D-4, od evidentiranih oko 7.000 litara na lokaciji nije pronađena nijedna litra. Ukupna razlika između evidentiranog i stvarnog stanja iznosi oko 227.000 litara goriva, čija je vrijednost veća od 817 hiljada maraka ili 419 hiljada eura. Kako ministarstvo nabavlja gorivo?Uvidom u javne nabavke BiH se može vidjeti kako je Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine u prošloj godini u septembru imalo najveću nabavku dizel goriva. Njena vrijednost je milion i 620 hiljada maraka (oko 830,7 hiljada eura). Nabavka je išla preko otvorenog postupka, a ponuđač je bila Hifa Petrol d.o.o. Sarajevo. Radi se o kompaniji koja ima 60 benzinskih pumpi, kako se navodi na njihovoj zvaničnoj stranici. Radio Slobodna Evropa se obratio ovoj kompaniji sa upitom da li je realizovana isporuka goriva iz septembra prošle godine, te da li je gorivo isporučeno u skladište "Stojkovići" kod Novog Travnika ili na druge lokacije Oružanih snaga BiH. Jedno od pitanja je bilo i da li ih je Ministarstvo odbrane BiH kontaktiralo nakon što je utvrđen manjak goriva i zatražilo dodatne informacije ili dokumentaciju o isporuci. Ni na jedno pitanje iz ove grupacije do zaključenja teksta nije odgovoreno. Istovremeno, u planu nabavki Ministarstva odbrane BiH za ovu godinu, objavljenom na portalu javnih nabavki, za dizelsko gorivo predviđeno je više od 6,5 miliona maraka (oko 3,3 miliona eura) iz budžeta Bosne i Hercegovine. Ugovor se odnosi na period od tri godine. Šta kažu mještani?Skladište goriva, gdje je uočen manjak, nalazi se u naselju Stojkovići. Riječ je o vojnoj lokaciji Oružanih snaga BiH. Smještena je oko četiri kilometra od Novog Travnika, u srednjoj BiH. Skladište je namijenjeno čuvanju pogonskog goriva i maziva. Radi se o vojnom kompleksu još iz vremena bivše Jugoslavije kojeg je izradila bivša Jugoslovenska narodna armija. Ovo skladište je uknjiženo kao vojna imovina Bosne i Hercegovine. Nekoliko stotina metara od kompleksa su porodične kuće. Jedan od mještana, čiji je identitet poznat redakciji RSE, kaže da se stanovnici tog mjesta godinama žale na smrad goriva koji se širi u okolini vojne baze. Ističe da su u potoku na tom području primijećeni i tragovi koji podsjećaju na gorivo i ulje. Neki od njih su to prijavljivali i upućivali primjedbe Oružanim snagama BiH. "Zbog nezavršene infrastrukture baze i ranije je dolazilo do određenih gubitaka i curenja goriva. Ipak, teško je povjerovati da je tolika količina mogla iscuriti. Nevjerojatno je i da bude izneseno iz baze, a da to ne bude primijećeno. Špekulira se da to gorivo možda nikada nije ni dopremljeno u bazu", kazao je on. Drugi mještanin, Josip, kaže za RSE da je čuo glasine o tome da goriva nije bilo u bazi. "Priča se da gorivo nije ni došlo u bazu, ali niko tu sa sigurnošću ne može reći šta se desilo", kaže on. Koje su procedure javnih nabavki?Bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine, Igor Crnadak, kaže za RSE kako postoje jasne procedure za nabavku goriva u ministarstvu odbrane. "Procedura tačno prati ulazak goriva i drugih stvari u sistem odbrane. Prvo kod prijema robe mora se znati ko to garantuje da je roba koja je plaćena stigla. U sljedećoj fazi u toj vertikali logistike, unutar Ministarstva odbrane i Oružanih snaga, postoje određene kontrole koje prate, ne samo gorivo nego i druge stvari u sistemu. I treća stvar, imate inspekcije unutar Ministarstva odbrane koje mogu da reaguju ako je nešto sumnjivo. Ako je utvrđeno sada da nešto zaista nedostaje, onda se tu uključuju i tužilaštva i policijske agencije, jer je to očigledno prešlo granicu Ministarstva odbrane i Oružanih snaga", kaže Crnadak. Jasne su i procedure javnih nabavki u Bosni i Hercegovini. Prema zakonu o javnim nabavkama, postoje redovni postupci koje institucije koriste za nabavke veće vrijednosti i to od 50 hiljada maraka (oko 25 hiljada eura) za robe i usluge, te od 80 hiljada maraka (oko 40 hiljada eura) za radove. Za njihovu primjenu nisu potrebni posebni izuzeci. Pored toga, tu su i postupci male vrijednosti. U okviru njih je konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda koji se primjenjuje za robe i usluge manje od 50 hiljada maraka, te za radove manje od 80 hiljada maraka. Direktni sporazum se koristi za nabavke do šest hiljada maraka (oko tri hiljade eura), uz godišnje ograničenje od 10 hiljada maraka (oko pet hiljada eura) za istovrsne nabavke. Posebni postupci su procedure koje institucije smiju koristiti samo u strogo propisanim i opravdanim zakonskim situacijama. Saradnja na tekstu: Marija Augustinović
Tokom posjete Sarajevu povodom ceremonije imenovanja novog poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, iranski ajatolah Alireza A’rafi poručio je europskim zemljama da ne slijede politiku Sjedinjenih Američkih Država i Izraela prema Iranu, uz poruku da "ne priznaje ni ne poznaje nikakve crvene linije u samoodbrani". U intervjuu za bosanskohercegovački medij Klix.ba ajatolah je rekao i da Iran želi produbiti odnose s Bosnom i Hercegovinom, posebno u oblasti kulture, obrazovanja i umjetnosti. Ali Afshari, iranski politički analitičar u Washingtonu, smatra da posjeta ajatolaha Sarajevu ima i širu političku dimenziju, posebno u kontekstu odnosa Teherana i Europe. "Mislim da će Iran iskoristiti ovu priliku za jačanje odnosa s vlastima Bosne i Hercegovine i pokušati iskoristiti njihov utjecaj u upravljanju tenzijama između Irana i Evrope", kaže Afshari. A'rafi je najviši iranski zvaničnik za kojeg se zna da je putovao u Evropu od početka sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom u februaru ove godine. Iranski ajatolah, konzervativni vjerski autoritet i jedan od trojice članova Privremenog vijeća rukovodstva Islamske Republike, boravio je u Sarajevu 15. novembra gdje je prisustvovao ceremoniji na kojoj je Nedžad Grabus preuzeo dužnost reisul-uleme islamske zajednice u BiH (IZ). A'rafi nije tek vjerski zvaničnik, već jedan od najutjecajnijih ljudi u iranskom vjersko-političkom establišmentu i bliski saveznik ubijenog vrhovnog vođe Alija Hameneija. Univerzitet Al-Mustafa, na čijem je čelu A'rafi bio od 2008. do 2018. godine, pod američkim je sankcijama, dok on nije pojedinačno naveden ni na američkoj listi, ni na listama sankcioniranih osoba SAD-a, EU, Ujedinjenog Kraljevstva, UN-a i Kanade. Iz Islamske zajednice u BiH za Radio Slobodna Evropa naveli su da su na ceremoniju pozvani vjerski predstavnici muslimanskih zemalja i organizacija, te da je Iran predstavljao ajatolah Alireza A'rafi, navodeći njegovu funkciju predsjednika vijeća vjerskih škola i raniju dok je bio rektor Univerziteta Mustafa u Komu. Bivši ambasador BiH u Iranu Emir Hadžikadunić za RSE kaže da je A'rafi i ranije imao kontakte s predstavnicima Islamske zajednice u BiH, uključujući posjete delegacija toj zemlji, kroz saradnju na vjerskom i obrazovnom nivou. "Mislim da je to čisto protokolarna stvar. On jeste adekvatna osoba za tu vrstu saradnje", smatra Hadžikadunić. Nije javno poznato je li se A’rafi tokom boravka u BiH susretao s drugim vjerskim ili političkim zvaničnicima. Odnos Islamske zajednice s iranskim zvaničnicimaKontakti Islamske zajednice u BiH, čiji pripadnici tradicionalno pripadaju sunitskoj grani islama (Muslimani u BiH tradicionalno pripadaju sunitskoj grani islama, a većinu čine Bošnjaci, koji su prema popisu iz 2013. godine činili 50,11 posto stanovništva zemlje.), s iranskim vjerskim institucijama šiitskog pravca ostvarivani su godinama kroz susrete, posjete te saradnju na obrazovnom i kulturnom nivou. Tako je delegacija koju je u junu 2015. godine predvodio tadašnji reisul-ulema Husein Kavazović tokom posjete Iranu razgovarala i s Alirezom A'rafijem, koji je tada bio na čelu Univerziteta Al-Mustafa. Tokom iste posjete, Kavazović je iranske domaćine upoznao s vjerskom tradicijom muslimana u BiH, koja se temelji na hanefijskom mezhebu i maturidijskom akaidu. Upozorio je i na djelovanje grupa koje su, kako je navedeno u saopćenju Islamske zajednice, dolazile izvan BiH i javno nastupale u ime šiija, a čiji su istupi izazivali reakcije domaće uleme i muslimana. Iranski predstavnici su, prema istom saopćenju, izrazili podršku očuvanju jedinstva muslimana u BiH na tim vjerskim temeljima. Kontakti su nastavljeni i narednih godina. U junu 2024. godine Kavazović je primio direktora iranske Organizacije za islamsku kulturu i komunikacije Mohammada Mahdija Imanipoura, s kojim je razgovarao o međunarodnoj konferenciji o islamskom misticizmu, organiziranoj u Sarajevu uz učešće iranskih institucija. U periodu pojačanih tenzija na Bliskom Istoku, Islamska zajednica pozvala je na prekid rata i povratak diplomatiji nakon američkih i izraelskih napada na Iran, navodeći da su narod Irana i civili u drugim pogođenim zemljama u molitvama bosanskih muslimana. U martu 2026. godine iranski ambasador Abuzar Ebrahimi Torkaman posjetio je Kavazovića i informirao ga o situaciji u Iranu. U aprilu iste godine Islamska zajednica saopćila je da neće organizirati tevhid i hatmu povodom četrdesetnice smrti Alija Hameneija, ni u Carevoj džamiji u Sarajevu ni u drugim džamijama. Afshari ocjenjuje da BiH za Iran može predstavljati most prema europskim državama, ali upozorava da se ideološki pristup iranskih vlasti ne podudara nužno s pogledima muslimana u BiH. "Ipak, Bosna i Hercegovina je jedna od najvažnijih zemalja za Iran kada je riječ o održavanju veza s Evropom", kaže Afshari. Ko je Alireza A’rafi?Kada je ajatolah Hamenei ubijen u zajedničkim američko-izraelskim napadima februara 2026. godine, Alireza A'rafi (67) je stupio na novu dužnost, najvišu u dosadašnjoj njegovoj karijeri. Imenovan je u Privremeno vijeće rukovodstva Islamske Republike. Od 2019. godine A'rafi je član Vijeća čuvara ustava, u koje ga je imenovao Hamenei kao jednog od islamskih pravnika. To imenovanje bilo je još jedan pokazatelj povjerenja koje je vrhovni vođa imao u njega. Njegovo vjersko-političko zaleđe je vrlo snažno. A’rafijev otac, Mohammad-Ebrahim A'rafi, bio je vjerski autoritet i pristalica Ruhollaha Homeinija, osnivača Islamske Republike, piše Radio Farda, iranski servis RSE. Spada u krug onih koji su brojne funkcije stekli tokom vladavine Alija Hameneija. Godine 2002. Hamenei ga je imenovao za direktora Svjetskog centra za islamske nauke, vezujući tako njegovu karijeru posebno za djelovanje na polju obrazovanja koje je u Islamskoj Republici čvrsto povezano s religijom. Šest godina kasnije, nakon osnivanja institucije pod nazivom Međunarodni univerzitet Al-Mustafa, čije su aktivnosti uglavnom bile usmjerene na obrazovanje stranih polaznika vjerskih škola, A'rafi je postao njen direktor. Prema izvještajima, oko 80 vjerskih centara u različitim zemljama bilo je pod okriljem ili podrškom ove institucije, koja je okupljala polaznike iz 130 država. Od 2020. godine Univerzitet Al-Mustafa pod američkim je sankcijama zbog, kako je navelo američko Ministarstvo finansija, korištenja te institucije za regrutiranje stranih studenata za obavještajne aktivnosti Kuds snaga Iranske revolucionarne garde i pripadnika milicija koje su se borile u Siriji. Kanada je Univerzitet također uvrstila na listu sankcionisanih entiteta, navodeći njegovu ulogu u regrutiranju stranih pripadnika paravojnih formacija. Među tim formacijama bile su šiitske brigade Fatemiyoun i Zainabiyoun, koje je podržavao Iran i koje su se u Siriji borile na strani snaga tadašnjeg predsjednika Bashara al-Assada. A'rafi je tokom rata izjavio: "Veliki broj boraca iz brigada Fatemiyoun i Zainabiyoun diplomci su naše institucije. Mnogi od njih su poginuli ili ranjeni, a veliki broj njih i dalje se nalazi na ratištu." Hamenei ga je 2011. godine imenovao za člana Visokog vijeća za kulturnu revoluciju, tijela koje učestvuje u oblikovanju kulturne i obrazovne politike Irana. Pet godina kasnije postavio ga je na čelo sistema vjerskih škola u zemlji. Odnosi BiH i IranaIako je ajatolah u intervjuu za bh. medij govorio o spremnosti Irana da razvija odnose s BiH "na svim poljima", suradnja dvije zemlje u stvarnosti je ograničena. Nakon poslijeratnog pritiska Sjedinjenih Američkih Država na vlasti u Sarajevu da se prekine snažniji politički utjecaj Irana, odnosi s Teheranom uglavnom su se sveli na djelovanje kulturnih centara, naučnu suradnju i rijetke političke posjete, pisao je ranije Radio Slobodna Evropa. Među primjerima je Institut Ibn Sina, osnovan 1996. godine, koji je objavljivao djela iranskih vjerskih i političkih autora na jezicima regiona. Ipak, prema analizi istraživača Dimitara Becheva i Ahmeta Erdija Öztürka iz 2022. godine, te veze nisu prerasle u značajniji politički utjecaj Irana u BiH. Bosna i Hercegovina i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o suradnji u oblastima trgovine, kulture, nauke i investicija. Ali u posljednjih pet godina BiH je u Iran izvezla robu vrijednu oko 4,4 miliona eura, dok je uvoz iznosio oko 21 milion eura. "Ako analizirate diplomatske odnose jedne države s drugom, gledate ekonomsku razmjenu, posjete na visokom ili najvišem nivou, turističke posjete i izdate vize. Ako uzmemo sve te mjerljive parametre, odnosi Bosne i Hercegovine i Islamske Republike Iran su skoro pa nepostojeći", kaže Hadžikadunić za RSE. Suradnja na tekstu: Marija Augustinović
SNSD Milorada Dodika osigurao je, nakon prelaska dvoje opozicionih članova parlamenta, dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske sa ukupno 56 mandata. Time je vladajući blok dodatno ojačao poziciju za donošenje ključnih odluka, dok opozicija tvrdi da je nova većina rezultat političke trgovine i traži reakciju tužilaštva.
U Sarajevu je 16. novembra održana konstituirajuća sjednica novog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine koju čine tri člana - dva se biraju iz bh. entiteta Federacija BiH (bošnjački i hrvatski), a jedan iz Republike Srpske (predstavnik iz reda srpskog naroda). Zakletve su položili Željka Cvijanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata), Darijana Filipović (Hrvatska demokratska zajednica) i Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija). Njih troje su dobili najviše glasova na Opštim izborima 4. oktobra. Cvijanović je pobijedila u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Filipović iz reda hrvatskog, a Bećirović iz reda bošnjačkog naroda. Željka Cvijanović će u narednih osam mjeseci obnašati dužnost predsjedavajuće Predsjedništva BiH. Funkcija predsjedavajućeg se rotira svakih osam mjeseci. "Domaći dijalog i domaća rješenja nemaju alternativu i bez njih nema srećnije budućnosti. Danas mislim da niko u BiH ima luksuz da bježi od odgovornosti i da će neko drugi rješavati naše probleme. Nadam se da ćemo svi zajedno izvući pouke i da će međunarodni faktor ohrabriti dijalog demokratski izabranih predstavnika naroda", kazala je Cvijanović. Prisutima se obratila i Darijana Filipović, koja je na mjesto članice Predsjedništva BiH izabrana iz reda hrvatskog naroda. Ona je kazala kako za nju "od danas počinje odgovornost". "Dolazim kao hrvatska članica Predsjedništva, želim da se Hrvati osjećaju ravnopravno, ali svoju ravnopravnost ne želimo graditi na neravnopravnosti nekoga drugog. Vjerujem da isto pravilo mora vrijediti za svakog drugog u ovoj zemlji. Nikada BiH nije bila zemlja istih ljudi, već judi koji jednako vrijede, u tome je potencijal naše budućnosti. Učiniću sve da naše neslaganje ne postane nova državna kriza", kazala je Filipović. Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, kazao je kako će se i dalje zalagati za zaštitu nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. "Moja vizija BiH je ekonomski snažna, socijalno pravdena, potpuno integrirana u EU i NATO. Da bismo osigurali kvalitetniji život, trebamo odbaciti nepotpune polemike koje unose razdor od kojih ljudi nemaju nikakvu korist. Članstvo BiH u EU je od izuzetne važnosti za državu. Ispunjavanje uslova za EU mora biti jedan od glavnih prioriteta. Članstvo BiH u NATO je najbolje rješenje za sve ljude u našoj državi. Učiniću sve da u novom mandatu što prije bude upućen poziv BiH za članstvo u NATO", kazao je Bećirović. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je nadležno za vođenje vanjske politike, imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine. Pored toga, zaduženo je za predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, te vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo BIH je i civilni komandant Oružanih snaga BiH, te predlaže budžet Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara.
U Banjaluci je 16. novembra konstituisan novi saziv Skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Za predsjednika skupštine je izabran Nenad Stevandić, koji je ovu dužnost obavljao i u protekle četiri godine. Potpredsjednici su Snježana Gvozden, Nina Bukejlović i Nedeljko Čubrilović. Četvrti potpredsjednik, koji pripada najvećoj opozicionoj stranci u skupštini nije izabran, jer opozicija nije predložila kandidata. Skupštinu RS čine 83 poslanika koji su izabrani na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, održanim 4. oktobra. Koalicioni sporazum uoči početka konstitutivne sjednice su potpisali- Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Ujedinjena Srpska, Socijalistička partija, Socijalistička partija Srpske, DEMOS, Narodna partija Srpske i Demokratski narodni savez. Potpisivanju koalicionog sporazuma su prisustvovali Snježana Gvozden iz Pokreta Sigurna Srpska, čiji je predsjednik Draško Stanivuković i Vladimir Ćopić, iz Srpske demokratske stranke. Oni su mandate osvojili kao kandidati ovih stranaka. Prije konstitutivne sjednice Gvozden se priključila SNSD-u, a Ćopić Ujedinjenoj Srpskoj. U Bosni i Hercegovini mandat pripada poslaniku, a ne političkoj stranci na čijoj je listi izabran. Zahvaljujući prelasku Gvozden i Ćopića u vladajuće stranke, Dodikov SNSD ima dvotrećinsku većinu u novom sazivu Skupštine RS. Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska podnio je javnom tužilaštvu RS krivične prijave zbog, kako je izjavio, zloupotrebe položaja i trgovina uticajem. Na konstitutivnoj sjednici Skupštine RS Savo Minić je preuzeo dužnost predsjednika Republike Srpske, kao i potpredsjednici RS, Ramiz Salkić i Igor Balukčić. Zakletvu je položila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH. Ovaj presedan je Cvijanović uradila i četiri godine ranije, nakon što je izabrana za članicu Predsjedništva 2022. godine. Inače, na početku sjednice, intonirane su himne Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata ostao je sjediti prilikom intoniranja himne BiH, kao i Siniša Karan, koji je do sada bio predsjednik RS. Koja još tijela trebaju biti konstituisana?Konstituirajuća sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine zakazana je za ponedjeljak, 16. novembra poslijepodne. Na sjednici će zakletvu položiti Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Darijana Filipović. Centralna izborna komisija BiH 3. novembra potvrdila je i objavila konačne rezultate izbore. Najviše glasova na Opštim izborima su osvojile Stranka demokratske akcije, Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica. Nakon objave konačnih rezultata, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi biti konstituisan u roku od 30 dana. Ovaj Parlament broji 42 poslanika, od kojih se dvije trećine neposredno biraju s teritorije entiteta Federacija BiH, a jedna trećina s teritorije entiteta Republika Srpska. Prema potvrđenim rezultatima, u ovom domu Stranka demokratske akcije ima devet mandata, Savez nezavisnih socijaldemokrata šest, a Hrvatska demokratska zajednica BiH četiri mandata. Za većinu u ovom domu potrebno je najmanje 22 od 42 poslanika, zbog čega ove stranke ne mogu same formirati vlast. Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH trebao bi biti konstituisan najkasnije dvadeset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. Paralelno se odvija i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata bira Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok pet srpskih delegata bira Narodna skupština Republike Srpske. Tek nakon konstituisanja Zastupničkog doma BiH doma može početi formalna procedura izbora novog Vijeća ministara. Prema Zakonu o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, vodeći računa o ustavnom principu zastupljenosti konstitutivnih naroda. Odluka o imenovanju mora biti donesena najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Zastupničkog doma. Predsjedništvo potom prijedlog upućuje Zastupničkom domu, koji potvrđuje imenovanje. Predsjedavajući Vijeća ministara stupa na dužnost tek nakon što njegovo imenovanje odobri Zastupnički dom. Novoimenovani predsjedavajući zatim ima rok od 35 dana da predloži ministre i zamjenike ministara, te od Zastupničkog doma zatraži potvrdu njihovog imenovanja. Pregovori o formiranju vlasti na nivou BiH još nisu zvanično počeli.
U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo o tome kakvi će biti odnosi između Beograda i Banjaluke nakon pobede Studentske liste na izborima u Srbiji. Sagovornici su bili dva politička analitičara iz Banjaluke – Mladen Bubonjić i Đorđe Vujatović. Bilo je reči o tome da li će Milorad Dodik, koji se nakon svakih izbora u Srbiji vrlo brzo prekrcavao na stranu pobednika, uspeti da se umili i Studentskoj listi iako je njene predstavnike sve vreme nazivao stranim plaćenicima, izdajnicima i smradovima, može li Studentska lista preći preko svih tih uvreda, kako će ubuduće izgledati saradnja između Srbije i Republike Srpske, odnosno da li će nova vlast u Srbiji sarađivati sa institucijama Republike Srpske izbegavajući Dodika. Postavljeno je pitanje da li Studentska lista, koja je oborila jednog autokratu, može da sarađuje sa drugim, da li je padom Vučića pao koncept Srpskog sveta, pa Dodik ostaje bez značajne poluge svoje nacionalističke politike, da li bi Dodik tako ubedljivo pobedio 4. oktobra na izborima u Republici Srpskoj da su ti izbori održani nakon izbora u Srbiji i da li će nužno doći do zahlađenja odnosa između Beograda i Banjaluke s obzirom na to da Dodik kontroliše svu vlast u Republici Srpskoj. Omer Karabeg: Milorad Dodik je do sada uspevao da ima veoma dobre odnose sa svima koji su bili na vlasti u Srbiji. Hvalio je Borisa Tadića, kada je ovaj bio predsednik Srbije, i omalovažavao njegovog političkog protivnika Aleksandra Vučića, a kada je Vučićeva stranka pobedila na izborima vrlo brzo se prekrcao na stranu pobednika, a Vučić mu je oprostio ranije uvrede. Da li će sada uspeti da se umili novoj vlasti u Srbiji? Đorđe Vujatović: Prije svega treba shvatiti političku prirodu Milorada Dodika. On je veoma pragmatičan političar i poštuje one koji su na vlasti. To su uvijek njegovi politički sagovornici. Nije se tako ponašao samo za vrijeme Tadića i Vučića, tako je bilo i za vrijeme Slobodana Miloševića. Dodik tako funkcioniše već skoro tri decenije. On shvata da vlasti Republike Srpske ne mogu da funkcionišu bez podrške vlasti u Srbiji. Onaj ko je na vlasti u Srbiji treba da očekuje da će Dodik uvijek biti servilan prema njemu. Omer Karabeg: Milorad Dodik je žestoko napadao studentski pokret i njegove učesnike nazivao stranim plaćenicima i smradovima. Govorio je da bi Republika Srpska bila njihova prva meta ako dođu na vlast. Izbornu noć proveo je u Vučićevom štabu zajedno sa sinom Igorom. Veruje li Dodik da će studenti preći preko svih ovih uvreda, a bilo ih je mnogo? Mladen Bubonjić: Treba uzeti u obzir da Studentska lista nije ideološki jedinstvena. Njihova percepcija Republike Srpske nije jedinstvena bez obzira na Dodikove izjave. Ne sumnjam da mu neki previše ne zamjeraju na onome što je govorio, a neki bi mu zamjerili da ništa nije rekao. Ne vjerujem da će Republika Srpska biti u fokusu nove vlasti u Srbiji. Njima je sada prioritet da se obračunaju sa zaostavštinom Vučićevog režima – sa korupcijom, kriminalom i zločinima koje je počinio taj režim. To će u narednom periodu obilježiti politički život u Srbiji. A Dodik će svakako tražiti priliku da se pospe pepelom. Govoriće da su njegove izjave bile u žaru političke borbe, da nije tako mislio i prihvatiće realnost da je Vučić, koga je on zdušno podržavao, poražen i da su oni koje je napadao pobjednici. Tvrdiće da to čini radi očuvanje Republike Srpske. Uostalom, Dodiku njegove izjave ništa ne znače. On lako prelazi preko svojih izjava kojima vređa druge ljude. Vjerujem da će i ovoga puta biti tako. Treba sačekati da vidimo kako će nova vlast u Srbiji pristupiti vlastima u Republici Srpskoj. Ne vjerujem da će im u početku Dodik biti partner. Studentska lista će insistirati na institucionalnom povezivanju i neće pristati na vaninstitucionalne veze kakve je Dodik gradio sa bivšom vlašću. Omer Karabeg: Da li je Dodikov glavni problem što studenti nemaju lidera, pa nema kome da se ulaguje? Đorđe Vujatović: To je jedan od njegovih najvećih problema. Pošto je Studentska lista decentralizovana grupa, Dodk čeka da vidi ko će biti u novoj vlasti. Prema mojim informacijama on je već imao kontakte sa pojedincima iz Studentske liste. Dodik čeka formiranje Narodne skupštine i Vlade Srbije, pa da pokuša da se približi predstavnicima nove vlasti. Inače, kao što je rekao kolega Bubonjić, Studentska lista ne djeluje kao ideološki kompaktna zajednica. U okviru te liste ima dosta onih koji su ideološki bliski ne Dodiku, već očuvanju Republike Srpske. Uostalom, Srbija je jedan od garanata Dejtonskog sporazuma i svoje obaveze mora poštovati. Mladen Bubonjić: Dodik je uvijek išao ka centrima moći u Srbiji. On čeka trenutak kada će biti formirana nova vlast i kada će se uspostaviti centri odlučivanja. Nije, međutim, izvjesno da će moći da uspostavi onakve kontakte kakve priželjkuje. Nekih kontakata će svakako biti jer nova vlast neće odustati od Republike Srpske. Dodik je pragmatičan i makijavelista i nastojaće da i iskoristiti svaku priliku mada mu neizvjesnost oko sastava nove vlasti trenutno predstavlja problem. Omer Karabeg: Dodik je sve suprotno od onoga za šta se studenti zalažu. On je autokrata, neobrazovan, izuzetno bogat, sklon korupciji, a studenti su protiv takvih političara. Kako oni uopšte mogu da komuniciraju s njim? Đorđe Vujatović: To je jako zanimljivo pitanje za buduće odnosa između Beograda i Banjaluke - mogu li studenti, koji su skinuli jednu autokratsku vlast, imati ikakvu saradnja sa drugom autokratskom vlašću. Postavlja se i pitanje da li će se nova vlast Srbije miješati u unutrašnja pitanja Republike Srpske ili će reći – poštovaćemo vlast u Banjaluci kakva god da je jer je to volja građana Republike Srpske mada se i ovdje može osjetiti želja za promjenama koje su Srbiji donijeli studenti. Kada se pominje eventualno zahlađivanje odnosa, treba imati u vidu da Republiku Srpsku i Srbija ne vezuju samo pitanja nacije, kulture i tradicije, već da postoje i jaki ekonomski interesi. Telekom Srbije je najveći pojedinačni vlasnik Mtela, telekomunikacionog operatora Republike Srpske. Važna je saradnju i u oblasti elektroenergije. Do prije dvije ili tri godine Republika Srpska je bila veliki izvoznik električne energije u zemlje Evropske unije. Međutim, nakon sloma energetskog sistema u Srbiji, Republika Srpska je veliki dio svoje struje preusmerila prema Srbiji i ne prodaje je po komercijalnim cijenama koje važe na evropskoj berzi. S druge strane, i Srbija je dosta ulagala u Republiku Srpsku. Tako da ne vjerujem da zbog ekonomske saradnje može doći do nekog većeg zahlađenja. Kad govorimo o autokratama, zanimljivo je da dobar dio ljudi u Srbiji, koji u Vučiću vidi autokratu i nacionalnog izdajnika, ima određene simpatije prema Miloradu Dodiku, a s druge strane veliki broj stanovnika Republike Srpske koji mrzi Dodika, smatrajući ga autokratom koji je opterećen korupcijom, u Vučiću vidi nacionalnog spasioca. Mi smo u šizofrenoj situaciji da jednoga autokratu ne volimo, a drugog prihvatamo zbog strateških pitanja nacije. Mladen Bubonjić: Mislim da na početku Studenska lista neće zvanično sarađivati s Dodikom zato što će insistirati na institucionalnoj saradnji. Ali Srbija neće odustati od veza sa Republikom Srpskom, može doći samo prekida vaninstitucionalnih veza kakve je uspostavio Dodik. Ne očekujem nikakav zvaničan odnos sa Dodikom, ali će se svakako nastaviti kontakti sa predsjednikom Republike Srpske, Vladom i Narodnom skupštinom. Da li će biti u istom obimu, teško je sada reći. Očekujem takođe da će biti i istrage i revizije zajedničkih projekata da bi se utvrdilo da li u njima ima koruptivnih i kriminalnih elemenata. Ne vidim razlog zašto bi se veze prekidale, možda će čak doći i do učvršćivanja poslovnih i investicionih veza. Ali opet naglašavam da će Studentska lista insistirati na institucionalnom povezivanju. Omer Karabeg: Nakon Vučićevog poraza pada i koncept srpskog sveta, a Dodik je bio jedan od najznačajnijih protagonista srpskog sveta. Da li sada Dodik ostaje bez značajne poluge svoje nacionalističke politike? Đorđe Vujatović: Koncept srpskog svijeta je samo veliki narativni balon da bi se ljudi mobilisali kroz priču o odbrani nacionalnih interesa. To je priča koja je veoma dobro funkcioniše u svim postjugoslovenskim državama. Pokazalo se da vlast pada ili se učvršćuje na nacionalnim temama. Da je koncept srpskog svijeta stvarna priča Aleksandar Vučić i Milorad Dodik nikada ne bi podržavali Viktora Orbana koji je prije nekoliko godina na svojim mitinzima pokazivao kartu Velike Mađarske koja je obuhvatala i Vojvodinu. Srpski svet je samo priča za mobilizaciju glasačkog tijela. Njeni protagonsti se predstavljaju kao čuvari nacionalnog identiteta i nacionalne države, a to im je pokriće za bezočnu krađu i korupciju. Odlaskom Vučića Dodik gubi važnog igrača i ostaće prilično usamljen na toj sceni. Biće mu otežan manevarski prostor, ali to neće biti prvi put. Kad god smo mislili da je satjeran u ćošak i da nema izlaza, uvijek je nalazio način da se izvuče i da ponekad izađe i kao pobjednik . Omer Karabeg: Kad je nastupao kao zagovornik srpskog sveta Dodik je to dobrim delom radio zato što Vučić nije mogao da o tome otvoreno govori. Dodik je umesto njega govorio kako treba ujediniti Srbe u jednu državu koja će pored Srbije i Republike Srpske obuhvatiti i Crnu Goru i Kosovo. Sada ta priča gubi svaki smisao jer studenti uopšte nisu zainteresovani za srpski svet. Mladen Bubonjić: Ne bih žurio sa takvim zaključkom jer, kao što smo rekli, Studentska lista uopšte nije ideološki jedinstvena. To što nije bilo eksplicitnih podrški i najava o nastavku zagovaranja te ideje, ne znači da u desno orijentisanim strukturama Studentske liste nema simpatija za tu ideju. Naravno, u fokusu će biti borba protiv zaostavštine Aleksandra Vučića, protiv kriminala, korupcije i zločina, ali to ne znači da ta ideja neće opstati na nekim drugim osnovama kao što je kulturno povezivanje i slično. Možda će se koristiti eufemizmi, ali neće se u potpunosti od nje odustati bez obzira što u studentskom pokretu imate i proliberalnu, prozapadnu struju, ali ona nije dominantna. Omer Karabeg: Studenti neće imati vremena da se bave srpskim svetom. Može neko da simpatiše tu ideju, ali je važno da ne bude agresivan u tome, a bivša vlast u Srbiji zajedno sa Dodikom bila je agresivna. U tom smislu ja mislim da će srpski svet mnogo manje ugrožavati region, nego do sada. Mladen Bubonjić: Neće biti identično, ali mislim da se neće u potpunosti odustati od te ideje, mada to neće biti agresivno kao što je bilo u Vučićevo vrijeme. Omer Karabeg: Da su izbori u Bosni i Hercegovini održani nakon izbora u Srbiji na kojima je pao Vučićev režim da li bi Dodik onako ubedljivo pobedio kao što je pobedio na izborima 4. oktobra u Republici Srpskoj? Đorđe Vujatović: Rezultat ne bi bio onakav kakav je bio zbog toga što se ovdje vlada strahom – i te kakvim strahom. Kada su studenti dolazili u Republiku Srpsku bili su proganjani, zabranjivani, privođeni, fizički napadani. Tim povodom bilo je mirnih protesta u znak podrške studentima, ali na tim okupljanima nije bilo više od 30 do 40 mladih osoba. S druge strane, kada je došlo do proglašenja pobjede Studentske liste, na Trgu Krajine u Banjaluci bila je velika proslava na kojoj se okupilo više od hiljadu ljudi. Bio je i vatromet. Ljudi koji su do juče okretali glavu od studenata jer su bili okovani strahom sada su izašli da proslave njihovu pobjedu. Da se pad Vučićevog režima dogodio prije izbora u Bosni i Hercegovini, ne bi Milorad Dodik imao onako ubjedljivu pobjedu. Najviše bi izgubili njegovi koalicioni partneri. Milorad Dodik, moram to reći, ima jako dobru stranačku infrastrukturu, disciplinovano glasačko tijelo i organizaciju koja jako dobro radi na terenu, ali je sigurno da bi pobjeda studenata u Srbiji donijela određen procenat glasova opoziciji da su izbori u Srbiji bile prije izbora u Bosni i Hercegovini. Posebno bi dobro prošla partija Za pravdu i red Nebojše Vukanovića koji je jedini podržao Studentsku listu i javno se izjasnio protiv Aleksandra Vučića. SDS kao najveća opoziciona stranka većinski je bila za Aleksandra Vučića, čak su njeni predstavnici održavali sastanke sa predstavnicima Vučićevog SNS-a. Tako su se ponašali i Draško Stanivuković i njegova stranka. Ali Vukanovićeva stranka bi imala mnogo bolji rezultat, pa bi slika Narodne skupštine Republike Srpske bila drugačija. Mladen Bubonjić: Rezultati bi definitivno bili drugačiji s tim što je pitanje ko bi profitirao. Mislim da takozvana "ćaci opozicija" u Republici Srpskoj – to je dobar dio SDS-a i Stanivukovićev pokret – ne bi dobro prošla uzevši u obzir da su bili veoma bliski sa Vučićevim režimom. Najviše bi profitirao Nebojša Vukanović i njegova lista. Pitanje je da li bi Dodik značajno izgubio zato što on ima stabilno i disciplinovano biračko tijelo koje je lojalno SNSD-u zbog zapošljavanja i drugih privilegija koje im ta stranka obezbjeđuje. Ako bi Dodik uspio da ih ubijedi da će im to i dalje obezbjeđivati, ne bi značajnije izgubio. A svi ostali koji nemaju taj kapacitet, prije svega mislim na "ćaci opoziciju", dakle na dio SDS-a i Stanivukovićev pokret, bi značajno izgubili. Kao i trabant stranke koje su koalicioni partneri SNSD-a. Kao što sam rekao, najveći dobitnik bi bio Vukanović i njegova lista, ali vjerujem da bi SNSD i dalje bio najjači. Pitanje je samo s kim bi mogao da formira vlast. Omer Karabeg: U zaključku, da li će odnosi između Beograda i Banjaluke zahladiti nakon pobede studenata zbog toga što je Dodik tako otvoreno vređao studente i pomagao Vučiću? Đorđe Vujatović: Da li će doći do zahlađenja? Možda u početku neće biti zahlađenja, ali će to biti oprezan početak saradnje do momenta dok se u Srbiji ne formira vlast i dok Milorad Dodik ne bude načisto ko je osoba s kojom treba da komunicira. Kad je riječ odnosima između Republike Srpske i Srbije, posebno je važno da li će Studentska lista uspjeti da zavlada bezbjednosnim sektorom koji diktira političke procese. Ima indicija da su određene političke partije u Republici Srpskoj pod paskom bezbjednosnog sektora Srbije, odnosno da su vezane za BIA-u s obzirom da su pojedini ljudi u tim strankama bivši inspektori ili kako se ovđe kaže bivši udbaši. Mladen Bubonjić: Ne verujem da će odnosi u potpunosti zahladiti. Možda će zahladiti prema Dodiku jer će nova vlast u Srbiji vjerovatno napraviti distancu od njega. Ali ne vjerujem da će se distancirati od institucija Republike Srpske, pogotovo ako bi ta distanca mogla da naruši odnose između Republike Srpske i Srbije i između ljudi koji žive ovdje i u Srbiji. Slažem se da će Studentska lista u početku ići opreznije, ali ne treba zaboraviti da je i prije promjene vlasti u Srbiji postojala politička, ekonomska, kulturna i svaka druga saradnja na svim mogućim nivoima. Ta saradnja će se nastaviti tamo gdje nije bilo korupcije i čak mislim da će se institucionalna saradnja i produbiti. Vjerujem da će biti više zajedničkih projekata koji su transparentni i da više neće biti vaninstitucionalne saradnje koja je pogodovala samo određenim pojedincima i krugovima.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je 13. novembra prvostepeno Šerifa Patkovića na deset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenog tokom sukoba Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Zenice u srednjoj Bosni 1993. godine. U saopštenju Suda BiH navodi se da je Patković je proglašen krivim jer je kao komandant Drugog bataljona Sedme muslimanske brigade Armije RBiH 26. januara 1993. godine u selu Dusina ubio ratnog zarobljenika Z. R., zapovjednika HVO-a u tom mjestu. U obrazloženju presude navedeno je da je, nakon što su snage Armije RBiH preuzele kontrolu nad selom Dusina, Patković prišao teško ranjenom zarobljeniku koji je ležao na zemlji te mu, nakon riječi "što nam ubiste komandira?", iz pištolja marke "škorpion" pucao u glavu i prsa, usmrtivši ga na mjestu. Sud BiH je utvrdio da je Patković postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i odredbama Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. Patković je osuđen za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika prema Krivičnom zakonu bivše Jugoslavije. Iz Suda BiH ističu da je na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom vijeću tog Suda u roku od 15 dana od prijema pisanog otpravka presude.
Dan nakon što je Egipat, 9. novembra, trajno uvrstio Muslimansko bratstvo na listu terorističkih organizacija, na istoj listi, ali na period od pet godina, našla se i jedna asocijacija iz Bosne i Hercegovine. Među 35 organizacija, za koje je Krivični sud u Kairu na osnovu zahtjeva Vrhovnog tužiteljstva za državnu sigurnost, rekao da su terorističke, je i AKOS ili Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport iz Sarajeva. Na listi je i organizacija Fondacija za kulturu, nauku i obrazovanje s Kosova i Kulturno udruženje "Al-Mustaqbal" iz Albanije. Prema pisanju egipatskih medija, odluka o stavljanju ovih organizacija na listu povezana je s Muslimanskim bratstvom i njegovim djelovanjem u europskim zemljama. Ali Sud u Kairu nije obrazložio zbog čega su se konkretne organizacije našle na listi, niti je naveo dokaze na osnovu kojih je utvrđena njihova povezanost s Muslimanskim bratstvom. Muslimansko bratstvo je islamistički pokret osnovan u Egiptu 1928. godine. Egipat ga od 2013. smatra terorističkom organizacijom, dok brojne organizacije i pojedince u Europi optužuje da su dio mreže povezane s tim pokretom. Status Muslimanskog bratstva van EgiptaStatus Muslimanskog bratstva razlikuje se od države do države. Egipat je pokret trajno uvrstio na svoju listu terorističkih organizacija, dok su Sjedinjene Američke Države u januaru 2026. uvele sankcije egipatskoj i jordanskoj grani, a libansku granu, poznatu kao Al-Jamaa al-Islamiyah, označile i kao stranu terorističku organizaciju. Europska unija nije uvrstila Muslimansko bratstvo na svoju terorističku listu. Europski parlament je u oktobru 2026. pozvao Vijeće EU da razmotri ispunjavaju li pojedinci i organizacije povezani s tim pokretom zakonske uuvjete za takvo uvrštavanje. Iz egipatskih nadležnih institucija nisu odgovorili na upite Radija Slobodna Evropa o razlozima zašto su se organizacije našle na ovoj listi. Iz AKOS-a su reagirali saopćenjem u kojem su odbacili "etiketiranje Egipta" i naveli da "nikada nijedna aktivnost nije, niti će biti usmjerena na kršenje bilo kojih zakonskih propisa a kamoli nekakvih težih kvalifikacija poput terorizma". Na upit RSE o vezama s Muslimanskim bratstvom iz AKOS-a nisu odgovorili, ali su u saopćenju naveli su da organizirali proteste ispred Ambasade Egipta u Sarajevu "jasno osuđujući sistem koji krši međunarodno priznata i garantirana ljudska prava i slobode". Jedan od protesta koje je AKOS organizirao odnosi se na šetnju kroz Sarajevo u aprili 2014. kada je oko 200 osoba demonstriralo zbog smrtne presude članovima Muslimanskog bratstva u Egiptu. Čime se bavi AKOS u BiH?Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport (AKOS) iz Sarajeva osnovana je 2003. godine., a predstavlja se kao nevladina i neprofitna organizacija, čiji je cilj odgoj i obrazovanje mladih, uz naglasak na vjerskim, moralnim i duhovnim vrijednostima. AKOS je krovna organizacija udruženja Svitanja iz Sarajeva, Izvora Selsebil iz Živinica, Puta znanja iz Zenice, Vatana iz Bosanske Krupe i AKOS Mosta iz Sanskog Mosta. Prema podacima objavljenim na njenoj stranici, bavi se obrazovnim, kulturnim, sportskim i humanitarnim aktivnostima, socijalizacijom mladih i poticanjem poduzetništva. U programskim principima ističe islamski kodeks ponašanja te toleranciju, raznolikost i transparentnost. Djelovanje AKOS-a i njegove veze s europskim islamskim organizacijama analizirali su 2020. istraživači slovačkog centra GLOBSEC i američke organizacije Counter Extremism Project, u izvještaju o aktivnostima Muslimanskog bratstva u srednjoj i istočnoj Europi. Autori su naveli da je AKOS u evidenciji tadašnje Federacije islamskih organizacija u Evropi (FIOE), sa sjedištem u Briselu, bio označen kao "prijateljska i partnerska organizacija". FIOE su opisali kao jednu od europskih organizacija za koju se, prema istraživaču Lorenzu Vidinu, smatra da predstavlja produženu ruku Muslimanskog bratstva u Evropi. U izvještaju GLOBSEC-a se navodi i da je AKOS bio član Foruma europskih muslimanskih omladinskih i studentskih organizacija (FEMYSO), koji se također dovodi u vezu s Muslimanskim bratstvom. Iz FEMYSO su za RSE naveli da nikada nisu bili član Vijeća evropskih muslimana (CEM) te da je FEMYSO "panevropska mreža koja okuplja muslimanske omladinske i studentske organizacije širom Evrope". AKOS je bio domaćin skupštine FEMYSO-a u Sarajevu 2018., dok su dva njegova predstavnika učestvovala na skupu te organizacije 2019. godine. Na upit o članstvu AKOS-a u FEMYSO kažu da se "omladinske i studentske organizacije mogu prijaviti za članstvo u Forumu ukoliko djeluju u skladu s ciljevima i vrijednostima FEMYSO-a, a to su izgradnja povezanije, dinamičnije i raznovrsnije Evrope za sve, te zalaganje za učešće mladih u društvu, ljudska prava i jačanje kapaciteta". Istraživači su analizirali i sadržaje objavljivane na portalu AKOS-a. Među njima su bili tekstovi o historiji i razvoju Muslimanskog bratstva, političkim događajima u Egiptu i pojedincima povezanim s tim pokretom. Izdvojili su serijal "Šehidi islamskog pokreta Muslimanska braća", u kome su predstavljene biografije osoba iz historije pokreta, uključujući njegovog osnivača Hassana al-Bannu. Na portalu AKOS-a objavljivani su i tekstovi o predavačima tzv. daijama, odnosno osobama koje pozivaju druge u islam i šire islamsko učenje, a 23. septembra objavljen je članak koji Seida Havvu ističe kao primjer jednog od značajnih daija. Havva je bio sirijski islamski učenjak i pisac, te jedan od vodećih ideologa sirijskog ogranka Muslimanskog bratstva. U izvještaju iz 2020., GLOBSEC je naveo da je AKOS objavljivao tekstove o nastanku i djelovanju Muslimanskog bratstva i njegovom uticaju u BiH. Među sadržajima su bila i prevedena predavanja i komentari Yusufa al-Qaradawija, egipatskog islamskog učenjaka blisko povezanog s Muslimanskim bratstvom, te Tariqa Ramadana, švicarskog islamskog mislioca i unuka osnivača tog pokreta Hassana al-Banne. AKOS je na svom portalu objavljivao i tekstove o Mohamedu Morsiju, egipatskom predsjedniku iz redova Muslimanskog brastva, kojeg je 2013. vojska smijenila nakon masovnih protesta. U istraživanju je ocijenjeno da su tekstovi o Muslimanskom bratstvu bili pozitivno intonirani, ali da nisu direktno pozivali na prihvatanje ideologije tog pokreta, ali AKOS nije označen kao formalni dio Muslimanskog bratstva. Autori su naveli i da sagovornici koje su konsultovali nisu imali saznanja o postojanju tog pokreta kao organizovane strukture u BiH, te da nisu pronašli dokaze o njegovim operacijama, financijskim vezama ili povezanosti s radikalizacijom i ekstremizmom u zemlji. Inicijative iz EU u vezi s Muslimanskom braćomO Muslimanskom bratstvu i njegovim vezama s europskim organizacijama posljednjih mjeseci raspravlja se i u institucijama Europske unije. Europski parlament je 8. oktobra usvojio rezoluciju o potrebi za strategijom EU za suzbijanje "islamističkog infiltriranja u institucije i utjecaja mreže Muslimanskog bratstva". U rezoluciji je Muslimansko bratstvo navedeno kao primjer transnacionalnih islamističkih mreža koje djeluju putem udruženja, fondacija te kulturnih, obrazovnih, vjerskih i društvenih organizacija. Europski parlament posebno je spomenuo organizacije povezane s Vijećem evropskih muslimana (CEM) koje se našlo i na listi terorističkih organizacija u Egiptu. EU je u rezoluciji pomenuo i Forum europskih muslimanskih omladinskih i studentskih organizacija (FEMYSO), koji nije na egipatskoj listi, ali čiji je član AKOS iz Sarajeva. Zastupnici su pozvali da se takvim organizacijama, uključujući FEMYSO, zabrani pristup institucijama EU, da se uklone se iz Registra transparentnosti EU i isključe iz institucionalnih događaja i sastanaka na kojima bi njihovo učešće moglo legitimizirati navodne strategije povezane s Muslimanskim bratstvom. Parlament je također pozvao Vijeće EU da organizacije i pojedince povezane s Muslimanskim bratstvom uvrsti na europsku listu terorističkih organizacija ako za to postoje zakonski uvjeti. Iz FEMYSO-a su rezoluciju opisali kao "islamofobni napad na civilno društvo", tvrdeći da se njome muslimanske organizacije neosnovano povezuju s Muslimanskim bratstvom i nastoji ograničiti njihov pristup institucijama i finansiranju EU. Organizacija je 23. oktobra objavila i zasebno saopćenje u kojem je zatražila od europskih institucija da pojasne na kojim dokazima se zasnivaju optužbe te osiguraju da eventualne odluke o finansiranju i pristupu institucijama budu u skladu s temeljnim pravima. Kritike civilnog društva zbog inicijative u EURezolucija Evropskog parlamenta izazvala je i kritike organizacija civilnog društva. U pismu upućenom predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli, grupa organizacija izrazila je zabrinutost zbog, kako su navele, islamofobnog i diskriminatornog jezika korištenog tokom parlamentarne rasprave. Upozorile su da bi rezolucija mogla ograničiti pristup institucijama EU, učešće u njihovom radu i financiranje muslimanskih organizacija civilnog društva, uključujući FEMYSO, te ocijenile da se zasniva na nejasnim i neutemeljenim optužbama. Pismo, između ostalog, potpisuju organizacije za ljudska prava i građanske slobode kao što su Amnesty International, CIVICUS (globalna mreža organizacija civilnog društva), Europski forum mladih, Europska mreža protiv rasizma, Međunarodna federacija za ljudska prava, Svjetska organizacija protiv torture i brojne druge.
Više od mjesec dana nakon izbora pobjednici su poznati, ali nova vlast na nivou Bosne i Hercegovine nije ni na vidiku. Dok formalni pregovori o Savjetu ministara još nisu počeli, potencijalni partneri već izlaze sa zahtjevima koje politički analitičari ocjenjuju kao "nemoguće" poput odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, do maksimalističkih o preuzimanju ključnih pozicija u budućoj izvršnoj vlasti. Od početka oktobra, kada su izbori održani, do danas, jedini aktivan na polju pregovora bio je lider Hrvatske demokratske zajednice, Dragan Čović. U odvojenim susretima, razgovarao je sa Milorad Dodikom, predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Bakirom Izetbegovićem, liderom Stranke demokratske akcije. Obje stranke su osvojile najviše glasova na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, pored HDZ-a BiH. Jedini zaključak donesen nakon susreta je da će HDZ i SNSD biti sigurni koalicioni partneri. Kada će biti formiran Predstavnički dom Parlamenta BiH, a nakon toga i Savjet ministara nije bilo na dnevnom redu. Ko i šta traži?Iako nije poznato ko će činiti buduću koaliciju na nivou BIH, potencijalni partneri već je uslovljavaju. U tome prednjači Dodikov SNSD, koji prije razgovora o ministrima, traži da se preispitaju odluke bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, te da Ustavni sud BiH napuste strane sudije. Portparol SNSD-a Radovan Kovačević kaže za Radio Slobodna Evropa da je prioritet te stranke formiranje institucija u Republici Srpskoj, pa tek onda razgovori o državnoj vlasti. Prema njegovim riječima, buduću vlast trebalo bi graditi na parlamentarnoj većini koja će imati stabilnu podršku i u Domu naroda. "Ne postoji mogućnost formiranja Savjeta ministara bez konstituisanja Doma naroda. Posebno će sporije ići izbor delegata iz Federacije Bosne i Hercegovine. Treba sačekati da se taj proces završi, a tek onda će biti moguće voditi ozbiljnije i konkretnije razgovore", kazao je Kovačević. Za SNSD, dodaje on, SDA je takođe favorit za formiranje nove državne koalicije kao stranka koja je osvojila najviše glasova među bošnjačkim biračima. No, pitanja koja se odnose na odluke visokog predstavnika i sastav Ustavnog suda BiH su i dalje uslov razgovora. Iz SDA i HDZ-a BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa. Na sjednici Glavnog odbora SDA krajem oktobra usvojeni su zaključci kojim se ta stranka u formiranju državne vlasti zalaže za evropske i evroatlantske integracije, nastavak reformi i jačanje državnih institucija. Sa druge strane, iz HDZ-a BiH nastavljaju insistirati na tome da državnu vlast treba da čine političke stranke koje imaju najveći izborni legitimitet među konstitutivnim narodima. Potpredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara otišla je i korak dalje. Ona je 10. novembra za javni medijski servis Federacije BiH izjavila da stranka očekuje jednu od dvije važne pozicije u Savjetu ministara BiH, ministra finansija ili vanjskih poslova. Ova stranka pored toga i dalje insistira na izmjenama izbornog zakonodavstva. Prema potvrđenim rezultatima, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH SDA ima devet mandata, SNSD šest, a HDZ BiH četiri mandata. Za većinu u ovom domu potrebno je najmanje 22 od 42 poslanika, zbog čega ove stranke ne mogu same formirati vlast. SNSD-u i HDZ-u se "ne žuri" sa novim Savjetom ministaraPolitički analitičar Mladen Bubonjić za Radio Slobodna Evropa ističe da trenutne poruke vodećih stranaka predstavljaju početne pregovaračke pozicije. "Uvijek se ulazi sa maksimalističkih i nemogućih uslova i na kraju se kroz pregovore dolazi do nekih prihvatljivih rješenja. Nezvanično, SNSD traži čak četiri ministarstva zbog čega su i izašli sa uslovima oko kojih godinama nema političkog kompromisa. HDZ sa druge strane traži ministarstvo vanjskih poslova, kako bi ojačao uticaj i na vanjsku politiku zemlje", ističe Bubonjić. Prema njegovom mišljenju, trenutno su SNSD i HDZ BiH i u povoljnijoj poziciji u odnosu na SDA, čiji kadrovi već učestvuju u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i nastaviće obavljati funkcije kroz tehnički mandat. "Njima se (SNSD-u i HDZ-u) ne žuri u istoj mjeri, jer već imaju svoje predstavnike u postojećem sazivu Savjeta ministara. SDA, kao izbornom pobjedniku među bošnjačkim strankama, važnije je da do promjene političkih odnosa dođe što prije", ocjenjuje on. Bubonjić smatra da će pregovori na kraju ipak biti svedeni na raspodjelu funkcija po već ustaljenim nacionalnim i političkim kvotama. "Dosadašnja praksa pokazuje da najvećih problema nema kada se ispoštuju etničke kvote i neformalna rotacija između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda", navodi on. Šta sve mora biti formirano prije Savjeta ministara?Rok za uspostavljanje novoizabranih insitucija počeo je teći 3. novembra kada je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) potvrdila i objavila rezultate Opštih izbora 2026. Godine. Tako bi novoizabrani članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine mandat trebali preuzeti najkasnije 30 dana od potvrđivanja i objavljivanja izbornih rezultata. Konstitutivna sjednica je zakazana za 16. novembar. U istom periodu treba da bude konstituisan i novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji broji 42 poslanika, od kojih se 28 bira iz Federacije Bosne i Hercegovine, a 14 iz Republike Srpske. Paralelno se odvija i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata bira Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok pet srpskih delegata bira Narodna skupština Republike Srpske. Tek nakon konstituisanja Predstavničkog doma može početi formalna procedura izbora novog Savjeta ministara. Prema Zakonu o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, vodeći računa o ustavnom principu zastupljenosti konstitutivnih naroda. Odluka o imenovanju mora biti donesena najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma. Predsjedništvo potom prijedlog upućuje Predstavničkom domu, koji potvrđuje imenovanje. Predsjedavajući Savjeta ministara stupa na dužnost tek nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom. Novoimenovani predsjedavajući zatim ima rok od 35 dana da predloži ministre i zamjenike ministara, te od Predstavničkog doma zatraži potvrdu njihovog imenovanja. U imenovanju predsjedavajućeg, ministara i zamjenika ministara ne učestvuje Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Međutim, sastav tog doma ostaje važan za buduće funkcionisanje vlasti, jer bez njegove podrške nije moguće usvajati zakone, budžet i većinu odluka koje predlaže Savjet ministara. Kako se dijele ministarske pozicije?Savjet ministara BiH čine predsjedavajući i devet ministara. Među njima su ministri vanjskih poslova, finansija i trezora, odbrane, bezbjednosti, pravde, komunikacija i prometa, civilnih poslova, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te ljudskih prava i izbjeglica. Zakonom nije propisano koja politička stranka dobija pojedini resor, ali jeste uređena nacionalna zastupljenost. Predsjedavajući Savjeta ministara i njegova dva zamjenika moraju dolaziti iz različitih konstitutivnih naroda. Istovremeno, zamjenik ministra ne može biti iz istog konstitutivnog naroda kao ministar. Na taj način gotovo svaki resor uključuje predstavnike najmanje dva konstitutivna naroda. Od četiri mjeseca do skoro godinu i po dana čekanjaDosadašnja iskustva pokazuju da zakonski rokovi nisu garancija brzog formiranja vlasti. Aktuelna predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) potvrdu za imenovanje je dobila krajem decembra 2022. godine, manje od tri mjeseca nakon opštih izbora. Kompletan saziv Savjeta ministara je potvrđen krajem januara 2023. godine. Bio je to jedan od najbržih procesa uspostavljanja državne vlasti u posljednjih petnaestak godina. S druge strane, nakon Opštih izbora 2018. godine bilo je potrebno više od godinu dana da bude formiran Savjet ministara. Još duže čekalo se nakon izbora 2010. godine, kada je Savjet ministara uspostavljen nakon približno 15 mjeseci političkih pregovora, što ostaje najduži period formiranja državne vlasti od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.