Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) preskočiće Srbiju i Bosnu i Hercegovinu tokom svoje balkanske turneje, saopštila je u petak Evropska komisija. "Tokom turneje predsednica Fon der Lajen posetiće Tiranu, Prištinu, Podgoricu i Skoplje. Tamo će se sastati sa predsednicima i premijerima, kao i posetiti projekte koje finansira Evropska unija", izjavila je portparolka Evropske komisije Arijana Podesta. Poseta četiri zemlje regiona predviđena je između 30. septembra i 2. oktobra. Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije je najavio mogućnost da Fon der Lajen, ukoliko ne poseti Srbiju, izbegne i Bosnu i Hercegovinu. Spekulisalo se da Fon der Lejen neće posetiti Srbiju u okviru balkanske turneje zbog političkih i društvenih tenzija, dok je sahrana Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid, izazvalo oštre reakcije iz EU. I poslanici Evropskog parlamenta su pozvali šeficu Evropske komisije da ne odlazi u Beograd. U svetlu predstojećih parlamentarnih i opštih izbora u Srbiji i BiH, predsednica Evropske komsije planira da ove zemlje poseti kasnije, rekla je Podesta. Biće ovo šesta turneja po regionu koja je postala tradicija predsednice Evropske komisije uoči objavljivanja godišnjeg paketa izveštaja o napretku zemalja kandidata. "Kao što je predsednica rekla na samitu u junu, naša Unija neće biti kompletna bez Zapadnog Balkana. Tokom razgovora ona će sa partnerima razgovarati o neophodnim koracima na putu ovih zemalja ka Evropskoj uniji, kao i o procesu postepene integracije koji podržava Plan rasta za Zapadni Balkan", rekla je portparolka Podesta. Iako se javno predizborna kampanja navodi kao razlog za zaobilaženje Srbije i Bosne i Hercegovine, nezvanični izvori unutar Evropske komisije potvrdili su za RSE da je veličanje i glorifikacija Ratka Mladića imala važan uticaj na odluku predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da ne poseti Srbiju. Isti izvori napominju da već postoji presedan za posete zemljama tokom predizborne kampanje. Prošlog oktobra, na primer, predsednica Evropske komisije posetila je sve države Zapadnog Balkana, iako je na Kosovu i u Severnoj Makedoniji tada bila u toku predizborna kampanja. Jedina razlika u odnosu na ostale posete bila je ta što je u Skoplju i Prištini imala sastanke sa zvaničnicima, ali nije održala konferencije za novinare.

Stavovi vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini prema Europskoj uniji i NATO-u te Rusiji, Kini i Iranu značajno se razlikuju te bi i nakon oktobarskih izbora mogli nastaviti utjecati na vanjskopolitički smjer zemlje o kojem nema konsenzusa stranaka iz dva njena entiteta. Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji na izborima u oktobru nastoji zadržati višedecenijsku vladavinu entitetom Republika Srpska i u BiH, izgradio je najbliži politički odnos s Rusijom. Posljednjih godina intenzivira kontakte s Kinom i želi prekid svih odnosa s Iranom, uz rezerve prema EU, a sve vodeće stranke iz Republike Srpske protive se članstvu u NATO-u. Stranka demokratske akcije, koja se nakon četiri godine opozicijskog djelovanja nastoji vratiti u vlast, ima najdužu povijest odnosa s Iranom koju njezini dužnosnici često povezuju s pomoći tokom rata u BiH. Istodobno održava pragmatične odnose s Kinom i Rusijom, ali se formalno zalaže za članstvo u EU i NATO-u. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH je tri decenije u vlasti tokom kojih je održavala kontakte s kineskim i ruskim dužnosnicima, dok svoje strateške dokumente veže uz EU i NATO. Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka, čija je glavna baza u Sarajevu, također svoje vanjskopolitičke prioritete vežu uz euroatlantske integracije. Njihovi stavovi prema Rusiji su nakon invazije na Ukrajinu negativni, a s Kinom su određeni ekonomskim interesima. Nijedna vodeća stranka ne dovodi u pitanje partnerstvo BiH s Washingtonom, ali niti istovremeno potpuno distancirana i od Rusije i od Kine i od Irana. Odnos SNSD prema Rusiji nadilazi diplomatske kontaktePolitičke veze SNSD-a s Kremljom najizraženiji su primjer suradnje jedne velike stranke iz BiH sa stranom državom. Taj odnos pritom nije ograničen na osobne kontakte, nego uključuju i institucionalnu suradnju. Vlasti RS-a otvorile su predstavništvo u Moskvi, dok entitetska Narodna skupština surađuje s ruskom Državnom dumom, čiji zastupnici su posjećivali Banju Luku. MUP Republike Srpske surađuje s ruskim sigurnosnim institucijama, a ove godine obnovljen je i proširen sporazum s moskovskom policijom. "Taj memorandum se aktivno operacionalizira. Vidjeli smo slanje pripadnika MUP-a RS-a u Moskvu, dolaske ruskih delegacija i instruktora u Banju Luku, zajedničke aktivnosti u oblasti 'borbe protiv terorizma', obuku specijalnih jedinica, službenih pasa i drugo", kazao je za RSE Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastajao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim dužnosnicima, a 11. septembra najavio je da će "do kraja mjeseca ponovno putovati u Rusiju". Uoči izbora 2018. i 2022. Putin je javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj partiji, dok su ruski dužnosnici godinama podržavali stavove vlasti Republike Srpske o Daytonskom mirovnom sporazumu, zagovarali zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i u sporovima između državnih i entitetskih institucija. Dodik se redovito sastajao i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom te ruskim ambasadorima u BiH. Odnos SNSD-a prema Moskvi posebno je vidljiv nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Dodik je više puta poručio da "Republika Srpska neće podržati sankcije Rusiji", dok su ministri iz SNSD-a u državnoj vlasti glasali protiv odluka kojima se BiH trebala uskladiti s mjerama EU (i Zapada) prema Moskvi. Istodobno su vlasti RS-a zagovarale nastavak ekonomskih odnosa s Rusijom, uključujući suradnju s Gazpromom na razvoju plinske i energetske infrastrukture u RS-u, usprkos zapadnim sankcijama prema ruskim kompanijama. Ostale stranke bez bliskosti s MoskvomU Federaciji BiH nijedna stranka ne zagovara približavanje Rusiji. SDP BiH, Naša stranka (NS) i NiP najjasnije su proeuropski orijentirane i podržavaju euroatlantske integracije, usklađivanje s vanjskom politikom EU-a, uključujući sankcije i ukidanje bezviznog režima za Ruse te potporu Ukrajini. Dužnosnici SDA također podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine i euroatlantski put BiH, ali njihova retorika prema Rusiji je opreznija, a predsjednik stranke Bakir Izetbegović sastaje se s ruskim ambasadorom u BiH. HDZ BiH u svojim programskim dokumentima podržava europski i NATO put BiH, ali njegovo je vodstvo održavalo kontakte s najvišim ruskim dužnosnicima. Predsjednik stranke Dragan Čović sastao se s Putinom u Moskvi 2018. tokom završnice Svjetskog nogometnog prvenstva, kao član Predsjedništva BiH u društvu s bivšom predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Tokom mandata se sastao i s Lavrovom, ali ti kontakti, međutim, nisu praćeni politikom približavanja Moskvi niti protivljenjem članstvu u EU i NATO-u. Opozicijske Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) ne zagovaraju prekid odnosa s Rusijom, programski su usmjerene prema EU. Poput SNSD-a, ne podržavaju članstvo u NATO-u. Neki oporbeni političari, poput Jelene Trivić, čelnice Narodnog fronta i Nebojše Vukanovića, lidera Liste za pravdu i red, u više su navrata kritizirali odnos Kremlja prema Dodiku i miješanje Rusije u unutarnjopolitičke odnose u Republici Srpskoj. Kina gradi utjecaj kroz ekonomiju i stranačku diplomacijuZa razliku od Rusije, Peking se ne povezuje s jednom političkom strankom ili etničkim blokom. Kineska diplomacija održava kontakte s gotovo svim važnijim političkim akterima u BiH za koje svake godine organizira putovanja u Kinu. Peking svoj utjecaj gradi kroz ekonomske projekte, ulaganja u infrastrukturu i energetiku. Kina i BiH uspostavile su diplomatske odnose 3. aprila 1995. godine, a BiH se tad službeno obvezala podržavati politiku "jedne Kine" i ne priznaje Tajvan kao neovisnu državu, što je Pekingu jedan od prioriteta vanjske politike. Jačanje kineske ekonomske prisutnosti uslijedilo je nakon pokretanja inicijative Pojas i put. Kineske kompanije i financijske institucije uključile su se u energetske i infrastrukturne projekte, praćene kreditima kineskih državnih banaka. Među strankama u Federaciji BiH posebno su vidljivi kontakti HDZ-a BiH s kineskim dužnosnicima. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, uz druge stranačke dužnosnike, redovito se sastaje s kineskim ambasadorima, razgovarajući, uglavnom, o ekonomskoj suradnji i mogućim kineskim ulaganjima, prema službenim priopćenjima. Posebno se izdvaja Čovićev posjet Pekingu 2015. godine, kada se kao predsjedavajući Predsjedništva BiH sastao s kineskim predsjednikom Si Đinpingom i sudjelovao na vojnoj paradi povodom 70. godišnjice završetka Drugoga svjetskog rata. Unatoč intenzivnim kontaktima i posjetima, HDZ BiH kao svoju stratešku orijentaciju javno zagovara put prema EU i NATO-u. Stranačka suradnja s Komunističkom partijom KineSDA godinama održava kontakte s kineskim političkim strukturama. Prema službenim objavama, predstavnici SDA sudjelovali su na više međunarodnih skupova koje organizira Komunistička partija Kine. SDP BiH, NiP i Naša stranka (NS) nemaju usporedivo razvijene političke veze s Pekingom. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić kao federalni premijer sastajao se s kineskim ambasadorima i podržavao kineska ulaganja u infrastrukturu i energetiku. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković se kao šef diplomacije sastajao s ambasadorima i istodobno naglašavao dobre bilateralne odnose i integracije BiH u EU i NATO. Naša stranka, jedna od vladajućih, ima najmanje razvijene političke veze s iranskim, ruskim ili kineskim strukturama. "Kina na sve načine pokušava, najprije kapitalom, da bude prisutna u Evropi. A gdje je to najbolje nego u onim dijelovima Evrope koji su u 'sivoj zoni'", kazao je za RSE profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić. Mujkić kaže da "saradnja s jednom krajnje autoritarnom i iliberalnom strankom, poput Komunističke partije Kine, najviše govori o strankama koje sa njom potpisuju sporazume". Partnerstvo SNSD-a s Pekingom drukčije od odnosa s MoskvomZa Milorada Dodika i SNSD Kina predstavlja drukčijeg partnera od Rusije. Dok je odnos s Moskvom snažno geopolitički obilježen, odnos s Pekingom prvenstveno je pragmatičan i vezan uz mogućnosti financiranja različitih projekata kreditima kineskih državnih banaka. Vlasti Republike Srpske godinama promoviraju kineske investicije u BiH, dok se Peking na međunarodnoj sceni zalaže stavove bliske politikama SNSD-a, kao što je zatvaranje OHR-a, Ureda međunarodnog visokog predstavnika u BiH. Dodik je kao predsjedavajući Predsjedništva BiH sudjelovao na online samitu Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe 2021. godine, koji je organizirao Si Đinping, a premijeri RS-a i ministri iz njegove stranke u više navrata posjećivali su Kinu i sastajali se s predstavnicima kineskih državnih institucija i kompanija. Ipak, pristup Pekinga prema Dodiku suzdržaniji je u odnosu na Kremlj. Kinesko vodstvo nije javno podupiralo SNSD na izborima niti se otvoreno uključivalo u unutarnje političke sporove u BiH. U Republici Srpskoj oporbene stranke SDS i PDP, kao i Jelena Trivić i Nebojša Vukanović, nemaju razvijene političke veze s Pekingom, a Kina zauzima znatno manje mjesto u njihovim političkim istupima. Od zahvalnosti Iranu do podrške IzraeluBivši ambasador BiH u Iranu Emir Hadžikadunić za RSE je ocijenio da su današnji odnosi Sarajeva i Teherana ograničeni te uglavnom bez značajnog političkog, ekonomskog ili sigurnosnog utjecaja. "Tokom rata, nakon 1993. godine, Iran je slao oružje u BiH uz prešutnu saglasnost tadašnje administracije SAD-a na čelu s predsjednikom Billom Clintonom, o čemu govore i kasnija svjedočenja pred Kongresom", kazao je Hadžikadunić. Prema njegovim riječima, svi današnji kontakti s Iranom "zaista su marginalni". "Nema značajne trgovine, nema vojne saradnje, a ni turistički promet ne prelazi stotinu viza godišnje", kazao je Hadžikadunić za RSE. Među vodećim političkim strankama u BiH najviše kontakata s Iranom ima Stranka demokratske akcije (SDA), ponajprije preko njezina predsjednika Bakira Izetbegovića, ali i drugih visokih stranačkih dužnosnika. Ipak, dugogodišnji kontakti SDA s Iranom ne znače da stranka javno zagovara iranski politički sistem ili formalno savezništvo BiH s Teheranom. Čelnik SDA Bakir Izetbegović je u oktobru 2016. posjetio Iran i sastao se s tadašnjim predsjednikom Hassanom Rouhanijem i ajatolahom Alijem Hameneijem. Izetbegović, koji se ponovno kandidirao za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na oktobarskim izborima, opisivao je Iran kao "velikog i dokazanog prijatelja Bosne i Hercegovine". Na susretima s iranskim diplomatima u BiH redovito je podsjećao na pomoć Irana tokom rata. Iran je među prvima priznao nezavisnost BiH u martu 1992. i otvorio ambasadu u Sarajevu. Slične poruke upućivala je i Bisera Turković, bivša ministrica vanjskih poslova BiH i visoka dužnosnica SDA, koja je 2021. godine sudjelovala na inauguraciji bivšeg ultrakonzervativnog predsjednika Ebrahima Raisija. Turković je ugostila iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amir Abdollahiana u decembru 2022. u Sarajevu te, pored ostalog, rekla da je "Iran naš partner i prijatelj". Službeni posjet iranskog ministra održan je u vrijeme masovnih protesta u Iranu nakon smrti Mahse Amini u zatvoru i izazvao je političke reakcije u BiH. Poziv na susret s njim odbili su članovi rukovodstva Parlamenta i Predsjedništva BiH. S Abdollahianom se tad sastao njezin stranački šef Bakir Izetbegović. Kontakti s Iranom nisu bili ograničeni na vrh SDA i njezini dužnosnici sudjelovali su na događajima koje Iran organizira u BiH. Safet Softić, delegat SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH i visoki dužnosnik Islamske zajednice u BiH, je boravio u Iranu i sudjelovao na događajima koje su organizirale iranske institucije u BiH. Sa stranačkim kolegom, potpredsjednikom entiteta Federacija BiH Refikom Lendom sudjelovao je na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije u Sarajevu 10. februara ove godine. Prisustvovao je i ministar policije u Federaciji BiH Ramo Isak, lider manje parlamentarne stranke Snaga naroda. U kontaktu sa Iranom, ali bez svrstavanjaOdnos većine drugih stranaka iz Sarajeva prema Iranu znatno je drukčiji. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović iz SDP-a BiH sastao se najmanje jednom 2024. godine s iranskim ambasadorom Abuzarom Ebrahimijem Torkamanom, pri čemu je naglasak bio na iranskoj potpori Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koju je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda. Sličnu poruku tokom susreta s istim ambasadorom 2025. godine uputio je i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić i zastupnik NiP-a, zahvalivši Iranu na potpori rezoluciji i suverenitetu Bosne i Hercegovine. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde, svoju vanjskopolitičku orijentaciju veže uz članstvo BiH u EU i NATO. Konaković održava protokolarne diplomatske kontakte s iranskim diplomatskim predstavnicima u BiH, ali je u javnim istupima kritizirao i poteze Teherana. Konaković se protekle dvije godine pozivao na međunarodno pravo, bez svrstavanja BiH uz Iran ili SAD i Izrael ili arapske zemlje. Drukčiji ton prema Iranu ima Demokratska fronta i njezin lider Željko Komšić, član Predsjedništva BiH. Komšić je tokom posljednja dva desetljeća u više navrata isticao "iransku pomoć BiH tokom rata i prijateljske odnose" dviju država. Tokom rasprava o rezoluciji UN-a, kojom su osuđeni iranski napadi na države Zaljeva i Jordan, Komšić je zauzeo drukčiji stav od šefa diplomacije BiH Konakovića i ambasadora pri UN-u Zlatka Lagumdžije, bivšeg šefa SDP-a. Dok su Konaković i Lagumdžija podržali da BiH bude kosponzor rezolucije, Komšić se tome usprotivio, tvrdeći da se "sve akcije koje je Iran izvodio mogu karakterisati kao odbrambene". Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH i kandidat za Predsjedništvo, kritizirao je odluku vlasti da ne pošalju predstavnika na komemoraciju za iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija. Vladajuće stranke iz RS-a stale su na drugu stranu. Milorad Dodik, lider SNSD-a, proteklih godina je govorio o "rastućem prisustvu" i "malignom utjecaju" Irana u BiH, a 2025. se založio za prekid svih kontakata Sarajeva s Teheranom i bezrezervno se svrstao uz Izrael. Dužnosnici HDZ-a BiH nisu zauzimali stavove prema Iranu, ali posljednjih godina također su izražavali podršku Izraelu. Utjecaj Irana u Bosni i Hercegovini svodi se, uglavnom, na obrazovanje i kulturu.

Istaknuta američka senatorka iz redova demokrata Džin Šahin (Jeanne Shaheen) izjavila je da Rusija ima interes za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Šahin je u intervjuu za RSE u četvrtak rekla da SAD moraju osigurati da Rusija zna da su američke snage u regionu "u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Povodom zabrinutosti zbog mogućnosti nestabilnosti koja uključuje Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, vodeća demokratkinja u Odboru za spoljne odnose Senata rekla je da je "reč o povezanosti Srbije i Srba u (bh. entitetu) Republici Srpskoj s Rusijom te o ruskom interesu za destabilizaciju regiona". "Rusija to vidi kao potencijalni drugi front, a mi moramo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali stabilnost u regionu. Takođe moramo jasno dati do znanja da i naša vojska vrlo pažljivo prati situaciju", rekla je Šahin, koja je i kopredsednica Senatske grupe za posmatranje NATO. Navodeći da NATO ima snage na Kosovu i misiju EUFOR-a u BiH ona je istakla: "Moramo osigurati da Rusi znaju kako su te snage u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". 'Srbija usputna stanica Rusima'Šahin je rekla da se SAD moraju da osiguraju suzbijanje ruskog hibridnog ratovanja gde god je to moguće. "To nije samo u interesu Amerike, već i u interesu naših evropskih saveznika", dodala je ona. Na pitanje zabrinutost zbog aktivnosti Rusije duž istočnog krila NATO saveza, Šahin je rekla da Rusija ne sprovodi hibridno ratovanje samo u toj oblasti, a da Srbiju koristi kao "usputnu stanicu". "Upravo smo danas imali saslušanje u Odboru za spoljne poslove, a jedna od tema bila je činjenica da je Srbija poslužila kao usputna stanica Rusima prilikom izvođenja napada u Lajpcigu. Nakon toga su se vratili u Srbiju", rekla je ona. Nemačka je početkom septembra optužila Rusiju da je izvela, kako je rekao vodeći nemački policijski zvaničnik, "hibridni napad" koji je uključivao dron natovaren eksplozivom i koji je početkom avgusta poremetio letove na aerodromu u Lajpcigu. Zbog uticaja Rusije, ali i Kina na Zapadnom Balkanu, ranije ove nedelje je takođe izražena zabrinutost u američkom Kongresu.

Razgovaramo sa građanima Sarajeva i Banja Luke različitih generacija o njihovim iskustvima izlazaka na izbore, gubitku nade, politici, prevarama, kako gledaju na izborne kampanje i najavljeno elektronsko glasanje. Dario Jovanović iz Koalicije "Pod lupom" razbija 'mit o izlaznosti', objašnjava biračke spiskove i otkriva kako bi skeneri i biometrija konačno mogli spriječiti malverzacije.

Sjedinjene Američke Države ostaju predane suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine (BiH), kao i miru koji je donio Dejtonski mirovni sporazum. Ovo je izjavio Ronald Johnson, kandidat za ambasadora u BiH tokom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Senata SAD, 17. septembra Washingtonu. Odgovarajući na pitanja koja su mu postavljali senatori naveo je da je u Srebrenici 1995. godine nesumnjivo počinjen genocid, kao i da neće ostajati slijep na destabilizirajuće aktivnosti koje bi mogle doći od strane nekadašnjeg predsjednika bh. entiteta Republike Srpske (RS) Milorada Dodika. Na istom slušanju na pitanja je odgovarao i Michael Young, kandidat za ambasador SAD u Srbiji. Kao svoje prioritete naveo je rad na smanjenju uticaja Rusije i Kine u Srbiji, te na podsticanju interesa za američke privredne investicije u toj balkanskoj državi. Takođe, kazao je i da će se zalagati za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. Obojica ambasadora pitana su i o poslovnim interesima za BiH i Srbiju koje su pokazali neki od članova porodice američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kako Johnson vidi BiH?U svom uvodnom govoru, ovaj penzionisani brigadni general američkih marinaca, podvukao je da SAD teže stabilnoj, sigurnoj i prosperitetnoj BiH. To je posebno važno, naglasio je, u kontekstu opštih izbora koji se održavaju kroz dvije sedmice, 4. oktobra. "S obzirom na to da se izbori brzo približavaju, važno je da se politički čelnici usredotoče na odgovorno upravljanje i ostvare konkretne rezultate za građane Bosne i Hercegovine", naveo je Johnson. Kazao je i kako bi 30 godina nakon Dejtona, "budućnost Bosne i Hercegovine trebala sve više ovisiti o njezinim vlastitim čelnicima i institucijama". "Sjedinjene Američke Države mogu odigrati važnu ulogu kao partner i posrednik, pomažući u stvaranju uslova za dugoročni mir i prosperitet, istovremeno osnažujući lokalne čelnike da preuzmu veću odgovornost za budućnost svoje zemlje", napomenuo je Johnson. Istakao je i da će, ukoliko bude potvrđen na dužnost, dati prioritet širenju privredne i trgovinske saradnje. "Radiću na jačanju energetske sigurnosti, povećanju američkog izvoza i promicanju poslovnog okruženja koje potiče američka ulaganja u ključne sektore", kazao je Johnson. Takođe, je naveo da mu je na listi prioriteta pitanje uticaja Rusije i Kine. "Sarađivaću s Bosnom i Hercegovinom i našim partnerima na suzbijanju mogućnosti za štetan uticaj Rusije i Kine. Sarađivaću s kolegama na slabljenju transnacionalnih kriminalnih organizacija i drugih aktera koji djeluju na štetan način iskorištavajući političke, privredne i sigurnosne ranjivosti", rekao je Johnson. Odgovori na pitanje o Srebrenici i DodikuOdgovarajući na pitanje koje mu je postavila senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen da li je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid, Johnson je odborio potvrdno: "Mislim da bih vam nedvosmisleno mogao reći 'da', Srebrenica je bila genocid, kao što su bile i presude koje su donesene kroz sudske sisteme. Apsolutno." Odgovarajući na pitanje o tenzijama koje podiže, kako je navela senatorka Shaheen Milorad Dodik, lider vodeće partije u Republici Srpskoj, Johnson je kazao: "Možete biti sigurni da ću, kada budem na funkciji, biti veoma odlučan u preporučivanju tih pravaca djelovanja." Johnson je ranije dobio agreman Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Agreman predstavlja prethodnu saglasnost države prijema da određena osoba može biti imenovana za šefa diplomatske misije. Ukoliko bude potvrđen, Johnson će postati 11. američki ambasador u BiH od 1995. godine. Kandidat za ambasadora SAD u Srbiji o Kosovu i BiHProdubljivanje odbrambene i sigurnosne saradnje sa Srbijom. To je ono što je u svom govoru kandidat za ambasadora SAD-a u Srbiji Michael Young naveo kao jedan od svojih prioriteta. "Poticaću Srbiju da promiče sigurnost, stabilnost i prosperitet na cijelom području Zapadnog Balkana, uključujući i proces normalizacije odnosa s Kosovom", rekao je Young, nekadašnji službenik State departmenta u vreme administracije predsjednika Georgea Busha. Nastavio je da će podsticati Srbiju da iskoristi svoj uticaj u pravcu održavanja stabilnosti u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini. Young o odnosima Srbije sa Rusijom i Kinom"Poticaću Srbiju da prihvati političku i privrednu budućnost koja donosi korist Sjedinjenim Državama, a ne konkurentima poput Rusije i Kine", kazao Young, precizirajući da će raditi i na smanjenju ruskog uticaja, uključujući i energetsku zavisnost Srbije od Rusije. SAD su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), vodećem snabdjevaču u zemlji koji je u većinskom ruskom vlasništvu još od januara 2025. godine. Primjena sankcija odlagana je osam puta u iščekivanju promjene vlasništva nad NIS-om. Posljednji rok za primjenu sankcija ističe za nešto više od dvije sedmice. Young je kazao da za američke kompanije u Srbiji postoji velik potencijal. "Osiguraću da američka industrija bude u dobrom položaju za zadovoljavanje rastućeg interesa Srbije za ispunjavanje odbrambenih potreba korištenjem američke opreme i saradnjom s američkom odbrambenom industrijom." SAD nemaju ambasadora u Srbiji od januara 2025. kada je tu poziciju napustio Christopher Hill. O poslovnim interesima porodice TrumpYoung i Johnson upitani su i da li bi preko ambasada SAD u Srbiji i BiH bili spremni da pomognu poslove američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove porodice. Pitanje je postavio demokrata Chris Murphy podsjećajući na posjete Srbiji Trumpovog sina, Donalda Trumpa Jr., kao i njegovu posjetu Banjaluci u Republici Srpskoj koju je opisao kao "vrlo bliskog saveznika Rusije". "Ne vjerujem, prije svega, da bi mi predsjednik Trump uputio takvu molbu. I ako bi mi se obratio sa takvom molbom obratio bih se State departmantu", odgovorio je Johnson. Na izjavu Younga da je "obaveza ambasadora da podstaknu sve poslovne mogućnosti", senator Murphy ga je preknuo u pola rečenice konstatacijom da bi na pitanje o tome da li bi se založio za poslove koje bi mogla pokrenuti predsjednikova porodica, trebalo dati jednostavan odgovor "Ne". Trump Jr. je posjetio Beograd više puta, a marta 2025. godine sastao se i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu. Na poziv sina Milorada Dodika, Igora, Banjaluku je posjetio aprila 2026. godine gostujući na jednom poslovnom forumu. Young je tokom slušanja izjavio da je o posjetama Trumpa mlađeg BiH i Srbiji saznao iz medija, te da je tražio informacije od State deparmenta. "Postavio sam ta pitanja, ali nisam dobio pristup povjerljivim informacija, tako da ono što o tome znam dolazi iz medija", kazao je Yung. Procedura imenovanja ambasadora SADProcedura imenovanja ambasadora SAD bazira se na ustavnom principu "savjeta i saglasnosti" Senata. Predsjednik prvo nominuje kandidata za ambasadora, koji može biti karijerni diplomata ili politički imenovana osoba. Nakon toga nominacija ide u Senatski odbor za vanjske poslove, koji razmatra kandidata. Odbor često organizuje saslušanje na kojem kandidat odgovara na pitanja senatora o politici SAD, zemlji u koju ide kao ambasador i drugim relevantnim temama. Odbor glasa o nominaciji i šalje preporuku punom sastavu Senata. Ako se nominacija odobri bude upućena na glasanje u Senatu. Tek nakon što Senat potvrdi kandidata većinom glasova, predsjednik formalno imenuje ambasadora. Novi ambasador potom odlazi u zemlju domaćina i predaje akreditive šefu države, čime službeno preuzima dužnost. Za razliku od mnogih država, ambasadori SAD ne stupaju na funkciju odmah nakon predsjedničke nominacije. Potvrda Senata predstavlja mehanizam kontrole izvršne vlasti i često može potrajati sedmicama ili mjesecima, posebno ako postoje političke kontroverze oko kandidata.

Oko 1,1 tonu droge zaplijenjeno je na području sarajevske opštine Ilijaš, saopšteno je u četvrtak iz Granične polciije Bosne i Hercegovine. U akciji Granična policija BiH i Uprava za indirektno oporezivanje uhapšena je jedna osoba. Tržišna vrijednost oduzete droge, prema Graničnoj polciji, procjenjuje se na pet miliona eura. "Riječ je o iznimno opasnom sintetičkom katinonu, koji je zamjena za kokain i ekstazi. Na uličnom tržištu BiH i regije ovakvi sintetički stimulansi prodaju se po cijeni od 20 do 30 eura po gramu. Uzevši u obzir da se radi o 1,1 tonu droge, kada se ona razbije na pojedinačne ulične doze i grame, njena ukupna vrijednost na ulici doseže između 25 miliona i 33 milona eura", navodi se. Osim droge policija je privremeno oduzela dokazne materijale - specijalne maske za lice koje se koriste prilikom hemijske sinteze i proizvodnje ilegalnih supstanci, vatreno oružje, mobilne telefone, pečate i poslovnu dokumentaciju pravnih lica. Policijska akcija je izvedena pod nadzorom Tužilaštva BIH i po naredbi Suda BiH.

Novi izbori, stare teme, one od kojih ni BiH ni Srbija već tri decenije ne uspevaju da se odmaknu. Redovni opšti izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar, dok će vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biti održani 25. oktobra. Ipak, nije sve isto, ocenjuju sagovornici u poslednjem izdanju "Uvida" RSE. U Srbiji je ključno to što naspram Aleksandra Vučića, predsednika države, stoji Studentska lista, na kojoj su većinom manje poznata imena, koja sada teško mogu izbeći teme koje je studentski pokret uglavnom zaobilazio, kao što su evrointegracije, Kosovo i teret prošlosti. U BiH se kao kvalitativna razlika može uzeti to što se kampanja ne odvija u "ratnoj atmosferi", kako kaže Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva. Osim nje, u ovoj emisiji govore i Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka iz Beograda, i Kurt Bassuener iz Saveta za politiku demokratizacije.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) izjavila je u sredu da je bila "zgrožena snimcima" sa sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu prošle nedelje Fon der Lajen je u govoru o Stanju Evropske unije u Evropskom parlamentu rekla da je bivši komandant Vojske Republike Srpske "počinio jedne od najstrašnijih zločina protiv čovečnosti". Govoreći o kandidatima za članstvo u EU – Ukrajini, Moldaviji i zemljama Zapadnog Balkana – ona je rekla da su sve te zemlje "blizu naše Unije" "I upravo zato što je njihova budućnost u našoj Uniji, uskoro ćemo predložiti mape puta za kandidate koji su najdalje odmakli u procesu", rekla je Fon der Lajen. Navodeći da će proces proširenja EU i dalje počivati na zaslugama, ona je istakla "poštovanje naših vrednosti nije predmet pregovora". "Bila sam zgrožena snimcima sa sahrane Ratka Mladića u Beogradu prošle nedelje", dodala je u tom kontekstu šefica Komisije, uz poruku "veličanju ratnih zločinaca jednostavno nema mesta u Evropskoj uniji". Mladić, osuđen na Haškom tribunalu za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Sahrana Mladića bila je i u utorak predmet rasprave u Evropskom parlamentu uz pozive da EU zauzme oštriji stav prema Srbiji i da se razmotri da treba nastaviti pristupne pregovore s tom zemljom.

Državljanin Bosne i Hercegovine Miran Kostić optužen je u SAD zato što je pri pokušaju da dobije američko državljanstvo lagao o zlostavljanju koje je naredio ili u kome je učestvovao tokom ratova 90-ih, i propustio je da prijavi optužbe podignute protiv njega u Bosni i Hercegovini za ratne zločine, saopštila je u utorak Uprava za imigraciju i carinu SAD (ICE). U saopštenju se navodi da je istraga koju su sproveli Istražna služba za unutrašnju bezbednost (HSI) pri ICE-u i Federalni istražni biro (FBI) dovela do podizanja optužnice protiv 66-godišnjeg Kostića iz Bojzija u saveznoj državi Ajdaho, koji je bio visoki zvaničnik samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Kostić se tereti za pokušaj prevare pri naturalizaciji i davanje materijalno lažnih izjava agentima zaduženim za sprovođenje zakona, navodi se u saopštenju i da mu, ako bude osuđen, preti maksimalna kazna od 10 godina zatvora za svaku tačku optužnice za pokušaj prevare pri naturalizaciji, kao i pet godina zatvora po tački optužnice za davanje lažnih izjava. Kostić je u julu već optužen pred federalnom velikom porotom u Ajdahu za laganje prilikom pokušaja dobijanja američkog državljanstva tako što nije otkrio svoju ulogu u zlostavljanju zatvorenika tokom rata 90-ih u BiH. "U svojim zahtevima za sticanje američkog državljanstva i razgovorima sa FBI-jem i Službom za državljanstvo i imigraciju SAD, on je više puta lagao o zlostavljanju koje je naredio ili u kome je učestvovao, i propustio je da prijavi optužbe podignute protiv njega u Bosni i Hercegovini za ratne zločine", navodi se u saopštenju ICE-a. Prema sudskim dokumentima, Kostić je bio visoki funkcioner u takozvanoj Autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna. "U toj ulozi on je tukao zatvorenike pištoljem, drvenim štapovima, kocima i pesnicama, i šutirao ih, usled čega su gubili svest. On je, prema dokumentima, primoravao zatvorenike da tuku jedni druge, a takođe je naređivao drugim pripadnicima Autonomne pokrajine Zapadna Bosna da tuku zatvorenike", navodi se u saopštenju.

Dokument poslan 11. septembra, a zvanično zaprimljen tri dana kasnije, 14. septembra, u središtu je novog diplomatskog spora između zvaničnog Sarajeva i Beograda. Upravo u ovom neskladu s datumima krije se pitanje koje je pokrenulo novu političku raspravu, nakon što premijeru Srbije u tehničkom mandatu Đuri Macutu nije odobren let avionom u Banjaluku. I dok u Vladi Srbije tvrde da je "ispoštovana procedura" oko planiranog leta, te da je zahtjev za prelet poslan na vrijeme, iz ministarstva vanjskih poslova BiH, sa druge strane, kažu da zahtjev nije zaprimljen u roku predviđenim procedurama. Macut je doputovao u Banjaluku automobilom, gdje je prisustvovao obilježavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji zajednički slave država Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska. Spor oko leta dolazi u nizu tenzija između Bosne i Hercegovine i Srbije nakon što je u Beogradu 7. septembra sahranjen osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić uz vojne i državne počasti. Nakon toga ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio je povlačenje diplomatskog osoblja iz Ambasade BiH u Beogradu, ocjenjujući da takav potez vlasti Srbije predstavlja ozbiljan udar na regionalne odnose. Šta kaže Konaković, a šta pokazuju dokumenti objavljeni u javnosti?Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković za Radio Slobodna Evropa 14. septembra je izjavio da zahtjev Vlade Srbije nije ni stigao. Nedugo nakon ove izjave, za sarajevski portal Klix rekao je da je zahtjev stigao tog dana u 15h i 5 minuta, u vrijeme kada je avion već bio spreman za polijetanje. Dan kasnije, ministar Konaković nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa za dodatna pojašnjenja, a odgovor nije stigao ni iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Dokumenti koje je objavila Vlada Srbije pokazuju da je elektronska poruka sa diplomatskom notom upućena Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine 11. septembra u 16.08 časova. U poruci se navodi da se u prilogu dostavlja nota broj 070-2189-KS114 koja se odnosi na planirani dolazak delegacije Vlade Srbije u Banju Luku. Nota nosi oznaku "HITNO" i potpisana je u ime Ambasade Republike Srbije u Bosni i Hercegovini. U dokumentu se Ministarstvo vanjskih poslova BiH obavještava da će avion Vlade Srbije sa delegacijom predvođenom premijerom Đurom Macutom doputovati u Banju Luku 14. septembra. Nota sadrži gotovo sve operativne podatke o putovanju. Navedeni su tip aviona, registracija, pozivni znak, težina letjelice, kapacitet, komunikacijska oprema, sastav posade, članovi delegacije, kao i detaljna ruta kojom je avion trebao letjeti od Beograda do Banjaluke i nazad. Kao primarna letjelica naveden je avion Embraer E35L registracije YU-SRB, u vlasništvu Avio-službe Vlade Srbije. U dokumentu su navedeni i rezervni avioni, Learjet LJ31 i Falcon FA6X, kao i imena članova posade. Prema planu leta, avion je trebao poletjeti iz Beograda 14. septembra u 15 časova po UTC vremenu, u vazdušni prostor Bosne i Hercegovine ući u 15.20 časova, a na Aerodrom Banja Luka sletjeti u 15.35 časova. Međutim, u javnosti se pojavio isti dokument sa prijemnim pečatom protokola Ministarstva vanjskih poslova BiH na kojem je naveden datum 14. septembar. Upravo taj detalj postao je osnova za različite interpretacije o tome da li je zahtjev poslat na vrijeme i kada je formalno evidentiran u institucijama BiH. Kako je slučaj dospio u javnost?Slučaj je u javnost prvi iznio predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, tvrdeći na društvenoj mreži "X" da su "bošnjački političari" zabranili prelet aviona kojim je premijer Srbije trebao doputovati u Banjaluku. Dodik je cijeli slučaj iskoristio za novu političku kritiku institucija Bosne i Hercegovine, napad na Bošnjake i poruke o, kako je naveo, nefunkcionalnosti države. Nedugo zatim uslijedile su suprotne tvrdnje iz Sarajeva. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je da Ministarstvo nije raspolagalo zahtjevom za prelet u vrijeme kada su se pojavile prve tvrdnje o zabrani leta. "Nismo ni dozvoljavali ni zabranjivali. Niko nam se nije obratio sa zahtjevom, samo je bila obavijest da je Ana Brnabić otkazala let za Banjaluku", izjavio je Konaković za RSE, 14. septembra. Isto je potvrdio i ministar odbrane BiH Zukan Helez. "Nisam dobio zahtjev za prelet premijera Srbije", kazao je Helez za Radio Slobodna Evropa. Nakon toga, Konaković je izjavio da zahtjev nije stigao u roku koji predviđa procedura, a to je 72 časa prije planiranog leta. Iz Beograda su saopštili da je zahtjev proslijeđen i prije tog termina. "Zvaničan zahtjev za prelet aviona upućen je još 11. septembra, više od 72 sata prije planiranog leta, kada je Ambasada Republike Srbije u Sarajevu proslijedila zahtjev Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine", saopštila je Vlada Republike Srbije naveče, 14. septembra. U saopštenju se navodi da su dostavljeni svi detalji leta, uključujući vrijeme polaska i povratka, te da su tvrdnje ministra Konakovića "neistinite i krajnje zlonamjerne". Raniji slučajevi sporova oko letova iz Srbije u BiH (Slučaj premijera Srbije Đure Macuta nije prvi spor između Sarajeva i Beograda zbog korištenja vazdušnog prostora BiH. Krajem avgusta 2024. godine vlasti Srbije saopštile su da potpredsjedniku Vlade Srbije Aleksandru Vulinu nije odobren prelet helikopterom za Pale, gdje je trebalo da prisustvuje obilježavanju krsne slave opštine. Beograd je tvrdio da je potrebna dokumentacija dostavljena na vrijeme, dok je Vulin u Republiku Srpsku na kraju doputovao automobilom. Aleksandru Vulinu prelet preko BiH bio je uskraćen i početkom avgusta iste godine, kada je trebalo da prisustvuje otvaranju izložbe posvećene stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu u Prebilovcima, selu na jugu BiH. Kako je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković tada objasnio, Vulinu nije odobren dolazak u BiH helikopterom, pošto je zahtjev stigao prekasno, i da nije htio da krši procedure pošto je riječ o osobi koja "svakodnevno podriva teritorijalni integritet i suverenitet BiH". On je tada dodao da Vulinu ne može da zabrani dolazak u BiH i da je mogao da dođe kopnenim putem. Srbija je nakon ovog događaja uputila protestnu notu Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine ocjenjujući da takva odluka "nije u duhu dobrosusjedskih odnosa i civilizacijskih tekovina", a Aleksandar Vulin se narednog dana ipak pojavio na događaju u Prebilovcima. Nekoliko mjeseci kasnije, u januaru 2025. godine, ministar odbrane BiH Zukan Helez odbio je dati saglasnost za prelet vojnog aviona ili helikoptera Srbije kojim je delegacija Ministarstva odbrane Srbije trebala doputovati na obilježavanje 9. januara, neustavnog Dana Republike Srpske. Helez je odluku obrazložio činjenicom da je riječ o događaju povezanom sa praznikom koji je Ustavni sud BiH ranije proglasio neustavnim.) Zabrane letova i iz Mađarske (Tokom 2025. godine ministar odbrane BiH Zukan Helez je u dva navrata odbio dati saglasnost i za vojne letove iz Mađarske. U martu nije odobrio prelet i slijetanje vojnog aviona kojim su u BiH trebali doputovati pripadnici mađarskih sigurnosnih snaga, navodeći zabrinutost zbog prisustva više desetina mađarskih policajaca u Republici Srpskoj. Helez je u kontekstu svoje odluke naveo kako tadašnji premijer Mađarske Viktor Orban tadašnjem predsjedniku RS Miloradu Dodiku "konstantno pruža podršku u njegovom nasrtaju i podrivanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine".) Koja su pravila za odobravanje preleta?Prema Pravilniku o odobravanju letova Bosne i Hercegovine Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA), letove državnih aviona u vazdušnom prostoru BiH odobrava Ministarstvo vanjskih poslova BiH, dok se civilni letovi odobravaju preko Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH. Prelete vojnih letjelica odobrava Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine. Državni avioni, među koje spadaju letjelice koje prevoze premijere, predsjednike ili druge visoke zvaničnike, ne mogu koristiti vazdušni prostor druge države bez prethodno odobrene diplomatske saglasnosti. Ono što, međutim, nije potpuno jasno jeste rok za podnošenje zahtjeva. Konaković je izjavio da se zahtjevi za prelet moraju dostaviti najmanje 72 sata prije planiranog leta i da je Ministarstvo na to ranije upozorilo sve strane koje koriste takvu proceduru. Na stranici Minisarstva vanjskih poslova BiH nema dostupnih dokumenata koji definišu taj rok. U javno dostupnom tekstu pravilnika BHDCA ne navodi se izričito jedinstven rok od 72 sata. Međunarodna praksa pokazuje da države same određuju rokove za diplomatska odobrenja, koji se najčešće kreću između jednog i nekoliko dana prije leta.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal potvrdio je 15. septembra optužnicu protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića i još četiri osobe zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Optužnica je potvrđena protiv Nevzeta Sefe i Adisa Fajića iz tog ministarstva, Bojana Lazića i Haruna Mlive iz kompanije "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, kao i protiv samog tog pravnog lica. Terete se da su u periodu od januara do kraja septembra 2025. godine, na području Sarajeva i Mostara, postupali u namjeri pribavljanja koristi pravnom licu "38X Ventures" d.o.o Sarajevo. Cilj je bio ostvarivanje, kako se navodi u optužnici, uspjeha na javnom konkursu kroz izbor korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2025. godinu i pribavljanje bespovratnih novčanih sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u protuvrijednosti od 600 hiljada dolara, odnosno oko 997 hiljada maraka. Riječ je o novcu namijenjenom za plaćanje licence za održavanje i implementaciju međunarodno priznatog akceleratorskog programa Techstars LLC, SAD, u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nevzet Sefo je stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, Adis Fajić je pomoćnik ministra, Bojan Lazić je direktor pravnog lica "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, a Harun Mlivo je izvršni direktor te kompanije. Optužnica je potvrđena nakon što je sud ispitao dokaze koje je dostavilo tužilaštvo i utvrdio da su ispunjeni zakonski uslovi za potvrđivanje optužnice. Predmet će biti dodijeljen sudećem vijeću Posebnog odjela suda, koje će provesti glavni pretres.

Primjedbe zbog ukidanja sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS), kao i kritike zbog odavanja počasti osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Srbiji, mogle su se čuti tokom rasprave održane 15. septembra u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država. Debata o američkoj politici i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu održana je pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, čijim se članovima obratio Daniel Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju. Lawton je, među ostalim, kazao da SAD žele stabilan, miran i prosperitetan Zapadni Balkan koji doprinosi regionalnoj i globalnoj sigurnosti, ali da od lokalnih lidera očekuju da sami pronađu rješenja za probleme u svojim zemljama. Članovi Pododbora postavljali su Lawtonu pitanja o tome kako će se veličanje Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS koji je preminuo u haškom pritvoru, te njegova sahrana uz državne počasti u Beogradu, odraziti na odnose SAD-a i Srbije. Također su od njega zatražene informacije o posljedicama ukidanja sankcija Dodiku, ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu i o unaprjeđenju suradnje između Srbije i Kine. Kritike zbog veličanja MladićaObraćajući se pristunima, Keith Self, predsjedavajući Pododbora za Evropu, kazao je da je nestabilnost na Zapadnom Balkanu najveća prijetnja američkim interesima nacionalne sigurnosti u Evropi, nakon rata u Ukrajini. Istaknuo je da je očuvanje stabilnosti ključno, ali da su u regiji i dalje prisutni hibridno ratovanje, mržnja, diskriminacija i stagnacija. Govoreći o Srbiji istaknuo je da treba biti snaga stabilnosti u regiji, ali je vlasti te zemlje uputio kritike zbog odavanja državnih počasti osuđenim ratnim zločincima. "Srbija bi trebala biti snaga stabilnosti u regiji, ali nažalost, umjesto da gleda u budućnost, tamošnja vlada i dalje predstavlja viktimizirajući narativ, ukorijenjen u prošlosti. To pokazuje odbijanjem priznavanja Kosova i odavanjem počasti osuđenim zločincima, kao što smo vidjeli s Mladićem", rekao je. Kritike Srbiji zbog glorificiranja Mladića i "tretiranja kao nacionalnog heroja", uputili su drugi članovi Pododbora za Evropu. Upitan da li je rekacija iz SAD-a u tom slučaju trebala biti oštrija, Lawton je kazao da SAD odbacuju veličanje ratnih zločinaca i ne zavoravljaju žrtava genocida u Srebrenici. Dodao je, također, da se zločini iz 90-ih godina prošlog stoljeća ne smiju upotrebljavati za političku korist, jer to vrijeđa žrtve i podriva regionalnu stabilnost. Pitanja o Dodiku i Južnoj interkonekcijiRasprava o Zapadnom Balkanu u američkom Kongresu zakazana je u danu kada je objavljen izvještaj demokrata u Pododboru za Evropu, a koji se bavi politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Herecegovini. Izvještaj je pripremio William Keating, najviše rangirani demokratski predstavnik u Pododboru, koji je tokom rasprave kritizirao ukidanje sankcija Dodiku, uz ocjenu da se radi o pogrešnoj odluci i da Dodik i dalje predstavlja destabilizirajući utjecaj. Posebno je problematizirao angažman lobista koji su radili na ukidanju sankcija Dodiku, kao i moguće sukobe interesa u poslovima vrijednim milijarde dolara. Osvrnuo se i na američko zalaganje za dodjelu koncesije za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, koji bi trebao povezati BiH sa mrežom u Hrvatskoj, kompaniji iz SAD-a koja je, kako se navodi, bez iskustva u energetskom sektoru i prethodnog iskustva u regiji. Lawton je odgovorio da je odluka o ukidanju sankcija Dodiku i osobama iz njegovog okruženja bila povezana sa smirivanjem velike političke krize u BiH. Naveo je i da se, kao rezultat američke diplomacije, povukao s funkcije predsjednika RS, dok je entitetska skupština odustala od većine antidajtonskih propisa, ističući da je time uklonjen glavni razlog za sankcije. No, naglasio je da SAD ne podržavaju Dodikovu destabilizirajuću retoriku. Smanjenje tenzija je, kako je naveo tokom obraćanja, otvorilo prostor za napredak na projektu Južne plinske interkonekcije koji bi trebao diverzificirati snabdijevanje BiH plinom, unaprijediti energetsku sigurnost te potaknuti ekonomski rast i stvoriti mogućnosti za američke kompanije. Tokom rasprave, bilo je riječi i o podijeljenim mišljenjima o ulozi i odgovornosti Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Mogle su se čuti ocjene da funkcija visokog predstavnika nije zamišljena kao trajna, već da je njen cilj bio pripremiti vlasti BiH da samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje državom, bez međunarodnog nadzora. Predsjedavajući Self je istaknuo da BiH ponestaje vremena za ispunjavanje kriterija iz programa "5+2", kao i da međunarodni nadzor, više od 30 godina nakon rata, nije stanje koje bi trebalo trajati. Naglasio je da je cilj da vlasti samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje državom, bez međunarodnog nadzora. Self se osvrnuo i otvoreno pitanje i podijeljena mišljenja o ulozi i odgovornosti Ureda visokog predstavnika (OHR). Zanimala ga je i situacija sa izborom novog visokog predstavnika, nakon što je Christian Schmidt u junu podnio ostavku na toj poziciji, te zašto on ne bi mogao biti iz SAD-a. Lawton je kazao da ne želi prejudicirati izbor njegovog nasljednika, ističući da prema tradiciji tu funkciju obavlja Evropljanin, ali da nakon Schmidtove ostavke nije postignut konsenzus o kandidatima. Ruski i kineski utjecajTokom debate mogle su se čuti ocjene da je iskazana rijetka dvostranačka zabrinutost zbog odnosa Srbije s Rusijom i Kinom, a postavljena su i pitanja da li je okviru Strateškog dijaloga SAD-a i Srbije razgovarano o "malignom utjecaju" Moskve i Pekinga. Republikanac Randy Fine postavio je pitanje kako odnosi Srbije s Rusijom i Kinom utiču na dugoročne ciljeve strateškog dijaloga SAD-a i Srbije. Govoreći o Rusiji, Fine je rekao da Moskva energetsku ovisnost koristi kao sredstvo kontrole i izvor prihoda za druge "maligne svrhe". Fine je, također, ukazao na produbljivanje veza Srbije s Kinom, uključujući sporazum o slobodnoj trgovini, nabavku naprednih kineskih odbrambenih sistema i učešće u zajedničkim vojnim vježbama. Lawton je kazao da geopolitički rivali, posebno Kina i Rusija, predstavljaju rizik za stabilnost Zapadnog Balkana, zbog čega SAD žele razvijati pozitivne odnose sa svim zemljama regije i poticati stabilnost. Govoreći o Srbiji, istaknuo je da SAD nastoje da budu prvi partner u suprotstavljanju štetnom utjecaju. Naveo je da američki napori daju rezultate, a bilateralno partnerstvo sa Srbijom postaje sve snažnije. Izdvojio prvi strateški dijalog SAD-a i Srbije, održan u julu, koji je obuhvatio energetsku, odbrambenu, sigurnosnu i komercijalnu saradnju. Lawton je naveo da će angažman s ovom "ključnom zemljom za regionalnu ravnotežu" i dalje biti od presudne važnosti za zaštitu interesa SAD-a". Nastavak dijaloga Kosova i SrbijeLawton je pozvao lidere zemalja na Zapadnom Balkanu da pronađu rješenja za lokalne probleme. Naglasio je da to ne znači povlačenje SAD-a iz regije, ističući da Washington želi i dalje učestvovati u postizanju konstruktivnih rješenja koja doprinose i američkim interesima. U dijelu obraćanja posvećenom Kosovu, naveo je da SAD ostaju posvećene nezavisnosti i teritorijalnom integritetu te zemlje. Istaknuo je da SAD podržavaju međunarodno priznanje Kosova i da će nastaviti razgovore o tom pitanju s državama koje ga ne priznaju, a koje su članice NATO-a. Naveo je da bi povratak Kosova i Srbije dijalogu o normalizaciji, uz posredovanje Evropske unije, doprinio tom smjeru. U raspravi o KFOR-u rekao je da veličinu i obim misije određuje Sjevernoatlantsko vijeće NATO-a, dok SAD svoj doprinos preispituju u skladu s prioritetima politike, potrebama misije i kapacitetima partnera. Na pitanje o mogućem smanjenju američkog prisustva nije najavio konkretnu odluku. Suradnju s Kosovom, kako je rekao, otežali su ponovljeni izbori, dugotrajna tehnička vlada i odgođeno formiranje institucija potrebnih za ostvarivanje zajedničkih prioriteta. Washington je pozvao kosovske lidere da proces formiranja institucija okončaju u skladu s Ustavom i sudskim odlukama. Lawton je kazao da je zabrinut zbog, kako je kazao, pretjeranog pravnog nadzora i policijskog postupanja prema srpskom stanovništvu na Kosovu. "Svi građani Kosova trebali bi uživati jednaka prava i zaštitu pred zakonom ako se želi očuvati stabilnost", poručio je. Normalizaciju odnosa i očuvanje mira između Srbije i Kosova označio je ključnom za regionalnu stabilnost, dodajući da je dijalog, uz posredovanje Evropske unije, zastao zbog nedostatka političke volje na obje strane. Beograd i Priština su pozvani da izbjegavaju provokacije, poštuju preuzete obaveze i nastave direktne razgovore bez preduvjeta. O situaciji u ostatku regijeLawton je naveo da SAD blisko sarađuju s Albanijom na razbijanju transnacionalnih kriminalnih organizacija i proširenju pristupa američkih kompanija tržištu. Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru opisao je kao bliske NATO saveznike i sigurnosne partnere koji unaprjeđuju projekte važne za regionalnu povezanost. Za Sjevernu Makedoniju tvrdi da se nalazi na putu ispunjavanja obaveza NATO-a, u vezi s financijskim izdvajanjima za odbranu i jačanju odbrambene saradnje sa SAD-om. Ta zemlja bi, zbog svog geografskog položaja, trebala imati ulogu u prihvatu i povezivanju izvoza ukapljenog prirodnog plina, iz Grčke prema Srbiji, kao i u razvoju saobraćajne infrastrukture. Kada je riječ o Crnoj Gori, Lawton je izdvojio nedavno zaključeni sporazum sa SAD-om, koji uspostavlja okvir za suradnju, uključujući i Jadransko-jonski koridor.

Čvrsto stojimo uz suverenitet, cjelovitost, ustavni poredak i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, navodi se u objavi Evropske unije u Bosni i Hercegovini na X platformi, 15. septembra. Njihova reakcija dolazi dan nakon što je, uoči obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objavio na Facebook stranici da su "Republika Srpska i Srbija jedno". "Jedan narod i jedna zastava. Ujedinjenje, sloga, sloga i sloboda su svete srpske riječi kojima bismo trebali težiti - beskrajno, do konačnog cilja", poručio je Stanivuković. Iz Evropske unije u BiH podsjećaju da "jednostrani pozivi na izmjenu ustavnog okvira, bilo kroz otcjepljenje, prekrajanje granica, integraciju sa susjednim državama ili ukidanje entiteta, nisu u skladu s odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti s evropskim putem Bosne i Hercegovini". "Politički lideri se moraju suzdržati od retorike koja izaziva podjele i provokacije, te poštivati Ustav Bosne i Hercegovine. Javni diskurs, a posebno tokom izbornih kampanja, treba biti usmjeren na očekivanja građana u pogledu unapređenja socioekonomskih i ekoloških prilika, kao i na reforme u oblasti vladavine prava i demokratije, nužne za napredak ka članstvu u EU", ističu iz Evropske unije. Povodom Stanivukovićeve izjave, reagovali su i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) i OSCE. Iz OHR-a je rečeno da "jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, kao i pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom, suprotni su ustavnom okviru Bosne i Hercegovine uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom". Iz OHR-a su 14. septembra naveli da "građane ne bi trebalo zavaravati obećanjima koja se ne mogu ispuniti, niti bi trebalo iskorištavati njihove emocije i strahove za političku korist". "Politički lideri moraju poštovati Ustav i trebaju se suzdržavati od huškačke retorike. Umjesto toga, trebaju se usredotočiti na rješavanje stvarnih potreba građana", navodi se u objavi. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su poručili da je politička retoriku kojom se dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu. "Retorika kojom se zagovara prestanak postojanja države Bosne i Hercegovine ili entiteta koji je čine u suprotnosti je s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ugrožava stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine te nosi rizik od podrivanja regionalne stabilnosti i do sada ostvarenog napretka", naveli su iz Misije OSCE-a. Dan srpskog jedinstva, slobode i zastave se kao državni praznik slavi od 2020. godine na osnovu dogovora rukovodstva Srbije i RS, a obeležava se na dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svjetskom ratu.

"Iznenađenja su moguća" pre u Srbiji, nego u Bosni i Hercegovini (BiH), kaže Kurt Basener (Kurt Bassuener), iz nezavisne think-tank organizacije Savet za politiku demokratizacije, govoreći za "Uvid" Radija Slobodna Evropa (RSE) o predstojećim izborima u obe države. Opšti izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar, dok su vanredni parlamentarni izbori u Srbiji raspisani za 25. oktobar. Pred samo raspisivanje izbora u Srbiji, odnosno na samom početku kampanje u BiH, odnosi između dve države su značajno zategnuti, a zbog državnih počasti koje su na sahrani odate osuđeniku za ratne zločine i nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću u Beogradu, 7. septembra. Bez obzira na razlike među njima, taj događaj naišao je na jedinstveni odgovor vladajućih i opozicionih snaga u bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) čiji su predstavnici, rame uz rame sa nekima od zvaničnika Srbije, bili prisutni na Mladićevom sprovodu na Topčiderskom groblju u Beogradu. Ipak, podvlači Bassuener, političke refleksije tog događaja na izborne kampanje u dve države nisu iste. "Na neki način Mladićeva sahrana za neke kandidate nije mogla da dođe u boljem trenutku, da se profilišu, pozicioniraju i da pokažu svoje reakcije. Tako, na primer, imate ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je preduzeo niz mera i obratio se i Evropskoj uniji, koja je imala svoje slabe reakcije. Obratio se i Sjedinjenim Državama, koje, barem na nivou izvršne vlasti, koliko je meni poznato, nisu imale nikakvu reakciju na Mladićevu sahranu, za razliku od pojedinih članova Kongresa koji su bili veoma glasni. I naravno, Milorad Dodik (lider u RS vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) je bio tamo, ali i većina predstavnika opozicije iz RS. Dakle, neizbežno je da će to biti tema tokom čitave kampanje, naročito u okruženju u kojem postoji transatlantska podela koja se, između ostalog, ogleda i u sporu oko naslednika visokog predstavnika. To bi bila tema i u normalnim okolnostima, ali okolnosti su sve samo ne normalne. Što se tiče Srbije, ako govorimo o studentskoj listi definitivno postoje određene osnovne filozofske postavke koje su bile prisutne u i tokom trajanja protestnog pokreta. Ali on je veoma heterogen kada je reč o pitanjima nacije. Raspon ide od ljudi koji su oduvek bili protiv nacionalizma do ljudi koji smatraju da Aleksandar Vučić (predsednik Srbije) verovatno nije dovoljno nacionalistički nastrojen", navodi Bassuener. Studentska distanca od desnice?RSE: Prema imenima koja možemo da vidimo na listi, čini se da su napravili ozbiljan korak i doneli odluku da povuku one koji su bili kontroverzni, uključujući desničare iz srpskih intelektualnih krugova. Možemo li onda reći da studentska lista nije otišla udesno? Bassuener: Čini se da dosadašnji pokazatelji upravo na to ukazuju. I to (nacionalizam) nikada nije bila glavna tema studentskog pokreta. Tokom vremena je bilo određenih epizoda - recimo, na skupu za Vidovdan (2025. godine). To je za mene ohrabrujuće. Ali, u svakom slučaju, znate šta dobijate sa Vučićem i SNS (Srpska napredna stranka). To je sasvim jasno. On se oslonio na te teme, što se vidi, na primer vojne vežbe u Sandžaku tokom vikenda, na koje su, naravno, otišli Dodik i Nenad Stevandić (predsednik Skupštine RS) i govorili o Vojsci Srbije kao o "našoj vojsci". Dakle, sve je to već deo kampanje. Iako Dodik formalno neće biti ni na jednoj izbornoj listi (Dodiku je 2025. godine sudski zabranjeno obavljanje funkcija u RS na šest godina), on je i dalje šef SNSD-a i, sasvim jasno, neprikosnoveni lider u RS, čak i bez formalne funkcije. I upravo će se oko toga voditi izborna kampanja u Republici Srpskoj. Da li je Milorad Dodik 'zarobio' Republiku Srpsku?Razočaranje i niska očekivanjaRSE: Kada govorimo o BiH, pre dve godine su se desila politička iznenađenja na lokalnim izborima – tadašnja opozicija je došla na vlast u Sarajevu, kao i u Banjaluci. Iz današnje perspektive, možemo li govoriti o određenom nivou razočaranja u te snage ili je to bilo nešto što su analitičari i stručnjaci mogli da očekuju? Bassuener: Problem je sistemski i kako god da ponovo podelite karte, ne kažem da ne postoje razlike, ali sistemski podsticaji ostaju isti. Kada je reč o razlikama unutar političkog spektra RS i dalje mislim da neke razlike postoje, ali kada je reč o nacionalnim pitanjima teško. Znate, svi su bili u Beogradu zbog Mladića. Tako da će to, po mom mišljenju, definitivno ograničiti stepen podrške i spremnosti ljudi da, recimo, Branka Blanušu (kandidat Srpske demokratske stranke – SDS, za predsednika RS na izborima septembra 2025.) posmatraju drugačije. Govorim potpuno hipotetički. Na primer, ako izbori budu regularni i ljudi u razumnoj meri veruju rezultatima. Mnogo je tih "ako" ugrađeno u ovu tvrdnju. Ljudi ovde u Sarajevu, kao i drugde u zemlji, i dalje će se sećati toga. Reći će "da, ali vi slavite Mladića i dolazite iz stranke koja je bila na vlasti u vreme rata". Generalno, ta pitanja nisu bila glavna tema njegove kampanje. Zato bih rekao da je za njega trenutak Mladićeve smrti bio nepovoljan ukoliko želi da se distancira od Dodika. Dakle, da li su iznenađenja moguća? Da. Kako iz ćorsokaka?RSE: Šta bi predstavljalo iznenađenje? Ako govorimo o nacionalizmu kao vodećoj ideologiji svih strana, naročito u BiH, šta bi predstavljalo iznenađenje ili šta bi moglo da bude iznenađenje? Bassuener: Iznenađenje bi bilo da se pojavi neka konfiguracija koalicije koja bi zaista pokušala da bude razumnija, da se izvuče iz tog ćorsokaka i pokuša da pronađe način da država funkcioniše bolje nego do sada. Mislim da je to izuzetno malo verovatno, imajući u vidu političke aktere koje smo do sada videli, kao i sistemske podsticaje koji postoje. Teoretski je moguće, ali bi verovatno bilo potrebno da neke od tih ličnosti praktično dožive transplantaciju ličnosti da bi se tako nešto dogodilo. Nacionalizam je ugrađen u sam sistem. Rekao bih da je ekstremni nacionalizam od samog početka ugrađen u sistem, a jedina protivteža tokom prvih deset godina nakon rata bila je veoma snažna međunarodna zajednica, koja je tokom tih deset godina postajala sve strateški usmerenija. A onda, pre dvadeset godina, potpuno istovremeno sa periodom kada je Dodik došao na vlast u RS. Ne kažem da su te stvari slučajno povezane, ali tada je počeo taj uzročno-posledični lanac: ideja je bila da će proširenje Evropske unije rešiti sve ovo. Više nam nije potrebna ta čvrsta ruka. I zato smo danas ovde gde jesmo. To je imalo i regionalne posledice; uticalo je na kalkulacije ljudi poput Vučića, kao i ljudi poput Andreja Plenkovića (premijer Hrvatske) u Hrvatskoj. Da ni njih ne izostavimo. Dakle, rekao bih da je sve ovo dodatno pogoršala Evropska unija, koja nije želela da suštinski preispita svoje pretpostavke od pre dvadeset godina i da u skladu s tim prilagodi svoju politiku prema regionu, naročito prema Bosni, ali i prema regionu u celini. BiH i Srbija - U čemu su razlike?RSE: Da zaključimo: u BiH ćemo imati politički sukob tri nacionalizma — srpskog, bošnjačkog i hrvatskog. U Srbiji ćemo imati nacionalističke snage predsednika Aleksandra Vučića i studentsku listu, koja ideološki još nije potpuno ili jasno definisana. Ali ako bismo mogli da pronađemo neki zajednički opis, odnosno zaključak o izbornom procesu u BiH i Srbiji - kako bi on glasio? Bassuener: Rekao bih da je Srbija mnogo veća nepoznanica. Kada je reč o Srbiji, mislim da je potencijal za razumnu, pozitivnu promenu mnogo veći. Tamo je sve još veoma neoblikovano. Postoji mnogo elemenata u tom uzročno-posledičnom lancu koji moraju da se poklope, ali je to barem moguće. U Bosni, u sadašnjim okolnostima i uz trenutne stavove spoljnih aktera, ja čak ni ne vidim da je tako nešto moguće.