Sarajevska Hagada kao poveznica svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Tim riječima Sven Alkalaj, bosanskohercegovački ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama opisuje jevrejsku obrednu knjigu iz 14. vijeka koja sadrži biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah, posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva. Radi se o rukopisu koji je ispisan na pažljivo obrađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još nije bio u masovnoj upotrebi. Knjiga je preživjela progon iz Španije, inkviziciju, dva svjetska i posljednji rat u Bosni i Hercegovini, a promovisana je američkoj publici 24. marta u Capitol Hillu, u Vašingtonu, sjedištu zakonodavne vlasti Sjedinjenih Američkih Država, u povodu ovog jevrejskog praznika. Sarajevska Hagada je predstavljena kao primjer naslijeđa koje povezuje, a ne razdvaja, kaže Alkalaj za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Nije riječ samo o vjeri, nego i o hrabrosti svih onih koji su branili slobodu Bosne i Hercegovine. Tako danas možemo predstavljati Sarajevsku Hagadu kao vrhunac koegzistencije i suživota naroda koji žive na prostoru Bosne i Hercegovine. Ne treba da govorimo o mržnji jednih prema drugima, o rušenju bogomolja ili krađama iz njih. Mislim da smo u fazi da Sarajevska Hagada bude poveznica svih naroda u BiH. To je osnovna ideja, bez ikakve političke konotacije prema današnjem geopolitičkom stanju u svijetu", kaže Alkalaj za RSE. Simbolika Sarajevske Hagade predstavljena je brojnim zvanicama, uključujući američke kongresmene, predstavnike institucija i organizacija, kao i goste iz regiona. Događaju su prisustvovali i Denis Bećirević, predsjedavajući Predsjedništva BiH, te Elmedin Konaković, državni ministar vanjskih poslova. Hagada se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji je otkupio 1894. godine od Josefa Cohena. Čuva se u posebno opremljenim uslovima. Hagada 'vrhunac' suživota naroda u BiHAmbasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj izjavio je za Radio Slobodna Evropa kako promocija nije bila politički događaj, već skup sa porukama univerzalnih ljudskih vrijednosti. Prema njegovim riječima, centralni događaj u Vašingtonu bila je tradicionalna religijska "seder" večera. Radi se o obrednoj večeri koja se organizuje za najveći jevrejski praznik Pesah. Promocijom se, dodaje, željela poslati jasna poruka da su u Bosni i Hercegovini "suživot i koegzistencija stvarne vrijednosti". "Ja očekujem jedan pozitivan uticaj prema Bosni i Hercegovini, jer smo kroz brojne aktivnosti lobističkih grupa koje nisu prijatelji Bosne i Hercegovine često predstavljeni kao prostor sukoba civilizacijskih vrijednosti, kao mjesto gdje se ruše i kršćanske i druge vjerske vrijednosti", naveo je Alkalaj. Važnost promocije Hagade u momentu kada 'BiH više nije u fokusu svjetskih zbivanja'Sarajevska Hagada je jedan od najznačajnijih simbola kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. U kontekstu promocije u Vašingtonu, Igor Bencion Kožemjakin, hazan Jevrejske opštine Sarajevo, za Radio Slobodna Evropa navodi kako je "posebno važno" što se Hagada predstavlja danas, "kada Bosna i Hercegovina više nije u fokusu svjetskih zbivanja". "Hagada je stoljećima opstajala ne zahvaljujući jednoj zajednici, nego zahvaljujući ljudima različitih vjera, identiteta i kultura koji su je prepoznavali kao dio vlastitog nasljeđa. Hagada je uspomena na zajedništvo, a ne povod za sukob. U Bosni i Hercegovini građani su je uvijek doživljavali kao nešto što pripada svima", rekao je Kožemjakin za RSE. Ističe i da Hagada treba da se "čita, tumači i predstavlja" u skladu sa vrijednostima koje su je pratile kroz vijekove, bez zloupotreba u političke svrhe. "Podsjeća nas na temeljne ljudske vrijednosti, slobodu, jednakost, dostojanstvo. Njena primarna funkcija je prenos priče o izlasku iz ropstva, priče koju roditelji prenose djeci, iz generacije u generaciju. Svake godine čitamo Hagadu, ponovo ispisujemo isto sjećanje, pretvaramo ga u etički odnos prema drugom čovjeku", naveo je. Kako je nastala Hagada?Sarajevska Hagada nastala je na sjeveru Španije između 1330. i 1380. godine, u vremenu kada iluminirani hebrejski rukopisi gotovo i nisu postojali. Pretpostavlja se da je nastala kao svadbeni dar, jer jedan od najistaknutijih prikaza sadrži dva grba najmoćnijih katalonskih porodica toga vremena, ukrašena motivima cvijeća, ptica i leptira. Sastoji se od 142 pergamentska lista podijeljena u tri cjeline, od bogato ilustrovanog prikaza stvaranja svijeta, preko narativnog i simbolički ornamentiranog teksta, do molitvi i psalama koji se čitaju tokom Pesaha. Upravo raskoš kolorita, fantastični svijet životinja i simbola, kao i hrabrost nepoznatog umjetnika koji je ilustrovao i ljudske figure, čak i lik Stvoritelja, čine ovaj rukopis jedinstvenim. Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Jakob Finci, podsjeća upravo na tu neobičnu slobodu u umjetničkom izrazu. "Iako je u judaizmu zabranjeno prikazivanje ljudskih likova, Hagada sadrži brojne ilustracije, čak i prikaz stvaranja svijeta", naveo je. Finci navodi za RSE kako je "bio dug put Hagade do Sarajeva", kada su je Sefardi ponijeli iz Španije tokom protjerivanja Jevreja. Na tlo Bosne i Hercegovine, Hagada je iz Španije stigla 1492. godine. Preživjela je inkvizicijske provjere u Veneciji i Modeni, o čemu svjedoče zabilješke u rukopisu, a u Sarajevo je dospjela sredinom 19. vijeka. Najpoznatija epizoda njenog spašavanja dogodila se 1941. godine, kada su kustos Derviš Korkut i direktor Jozo Petrović zavarali nacističkog oficira, tvrdeći da je knjigu već odnio drugi njemački vojnik. Sakrili su je i tako joj ponovo produžili život. Tokom opsade Sarajeva 1990-ih, Hagada je bila prebačena u sef Narodne banke i tako izbjegla razaranje. Stručna obnova i uređenje posebne sef-sobe u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nakon rata devedesetih godina prošlog vijeka, koštali su oko 120.000 dolara, uz podršku UN-a i njemačke vlade. Zašto je institucija koja čuva Hagadu izostavljena?Dok se Hagada promoviše u Washingtonu, iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu, institucije koja je čuva već 132 godine, pitaju zbog čega nisu bili uključeni u organizaciju njene promocije. "Ne osporavamo pravo političkim i vjerskim predstavnicima da promovišu predmete iz naših zbirki, ali smatramo neprimjerenim da se predstavljanje jednog od najvrjednijih rukopisa prepušta nepoznatim osobama, bez konsultacija s osobljem Muzeja", istakli su u saopštenju 24. marta. Muzej podsjeća da je Hagada preživjela zahvaljujući decenijama stručnog rada kustosa i konzervatora, da je uvrštena na UNESCO-ov registar "Memory of the World" i da je međunarodno priznata upravo zahvaljujući stručnoj obradi i izložbama poput "Tri života Sarajevske hagade". Na tvrdnje Muzeja nije odgovoreno iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je jedan od organizatora promocije Sarajevske Hagade u SAD-u. Ranije promocije Sarajevske HagadeOriginalno djelo "Sarajevska Hagada", samo je jednom, krajem 80-ih godina, napustilo Sarajevo, gdje je prikazano u Zagrebu i odmah vraćeno. Odbijeni su, po tvrdnji Jakoba Fincija, brojni pozivi da se predstavi u muzejima svijeta, između ostalog, i u Metropolitan Museum of Art u Njujorku, zbog bojazni da se ne bi vratila u zemlju. "To je vjerovatno jedini slučaj da je jedan od najvećih svjetskih muzeja dobio odbijenicu za izlaganje ovako vrijednog artefakta", rekao je Finci. Ipak, politika čuvanja originala u Sarajevu ograničila je njeno međunarodno predstavljanje. Umjesto toga, izrađeno je kvalitetno faksimilno izdanje koje se danas nalazi u velikim svjetskim bibliotekama i univerzitetima. "Mnogi žele vidjeti original, ali kao što je razlika između kopije i originala Da Vinčijeve Mona Lise, tako je i sa Hagadom. Ko želi da je vidi, treba da dođe u Sarajevo", zaključio je Finci. Inače, u okviru obilježavanja jevrejskog praznika Pesah, i u Sarajevu će u aprilu biti organizovana večera, čime će se nastaviti tradicija okupljanja i dijaloga među predstavnicima različitih zajednica u Bosni i Hercegovini. U BiH živi između 700 i 1.000 Jevreja.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković sastao se 24. marta u Washingtonu sa Brendanom Hanrahanom, visokim zvaničnikom Biroa za evropska i evroazijska pitanja američkog State Departmenta. Konaković je zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama na, kako je naveo, kontinuiranoj podršci Bosni i Hercegovini, posebno u jačanju institucija, sprovođenju reformi i očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Tokom susreta, ministar je naglasio da političke podjele, blokade i opstrukcije i dalje usporavaju rad institucija u BiH i predstavljaju izazov za stabilnost. Istakao je da je za napredak nužno zajedničko djelovanje domaćih institucija kako bi se očuvala funkcionalnost države i osigurao napredak prema EU i NATO‑u. Hanrahanu je prenio i, kako je rekao, zabrinutost zbog kampanja pojedinih secesionističkih aktera i njihovih lobista, koje šire lažne narative o navodnim napadima muslimana na kršćane u BiH. Konaković je izdvojio i ekonomske prioritete zemlje, posebno privlačenje investicija i jačanje poslovne klime. Kao strateški projekat naglasio je Južnu gasnu interkonekciju, navodeći da ona donosi energetsku sigurnost, ali i šire razvojne mogućnosti i saradnju s američkim partnerima. Hanrahan je ponovio dugoročnu opredijeljenost SAD‑a za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Poručio je da su mir i stabilnost u BiH i regiji Zapadnog Balkana od strateške važnosti za Washington, te naglasio potrebu saradnje domaćih političkih aktera na reformama. Američki zvaničnik izrazio je i podršku projektima koji jačaju ekonomsku i energetsku otpornost BiH, uključujući Južnu gasnu interkonekciju, te istakao važnost diverzifikacije energetskih izvora.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta sigurna Srpska (PSS), pušten je iz pritvora u Policijskoj stanici Stara Gradiška i na putu je za Banjaluku. Potvrdila je to Radio Slobodna Evropa portparolka PSS-a, Mirjana Radanović. Stanivuković je u noći između 23. i 24. marta priveden na Graničnom prelazu Stara Gradiška, u povratku iz Budimpešte, te je nakon višečasovnog pretresa priveden i zadržan u prostorijama policije. U Policijskoj upravi brodsko-posavskoj nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa povodom hapšenja Stanivukovića. Nije poznat zvaničan razlog njegovog zadržavanja u Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić, objavio je na mreži X da će od hrvatskog MUP-a tražiti konkretan razlog zadržavanja Stanivukovića. Banjalučki gradonačelnik je kasno 23. marta na Instagramu objavio da ga hrvatska policija, kako je naveo, po 14. put u posljednjih nekoliko mjeseci temeljito kontroliše na granici, te da je "gotovo izvjesno" da će ga cijelu noć zadržati na graničnom prelazu.

Više letova, povoljnije karte i moderniji aerodromi. To su promjene koje bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti ulaskom američkog investitora u upravljanje zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru. Ponuda dolazi od kompanije AAFS Infrastructure Energy LLC koja najavljuje značajna ulaganja i bolju povezanost s europskim destinacijama. Sarajevski aerodrom je u vlasništvu Vlade Federacije BiH. Iz ove entitetske institucije su potvrdili za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su početkom marta zaprimili ponudu AAFS-a za dodjelu koncesije na 30 godina. Predmet je "u fazi procjene javnog interesa" u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Istovremeno, ponuda za Zračnu luku Mostar proslijeđena je Gradu Mostaru, koji upravlja tim manjim regionalnim aerodromom. Iz Grada Mostara nisu odgovorili na upit RSE šta se navodi u ponudi za mostarski aerodrom. Bosna i Hercegovina i Crna Gora su jedine države Zapadnog Balkana koje još nisu dale glavne aerodrome pod koncesiju ili privatno upravljanje. Što nude Amerikanci?AAFS predlaže uzimanje aerodroma u Sarajevu pod koncesiju na 30 godina, uz mogućnost produljenja za dodatnih 20 godina, kako je potvrđeno iz Vlade Federacije BiH. Ponuđač je naveo da planira u fazama uložiti približno 250 milijuna eura u prvih pet do sedam godina. Aerodrom bi ostao u vlasništvu Vlade Federacije kojoj bi AAFS kao aerodromski operater godišnje uplaćivao oko jedan posto godišnjeg prihoda, procjenjuje se oko 720.000 eura. Dodatno bi novi operater u entitetski budžet uplaćivao sedam posto dobiti prije oporezivanja (tzv. EBITDA) što je oko 2,5 milijuna eura godišnje, uz procjenu godišnjeg prihoda na oko 72 milijuna eura. AAFS nije odgovorio na upit RSE o planovima za sarajevski i mostarski aerodrom, iskustvu u upravljanju aerodromima, kao ni o uvjetima koje su ponudili. Ova američka kompanija je zainteresirana i za izgradnju i upravljanje plinovodom Južna interkonekcija koji bi BiH povezao s terminalom na hrvatskom otoku Krku. Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi jedan od najvećih porasta broja putnika, avioprijevoznika, avionskih linija i dobiti među većim aerodromima Zapadnog Balkana. Iz Aerodroma Sarajevo su za RSE kazali da su u 2025. godini imali oko 2,2 milijuna putnika, u odnosu na 1,8 milijuna u 2024. godinu, što je rast veći od 22 posto. Vlasti istodobno isplaćuju iz budžeta subvencije aerodromu, u cilju razvoja turizma. Vlada Federacije BiH je 2021. godine odlučila da se dobit Aerodroma Sarajevo deset godina ne isplaćuje u entitetski budžet kao dividenda, nego reinvestira u razvoj. Mostarski aerodrom je znatno manji i ovisi o subvencijama. U februaru 2026. s Hrvatskom je potpisan paket vrijedan 1,75 milijuna eura gdje je 950.000 eura namijenjeno za subvencioniranje linije Mostar–Zagreb, te 800.000 eura za sigurnost, infrastrukturu i širenje aerodroma. U 2025. godini imao je oko 72.000 putnika, planira proširenje terminala, obnovu rasvjete i piste, te izgradnju solarne elektrane radi smanjenja troškova. "Ako nema koncesionara i velikih ulaganja, Aerodrom Sarajevo realno bi ostao u rasponu od dva do dva i po miliona putnika godišnje, uz oscilacije povezane s turizmom i dijasporom. S koncesionarom koji ima reputaciju i može otvoriti nove linije, potencijal je tri do tri i po miliona putnika, što bi Sarajevo približilo Skoplju ili Prištini", kazao je za RSE Muharem Šabić, profesor na Fakultetu za promet i komunikacije u Sarajevu. Dodaje da bi, dugoročno, Sarajevo moglo dosegnuti i pet milijuna putnika godišnje, ali samo uz ozbiljna infrastrukturna ulaganja i strateški razvoj. Šabić upozorava da sarajevski aerodrom, usprkos rastu, i dalje kaska za regionalnim konkurentima. Ograničenja poput kraće piste i skromnijeg terminala, nedostatka baziranog avioprijevoznika, te slabije razvijene mreže linija usporavaju njegov puni potencijal. Dodatni izazov predstavljaju i česti zimski poremećaji u saobraćaju, kada magla nerijetko dovodi do otkazivanja letova. Zbog toga, kaže, država u eventualni koncesijski proces mora ući s jasnim podacima, detaljnim analizama i precizno definiranim javnim interesom. Sličnu poruku šalje i Bojana Mirković, profesorica na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, koja ističe da odgovor na pitanje je li koncesija dobra ili loša uvelike ovisi o tome što država želi postići. "Razlozi i motivi za davanje nekog aerodroma u koncesiju mogu biti vrlo različiti, i o njima zavisi koliko je važno proučavati iskustva susjednih zemalja i u kojem kontekstu", kaže Mirković za RSE. A za putnike, poput vlasnika male sarajevske piljare Feđe Šarenkape, najvažnije je da ima što više što povoljnijih letova. Nakon što je nedavno uvedena povoljnija linija niskotarifnog prijevoznika iz Sarajeva prema Baden-Badenu on će ovog ljeta, u 50. godini života, prvi put sjesti u avion da posjeti brata u Minhenu. Direktan let nema, a karte za njega i obitelj preko Frankfurta ili Beča mu je bila preskupa. "Sad je situacija s letovima malo bolja. Ali mislim da to neće biti pravi aerodrom dok ga neka ozbiljna strana kompanija ne uzme pod svoje", kaže Šarenkapa za RSE. Ko odobrava koncesiju?Ključnu ulogu u upravljanju aerodromima u Bosni i Hercegovini ima Direkcija za civilno zrakoplovstvo (BHDCA). Ovaj regulator ne odlučuje o koncesiji, ali bez njegova odobrenja novi operater ne bi mogao preuzeti upravljanje. Iz BHDCA su za RSE kazali da to, pored ostalog, uključuje certifikaciju, procjene rizika, ažurirane operativne priručnike i odobrenje svih promjena u sigurnosnom i operativnom sistemu. Davanje Aerodroma Sarajevo pod koncesiju morao bi odobriti i entitetski Parlament Federacije BiH, dok je odluka o Zračnoj luci Mostar na Gradskom vijeću. I međunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke, su prije nekoliko godina analizirale davanje sarajevskog aerodroma pod koncesiju, što pokazuje da ideja javno-privatnog partnerstva nije nova. Kakva su iskustva regionalnih aerodroma?Gotovo svi ključni aerodromi u regiji već su povjereni velikim međunarodnim operaterima. Beogradski aerodrom od 2018. vodi francuski Vinci Airports, Zagreb je još od 2012. pod koncesijom Group ADP-a, dok Skoplje i Ohrid već godinama vodi TAV Airports. Prištinski aerodrom je u vlasništvu turskog Limak Holding, a ljubljanski njemačkog Fraporta. Koncesijski modeli su različiti, ali zajedničko im je da su države u pravilu dobivale kombinaciju jednokratnih uplata, udjela u prihodima i obveznih investicijskih ciklusa. Vrijednosti koncesijskih aranžmana u regiji kreću se od oko 200 milijuna eura u Sjevernoj Makedoniji, preko više od 320 milijuna eura za Zagreb, do približno 1,46 milijardi eura za beogradski aerodrom.

Više od milijardu evra novog zaduženja. Toliko ove godine planiraju da se zaduže entiteti u Bosni i Hercegovini — pri čemu Federacija BiH prednjači sa 800 miliona evra, koje planira osigurati izlaskom na londonsko tržište kapitala, dok Republika Srpska najavljuje dodatnih 500 miliona eura kroz međunarodne kredite. Ova sredstva neće biti usmjerena u nove projekte, već prvenstveno u pokrivanje budžetskih deficita i otplatu postojećih dugova. Dva bosanskohercegovačka entiteta zajedno duguju po oko 3,5 milijardi eura, ali je Republika Srpska u znatno težoj poziciji. Prema posljednjim podacima, njen dug doseže čak 35 posto BDP-a, dok je u Federaciji BiH taj udio osjetno niži i iznosi oko 20 posto. Uprkos tome, vlasti RS planiraju novo zaduženje kako bi ulagale u zastarjeli energetski sistem, uz garanciju Vlade, što dodatno opterećuje javne finansije. Stručnjaci upozoravaju da su domaći izvori finansiranja gotovo iscrpljeni, pa se sve češće poseže za inostranim kreditima. Problem, kažu, nije samo u zaduživanju, već u tome što se novac ne ulaže u razvoj i projekte koji bi donosili prihod, već se koristi za krpljenje postojećih finansijskih rupa. Federacija BiH na Londonskoj berziVlada Federacije BiH otvorila je vrata novom velikom zaduženju na međunarodnoj sceni. Na sjednici 18. marta podržan je prijedlog Ministarstva finansija da se taj bh. entitet zaduži emitovanjem evroobveznica na Londonskoj berzi u iznosu od 800 miliona evra, čime bi se izašlo direktno pred strane investitore. Plan je jasan – značajan dio ovogodišnjeg budžeta biće pokriven novcem iz inostranstva, dok će se ostatak pokušati obezbijediti na domaćem tržištu. Evroobveznice su hartije od vrijednosti kojima se trguje na međunarodnom tržištu, i to u valuti različitoj od države ili kompanije koja ih izdaje. Vlade, kompanije i međunarodne institucije ih izdaju kada žele da pristupe većem broju investitora, i izbjegnu strogu regulaciju na domaćem tržištu. U toku su pripreme za izlazak na berzu, ali tačan datum emisije obveznica se još ne zna. Federalni ministar finansija, Toni Kraljević, nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa. Ekonomista Igor Gavran upozorava da se radi o iznosu koji je toliko enorman za Federaciju BiH, da bi teško bilo opravdati toliko zaduženje i ozbiljnijim strateškim ulaganjima, a kamo li, kako je planirano, za redovna budžetska izdvajanja. "Jednostavno je nemoguće vidjeti kako se taj dug može servisirati u narednom periodu, a da to godinama ne opterećuje i naredne budžete i mogućnosti za dalja ulaganja u budućnosti", ocijenio je Gavran za RSE. Ekonomista dodaje da su vlasti u FBiH vjerovatno odlučile za evroobveznice umjesto aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jer iako bi uslovi bili povoljniji, MMF imao određene uslove, i kontrolu upotrebe novca. "U ovom slučaju jedino znamo da će se dug povećavati i ništa drugo", naglašava on. Zaduženja RS: Elektroenergetika i kineski kreditiRepublika Srpska – barem za sada – još nije izašla na međunarodno finansijsko tržište. Ipak, takva opcija je sve glasnije. Početkom februara, entitetski premijer Savo Minić najavio je da se vode razgovori o mogućem izlasku pred strane investitore, s ciljem obezbjeđivanja značajnih sredstava. Iz Ministarstva finansija RS, međutim, bez mnogo detalja. Za RSE podsjećaju da je okvir zaduživanja za ovu godinu već usvojila Narodna skupština Republike Srpske, te upućuju na ranije izjave ministarke Zore Vidović. Ona je krajem prošle godine za agenciju Srna navela da RS planira tokom 2026. godine da se zaduži nešto više od 860 miliona evra, te da istovremeno otplati 770 miliona evra duga. Iako Republika Srpska još nije izašla po novac na međunarodno tržište, zaduženja se gomilaju kroz garancije Vlade. Na jednoj od posljednjih sjednica, Vlada RS je, čak, tri puta dala garancije za milionske kredite. Tako se javno preduzeće Autoputevi Republike Srpske zadužilo kod kineskih banaka Export-Import Bank of China (CEXIM) i China Construction Bank za izgradnju dionica autoputeva na istoku zemlje. Riječ je o stotinama miliona evra za projekte poput pravaca Brčko–Bijeljina i Vukosavlje–Brčko. Sličan obrazac vidi se i u energetskom sektoru. Vlada je dala garanciju i Elektroprivredi Republike Srpske za novo zaduženje, dok je ministar Petar Đokić najavio dodatne kredite za termoelektrane i obnovu zastarjele mreže. "Neprimjereno je da u uslovima naglog pogoršanja vremenskih prilika dolazi do prekida u snabdijevanju električnom energijom koji traju i po pet ili šest dana. To je jasan signal da moramo ubrzati investicije u jačanje i pouzdanost mreže", poručio je tada Đokić. Iz Elektroprivrede RS nije odgovoreno na upit RSE o budućim i trenutnim zaduženjima ovog preduzeća. Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da način na koji se vlasti zadužuju u sektoru elektroprivrede otkriva ozbiljan problem – nedostatak jasne strategije. "Sve što se dešava, sve je ad hoc ili dnevno-politička aktivnost koja bi trebala nešto da pokaže da se radi na tom polju", istakao je Pavlović. Istovremeno, ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava na dodatni rizik koji dolazi uz garancije vlasti – ukoliko dugovi ne budu vraćeni, kao kolateral se mogu naći javna preduzeća ili čak dijelovi njihovih kapaciteta. Koliko su ukupno dužni entiteti?Većinu dugova entiteti moraju platiti stranim kreditorima, među kojima su najveći Evropska investicijska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, i Svjetska banka. RS se do sada dva puta zaduživala na međunarodnim tržištima, na Bečkoj berzi 2018. i Londonskoj 2021. godine. FBiH je to učinila prvi put prošle godine, kada su u Londonu izdali evroobveznice vrijedne 350 miliona evra. Istovremeno, javna preduzeća u oba entiteta su dužna oko dvije milijarde evra, prema podacima s kraja 2024. godine. Federalne Autoceste su najveći dužnik u ovom entitetu. Kreditorima duguju 1,1 milijardu evra, što je više od dvije trećine ukupnih dugovanja javnih preduzeća. U RS, najveći dužnik je entitetska Elektroprivreda, sa 106 miliona evra dugova.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez najavio je da će krajem maja Oružane snage BiH dobiti dvije bespilotne letjelice TB2 Bayraktar i nekoliko manjih dronova. Helez je 23. marta kazao da su letjelice trebale stići u martu, ali da je, kako je kazao, "zbog određenih okolnosti u regionu sve prolongirano za maj". "Sve je davno bilo završeno, ali imali smo problem plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV). To je bilo sporno, sad smo sve riješili i krajem maja očekujemo da će dronovi biti sastavni dio Oružanih snaga", kazao je Helez na konferenciji za novinare u Sarajevu. Helez se u julu prošle godine potvrdio da će Oružanim snagama BiH biti donirane dvije bespilotne letjelice Bayraktar TB2, koje su ustupile Oružane snage Turske na osnovu bilateralne saradnje sa BiH. Modernizaciju Oružanih snaga BiH, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, pa, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letjelica.

Šta Južna interkonekcija zaista znači, koliko je Bosna i Hercegovina ranjiva bez alternativnog pravca, šta bi prekid gasa značio i kako globalne krize utiču na projekat, za ZIP podcast objasnila je Maja Žuvela, novinara Montel Newsa koja pokriva energetska tržišta Evrope.

U Modranu kod Dervente, na sjeveru Bosne i Hercegovine, održana je misa za poginule pripadnike brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO), jedne od tri vojske u ratu 1990-ih, gdje se svake godine obilježava godišnjica te jedinice, kao i pomen stradalima u Bosanskoj Posavini. Na skupu koji je prošao bez incidenata, prilikom polaganja vijenaca i služenja mise nije bilo vojnih niti drugih obilježja. Vijenci su položeni na katoličkom groblju na spomeniku u obliku slova "U" i s hrvatskom šahovnicom, koji decenijama izaziva podjele. Jedni ga vide kao podsjetnik na stradale Hrvate u Posavini, drugi kao simbol ustaške ideologije. Ove godine spomenik je u središtu nove političke bure u Republici Srpskoj (RS). Vladajuća stranka u tom bosanskohercegovačkom entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata, najavljuje rezoluciju i zakonski paket kojim bi se kriminalizovalo veličanje Nezavisne Države Hrvatske (NDH) kroz simbole, spomenike, pozdrave i javne manifestacije. Spomenik je konstruisan u obliku slova "U" i sa hrvatskim grbom, šahovnicom, koji počinje bijelim poljem, obilježjima za koja demobilisani vojnici ratne Vojske RS-a tvrde da nedvosmisleno asociraju na ustaški režim NDH. Osim tog spomenika, nema zvaničnih podataka o tome koliko je ukupno spornih spomen-obilježja u RS-u. RS godinama odbija da ukloni obilježja osobama osuđenim za ratne zločine nad nesrbima tokom rata u Bosni i Hercegovini, 1990-ih godina prošlog vijeka. Stručnjaci upozoravaju da ovakva pitanja ne bi trebala biti uređivana na nivou entiteta, već kroz zakonska rješenja na državnom nivou, kako bi se spriječile političke zloupotrebe i osigurala nepristrasna interpretacija historijskih činjenica.

Dvije decenije upozorenja, kriza i političkih blokada – a Bosna i Hercegovina i dalje zavisi od samo jednog pravca snabdijevanja gasom. U ovoj epizodi podcasta Zaviri ispod površine otvaramo priču o Južnoj interkonekciji – gasovodu koji bi BiH povezao s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, donio alternativu ruskom gasu i veću energetsku sigurnost. Šta BiH mora zakonski riješiti prije početka gradnje? Zašto je ovaj projekat ključan? I šta bi prekid isporuke ruskog gasa, a bez alternative, značio za građane i privredu? Lejlina sagovornica je Maja Žuvela, novinarka Montel News-a koja prati energetska tržišta Evrope.

Godinu i po dana od nesreće u Donjoj Jablanici pravosuđe je i dalje u fazi istrage. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona od oktobra 2024. godine istražuje uzroke smrti 19 stanovnika Donje Jablanice. U međuvremenu se uključio i Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK), koji je donio novu naredbu o provođenju istrage u ovom predmetu, ali je naglasio da će biti apsolutni prioritet.

Dok su u Višegradu veličani četnički simboli i ličnosti, vlasti Republike Srpske su u Banjaluci, nekoliko dana kasnije, usvojile Rezoluciju koja se bavi drugim ideologijama, što je otvorilo pitanje dvostrukih standarda u odnosu prema prošlosti. Rezolucija koju su usvojili parlamentarci u ovom bh. entitetu bavi se, isključivo, ustaškim simbolima i obilježjima. Amandman kojim bi u tekst bio uključen četnički pokret, nije usvojen. O ratnim zločinima iz devedesetih nema ni riječi, iako su spomenici, murali i javna veličanja osuđenih ratnih zločinaca, ali i četništva, daleko vidljiviji u Republici Srpskoj od obilježja Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Sagovornici Radija Slobodna Evropa ističu kako usvojena Rezolucija ukazuje na selektivan odnos vlasti u RS prema prošlosti, koja se koristi u dnevnopolitičke svrhe. Zašto se četnici ne spominju u Rezoluciji?Polovinom marta u Višegradu, gradu na istoku Bosne i Hercegovine, u kojem je prema presudama Haškog tribunala tokom rata 90-ih godina ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, obilježeno je osam decenija od hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića, vođe Ravnogorskog pokreta u Drugom svjetskom ratu. Stotine pripadnika ravnogorskih organizacija iz BiH i regiona pjevale su četničke pjesme, nosile zastave i isticale ikonografiju, a o Mihailoviću su iznošene teze kao "vođi slobodarskog naroda". Radovan Karadžić i Ratko Mladić, ratni lideri Srba u BiH osuđeni za genocid i ratne zločine u ratu 90-ih godina prošlog vijeka, kako prenose mediji, nazivani su na skupu "nastavljačima" Mihailovićeve borbe. Četničke formacije u Drugom svjetskom ratu su počinile brojne zločine. Ubili su više od 58 hiljada ljudi, prema podacima iz knjige "Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941 -1945", autora Rasima Hurema. Mihailović je 1946. godine zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, osuđen na smrtnu kaznu, a rehabilitovan je u maju 2015. godine presudom Višeg suda u Beogradu. Četnički simboli pratili su i zločine paravojnih i vojnih formacija u ratovima devedesetih, tokom raspada bivše Jugoslavije. No, predstavnici vladajuće koalicije predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika, kao i srpskih opozicionih partija, odbili su inicijativu pojedinih poslanika da se u inicijativu doda zabrana četničkih okupljanja i njihovih obilježja. Mirsad Duratović, poslanik Socijaldemokratske partije u NSRS, za RSE ističe da "ako osuđujemo fašiste, naciste, trebamo osuditi i kolaboracionističke pokrete". On podsjeća da je, prema podacima beogradskog Muzeja genocida, četnički pokret "izvršio ubistvo ili zločin na 180-200 hiljada civila, pripadnika antifašističkog pokreta". "To što je došlo do rehabilitacije, odnosno ukidanja presude Draže Mihajloviću na Vrhovnom sudu u Beogradu, ne znači da je četnički pokret rehabilitovan od ratnih zločina koje je počinio”, rekao je Duratović. Ističe i da su pripadnici formacija koje su 1992. godine ubili njegovog 15-godišnjeg brata, oca, djeda i babu nosili oznake četničkog ravnogorskog pokreta. "Znači, ta ideologija živi, treba je osuditi, a sad zašto nije došlo do uvrštavanja ovdje, to govori o politici koja vodi Narodna skupština, kada je o pitanju sam ravnogorski četnički pokret i nastavlja se pokušaj rehabilitacije na ovom prostoru", ocjenjuje on. Srđan Mazalica, šef poslaničkog kluba SNSD-a u Skupštini RS, odbio je za RSE da komentariše zbog čega četnici nisu uvršteni u usvojeni tekst Rezolucije. Isti dan kada se raspravljalo o Rezoluciji, lider SNSD-a Milorad Dodik, izjavio je kako su četnici bili "oslobodilačka vojska Srba koja je učestvovala u spasavanju savezničkih pilota tokom Drugog svjetskog rata". Zagorka Grahovac, poslanica opozicionog Pokreta za pravdu i red u NSRS, ističe za RSE da je rezolucija reakcija na "pojačane proustaške narative u BiH, ali i u susjednoj Hrvatskoj". "To je više bila reakcija, uzvratna, nego što je bila rezolucija koja bi osudila jednako sve radnje koje eventualno vrijeđaju neke druge narode. Bio je jedan prijedlog da se nakon riječi ustaške doda riječ četnička, koju smo odbacili, jer smatram da bi na jedan ozbiljniji način trebalo pristupiti osudi slične ideologije sa svih strana i naravno, ono što vrijeđa sve druge narode u BiH", izjavila je Grahovac. Ona smatra da bi promjene naziva ulica i uklanjanje spomenika osobama povezanim s ratnim zločinima, kako iz devedesetih, tako i iz Drugog svjetskog rata, zadirale u istoriju i kulturu. Ističe da svjedočanstva o prošlosti treba očuvati, ali da o svakom slučaju treba odlučivati pojedinačno. Prošlost se koristi kao 'samoposluga'Istoričar Hrvoje Klasić ocijenio je za RSE da je najnoviji slučaj donošenja rezolucije o istorijskim temama u RS dokaz nemogućnosti objektivnog suočavanja s prošlošću na Balkanu. "Ljudi se prema prošlosti odnose kao prema samoposluzi, uzmu samo ono što im u tom trenutku odgovara", naveo je. Kao ključni problem ističe činjenicu da balkanska društva izbjegavaju suočavanje s vlastitim zločinima. "Vole čistiti tuđe dvorište, ali vlastite grijehe niti priznaju niti o njima žele govoriti", navodeći upravo kao primjer revizionizam o četničkom pokretu u Drugom svjetskom ratu. "Ustaše su zločinci i saradnici nacističkog i fašističkog režima, odgovorni za genocid. No, istovremeno se prešućuju zločini i saradnja drugih pokreta, posebno četnika predvođenih Dražom Mihailovićem. Zaboravlja se da su četnici su u Bosni i Hercegovini imali sporazume o saradnji s ustašama, ranjeni su se liječili u njihovim bolnicama, a porodice poginulih dobijale su penzije od NDH", naveo je Klasić. Podsjetio je i na kraj rata, kada je, kako kaže, Mihailović tražio pomoć od Ante Pavelića, poglavnika ustaškog režima u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, uključujući prolaz, oružje i lijekove, što je i odobreno. Zaključio je da političari i dalje koriste prošlost za mobilizaciju birača, jer "kada nemaju šta ponuditi u budućnosti, posežu za temama iz prošlosti." Dvostruki standardi nakon usvajanja Rezolucije u RSRezolucija u RS predviđa da se uklone sva obilježja, spomenici, murali i nazivi koji baštine ustašku, fašističku i nacističku ideologiju. Kao primjer se navodi spomenik na groblju u Modranu kod Derventa, podignut u čast poginulim pripadnicima HVO-a, oblikovan u formi slova "U" i obilježen šahovnicom koja počinje bijelim poljem, simbolom koji je koristila NDH. Sa druge strane, četnički simboli i obilježja u RS i dalje ostaju neupitna i netaknuta. Osim spomen kompleksa kod Višegrada, širom Republike Srpske postoje spomenici, nazivi ulica i memorijali posvećeni Ravnogorskom pokretu. U Bijeljini, na sjeveroistoku zemlje, već pet godina postoji spomenik Mihalioviću, postavljenom na istoimenom trgu. Jedna od ulica u Istočnom Sarajevu nosi naziv po vođi Ravnogorskog pokreta, a spomenik postoji i u Brčko distriktu, kao trećoj administrativnoj jedinici u BiH. Kontinuitet se ogleda i u simbolima iz posljednjeg rata. Na ulazu u Kalinovik stoji mural s likom Ratka Mladića, a u njegovom rodnom mjestu podignut je i spomenik koji na njega podsjeća. Osim toga murali i grafiti sa likom Mladića i dalje se nalazi u brojnim gradovima, pa i u Banjaluci. U Banjaluci već nekoliko godina na jednoj od zgrada, udaljenoj svega par stotina metara od sjedišta Ministarstva unutrašnjih poslova, stoji i mural sa nazivom Radovana Karadžića. Obojica su pred Haškim tribunalom osuđeni na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti i genocida u Srebrenici, tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka u Bosni I Hercegovini. BiH nema zakon o zabrani ideologija koje osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam. Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH.

Američke obavještajne agencije upozorile su u najnovijem godišnjem izvještaju da Zapadni Balkan ostaje područje pojačanih političkih tenzija i vanjskih utjecaja, uz posebno istaknutu ulogu Rusije u destabilizaciji regije. U izvještaju "Annual Threat Assessment 2026", koji objavljuje Ured direktora nacionalne obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država, navodi se da je rat u Ukrajini produbio podjele između Zapada i Moskve, što se reflektira i na Balkan. Rusija, kako se navodi, "podstiče nestabilnost između Srbije, koju favorizira, i Kosova", ali i "podržava odvajanje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine". Američke službe procjenjuju da su etničke i političke podjele u regiji i dalje izražene, te da predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik, posebno u kombinaciji s utjecajem stranih aktera. Zapadni Balkan se u izvještaju opisuje kao prostor u kojem se prelamaju interesi velikih sila, a postojeće krize i neriješeni sporovi, uključujući odnose Srbije i Kosova, te unutrašnje političke odnose u Bosni i Hercegovini, ostaju ključni izvori nestabilnosti, navedeno je u izvještaju objavljenom 18. marta. Izvještaj upozorava i na širi spektar prijetnji u Europi, uključujući politički utjecaj, dezinformacije i pokušaje narušavanja sigurnosne arhitekture, pri čemu se Balkan posmatra kao posebno osjetljivo područje. Izvještaj upozorava i na šire globalne prijetnje, među kojima se izdvajaju rastuće nadmetanje velikih sila, prije svega između Sjedinjenih Američkih Država, te Kine i Rusije, kao i ubrzani razvoj cyber napada i tehnologija koje se mogu koristiti za destabilizaciju država. Također se naglašavaju rizici od terorizma, organiziranog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje, koji i dalje predstavljaju dugoročne sigurnosne izazove. Izvještaj upozorava i na trajnu prijetnju terorizma, posebno pojedinaca ili manjih grupa inspiriranih ekstremističkim ideologijama, koji djeluju bez direktne veze s organiziranim mrežama. Iako su kapaciteti velikih terorističkih organizacija oslabljeni, rizik od napada niskog intenziteta i dalje ostaje prisutan, uključujući i u Evropi, stoji u izvještaju.

Dok se iz pojedinih političkih krugova širi priča o Bosni i Hercegovini kao mjestu potencijalnog "sukoba civilizacija", stanovnici Sarajeva i Banjaluke, sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, ne znaju mnogo o tome. "Sva ta priča o 'sukobu civilizacija' je bespredmetna i čista budalaština. Ova izjava koju su potpisali je dobra, jer treba 'udarati' kontru političarima u Republici Srpskoj", kaže Sarajlija Edin. On na taj način komentariše Izjavu o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH, koju su u Sarajevu 18. marta potpisala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Potpisnici su osudili pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice. Aid iz Sarajeva, pak, kaže kako mu nije jasno kome se potpisnici izjave obraćaju niti šta je njena svrha. "Oni bi na više stolica sjedili i više pravaca ugodili. U RS-u su pametni, znaju šta rade, imaju ciljeve, a mi u Federaciji ne znamo šta ćemo i prepucavamo se. Narod je drugačiji. Moramo mi na Balkanu da se držimo zajedno. Mali smo i nejaki, drugi nam kroje kapu. Pustite priče i velikim Hrvatima, Bošnjacima i Srbima, trebamo biti ljudi", kaže on. Izjava koju su potpisali zvaničnici u Sarajevu naišla je na političku osudu predstavnika vladajuće stranke u Republici Srpskoj, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji najavljuju da će tražiti da se o tome izjasni i Skupština RS. Međutim, Banjalučani sa kojima je RSE razgovarao nisu upoznati sa deklaracijom bošnjačkih zvaničnika. Penzioner Đorđe kaže da bilo kakav sukob postoji "samo u glavama političara dok ga u glavama naroda nema". Po njegovim riječima, suživot sa različitim religijama i narodima ne samo da je moguć, nego je već tu. "Kako ne postoji, samo treba rastjerati ove lopove sa vlasti, i biće odmah", smatra on. Nastavnica Saša kaže da taj konflikt, ukoliko uopće postoji, nije samo u BiH. "Mislim da na nivou Evrope ima određenog smisla, hrišćanstvo, islam, susret u Bosni, i te razlike i sukobi, može imati nekog smisla, geopolitički, istorijski, ali ne bih rekla da se to samo ovdje dešava. Na momente sam potpuno deprimirana tom temom, ali sa druge strane, kad gledam klince, neke druge stvari, to djeluje mnogo bolje", kazala je ona. 'Izjava bila neophodna'U izjavi (Potpisnici izjave su ukazali da je na djelu zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka i odbacuje se narativ o "sukobu civilizacija". Poručeno je da islamski identitet nije prepreka sekularnom uređenju države, te da Bošnjaci pripadaju evropskom kulturnom i političkom prostoru. Ističe se i opredijeljenost za suprotstavljanje "šovinističkim prijetnjama" i osudu govora mržnje prema svim zajednicama u BiH, uz poziv pravosudnim institucijama da sankcioniraju takve pojave. U dokumentu se naglašava da Bosna i Hercegovina može biti poligon za "sukob civilizacija", već društvo susreta različitih kultura, religija i identiteta. Upozoreno je i na njegove potencijalno opasne posljedice, čiji je cilj, kako se navodi, "antidržavna secesionistička politika".)ukazuje na "antidržavnu secesionističku politiku", a potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa u kojima se spominju "konstrukcije o ugroženosti kršćana od muslimana i široko rasprostranjenom antisemitizmu u BiH". Analitičar i istraživač Hikmet Karčić smatra da je takav dokument bio neophodan, imajući u vidu da je u posljednjih nekoliko mjeseci prepoznat obrazac djelovanja u "antimuslimanskoj i antibosanskoj retorici". "Vidjelo se da postoji tendencija da se pokušava ocrniti BiH kao država na međunarodnom planu i prikazati kao mjesto u kome je nemoguće živjeti, dok su Bošnjaci prikazani kao strani element s kojima je suživot nemoguċ”, kazao je za RSE. Izjava je potpisana nakon što su se proteklih nekoliko mjeseci u javnom prostoru intenzivirali istupi koji BiH prikazuju kao prostor potencijalnog sukoba civilizacija. Takve ocjene su se, uglavnom, mogle čuti od političara iz RS, među kojima je najglasniji bio Dodik, koji je govorio o navodnom islamskom radikalizmu i BiH kao neodrživoj državi. Među onima koji su zastupali slične stavove bio je i Max Primorac, suradnik američke Fondacije Heritage, koji je u javnim istupima opisivao Sarajevo kao centar ekstremizma i upozoravao na navodnu ugroženost kršćana. Analitičar Karčić ističe da se, tokom nedavne posjete zvaničnika iz RS-a Sjedinjenim Američkim Državama, prema dostupnim informacijama među materijalima nalazile i brošure kojima se politička situacija u BiH interpretira kroz prizmu "sukoba civilizacija". Pri tome se koristi koncept koji je 90-ih godina popularizirao američki politolog Samuel P. Huntington, u tezi "Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka". "Radi se o recikliranju starih teza u svrhu pridobijanja pažnje. Ta teorija nije tačna, a BiH je primjer toga. Trideset godina nakon rata imamo suživot, kakav-takav, nemamo sukoba i, iako imamo političku nestabilnost, država funkcionira", kazao je. Kako kaže, radi se o kampanji koja ima političku i nacionalističku pozadinu i nema veze s realnošću. "Šokantna je činjenica da niko nije reagovao na izjave, poput onih da je BiH potencijalna baza za radikalizam. Sve to se prešućuje što je zabrinjavajuće", naveo je. Izjava došla kasno?Izjava bošnjačkih zvaničnika o osudi govora mržnje potpisana je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Do toga je došlo na inicijativu Islamske zajednice u BiH, Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet" i Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI). Među potpisnicima su predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i institucija kulture. Mirsad Tokača, predsjednik Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, smatra da ona neće ništa promijeniti, ističući da dolazi kasno i da je donesena mimo državnih institucija. Tokača, također, ističe da su među potpisnicima osobe koje su godinama na najvišim funkcijama i koje su, kako tvrdi, nedjelovanjem odgovorne za "neprijateljski narativ usmjeren prema Bošnjacima". "Vuku teret neuspjeha, promašenih ciljeva i nejasnih politika. Da su objašnjavali diplomatama u svijetu šta BiH zaista jeste, i radili to na pravi način, ne bismo imali danas nikakvu opasnost od kojekakvih 'laprdanja'. Ovdje se radi o ljudima koji trebaju djelovati unaprijed, a uvijek su u defanzivi. Kaskamo i ne reagujemo na vrijeme. Kad eskalira, tek tada se sjete, ali na pogrešan način i u pogrešnoj proceduri", kazao je. Za Tokaču je sporno i to što je izjava usvojena mimo insitucija države, jer smatra da je morala biti donesena u Parlamentu BiH. "Iza takvih stvari ne treba da stoji nijedna vjerska zajednica. Mi smo sekularna država. Moramo se boriti protiv islamofobije kao i narativa koji su usmjereni protiv svih građana. Moramo poslati takvu vrstu poruke i to su morali pokušati kroz Parlament BiH", kazao je. Rješenje za daljnje suzbijanje retorike, kojom se širi mržnja i netrpeljivot, vidi isključivo u procesuiranju odgovornih. "Nećete nikad spriječiti da postoje ljudi koji recimo relativiziraju genocid nad Bošnjacima, ali imate zakone i postoje institucije. Ako ne insistirate da one rade svoj posao, o čemu onda pričamo", kazao je. Govor mržnje nije posebno definiran kao krivično djelo u BiH, već se procesuiranje vrši kroz djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Za to djelo prijavljivan je, među ostalima, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zbog izjava koje Tužiteljstvo BiH treba ispitati kao potencijalno poticanje nacionalne i vjerske mržnje. Gostujući na platformi LindellTV, tokom nedavnog boravka u SAD, Dodik je iznio niz spornih kvalifikacija o Bošnjacima i Sarajevu. Između ostalog, naveo je da su "muslimani u Bosni surađivali s nacističkim režimom", da su " otvarali logore za djecu u Drugom svjetskom ratu", te da "muslimani oduzimaju imovinu Srbima u BiH". Za ova djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Suradnja na tekstu: Goran Katić

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je 19. marta u Banjaluci kako je "Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini", koja je potpisana u Sarajevu dan ranije, "protuustavna i zabrinjavajuća sa stanovištva srpskog naroda kao hrišćanskog naroda". Ovu izjavu su u Sarajevu potpisali 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice. Dodik je rekao kako se radi o "dokazu da Bošnjaci nikada nisu prihvatili Dejtonski sporazum", te da "odbija svaku mogućnost da je neko izvršio agresiju na BiH". "Pokušavaju da se brane od islamofobije, da se bore protiv kategorije da je u BiH na djelu sukob civilizacija. Nije tačno da mi mrzimo Bošnjake. SNSD nisu nikakvi separatisti, mi smo srpske patriote koji žele da očuvaju srpska nacionalna prava", rekao je Dodik. On je najavio kako će inicirati predstavnike vlasti u bh. entitetu Republika Srpska da se izjasne o ovom dokumentu, te da će o tome raspravljati i Skupština RS. Šta je potpisano u Izjavi?U "Izjavi o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini" se ističe i opredijeljenost da se suprotstavi "šovinističkim prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i osudi svaka manifestacija govora mržnje prema Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i Jevrejima, Romima ili pripadnicima bilo koje druge zajednice u BiH". U osudi o nametanju narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", u Izjavi se navodi kako se radi "o zlonamjernoj kampanja demonizacije Bošnjaka zbog činjenice da kulturno pripadaju i islamskom civilizacijskom krugu". "Ne pristajemo na kreiranju diskursa o sukobu civilizacija. Ne smatramo islamski identitet preprekom u sekularnom uređenju države. Bošnjaci pripadaju Evropi, stoga snažno podupiremo politiku koja nas vodi ka EU i NATO-u", navodi se u Izjavi. U Izjavi se navodi i kako BiH "nije i ne može biti poligon za sukob civilizacija". "Njena istorija svjedoči o susretu tradicija kultura i religija. Za Bošnjake je BiH pluralno i sekularno društvo u kojima različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića. Ne pristajemo na polarizaciju bh. društva i kreiranje diskursa o sukobu civilizacija", ističe se u izjavi i dodaje kako "Bosna i Hercegovina i Bošnjaci pripadaju Evropi i njenoj kulturnoj i istorijskoj tradiciji". "Opredijeljeni smo da štitimo mir, te apelujemo da potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma dijele s nama ove vrijednosti", ističe se. Među potpisnicima su, između ostalog, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, Zukan Helez, ministar odbrane BiH, Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN-u, Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i kulturnih institucija. Inicijatori za potpisivanje izjave su Islamska zajednica u BiH, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).