Dva dana nakon što su košarkaš Aleksandar Lazić i pomoćni trener Zoran Petković napustili reprezentaciju Bosne i Hercegovine, iz Košarkaškog saveza za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da ne žele spekulirati o medijskim napisima da su uzrok politički pritisci. Radi se o članovima košarkaškog kluba "Igokea" kod Laktaša, za koji Lazić igra, dok je Petković dio stručnog štaba. Njih dvojica napustili su košarkašku reprezentaciju BiH 29. augusta na aerodromu u Beogradu, uoči puta za Vilnius, gdje reprezentacija BiH u ponedjeljak igra utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo protiv Litvanije. Svemu je prethodila utakmica između BiH i Italije 28. augusta u Tuzli, kada su navijači okupljeni u grupi BH Fanaticos uzvikivali poruke protiv Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (RS) i haškog osuđenika za genocid i ratne zločine u BiH, koji je preminuo 27. augusta. Nakon povlačenja Lazića i Petkovića iz reprezentacije, pojedini mediji u BiH objavili su da je to urađeno na zahtjev Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u RS. Glasnogovornik Košarkaškog saveza BiH Hajrudin Prolić kazao je za RSE da se reprezentacija od Lazića i Petkovića rastala nakon što su dobili poziv iz kluba "Igokea" te da su to jedine informacije kojima Savez raspolaže. "Rastali smo se na aerodromu u Beogradu, nakon što su dobili poziv iz kluba. Ne znamo razloge i ne želimo ulaziti u bilo kakve spekulacije. To je pitanje za njihov klub", kazao je Prolić. Dodao je da povratak igrača u klub tokom reprezentativnih okupljanja nije neuobičajena pojava. "Situacija je bila neugodna za reprezentaciju jer smo za njihov odlazak saznali na aerodromu, ali generalno takva praksa nije neuobičajena", naveo je. Iz Košarkaškog kluba "Igokea" nisu bili dostupni za razgovor za RSE o razlozima povlačenja Lazića iz reprezentacije BiH. Na upit o medijskim napisima o političkim pritiscima nisu odgovorili ni iz Dodikovog SNSD-a. Sportski novinar Sabahudin Topalbećirević kaže za RSE da ne pamti sličan slučaj u bosanskohercegovačkom sportu u posljednjih 30-ak godina. "Još nema odgovora šta se tačno dogodilo. Treba saznati ko je i zašto natjerao Lazića da se vrati, jer se spominje ime Dodika, a pravu istinu još nismo saznali", kazao je. Skandiranje Mladiću na sportskim terenimaSmrt Ratka Mladića još jednom je podijelila region. Reakcije povodom njegove smrti kreću se od podsjećanja na njegove žrtve i poruka da smrt ne briše zločine, pa do njegovog veličanja. Bakljama, skandiranjem i drugim oblicima odavanja počasti, njegova smrt obilježena je u pojedinim gradovima Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS)- Mladićevo ime odjekivalo je i na sportskim tribinama gdje su pojedini navijači skandirali u njegovu čast, među ostalim, na na nogometnoj utakmici Borca iz Banjaluke i islandskog Vikingura. U međuvremenu, Akademija Nogometnog kluba Sarajevo odlučila je prekinuti suradnju sa mladim nogometašem Veljkom Vučetićem. U objavi nije zvanično navela razlog, ali je odluka uslijedila nakon što je njegov otac odao počast Mladiću na društvenim mrežama. Memorijalni centar Srebrenica prijavio je klub Crvena zvezda Uniji evropskih nogometnih asocijacija (UEFA) zbog veličanja Mladića 27. augusta, na utakmici protiv Viktorije Plzenj. Tada su navijači beogradskog kluba istakli transparent "Generale, velika slava i hvala" i skandirali Mladićevo ime. UEFA je potom pokrenula disciplinski postupak protiv Crvene zvezde dok odluka o eventualnim sankcijama još nije donesena. Topalbećirević ističe da sportske tribine u regiji često odražavaju političke i društvene narative, dok je BiH zbog svoje složene prošlosti posebno osjetljiva na takve pojave. "Ovdje se, nažalost, ljudi 'povampire' kad su ovakve stvari u pitanju, iako se generalno u društvu ne vidi toliko razdora. Neko bi morao da izrekne kazne koje će biti oštre, a ne po babu i po stričevima. Međutim, teško je očekivati od ljudi u savezima da pokrenu bilo šta. Oni štite i sebe i druge", rekao je Topalbećirević. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Međunarodna zajednica upozorila je da je nedopustivo veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Ured visokog predsstavnika naveo je 29. augusta da vlasti u BiH imaju obavezu da osiguraju vladavinu prava i sankcioniraju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Iz Evropska komisija također je poručeno da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i da za njega nema mesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo.

Požari su tokom prve polovine 2026. godine zahvatili velike površine širom Zapadnog Balkana, što ukazuje na to da je region bio izložen požarima i prije početka ljetne sezone. Samo od januara do juna 2026. godine, požari su u šest zemalja Zapadnog Balkana zahvatili gotovo 40.000 hektara, pokazuje analiza Programa za upravljanje požarima na Zapadnom Balkanu. Najviše je pogođena Bosna i Hercegovina (BiH), sa oko 20.400 hektara opožarene površine – više od polovine ukupno zahvaćenog područja požarima u posmatranih šest zemalja. U Crnoj Gori izgorjelo je oko 9.500 hektara, u Srbiji oko 2.800, Sjevernoj Makedoniji oko 2.100, Albaniji oko 1.400, dok je na Kosovu opožareno oko 800 hektara. Prema izvještaju Svjetske banke iz 2024. godine, pozivajući se na podatke Evropskog informacionog sistema za šumske požare, požari su u BiH između 2006. i 2018. godine zahvatili oko 320.000 hektara zemljišta, odnosno oko sedam posto teritorije zemlje. Od 2019. do 2024. godine zahvaćeno je još oko 310.000 hektara. Područje koje zahvataju šumski požari u ovoj državi posljednjih decenija se povećava. U tom izvještaju se također navodi kako su u periodu od 2000. do 2006. godine požari zahvatili 2,2 posto područja, od 2006. do 2012. godine 12,7 posto, a između 2012. i 2018. godine čak 22,6 posto. To dodatno ukazuje na potrebu jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske promjene, u zemlji u kojoj šume i šumsko zemljište pokrivaju oko 63 posto teritorije. Zvanični podaci o ukupnoj šteti od požara u BiH u posljednje dvije decenije ne postoje, ali nezvanične procjene govore o gubicima od nekoliko desetina miliona dolara. Četiri godine od plana za flotu u FBiH – letjelica nemaBosna i Hercegovina ima helikoptere koji se mogu angažovati u gašenju požara, ali nema vlastitu specijalizovanu protupožarnu flotu. Oružane snage BiH (OS)imaju helikoptere UH-1H-II koji mogu obavljati i zadatke gašenja požara. Posade su za tu namjenu osposobljene uz korištenje sistema „Bambi Bucket“, a helikopteri OS BiH posljednjih godina više puta su angažovani na požarištima. U Republici Srpskoj (RS) za gašenje požara koriste se helikopteri Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a RS. Uprava među svojim nadležnostima navodi izvođenje operacija gašenja požara iz zraka, a tokom ovogodišnje požarne sezone njeni helikopteri angažovani su na požarištima. Prema pisanju specijalizovnog vazduhoplovnog portala Srbije Tango six, Helikopterska jedinica MUP-a Srbije povukla je iz upotrebe stare helikoptere Bell 212, a Republici Srpskoj je, na njen zahtjev, donirala tri AB-212 i jedan Jet Ranger. Kako se navodi na tom portalu, riječ je o letjelicama koje su povučene iz upotrebe u Srbiji, a njihovo stanje i mogućnost daljeg korištenja zavise od procjene i održavanja. Federalna uprava policije također raspolaže helikopterom, ali njegova osnovna namjena nije specijalizovano gašenje požara. Ove letjelice mogu biti korisne u intervencijama na požarištima, posebno na nepristupačnim terenima, ali ne predstavljaju zamjenu za specijalizovane protupožarne avione poput Air Tractora ili Canadaira. Problem je posebno izražen kada požar zahvati minirana ili minski sumnjiva područja. U takvim slučajevima djelovanje kopnenih snaga je ograničeno, dok se i upotreba helikoptera mora prilagođavati sigurnosti posade. Konkretniji plan za nabavku vlastitih protupožarnih letjelica u Federaciji BiH postoji još od 2022. godine. Vlada Federacije BiH tada je usvojila elaborat o gašenju požara iz zraka, koji je predviđao formiranje pravnog lica sa vlastitim servisom i flotom od četiri Air Tractora i dva helikoptera. U budžetu Federacije BiH za 2022. godinu bilo je predviđeno oko 30 miliona KM za nabavku letjelica. Međutim, sredstva su prenamijenjena, pa planirana nabavka nije realizovana. Četiri godine nakon usvajanja elaborata, vlastita protupožarna flota nije formirana. "Mi imamo iz 2022. godine usvojen taj elaborat o gašenju požara iz zraka. Imamo donesen zaključak Vlade 2022. godine koji kaže da se tu oformi jedno pravno lice koje će imati svoj servis, svoje letjelice, četiri Air Tractora, dva helikoptera – evo četiri godine od tada nemamo u praksi ništa", potvrđuje Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave civilne zaštite. Zbog toga su neki kantoni u Federaciji BiH morali posegnuti za privremenim rješenjem, poput iznajmljivanja Air traktora. Grad Mostar i četiri kantona su za ovu protupožarnu sezonu iznajmili dva Air Tractora od privatne kompanije iz Osijeka. Za njihov najam izdvojeno je oko milion maraka. Za Peru Pavlovića, portparola Vlade i Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, jednog od najugroženijih požarima, takvi troškovi pokazuju koliko bi ulaganje u vlastitu flotu moglo biti opravdano. "Svi pokazatelji govore da mi za samo jednu požarnu sezonu – kroz uništenu drvnu masu, floru, faunu i narušeni kvalitet života – izgubimo vrijednost najmanje jedne letjelice koju smo mogli kupiti." Dok se Bosna i Hercegovina bori sa svojim komplikovanim sistemom odlučivanja o krucijalnim pitanjima, neke zemlje u okruženju već raspolažu protupožarnim letjelicama. Hrvatska je za protupožarnu sezonu 2026. pripremila šest Canadaira i šest Air Tractora, uz sistem od više od 200 nadzornih kamera postavljenih na više od 100 lokacija. Sjeverna Makedonija u svom registru zrakoplova ima tri Air Tractora AT-802A u vlasništvu Direkcije za zaštitu i spašavanje. Crna Gora godinama koristi Air Tractore, a njena vlada je ove godine pokrenula inicijativu za nabavku dva višenamjenska aviona i dva višenamjenska helikoptera, koji bi se koristili za gašenje požara, medicinsku evakuaciju, traganje i spašavanje i druge potrebe. Dok je Srbija tokom ovogodišnjih požara angažovala dva protupožarna helikoptera Kamov Ka-32, kao i višenamjenske Airbus H145 i Airbus H215 Super Puma. Zaštita šuma počinje prije požaraProtupožarne letjelice mogu usporiti i zaustaviti širenje vatre, ali zaštita šuma ne počinje tek kada požar izbije. Čišćenje raslinja uz pruge i dalekovode, održavanje privatnih parcela i upravljanje zemljištem dio su mjera koje mogu smanjiti mogućnost izbijanja požara i njegovo širenje. Pavlović kaže da je upravo preventiva jedan od ključnih elemenata zaštite. "Preventiva i radnje prije izbijanja požara ponekad su puno bitnije od samog samog same aktivnosti na gašenju požara. Pogledajte samo kako nama izgledaju prilazi prugama, kakvo nam je stanje ispod dalekovoda, kakvo nam je stanje na privatnim posjedima koje ljudi ne obrađuju. Mi moramo tražiti modele i načine da svatko u skladu sa obavezama i Zakonom o zaštiti od požara provede svoje zadaće na kvalitetan način i time ćemo sigurno umanjiti mogućnost izbijanja požara, ako ne izbijanja, onda njegovog brzog širenja", ističe Pavlović. Problem je, međutim, i u zakonskom okviru. Federacija BiH od 2009. godine nema entitetski Zakon o šumama, nakon što je Ustavni sud Federacije BiH raniji zakon proglasio neustavnim. Upravljanje šumama danas je uređeno kantonalnim propisima. Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Sanela Klarić smatra da takav sistem otežava zaštitu šuma. "Bez zakona o šumama mi ne možemo zaštititi šume od prirodnih nepogoda, a kamoli od onih ljudskih nepogoda koje praktično uništavaju šume bez uređenog zakona." Sanela Klarić, koja je kao delegatkinja i članica Odbora za poljoprivredu i šumarstvo, navodi da Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u protekle četiri godine nije uputilo u parlamentarnu proceduru najavljene zakone o šumama, vodama i koncesijama. "I mislim, vrlo je važno kad govorimo o klimatskim promjenama, o ovom što sada svjedočimo, sušama i požarima, i svemu onom što utiče kako na usjeve, na šume i poljoprivredu, na vode i na zdravlje ljudi, jednostavno ništa iz ovog ministarstva ove četiri godine nije izašlo", riječi su Sanele Klarić. Radio Slobodna Evropa je o tome uputio upit Vladi Federacije BiH, ali odgovor na to, i druga pitanja nije stigao, izuzimajući ona koja se tiču zaštite od požara a na koje su odgovorli iz Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova. U odgovoru se navodi kako je ovo ministarstvo "izradilo Prednacrt zakona o zaštiti od požara i dostavilo Vladi Federacije BiH na razmatranje i usvajanja. Vlada Federacije nije razmatrala navedeni propis i nije ga uputila u parlamentarnu procedure." U oblasti zaštite od požara problem predstavlja i nedostatak profesionalnih vatrogasnih jedinica. Prema riječima Aldina Brašnjića, direktora Federalne uprave civilne zaštite, u oko 29 opština u Federaciji BiH ne postoji organizovana profesionalna vatrogasna jedinica. "Pa možemo reći da je malo kriva i Federalna uprava civilne zaštite koja nikada nije imala inspektora za vatrogastvo. Na nama je trenutno, u toku je konkurs za prijem inspektora za vatrogastvo jer zaista krajnje je vrijeme da se počne obilaziti teren." Šteta se ne završava gašenjem požaraKada šuma izgori, posljedice nisu ograničene na uništenu drvnu masu. Požari mogu uništiti staništa, ugroziti biljne i životinjske vrste i dugoročno promijeniti ekosisteme. U augustu 2026. godine veliki požar zahvatio je Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara u Srbiji. Izgorjelo je oko 4.000 hektara od ukupno oko 35.000 hektara rezervata, jednog od najznačajnijih pješčanih područja u Evropi. Požar je, uprkos angažovanju zračnih snaga, trajao danima, a u gašenju su učestvovali različiti tipovi helikoptera. U BiH je sličan primjer Nacionalni park Sutjeska, gdje je u augustu 2024. godine požar ugrozio područje sa više od 2.600 vrsta vaskularnih biljaka, uključujući oko 330 endemskih i ugroženih vrsta, među kojima je i Pančićeva omorika. Tadašnji direktor Nacionalnog parka Sutjeska Zoran Čančar upozoravao je da posljedice požara ostaju i nakon što se vatra ugasi. "Znači ta divljač koja se sad poremetila, dobila je stres ovim požarom, migrirala je i videćemo šta će se desiti u narednom periodu. Osim šume koja je već izgubila svoju fiziološku stabilnost, to će kasnije vjerovatno dovesti nekih drugih prirodnih procesa koji će šumu požarišnog dijela da ugrozi još i više", navodi Čančar. Ulaganje u protupožarne letjelice zato nije jedino pitanje zaštite od požara, ali je jedan od ključnih kapaciteta kojih BiH još nema. Uz protivpožarnu flotu, ostaju i pitanja prevencije, upravljanja šumama, inspekcijskog nadzora i organizacije vatrogasnih službi. Sa sve većim površinama zahvaćenim požarima, posljedice nepostojanja takvog sistema nisu samo trošak jedne požarne sezone, nego dugoročna šteta za šume i ekosisteme.

Pravilo 90 dana u 180 dana koje važi za državljane zemalja van Evropske unije posebno pogađa profesionalne vozače. Oni traže da se njihov status prilagodi specifičnostima posla, zbog čega su održali proteste. (snimatelj: Slaven Miljuš, montaža: Ana Toader)

Više stotina autoprevoznika održalo je 31. avgusta proteste u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skoplju, ispred zgrada delegacija Evropske unije u tim gradovima, tražeći rešavanje pitanja njihovog ograničenog boravka i rada u EU.

Nekoliko stotina autoprevoznika održalo je proteste u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skopju, 31. augusta, ispred zgrada delegacija Evropske unije u tim gradovima. Protesti su održani dan uoči zasjedanja Evropske komisije 1. septembra u Briselu na kojem će glavna tema biti prevoznici sa Zapadnog Balkana kojima se ograničava boravak u Šengen zoni. Autoprevoznici traže rješavanje pitanja njihovog boravka i rada u Evropskoj uniji, odnosno da profesionalni vozači dobiju uslove boravka prilagođene specifičnostima njihovog posla. "Mi tražimo da se, ako ništa drugo, povećaju dani sa 90 na 125 ili 130 dana boravka u Evropskoj uniji. Zašto? Jer ako smo mi u problemu 91. dan, kako 90 dana nismo u problemu, a 91. već jesmo? Mi želimo samo da radimo i da tranzitiramo zemljama Evropske unije", rekao je predsjednik Upravnog odbora Konzorcija Logistika BiH Zijad Šarić. Uoči protesta u Sarajevu je bilo i okupljanje autoprevoznika ispred zgrada institucija Bosne i Hercegovine, a grupa njihovih kolega je prošla kroz centar grada sa kamionima. Ministar prometa i komunikacija BiH, Edin Forto, je uoči protesta najavio da će podržati profesionalne vozače u njihovom zahtjevu. U saopštenju iz njegovog kabineta je navedeno kako je ovo ministarstvo zatražilo od Evropske komisije da, u okviru postojećeg pravnog okvira, razmotri provedbene mjere ili smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu pravila 90/180 dana za profesionalne vozače, bez potrebe za izmjenama važećeg zakonodavstva Evropske unije. "Sve češći slučajevi odbijanja ulaska, zadržavanja i deportacija profesionalnih vozača zbog primjene pravila 90/180 dana više nisu samo problem transportnog sektora. Oni direktno ugrožavaju poslovanje kompanija, međunarodnu trgovinu i lance snabdijevanja koji povezuju Bosnu i Hercegovinu i Evropsku uniju", ističe se u saopštenju. Istovremeno, predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore Đorđije Lješnjak rekao je za Radio-televiziju Crne Gore da je "krajnje vrijeme da se problem tretiranja profesionalnih vozača prilikom prelaska granice Evropske unije riješi". "Svakodnevno imamo vraćene vozače sa granice, uhapšene, deportovane, tretirane kao najveće kriminalce. Mi to više ne možemo izdržati", rekao Lješnjak. On je rekao da će se autoprevoznici, ako se problem ne riješi u najkraćem mogućem roku, 14. septembra naći na granicama sa Evropskom unijom.

Paljenjem svijeća i spomenom Ratku Mladiću, haškom osuđeniku za ratne zločine, u nedjelju je odata počast na Saboru bivših boraca Vojske Republike Srpske (VRS) u Han Pijesku, tri dana nakon njegove smrti. Saboru su prisustvovali i predstavnici vlasti iz entiteta RS dok su s bine upućivane poruke "Svi smo mi Ratko Mladić", a pojedini sudionici nosili majice s njegovim likom. "Svi smo mi Ratko Mladić. I on se ima na koga osloniti", kazao je bivši pukovnik Vojske RS-a Janko Kecman, obraćajući se učesnicima Sabora. Saboru su pored ostalih prisustvovali Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske i ministar policije Željko Budimir. Minić je poručio da niko ne treba osuđivati ovaj skup, ističući da je riječ o saboru s porukom da se radi za Republiku Srpsku. Han Pijesak je tokom rata bio jedno od ključnih komandnih središta Vojske Republike Srpske. U tom gradu bio je smješten Glavni štab VRS-a, kojim je zapovijedao Mladić. Međunarodni sudovi utvrdili su da je Glavni štab imao ključnu ulogu u planiranju i provođenju vojnih operacija VRS-a širom BiH. Skupu se obratio i Ljubomir Borovčanin, bivši zamjenik zapovjednika Specijalne brigade MUP-a RS-a, koji je pred sudom u Haagu osuđen na 17 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima nakon pada Srebrenice i Žepe u julu 1995. Ratko Mladić umro je 27. augusta u 84. godini u pritvoru Ujedinjenih nacija u Haagu, gdje je služio doživotnu kaznu. Osim u Han Pijesku, počast ratnom zločincu proteklih dana odata je u nekoliko gradova RS-a, uz baklje i skandiranje imena. Njegovo ime skandiralo se i na tribinama stadiona, a pomen mu je održao i jedan episkop Srpske pravoslavne crkve u manjem bh. entitetu. Potrebna reakcija Tužilaštva BiHOdavanje počasti Mladiću održano je u vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini krivičnim zakonom kažnjivo javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, kazao je za RSE da je, nakon sabora u Han Pijesku, kao i drugih skupova na kojima je odana počast Mladiću, Tužilaštvo BiH ključna inistitucija koja bi morala regirati po službenoj dužnosti. "No, nisam optimista, imajući u vidu dosadašnji odnos prema procesuiranju ovih djela. Postavlja se pitanje gdje je granica veličanja osuđenih ratnih zločinaca, kada će Tužilaštvo postupati po sužbenoj dužnosti", kazao je. Kako je kazao, zabrinjavajuća je pojava eskalacije podrške osuđenima za ratne zločine u BiH, nakon što je objavljena vijest o Mladićevoj smrti. "Zabrinjava ta masovna podrška presuđenom ratnom zločincu, posebno kad se na tim skupovima vidi veliki broj mladih", naveo je Džananović. Ured visokog predsstavnika naveo je 29. augusta da vlasti u BiH imaju obavezu da osiguraju vladavinu prava i sankcioniraju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. I Evropska komisija je upozorila da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i da za njega nema mesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo. Džananović je za RSE kazao da ne očekuje konkretnu rekaciju ni od međunarodne zajednice, odnosno od OHR-a. "Nisam optimista ni da će međunarodna zajednica reagirati, jer je značajno promijenila ploču. Poslali su iz OHR-a upozorenje da očekuju od pravosuđa da radi posoa. Dakle Tužilaštvo je ključna insitucija", kazao je. Dosad su pred državnim Sudom pravomoćno osuđene dvije osobe zbog veličanja ratnih zločina, iako su zabilježene stotine prijava.

Presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, koji se nalazio u pritvoru pod nadležnošću Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), preminuo je 27. avgusta 2026. godine tokom boravka u bolnici u Hagu, u Nizozemskoj, izvijestio je Mehanizam. Nizozemske vlasti odmah su pokrenule standardne procedure predviđene nacionalnim zakonodavstvom. Dan kasnije, 28. avgusta, potvrdile su da neće biti otvorena krivična istraga te da neće biti obavljena obdukcija. Istovremeno, predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, 27. avgusta naložila je potpunu istragu o okolnostima Mladićeve smrti i za taj zadatak imenovala sudiju Iaina Bonomyja. Sudija Bonomy doputovao je u Hag i 28. avgusta započeo istragu, koja uključuje posjetu Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija i zatvorskoj bolnici. Istraga je u toku, a dodatni detalji za sada ostaju povjerljivi, naveo je Mehanizam. Iz Mehanizma ističu da je od trenutka Mladićeve smrti u redovnom kontaktu s njegovom porodicom, uključujući pitanja vezana za prijenos njegovih posmrtnih ostataka.

U Bosni i Hercegovini i Srbiji nakon smrti Ratka Mladića oprečni stavovi o genocidu i drugim zločinima zbog kojih je služio doživotnu zatvorsku kaznu.

Uz baklje i skandiranje imena osuđenog ratnog zločinca, u pojedinim gradovima Srbije i bh. entiteta Republike Srpske (RS) grupe građana obeležile su smrt Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a koji je služio doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovečnosti u Bosni i Hercegovini (BiH). Njegovo ime skandiralo se i na tribinama stadiona, a pomen mu je održao i jedan episkop Srpske pravoslavne crkve u manjem bh. entitetu. Istovremeno, prostorije Zeleno-levog fronta, jedne od retkih političkih stranaka u Srbiji koja ukazuje na zločine za koje je Mladić pravosnažno osuđen, osvanule su 28. avgusta izlepljene nalepnicama sa Mladićevim likom. U narativu beogradskih i banjalučkih medija Mladić je prikazan kao žrtva Tribunala u Hagu, koji je u nekoliko navrata odbio zahtev odbrane za njegovo lečenje u Srbiji, dok se ono za šta je pravosnažno osuđen gotovo ni ne pominje. "Kada je reč o devedesetim godinama, mediji bliski režimu u Srbiji se ne bave ni zločinima niti presudama, već je njima jedino bitno da prikažu da postoji nekakva 'međunarodna zavera protiv Srbije'‚ u kojoj učestvuje Zapad i komšijski narodi", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dragan Popović, istoričar i autor knjige o genocidu u Srebrenici. Veličanje zločinca na ulicama i tribinamaRatko Mladić preminuo je 27. avgusta u Hagu, pet godina nakon što je pravosnažno osuđen pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine. Nekoliko sati nakon vesti o Mladićevoj smrti, u gradovima u Republici Srpskoj organizovana su okupljanja na kojima mu je odata počast, a prethodno je ministar rada i boračko-invalidske zaštite tog entiteta Radan Ostojić pozvao građane da zapale sveće. Kolona građana prodefilovala je ulicama Zvornika, na istoku zemlje, noseći zastave nekadašnje vojske RS i skandirajući ime Ratka Mladića. Zvornik je tokom rata bio poprište progona, ubistava i prisilnog raseljavanja bošnjačkog stanovništva. Na području te opštine Vojska RS počinila je brojne zločine, uključujući ubistva i zatvaranje civila, a hiljade Bošnjaka proterano je iz svojih domova. Na društvenim mrežama objavljen je i snimak sa Brankovog mosta u Beogradu, gde je grupa muškaraca, koji su potpisani kao studenti iz Republike Srpske, okačila baner sa likom Ratka Mladića i porukom "Iz tvoje borbe živi naša sloboda". RSE nije uspeo da utvrdi autentičnost ovog snimka. Na Telegramu kanalu "Bunker", koji prati preko 20.000 ljudi, objavljen je i snimak napravljen navodno u Futogu, predgrađu Novog Sada, na kojem je grupa momaka sa upaljenim bakljama i transparentom "Omladina tvoja večno te slavi, sud gospodnji jedini i pravi". Na dan Mladićeve smrti navijači beogradske Crvene zvezde su na međunarodnoj utakmici protiv FK Viktorije Plzen u Češkoj istakli transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića. FK Crvena zvezda na svojim zvaničnim profilima na društvenim mrežama objavio fotografije na kojima se jasno vide sporni transparenti, a Memorijalni centar Srebrenica uputio je Uniji evropskih fudbalskih asocijacija (UEFA) zvaničnu prijavu protiv beogradskog kluba. Počast Mladiću odali su navijači na tribinama gradskog stadiona u Banjaluci, tokom fudbalske utakmice između Borca i Vikingura. Navijačka grupa Lešinari istakla je transparent sa porukom: "Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka. Vječna slava najvećem braniocu srpskog naroda". Na utakmici je bio i Milorad Dodik, bivši predsednik RS i lider vladajuće stranke u tom entitetu, koji je na društvenoj mreži X objavio fotografije sa stadiona, među kojima i onu s transparentom posvećenim Mladiću. Napad na prostorije Zeleno-levog frontaRadomir Lazović, poslanik opozicionog Zeleno-levog fronta u Skupštini Srbije, potvrdio je za RSE da je ulaz u prostorije te stranke u Beogradu bio izlepljen nalepnicama sa likom Ratka Mladića. Lazović kaže da je "napad nalepnicama" direktna reakcija na saopštenje te stranke o odgovornosti Mladića za ratne zločine. "Mislimo da je to poruka koja se toleriše u Srbiji, ali mi ćemo se uvek boriti protiv glorifikacije zločina i zločinaca", rekao je on. Lazović kaže da smatra da država ni na koji način ne treba da glorifikuje ratne zločince, "a Ratko Mladić to svakako jeste". "Njegov život ne treba da bude slavljen od strane zvaničnih državnih organa. On je odgovoran za stradanja velikog broja ljudi", rekao je Lazović. Ekstremna desnica u žalostiNa brojnim nalozima ultradesničarskih grupa iz Srbije i inostranstva opraštali su se od čoveka koji je, između ostalog, osuđen za genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi 1995. godine. Kanal "Bunt je stanje duha", koji prati više od 77.000 ljudi, objavili su Mladićevu fotografiju iz ratnih dana, uz poruku "Dok i poslednji Srbin zemljom hoda ti ćeš živeti". Neonacistička grupa "Zentropa Srbija" i krajnje desničarski "Klub 451" su objavili fotografije na kojima pripadnici ovih grupacija poziraju sa svojim obeležjima i transparentom "Ratko Mladić heroj". U opisu fotografija za Mladića kažu da je "poslednji u nizu junaka naše najmodernije istorije". Od haškog osuđenika oprostio se ultradesničarski kanal "Princip", uz komentar da je "obavio svoju ovozemaljsku misiju". Klerofašistička grupa "Srbska akcija" je, između ostalog, napisala da je Mladić bio "avangarda borbe za istinsku Evropu", te da je "branio svoj narod od islamizma i cionističkog svetskog poretka". Uz ilustraciju sa Mladićem u vojnoj uniformi, u čijoj su pozadini simboli Srbije i RS, objava o Mladiću našla se i na stranici "Udruženje srpski četnici". Na stranici koja ima oko 10.500 pratilaca napisano je da ovog osuđenika za genocid i ratni zločin njegov "narod nikada neće zaboraviti". Prema rečima istoričara Dragana Popovića, teme koje se tiču devedesetih godina su u Srbiji pretvorene u simbole i mitove. "Neki od njih su dobili svoj mitski oreol i tako predstavljeni su oslobođeni činjenica. Oni se kao takvi nameću društvu u Srbiji kao glavni narativ", kaže Popović. Na vest o smrti Ratka Mladića oglasile su se i ultradesničarske grupe iz inostranstva. Međunarodna suverenistička liga Paladins, iza koje ruski oligarh povezan sa Kremljem Konstantin Malofejev, objavio je post u kojem iznosi tvrdnju da je Mladić "kidnapovan u Srbiji" nakon čega je izručen Tribunalu. "Ruski imperijalni pokret" (RIM), koji je na listi terorističkih organizacija Sjedinjenih Država, napisao je da je Mladić "vodio nekoliko ključnih vojnih operacija" tokom ratova u BiH i Hrvatskoj. Ultradesničarski pokret "RUSOV", čiji aktivisti učestvuju u ruskoj agresiji na Ukrajinu, takođe je u objavi uputio poslednji pozdrav Mladiću. To je učinila i krajnje desničarska grupa "Nacionalni preporod Poljske". Govoreći o fenomenu veličanju Ratka Mladića, lokalnog vojnog oficira, među ultradesničarima, Dragan Popović podseća da su nemački novinari pre nekoliko godina pisali o jednoj tamošnjoj ekstremističkoj grupi koja je genocid u Srebrenici propagirala kao "metod za rešenje migrantskog pitanja". "Odavno imamo to korišćenje ovdašnjih događaja među ultradesničarskim grupama koje žele da prikažu da je u toku rat civilizacija", kaže Popović. Političari o MladićuPredsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je u petak, dan nakon vesti o Mladićevoj smrti, da je Hag želeo Ratku Mladiću "smrt iza rešetaka", a "ne u bolnici". "Posebno nisu želeli da dopuste da general umre u Srbiji, tamo gde je želeo", rekao je Vučić i dodao da je to "anticivilizacijsko ponašanje, bez presedana i bez opravdanja". Među političarima u RS-u koji su se prvi javno oglasili povodom vesti o Mladićevoj smrti bio je Milorad Dodik koji je X-u objavio oproštajnu poruku u kojoj je, među ostalim, napisao "Laka ti zemlja, generale". U izjavi koju je potom preneo RTRS, Mladićevu smrt nazvao je "ubistvom", tvrdeći da mu u haškom zatvoru nije pružen odgovarajući medicinski tretman. Erik Gordi (Eric Gordy), profesor političke sociologije na Odseku za slavističke i istočnoevropske studije Univerziteta u Londonu, kazao je za RSE da nije iznenađen što vladajući političari i režimski mediji u Srbiji i RS dovode u pitanje hašku presudu Mladiću, i nakon njegove smrti, jer su to činili i ranije. Gordi se osvrnuo i na deo medijskih i političkih istupa u kojima se Mladić predstavlja kao žrtva Haga i tvrdi da je u pritvoru bio neadekvatno tretiran. "Kažu da je ubijen, da je sudska žrtva i mislim da to ne drži vodu. Sud je zaključio da je dobio odgovarajuću negu i sam Mladić je u jednom trenutku tako izjavio. Tako da, priča se velika priča o tome, ali mislim da to nema smisla", kaže Gordi. On smatra da će reakcije u RS i Srbiji, nakon Mladićeve smrti, imati posljedice, prije svega po odnose u regionu i međunarodni ugled. Oproštajne poruke u čast preminulog haškog osuđenika objavljivane su u i na profilima institucija u entitetu RS. Tako je na Facebook stranici Vlade RS objavljena vest da je predsednik Vlade Savo Minić u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci zapalio sveću za Mladića. Na stranici Opštine Srbac objavljena je vijest o okupljanju građana, predstavnika boračkih organizacija te lokalnih i entitetskih zvaničnika koji su odali počast Mladiću. Objave posvećene Mladićevoj smrti delile su i boračke organizacije te grupe na društvenim mrežama čiji su sadržaji posvećeni nekadašnjoj vojsci RS, a neke od poruka su "Ostaješ da živiš u srcima srpskog naroda. Večna ti slava generale". Na Facebook stranici "Vojska Republike Srpske - VRS 1992-1995“" koja ima oko 15.000 pratilaca objavljena je ilustracija uz poruku "Svi smo mi Ratkovi mladići". Mladić u srpskim provladinim medijimaRadio-televizija Srbije izvestila je na svom sajtu o smrti Ratka Mladića ukazujući da je Mladić bio "komandant Vojske Republike Srpske i haški osuđenik". Ipak, u vesti nije navedeno zbog čega je Mladić osuđen na doživotni zatvor, već samo da je optužen za "ratne zločine u BiH". Sa druge strane, RTS je ukazao na to mu nije omogućeno da poslednje dane života provede u Srbiji i preneo Mladićevu biografiju u kojoj je, između ostalog, naveo ordene čiji je Mladić bio nosilac. Više detalja o Haškoj optužnici RTS je objavio u odvojenoj vesti. RTS je objavio i reagovanja iz sveta i regiona na smrt Mladića ukazujući isključivo na reakcije iz Srbije i Republike Srpske u kojima se s pijetetom govori o Mladiću. Provladini mediji u Srbiji, sa druge stane, glorifikovali su Mladića ignorišući u potpunosti presude Haškog tribunala. Provladin list "Informer" objavio je niz vesti povodom smrti Ratka Mladića u kojima se Mladić veliča, a glavni urednik tog medija Dragan J. Vučićević rekao je u programu uživo da Mladić nije umro, već da je "ubijen" u Haškom tribunalu. Više vesti "Informer" je posvetio kritici i vređanju onih koji su Ratka Mladića nazivali ratnim zločincem. Redakcija tog lista napravila je video snimak u čast Mladića, a video je montiran uz pesmu "Đenerale, nek je tvojoj majci hvala". Tabloid "Kurir" se u jednom od brojnih tekstova o Ratku Mladiću bavi "tajnom" Mladićevog prstena. Istoričar Dragan Popović kaže da režim u Srbiji koristi sve javne resurse da bi plasirao priču da su Ratko Mladić i Srbija žrtve "međunarodne zavere". "To je klasična priča svakog autoritarnog režima - zemlja je ugrožena, nemojte sad da se delimo, ostavite po strani političke razlike i nemojte kritikovati vlast. Tome služi i ova retorika koja je dominantna u svim provladinim medijima - pre svega se govori o tome da Mladiću u Hagu nije pružena lekarska pomoć, čak i da je ubijen, a nikako se ne govori o tome za šta je osuđen", kaže Popović. Portal dnevnog lista "Politika" posvetio je vest video snimku nepoznatog autora u kom se "poruke Ratka Mladića o miru" suprotstavljaju studentskom pokretu u Srbiji koji je pokrenuo masovne proteste zbog tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Video kombinuje snimke govora Ratka Mladića sa snimcima u kojima se pojedini studenti, koji su navodno učesnici protesta, prikazuju u negativnom svetlu. Mediji u BiH podeljeniMediji u Bosni i Hercegovini različito su izvještavali o smrti Ratka Mladića, ovisno o tome da li im je sedište u Federaciji BiH ili drugom entitetu RS. Vest o smrti i ostali sadržaji u medijima u Federaciji BiH uglavnom su objavljeni sa fokusom na presude koje su mu izrečene za genocid u Srebrenici i ratne zločine u BiH tokom rata 90-ih godina prošlog veka. Drugačiji pristup bio je vidljiv u delu medija u RS, prije svega na Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) i u novinskoj agenciji SRNA, javnim medijima u tom entitetu. Vest o Mladićevoj smrti, RTRS je objavio pod naslovom "Preminuo general Ratko Mladić", a najveći deo teksta na portalu tog javnog emitera posvećen je njegovoj vojnoj karijeri, bez spominjanja genocida u Srebrenici i ostalih zločina i žrtava iz presude Haškog tribunala. Presuda se spominje pri kraju vesti, kada je navedeno da je osuđen na doživotni zatvor te je navedeno da je sutkinja Prisce Matimbe Nyambe imala izdvojeno mišljenje, odnosno da se nije složila s odlukom većine sudskog vijeća. U danu kada je objavljeno da je Mladić preminuo u haškom zatvoru, RTRS je objavio više televizijskih priloga i tekstova, uključujući i specijalni program u kome su o Mladiću govorili predstavnici vlasti i boračkih organizacija entiteta RS. U tim prilozima Mladić je opisan kao "heroj" i "autoritet", među kojima je i izjava ministra Ostojića koji ga je predstavio kao "heroja i junaka koga srpski narod mora vječno pamtiti". Sličan pristup imala je i novinska agencija SRNA koja je vest o smrti objavila bez spominjanja genocida u Srebrenici i ostalih zločina i haške presude te njihovih žrtava. Ta novinska agencija je, tokom dana prenosila reakcije političara, boračkih organizacija i veteranskih udruženja, koji su se opraštali od Mladića glorificirajući njegovu ulogu u ratu u BiH. Među objavama bila je i vest iz Mladićevog rodnog sela Božanovići kod Kalinovika pod naslovom "Ratko Mladić – uvek heroj, nikada zločinac". U tekstu njegov rođak o Mladiću govori kao o "najvećem sinu i heroju srpskog naroda". Narative o Mladiću koji su dominirali u izveštavanju javnih medija u RS, mogli su se primetiti i u objavama brojnih manjih portala u tom entitetu. Tako je portal Vijesti Srpske na društvenim mrežama objavio poruku "Heroji ne umiru, oni večno žive u našim srcima", uz video na kojima je prikazan Ratko Mladić. Negiranje genocida i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca od 2021. godine je krivično delo u BiH, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmene Krivičnog zakona BiH. Međutim, uprkos tome što je Tužilaštvo BiH evidentiralo brojne slučajeve ovog krivičnog dela, do sada su samo dva slučaja završena pravosnažnim presudama na osnovu ovog zakona. Od Ruskog doma do SPCOd Mladića se na društvenoj mreži Telegram oprostio i Ruski dom, centar za nauku i kulturu u Beogradu. Ova ustanova, koja radi u okviru ruske federalne agencije "Rossotrudničestvo" i Ministarstva spoljnih poslova Rusije, u objavi jenapisala: "Živećeš večno generale". Na dan kada je preminuo, episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je pomen Ratku Mladiću. Tom prilikom je kazao da su Mladićev život obeležili "tamnica, starost, bolest i lična tragedija", ni rečju ne pomenuvši zločine za koje je nekadašnji general bio pravosnažno osuđen. "Lešinari će, znam, kružiti nad odrom generala Mladića, da bi se zlonamjernici, pljujući mrtvog čovjeka, uzdigli iz sopstvenog blata", rekao je, između ostalog, episkop Srpske pravoslavne crkve (SPC). Pravosnažno osuđen posle 16 godina skrivanjaBivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić je pred sudom u Hagu osuđen na doživotni zatvor nakon što je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon i prisilno premeštanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Mladić je 2021. godine osuđen po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Tribunal u Hagu je prvu optužnicu protiv njega podigao 1995, a Mladić je uhapšen u Srbiji tek 2011. godine nakon gotovo 16 godina skrivanja.

Evropska komisija saopštila je u petak da je na vlastima Srbije kakvu će ulogu imati u sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića, ali i istakla da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrednostima i da za njega nema mesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo, Evropska unija je povodom smrti Mladića poručila da je on bio ratni zločinac koji je služio kaznu doživotnog zatvora zbog zločina protiv čovečnosti i genocida u Srebrenici. "Evropska komisija smatra da je svako veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti sa najosnovnijim evropskim vrednostima i da za njega nema mesta ni u EU ni u zemljama kandidatima za članstvo u EU", rečeno je u odgovoru Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa. Evropska unija je ukazala na odgovornost srpskih institucija u vezi sa sahranom Mladića koji je u četvrtak preminuo u Hagu. "Ukoliko Ratko Mladić bude sahranjen u Srbiji, na srpskim vlastima je da potvrde eventualnu ulogu koju bi mogle imati u organizaciji ili samoj sahrani Ratka Mladića", rečeno je u odgovoru Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa. Mladić bi, prema najavama, trebalo da bude sahranjen u Srbiji. Ministar pravde Nenad Vujić istog dana saopštio je da će on biti sahranjen uz najviše državne počasti. Blaži stav povodom ovog pitanja izneo je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je 28. avgusta izjavio da će Mladić biti sahranjen tamo gde porodica bude želela i da vlasti u Srbiji trenutno nemaju nikakve informacije o tome. "Ukoliko porodica bude želela da Mladić bude sahranjen u Srbiji, mi ćemo pomoći da to bude učinjeno na dostojanstven i pristojan način", naveo je Vučić. Smrt Ratka Mladića još jednom je podelila region. Reakcije povodom njegove smrti kreću se od podsećanja na njegove žrtve i poruka da smrt ne briše zločine, pa do njegovog veličanja. Bivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je pred sudom u Hagu na doživotni zatvor, nakon što je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon i prisilno premeštanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, kao i uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Godinama je bio među najvažnijim beguncima od međunarodne pravde. Ratko Mladić se skoro 16 godina nalazio u bekstvu nakon što ga je Haški tribunal optužio 1995. godine. Uhapšen je 26. maja 2011. u selu Lazarevo kod Zrenjanina, u Srbiji, u akciji srpskih bezbednosnih službi.

Predsednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti Santana, 27. avgusta naložila je sprovođenje istrage o okolnostima smrti haškog osuđenika Ratka Mladića, koji je preminuo istog dana u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u Hagu. Za sprovođenje interne istrage imenovan je sudija Iain Bonomy, koji će utvrditi okolnosti pod kojima je nastupila smrt i o nalazima izvestiti predsednicu. Ratko Mladić je 2021. godine pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina. Nakon presude nalazio se u pritvorskoj jedinici UN-a u Hagu, čekajući premeštaj u državu u kojoj bi služio kaznu. S obzirom da se u trenutku smrti nalazio u pritvorskoj jedinici, predsednica Mehanizma može da naredi da se sprovede istraga o okolnostima smrti, navodi se u dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.

Memorijalni centar Srebrenica uputio je Uniji evropskih fudbalskih asocijacija (UEFA) zvaničnu prijavu protiv beogradskog Fudbalskog kluba Crvena zvezda zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića tokom utakmice, kao i zbog naknadnog objavljivanja i promovisanja fotografija sa spornim porukama putem zvaničnih kanala kluba. Memorijalni centar zatražio je od UEFA-e trajnu diskvalifikaciju. Utakmica protiv češkog tima Viktorija Plzen održana je u četvrtak 27. avgusta, na isti dan kada je u Hagu umro Ratko Mladić, osuđen na doživotni zatvor zbog zločina genocida i drugih ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini. Tokom utakmice navijači beogradskog kluba istakli su transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića, a nakon toga je FK Crvena zvezda na svojim zvaničnim profilima na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima su sporni transparenti jasno vidljivi. U prijavi se navodi da takvo "postupanje predstavlja osnov za primenu odredbi UEFA Disciplinskog pravilnika koje se odnose na diskriminatorno ponašanje, vređanje ljudskog dostojanstva, političke i ideološke poruke neprikladne sportskim događajima, kao i ponašanje kojim se fudbal i UEFA dovode na loš glas", saopštili su iz Memorijalnog centra Srebrenica. Iz Memorijalnog centra takođe podsećaju da je u ranijem postupku UEFA već zaključila da veličanje Mladića ne "ne predstavlja tek podršku pojedincu, već poruku koja vrijeđa žrtve na etničkoj i vjerskoj osnovi". Fudbalski klub Crvena Zvezda i UEFA još uvek se nisu oglasili o ovom slučaju.

General Vojske Republike Srpske Ratko Mladić biće sahranjen uz najviše državne počasti, rekao je ministar pravde Srbije Nenad Vujić, a prenela banjalučka Alternativna televizija (ATV). "General Mladić je general i znaju se protokoli. Zna se i njegova uloga, ali i ono što pripada generalu Mladiću to će sigurno biti ispoštovano. Napominjem da Republika Srbija je ovde neko ko ne odlučuje, porodica će odlučiti i o mestu na kojem će biti sahranjen jer to jeste stvar njegove porodice", rekao je Vujić za ATV. Poručio je da će transport tela Ratka Mladića obezbediti Srbija. "Mi očekujemo od Mehanizma u Hagu da nam da određeni vremenski okvir koje su procedure i koji su koraci koje treba da preduzmemo. Spremni smo da ukoliko bi rekli da dođemo sutra ujutru, bili bi u Hagu i preuzeli telo generala Mladića", rekao je Vujić. Nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, osuđen u Hagu na doživotni zatvor za zločin genocida i druge ratne zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini, umro je u četvrtak 27. avgusta u 85. godini u bolnici u Hagu.

Bivši haški tužitelj Geoffrey Nice kaže da nema osobito snažne misli ni emocije, nakon što je pročitao vijest da je preminuo ratni zločinac Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor. "Mladić danas uglavnom pripada povijesti. Čak i u dijelovima bivše Jugoslavije, osim u Srbiji, možete pronaći mlade ljude studentske dobi koji ne znaju tko je on. Dakle, riječ je o povijesnoj osobi", kazao je Nice u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE). Nice kaže da se suđenje komandantu Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini nije bitno razlikovalo od drugih suđenja. "To ne znači da su sva bila ispravna, nego samo da nisu bila drukčija. Suđenje prikazuje povijest događaja od 1992. godine nadalje, a zatim se, kao i mnogi drugi procesi utvrđivanja odgovornosti za događaje u bivšoj Jugoslaviji, fokusira na Srebrenicu", rekao je Nice. Bivši haški tužitelj koji je vodio predmet protiv Slobodana Miloševića kaže da je "na temelju utvrđenih činjenica moguće vidjeti koliko se lako neprijateljstvo među skupinama, u ovom slučaju između republika ili njihovih dijelova koji su nastojali mijenjati granice, može pretvoriti u zlu namjeru, zločinačku namjeru pa čak i genocidnu namjeru ljudi, od vrha do dna vojnog i političkog komandnog lanca". "To, međutim, ne donosi ništa bitno novo međunarodnom humanitarnom pravu, koje je već bilo dobro utemeljeno", smatra Nice. Radio Slobodna Evropa: Za početak, koje vam misli prolaze kroz glavu sada nakon smrti Ratka Mladića tokom izdržavanja zatvorske kazne? Geoffrey Nice: Moja je prva misao bila da je umro i da je priča na neki način završena, premda je zapravo završila još prije dosta vremena. Pravo je takvo kakvo jeste i to je činjenica. Ipak, postoji jedan važan aspekt koji proizlazi iz Mladićeve smrti, a o kojem bi neke države trebale razmisliti: Kako je Mladić 10. i 11. jula 1995. znao da može ući u Srebrenicu i učiniti ono što je učinio? Nisam siguran da je to ikada bilo predmet konačnog i nedvosmislenog zaključka, premda postoji mnogo dokaza koji upućuju barem na dio vjerojatno relevantne pozadine događaja. Ti su dokazi javno dostupni na različitim mjestima, ali s protokom vremena nikada nisu sustavno povezani i stavljeni u središte pozornosti. Krajem maja 1995. francuski predsjednik Jacques Chirac i britanski premijer John Major zatražili su od američkog predsjednika Billa Clintona da pristane na to da se zračne snage ne upotrijebe za spašavanje Srebrenice. Clintonov najuži tim prihvatio je taj prijedlog u nedjelju, 28. maja. Riječ je o onome što se nazivalo "tihim dogovorom", odnosno tajnim sporazumom. Takav pristup obrani Srebrenice nije prenesen nizozemskim vojnicima koji su ondje bili raspoređeni, niti bosanskim Muslimanima. Pitanje na koje je Mladić možda mogao dati odgovor, a možda ga je već dao nekome drugome, ne znam, jeste: Kako je znao da može učiniti ono što je učinio? Moguće je više objašnjenja: obavještajni podaci, vlastita procjena situacije ili čak informacija koju mu je prenio netko sa Zapada. Sada je vjerojatnost da će to pitanje biti u potpunosti rasvijetljeno nešto manja jer njega [Mladića] više nije moguće pitati. Ostaje nadati se da istina ipak neće biti izgubljena. 'Poticanja javnosti na emotivnu, zapaljivu reakciju'RSE: Trideset godina nakon rata Bosna i Hercegovina i dalje je duboko podijeljena, a jasno je da će Mladićeva smrt u različitim zajednicama biti dočekana na posve različite načine. Čelnik najveće stranke u Republici Srpskoj Milorad Dodik odmah je izjavio da je "Mladić ubijen". Upućuje li to na neuspjeh međunarodne pravde kakvu je provodio Haaški sud? Nice: To prije svega pokazuje postojanost snažno ukorijenjenih stavova, koji mogu biti i pristrani. Takvim tvrdnjama ne moramo pridavati veliku pozornost, pa niti ikakvu, osim ako nisu potkrijepljene dokazima. Dakle, kakve dokaze Milorad Dodik ima za tvrdnju da je Mladić ubijen? Znamo da su postojali zahtjevi za njegovo puštanje na slobodu zbog zdravstvenog stanja. Imajući u vidu težinu zločina za koje je osuđen, i to s pravom osuđen, mislim da nema mnogo prostora za prigovore na činjenicu da je premješten na liječenje, čini mi se, u bolnicu UN-a. Stoga je tvrdnja da je ubijen samo pokušaj poticanja javnosti na emotivnu, zapaljivu reakciju, što je možda relativno lako postići ako se obraćate publici koja već ima snažno ukorijenjene predrasude. Treba se prisjetiti da su prije više od 25 godina mnogi Srbi i stanovnici Republike Srpske vjerovali da je Srebrenica u potpunosti izmišljena. Potom je tokom suđenja Slobodanu Miloševiću prikazan dio snimke, a kasnije i cijela snimka koja prikazuje ubistvo šestorice vrlo mladih mladića u Trnovu, koje su počinili pripadnici "Škorpiona", jedinice koja je odgovarala srpskom zapovjednom lancu. Nakon toga mišljenje se promijenilo. Ljudi su počeli prihvaćati da je Srebrenica doista bila masakr za koji je odgovornost snosila Srbija. Jedan od vodećih srbijanskih političara sudjelovao je i na komemoraciji u Srebrenici 2015. godine, mislim da je riječ bila o tadašnjem predsjedniku ili premijeru Srbije. Zato, ne mislim da nas takvi stavovi iz Srbije trebaju iznenaditi, uznemiriti ili zabrinuti, osim ako postoje dokazi koji ih podupiru. A koliko je meni poznato, takvih dokaza trenutno nema. RSE: Koliko je opasno kada političari pokušavaju reinterpretirati događaje koji su već bili predmet pravomoćnih sudskih odluka? Nice: Mislim da je to prije svega pitanje za ljude iz same regije. Ja sam autsajder, Englez. Volio bih da sam nešto više od toga, ali to je jednostavno tako. Razumijevanje ranjivosti pojedinih područja bivše Jugoslavije i procjena mogućih posljedica takvih pojava pitanja su o kojima je bolje razgovarati s ljudima iz zemalja kojih se to neposredno tiče ili iz susjednih država. Ne želim izlaziti izvan granica vlastite stručnosti. Haaški sud 'neprocjenjiv izvor za povjesničare'RSE: Ako bi Haaški sud za 50 godina bio zapamćen samo po jednoj stvari, biste li željeli da ga se pamti po kažnjavanju počinitelja ili po ostavljanju nasljeđa istine koje politika više ne može izbrisati? Nice: Ako bih morao birati između te dvije mogućnosti, mnogo bi mi važnije bilo da ostane pouzdan i vjerodostojan zapis. Mi koji smo vodili sudske postupke, unatoč velikim teškoćama i ponekad političkim pritiscima izvana, nastojali smo uvijek ostaviti čist i vjerodostojan dokazni materijal, neovisno o pritiscima. Iako su suci uvijek govorili da nisu ondje kako bi pisali povijest, znali su da upravo to u određenom smislu čine. U tom je pogledu Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) neprocjenjiv izvor za povjesničare zbog goleme količine detaljne dokumentacije koju je prikupio. Ti su zapisi već danas dostupni za pretraživanje standardnim računalnim alatima, a razvojem umjetne inteligencije postajat će još pristupačniji istraživačima koji će, nadam se, taj zapis smatrati pouzdanim. Kažnjavanje počinitelja potpuno je odvojen element svakog pravosudnog mehanizma. Njegova je vrijednost neizvjesna i malo je vjerojatno da ono može odvratiti sljedećeg ratnog zločinca. Istrage, a možda i sami sudski postupci koji otkrivaju istinu, ipak bi mogli spriječiti neke ljude da počine ratne zločine. RSE: Može li sudska presuda sama po sebi promijeniti kolektivno sjećanje ili je njezina uloga ograničena na utvrđivanje činjenica? Nice: Da, presude mogu postati dio kolektivnog sjećanja. Za običnog građanina, koji možda nema veći interes za politiku osim povremenog izlaska na izbore, jednostavnije je znati, koliko god takvo saznanje bilo pojednostavljeno, da je Mladić osuđen za genocid. Na primjer. Ljudi tu informaciju mogu prihvatiti, živjeti s njom i smatrati je pouzdanom. Međutim, za šire društvene svrhe od same pomoći biračima u razumijevanju te teške prošlosti, mnogo je vrjedniji detaljni zapis događaja. Takav detaljan zapis iznimno je važan, premda će mnogo teže postati dijelom jednostavnog ili pojednostavljenog kolektivnog sjećanja. Sud kao Haaški danas ne bi bio osnovanRSE: Je li međunarodna pravda danas snažnija nego devedesetih godina ili su politički pritisci na međunarodne institucije veći nego ikad prije? Nice: Mislim da nema nikakve sumnje da je međunarodni poredak oslabio te da ga je svjesno potkopalo nekoliko ljudi, među kojima su (ruski predsjednik Vladimir) Putin, (predsjednik SAD Donald) Trump, a donekle i (predsjednik Kine) Xi Jinping. Po mom mišljenju, izgledi da međunarodno humanitarno pravo pozitivno utječe na razvoj svijeta znatno su smanjeni. Ne bismo trebali biti ni suzdržani niti naivni kada govorimo o razlozima zašto se to dogodilo. To se dogodilo zato što velike države ne žele da ih istražuju, sude im ili ih osuđuju male države. Točnije, njihovi pojedinačni čelnici ne žele biti podložni takvom procesu. Ne može se tvrditi da Britansko Carstvo u 19. stoljeću ne bi postupilo jednako kao Trump da su tada postojali institucije poput Međunarodnog kaznenog suda (ICC) ili Haaškog tribunala (ICTY) koje bi istraživale zločine počinjene tijekom kolonijalne ekspanzije. Stvarnost je takva da su djelovali iz onoga što je bilo vidljivo svakome tko je dublje promatrao situaciju, odlučnosti da pod svaku cijenu očuvaju vlastiti suverenitet i spriječe bilo kakvo zadiranje u njega. Time su ozbiljno oslabili neposrednu snagu međunarodnog humanitarnog prava. RSE: Kad bi se danas osnivao novi međunarodni sud po uzoru na Haaški tribunal, što biste u njegovu ustroju promijenili? Nice: Ne mislim da će takav sud danas biti osnovan. Trenutno je glavno pitanje hoće li Međunarodni kazneni sud (ICC) biti postupno oslabljen ili čak uništen, kako to priželjkuju neki politički čelnici. Ipak, budući da ste postavili pitanje, odgovorit ću na njega. Smatram da svaki novi mehanizam za utvrđivanje odgovornosti za oružane sukobe, pod pretpostavkom da bi ga velike sile dopustile, ne bi nužno trebao slijediti američki, engleski ili australski model suđenja, koji je spor. Jednako tako, ne bi trebao ni slijediti klasični europski inkvizitorni model, koji također ima brojne nedostatke, kao što mnogi ljudi znaju. Mislim da bi zanimljivo i dobrodošlo rješenje bio modernizirani inkvizitorni sustav, prilagođen današnjem vremenu obilježenom golemom dostupnošću informacija putem interneta, umjetne inteligencije i drugih tehnologija. U takvom bi takvom sistemu suci imali znatno veću ulogu i veće ovlasti za učinkovito i brzo vođenje postupaka.