Perspektiva pruža prostor mladima da govore u svoje ime, ruše predrasude i stvaraju temelje za svjetliju budućnost. Učesnici i učesnice PCRC-ovog Festivala mira zajednički se protive nasilju, podjelama i pasivnosti. Poručuju da treba da "svi imamo zajedničku domovinu, da volimo Bosnu i Hercegovinu i da zajedno radimo na njoj".

Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je zašto rukovodstvo bosanskohercegoavačkih Hrvata ponovo aktuelizuje zahtjev za osnivanjem trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili dva politička analitičara – Adnan Huskić iz Sarajeva i Davor Gjenero iz Zagreba. Bilo je riječi o tome da li je formiranje trećeg entiteta uslov za ravnopravnost Hrvata kao što tvrde čelnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, zašto ističu da put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju vodi preko trećeg entiteta, zašto se Milorad Dodik već duže vrijeme zalaže za hrvatski entitet, kako jača savezništvo između Dragana Čovića, lidera bosanskohercegovačkih Hrvata, i Milorada Dodika i zašto je Čović nedavno izjavio da njihovo savezništvo može napraviti čudo. Razgovaralo se i o tome zašto se premijer Hrvatske Andrej Plenković ne ograđuje od zahtjeva za treći entitet, ima li on mogućnosti da utiče na odluke Dragana Čovića, da li bi osnivanje trećeg entiteta destabilizovalo Bosnu, pa zato tu ideju odbacuju i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, kao o i tome da li su Hrvati neravnopravni u Bosni i Hercegovini, kao što tvrdi rukovodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata. Omer Karabeg: Ko se u rukovodstvu bosanskohercegovačkih Hrvata najviše zalaže za treći entitet? Adnan Huskić: Ne mislim da postoji neka osoba koja je nosilac tog dijela političke platforme Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali to je, tako da kažem, njihov defaultni program. On je uvijek prisutan, on se posebno manifestuje kada se povedu razgovori o preustroju Bosne i Hercegovine – tada se govori o dosljednoj etnoteritorijalizaciji, odnosno o formiranju hrvatskog entiteta. Davor Gjenero: Toj priči ne treba davati pretjerano značenje. Meni se čini da je puno vjerovatnije da će u budućem razvoju Bosne i Hercegovine prije doći do ukidanja entiteta, negoli do toga da bi se kreirao treći entitet. Priča o trećem entitetu je završena jednom za svagda u proljeće 1994. godine Washingtonskim sporazumom koji je definirano ono što je ključno za Bosnu i Hercegovinu kao suverenu, jedinstvenu i funkcionalnu državu. A to je poštovanja državnoga suvereniteta, federalizacija i decentralizacija. Ono što je definirano Daytonskim sporazumom nije tako čvrsto postavljeno kao u Washingtonskom sporazumu. Za razliku od Washingtonskog sporazuma, koji je utemeljen na načelima, Daytonski sporazum je tipični američki pragmatizam koji je doista doveo do prekida vojnih neprijateljstava, ali je stvorio strukturu države za koju se pokazalo da nije funkcionalna. Washingtonski i Daytonski sporazumAdnan Huskić: Washingtonski sporazum je trebao biti model na osnovu koga bi se kantonizirala cjelokupna Bosna i Hercegovina, ali do toga nije došlo. Stvorena je daytonska Bosna i Hercegovina koju prati diskurs da je to nedovršeni sistem. Permanentno se govori o preustroju Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu hrvatske stranke zastupaju stavove koji ne moraju nužno biti refleksija onih s početka devedesetih godina. Ali postoji nekoliko stvari kojih se one permanentno drže. To je princip konzistentne etnoteritorijalnosti, dakle dajte nama treći entitet, dok je druga stvar konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, dakle ravnopravnost bez obzira – kako je to premijer Plenković rekao – na brojčano stanje i na demografiju. Ali ne mislim da je priča o preustroju države ozbiljna. Ne vidim da se u Bosni i Hercegovini vode ozbiljne debate o tome kako bi Bosna i Hercegovina trebalo da bude uređena. Moram reći da sam postao neka vrsta zaštitnika postojećeg stanja. Jer pozivi za dubinskim intervencijama u uređenje Bosne i Hercegovine moraju uzeti u obzir međunarodno okruženje i sveukupnu atmosfera u svijetu. A ona nije baš povoljna. One koji traže novi Dayton uvijek upozoravam da vode računa o tome kakav su danas dominanti globalni trendovi koji se meni nimalo ne sviđaju. I Washingtonski sporazum 1994. i Daytonski 1995. nastali su u međunarodnom ozračju koje je potpuno drugačije od današnjeg. Zato sam protiv toga da se uopšte otvara priča o ustavnim reformama s obzirom da se radi o mnogo dubljem zahvatu nego što se čini na prvi pogled. Jer kada krenete u proces ustavnih promjena, onda će pokazati da postoje zahtjevi koje ne tiču isključivo Bosne i Hercegovine, već i susjednih država. Omer Karabeg: U sadašnjim zahtjevima za trećim entitetom novina je to što se treći entitet povezuje sa evropskim putem Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata tvrdi da put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju vodi preko trećeg entiteta jer bi, po njihovom mišljenju, formiranje hrvatskog entiteta Bosnu i Hercegovinu učinilo stabilnijom. Davor Gjenero: To je priča koja je odavno riješena. Ne postoji nikakva pretpostavka, niti bilo kakva mogućnost dijeljenja Federacije BiH na dva etnička dijela. Okviri za političko djelovanje su zadani i priča o trećem entitetu je potpuno prazna ideologijska priča. Evropski put Bosne i Hercegovine se mora zasnivati prije svega na stvaranju snažne i uvjerljive proevropske koalicije koja treba biti šira od vladajuće koalicije na razini Federacije i na razini središnje države. Bosna i Hercegovina se mora okupiti oko temeljnih evropski vrijednosti. Omer Karabeg: Vi, znači, smatrate da Bosna i Hercegovina ne može u Evropsku uniju sa tri entiteta? Davor Gjenero: Ona ne može u Evropsku uniju s bilo kakvom idejom blokiranja funkcionalnosti, održivosti i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Inače, utezi za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju nisu na strani Federacije nego prije svega na strani Republike Srpske jer je puno lakše stvoriti široku proevropsku koaliciju među bošnjačkim i hrvatskim strankama, nego li među strankama u manjem entitetu. Saveznik DodikOmer Karabeg: Milorad Dodik se odavno zalaže sa osnivanje trećeg, hrvatskog entiteta. Koliko ta podrška može pomoći rukovodstvu bosanskohercegovačkih Hrvata da ostvare svoj naum o trećem entitetu? Zar nije nedavno poseta Banjaluci hrvatskog premijera Plenkovića i Dragana Čovića, gdje se susreli sa Miloradom Dodikom, pokazala da i jedan i drugi i dalje računaju na Dodika? Čović se tom prilikom obratio Dodiku i rekao da njihovo zajedništvo može da napravi čudo. To znači da jača savez Dodika i Čovića. Adnan Huskić: To je uspješan tandem. Ali meni nije jasno, ako zaista želite suvislu raspravu o preustroju Federacije, zašto tražite partnera u Miloradu Dodiku, tranzicijskom milijarderu i nepatvorenom šovinisti koji se ne libi da na najprizemnijih način vrijeđa Bošnjake. Ako hrvatske stranke misle da se na taj način mogu izboriti za preuređenje Federacije, onda idu pogrešnim putem. Najlogičnije bi bilo da sa partnerima iz Federacije pokušaju da dođu do zajedničkog stajališta. Ja ne kažem da je to jednostavno i da će se to desiti, ali sigurno je da se ništa ne može postići stvaranjem osovine koja podsjeća na rane devedeset godine. S druge strane, to je vrlo potentna osovina koja je neka vrsta čudne premosnice između Srbije i Hrvatske. Ta dva politička aktera su u stvari njihovi proksiji u Bosni i Hercegovini. Iako su odnosi između te dvije države na najnižem nivou, postoji izvjesna konvergenicija stavova kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. To pokazuje i način na koji se gleda na Bosnu i Hercegovinu – kao neki teritorij koji je u nerješenom stanju i koji nacionalističke ideologije još uvijek vide kao prostor otvoren za zauzimanje. Omer Karabeg: Zašto je hrvatski premijer Plenković nedavno išao u Banjaluku da prisustvuje susretu između Dodika i Čovića? Davor Gjenero: Milorad Dodik je privatna osoba, čovjek koji je uklonjen sa funkcije predsjednika entiteta odlukom suda. On je još uvijek formalno šef Saveza nezavisnih socijaldemokrata, ali samo tako dugo dok se ne donese pravomoćna sudska presuda. Omer Karabeg: Ali zašto se Plenković susretao sa Miloradom Dodikom? Davor Gjenero: Dodik se tamo našao. Ne vidim da je to bio nekakav planirani susret. Ne treba precjenjivati utjecaj Dodika u Hrvatskoj. Uvjeren sam da je Dodik manje-više gotova priča. Inače, mislim da se u Sarajevu pogrešno ocjenjuje odnos između Čovića i Plenkovića. Plenković, nažalost, u puno većoj mjeri ovisi o Čoviću, nego što Čović ovisio o Plenkoviću. Čović je financijski manje-više neovisan. Plenković nema alata niti za ograničavanje, niti za uklanjanje Čovića sa ključne pozicije u HDZ-u BiH. Plenković nije mogao presjeći niti Čovićevu opstrukciju izgradnje južne plinske interkonekcije. Bio sam zapanjen time što Čović radi, ali i svojevrsnom bezbrižnošću bošnjačke političke elite koja kao da nije shvaćala razinu opasnosti koja proizilazi iz te opstrukcije. Čović i PlenkovićOmer Karabeg: Gospodine Huskiću, kako vi tumačite prisustvo premijera Plenkovića u Banjaluci na susretu Dodika i Čovića? Adnan Huskić: Mislim da je to bilo u funkciji jačanje evropske komponente HDZ-a Bosne i Hercegovine, tačnije Borjane Krišto kao predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, kroz otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška između Bosne i Hercegovine i Hrvatske što se nažalost izjalovilo. Dodik je osoba koja trenutno iskorištava bilo koji prostor koji mu se otvori da bi na sebe skrenuo pažnju. Međutim, on je potpuno nesuvislim manevrisanjem u zadnje dvije godine doveo sebe u situaciju da je zaista politički potrošen i da mu nema povratka. Ne bih toj Plenkovićevoj posjeti i svemu što se desilo davao previše značaja. Omer Karabeg: Da li se hrvatski premijer Plenković ograđuje od Čovićevog zalaganja za treći entitet? Davor Gjenero: To je dosta relativno. Nažalost mi danas nemamo situaciju kakvu smo imali pre 10 godina kada je tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko potpuno jasno rekao Čoviću sljedeće: "Treći entitet je moguće dobiti ne pregovorima, nego isključivo ratom. Ti za rat nisi sposoban, a Hrvatska za tebe neće ratovati". Točka. Nažalost, danas ne postoji ona razina političke odvažnosti i nediplomatičnosti koju je imao Karamarko, jedan od rijetkih političara u Hrvatskoj koji dobro razumije procese u Bosni i Hercegovini. Danas nemate mogućnosti da se iz Zagreba tako pregnantno, jasno i precizno pošalje poruka Čoviću kao što je to činio Karamarko. Karamarko je planirao odlazak Dragana Čovića i Bože Ljubića sa ključnih pozicija u HDZ-u BiH i HDZ-u 1990, objedinjavanje tih dviju stranaka i postavljanje jasno profiliranog evropskog i evroatlantskog čovjeka na čelo te stranke, ali to je Čović vješto izigrao. Omer Karabeg: Gospodine Huskiću, zašto se hrvatski vrh ograđuje od trećeg entiteta? Adnan Huskić: Možda je ključno pitanje zašto bi se nužno ograđivao. Ako izuzmemo neke ljude ekstremnijih stavova, nisam čuo da se u Hrvatskoj u mainstream smislu govori o trećem entitetu, ali često se govori o lošim odnosima u Federacije između Bošnjaka i Hrvata čemu doprinose i mediji u, uslovno rečeno, bošnjačkom dijelu Federacije koji traže bilo kakav potez koji bi potkrijepio pretpostavku o Hrvatskoj kao jednako destruktivnoj državi za Bosnu i Hercegovinu kakva je Srbija. Traži se potvrda svih onih naših sumnji koje imamo prema Hrvatskoj da bi se dokazalo da je Hrvatska u ponašanju prema Bosni i Hercegovini slična Srbiji. Omer Karabeg: A zar ne bi ograđivanje hrvatskog rukovodstva od trećeg entiteta utjecalo na to da Čović i njegovo rukovodstvo ne insistiraju toliko na tome? Adnan Huskić: Slažem se. Postoji puno stvari koje bi premijer Plenković i hrvatski HDZ mogli uraditi da bi se promijenilo ponašanje Dragana Čovića i HDZ-a Bosne i Hercegovine. Ali postavlja se pitanje ko u toj relaciji stoji iza koga. Znamo li mi ko koga tu kontroliše, drži u šaci ili ucjenjuje. Ja mislim da tu možda treba tražiti odgovor na vaše pitanje. Ispod radaraOmer Karabeg: Dragan Čović je rekao da će rukovodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata, ako se u okviru Bosne i Hercegovine ne postigne dogovor o trećem entitetu, bitu prisiljeno tražiti pomoć od međunarodne zajednice. Na koga on to računa u međunarodnoj zajednici? Davor Gjenero: To su prazne riječi, u međunarodnoj zajednici nema nikoga ko bi ozbiljno zagovarao treći entitet. Potpuno je jasno kakav je stav Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. Pustimo na stranu logističke političke manevre koji se u ime HDZ-a BiH odvijaju na različitim razinama, pa im se onda pripisuje značenje kakvo oni nemaju. Sjetimo se kako je završila logistička operacija vezana uz južnu plinsku interkonekciju. Cijela priča je mogla biti puno povoljnija i za Bosnu i Hercegovinu i za Hrvate u Bosni i Hercegovini da se djelovalo racionalno. Adnan Huskić: Mislim da nema nikoga bitnog u međunarodnoj zajednici ko bi podržao treći entitet. Što se tiče SAD, Bosna i Hercegovina nije u fokusu njihove aktivnosti. Mi smo ispod radara, sa nama rade ljudi iz State Departmenta, to je otprilike nivo koji Bosni i Hercegovini pripada. I nema indicija da je bilo ko spreman podržati bilo šta što bi destabiliziralo Bosnu i Hercegovinu, a otvaranje priče o reformi ustava uz učešće vanjskih aktera neminovno bi vodilo produbljivanju političke krize, a potencijalno i sukoba na kraju krajeva. Neravnopravnost?Omer Karabeg: Rukovodstvo HDZ-a Bosne i Hercegovine stalno tvrdi da su Hrvati neravnopravni u Bosni i Hercegovini i traži treći, hrvatski entitet tvrdeći da će jedino tako Hrvati postati potpuno ravnopravni. Da li su Hrvati stvarno neravnopravni u Bosni i Hercegovini? Davor Gjenero: Meni se čini da o nekompetentnosti gospodina Čovića govori činjenica da on godinama ne uspijevao riješiti ključan problem, a to je zastupljenost hrvatskih predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. I sada, kada postoji evropski i američki i konsenzus, kao i konsenzus među bošnjačkim političkim akterima, da se to pitanje skine s dnevnog reda, Čović otvara pitanje trećeg entiteta za koje nema niti prostora, niti mogućnosti da se bilo što napravi. Meni se čini da je jako važno što idemo prema tome da i jedan i drugi blok unutar bošnjačke političke elite shvaćaju da Bosna i Hercegovina mora djelovati na konsocijacijskom principu i da niti Socjaldemokratska partija (SDP), niti Stranka demokratske akcije (SDA) nemaju interesa podupirati nesretnu avanturu koja je počela davno sa gospodinom Željkom Komšićem. Prvi puta vidimo jasnu osudu ili distanciranje prema njegovom kandidatu za člana Predsjedništva BiH od strane SDP-a, a imamo izjavu gospodina Bakira Izetbegovića koji se distancira od cijele te priče izjavom kako Komšićeva avantura nije nešto za što bi odgovornost trebala snositi SDA. Dakle, sada imamo priliku da se bez nekakvih velikih ustavnih reformi, bez velike promjene izbornoga zakona, situacija vrati na model koji je normalan u konsocijacijskoj zajednici – da svaki narod bira svoju političku elitu. Omer Karabeg: Niste mi odgovorili na pitanje li su Hrvati neravnopravni u Bosni i Hercegovini? Davor Gjenero: Hrvati su neravnopravni u Bosni i Hercegovini već na osnovu toga što ih u Republici Srpskoj praktično nema. Omer Karabeg: Ali Čović, kad govori o neravnopravnosti, ne misli na to da Hrvata nema u Republici Srpskoj. Davor Gjenero: Nije važno šta Čović misli. To je činjenica. Kad govorimo o poziciji Hrvata u Federaciji i na nivou države Bosne i Hercegovine, onda svako izigravanje konsocijacijskog načela manju zajednicu dovodi u neravnopravan položaj. Ali sada, velim, postoji velika mogućnost da se stvari dovedu u normalnu situaciju. Adnan Huskić: Ako je u Daytonu dogovoreno da imamo tri člana Predsjedništva BiH, jasno je da je došlo do narušavanja tog principa. Nikada nije trebala biti iskorišćena numerička superiornost da bi Hrvati, kada je riječ o Predsjedništvu BiH, bili dovedeni u situaciju koja traje već godinama. Možemo raspravljati o tome da li Hrvati, s obzirom na njihovu brojčanu snagu, imaju predimenzionirani uticaj u Bosni i Hercegovini, ali to je priroda Bosne i Hercegovine koja nije došla ni iz čega. Ona je došla kao rezultat istorijskih okolnosti. Podsjetio bih da na prvi izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva SDA nije blagonaklono gledala. SDA je tada imala određenu vrstu razumijevanja sa HDZ-om. Treba da se vratimo poštivanja nepisanih pravila, poštivanju duha Daytona. Mislim da je vraćanje na ono gdje smo bili ključ stabilizacije. Omer Karabeg: U zaključku, da li treći entitet propali projekat? Davor Gjenero: To uopće nije projekt. To je samozabluda, nešto što je završeno u proljeće 1994. godine. Nakon toga bilo kakvo spominjanje trećeg entiteta, odnosno, dozvolite da budem vulgaran, Herceg-Bosne nije prihvatljivo u pristojnome društvu. Adnan Huskić: Mislim da je dokazano da je to propali projekat. To je i projekat koji ima jednu veliku mrlju, tako da postoji i ta vrsta diskvalifikacije. U praktičnom smislu to je naprosto isprazna priča.

Dekanu Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muhamedu Ajanoviću, koji je uhapšen zbog sumnji za zloupotrebu položaja ili ovlašćenja, određen je jednomesečni pritvor, saopštio je Opštinski sud u Sarajevu. Sud je u nedelju naveo da su mere izrečene i za glavnu prosvetnu inspektorku Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Dalilu Hakalović, koja je uhapšena 25. decembra kad i Ajanović, u istom slučaju, takođe zbog sumnji na zloupotrebu položaja ili ovlašćenja. Ajanović je, kako navodi Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS), koristio prijateljske veze s Hakalović, ministarkom za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Adnom Mesihović i pomoćnicom ministarke Dženitom Viteškić, kako bi preko njih osigurao potrebna mišljenja i instrukcije od Ministarstva, što mu je omogućavalo da ne raspisuje konkurs za izbor dekana i ostajanje na funkciji. Tužilaštvo takođe sumnjiči Mesihović i Viteškić za zloupotrebu položaja ili ovlašćenja, odnosno nezakonito zapošljavanje u tom ministarstvu. Nakon hapšenja u aprilu i boravka u pritvoru obe su u junu puštene da se brane sa slobode, uz mere zabrane sastajanja sa svedocima. Opštinski sud u Sarajevu je za Haliković u nedelju odredio mera zabrane sastajanja i kontaktiranja ili ikakvog povezivanje sa svedocima i zaposlenima Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i kontaktiranje s drugim osumnjičenima u slučaju. Takođe joj je izrečena mera zabrane preduzimanja službenih dužnosti i posećivanje službenih prostorija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, Stomatološkog fakulteta i Stomatološkog kliničkog centra.

Vlada Republike Srpske odustala je od kupovine hotela Monument u Nacionalnom parku Kozara kod Prijedora, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz entitetske Vlade. Razlog odustajanja nije jasno naveden, ali ističu da su i dalje uvjereni u potrebe da se prošire smještajni kapaciteti u ovom Nacionalnom parku. "Utvrđeno je da u ovom trenutku ne postoje uslovi da Ugostiteljska služba, koja je inicirala preuzimanje ovog objekta, postane novi vlasnik hotela", navodi se u odgovoru Vlade RS za RSE. Iz Vlade navode da hotel treba staviti u funkciju, jer "ova lokacija iz godine u godinu bilježi sve veći broj posjetilaca". Hotel "Monument" izgrađen 1970. godine, u vlasništvu je privatne kompanije iz Bijeljine. Kupljen je na licitaciji prije tri godine, kada je kompanija prethodnog vlasnika otišla u stečaj. Okružno javno tužilaštvo u Prijedoru otvorilo je istragu protiv firme koja je vlasnik hotela, zbog sumnji da je hotel kupljen novcem sumnjivog porijekla. Vlasnik je za ovaj hotel koji je godinama zatvoren tražio 16,5 miliona maraka (oko 8,4 miliona evra). Hotel je prije tri godine plaćen oko tri miliona maraka [milion i po evra], a tadašnja procijenjena vrijednost je bila oko šest miliona (tri miliona evra). Vlada Republike Srpske, putem Ugostiteljskog servisa do sada je kupila šest hotela širom ovog entiteta, za šta je izdvojila oko 140 miliona maraka (71 milion evra). Skoro polovina ugostiteljskih objekata kupljena je bez jasnog objašnjenja namjene. Sve objekte vlada je kupila od privatnika, a većina ne radi. Tako je entitet postao jedan od najvećih investitora u ugostiteljstvu i hotelijerstvu u Bosni i Hercegovini.

Petar Popović iz Dervente trebao se u ljeto 2025. naći na međunarodnoj potjernici INTERPOL-a, jer je osumnjičen da je kao državljanin Bosne i Hercegovine otišao da se bori na ruskoj strani u Ukrajini. Međutim, Međunarodna organizacija kriminalističke policije odbila je zahtjev BiH za raspisivanjem difuzne potjernice za državljaninom BiH, pozivajući se na pravilo kojim je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, navodi se u dokumentu u koji je RSE imao uvid. Difuzna potjernica podrazumijeva da zemlje članice INTERPOL-a budu obaviještene o tome da je Popović tražena osoba, pri čemu ga svaka od 196 zemalja može uhapsiti. S druge strane, i bez ove potjernice, organi u BiH i dalje mogu reagirati procesuirati ga jer se sumnjiči za sudjelovanje na stranom ratištu, što je krivično djelo prema zakonima BiH. Šta su kao razlog odbijanja naveli iz INTERPOL-a?Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u maju zatražilo od Suda BiH da naredi raspisivanje potjernice za Petrom Popovićem, 37-godišnjakom iz Dervente, sa sjevera Bosne i Hercegovine, koji je u Rusiju, a potom na ratište u Ukrajinu, otišao nakon boravka u Njemačkoj. Prema dostupnim informacijama iz sigurnosnih agencija, Popović je plaćenik i nije poznato je li dobio rusko državljanstvo, što je uobičajena praksa za strane dobrovoljce koji se pridruže službenoj ruskoj armiji. Sud BiH odobrio je zahtjev za raspisivanjem potjernice i obratio se Uredu INTERPOL-a u Sarajevu, odakle je upućen zahtjev sjedištu Organizacije u Lyonu. U odgovoru iz Lyona navedeno je da Generalni sekretarijat INTERPOL-a ne može odgovoriti na ovaj zahtjev, jer je "nedavno preispitao svoju raniju praksu, prema kojoj su neki slučajevi u vezi sa stranim državljanima koji sudjeluju u oružanom konfliktu bili odobreni za objavu". Navedeno je i da "uzimajući u obzir geopolitička dešavanja i rastuće rizike za neutralnost Organizacije INTERPOL neće više objavljivati takve zahtjeve". Zvaničan odgovor je da za Popovićem neće biti raspisana međunarodna potjernica zbog člana 3 Statuta INTERPOL-a, odnosno dijela koji kaže da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu. Iz INTERPOL-a je navedeno da će i u budućnosti ova organizacija na slične zahtjeve odgovarati na takav način. Jedini izuzeci bit će u slučajevima kada se za osobe za koje se traže utvrdi da su se pridružile terorističkoj organizaciji, počinile međunarodni zločin za vrijeme oružanog sukoba ili "kazneno djelo običnog prava". U odgovoru organima BiH navedeno je i da je moguće da zahtjev bude dopunjen ako je za Popovića utvrđeno nešto od navedenog, međutim iz BiH nisu imali takve dokaze. RSE je od INTERPOL-a zatražio komentar o "promjeni prakse", odakle su kazali da se zahtjevi koji se odnose na oružane sukobe razmatraju od slučaja do slučaja, "kako bi se osigurala usklađenost s pravilima INTERPOL-a, uključujući zabranu poduzimanja bilo kakve intervencije ili aktivnosti vojnog karaktera utvrđenu u članu 3. Statuta". Navedeno je i da nije bilo zvaničnih izmjena dokumenta koji propisuje pravila objave potjernica u vezi s vojnim aktivnostima od 2013. godine. Ko je Petar Popović?Petar Popović rođen je 1. oktobra 1988. godine u Derventi. Nije poznato kad je iz BiH otišao u Njemačku, kao ni okolnosti pod kojima se pridružio ruskim snagama u Ukrajini. RSE je pokušao stupiti u kontakt s Popovićem putem društvenih mreža, ali nije bilo odgovora. Popović je jedan od oko 20-ak bh. državljana za koje se sumnja da ratuju na strani Rusije u Ukrajini. Nalozi na Popovićevim društvenim mrežama ne otkrivaju mnogo, tek nekoliko fotografija iz ranijih godina. U opisu profila navedeno je da je Popović studirao na Vojnoj akademiji u Beogradu, ali RSE nije mogao utvrditi tačnost ove informacije. Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je nedavno za RSE da su istražitelji identificirali 12 građana Bosne i Hercegovine koji su se navodno borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih tvrtki. Iz ukrajinskog tužiteljstva nisu mogli otkriti više detalja zbog povjerljivosti. Informacije o stranim državljanima, među njima i onima iz Bosne i Hercegovine, u redovima ruskih snaga u Ukrajini su se pojavile i u oktobru 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om, otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini. Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Tačan broj bh. državljana nije poznat. Postoje informacije i o nekoliko državljana BiH koji su se pridružili ukrajinskim snagama, ali su detalji o njima nedostupni. 'Odgovor INTERPOL-a nije iznenađenje'Odgovor Generalnog sekretarijata INTERPOL-a i pozivanje na odredbu Statuta, kojim je zabranjena intervencija u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, ne predstavlja iznenađenje za Armina Kržalića, profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu. Kržalić podsjeća da se INTERPOL na istu odredbu pozivao kada je u aprilu 2025. odbio zahtjev iz BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za tadašnjim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom entitetske Skupštine Nenadom Stevandićem, dok ih je Tužiteljstvo tražilo zbog sumnje na napad na ustavni poredak BiH. "U tom slučaju je bilo jasno da neće raspisati potjernicu, ali su naše institucije to uporno 'gurale'. INTERPOL može objaviti potjernicu, ali moraju se dostaviti dokazi da se radi o krivičnim djelima vezanima za ubistva, terorizam ili nešto drugo. Institucije u BiH nikako da nauče na prvobitnim greškama", kazao je Kržalić. U odgovoru na zahtjev iz BiH za raspisivanje potjernice za Popovićem, navedeno je da je preispitana ranija praksa u kojoj su bile raspisane potjernice u nekim slučajevima sudjelovanja stranih državljana u oružanom konfliktu. Kržalić, također, smatra da nije "sazrelo vrijeme" da INTERPOL raspisuje potjernice u ovakvim slučajevima, te da mu upravo član 3 Stauta za to daje mogućnost. "Bilo je takvih primjera kad su u pitanju odlasci na ratište u Siriju, zato što je postojao opći međunarodni stav da se radi o terorizmu. No, ovdje INTERPOL očito procjenjuje konflikt, da li je vojni, da li je politički. Sve zavisi od toga šta imamo u međunarodnom eteru, radi li se o agresiji, o oružanom sukobu, specijalnoj operaciji, tako da ostavlja sve mogućnosti i ne donosi kvalifikacije, nego teži neutralnosti", kaže on. Kad su u pitanju izazovi u procesuiranju bh. državljana koji se pridružuju stranim paravojnim formacijama i ratuju u drugim državama, što u BiH predstavlja krivično djelo, kaže da je evidentno da i tu postoje problemi. "Problem je u njihovom otkrivanju, a onda i u praćenju i procesuiranju nakon povratka. Posebno je otežano prikupljanje dokaza, koje ne može ići bez međunarodne saradnje", ističe i dodaje da domaće pravosuđe teško može dokazivati ratne zločine u stranoj zemlji, ubistva ili terorizam. "U sudskim procesima se o tome i ne razmišlja nego se isključivo vežu za kazneno djelo pridruživanja stranim paravojnim formacijama", naglasio je. Krivični zakon BiH propisuje zatvorsku kaznu od najmanje tri godine za pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji. Za organiziranje, obučavanje, opremanje ili mobilizaciju osoba s ciljem odlaska na strana ratišta predviđene su kazne od najmanje osam godina zatvora. Kažnjivo je i javno pozivanje ili poticanje na odlazak na strana ratišta, uz kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora. Odlazak na strana ratišta krivično je djelo u BiH od 2015. godine, kada je fokus bio prvenstveno na ratištu u Siriji i priključivanju terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Al-Nusre. Povratnici su procesuirani ako je dokazano njihovo članstvo u takvim grupama. Dosad niko nije osuđen zbog ratovanja u Ukrajini, a na Sudu se vodio jedan predmet protiv Gavrila Stevića, koji je pravomoćno oslobođen, jer nije dokazana krivica za ratovanje u Ukrajini 2014. i 2015. godine. Samo nekoliko mjeseci ranije raspisana potjernica u sličnom slučaju Darija RistićaMalo prije slučaja Petra Popovića, INTERPOL je na zahtjev BiH raspisao potjernicu za Darijem Ristićem iz Modriče. Ristić, koji je na ratištu u Ukrajini izgubio nogu, vratio se dobrovoljno u BiH i uhapšen je na Aerodromu u Sarajevu 17. septembra, na osnovu crvene INTERPOL-ove potjernice koja je za njim raspisana u martu 2025. godine. Sumnjiči se da je ratovao na strani Rusije u Ukrajini od novembra 2023. godine, a u međuvremenu je dobio državljanstvo Rusije. Ristić je na društvenim mrežama objavljivao informacije o svom učešću na ratištu u Ukrajini. Državni sud mu je najprije odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor. RSE je saznao da Ristić dogovara s Tužiteljstvom BiH sporazumno priznanje krivice. Podizanje optužnice i sporazumno priznanje očekuju se u januaru. Suradnja na tekstu: Marija Augustinović

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske ulaze u novu fazu nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila glasanje na 136 biračkih mjesta u deset gradova i opština. Ključno pitanje je kako osigurati ponovljeno glasanje, a da se ne dese izborne zloupotrebe, što je razlog poništavanja glasanja u ovim mjestima. Analitičari sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako je odgovor na to pitanje u dodatnim mjerama kontrole. Još važnijim smatraju procesuiranje odgovornih za svaki slučaj izborne prevare na prijevremenim izborima za predsjednika RS, održanim 23. novembra. Prema preliminarnim rezultatima, razlika između Siniše Karana, kandidata koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, i opozicionog kandidata Branka Blanuše iznosi 9.577 glasova. Poništeno je oko 16.000 glasova razlike u korist Karana na spornim biračkim mjestima – dovoljno da ponovljeno glasanje potencijalno preokrene izborni ishod. Nepravilnosti koje je utvrdio CIK BiH najizraženije su u Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu. Nakon odluke CIK-a, opozicione stranke poručuju da su "djelimično zadovoljne", dok vladajuća koalicija odbacuje optužbe za izborne zloupotrebe. I jedni i drugi neće bojkotovati ponovljeno glasanje. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika. Šta kaže CIK?Centralna izborna komisija BiH se neće zvanično oglašavati u vezi organizacije ponovljenih izbora sve dok odluka, koju su donijeli 24. decembra, ne postane pravosnažna. Za to je predviđen rok od dva dana od objave. Ukoliko u tom periodu budu žalbe o tome će odlučivati Sud BIH. Izvori bliski CIK-u za RSE navode da bi se ponovljeni izbori mogli organizovati po modelu koji je ranije primijenjen u Doboju i Srebrenici nakon lokalnih izbora 2020. godine. Tada su promijenjeni članovi biračkih odbora, imenovani posebno obučeni supervizori, a političke stranke su poslale posmatrače. Međutim, ostaje otvoreno pitanje finansija. Kako navodi isti izvor, trenutno je neizvjesno koliko će sredstava biti dostupno za obuku novih članova biračkih odbora i dodatni nadzor, što bi moglo u konačnici uticati na kredibilitet ponovljenog glasanja. Jedan od prijedloga koji se mogao čuti na sjednici 24. decembra je izložila članica CIK-a BiH Vanja Bjelica Prutina. "Jedini spas vidim u potpunom angažmanu policijskih agencija i tužilaštava Bosne i Hercegovine. Žao mi je što nismo odmah dostavili ove podatke. Sve moramo dostaviti odmah. Moramo javno apelovati i zahtijevati da tužilaštva rade svoj posao. Nadam se da će nadležni organi osigurati zaslužene sankcije, kako bi se očuvao integritet izbora i povjerenje građana u izborni sistem", rekla je Bjelica Prutina. Bez nadzora i strožih kazni nema poštenog ponavljanja izboraStefan Blagić, politički analitičar za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da se regularnost ponovljenih izbora može osigurati samo ako se na spornim biračkim mjestima poveća broj posmatrača. "Ne jedan ili dva posmatrača, nego što više, kako bi se kontrolisao cijeli izborni dan", rekao je Blagić, ističući da bi dodatnu sigurnost donijela i primjena izbornih tehnologija koje su već testirane u pilot-projektima, ukoliko to dozvole kratki rokovi. S druge strane, bivši član CIK-a Vehid Šehić naglašava da tehničke mjere i nadzor neće biti dovoljni bez jasne poruke pravosuđa da su izborne prevare teško krivično djelo. "Krivotvorenje izborne volje građana mora se tretirati kao jedno od najtežih krivičnih djela. Bez strožih kazni nema vraćanja povjerenja u izborni proces", rekao je Šehić. On smatra da članovi biračkih odbora, kod kojih su utvrđene nepravilnosti, moraju snositi ozbiljne posljedice, uključujući krivičnu odgovornost i trajnu zabranu učešća u izbornim tijelima. "Kazne koje se danas izriču su blage i neodvraćajuće. Dok god se zatvorske kazne mogu zamijeniti novčanom kaznom, poruka je da se krađa izbora isplati", upozorio je Šehić. Sudski procesi 'ključ' za suzbijanje prevaraOptužbe za izborne malverzacije ponavljaju se godinama, no sudske presude jedino mogu da razotkriju stvarne razmjere prekrajanja volje građana, ističe za RSE Srđan Traljić iz Transparency International-a BiH. Kao najupečatljiviji primjer naveo je biračko mjesto Klisa kod Zvornika, na istoku BiH, gdje je je presudom pred Sudom BiH 2024. godine dokazano masovno dopisivanje glasova biračima koji uopšte nisu izašli na izbore. "Na tom biračkom mjestu, na opštim izborima 2022. godine, prijavljena je izlaznost od, čak, 190 birača od ukupno 230 upisanih. Međutim, na prijevremene izbore za gradonačelnika Zvornika godinu kasnije, 2023., izašla su svega četiri birača, dok je na posljednjim izborima za predsjednika Republike Srpske 23. novembra ove godine glasalo njih 12. Ti podaci dovoljno govore o kakvim se manipulacijama radilo", naglasio je Traljić. Sud BiH je 2024. godine Fadilu Omeroviću i Adilu Đuliću izrekao uslovne zatvorske kazne u trajanju od jedne godine, a Almedinu Grahiću od dvije za krivično djelo "izborna prevara" u Klisi. No, kazne se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije, odnosno četiri godine, od dana pravomoćnosti presude, ne učine novo krivično djelo. Traljić ističe da sporni glasovi i nakon presude Suda BiH stoje u zvaničnim rezultatima na stranici CIK-a BiH. On podsjeća da se slični obrasci prevare pojavljuju i u drugim sudskim procesima koje je TI BiH pratio, naročito u slučaju Doboja. U Doboju i Srebrenici su 2020. godine ponovljeni izbori. "Suđenja za najveći slučaj izborne prevare u BiH traju gotovo pet godina nakon poništavanja rezultata lokalnih izbora 2020. godine. U tom predmetu je podignuto 67 optužnica protiv oko 350 lica, ali je Osnovni sud u Doboju donio 27 oslobađajućih presuda za 139 osoba i samo jednu uslovnu osudu protiv dvojice optuženih. U većini presuda izborne prevare su utvrđene, ali bez dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora", rekao je Traljić. Prema njegovim riječima, sudski postupci u Doboju pokazali su da su se izborne manipulacije najčešće odvijale preko birača koji uopšte nisu izlazili na izbore, uključujući i preminule osobe koje nikada nisu uklonjene s biračkih spiskova. Uprkos tome, kako ističe, pravosuđe nije uspjelo jasno i nedvosmisleno dokazati vezu između tih radnji i konkretnih članova biračkih odbora. Šta kažu sudovi i tužilaštva?Iz Suda u Doboju nisu odgovorili na upit RSE o ovim predmetima. Sa druge strane u Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju, za RSE su naveli da su nakon izbora 2020., 2022. i 2024. godine podigli 100 optužnica, te da su sve optužnice potvrđene pred nadležnim sudovima, ne navodeći kojim. "Po potvrđenim optužnicama nadležni sudovi su izrekli 27 osuđujućih presuda i jednu pravosnažnu oslobađajuću presudu. Ovo tužilaštvo na sve izrečene oslobađajuće prvostepene presude ulaže žalbe nadležnom okružnom sudu, koji odlučuje po žalbi i donosi odgovarajuću sudsku odluku", navodi se u odgovoru za RSE. Na upit RSE o sudskim procesima nije odgovoreno ni iz pravosudnih institucija nadležnih za Srebrenicu, gdje su, takođe, ponovljeni izbori 2020. godine. RSE nije dobio odgovor ni iz Tužilaštva BiH i Suda BiH o broju predmeta predmeta iz oblasti izbornih prevara. Problem i 'izgubljeno povjerenje građana'Osigurati fer i poštene izbore u BiH je gotovo nemoguće, smatra bivši član CIK BiH Branko Petrić, zbog "opšteg nepovjerenja". "Moje višedecenijsko iskustvo u izbornoj administraciji kaže da svaki akter je ubijeđen da su drugi spremni da rade ili će raditi manipulacije, te da i njemu ne preostaje nista drugo", naveo je. Kao primjer ističe lokalne izbore u Zvorniku 2004. godine. "Mi smo poništili lokalne izbore u cijeloj opštini Zvornik. Bila je žalba jedne političke grupacije na polovinu glasačkih mjesta sa dokazima na ogromne izborne manipulacije. Mi smo to provjerili i bilo je tačno. A onda smo, na svoju ruku, provjerili i onu drugu polovinu na koju se nije niko žalio i tu smo vidjeli strahovite manipulacije ovih prvih. Dakle, vlada opšta spremnost za manipulaciju i to je jednostavno stanje duha", kaže Petrić za RSE. Siniša Karan je, prema rezultatima koje je CIK BiH prethodno utvrdio, prije odluke o ponavljanju glasanja, osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto). Iz CIK-a BiH za sada nema ni odgovora kada bi se mogli održati ponovljeni izbori na biralištima na kojima su rezultati poništeni.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo uhapsili su 25. decembra dekana Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muhameda Ajanovića i glavnu prosvjetnu inspektoricu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Dalilu Hakalović. Uhapšeni su zbog sumnji na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, a po nalogu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, Muhamed Ajanović, kako se navodi u saopštenju Tužilaštva Kantona Sarajevo, se tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, dok se Dalila Hakalović tereti da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja koje su oboje osumnjičeni poduzimali kao saizvršioci. Također, istragom su obuhvaćene i ministrica Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Adna Mesihović i pomoćnica ministrice Dženita Viteškić koje se terete za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Tužilaštvo Mesihović i Viteškić sumnjiči za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, odnosno nezakonito zapošljavanje u tom ministarstvu. Nakon hapšenja u aprilu ove godine i boravka u pritvoru obje su u junu puštene da se brane sa slobode, uz mjere zabrane sastajanja sa svjedocima. Prethodno je policija pretresla njihove kancelarije i stanove, po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo i naredbi Općinskog suda u Sarajevu. "Predmet istrage Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo se odnosi na više radnji koje je poduzimao Muhamed Ajanović zajedno sa Dalilom Hakalović, Adnom Mesihović i Dženitom Viteškić, kako bi sebi osigurao nezakonito produženje mandata", saopšteno je iz Tužilaštva Kantona Sarajevo. Ajanović je, kako navodi Tužilaštvo, koristio svoje prijateljske veze sa Mesihović, Viteškić i Hakalović, kako bi preko njih osigurao donošenje potrebnih mišljenja i instrukcija od Ministarstva, a koje su mu omogućavale neraspisivanje konkursa za izbor dekana i ostajanje na funkciji. Skupština Kantona Sarajevo (KS) je u oktobru razriješila Adnu Mesihović s mjesta ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta. Ovo je odlučeno na sjednici 24. decembra. Najviše je poništenih rezultata u Laktašima, Doboju i Bratuncu. Izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu. Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će donijeti nakon pravosnažnosti Odluke o poništavanju izbora. Protiv ove Odluke, dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine u roku od dva dana od dana objave Odluke na internet-stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Na sjednici je rečeno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15. 822 glasa, te da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat. CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta Republika Srpska čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta. Karan je osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opozicijska Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto). Siniša Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Općih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS. Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje. Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje. CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu. Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15.000 glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima. Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Birao se samo jedan nivo vlasti, u jednom bosanskohercegovačkom entitetu i sa namjanjom izlaznosti u posljednjih 18 godina a brojanje glasova nije završeno u roku. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine treba još 15 dana da bi potvrdila rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Visoki zvaničnik administracije predsjednika Donalda Trumpa, predsjedavajući Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju, Doug Burgum oglasio se nakon što je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država(SAD) u Sarajevu bila domaćin sastanka o projektu Južne plinske interkonekcije. Burgum je napisao je na društvenoj mreži X kako SAD predvode napore da otvore Bosnu i Hercegovinu za američki LNG. Dodao je da izvoz američkog LNG-a igra vitalnu ulogu u energetskoj sigurnosti širom svijeta. "Sjedinjene Američke Države sada predvode napore za otvaranje Bosne i Hercegovine za američki LNG, a Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju spremno je da ovaj ključni sporazum za izvoz američke energije dovede do kraja", poručio je Burgum. Njegova objava dolazi u trenutku kada se intenziviraju pregovori o projektu Južna interkonekcija, strateškom plinovodu koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i terminalom za ukapljeni prirodni gas (LNG) na otoku Krku. Dužnosnici Ambasade SAD-a i lideri vladajuće koalicije u Federaciji BiH održali su 23. decembra sastanak na kojem je potvrđena snažna podrška administracije predsjednika Donalda Trumpa realizaciji ovog projekta. "Administracija predsjednika Trumpa snažno podržava projekt Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji ovog projekta!, saopćeno je iz Ambasade SAD-a nakon sastanka. Na sastanku je dogovoreno usuglašavanje narednih koraka u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske. Projekat Južne interkonekcije star je više od 20 godina, a njegovom realizacijom BiH bi diversificirala izvore energije i smanjila potpunu ovisnost o plinu iz Rusije. Terminal na Krku već prima oko 60 posto LNG-a iz SAD-a, a ostatak s Bliskog istoka. U budućnosti se planira povezivanje i s plinovodom od Hrvatske prema Albaniji, te dalje prema Azerbajdžanu i Kaspijskoj regiji, čime bi BiH postala dio šire evropske energetske mreže. Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije je šest puta veći od trenutnih potreba BiH, a u budućnosti bi se taj plinovod mogao produžiti u sjevernoj Bosni, gdje je ranije planirano plinsko skladište, te dalje prema Srbiji. Diversifikacija od ruskog plina u skladu je sa širim ciljevima energetske sigurnosti Europske unije, a Bugarska je najavila da će stopirati prolaz ruskog gasa preko njene teritorije do 2028. godine.

Pred bankom u Banjaluci, Vladimir Grujić, penzioner, u jednoj ruci drži račun za struju, a novčanik u drugoj. Tek je platio novembarski račun u iznosu od 50 maraka (25 evra). Od 1. februara naredne godine, zbog skuplje mrežarine, račun za struju će biti uvećan za 10 posto. "Sa penzijom od 450 maraka (oko 225 evra) i stanarinom od 320 maraka (160 evra), novo poskupljenje struje znači da mi ne ostaje ništa", priča Grujić za Radio Slobodna Evropa. Odluku da struja poskupi donijela je Regulatorna komisija za energetiku bh. entiteta Republika Srpska. Od ove institucije je to tražila Elektroprivreda RS u ime pet distributivnih preduzeća. Kao razlog su naveli više troškove rada, održavanja mreže i zaradu zaposlenih. Ovo je treće poskupljenje od 2023. godine i dolazi u trenutku kada Elektroprivreda RS posluje sa milionskim minusom. Prvo povećanje cijene od oko pet odsto bilo je 1. januara 2023. godine, a drugo je uslijedilo 1. januara ove godine. Tada su računi porasli u prosjeku za 7,9 odsto. Za Banjalučanina Mirka, novo poskupljenje znači i "novi udar" na kućni budžet. "Nas dvoje, ja i supruga, stalno pazimo na potrošnju. Do sada mjesečno izdvajamo oko 60 maraka (30 evra) maraka za električnu energiju", dodaje. Iz Elektroprivrede RS nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa koliki prihod očekuju od novih cijena, te na šta će biti potrošena sredstva. Elektroprivreda RS ima oko 585.000 krajnjih kupaca i više od 9.000 radnika. Distributeri: 'Tražili smo 46 odsto, odobreno je 20'Distributeri su od Elektroprivrede RS tražili poskupljenje mrežarine, čime automatski poskupljuje i struja. Mrežarina je obavezna stavka na računima domaćinstava i privrede od početka 2000-ih godina. Obuhvata troškove održavanja i korištenja elektrodistributivne mreže, uključujući kablove, trafostanice, stubove, mjernu opremu i rad distributivnih preduzeća. Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine, jednog od pet distributivnih preduzeća Elektroprivrede RS, koje je tražilo poskupljenje, kaže za RSE da su nedovoljni prihodi uticali na zahtjev za povećanje mrežarine. "U zahtjevu smo izložili argumente za očuvanje finansijske likvidnosti i stabilnosti isporuke električne energije. Nedovoljni prihodi od 2023. do kraja ove godine otežali su normalno funkcionisanje preduzeća. Inflatorni rast troškova, poskupljenje repromaterijala, opreme, energenata i veći troškovi rada doveli su nas u situaciju da ne možemo adekvatno ulagati u mrežu", kaže Klincov za RSE. No, ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da povećanje mrežarine za 20 odsto znači rast ukupnog računa za oko deset odsto, jer je mrežarina u RS do sada činila oko polovine iznosa ukupnog računa. "Prvo će svi građani da plaćaju deset odsto veće račune. A pošto je najavljeno da će poskupljenje pogoditi i privredu, onda će to da se nastavi dalje i da praktično ostavi efekt na poskupljenje roba i usluga. To je uvijek tako", kaže Pavlović. Damjan Ožegović iz Transparency International-a BiH za RSE ističe kako je Elektroprivreda opterećena i lošim poslovnim odlukama, prekomjernim zapošljavanjem, te sumnjivim tenderima. "Primjetno je da se sve više tendera raspisuje za usluge reklamiranja, iako ovom preduzeću marketing nije potreban jer ima apsolutnu dominaciju na tržištu. Riječ je o tenderima vrijednim po nekoliko stotina hiljada maraka. Najčešće na ovim tenderima bude po jedan ponuđač, dakle bez aktivne i pravične konkurencije koja bi dovela do obaranja cijena i dobijanja najkvalitetnijih usluga za najmanju cijenu", naveo je Ožegović. Iz Elektroprivrede RS nisu za RSE odgovorili na upit koliko je novca utrošeno na medijske kampanje, te koje medijske kuće su dobile sredstva. Ti podaci nisu dostupni ni na njihovoj zvaničnoj stranici. Koliki je minus Elektroprivrede RS?Zvanični podaci pokazuju da su ukupne obaveze kompanije veće od 650 miliona maraka (332 miliona evra). Istovremeno je dobit u 2024.godini, nakon rekordne prethodne godine, "pala" za više od 70 miliona evra. Ovu, 2025. godinu, Elektroprivreda RS će završiti sa minusom od oko 15 miliona evra, kako je nedavno na konferenciji za novinare u Trebinju rekao direktor kompanije Luka Petrović. To je pravdao "lošom hidrološkom situacijom i povećanim uvozom struje". No, Elektroprivreda RS je opterećena i kreditima i dugovima svojih zavisnih preduzeća. Prema ranijoj arbitražnoj odluci, Termoelektrana Ugljevik mora slovenačkoj državnoj kompaniji Elektrogospodarstvo Slovenije (EGS) isplatiti oko 190 miliona evra, ali i predavati trećinu proizvedene električne energije dok god bude u funkciji. Spor potiče iz prijeratnih ulaganja EGS-a u vrijeme kada je termoelektrana bila u fazi izgradnje. EGS potražuje ukupno 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde maraka), uz dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata za električnu energiju koja nije isporučena. Ovaj spor dodatno opterećuje finansijsku stabilnost Elektroprivrede RS, koja se već suočava sa padom dobiti i rastućim troškovima uvoza struje. Kakva je situacija u drugom entitetu, Federaciji BiH?Na području Federacije BiH električnu energiju proizvode i isporučuju dva javna preduzeća, Elektroprivreda BiH(EPBiH)i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB). Obje kompanije su u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH i pokrivaju različite dijelove entiteta, EPBiH većinom centralna i sjeverna područja, dok Elektroprivreda HZHB snabdijeva krajeve s većinskim hrvatskim stanovništvom. Od 1. septembra za domaćinstva u dijelu Federacije Bosne i Hercegovine struja je skuplja za 6,85 posto, nakon što je stupio na snagu novi sistem obračuna električne energije. Riječ je o tzv. sistemu "blok tarifa", prema kome će cijena ovisiti o mjesečnoj potrošnji, na temelju koga je Regulatorna komisija za energiju Federacije BiH (FERK) ranije odobrila poskupljenje. Kupci koje snabdijeva druga entitetska elektro kompanija, Elektroprivreda HZHB, za sada ostaju pošteđeni poskupljenja. U izvještaju o stanju u elektrokompanijama, dostavljenom Vladi FBiH početkom godine, u koji je Radio Slobodna Evropa ranije imao uvid, ističe se kako bi Elektroprivreda BiH mogla postati nelikvidna u drugoj polovici ove godine, ukoliko se ne uspije osigurati dodatni novac na računima. Prema dostupnim podacima, Elektroprivreda BiH ima više od 805.000 krajnjih kupaca i zapošljava oko 3.900 radnika, dok Elektroprivreda HZHB opslužuje oko 203.000 kupaca i ima oko 2.300 zaposlenih. Saradnja na tekstu Predrag Zvjerac

Policija je 23. decembra pretresla urede premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta u Mostaru, te jedan privatni stambeni objekt. Pretresi su dio istrage koja se vodi protiv šefa Federalne uprave policije (FUP) Vahidina Munjića, šefice kabineta premijera FBiH Arijane Huseinović-Ajanović, policijskog službenika Muhameda Ohranovića i direktora Policijske akademije BiH Ervina Mušinovića. Privremeno su oduzeti službeni laptopi i dokumentacija u cilju prikupljanja dodatnih dokaza za daljnji rad na predmetu "Munjić i drugi", saopćio je Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK). Paralelno se i dalje provode ispitivanja svjedoka, te analiza ranije oduzete dokumentacije. Munjić, Huseinović-Ajanović, Ohranović i Mušinović sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, davanje i primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu utjecajem, te posredovanje ili pogodovanje pri zapošljavanju i napredovanjima na pozicijama. Munjić se, pored ostalog, tereti i da je kao direktor FUP-a otkrivao informacije iz krivičnih postupaka. Vrhovni sud Federacije BiH odredio je osumnjičenima mjere zabrane obavljanja službenih dužnosti i međusobnog sastajanja. Prepiske na osnovu kojih je otvorena istraga potječu iz mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu "Black Tie 2". Taj predmet se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog Tužiteljstva BiH o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe koje su uhapsile domaće policijske snage, u sklopu istrage u koju su uključeni i američki Federalni istražni biro (FBI) i Uprave za borbu protiv droga (DEA), te EUROPOL. Odbrana osumnjičenih odbacuje optužbe, navodeći da je riječ o indicijama i tvrdnjama.

Dužnosnici Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i čelnici vladajuće koalicije u Federaciji BiH (FBiH) održali su 22. decembra novi sastanak o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija koji bi trebala razviti i njime upravljati američka kompanija. Ovim plinovodom bi se Bosna i Hercegovina povezala na jugu s hrvatskim plinovodima i smanjila trenutno potpunu ovisnost o plinu iz Rusije. "Administracija predsjednika [Donalda] Trumpa snažno podržava projekt Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji ovog projekta", saopćeno je na X-u iz Ambasade SAD-a nakon sastanka. U saopćenju se dodaje da su "lideri koalicije u FBiH usuglasili naredne korake u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske". Projekat Južne plinske interkonekcije star je više od 20 godina, a ovim plinovodom bi se BiH povezala s hrvatskom mrežom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku, gdje otprilike 60 posto plina stiže iz SAD-a, a ostatak s Bliskog istoka. Time bi BiH diversificirala izvore energije i smanjila trenutno potpunu ovisnost o plinu iz Rusije. U budućnosti bi bio povezan i s plinovodom od Hrvatske prema Albaniji i dalje prema Azerbajdžanu i Kaspijskoj regiji. Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije je šest puta veći od trenutnih potreba BiH, a u budućnosti bi se taj plinovod mogao produžiti u sjevernoj Bosni, gdje je ranije planirano plinsko skladište, te dalje prema Srbiji. Diversifikacija od ruskog plina u skladu je sa širim ciljevima energetske sigurnosti Europske unije, a Bugarska je najavila da će stopirati prolaz ruskog gasa preko njene teritorije do 2028. godine.

Godinu dana nakon razornih poplava, pogođena naselja u Bosni i Hercegovini i dalje se oporavljaju. Mnoge porodice su i dalje van svojih domova, čekaju sanaciju starih ili izgradnju novih objekata. Ukupna šteta koja je procijenjena na objektima i infrastrukturi iznosi 138 miliona eura. No, u pomoć su uglavnom uskočile donacije drugih država, humanitarnih i međunarodnih organizacija.