Slijedeći retoriku zvaničnog Beograda, Milorad Dodik, predsjednik vladajuće stranke u Republici Srpskoj (RS), proglasio je vojnu saradnju Hrvatske, Albanije i Kosova prijetnjom za taj entitet i srpski narod. No, analitičari za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dodikove tvrdnje ocjenjuju političkim taktiziranjem, a ne ozbiljnim sigurnosnim procjenama. Tokom boravka u Beogradu 15. aprila, Dodik je govorio o nedavno potpisanoj Deklaraciji o suradnji u oblasti odbrane i sigurnosti između Hrvatske, Albanije i Kosova, tvrdeći da ona ugrožava RS. Dodikovom istupu prethodile su slične reakcije predstavnika vlasti u Srbiji, koji su ustvrdili da se radi provokaciji i prijetnji regionalnoj stabilnosti. Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su sredinom marta Deklaraciju (Deklaraciju o suradnji u oblasti odbrane i sigurnosti potpisali su 18. marta u Tirani ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske. Cijeli tekst objavio je 22. marta ministar odbrane Albanije Pirro Vengu, koji je na mreži X napisao da u svojoj historiji Tirana nema presedana za tajne sporazume ili ugovore na štetu svojih susjeda, "kao što su to imale druge zemlje". Sporazum o sigurnosti i odbrani između Kosova i dvije članice NATO-a, Albanije i Hrvatske, ima četiri tačke. Prva tačka odnosi se na promociju odbrambenih kapaciteta i saradnju u odgovarajućoj industriji. Tu se navodi da će tri države istraživati mogućnosti razvoja i nabavke odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja za povećanje spremnosti njihovih vojnih snaga. Kosovo, Albanija i Hrvatska se takođe obavezuju da će identifikovati područje odbrambene industrijske saradnje kroz bolji pristup resursima i lancima sanbdijevanja radi stvaranja konkurentne i otporne odbrambene industrije, te pojačati ulaganja u nove tehnologije i inovacije radi ubrzanja i osiguravanja jedinstvenog pristupa sigurnosnoj i odbrambenoj transformaciji. Precizira se i poboljšanje individualnih i kolektivnih obrazovnih i obučnih mogućnosti kroz odgovarajuće vojne akademije i visoke vojne škole, jačanje bilateralnih i/ili trilateralnih vježbi, u skladu s politikom obuke i vježbi NATO-a i Evropske unije. U Deklaraciji se navodi i razmjena informacija i obavještajnih podataka, istraživanje mogućnosti odgovora na širok spektar potencijalnih prijetnji kritičnoj infrastrukturi i komunikacijskim mrežama te pružanjem podrške koheziji i uzajamnoj pomoći. Navodi se i usklađivanje politika i stavova u evroatlantskim multilateralnim sigurnosnim i odbrambenim institucijama, kao i obavezivanje na bližu saradnju i koordinaciju radi potpune integracije Kosova u regionalne sigurnosne i odbrambene inicijative.)kojim se osnažuje suradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike. Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Bosna i Hercegovina ima jasno definiran sigurnosni i odbrambeni sistem, u kome ne postoji prostor za entitetske interpretacije ugroženosti. Hadžović je naglasio da bi se svaka vojna ili sigurnosna prijetnja entitetu automatski smatrala prijetnjom državi BiH, ističući da ne postoji realan scenarij u kojem bi Republika Srpska mogla biti zasebno ugrožena, izvan sigurnosnog okvira države kao cjeline. "U okviru funkcionisanja sistema BiH, takvo nešto bi predstavljalo napad na cjelovitost države, te bi svi resursi, institucije i kompletan sigurnosni sistem stali u zaštitu interesa svih građana BiH, navodi Hadžović. Prikupaljanje političkih poenaIzuzev što je šef vladajuće stranke u RS, Dodik trenutno ne obnaša nijednu funkciju u entitetskoj ili državnoj vlasti. To ga nije spriječilo da se u Beogradu, u ime entiteta, obrati na sastanku dužnosnika RS i Srbije sa rukovodstvom Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Govoreći o suradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, koju je nazvao vojnim savezom, poručio je da RS "prati situaciju". Bez dodatne argumentacije, naveo je da je cilj "ugrožavanje Srba", ističući taj bh. entitet kao zaseban sigurnosni subjekat, mimo države BiH. Međutim, ustavno-pravni okvir BiH takvu perspektivu ne poznaje. Od reforme odbrane 2005. godine, odbrana i kreiranje sigurnosne politike u nadležnosti su institucija na državnom nivou. Sugovornici RSE tvrde da Dodikove tvrdnje spadaju u domen političke retorike kojom se ignorira ustavni poredak BiH, ali da ne predstavljaju realnu procjenu prijetnji. Politički analitičar Žarko Puhovski dodatno relativizira priču o ugroženosti RS-a, ističući za RSE da Dodika "odavno nije briga za ovlaštenja države", već šalje poruke u skladu s vlastitim interesima. Puhovski, također, dovodi u pitanje stvarnu ugroženost eniteta RS u regionalnom kontekstu. Zajednički narativ o ugroženostiDeklaraciju o suradnji u oblasti odbrane i sigurnosti potpisali su 18. marta u Tirani ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske. Sporazum između Kosova i dvije članice NATO-a, Albanije i Hrvatske, odnosi se, među ostalim, na promociju odbrambenih kapaciteta i saradnju u vojnoj industriji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, nakon toga, da su Albanija i Hrvatska potpisivanjem memoranduma o saradnji u oblasti odbrane sa Kosovom "otvorili trku za naoružanjem u regionu". Hadžović ocjenjuje da se regionalni sporazumi koriste više kao politička poluga nego kao stvarni sigurnosni izazov, te naglašava da suradnja Zagreba, Tirane i Prištine "nema veće implikacije po Srbiju". No, kako kaže, u političkom diskursu koristi kako bi se stvorio osjećaj ugroženosti srpskih interesa, što je retorika koja se već duže vrijeme pojavljuje u Vučićevim izjavama. Vučić kaže da su Albanija i Hrvatska 'otvorile trku za naoružanjem u regionu'U tom kontekstu, može se, kako kaže, posmatrati i Dodikovo insistiranje na ovoj temi upravo u Beogradu, što ukazuje na pokušaj međusobnog političkog osnaživanja narativa. "Taj savez se koristi kao politički potez, kako bi se dalo više prostora narativu o ugrožavanju srpskih interesa, odnosno zajedničkoj ugroženosti, koja se potom pokušava reflektirati i na BiH", kaže on. Zašto Dodik spominje 'hrvatsku komponenetu'?Obraćajući se u Beogradu Dodik je, također, spomenuo da je "savez" triju zemalja remetilački faktor u cijeloj regiji. Bez dodatnih detalja također je kazao da će "hrvatska komponenta, a zasigurno i bošnjačka, biti okrenute takvim orijentacijama". Puhovski smatra da je Dodikova retorika dijelom posljedica narušenih političkih odnosa sa Zagrebom, te "hrvatskom komponentom" unutar BiH. "Izgleda da je dugogodišnja suradnja sa Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH došla u ozbiljnu krizu. Ranije je to bilo tako da je u Predsjedništvu BiH neko od Dodikovih ljudi bio i hrvatski predstavnik, što je tjeralo hrvatsku komponentu u BiH na saradnju s Dodikom, pa onda i hrvatsku Vladu", navodi Puhovski. Kako dodaje, očigledno je da se ti odnosi mijenjaju, zbog čega Dodik sada traži nove narative i neprijatelje. "Očito je da Dodik više ne želi sarađivati s hrvatskom vladom, ili obrnuto – da hrvatske vlasti više ne žele s njim sarađivati, pa se odlučio na ovaj potez. A onda je, za svaki slučaj, u priču uveo i Albaniju i Kosovo", kaže Puhovski. Osim iz političkog miljea RS, nije bilo zvaničnih reakcija državnih institucija BiH koje bi saradnju Hrvatske, Albanije i Kosova označile kao sigurnosnu prijetnju. Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, ocjenjuje da su Dodikove izjave dio svakodnevnog političkog diskursa kojim predstavnici poliitčkih stranaka nastoje ubrati političke poene. "Oružane snage BiH su i bošnjačke i srpske i hrvatske i bilo kakav aktivnost u regiji ne može to dovoditi u pitanje. Dodik vjerojatno želi da i ovime kaže da postoji problem Oružanih snaga kao jedinstvene sile, pa da se, ili razdavaju, ili da se stvara druga oružana sila, o kojoj je sanjao", kazao je. Kržalić je, također, stava da ne postoji realna prijetnja ni za Srbiju ni za BiH u postojećim sigurnosnim aranžmanima. Smatra da bi jačanje regionalne saradnje trebalo biti prioritet, ukoliko postoji stvarna zabrinutost za sigurnost. "Međutim, politički interesi idu u drugom pravcu, svako gleda vlastiti interes. Ako nije dio određenih dogovora, odmah ih predstavlja kao prijetnju. Problem je što među državama i dalje postoji nepovjerenje pa se saradnja često pogrešno predstavlja kao destabilizacija", kaže on. Tvrdnje o navodnoj ugroženosti RS Milorad Dodik koristi godinama, najčešće u kontekstu odnosa sa državnim institucijama i međunarodnim akterima. Tokom političke krize 2021. i 2022. najavljivao je povlačenje iz Oružane snage BiH i govorio o formiranju vojske RS, uz obrazloženje da je to potrebno radi "zaštite" entiteta. Jedinstvene Oružane snage BiH formirane su početkom 2006. godine, nakon reforme obrambenog sektora BiH i i prenosa nadležnosti u oblasti odbrane sa entitetskih na državni nivo. U sastavu Oružanih snaga BiH danas su i tri nacionalna puka koja slijede tradicije Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Vojske RS. Iz Vlade Hrvatske naveli su ranije za RSE da Deklaracija triju država ne stremi ka osnivanju nikakvog vojnog saveza, ističući da to, pored članstva u NATO-u, nije potreban. Hrvatska i Albanija su članice NATO-a, za razliku od Kosova, čiju nezavisnost, kao ni susjedna Srbija, Bosna i Hercegovina ne priznaje zbog protivljenja političara iz RS. Iako politički predstavnici RS zagovaraju vojnu neutralnost po uzoru na Srbiju, BiH surađuje sa NATO-om, a prošle godine je napravila korak ka članstvu usvajanjem Individualno prilagođenog partnerskog programa (ITPP).

Plan vlasti u Republici Srpskoj da uspostavi kontrolu nad telekomunikacionom infrastrukturom kroz novo javno preduzeće, otvorio je pitanja nadležnosti i potencijalnog sukoba sa državnim zakonima u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik izjavio je, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva 31. marta, da bi vlasti trebale razmotriti formiranje javnog preduzeća koje bi objedinilo upravljanje "antenama i relejima" u tom entitetu. Cilj je, kako je naveo, uspostavljanje kontrole nad infrastrukturom i jačanje "digitalnog suvereniteta" Republike Srpske. Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da bi takav potez mogao biti u suprotnosti sa ustavnim nadležnostima države. Profesor ustavnog prava Davor Trlin rekao je za Radio Slobodna Evropa da bi centralizacija kontrole nad relejima i antenama, uz mogućnost uticaja na frekvencije i dozvole, predstavljala "paralelni regulatorni sistem". Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, "uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava" je jedna od eksplicitno navedenih nadležnosti države. Ovu oblast u BiH reguliše Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), te važeći Zakon o komunikacijama BiH iz 2003. godine. Iako su još krajem devedesetih i početkom 2000-ih, odlukama visokih predstavnika i kasnijim zakonima, predviđeni modeli jedinstvenog upravljanja signalnom infrastrukturom na nivou države, takva rješenja nikada nisu u potpunosti implementirana. Ko upravlja relejima u BiH?Pravo da koriste releje i kompletnu infrastrukturu za emitovanje programa na teritoriji cijele BiH imaju pravo da koriste sve TV stanice koje posjeduju dozvole RAK. U Bosni i Hercegovini, trenutno, antenama i relejima za emitovanje TV programa upravlja Radiotelevizija BiH (BHRT) u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj taj posao obavlja Radiotelevizija RS (RTRS). Prema nezvaničnim procjenama, u RS se nalazi oko 80 releja za ovu svrhu. Radio-televizija Republike Srpske nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa o najavama Milorada Dodika, uključujući pitanje da li su ih vlasti kontaktirale, kao ni koliko releja postoji u tom entitetu, te koliki su troškovi njihovog održavanja. Odgovor nije stigao ni iz Vlada Republike Srpske, kojoj su upućena pitanja o eventualnom formiranju novog javnog preduzeća i postojanju nacrta zakona koji bi regulisao njegovo osnivanje. Šta se dogodilo sa korporacijom za upravljanje relejima?Ideja o centralnom upravljanju komunikacijskom infrastrukturom u Bosni i Hercegovini datira još iz 1999. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp) naložio uspostavljanje državne korporacije za upravljanje prenosnim kapacitetima. Godinu dana kasnije, njegov nasljednik na toj poziciji, Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) je donio drugu odluku o restrukturiranju RTV sistema u BiH, koja predviđa osnivanje Privremene korporacije za prenos programa. Ova korporacija "nastavlja da upravlja svim predajničkim lokacijama, predajnicima i vezama svih javnih radio-televizija, kao i ostalom infrastrukturom za prijenos programa", navodi se u odluci. Dodaje se, takođe, da je potrebno uspostaviti zvaničnu korporaciju za prenos programa. Pokušaj uspostavljanja jedinstvenog sistema upravljanja emiterskom infrastrukturom formalizovan je 2005. donošenjem Zakona o javnom RTV sistemu Bosna i Hercegovina, kojim su predviđena četiri stuba javnog emitovanja — BHRT, FTV, RTRS i Korporacija javnih RTV sistema. Prema tom zakonu, Korporacija bi trebala osiguravati prijenosne usluge za javne servise i koordinirati upravljanje tehničkim resursima i infrastrukturom. Slična rješenja ugrađena su i u Zakon o Radio-televiziji Republike Srpske iz 2006. godine. Uprkos zakonskom okviru, Korporacija nikada nije zaživjela i ostala je tek formalno predviđena institucija bez stvarne funkcije. Iz OHR-a do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE o tome da li su nove ideje vlasti u RS predvođenih Dodikom u suprotnosti sa njihovim ranijim odlukama. Da li je osnivanje preduzeća ustavno?Davor Trlin, profesor ustavnog prava, kaže da je prerano govoriti o konkretnom modelu, s obzirom na to da detalji nisu poznati, ali upozorava da "nijedan entitet ne može osnivati instituciju koja bi zadirala u nadležnosti države". Prema njemu, ukoliko bi Parlament RS usvojio odluku ili zakon koji bi regulisao osnivanje takvog preduzeća, državne institucije bi brzo reagovale. "To bi bio ponovno onaj klasičan slučaj uzurpacije nadležnosti što je Ustavni sud BiH do sada više puta sankcionisao u sličnim slučajevima, oblastima imovine, elektronskog potpisa, policijskih nadležnosti, itd", rekao je Trlin. On podsjeća da ovo ne bi bilo sporno ukoliko bi se radilo o vlasništvu i održavanju fizičke infrastrukture, te dodaje da bi takav model mogao potpasti pod nadležnosti entiteta, koji već imaju vlastita javna preduzeća u oblasti infrastrukture, poput onih za puteve ili šume. Trlin ističe da "nije slučajno" da je odredba o komunikacijskim sredstvima ubačena u Ustav BiH. "Radiofrekvencijski spektar ne poznaje granice, entitetske linije, a efikasno upravljanje njime, je zahtjevalo jedinstveni regulatorni okvir na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", kazao je Trlin. Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, do zaključenja teksta nije stigao odgovor na upite RSE da li bi ovime RS preuzela državne nadležnosti u toj oblasti, dok su pojedini članovi Vijeća RAK odbili dati izjave za medije. Na čelu RAK BiH je Draško Milinović, bivši generalni direktor RTRS-a, kao i nekadašnji savjetnik Milorada Dodika dok je bio na poziciji predsjednika RS. Odgovor na pitanja o ustavnosti takvog preduzeća nije stigao ni iz državnog Ministarstva komunikacija i transporta, dok ministar Edin Forto nije odgovarao na poruke.

Južna plinska interkonekcija - planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom sve više dobija na značaju. Nakon što je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio izmjene zakona, kojima se omogućava uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta, očekuje se i potpisivanje međunarodnog sporazuma s Hrvatskom krajem mjeseca u Dubrovniku. Šta se zna o Južnoj interkonekciji i zašto je bitna za Bosnu i Hercegovinu i regiju?

Savjet ministara Bosne i Hercegovine donio je 15. aprila odluku o privremenom ukidanju viza za državljane Saudijske Arabije, Omana i Bahreina u periodu od 1. juna do 30. septembra. Odluka je, kako je navedeno, donesena s ciljem podrške turističkom sektoru tokom ljetne sezone. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je novinarima nakon sjednice Savjeta ministara da je time okončana dilema oko važenja prethodne odluke, za koju je postojalo različito administrativno tumačenje. "Danas smo riješili sagu oko ukidanja viza za građane Saudijske Arabije, Omana i Bahreina. Smatrali smo da je ranija odluka trajna, ali je bilo drugačijih tumačenja. Sada je jasno da ćemo i ove godine imati bezvizni režim u ljetnom periodu, što je dobra vijest za turizam, hotelijere, ugostitelje, taksiste i sve koji žive od ove grane privrede", rekao je Konaković. Privremeno ukidanje viza odnosi se isključivo na ljetni period, kada Bosnu i Hercegovinu tradicionalno posjećuje veliki broj turista iz zemalja Zaljeva. Međutim, ova odluka dolazi u trenutku kada je vizna politika Bosne i Hercegovine pod pojačanim nadzorom Evropske unije. Prema najnovijem izvještaju Evropske komisije, BiH je tokom 2025. godine bila jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je dodatno povećala neusklađenost sa viznom politikom EU, prvenstveno kroz zadržavanje i proširenje bezviznog režima za zemlje čiji državljani moraju imati vizu za ulazak u Schengen. Umjesto uvođenja viza, BiH i dalje omogućava bezvizni ulazak državljanima Rusije, Kine, Turske, Azerbejdžana, Kuvajta, Katara. Brisel posebno problematizuje sezonska ukidanja viza, među kojima je i bezvizni režim za državljane Saudijske Arabije, upozoravajući da takva praksa može predstavljati sigurnosni i migracijski rizik. EU smatra da neuvođenje viza za pojedine zemlje predstavlja potencijalni kanal za iregularne migracije prema Uniji, posebno preko granice BiH s Hrvatskom. Bosna i Hercegovina se još od 2010. godine, kada je njenim građanima omogućen bezvizni režim s EU, obavezala na postupno usklađivanje vizne politike s Briselom. Ipak, vlasti BiH su u više navrata isticale da je uvođenje viza pojedinim zemljama otežano zbog političkih i geopolitičkih odnosa. Evropska komisija od BiH zahtijeva da do 2027. godine postepeno usklađuje vizni režim s evropskom listom zemalja, upozoravajući da bi daljnje odstupanje moglo imati posljedice po bezvizni status građana BiH prema Evropskoj uniji.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio je na vanrednoj sjednici izmjene zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". Južna plinska interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku, čime bi se omogućila diversifikacija izvora snabdijevanja plinom. Izmjene i dopune zakona dolaze u trenutku kada se Federacija BiH suočava s pritiskom rokova koje je postavila Evropska unija u vezi s potpunom obustavom uvoza ruskog plina od januara 2028. godine. Predloženim izmjenama zakona omogućava se uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta Južna interkonekcija. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC. Prema obrazloženju Vlade Federacije BiH, osnovna trasa gasovoda ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni odvojci, uključujući i novi krak prema Tuzli. Planirano je da trasa počinje u Travniku, prolazi kroz Tomislavgrad i Posušje, prelazi granicu s Hrvatskom kod Imotskog te se spaja s hrvatskim plinskim sistemom na području Makarske, uz nastavak prema Splitu. Izmjenama zakona izbrisana je ranija odredba prema kojoj je domaća kompanija BH Gas trebala biti nosilac projekta. Iz Vlade FBiH navode da BH Gas i dalje ostaje bitan dio sistema te da ima obavezu razvoja drugih interkonekcija, uključujući sjevernu i zapadnu. Prethodno je zakon usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jednim gasovodom od Zvornika do Sarajeva, izgrađenim prije oko četiri decenije. Iz Vlade FBiH ranije su poručili da je Južna interkonekcija jedan od najznačajnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i državu BiH, jer direktno utiče na sigurnost snabdijevanja, stabilnost energetskog sistema i ekonomski razvoj. Procijenjena vrijednost izgradnje projekta kreće se između 405 miliona i 810 miliona eura, u zavisnosti od konfiguracije terena, materijala i tehničkih rješenja.

Pet dana otkako je presudom obavezan da Radio-televiziji Bosne i Hercegovine isplati dio duga po osnovu RTV takse, entitetski emiter Republike Srpske ne otkriva na koji način će postupiti po presudi, nego najavljuje njenu reviziju. U pokušaju da izađe iz višegodišnje financijske krize, BHRT u desetak sudskih procesa potražuje više od 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura) od entitetskog emitera RS. Prema presudi koju je nedavno donio Viši privredni sud u Banjaluci, Radio Televizija Republike Srpske (RTRS) dužna je, u roku od 30 dana, isplatiti dio duga u iznosu od 5,4 miliona maraka (oko 2,76 miliona eura). Saša Grabež, advokat RTRS-a u ovom postupku, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da nema informaciju o tome da li će RTRS provesti presudu, ali je najavio da će od Vrhovnog suda RS-a zatražiti njenu reviziju. Spor je pokrenut jer BHRT godinama ne dobija dio prihoda od RTV takse, iako zakon propisuje da entitetski emiteri dio prikupljenih sredstava uplaćuju na račun državnog emitera. Dugotrajni sudski procesi Programska direktorica BHRT-a Neda Tadić kaže za RSE da se presuda banjalučkog Višeg privrednog suda odnosi na novac od RTV takse, naplaćen na teritoriji RS za nekoliko mjeseci 2020. "Ovo je prva drugostepena presuda u našu korist. Imamo još dvije prvostepene i čekamo narednu instancu. Tužili smo parcijalno, pustimo da se dug akumulira i onda tužimo. Sve su to procesi koji traju godinama i pitanje je kada ćemo konačno naplatiti kompletan dug", kazala jeza RSE. Problem financiranja BHRT-a traje već godinama zbog čega se gomilaju dugovi prema zaposlenima, dobavljačima i Evropskoj radiodifuznoj uniji. Tadić upozorava da su presude koje su donesene u korist BHRT-a značajan pomak, ali da same po sebi ne znače i brzu naplatu duga. "Sve su to procesi koji traju godinama. Ne smijemo se previše oslanjati na epilog presuda i potrebno nam je hitno rješenje", kazala je. U Bosni i Hercegovini postoje tri javna emitera – BHRT, RTV Federacije BiH i RTRS. Svako domaćinstvo ili firma koje posjeduje radijski ili televizijski prijemnik dužno je plaćati mjesečnu taksu od 7,5 maraka, (oko četiri eura) prema Zakonu o javnom RTV sistemu BiH. Zakon propisuje da entitetski emiteri dio sredstava od RTV takse, koji prikupe na svojoj teritoriji, uplaćuju na račun BHRT-a. No, taj model u praksi nikada nije u potpunosti zaživio. BHRT od 2017. godine ne dobija novac od RTRS-a, što je dovelo do dugogodišnjih sporova i financijskih problema. Ustavni sud BiH je u martu prošle godine potvrdio zakonsko pravo BHRT-a na dio RTV takse prikupljene u RS. Time je poništio ranije presude nižih sudova u tom entitetu koje su bile u korist RTRS-a, te naložio ponavljanje postupaka pred sudovima u Banjaluci. Nakon toga, Vrhovni sud RS donio je rješenja u dva postupka koja potvrđuju pravo BHRT-a na sredstva od RTV takse, stavljajući tačku na spor sa RTRS-om po pitanju naplate i raspodjele sredstava. U skladu sa ovom odlukom, naloženo je ponavljanje sudskih postupaka pred nižestepenim sudovima u Banjaluci, uz obavezu dosljedne primjene pravnih stavova iz presude Ustavnog suda BiH. Prinudna naplata?Iz RTRS-a nisu odgovorili na upit za razgovor sa RSE o tome da li će, i na koji način, isplatiti dugovanja državnoj radio televiziji. Advokat Grabež, pak, ističe da je stav te medijske kuće "da je BHRT od usvajanja Zakona bio nesavjestan i da to u presudi nije cijenio Viši privredni sud u Banjaluci". U slučaju da RTRS ne ispoštuje pravosnažnu presudu u predviđenom roku, BHRT najavljuje pokretanje izvršnog postupka, koji bi mogao uključivati blokadu računa i prinudnu naplatu. Tadić ističe da zahtjev za reviziju presude ne bi smio odložiti njeno provođenje. "S obzirom na to da je RTRS, sada i de facto, nezakonito zadržao oko 105 miliona maraka koji su trebali biti proslijeđeni BHRT-u, ne bi trebalo da su u financijskim problemima i da nemaju novca na računu. No, koliko će oni odlagati, ne možemo znati", kazala je. Prema javno objavljenom izvještaju o radu RTRS-a za 2024. godinu, prihodi RTRS-a, koji ima više od 600 zaposlenih, iznosili su 33,17 miliona maraka (oko 17 miliona eura), od čega je 20,26 miliona maraka (oko 10 miliona eura) ostvareno od RTV takse. Obraćajući se Skupštini RS-a, generalna direktorica RTRS-a Dijana Milanković izjavila je da je entitetski emiter zavrđio 2024. godinu sa neto dobiti od nešto više od 28.000 maraka (oko 14 hiljada eura). Probleme u naplati i raspodjeli takse, te sudske sporove, označila je kao jedan od ključnih izazova u poslovanju. Također je ustvrdila da RTRS nije odgovoran za zastoje u funkcioniranju sistema javnih RTV servisa u BiH, navodeći da godišnje izdvaja oko dva miliona maraka (oko milion eura) za naplatu RTV takse. Zahtjevi za pomoćNa BHRT-u je zaposleno oko 780 osoba. Zbog stanja u kojem se nalazi, nekoliko puta su protestovali, a krajem februara privremeno su prekinuli i program. Od Parlamenta i Vijeća ministara BiH traže kredit od 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura) koji bi bio vraćen nakon okončanja sporova s RTRS-om. Jedan od zahtjeva je i dodatnih 25 miliona maraka (oko 12,5 miliona eura) iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) za izmirenje obaveza prema EBU i izvršnim sudskim presudama. Međutim, predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama blokiraju ove inicijative. Tadić ističe da je, zbog problema u poslovanju i ugroženosti BHRT-a, potrebna hitna reakcija vlasti. "Sudski procesi koji godina traju i pitanje je kada će BHRT konačno naplatiti kompletan dug. Može se desiti i situacija da dođemo u prinudnu naplatu, a da novca nema na računu. Bojim se da nam vrijeme za izvršenje i okončanje ostalih procesa ne ide na ruku", kazala je. Upozoravajući na moguće gašenje BHRT-a, nekoliko organizacija zatražilo je prije nekoliko dana od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da iskoristi Bonske ovlasti i nametne rješenje koje će omogućiti funkcioniranje državnog javnog servisa. Neometano funkcionisanje BHRT-a jedan je od 14 ključnih uvjeta na putu BiH prema pridruživanju Evropskoj uniji.

Politički zaokret u Mađarskoj nakon izbornog poraza Viktora Orbana otvara i pitanje u odnosima te države sa bosanskohercegovačkim entitetom Republika Srpska. Dok su prethodne godine bile obilježene intenzivnim političkim i ekonomskim vezama između Orbana i Milorada Dodika, lidera vladajuće stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nova politička realnost u Budimpešti nameće pitanje – da li će ti odnosi opstati ili slijedi zaokret. Iz stranke Tisa (Tisza), čiji je lider Peter Mađar (Magyar), pobjednik na mađarskim izborima, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome kako će izgledati dalja saradnja sa Republikom Srpskom (RS), te da li će doći do revizije utrošenog novca i potpisanih projekata. No, analitičari ističu kako je izvjesno da se nastavak saradnje teško može očekivati, te upozoravaju, kako bi se određeni dogovori mogli naći i pod istragom, nakon što bude uspostavljena nova mađarska Vlada. Šta kažu u RS?RS je u posljednjih pet godina od Mađarske dobila oko 170 miliona evra, što kroz kredite od 140 miliona evra iz mađarske državne Izvozno-uvozne banke (EXIM), što kroz podršku privrednicima u tom entitetu. Komentarišući projekte RS i Mađarske, Milorad Dodik, predsjednik SNSD, izjavi je 14. aprila da su svi dogovoreni sa vladom Orbana i da su u značajnom obimu već realizovani. Kako je rekao, ukoliko dođe do prekida, "to će biti jednostrani prekid sa mađarske strane". Tokom proteklih godina, za vlasti RS, Orban nije bio samo politički saveznik, već i ključni finansijski oslonac u trenucima kada su zapadne zemlje zatvarale vrata. Prijateljstvo Orbana i Dodika podrazumijevalo je političku zaštitu, blokiranje sankcija EU, kao i podršku antiustavnim aktivnostima Dodikove vlasti. Za razliku od klasičnih bilateralnih odnosa koje Mađarska ima s drugim državama Zapadnog Balkana, saradnja sa RS odvijala se mimo učešća državnih institucija Bosne i Hercegovine. Mađarski projekti u RS 'moguće pod istragom'Za Srđana Traljića iz Transparency Internationala u BiH, posebnu pažnju privlači "netransparentan i tajni" ulazak mađarskih kompanija u energetski sektor u RS. On smatra kako bi mađarski aranžmani u RS mogli biti među prvim predmetima ozbiljnijih revizija nove vlasti u Budimpešti. "Ovdje ne govorimo o standardnim finansijskim aranžmanima kakve imate s međunarodnim finansijskim institucijama, gdje postoje jasna pravila, kontrole i mehanizmi nadzora. Ovo su bili politički dogovoreni aranžmani između dvije vlasti, a to je upravo ono što nova mađarska vlast najavljuje da želi razmontirati", kaže Traljić. Podsjeća da je pomoć iz Mađarske dolazila u trenutku kada je RS imala ozbiljnih problema s pristupom novcu zbog sankcija i slabog interesovanja zapadnih kreditora. "Mađarska je kroz kredite obezbjeđivala sredstva ključna za održavanje finansijske stabilnosti RS. To je bio jedan pravac saradnje. Drugi, daleko problematičniji, jesu projekti koji su realizovani ili najavljeni bez javnih tendera i transparentnih procedura", ističe Traljić. Kao najilustrativniji primjer navodi projekat solarne elektrane "Trebinje 1", koju je Elektroprivreda RS još prije nekoliko godina tajnim ugovorom predala mađarskom investitoru. "Elektroprivreda je osnovala novo preduzeće, koncesija je prebačena na njega, a onda je to preduzeće prodato mađarskom investitoru. Investitor se kasnije povukao zbog finansijskih problema, ušao je novi subjekt bez ikakvog ozbiljnog kapitala, a riječ je o projektu vrijednom oko 100 miliona maraka. To su upravo obrasci koji su ranije završavali arbitražama i milionskim odštetama koje plaćaju građani", upozorio je Traljić. Sličnog je mišljenja i politolog Adnan Huskić, koji ističe da bi najavljena saradnja novih mađarskih vlasti sa Kancelarijom evropskog tužioca, mogla "češljati" i projekte provedene sa RS. "Suradnja s Uredom evropskog tužioca znači i ispitivanje projekata izvan Mađarske, uključujući i one u Bosni i Hercegovini. Posebno će se gledati projekti između vlasti u Republici Srpskoj, tačnije jedne osobe, Milorada Dodika i Viktora Orbana. To je neminovnost s kojom će se vlasti u RS morati suočiti", kaže Huskić za RSE. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina vjerovatno neće biti u fokusu nove mađarske vanjske politike, ali bi dosadašnja saradnja s RS mogla postati predmet provjera upravo zbog načina na koji je uspostavljena. "Ne očekujem da će Mađarska ubuduće posvećivati posebnu političku pažnju BiH. Prioriteti će biti odnosi s partnerima u EU i NATO, ali i unutrašnja borba protiv korupcije, partikulacije i nelegalnih tokova novca. A to direktno otvara pitanje projekata koji su rađeni politički, a ne institucionalno", ističe. Huskić podsjeća da takve revizije ne znače automatsko gašenje svih projekata, ali znače kraj dosadašnje prakse. "Ako se pokaže da su pojedini projekti rađeni u korist nekome, mimo procedura ili bez stvarne ekonomske logike, sasvim je logično da se od njih odustane. Ako su projekti zdravi i u interesu Mađarske, ne vidim razlog da ne opstanu", rekao je Huskić. Ključna promjena je, dodaje, u tome što se više neće podrazumijevati "politička izuzetnost" RS-a u odnosu na ostatak BiH. Kako je došlo do jačanja saradnje Mađarske i RS?Odnosi između Mađarske i BiH promijenili su se nakon 2019. godine, kada su uspostavljeni direktni politički kontakti između mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, lidera vladajućeg SNSD. Dotad su se mađarski zvaničnici, uglavnom, sastajali s predstavnicima državnih institucija. Mađarska se 2021. godine u EU institucijama usprotivila sankcionisanju Dodika zbog narušavanja stabilnosti BiH i protuustavnog djelovanja, a 2024. godine je bila jedina članica EU koja je u Generalnoj skupštini UN glasala protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici. Mađarske vlasti su tokom 2024. godine najavile da će njihove kompanije preuzeti realizaciju infrastrukturnih i energetskih projekata u RS od kojih je Njemačka odustala, navodeći kao razlog antiustavne i secesionističke poteze vlasti RS. Riječ je o projektima poput vjetroelektrane "Hrgud", postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci i energetskih investicija na jugu BiH, ukupne vrijednosti oko 140 miliona evra. Iako su ti dogovori zvanično predstavljeni kao zamjena za njemačko povlačenje, većina projekata do danas nije ušla u fazu konkretne realizacije. U 2025. godini proširena je i bezbjednosna saradnja, uključujući potpisivanje memoranduma o saradnji policijskih agencija, uz zajedničku vježbu mađarskih specijalnih jedinica i MUP RS. Takav politički angažman dodatno je učvrstio percepciju "posebnih veza" između Budimpešte i Banjaluke, dok su istovremeno odnosi Mađarske s državnim institucijama BiH ostali ograničeni. Godišnja robna razmjena između Mađarske i Bosne i Hercegovine iznosi oko 700 miliona evra, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez razgovarao je u Pentagonu s Danielom L. Zimmermanom, pomoćnikom američkog ministra obrane za međunarodna sigurnosna pitanja, o mogućnostima suradnje u oblasti namjenske industrije, te učešću BiH u mirovnim snagama u Gazi, saopćilo je Ministarstvo obrane BiH 14. aprila. "Sa Zimmermanom je razgovarano i o dodatnom unapređenju saradnje, jačanju partnerstva, mogućnostima suradnje u oblasti namjenske industrije, kao i drugim pitanjima od zajedničkog interesa. Ministar Helez je posebno naglasio značaj suradnje sa saveznom državom Maryland", navodi se u saopćenju. Osim Heleza, delegaciju u službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama su i zamjenik ministra obrane Aleksandar Goganović, premijer i dva ministra u Vladi entiteta Federacija BiH, nekoliko načelnika i gradonačelnika, kao i predstavnici kliničkih centara, univerziteta, Vanjskotrgovinske komore i namjenske industrije BiH. Kako je saopćeno, zamjenik ministra obrane Aleksandar Goganović istakao je punu podršku učešću BiH u međunarodnim stabilizacionim snagama u Gazi koje će djelovati pod pokroviteljstvom SAD-a. Naglasio je i važnost nastavka suradnje na nabavci novih helikoptera za Oružane snage BiH u partnerstvu sa SAD-om. Goganović je kazao da je strateško partnerstvo sa SAD-om od ključnog značaja, jer direktno doprinosi očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti svih naroda u BiH. Iz Ministarstva odbrane BiH navode da ove godine bilateralna suradnja između dvije zemlje obuhvata više od 80 zajedničkih aktivnosti, a dosadašnji rezultati uključuju i značajna ulaganja u Oružane snage BiH, uključujući nabavku šest novih američkih helikoptera. Sastanak u Pentagonu dio je šireg nastojanja jačanja strateškog partnerstva između BiH i SAD-a, a iz Ministarstva obrane BiH navode da je partnerstvo sa SAD-om čija kontinuirana podrška ključna za sigurnost i stabilnost BiH. Ministar obrane BiH Zukan Helez najavio je u februaru da BiH planira otvoriti ured namjenske industrije u SAD-u, poslati vojnike u buduću međunarodnu misiju u Gazi i uskoro preuzeti nove američke vojne helikoptere. BiH na američko tržište najviše izvozi oružje i druge proizvode namjenske industrije, koji čine više od 60 posto ukupnog izvoza u tu zemlju. Predsjednik SAD-a Donald Trump predstavio je svoj novi Odbor za mir na ceremoniji u Davosu krajem januara ove godine nakon potpisivanja osnivačke povelje na Svjetskom ekonomskom forumu u Švicarskoj. Za BiH bi eventualno sudjelovanje u misiji u Gazi predstavljalo nastavak politike aktivnog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim operacijama, budući da su vojnici iz BiH ranije sudjelovali u NATO misijama u Afganistanu i Iraku. BiH je od 2018. godine u Akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo. Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz entiteta Republika Srpska protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da BiH po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.

Korupcija, nepotizam i loše upravljanje doveli su sarajevsku kompaniju namjenske industrije Pretis d.d. na rub kolapsa, tvrdi američki investitor Regulus Global. Ova kompanija, putem svoje kćerke firme Sikto d.o.o., posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa, koji se bavi proizvodnjom artiljerijske municije. Većinski vlasnik Pretisa, sa 51 posto udjela, je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Spor između Vlade Federacije BiH i kompanije Regulus Global traje više od godinu dana. Iz Regulusa tvrde da politički uticaj koči investicije i razvoj kompanije, jer se na ključne pozicije postavljaju kadrovi koji, kako navode, "nisu dorasli zadatku, te su radili na štetu sarajevske kompanije Pretis". Na to je krajem marta u medijskim istupima upozorio potpredsjednik za operacije Regulus Globala, Akos Horvath. "Od klijenata je kompaniji uplaćeno oko 140 miliona eura, od čega je oko 40 miliona potrošeno na operativne troškove, za kupovinu zemljišta za buduća postrojenja, ali i dalje nedostaje jako puno novca. Ne zna se šta se desilo sa 100 miliona eura", kazao je Horvath. Zbog, kako navodi, propusta u poslovanju, blokiranja investicija i mogućih finansijskih malverzacija, Regulus Global je upozorio da bi mogao pokrenuti pravne postupke protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko se stanje ne popravi. Na upite Radija Slobodna Evropa (RSE) da dodatno pojasne tvrdnje i eventualne naredne korake, iz ove kompanije nisu odgovorili. S druge strane, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić najavio je tužbu protiv Regulusa zbog, kako tvrdi, iznošenja netačnih informacija, što je potvrdio i za Radio Slobodna Evropa. "Zasigurno ćemo mi dokumentovati ono što imamo, što znamo i na neki način ćemo nastojati da budemo partneri. To je američka firma koja želi da bude ovdje, ali prvi i osnovni interes mora biti Pretis, a ne pojedinačni interesi koji su se javljali u prethodnom periodu", kazao je Lakić, koji nije želio precizirati o kakvim se interesima radi. Također je kazao i da postoje "pritisci" u vezi s pitanjem Pretisa, ne navodeći o čemu se radi. Prethodno je predsjednik Federalne Vlade BiH Nermin Nikšić za Federalnu TV početkom aprila izjavio da je bilo riječi "o ucjenama", te da će u narednom predočiti informacije koje posjeduje u vezi sa cijelim slučajem. Avansi uzeti, roba neisporučena, direktori familijaKompanija Regulus Global više od godinu dana upozorava partnere u Vladi Federacije BiH da su sredstva uložena u Pretis trošena netransparentno i mimo predviđene namjene. Zbog toga su tražili smjenu tadašnje uprave i direktorice Almire Zulić Burek. Kompanija Regulus Global je zahtjeve i upozorenja slala putem međunarodnih advokatskih kancelarija. U jednom od pisama, u kojem se izražava niz primjedbi i poziva na stabilizaciju, supotpisnik je i bivši američki državni sekretar iz prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa i bivši direktor CIA-e Mike Pompeo. Inače, direktora Pretisa imenuje Vlada FBiH, kao većinski vlasnik, a u posljednjih godinu dana su na toj poziciji promijenjena tri. Posljednji direktor, Fuad Šehić, imenovan je početkom aprila. Ranije je obavljao funkciju direktora za komercijalne i finansijske poslove u Pretisu d.d. Upravo je za njega američki investitor naveo kako je u Pretisu zaposlen po rodbinskoj liniji, odnosno da je povezan s ministrom Lakićem, te da je i to jedan od razloga zbog kojih je njegov prethodnik Ajdin Kupus dao ostavku. Kupus je podnio ostavku zbog, kako je naveo, neslaganja u vezi s daljim pravcem i načinom upravljanja firmom, kao i bitnih razilaženja sa stavovima Nadzornog odbora. Kupus je u pismu Nadzornom odboru kompanije, sredinom prošle godine, upozorio da je stanje u firmi loše, te da od 41 ugovora nijedan nije ispoštovan do kraja, neki nisu ni započeti, niti je bila kupljena neophodna roba. "U tom slučaju, Pretis d.d ima obavezu da sada nabavi materijal, plati dobavljače, proizvede navedenu robu i sve to proda po 50 % nižoj cijeni po isporuci zbog avansa koji je uzet na početku za cijeli ugovor", upozorio je Kupus u pismu Nadzornom odboru kompanije sredinom 2025. Inače, Kupus je na poziciju direktora došao nakon što je smijenjena tadašnja direktorica Almira Zulić Burek. Nakon njene smjene, urađena je i nezavisna revizija koju je angažovao američki investitor, a koja je potvrdila navode o nedostajućim sredstvima i lošem upravljanju. Nalazi revizije dostavljeni Nadzornom odboru Pretisa sredinom 2025. godine potvrdili su da je firma uzimala avanse, a nije isporučivala robu. "Ukupne obaveze kompanije iznose oko 180 miliona eura, od čega je približno 78% vezano za primljene avanse od kupaca. Ove obaveze predstavljaju ugovornu odgovornost za isporuku robe i usluga, čiji kapacitet pokrivanja je u ovom trenutku neizvjestan", navedeno je u izvještaju. Procjenjuje se da bi za ispunjavanje ovih obaveza, kako se navodi u izvještaju nezavisne revizije, bilo potrebno tri i po godine. Optužbe iz Ukrajine i prijetnja tužbomU nekoliko pisama koje su u ime Regulus Globala tokom 2025. godine na adresu premijera Federacije BiH Nermina Nikšića slali advokatski uredi, sugeriše se da bi kompanija, ali i BiH, mogla snositi posljedice lošeg upravljanja. "Stalni nedostatak saradnje i odbijanje sudjelovanja u dobroj vjeri neizbježno će oblikovati prirodu budućeg američkog investitora u Federaciji i može utjecati na šire dinamike bilateralnih odnosa između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine u vrijeme kada je podrška američke vlade kritično važna. Spremni smo djelovati odlučno kako bismo zaštitili svoje interese", navedeno je u pismu koje je u aprilu prošle godine poslano putem ureda američkog advokata Bradley D. Winea premijeru Vlade FBiH Nerminu Nikšiću. Najavili su i da će sarađivati sa američkim istražnim organima, ukoliko bude potrebe. Federalni premijer Nermin Nikšić je gostujući na Federalnoj TV početkom aprila ove godine "optužio američku kompaniju da ima namjeru od Pretisa d.d pod povoljnijim uslovima uzeti proizvode kako bi namirili isporuku prema Ukrajini i ostvariti ekstra profit". "Nisu objasnili optužbe koje su došle od Vlade Ukrajine i ukrajinske obavještajne sigurnosne agencije da su oni uzeli 200 miliona eura avansa i da nisu isporučili ništa", kazao je Nikšić za Federalnu televiziju. Radi se o dokumentu koji je Ministarstvo odbrane Ukrajine u oktobru 2024. godine poslalo direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Almiru Džuvi. U dopisu koji potpisuje Olekseii Petrov, Bosna i Hercegovina se obavještava da je kompanija koja je kupila dionice u Pretisu primila značajna finansijska sredstva iz budžeta Ukrajine, u iznosu od 200 miliona dolara, na osnovu komercijalnih ugovora za potrebe ukrajinske vojske. Međutim, prema navodima iz dopisa, ta kompanija nije izvršila nijednu isporuku, zbog čega postoji sumnja u moguću pronevjeru sredstava. Petrov je u vrijeme slanja dopisa obavljao funkciju direktora Državnog samoodrživog preduzeća za vanjsku trgovinu "SpetsTechnoExport", koje djeluje pod nadležnošću Odbrambeno-obavještajne službe Ukrajine. U međuvremenu je smijenjen zbog druge korupcijske afere, koja se odnosi na preplaćivanje naoružanja koje nikada nije isporučeno Ukrajini. U dopisu je od Bosne i Hercegovine zatražena razmjena informacija kojima raspolaže o toj kompaniji. "Budući da je naša kompanija postala žrtva nepravilnosti i potencijalne prevare od strane Regulus Global LLC, što bi u konačnici moglo rezultirati pronevjerom velikih iznosa sredstava koja potiču iz državnog budžeta Ukrajine", navedeno je u dopisu. Regulus je ranije odbacio ove tvrdnje, te upozorio Nikšića i Vladu Federacije da će ih tužiti "zbog iznošenja lažnih optužbe protiv američke kompanije", koristeći dokumente koje su dostavili ljudi iz "bivše ukrajinske vlade", a za koje, kako tvrde, postoje dokazi da su "korumpirani". Šta se do sada dešavalo u sarajevskoj firmi?Političko uplitanje u rad kompanije Pretis d.d. zabilježeno je i ranijih godina, u periodu kada je premijer Federacije BiH bio Fadil Novalić, a ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 2020. godine pokrenulo istragu o mogućoj povezanosti firme Termo Metal Resist (TMR), koja je u vlasništvu porodica Novalić i Džindić, s poslovima koje je ta firma imala sa Pretisom d.d. Dodatno, Džindić je ranije obavljao funkciju direktora Pretisa, dok je šef njegovog ministarskog kabineta bio Almir Zulić, brat bivše direktorice Pretisa Almire Zulić-Burek. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da je predmet koji se odnosi na mogući sukob interesa Novalića i Džindića preuzeo Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala pri Federalnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu Federacije BiH (POSKOK). Iz POSKOK-a nisu odgovorili na upit RSE o tome u kojoj se fazi ovaj predmet nalazi. Fadil Novalić, služi četverogodišnju zatvorsku kaznu, za zloupotrebu položaja i ovlasti tokom nabavke stotinu respiratora iz Kine u vrijednosti 5,4 miliona eura, u aprilu 2020. godine, odmah nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije korona virusa. Interesa ima, a kompanije propadajuVlada Federacije BiH vodi još jedan spor s kompanijom Regulus Global, ovog puta u vezi s firmom "Binas d.d." iz Bugojna, u kojoj Regulus posjeduje oko 25 posto dionica. Riječ je o kompaniji namjenske industrije koja zapošljava približno 600 radnika. Početkom aprila Općinski sud u Travniku donio je privremenu mjeru osiguranja kojom se zabranjuje smjena direktora Binasa, Abaza Mandžuke, kao i članova Nadzornog odbora, te imenovanje novih vršilaca dužnosti. Sud je ocijenio da je tužitelju, kompaniji "Sikto d.o.o.", koja je pod kontrolom Regulus Globala, prijetila nenadoknadiva šteta, te da je bilo neophodno hitno spriječiti provođenje osporenih odluka dok se sudski postupak ne okonča. Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, Vedran Lakić, izjavio je na konferenciji za novinare, prošle sedmice u Sarajevu, da je upravi istekao mandat, te da strani investitor ima pravo tražiti pravnu zaštitu. "Međutim, mi štitimo većinsko vlasništvo Vlade Federacije i odluke koje je donijela Vlada Federacije BiH bit će provedene", rekao je Lakić. Inače, u BiH postoji desetak fabrika namjenske industrije, ali se većina nalazi u problemima nakon stečaja i prodaje. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca izvoz oružja iz BiH je u odnosu na isti period prošle godine pao sa 127, 3 miliona maraka (oko 65 miliona eura) na 53,2 miliona maraka (oko 27,2 miliona eura). Isti izvor navodi da se najviše izvozilo u Češku Republiku, Poljsku i Irak. U posljednjih pet godina među najvećim uvoznicima proizvoda bh. namjenske industrije su bile Sjedinjene Američke Države čije su kompanije i najveći investitori u bh. namjensku industriju. U namjenskoj industriji je zaposleno između šest i osam hiljada ljudi.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine čestitalo je Peteru Magyaru i opozicionoj stranci Tisza pobjedu na parlamentarnim izborima u Mađarskoj 2026. godine. U objavi na društvenoj mreži X, Ministarstvo je navelo da se raduje "novom poglavlju odnosa između Bosne i Hercegovine i Mađarske", zasnovanom na međusobnom poštovanju, iskrenom partnerstvu i zajedničkim evropskim vrijednostima, dodajući da izborni rezultat otvara prostor za uravnoteženiju i konstruktivniju saradnju u interesu građana obje zemlje. Čestitke Peteru Magyaru uputio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je izrazio uvjerenje da će se nastaviti dobra saradnja između Mađarske i Srbije, zahvalivši dosadašnjem mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na, kako je naveo, odnosima koje su dvije zemlje do sada imale. Pobjedu opozicije u Mađarskoj čestitao je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je poručio da se raduje susretu sa Magyarom u junu, na Samitu EU – Zapadni Balkan u Crnoj Gori, ističući da je Mađarska bila snažan podržavalac crnogorskog puta ka članstvu u Evropskoj uniji. Crnogorski premijer Milojko Spajić također je čestitao Magyaru i stranci Tisza izbornu pobjedu, navodeći da se raduje daljem unapređenju partnerstva Crne Gore i Mađarske, kao i saradnji na evropskim prioritetima "zasnovanim na demokratskim vrijednostima i viziji snažne i ujedinjene Evrope". Čestitke Peteru Magyaru uputio je i premijer Kosova Albin Kurti, koji je saopštio da Kosovo pozdravlja podršku mađarskog naroda vrijednostima Evropske unije i da se raduje budućoj saradnji dvije strane. Pobjeda stranke Tisza označila je kraj 16-godišnje vladavine premijera Viktora Orbana, koji je priznao poraz nakon što su djelimični rezultati pokazali ubjedljivu prednost opozicije. Čestitke je uputio i premijer Albanije Edi Rama koji se istovremeno zahvalio Viktoru Orbanu na zbližavanju dvije države. Rama je na društvenoj mreži X napisao: "Bilo je zadovoljstvo sarađivati sa premijerom Orbanom i biti svjedok zbližavanja Albanije i Mađarske. Želim svom dobrom prijatelju Viktoru sve najbolje u ovom novom poglavlju njegovog života. Istovremeno, srdačno čestitam Peteru Mađaru na njegovoj zaista impresivnoj pobjedi. Novoizabranom premijeru Mađarske želim puno uspjeha u njegovom velikom poduhvatu da otvori novo poglavlje za svoju zemlju i radujem se zajedničkom radu na još većem zbližavanju naših dviju zemalja". Preliminarni rezultati sa više od 80 posto prebrojanih glasova ukazali su da bi Tisza mogla osvojiti oko 137 od ukupno 199 poslaničkih mjesta u parlamentu, čime bi obezbijedila dvotrećinsku većinu i mogućnost samostalnog formiranja vlasti. Izbori su održani uz rekordnu izlaznost od oko 79 posto. Lider Tisze Peter Magyar poručio je nakon objave rezultata da Mađarska "želi ponovo da bude evropska zemlja", najavljujući borbu protiv korupcije i jačanje demokratskih institucija. Pobjedu mađarske opozicije pozdravili su i brojni evropski lideri, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, koja je ocijenila da se Mađarska ovom odlukom birača vraća evropskom putu. Na izborne rezultate osvrnuo se i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, koji je u objavi na društvenoj mreži X ocijenio da je Viktor Orban izgubio političku bitku, ali da je postavio temelje evropskog suverenizma, antimigrantske i antiratne politike. Stevandić je naveo da je Orban "politički ostao u poziciji feniksa", da je "udario temelje srpsko-mađarskog prijateljstva" te da je "džentlmenski priznao poraz", dodajući da je Magyar njegov "učenik". U izbornoj trci je učestvovalo samo pet stranaka - najmanji broj stranaka koje su učestvovale na izborima još od demokratizacije Mađarske 1990. godine - nakon što su se neke političke opcije povukle kako bi povećale šanse za pobjedu stranke Tisza.

Bosna i Hercegovina 30 godina nakon rata nije u potpunosti očišćena od mina. Zbog sporog i neefikasnog procesa, te nedovoljne podrške domaćih institucija, mnogi međunarodni donatori su odlučili da se povuku i okrenu trenutnim kriznim područjima. Problem je što se mine sada uglavnom kriju na nepristupačnim terenima. Obišli smo jedan takav lokalitet, 30-ak kilometara od Sarajeva, koji trenutno korak po korak čiste pripadnici Oružanih snaga BiH.

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu potvrdio je za Radio Slobodna Evropa 10. aprila da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Tom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika entiteta Republike Srpske. U odgovoru za RSE se navodi da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu sa Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovom sadržaju. Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik RS, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prethodno poništio. Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere. Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio da komentariše odluku Evropskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Evropa. Istovremeno, vršiteljica dužnosti agentice Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije zaprimila predmet od Suda u Strazburu. Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Starzburu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH, te se izjasne sve strane u postupku. Iz Evropskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je trenutno fazi Dodikova apelacija. Šta je Pravilo 39 Evropskog suda za ljudska prava?Privremene mjere se pred Evropskim sudom za ljudska prava mogu zatražiti na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda. Riječ je o vanrednom mehanizmu koji se primjenjuje isključivo u izuzetnim okolnostima, kada postoji neposredan i ozbiljan rizik od nenadoknadive štete po neko od prava zaštićenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE, privremene mjere se najčešće izriču u predmetima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnosilac zahtjeva mogao biti izložen opasnosti po život ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju. Sud veoma rijetko primjenjuje Pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o prihvatljivosti ili meritumu predmeta. U dosadašnjoj praksi, Evropski sud je više puta naglašavao da Pravilo 39 nije namijenjeno za zaustavljanje izvršenja redovnih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u izuzetnim situacijama. Za šta je Milorad Dodik pravosnažno osuđen?Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Na osnovu pravosnažne presude, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine 6. augusta 2025. godine donijela je odluku o prestanku mandata Dodiku na funkciji predsjednika Republike Srpske. Sud BiH je 18. augusta 2025. godine odbio žalbu njegovih advokata, čime je odluka CIK-a postala konačna i izvršna. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u novembru odbio apelaciju Dodika na izrečenu presudu, te dodatno pojasnio da je Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. juna 2025. godine, odnosno danom nastupanja pravosnažnosti presude Suda BiH. Dodatno je pojasnio i da nakon tog datuma nije imao ustavno ovlaštenje da obavlja predsjedničku funkciju.

Viši privredni sud u Banjaluci donio je drugostepenu presudu u korist Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) protiv Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS), prema kojoj entitetski emiter mora isplatiti državnom 5,4 miliona maraka (oko 2,76 miliona evra), saopšteno je 9. aprila iz BHRT-a. Presudom se žalbe odbijaju i potvrđuje prvostepena presuda. BHRT se u ovom predmetu žalio na troškove postupka, te kako iz ove medijske kuće podsjećaju, prvostepenom presudom je odlučeno da je RTRS obavezan da BHRT-u isplati pomenutih 5,4 miliona maraka, te troškove postupka u iznosu većem od 35 hiljada maraka (oko 18 hiljada evra). "Ukoliko u roku od 30 dana RTRS ne ispuni obaveze, pokrenuće se izvršni postupak", zaključuje se u saopštenju. Radi se o sporu koji je BHRT pokrenuo zato što nisu dobili sredstva od RTV takse. Po ovom osnovu, ukupan dug RTRS-a prema BHT-u je veći od 100 miliona maraka (oko 51 milion evra). U martu prošle godine Ustavni sud BiH potvrdio je zakonsko pravo BHRT-a na dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj, poništivši ranije presude nižih sudova u RS koje su bile u korist RTRS-a, i naložio ponavljanje sudskih postupaka pred sudovima u Banjaluci. Nakon toga, u julu, Vrhovni sud RS donio je rješenja u dva postupka koja potvrđuju pravo BHRT-a na sredstva od RTV takse, stavljajući tačku na spor sa RTRS-om po pitanju naplate i raspodjele sredstava.

Policija entiteta Republika Srpska pronašla je 38 migranata tokom kontrole i pretresa kamiona u mjestu Draksenić kod Kozarske Dubice, u neposrednoj blizini graničnog prelaza sa Hrvatskom. U kamionu se nalazilo 25 državljana Kine, 12 državljana Turske i jedan državljanin Iraka, saopšteno je iz entitetske policije. U akciji je uhapšen državljanin Crne Gore koji je osumnjičen za krivično djelo krijumčarenje ljudi. "Lice lišeno slobode će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti predato Tužilaštvu BiH na dalje postupanje, a o svemu navedenom je obavještena i Služba za poslove sa strancima BiH", naveli su iz policije. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH je u prošloj godini registrovano oko 11.000 migranata.