Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno 35 požara na otvorenom prostoru, a najzahtevnija situacija je i dalje na području Deliblatske peščare na jugoistoku Vojvodine, saopštio je u utorak Sektor za vanredne situacije (SVM). "Za sada nema izgorelih objekata niti ljudskih žrtava, dok su sva naselja na području Deliblatske peščare odbranjena od požara", navedeno je. Dodaje se da gašenje požara u Deliblatskoj peščari i dalje izuzetno otežava veoma jak vetar i gotovo apsolutno nepristupačan teren, sa gustim rastinjem i peskovitim tlom, koji onemogućava prilaz vatrogasnim vozilima. I dalje je aktivan požar na planini Stolovi kod Kraljeva u centralnoj Srbiji, koji je zahvatio oko 200 hektara, gde je zbog izuzetno nepristupačnog i opasnog terena, otežano gašenje. Ni na Stolovima, kako je navedeno, nema ugroženih objekata niti ljudskih žrtava. U saopštenju se navodi da je na području Lukova, u blizini Vranja na jugu zemlje, požar zahvatio oko 1.000 hektara trave, niskog rastinja i šume. Dodaje se da je gašenje i dalje u toku, ali da je sprečeno širenje požara ka naseljenom mestu. Požar je aktivan i na planini Goč, kod Kraljeva, gde je zahvaćeno oko šest hektara borove šume. U gašenju požara u Deliblatskoj peščari, nakon aktiviranja Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, uključeni su i helikopteri sa posadama iz Češke, Rumunije i Slovačke. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je u utorak da je prihvatilo ponudu mađarskog Ministarstvo unutrašnjih poslova za pomoć u gašenju požara u vidu vatrogasnog tima od 12 pripadnika i četiri vozila. Na toj lokaciji su i kopnene snage, vatrogasci-spasioci iz Rumunije, njih 69 sa 15 vozila, kao i vatrogasci-spasioci iz Nemačke, njih 56 sa 24 vozila. U gašenju požara angažovan je i avion Rusije IL-76, kapaciteta 42 tone vode. Sektor za vanredne situacije je naveo da je taj avion u Deliblatskoj peščari, na Stolovima i kod Vranja izvršio 22 naleta i izbacio 924 tone vode. Dodaje se da u gašenju požara, pored pripadnika Sektora za vanredne situacije i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, učestvuju pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava, kao i lokalna komunalna preduzeća.

Ekološki inspektor Republike Srpske izrekao je zabranu eksploatacije uglja Bukova Kosa firmi "Drvo export" iz Teslića, saopštio je banjalučki Centar za životnu sredinu. Rudnik uglja Bukova Kosa, kod Prijedora na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, radio je uprkos tome što je sud prije više od mjesec dana poništio koncesiju, navodeći da je dodijeljena bez zvaničnog obrazloženja, ne uvažavajući načelo transparentnosti. Uprkos tome, Vlada Republike Srpske je ponovo dodijelila koncesiju za istraživanje uglja istoj kompaniji, "Drvo export", što je zvanično objavljeno 10. avgusta. Poništena i nanovo dodijeljena koncesija se tiče istražnih radova, koji su zvanično završeni prošle godine, dok je druga koncesija, za eksploataciju uglja, dodijeljena 2024. i traje do 2034. godine. Ekološka dozvola je poništena krajem jula, a radi se o već drugoj ekološkoj dozvoli za Bukovu Kosu koju poništavaju sudovi u RS. Prva ekološka dozvola je poništena pred Okružnim sudom u Banjaluci u decembru 2025. godine, ali je ubrzo izdata nova. Građani i aktivisti su na centralnom trgu u Prijedoru održali nekoliko protesta zbog eksploatacije uglja na Bukovoj Kosi, upozoravajući da se radi o ozbiljnoj prijetnji životnoj sredini. Pitanje ovih rudnika je došlo i do specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Meri Lolor (Mary Lawlor), koja je tokom juna prošle godine rekla da je "zgrožena" targetiranjem osoba koje se u BiH bore za zdravu životnu sredinu.

Više od 3.500 hektara Deliblatske peščare zahvatio je požar, a meštani sela na njenom obodu danima su gledali crni dim kako se približava njihovim kućama. U Šumarku, između Bele Crkve i Kovina, vatra je prišla na svega nekoliko stotina metara od kuća. Tanja Malinić morala je da napusti svoj dom i četiri dana provede van sela. "Jednostavno se zaledite i gledate, nemoćni ste", rekla je ona za RSE. "Vatra u tom momentu nije stigla, ali je bila jako blizu, ja nisam mogla da vidim vatru, ali veliki dim iz tog pravca šume iza nas se jako brzo širio", ispričala je. U specijalnom rezervatu prirode Deliblatska peščara, koja se nalazi na jugoistoku Vojvodine u Srbiji, veći deo čine šume bagrema i bora. Gašenje požara otežavaju jak vetar i peskovito tlo. "Naš teren je brdovit, tog momenta kada smo se evakuisali videla sam ogroman dim i padao je pepeo po kući, po kolima, po nama u dvorištu", rekla je Malinić. Vatrogasci se bore sa vatrom i na Stolovima, planini jugozapadno od Kraljeva, u centralnoj Srbiji, gde gori nisko rastinje. "Problem nastaje zato što je krševit predeo i nepristupačno je za dolazak vozila, odnosno za napajanje vodom. Jako je strmo i opasno", kaže za RSE Predrag Matović iz Dobrovoljno-vatrogasnog društva Padobranac iz Bogutovca. U Srbiji je trenutno aktivno 29 požara na otvorenom prostoru, prema navodima ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića. Evropska unija je, kako je saopšteno 24. avgusta iz Brisela, reagovala u roku od nekoliko sati na molbu Srbije za pomoć u gašenju požara. EU je mobilisala četiri helikoptera iz strateške rezerve flote, koji su bazirani u Češkoj, Rumuniji i Slovačkoj, kao i kopnene vatrogasne timove iz Nemačke i Rumunije. Srbija je aktivirala Mehanizam za civilnu zaštitu EU tražeći pomoć u gašenju požara 21. avgusta. Srpske vlasti su se prethodno obratile Rusiji zahtevajući pomoć, nakon čega je u Srbiju stigao avion Iljušin, koji može da izbaci do 42 tone vode u jednom naletu. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nije odgovorilo na upit RSE koja površina je zahvaćena požarima, te da li su aktivni požari pod kontrolom. Dugotrajna borba sa požarimaPožar u Deliblatskoj peščari izbio je 21. jula i tada je ugašen. Međutim, samo pet dana kasnije ponovo se aktivirao, nakon čega je stavljen pod kontrolu. Vatra se zatim ponovo rasplamsala 2. avgusta, a potom i 5. avgusta, od kada požar još nije u potpunosti ugašen. "Ja nikad nisam videla požar tih razmera. Više od dvadeset godina imam kuću tu", kaže meštanka Tanja Malinić iz Šumarka. Dodaje da dim oseća svake večeri, "a pre nekoliko noći kad je gorelo Kajtasovo mi smo videli crveno, crveno, crveno nebo." Kaže da kiša nije pala mesec i po dana. "I kad ugase gornji sloj, u pesku tinja pa se širi kao žilice, žilice, pa posle bukne na drugoj strani", navela je Malinić. Ova žiteljka Šumarka kaže da u njihovom selu nije izgorela nijedna kuća ni vikendica, navodeći da su vatrogasci i dobrovoljci "odbranili sve što je bilo moguće odbraniti". I na Stolovima i Magliču, kako kaže Predrag Matović iz dobrovoljnog vatrogasnog društva Padobranac, nisu ugroženi kuće, imovina i ljudi. "Ni sama (srednjovekovna) tvrđava Maglič, ni volonterski kamp ispod Magliča, nisu ugroženi", dodao je. Matović kaže da trenutno na Stolovima požar gasi helikopterska jedinica. "Mi smo u Bogutovcu i pokušavamo da osposobimo uzletno poletište, gde bi još jedna ekipa sa helikopterima mogla da se napaja da bi se požar gasio iz Bogutovca", dodao je. Šta kažu vlasti u Srbiji?Dok se zemlja bori sa požarima nešto duže od mesec dana, vlasti odbacuju kritike da je međunarodna pomoć prekasno zatražena. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je obilazeći Deliblatsku peščaru 23. avgusta ocenio da je Srbija, proporcionalno svojoj veličini, "evropska velesila" kada je reč o opremljenosti letelicama koje gase požare. Ali je dodao da Mehanizam civilne zaštite EU ima ogroman potencijal, jer se iz različitih zemalja i brzo šalje pomoć. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je, odgovarajući na kritike, rekao da odluku o traženju pomoći u gašenju požara donosi Sektor za vanredne situacije. Naveo je da je na osnovu procene Sektora za vanredne situacije prosleđen zahtev EU za letelice iznad 4 tone i avione iznad 10 tona. "Prihvatili smo ponudu EU za helikoptere, dok za avion nije bilo ponude, jer ga nemaju. Što se tiče ruskog aviona, 17. avgusta smo poslali zahtev i odmah smo dobili dozvolu", rekao je Dačić. Evropska komisija je saopštila da je Srbija aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU 21. avgusta, dok je 8. avgusta aktivirana Copernicus služba EU za upravljanje vanrednim situacijama, koja obezbeđuje satelitsko mapiranje i analizu pogođenog područja. Komesarka za upravljanje krizama Hadža Lahbib izjavila je da u vremenima izazova, Evropa stoji čvrsto uz svoje partnere. "Mehanizam civilne zaštite na delu, vatrogasni timovi iz Češke, Nemačke, Rumunije i Slovačke pridružili su se borbi protiv šumskih požara u Srbiji, radeći zajedno sa lokalnim službama", navela je. Profesor Šumarskog fakulteta: Najveća ekološka štetaProfesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Nenad Petrović ocenjuje za RSE da će najviše vremena trebati da se vrate efekti koje je šuma u Deliblatskoj peščari imala. "Mislim na uslove koje je ta šuma stvarala za biljni i životinjski svet, zatim količinu ugljen-dioksida koji je vezivan iz atmosfere i stvaranje kiseonika", naveo je. On smatra da će trebati godine da se eko sistem vrati u opseg u kome je šuma bila pre požara. "Vreme koje treba da posečete to što je izgorelo i pošumite novo je dosta kraće u odnosu na vreme koje je potrebno ekosistemu da se oporavi", naveo je. Ocenjuje i da će tek nakon gašenja požara moći da se sagleda šteta u Deliblatskoj peščari. Profesor Šumarskog fakulteta navodi i da klimatske promene ovaj region stavljaju na posebne izazove što zahteva dugoročno planiranje i promene. U BiH najkritičnije kod TrebinjaNa području Bosne i Hercegovine je aktivno nekoliko požara. Najkritičnija situacija je na jugu zemlje, u okolini Trebinja. Tamo je angažovan i helikopter Oružanih snaga BiH. Kako za RSE navodi Dejan Kašiković, komandir Vatrogasne jedinice Trebinje, trenutna situacija je stabilnija nego noć ranije. Na terenu je, kako ističe, 38 vatrogasnih vozila. Spasavaju se, kaže, svaka kuća, pomoćni objekat i materijalna dobra. "Jeste da smo iscrpljeni i na izmaku snage, ali ne odustajemo. Dijelovi gdje mogu doći vatrogasci sa ostalim službama zaštite se gasi pješke, sa naprtnjačama. Na nepristupačnim terenima požar gasi helikopter", navodi on. Kašiković podseća i da se na teritoriji Bosne i Hercegovine oko 80 posto požara svake godine događa na području Trebinja. Kao razloge navodi klimatske promene i gust, nenaseljen teren zbog čega bukti vegetacija. "U 99 odsto slučajeva razlog požara je ljudski faktor, što znači da mi nemamo tu ekološku svijest da cijenimo materijalna dobra koja imamo na našim prostorima", naveo je. On kaže da su objekti sačuvani, ali da je ekološka šteta "ogromna i neizmjerna samim tim što je izgorio veliki broj šuma, vegetacije koja nije gorila 10-15 godina". "Trebaće dosta godina da se obnovi", kaže Kašiković. Požar je tokom vikenda zahvatio i deo istočne Bosne i Hercegovine. U okolini Zvornika, selu Kamenica, požar je izbio na planinskom vrhu koji je nepristupačan. Požar nije zahvatio kuće, kaže za RSE Saša Ilić, zamenik starešine Profesionalne vatrogasno-spasilačke jedinice Zvornik. Vatrogasne ekipe su i dalje na terenu, a požar je zahvatio paprat i travu. "U posljednjih 20 dana smo imali preko 40 intervencija. Svaki dan imamo otprilike po tri-četiri intervencije i sve se radi se o šumskim požarima, odnosno požarima niskog rastenja", ističe on. Ilić navodi i da ova vatrogasna jedinica ima dovoljan broj ljudstva za gašenje požara, te da stambeni objekti i stanovništvo nisu ugroženi. "Ono što je u ovom trenutku nastala šteta je uglavnom na šumama, odnosno na niskom rastinju i na životinjskom svijetu koji nije uspio da pobjegne", dodaje on. Na pitanje koliko su česti požari tokom letnjih meseci na ovom području, Ilić odgovara da to nije bio slučaj u poslednjih 10-15 godina. "Tako da i najmanji uzrok, varnica i vatra može da izazove požar. Apelujem na građane da se uzdrže od paljenja bilo kakve vatre na otvorenom, da ne izbacuju opuške iz automobila zato što najmanja varnica kad padne na suvu biljku dolazi do paljenja", naveo je. Dodao je i da ne treba ostavljati staklene flaše ili čaše, jer prelom svetlosti može da izazove požar. Takođe da posle roštiljanja vatru treba ugasiti vodom ili nabacivanjem zemlje jer ako ostane pepeo, vetar može da prenese varnicu koja može da izazove požar.

Kada je krajem augusta 2024. godine Mikhail Litovčenko dobio državljanstvo Bosne i Hercegovine, institucije vlasti proglasile su ga osobom od naročitog interesa, koja bi mogla donijeti ekonomsku korist BiH. Dvije godine kasnije, firma povezana s njim bilježi gubitke, dok je druga promijenila vlasnika i danas ima blokirane račune. Litovčenko je jedan od oko 40 stranih državljana kojima je Vijeće ministara BiH od početka 2023. dodijelilo državljanstvo, procjenjujući da su od naročite koristi za BiH. Zakon omogućava da stranci, po ovom osnovu, dobiju državljanstvo bez ispunjavanja svih uvjeta koji važe u redovnom postupku naturalizacije. Sistem, međutim, ne predviđa mehanizam kojim bi se naknadno provjeravalo jesu li ostvareni poslovni planovi i ulaganja zbog kojih su pojedini stranci dobili državljanstva, kao ni ko bi to trebao raditi. Ministarstvo civilnih poslova BiH sada izmjenom propisa želi pooštriti kriterije za državljanstvo BiH po ovom osnovu, uz upozorenja da su se preporuke u pojedinim slučajevima davale olako. Šta se dešavalo s firmama povezanim s Litovčenkom?Firma "Turističke inovacije", koju je Litovčenko osnovao nekoliko mjeseci prije dobijanja državljanstva, u međuvremenu je promijenila naziv i sjedište, pa se danas vodi kao kompanija "Softio" na Palama. Registrirana je kao firma za računalno programiranje, ima jednog zaposlenog, a prema podacima platforme CompanyWall u 2025. poslovala je s gubitkom od oko 30.900 maraka (oko 20.000 eura). U vrijeme kada je aplicirao za državljanstvo BiH, bio je povezan i sa sarajevskom kompanijom "Express Consulting", koju je kupio 2022. godine. Bila je u njegovom vlasništvu do juna 2025., kada je promijenila vlasnika, a računi su joj danas blokirani, pokazuju poslovni registri. S Litovčenkom RSE nije uspio stupiti u kontakt za razgovor o rezultatima poslovanja nakon stjecanja državljanstva. Većina dostupnih telefonskih brojeva u firmama s kojima je povezan nije u funkciji, a na upite e-mailom nije odgovoreno. U slučaju ovog ruskog državljanina preporuku za prijem u državljanstvo BiH dala je Privredna komora entiteta Republika Srpska. Iz te komore nije bilo odgovora na upit RSE na temelju čega i kakve podatke je imala o njegovom poslovanju i planovima. Predsjednik Komore Goran Račić, koji nije odgovorio na pozive, naveo je u ranijoj izjavi za RSE da se preporuke daju na temelju poslovnih planova koje namjerava realizirati. Prije nego što je dobio državljanstvo BiH, za Litovčenka je bilo poznato da posluje i u susjednoj Hrvatskoj. U toj zemlji danas, prema podacima iz poslovnih registara, ima dvije firme koje su proteklih godina poslovale s gubitkom (Jedna od firmi je "Diamante" iz Vabrige, osnovana 2014. godine i registrirana za ugostiteljske i turističke djelatnosti. Prema podacima Financijske agencije Hrvatske (FINA), u 2024. nije imala zaposlenih i nije ostvarila prihod, a godinu je završila s gubitkom od 1.238 eura. Prema podacima poslovne baze CompanyWall, Litovchenkova druga kompanija sa sjedištem u Zagrebu, "Business Solution", završila je 2025. godinu s gubitkom u poslovanju od 12.520 eura.). Jednu od njih, "Business Solution" sa sjedištem u Zagrebu, preuzeo je u martu 2025. godine, a do tada je direktorica bila ruska državljanka Anna Alferova. Alferova se spominje i u BiH, s obzirom na to da je krajem maja prošle godine, također, dobila državljanstvo, odlukom Vijeća ministara BiH. Državljanstvo joj je dodijeljeno kao osobi od interesa u oblasti sporta, za preporuku je dao Biatlon savez BiH, koji je s radom počeo tri mjeseca prije dodjele državljanstva. Iz tog saveza do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE o razlozima zbog kojih je preporuka data te na koji način konkretno doprinosi razvoju biatlona. Litovčenko nije jediniOtkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, državljanstvo BiH dobilo je i pet ruskih državljana na temelju ubrzane dodjele za osobe od naročite koristi, dok je jedan zahtjev još u postupku. Nakon što je procijenjeno da mogu donijeti korist privredi BiH, u septembru i oktobru prošle godine državljanstvo su dobili i Ljudmila Budilova i Jevgenij Budilov. Riječ je o vlasnici i direktoru firme "Eva Genesis" u Banjaluci koja je, prema podacima iz sudskog registra, osnovana u martu 2025. s osnivačkim kapitalom od jedne konvertibilne marke. S Budilovom RSE nije uspio stupiti u kontakt, a na dostupni broj telefona kompanije javio se advokat Miloš Kudra, koji je kratko kazao da je zastupao kompaniju u određenim postupcima, ali da nema kontakt s vlasnicima. Na adresi na kojoj je registrirana smješteno je desetak kompanija, uglavnom advokatskih ureda. Na tablama na ulazu u zgradu nema istaknutog naziva firme EVA Genesis, koja je registrirana za vanjskotrgovinske djelatnosti. Ta firma se pojavila u fokusu javnosti nakon što je državljanstvo BiH ranije ove godine zatražio i Ilia Perekopskii, potpredsjednik platforme Telegrama. Privredna komora RS-a, koja je za to dala preporuku, navela je da namjerava u njoj preuzeti udio i da bi preko te kompanije realizirao ulaganja u digitalni marketing, informacionu tehnologiju i modnu industriju. Bijeg od sankcija?BiH održava bezvizni režim s Rusijom, iako Evropska unija (Evropska komisija navela je u izvještaju krajem 2025. da BiH i dalje ima bezvizni režim sa sedam zemalja čiji državljani trebaju vizu za EU, među kojima je i Rusija, zatraživši hitno daljnje usklađivanje, posebno prema zemljama čiji državljani predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili sigurnosni rizik.) godinama traži da uskladi viznu politiku s politikom Unije. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, dio ruskih poduzetnika poslovanje je prebacio u BiH. Pojedini su ranije za RSE govorili da su to učinili zbog sankcija i problema s međunarodnim plaćanjima, kako bi lakše nastavili raditi sa inozemstvom. U protekle četiri godine 50 državljana Rusije osnovalo je firme u entitetu RS, prema podacima koje je RSE-u dostavila Agencija za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF), dok za Federaciju BiH ti podaci nisu dostupni. Riječ je uglavnom o manjim firmama koje se, među ostalim, registrirane za poslovno i menadžersko savjetovanje, računarsko programiranje i druge IT usluge, trgovinu i građevinarstvo. Među njima je i firma IREQ, registrirana od ove godine u Banjaluci za trgovinu mašinama i opremom, a u vlasništvu je Aleksandra Genadijeviča Zamahina. Zamahin je nekadašnji vlasnik kompanije FAM Robotiks, koja je bila pod američkim sankcijama zbog veza s ruskim vojnim i industrijskim sektorom. Vlada RS podržala je njegov prijedlog za sticanje državljanstva BiH, uz obrazloženje da želi prenijeti poslovne kapacitete u taj entitet i tamo investirati. O njegovom zahtjevu još nema odluke Vijeća ministara BiH, a na upit za razgovor nije odgovorio. Firmu u tom entitetu osnovao je i Rus Andrei Beker, koji se dovodi u vezu s obukama Moldavaca za izazivanje nereda u toj zemlji. Ranije je ukrajinska stranica Mirotvorec, koja objavljuje baze podataka o "proruskim teroristima, separatistima, plaćenicima, ratnim zločincima i ubojicama", Bekera označila kao pripadnika paravojne ruske plaćeničke skupine Wagner. Ko preporučuje kandidate?Od početka 2023. godine, državljanstvo BiH dobila su 43 stranca po osnovu mehanizma naročite koristi za zemlju, dok je Ministarstvo u tom periodu zaprimilo 56 zahtjeva. Državljanstva su dodjeljivana, pored ostalih, biznismenima i sportašima iz Rusije, Turske, Srbije i Hrvatske. Preporuke daju nadležna ministarstva, Vanjskotrgovinska komora BiH, vlade entiteta i Brčko distrikta, entitetske privredne komore, Olimpijski komitet BiH i registrirani sportski savezi. One su dio dokumentacije na osnovu koje Ministarstvo civilnih poslova BiH priprema predmet, a konačnu odluku o državljanstvu donosi Vijeće ministara BiH. Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, kaže za RSE da se pri davanju preporuka gledaju ekonomski pokazatelji, program rada, postojeća i najavljena ulaganja i kontakti u poslovnoj zajednici. Ističući da nije informiran o konkretnim slučajevima izostanka poslovnih rezultata, kazao je da privredne komore ne predlažu kandidate za državljanstvo, već daju preporuku za osobe koje su već podnijele zahtjev. "Preporuke smo davali više puta kada smo smatrali da trebamo privući investicije. Bilo je i slučajeva kad vidimo da za to nema uvjeta jer nema naznake investicija i poslovanja. Komore postupaju oprezno, ali nisu inspektori. Imaju institucije koje bi se trebale baviti da ne bude zloupotreba", kazao je. Upozorenja iz EUDodjelu državljanstva osobama od posebnog interesa omogućava i zakon u Srbiji, o čemu odlučuje Vlada Srbije. U tim slučajevima nije potrebno ispuniti uvjete iz redovnog postupka koji se odnose na prethodni boravak u Srbiji i odricanje od postojećeg državljanstva. Od 2022. godine državljanstvo po toj odredbi dobilo je više od 200 ruskih državljana, navela je Evropska komisija u izvještaju krajem 2025., ističući da su profili nekoliko njih izazvali zabrinutost u EU. Evropska komisija zatražila je od Srbije da ne dodjeljuje državljanstvo ubrzanim postupcima državljanima zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik za EU, te da osigura adekvatne sigurnosne provjere. U prvoj polovici ove godine, Vlada Srbije je dodijelila četiri puta više državljanstava ruskim građanima nego svima ostalima, pokazala je analiza RSE. Među njima ima ruskih državljana koji su pod međunarodnim sankcijama. Početkom godine je državljanstvo Srbije dobio Valerij Kazikajev, koji je na listi američkih sankcija od aprila 2023, zbog poslovnih veza sa ruskim oligarhom Ališerom Usmanovim, koji ima bliske veze sa Kremljom. Izuzetke od ispunjavanja svih uvjeta za dodjelu državljanstva, predviđaju i zakoni u Crnoj Gori, kada postoji procjena da je to od interesa za državu. Na toj odredbi bio je zasnovan i program ekonomskog državljanstva, uveden 2019. godine, kojim su mogli dobiti pasoš stranci koji investiraju u toj zemlji. Ekonomsko državljanstvo dobit ili bezbjednosni rizik?Prema podacima crnogorske Agencije za investicije, do ukidanja programa dodijeljeno je 807 državljanstava, najvećim dijelom osobama iz Rusije i Kine. Program je ukinut krajem 2022. godine, nakon višegodišnjih upozorenja Evropske komisije o sigurnosnim i migracionim rizicima. Saradnja na tekstu Dušan Komarčević i Katarina Vojnović

U Bosni i Hercegovini je u subotu, 22. augusta počela godišnja vježba EUFOR-a u kojoj učestvuju 24 zemlje. Kako je prethodno najavljeno, cilj vježbe je da pokaže spremnost EUFOR-a i potvrdi njegovu trajnu podršku održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u Bosni i Hercegovini. "Kroz svoje prisustvo, timove za vezu i osmatranje i blisku saradnju s lokalnim vlastima i međunarodnim partnerima, EUFOR ostaje sposoban da prati razvoj događaja i pruži adekvatne odgovore", rečeno je iz EUFOR-a. Godišnja vježba će se odvijati na području Sarajeva, Mostara, Bijeljine, Tuzle, Višegrada, Trebinja, Čapljine, Drvara, Laktaša, Livna, Manjače, Krčmarica, te na nekim od graničnih prelaza. U vježbi, pored vojnika EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, učestvuju i rezervne snage iz Albanije, Austrije, Bugarske, Francuske, Grčke, Italije, Mađarske i Rumunije, a vježbu će podržati i Oružane snage BiH i agencije za provođenje zakona. Iz EUFOR-a je saopšteno da od 22. augusta do 3. septembra, do kada godišnja vježba traje, građani Bosne i Hercegovine mogu očekivati povećan intenzitet kretanja trupa, patrola i drugih aktivnosti, kao i kretanje opreme i helikoptera rezervnih snaga širom Bosne i Hercegovine. Neke od ovih aktivnosti mogu biti većeg obima ili će se dešavati noću. Mandat EUFOR-a u BiHVojna misija "EUFOR - Althea" je u BiH ustanovljena 1. decembra 2004. godine, kako bi preuzela mandat od misije NATO-a, koja je trajala od završetka rata. Mandat misije svake godine odobrava organizacija Ujedinjenih nacija. Vijeće sigurnosti UN-a je početkom novembra prošle godine produžilo mandat vojnim snagama Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR Althea) do novembra 2026. godine. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine i istovremenih secesionističkih koraka vlasti u Republici Srpskoj, EUFOR je udvostručio broj vojnika na više od 1.500, uključujući i helikopterske i oklopne jedinice.

Nakon nekoliko godina rasta izvoza, u namjenskoj industriji Bosne i Hercegovine uslijedio je pad. U prvih sedam mjeseci 2026. godine, izvezeno je oko 20 odsto manje oružja i municije nego u istom periodu prethodne godine. Proizvođači upozoravaju da im je dobavljanje sirovina jedan od glavnih problema, dok analitičari ocjenjuju da kompanije imaju problema i sa uvoznim carinama Sjedinjenih Država – jednog od najznačajnijih bh. partnera u ovoj oblasti. Promijenili su se i najvažniji izvozni partneri. Ove godine to su mahom bile članice Evropske unije – Holandija, Češka, Danska i Poljska, dok je izvoz u SAD nakon uvođenja carina 2025. drastično opao, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U okviru namjenske industrije, BiH ima ukupno 15-ak preduzeća. Ona su velikom većinom u vlasništvu entitetskih vlada, dio je privatni, a Zrak iz Teslića je u vlasništvu Srbije. Zašto je opao izvoz?BiH raspolaže industrijskim znanjem za proizvodnju oružja i municije i NATO standarda i sovjetskog kalibra, opslužujući raznovrsnu klijentelu širom Bliskog istoka, Afrike, ali i SAD. Ove godine izvoz je pao, a proizvođači kao glavne razloge navode otežanu nabavku sirovina, rast njihovih cijena i duže rokove isporuke - a sve zbog geopolitičkih promjena i veće potražnje za naoružanjem. "Sve je teže doći do repro materijala, da bi mogli da kompletiramo svoje proizvode", kaže Slavenko Ristić, vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), jedne od rijetkih privatnih firmi namjenske industrije u BiH. Dean Džebić, vojni analitičar portala Klix.ba, kaže za RSE da globalno tržište sirovina nije u ravnoteži. "Ne samo da su cijene bakra, nikla, čelika, volframa, aluminijuma značajno skočile već su rokovi isporuke značajno pomjereni što uslovljava cjelokupni proces", rekao je on. Ristić ističe da kompanije iz BiH moraju biti oprezne i prilikom ugovaranja poslova zbog međunarodnih ograničenja i kontrole krajnjih korisnika proizvoda. "Mislim na situaciju sa Izraelom, sa Ukrajinom, moramo da vodimo računa da naši proizvodi ne dolaze na ta tržišta", naglašava Ristić. BiH generalno ne izvozi naoružanje u područja zahvaćena ratnim sukobima. Od 2019. godine, prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila RSE, sa Ukrajinom i Iranom nije bilo nikakve direktne trgovine. Izrael je 2022. uvezao municiju vrijednu nešto manje od 100 hiljada evra, dok je Rusija zaključno sa 2023. bila samo uvoznik, ali i tu je daleko od najvažnijih partnera. Izvoz je pod strogom kontrolom državnih institucija. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa izdaje izvozne dozvole, ali ministarstva spoljnih poslova, bezbjednosti, odbrane, kao i obavještajne strukture moraju dati svoja mišljenja i saglasnost. Izvoz se ne može odobriti bez valjanih međunarodnih dokumenata o krajnjem korisniku (koje obezbjeđuje zemlja koja kupuje oružje), čime se spriječava da naoružanje završi na crnom tržištu ili u zonama pod sankcijama Ujedinjenih nacija. Kome BiH i dalje izvozi?SAD su godinama bile među najvažnijim izvoznim destinacijama za bh. oružje i municiju. Ipak, nakon uvođenja carina od 30 posto na proizvode iz BiH prošle godine, izvoz je drastično opao. Vrhovni sud SAD je u februaru ukinuo ove carine. Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je ubrzo nakon toga nametnuo carine od 10 posto za sve države, ali je izvoz prema Americi iz BiH ipak ponovo krenuo nekoliko mjeseci kasnije. Uz pad izvoza, promijenila se i struktura. Prošle godine, Irak je iz BiH uvezao municiju vrijednu skoro 55 miliona evra, zahvaljujući ugovoru tamošnjeg ministarstva unutrašnjih poslova i firme Igman iz Konjica o isporuci municije. Prvih sedam mjeseci ove godine, ta cifra je spala na nešto više od 900 hiljada evra, pa Irak nije ni među 10 najvažnijih izvoznih partnera BiH. Holandija i Češka su ove godine najveći kupci municije proizvedene u BiH, sa oko 26 miliona evra potrošnje. Bh. kompanije prisutne su i na tržištima SAD, Bliskog istoka i Afrike. Podaci gdje izvoze kompanije nisu javno dostupni, ali njihovi finansijski izvještaji pokazuju da daleko najveći prihod ostvaruju na taj način. Slavenko Ristić navodi da oni završavaju godinu sa značajnim ugovorima za američko tržište, da su prisutni na Bliskom istoku, te da izlaze na tržišta Rumunije i Njemačke. Iz Spoljnotrgovinske komore BiH kažu za RSE da nemaju tačne podatke o tome koliki je udio izvoza u poslovnim bilansima vojne industrije, ali je očigledno da je i dalje dominantan. "To je specijalizirana industrija čiji proizvodni kapaciteti i potrebe daleko prevazilaze kapacitete domaćeg tržišta", navode iz Komore. U prošloj godini, više od 90 odsto vrijednosti izvoza bh. vojne industrije se odnosilo na municiju, bombe, granate, mine, rakete i slično. Šta BiH proizvodi i izvozi?Municija, što po kategorizaciji UIO BiH uključuje i bombe, granate, torpeda, mine, rakete, razne projektile i sačmu, daleko je najvažniji izvozni artikl bh. namjenske industrije, a tako je i ove godine – od oko 105 miliona evra izvoza, čak 90 miliona otpada na municiju. Najveće firme u namjenskoj industriji u BiH po prihodu u ovoj godini su Pretis iz Vogošće kod Sarajeva, Igman iz Konjica, te Unis Ginex iz Goražda. Između ostalog, one proizvode municiju, kapisle za oružje, minobacačke, artiljerijske i raketne upaljače, ručne bombe. Sve tri kompanije su u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH. Potreba za modernizacijom proizvodnjeBiH ima oko 15 preduzeća koja se skoro isključivo bave vojnom industrijom. Ukupni broj firmi koje direktno ili indirektno posluju u ovom sektoru je znatno veći. Dean Džebić pojašnjava da su firme u ovom sektoru u BiH duboko povezane, te kao ilustraciju za to navodi primjer proizvodnje artiljerijske granate. "Gdje recimo upaljači se rade u Binasu u Bugojnu, inicijalne kapisle koje stavljaju te upaljače se rade u Gineksu u Goraždu. Da bi se taj cijeli proizvod finalizirao i kompletirao u Pretisu u Vogošći, gdje se na granatu montira upaljač koji mi proizvodimo", pojašnjava on. Džebić dodaje da uz međuzavisnost kompanija, bh. vojnu industriju opterećuju i unutrašnji problemi, uključujući nagomilane dugove i potrebu za modernizacijom proizvodnje. On ističe da je BiH je trenutno "zaglavljena" u proizvodnji proizvoda iz Hladnog rata, artljijerske i pješadijske municije. "Na tom planu u Federaciji BiH postoje inicijative za neke nove proizvode pogotovo kada je u pitanju domen bespilotnih letjelica", navodi Džebić. U oktobru 2025. je premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, prilikom posjete kompaniji BNT u Novom Travniku naveo da će ova firma početi sa proizvodnjom dronova sa mehanizmima za nošenje tereta. Projekat je u pravnom zastoju, nakon što je ministar ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u januaru 2026. oduzeo dozvolu za proizvodnju dronova BNT-u jer su, kako je tada saopšteno, prekršili niz odredbi Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme. Ministarstvo je navelo da količine i tehničke karakteristike dronova nisu odgovarale prijavljenim podacima, dok je BNT tvrdio da nije ni zaprimio rješenje o oduzimanju dozvole. U Spoljnotrgovinskoj komori BiH ocjenjuju da je vojnoj industriji potrebna dugoročna i kontrolisana podrška institucija, obzirom da je veći dio kompanija u javnom vlasništvu. "Kao vlasnici, entitetske vlade mogu podržavati kompanije kroz dokapitalizaciju, ulaganja u nove proizvodne linije i tehnologiju, povoljne kredite i garancije, razvoj novih proizvoda, obuku kadrova te izgradnju laboratorijskih i ispitnih kapaciteta", nabrajaju iz Komore. U Federaciji BiH, za koordinaciju, nadzor i razvoj ove industrijske grane je zadužena Federalna direkcija za namjensku industriju. Iako osam kompanija vojne industrije u vlasništvu Vlade FBiH posluje samostalno, kroz Direkciju dobijaju razvojne i strateške smjernice. U Republici Srpskoj takvo nešto ne postoji, obzirom da su samo dvije kompanije, banjalučki Kosmos i Bijeljinski Orao u javnom vlasništvu.

Oružane snage Bosne i Hercegovine gase požare na nekoliko lokacija u Bosni i Hercegovini, saopšteno je 21. augusta. Najteža situacija je na području Bosanskog Grahova, Nevesinja, Bihaća, Bosanskog Petrovca, Trebinja, Konjica i Goražda. Intervencije na pojedinim lokacijama, kako je saopšteno iz Oružanih snaga BiH, otežavaju nepristupačan teren, vjetar i minska polja. Oružane snage BiH su angažovane na gašenju požara i pružaju pomoć ugroženom stanovništvu od 6. augusta, na osnovu odluke Predsjedništva BiH.

Porodice žrtava obilježavaju 21. augusta godišnjicu strijeljanja više od 200 logoraša na Korićanskim stijenama na planini Vlašić, u srednjoj Bosni. Nesrpske civile, koji su prethodno bili zatvoreni u prijedorskim logorima, pripadnici Interventnog voda policije Republike Srpske iz Prijedora izdvojili su 21. avgusta 1992. godine iz konvoja koji je krenuo na razmjenu prema Travniku. Odvojili su ih u dva autobusa, po nalogu Kriznog štaba opštine Prijedor. Prema navodima Tribunala u Hagu izveli su ih u grupama na području Korićana, naredili da kleknu na rub litice, te počeli pucati na njih. Nakon toga su u ponor u koji su padale žrtve bacali bombe. Masakr na Korićanskim stijenama preživjela su dvanaestorica muškaraca koji su kasnije svjedočili pred Tribunalom. Za zločin na Korićanskim stijenama osuđeno je 11 osoba na ukupno 200 godina zatvora. Još se traga za 80 posto skeletnih ostataka ubijenih logoraša. U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Na desetinama hiljada hektara od sjeveroistoka Bosne i Hercegovine do ravnica Vojvodine u susjednoj Srbiji, kukuruz je ove godine ostao bez zrna, suncokret je podbacio, a stočari upozoravaju da će zimu dočekati bez dovoljno hrane za stoku. Dok poljoprivrednici procjenjuju da su pojedini prinosi manji i do 90 posto, udruženja u Bosni i Hercegovini traže proglašenje elementarne nepogode zbog suše. Istovremeno, ekonomisti upozoravaju da će manji rod, povećana potražnja i kretanja na svjetskom tržištu gotovo sigurno dovesti do novih poskupljenja hrane. "To je samo klasura ostala, mi smo daleko ispod nule u gubitku", opisuje stanje na svojim njivama u Semberiji kod Bijeljine u BiH poljoprivrednik Radenko Arsenović, jedan od proizvođača koji strahuju da će zbog još jedne sušne godine morati dodatno smanjiti stočni fond. Posljedice višemjesečne suše, koju su pratili ekstremno visoke temperature i nedostatak padavina, sve su vidljivije u poljima kukuruza, voćnjacima i stočarskim farmama. Iz nadležnih ministarstava poljoprivrede u Bosni i Hercegovini i Srbiji nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome kolike su procjene štete, te kakve mjere će preduzeti na ublažavanju gubitaka poljoprivrednika. 'Razmišljamo o smanjenju proizvodnje'Radenko Arsenović živi sa porodicom u selu Mala Obarska kod Bijeljine gdje je ove godine zasijao 15 hektara kukuruza, te drži i farmu muznih krava. Kaže da je ovogodišnja suša samo nastavak problema koji ga prate godinama. "Ovo vam je već pet godina kad je što se tiče kukuruza katastrofa. Od ukupno zasijanih površina, više od 12 hektara već je pretvoreno u silažu, ali ni to, neće biti dovoljno da prehrani stoku tokom zime. Mi smo pokušali to da sasiječemo i spasimo što se spasiti može, ali ta silaža nema nikakvu krajnju vrijednost", ispričao je za Radio Slobodna Evropa. Dodaje kako ga je samo zakup zemljišta za 15 hektara koštao više od 7.000 evra, "ne računajući dodatne troškove sjemena, goriva i zaštitnih sredstava". Najveći problem, međutim, nije izgubljeni rod već pitanje hrane za stoku. "Smanjujemo broj grla", kaže Arsenović, dodajući da zbog sve većih gubitaka već razmišlja o novom smanjenju proizvodnje naredne godine. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Savo Bakajlić, za RSE kaže da je ove godine u tom području bilo zasijano oko 26.000 hektara kukuruza, te da su slike sa polja "sablasne". "Dva mjeseca nije kiša pala. Država ne proglašava elementarnu nepogodu. Trenutno je gubitak na njivama od 80 do 100 posto. Ima njiva gdje nema ništa. Kukuruz je osnovna biljka za stočarstvo. Mi sad trenutno moramo kupovati, a ni zemlje u okruženju nemaju šta ponuditi", naveo je Bakajlić. Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogodePredsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo za RSE kaže da je šteta vidljiva na gotovo svim kulturama, od kukuruza i stočne hrane do voća i povrća. "Šteta je evidentna i praktično je ogromna", kaže Bićo, navodeći da bi ovogodišnji prinosi u tom bh. entitetu mogli biti manji za oko 50 odsto. "Trenutno je najgori kukuruz i silažni kukuruz. Kukuruz je osnova u stočnoj hrani i bogami ćemo imati velike probleme u zimu što se tiče stočne hrane", rekao je, dodajući kako je od svih 10 kantona u Federaciji BiH zatraženo proglašenje elementarne nepogode. Ističe kako su prošle godine to zatražili od entitetskih vlasti, ali da im je poručeno da Federacija BiH može proglasiti elementarnu nepogodu tek ako to prvo urade tri kantona od ukupno 10. Do sada, kaže, nijedan kanton nije proglasio stanje elementarne nepogode zbog suše, a to je jedini način, kako ističe, da poljoprivrednici dobiju odštetu. "Prije 15-ak dana je vrijeme bilo i to smo mi naglasili da bi se moglo na vrijeme obići te parcele koje su uništene, da se da se procjeni kolika je šteta. Jer tad bi imali taj odgovor tačan - kolika je šteta i šta šta se desilo. Međutim, evo još niko ne odgovara, oni se bave izbornom kampanjom ili su na godišnjim odmorima… kao da se ništa ne dešava", istakao je Bićo. Prema njegovim riječima, među najteže pogođenim područjima nalaze se Tuzlanski, Unsko-sanski i Livanjski kanton, gdje je proizvodnja kukuruza i silažnog kukuruza među najzastupljenijima. Iz ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona za RSE kažu kako zahtjev poljoprivrednika nisu dobili. "Nemamo saznanja da je zatraženo proglašenje elementarne nepogode od strane općinskih/gradskih i Kantonalne uprave civilne zaštite, te nije dostavljen prijedlog za dodjelu i saniranju šteta", navodi se u odgovoru za RSE. U Banatu pojedine njive neće ni biti požnjeveneSuša je pogodila i Srbiju. Najteža situacija je u Banatu. Saša Tomas Ćapi iz Vojvode Stepe u srednjem Banatu, kaže da su prinosi kukuruza, pšenice i suncokreta ove godine prepolovljeni. Kukuruz, koji u normalnim godinama daje 10 do 12 tona po hektaru, ove će godine, prema njegovim procjenama, dati svega 3,5 do četiri tone. "Ovo je peta godina zaredom sušna koju imamo i mi jednostavno ne znamo kako ćemo zasnovati proizvodnju, ni kako ćemo uopšte nastaviti da se bavimo ovim poslom", kaže Ćapi za Radio Slobodna Evropa. Dodaje da ljudi na selu odustaju od poljoprivrede, daju zemlju u zakup, prodaju mehanizaciju, a često ne mogu da vrate kredite niti plate zakup zemljišta. Goran Filipović iz sela Kisača kod Novog Sada i predstavnik Inicijative za opstanak poljoprivrede Srbije, kaže da su dijelovi Banata pretrpjeli ogromne štete. "Neke parcele se neće ni skidati. Jednostavno tarupi ulaze u njivu i tarupiraju biljne ostatke pošto klipa jednostavno nema. Suncokret smo očekivali da će dati neki rod, ali sad kad su kombajni ušli, vidimo da će i to biti prepolovljeno", naveo je. Filipović procjenjuje da će ukupan rod kukuruza biti najmanje prepolovljen, dok će veliki broj parcela ostati bez prinosa, te se radi o problemu "koji traje godinama". "Sad recimo Banat koji je stradao u potpunosti, kad se poljoprivrednici pobune, u ministarstvu dobijamo odgovor da su protesti politizovani. Ministarstvo nema razumevanja za poljoprivrednike, a postavljeni su tu da uvide problem, da reše problem, da pomognu poljoprivredi. Međutim, jako to teško ide", rekao je. Filipović za RSE priča, kako porodica živi od poljoprivrede, te da je ove godine rod svih žitarica koje je sijao manji za 40-50 odsto, te da su sada oči uprte u rod jabuke. "Ove godine je jabuka rodila. Mogu reći da su stabla puna roda. Ali, recimo prošle godine je cena bila 60 dinara. Ove godine nam pričaju nešto obećavaju da će biti oko 40 dinara (0,34evra) po kilogramu. Tako da opet džabe što je jabuka rodila", kazao je. Problem su i cijene. Pšenica je ove godine plaćena oko 20 dinara (0,17 eura) po kilogramu, dok su uljare za suncokret ponudile akontnu cijenu od 40 dinara (0,34 eura), plus PDV. Ćapi navodi da su poljoprivrednici izborili subvencije od ukupno 300 eura po hektaru, ali im je do sada isplaćeno 18.000 dinara (oko 153 eura), dok je za preostalih 17.000 dinara (oko 145 eura) neizvjesno kada će biti isplaćeno. "Ako ne dobijemo taj drugi dio subvencija, to će biti ključ u bravu. Kraj za mnoge", upozorava on. Kao dodatni problem ističe nedostatak stručne pomoći poljoprivrednicima u prilagođavanju klimatskim promjenama. Poskupljenja bi mogli osjetiti svi građaniEkonomski analitičar Saša Đogović za Radio Slobodna Evropa upozorava da posljedice ovogodišnje suše neće ostati ograničene samo na poljoprivrednike. "Kada imamo manjak ponude određene robe, u ovom slučaju ratarskih kultura i poljoprivrednih proizvoda, dolazi do povećanja cena. Sve informacije za krajnje potrošače nisu povoljne i s jeseni treba očekivati rast cena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda", kaže Đogović. Upozorava da problem nije ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, budući da suša pogađa veći dio Evrope, dok istovremeno dodatnu neizvjesnost izazivaju poremećaji na svjetskom tržištu hrane. "Treba uzeti u obzir situaciju u Evropi, ali i geopolitičke okolnosti poput poremećaja na tržištu pšenice zbog rata u Ukrajini. Sve to dodatno utiče na kretanja cena", navodi on. Dodaje da bi poskupljenja „mogla pogoditi proizvode koji se naslanjaju na kukuruz, soju i suncokret kao osnovne sirovine“. "To znači poskupljenje stočne hrane, jestivih ulja, a posredno i meso, mleko i druge prehrambene proizvode", istakao je. Đogović smatra da su zemlje regiona u ovakvim situacijama posebno ranjive, jer godinama nedovoljno ulažu u navodnjavanje i prilagođavanje poljoprivrede klimatskim promjenama. "Već odavno znamo da smo u procesu klimatskih promena koje donose ekstremne vremenske prilike, bilo da su u pitanju poplave ili suše. Zato su potrebna ozbiljna ulaganja u sisteme za navodnjavanje, razvoj otpornijih sorti i naučna istraživanja. Ako toga nema i samo se uzdate u nebo i čekate kišu, onda se vraćamo unazad i kada je reč o proizvodnji hrane i kada je reč o novčanicima građana", poručio je Đogović. Sve veća zavisnost od uvoza hraneMoguće posljedice ovogodišnje suše dodatno zabrinjavaju zbog stanja u kojem se već nalazi poljoprivredno-prehrambeni sektor Bosne i Hercegovine. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih šest mjeseci 2026. godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 605 miliona maraka (oko 309 miliona evra), dok je uvoz dostigao 2,7 milijardi maraka (oko 1,38 milijardi evra). Deficit je samo za pola godine porastao na 2,13 milijardi maraka (oko 1,09 milijardi evra). Godinu ranije ukupan deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru iznosio je rekordnih 4,2 milijarde KM (oko 2,15 milijardi evra). Podaci pokazuju i da je BiH tokom 2025. godine uvezla žitarice vrijedne gotovo 279 miliona maraka (oko 143 miliona evra), dok je izvoz žitarica bio tek nešto veći od 14 miliona maraka (oko 7,2 miliona eva). Istovremeno je Srbija, koja raspolaže sa više od tri miliona hektara korištenog poljoprivrednog zemljišta, prošle godine izvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne oko 5,2 milijarde evra.

Granični prelaz Gradiška Novi Most - Gornji Varoš između Bosne i Hercegovine i Hrvatske nastavit će normalno da funkcioniše i nakon 19. avgusta, saopštila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Prethodno Vijeće ministara BiH nije donijelo Odluku o privremenom zatvaranju graničnog prelaza Gradiška – Stara Gradiška na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Ovu tačku je predložilo, kako se navodi u saopštenju Vijeća ministara BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH. Stari granični prelaz u Gradišci privremeno je polovinom maja zatvoren zbog urušavanja dijela mosta preko rijeke Save, zbog čega je Uprava za indirektno oporezivanje BiH privremeno otvorila novoizgrađeni prelaz. Ministarstvo sigurnosti BiH je kao razlog navelo ranije rješenje na lokalitetu novog mosta u Gradišci kojim je privremeno omogućen međunarodni saobraćaj putnika i roba, a koji prestaje važiti 19. augusta ove godine. Uprava za indirektno oporezivanje BiH je navelo da uzimajući u obzir činjenicu da je 8. juna 2026. potpisan Ugovor između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima i da su potpisnice usaglasile privremenu primjenu Ugovora od dana potpisivanja, više nije postojala potreba za privremenim otvaranjem prelaza. Ambasada Hrvatske u Sarajevu je diplomatskom notom potvrdila zajedničko razumijevanje dvije strane da će se, zbog oštećenja mosta na graničnom prelazu Stara Gradiška - Gradiška, promet putnika i roba privremeno nastaviti odvijati preko novog mosta između Gornje Varoši i Gradiške. Uprava za indirektno oporezivanje BiH je, zbog nemogućnosti funkcionisanja carinskog referata na staroj lokaciji usljed urušavanja mosta, već ranije privremeno premjestila Carinski referat na graničnom prelazu Gradiška na novu lokaciju, Gradiška Novi Most "S obzirom na navedeno, i nakon 19. avgusta 2026. godine promet putnika i roba preko Graničnog prelaza Gradiška Novi Most - Gornji Varoš, kao i poslovi carinske službe, nastaviće se redovno odvijati na ovoj lokaciji, kao i do sada", saopštila je Uprava za indirektno oporezivanje. Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su novi Ugovor o graničnim prelazima, kojim je predviđeno 58 prelaza različitih kategorija, od čega je šest određeno za promet robe pod potpunim inspekcijskim nadzorom. Njegova primjena počinje odmah po potpisivanju. Novi ugovoru su 8. juna u Sarajevu potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković. Uoči potpisivanja, iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH upozoreno je da bi to moglo dovesti do blokade graničnog prometa u Gradišci, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Novim ugovorom se predviđa uspostavljanje stalne carinske jedinice u Gradišci, koja nije formirana, jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), zbog blokade u radu, nije usvojio potrebne izmjene.

Četiri tone težak i šest metara dug – toliki će biti spomenik knezu Lazaru koji se već nekoliko mjeseci izrađuje u subotičkoj livnici Antal. Iz Srbije bi uskoro trebalo da krene put Banjaluke, gdje je, prema najavama, planirano njegovo postavljanje početkom septembra. To je za Radio Slobodna Evropa potvrdila Margita Antal, administrativna radnica u ovoj livnici. Rok da se završi, kako kaže, je 28. august, a nakon toga će se transportovati u Banjaluku, Bosnu i Hercegovinu. "To je vangabaritno i transportovaće se najverovatnije kao i sve druge skulpture. Sa naše strane rok je 28. august, ali transport je nedelju dana još", kaže Antal. Na pitanje kada je statua naručena, odgovara da ne zna tačan datum, ali misli da je bila polovina juna. Detalje zna, dodaje, Gradska uprava Banjaluka, koja je naručilac statue. "Pa, tu je negde, početak devetog meseca je predviđen, tako da sad ja tačno ne znam", odgovara Antal na naše pitanje zna li kada će statua biti postavljena. Knez Lazar Hrebeljanović bio je srpski srednjovjekovni vladar iz 14. vijeka i centralna ličnost kosovskog mita. Iako je istorijski vezan za prostor srednjovjekovne Srbije, nema poznatih podataka da je ikada boravio na području današnje Banjaluke ili Bosne i Hercegovine. Postavljanje statue stiže i mjesec i po dana uoči izbora u Bosni i Hercegovini. Draško Stanivuković, aktuelni gradonačelnik Banjaluke je nosilac liste Pokreta Sigurna Srpska (PSS) za Skupštinu Republike Srpske. Pripreme u tokuDok u livnici traju završni radovi na završetku statue Kneza Lazara, u Banjaluci se priprema mjesto gdje će biti postavljena. Radi se o najprometnijoj raskrsnici na ulazu u grad, u naselju Lazarevo, gdje se nalazi kružni tok. Tu je trenutno postavljena zaštitna ograda. Raskrsnica se nalazi između četiri ulice - Bulevar srpske vojske, Knjaza Miloša, Ivana Gorana Kovačića i braće Pištević. Građevinsku dozvolu za postavljanje statue je 18. augusta izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. "Građevinska dozvola važi dvije godine. Znači, vi u roku od dvije godine, bilo da se radi o kući, spomeniku, stambenoj zgradi, dužni ste započeti ove radove", kaže za RSE Gorjana Dragišić Rošić, portparolka ministarstva. Na pitanje hoće li ova statua ometati saobraćaj, odgovara da neće, jer je "sve rađeno po projektu, odnosno da postoje prethodne saglasnosti". Projektant spomenika je firma "Radis" iz Istočnog Sarajeva, potvrđeno je za RSE iz ove kompanije, koja se bavi, kako se navodi na njihovoj zvaničnoj web stranici, arhitekturom i građevinarstvom. Šta se zna o projektu?Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je još početkom godine najavio da će ovaj grad dobiti spomenik kneza Lazara. U aprilu je raspisana nabavka za njegovu izgradnju sa parternim i pejzažnim uređenjem. Na portalu javnih nabavki BiH je navedeno kako je kriterij za dodjelu ugovora najniža cijena, te da se pregovara sa jednim ponuđačem. Prema istom izvoru, 29. maja je sklopljen ugovor sa firmom "Koto d.o.o Banjaluka i Koto d.o.o. Beograd" kao izvođačima radova. Ove firme se bave izgradnjom, obnavljanjem i rekonstrukcijom građevinskih objekata. Vrijednost projekta je, prema istom izvoru, oko 1,5 miliona maraka (oko 760 hiljada eura). Iz Gradske uprave Banjaluka za RSE nije odgovoreno na pitanje da li su to bili jedini ponuđači na javnom pozivu, koliko novca je potrošeno za ovaj spomenik i iz kojih izvora će biti plaćen. Šta kažu Banjalučani o projektu?"Pored mnogo većih i važnijih problema, kao što su problemi sa vodosnabdijevanjem, loše stanje saobraćajnica u gradu, urbanistički haos, nedostatak predškolskih ustanova, loš javni saobraćaj, zagađenost... Stanivuković u fokus stavlja spomenik knezu Lazaru, koji i nema toliko veze sa Krajinom". Ovako za Radio Slobodna Evropa najavu podizanja spomenika komentariše Banjalučanin Goran. Za 51-godišnjeg Milorada, da bi se postavio spomenik, trebao bi postojati istorijski kontekst, te da bi stručno mišljenje, prema njegovoj ocjeni, trebali dati istoričari, istoričari umjetnosti, etnolozi. "Narod o tome ne zna ništa. Tako da mene ovo pomalo podsjeća na rimsko imperatorsko doba. Da li je moguće da smo se vratili toliko unazad, ako je to moguće, onda nam slijede događaji poput davanja slobode hrišćanima, razdvajanja crkve u pravoslavnu i katoličku, jer očigledno je da smo upali u vremenski procjep i da polako sad izlazimo iz njega i krećemo nekom desetom vijeku", kaže Milorad. I Vedran je sličnog mišljenja. "Ruglo. Prvo što ometa pregled u kružnom toku, drugo potpuno besmisleno, treće troše se pare na gluposti, a grad nema vode", navodi on. Vedran aludira na probleme sa vodosnabdijevanjem tokom ljeta u pojedinim prigradskim i seoskim područjima. Za Vladimira, radi se o, kako kaže, besmislenom trošenju novca. "Nemaš kolektor otpadnih voda, ulice ti katastrofa. Vrtića nemaš, a bacaš pare na nacionalne spomenike. Služi da se pokaže pred izbore i da se ide na tu neku nacionalnu priču", navodi on. 'Podizanje spomenika nastavak dosadašnje politike'Istoričar Dragan Markovina podizanje spomenika knezu Lazaru u Banjaluci vidi kao potez motivisan političkim interesima. "Što se tiče kosovskog mita, ciklusa kneza Lazara odnosi se manje više isto i na ovo što se priprema u Donjoj Gradini, dakle dijelu Jasenovca koji je u Bosni i Hercegovini, gdje se nekakvom zajedničkom akcijom Srbije, pravoslavne crkve, Republike Srpske i tako dalje pokušava stvoriti sve srpsko svetilište. Sad se otprilike od Banjaluke i generalno od prostora Republike Srpske već od prvog dana stvara nekakav bastion srpskog nacionalizma. Ne samo što je predviđen prostor, samo da u njoj živi jedna nacija, nego je predviđeno da se ta ideologija koja je praktično dovela i do ovih ratova i do svega što se dogodilo, jednostavno stalno revitalizira, obnavlja i daje joj se nekakvo simboličko prisustvo u prostoru", kaže Markovina. Dodaje i da "ideologija samu sebe hrabri i perpetuira". "Kosovski mit je i najbolje opisao Ivan Čolović u svojoj sjajnoj knjizi 'Smrt na Kosovu polju' gdje je jasno vidljivo što se tamo stvarno događalo, a što je definitivno nadopisano i nadomaštano i nadopjevano. Otkad je znači nacionalistička ideologija, dakle od kraja 19. početak 20. stoljeća, zapravo došla na scenu. I ono što je poražavajuće, u suštini je da se ni sva loša iskustva ni sama situacija na tom Kosovu ni svi ratovi koji su se dogodili, ništa očito nisu omeli tu ideologiju u tome da se ljudi koji je zastupaju prave da tu nema ništa problematično i drže se slijepo svega onoga što ne vodi nigdje", ističe Markovina. Statuta knezu Lazaru je treći spomenik kojeg gradska uprava postavlja u Banjaluci, a koji je, kako kažu, posvećen srpskim vladarima. Prethodno je postavljen spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću, a nakon toga Kulinu banu. Kotromanić je bio srednjovjekovni bosanski kralj, a Kulin ban vladar u srednjovjekovnoj Bosni. Saradnja na tekstu: Milorad Milojević

Ustavni sud Republike Srpske (RS) odlučio je da dopunama Krivičnog zakonika u tom bh. entitetu, kojima postaje kažnjivo javno isticanje i promoviranje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda. U odluci Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS navedeno je da su zahtjevi iz Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS neosnovani jer se "zakon ne odnosi na zastavu Republike BiH niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta BiH". "Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano dovođenje u vezu simbola navedene oružane formacije sa obrazovanjem, vjeroispoviješću, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim nasljeđem bošnjačkog naroda", istaknuto je, među ostalim, u odluci. Narodna skupština RS usvojila je 9. jula dopune Krivičnog zakonika kojima postaje kažnjivo isticanje i promovisanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine. Zakonske dopune za javno isticanje i promoviranje zastava i simbola Armije BiH predviđaju kazna do tri i pol, odnosno do pet godina zatvora, ukoliko nastupe teže posljedice. Osim simbola Armije RBiH tim dopunama uvedene su zatvorske kazne za sve one koji putem medija, društvenih mreža, na javnom mjestu ili javnom skupu "promoviraju, veličaju, šire, podržavaju ili podstiču pozitivno vrednovanje, prihvatanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH". Iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS poručili su, nakon usvajanja dopuna Zakona da je cilj "zabrane zastave s ljiljanima napraviti Bošnjake narodom trećeg reda u RS" te da će idući korak biti obraćanje Ustavnom sudu BiH. Usvajanju zakona prethodile su i kritike pravnih stručnjaka i zvaničnika koji upozoravaju da bi njegove odredbe mogle biti u koliziji sa Zakonom o odbrani BiH. Tim zakonom uspostavljena su tri pješadijska puka Oružanih snaga BiH koji baštine tradiciju Armije RBiH, Vojske RS i Hrvatskog vijeća odbrane, a njihovi pripadnici koriste ta obilježja tokom službenih vojnih ceremonija.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine nastavljeno je suđenje Mevlidu Jašareviću kojeg Tužiteljstvo tereti da je ometao službenice Državnog zatvora u obavljanju posla. Jašarević služi posljednje mjesece 15-godišnje kazne zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država 2011. godine. U međuvremenu je protiv njega početkom 2026. podignuta optužnica zbog, kako se navodi, ponašanja u zatvoru kojim je ometao i onemogućio rad vaspitačica. U optužnici se navodi da je verbalno napao vaspitačice u Zatvoru, prijetio im i obraćao im se uvredljivim riječima tokom novembra i decembra 2024. godine. Na ročištu u srijedu, 19. augusta, Tužiteljstvo BiH iznijelo je materijalne dokaze, a planirano svjedočenje osuđenika iz Državnog zatvora je odgođeno jer je, kako je naveo Sud BiH, bolestan i nije mogao doći. Bilo je planirano i pokazivanje videomaterijala na kojem je zabilježen navodni incident koji je dijelom predmet suđenja, ali je i to odgođeno na zahtjev tužiteljice Biljane Golijanin. Jašarević je tokom ročišta tražio da se obrati Sudu i pitao hoće li biti pušten nakon što odsluži kaznu ili će mu biti određen pritvor zbog novog postupka. "Želim da znam hoću li izaći iz zatvora i biti sa svojim djetetom i porodicom", rekao je Jašarević, kojem kazna ističe oko 20. septembra. Sudija mu je rekao da predmeti nisu povezani i da odsluženje ranije kazne nema veze s novim postupkom. Nije poznato hoće li Tužiteljstvo BiH zatražiti pritvor u novom sudskom postupku. Jašarević negira da je ometao vaspitačice ili prijetio, a svoje postupke tokom incidenta pravda ponašanjem u afektu, jer su mu uskraćeni kontakti. On je također više puta od početka suđenja rekao da je želio pisanim putem prijaviti nepravilnosti iz Državnog zatvora nadležnim institucijama, što mu, kako tvrdi, nije dopušteno. Iduće ročište zakazano je za 9. septembar, kada će ponovno biti pozvan svjedok Tužiteljstva koji služi kaznu u Državnom zatvoru u Vojkovićima, a najavljeno je i puštanje pomenutog snimka. Jašarević je osuđen 2013. godine zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine, kada je ispalio više od stotinu metaka, te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je bio u osiguranju objekta. Ako bude osuđen u novom postupku pred Sudom BiH, može ostati u zatvoru najmanje tri mjeseca, a najviše tri godine. Jašarević je državljanin Srbije, gdje živi njegova porodica.

U Zenici su sahranjeni planinari koji su nastradali pri usponu na vrh Elbrus u Rusiji. Živote su 25. jula izgubili supružnici Alma i Denis Okanović, Meliha Čaušević, Nermin Talam i Almir Krivdić. U Zenici je održana i komemoracija povodom smrti planinara, a proglašen je i Dan žalosti. Prehodno je na području bh. entiteta istim povodom Dan žalosti bio proglašen 28. jula.