Domovinski pokret, stranka radikalne desnice u Hrvatskoj, ponovno pokušava "progurati" rezoluciju o Hrvatima u Bosni i Hercegovini u fokus političke scene, dok vladajuća koalicija u Hrvatskoj još ne zauzima jedinstven stav o tom dokumentu. Domovinski pokret, koji je koalicijski partner Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Vladi Republike Hrvatske, 17. juna je objavio rezoluciju "o poboljšanju političkog položaja Hrvata u BiH", o kojoj bi se potom izjašnjavao Sabor Hrvatske. Njen tekst (Prijedlog rezolucije Domovinskog pokreta polazi od tvrdnje da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda te poziva Hrvatsku da aktivnije štiti njihove interese. Dokument predviđa reformu izbornog sistema u BiH, uključujući mogućnost uspostave posebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika, te zagovara veću političku, kulturnu, jezičku i teritorijalnu autonomiju Hrvata u BiH. Rezolucija također poziva Zagreb da nastavi finansijsku i političku podršku hrvatskim institucijama u BiH, koristi sve raspoložive mehanizme u Evropskoj uniji, uključujući mogućnost veta, radi zaštite interesa Hrvata, te jača saradnju s Hrvatskim narodnim saborom BiH. U dokumentu se osuđuje ono što autori nazivaju "preglasavanjem" Hrvata na izborima, a predlaže se i sankcionisanje političkih aktera za koje smatraju da doprinose takvoj praksi. U uvodnom dijelu dokumenta Domovinski pokret pozitivno se osvrće na Herceg-Bosnu, ratnu političku tvorevinu bosanskih Hrvata, navodeći njenu ulogu u očuvanju položaja Hrvata u BiH i stvaranju uslova za Dejtonski mirovni sporazum. Herceg-Bosna je ukinuta Vašingtonskim i Dejtonskim sporazumom, dok su politički i vojni lideri nekadašnje Herceg-Bosne pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osuđeni za ratne zločine i udruženi zločinački poduhvat.), u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, ide u smjeru uspostave posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH. U Domovinskom pokretu tvrde da je cilj osigurati "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječiti da "drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda". U ranijim istupima iz te stranke navodili su da, ako ne bude dogovora o uspostavljanje hrvatske izborne jedinice, treba razmotriti obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Washingtonskim sporazumom (Herceg-Bosna formalno je prestala postojati nakon potpisivanja Sporazuma u Washingtonu u martu 1994. godine, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob i uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine. Hrvatska Republika Herceg-Bosna, prvobitno osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 18. novembra 1991. godine, bila je samoproglašena i međunarodno nepriznata političko-teritorijalna struktura uspostavljena tokom rata u BiH, od tadašnjeg političkog i vojnog vrha bosanskohercegovačkih Hrvata.) iz 1994. godine. U saopćenju nakon sastanka Domovinski pokret naveo je da je s HDZ-om Hrvatske razgovarao o usuglašavanju teksta rezolucije, ističući da je cilj prijedloga, između ostalog, "prvi korak uspostave zasebne izborne jedinice u Federaciji BiH". Navode da će se nastaviti razgovori između DP-a i HDZ-a radi usuglašavanja konačnih stajališta. "Cilj je pred koalicijske partnere, političke čimbenike te hrvatsku, bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost izaći s prijedlogom koji će biti provediv, utemeljen na međunarodnim sporazumima i u najboljem interesu hrvatskog naroda u BiH", saopćeno je iz DP-a. Produbljivanje podjelaI prije nego što je finalizirana, rezolucija, osim oštrih reakcija u Sarajevu, izaziva i trzavice unutar vladajuće koalicije u Hrvatskoj u kojoj je glavna snaga HDZ, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Sve se dešava u momentu kada je Evropski parlament usvojio rezoluciju o BiH, kojom insistira na očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH, uz odbacivanje politika koje produbljuju etničke podjele. Evropski parlament usvojio je 17. juna godišnju rezoluciju o BiH u kojoj je naglasio značaj očuvanja ustavnog poretka i teritorijalnog integriteta BiH. To je u suprotnosti sa stavom Domovinskog pokreta koji potencira jačanje etničkog principa unutar već složenog dejtonskog sistema BiH. Evropski parlament usvojio rezolucije o BiH, Kosovu i Crnoj Gori: Podrška reformama, upozorenja zbog krize Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je 17. juna da se čeka zvaničan stav institucija, ističući da je taj prijedlog grubo zadiranje u nadležnosti i suverenitet BiH. "Nadam se da vlasti u Hrvatskoj neće pod pritiskom radikala i populista koji nemaju rješenja za probleme u Hrvatskoj, nego se bave ovim temama. Ako budu, adekvatno ćemo na to odgovoriti", kazao je. Albin Muslić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, kazao je za RSE da je riječ o "potpuno neprihvatljivom uplitanju u unutrašnja pitanja BiH". "Neprihvatljivo je da se politička stranka iz jedne države upliće u unutrašnja pitanja druge države", kazao je Muslić, ocjenjujući da se radi o inicijativama koje "vode dodatnim podjelama". Predstavnici HDZ-a BiH i dio političkih aktera iz Hrvatske godinama insistiraju na izmjenama Izbornog zakona BiH pozivajući se na princip takozvanog legitimnog predstavljanja, prema kome hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne bi trebalo biti moguće izabrati bez dominantne podrške birača hrvatske nacionalnosti. Taj zahtjev povezuju s izborom Željka Komšića, za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, za kojeg tvrde da je biran pretežno glasovima iz sredina s bošnjačkom većinom. Jedan od ranijih prijedloga HDZ-a BiH predviđao je posebna izborna područja u Federaciji BiH i model koji bi osigurao da kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva mora imati podršku u kantonima s većinskim ili značajnim hrvatskim stanovništvom. 'Beznačajna inicijativa'Politički analitičar iz Hrvatske Žarko Puhovski ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da inicijativa Domovinskog pokreta neće imati bitnih posljedica ni u Hrvatskoj ni u BiH. "Ona je pokušaj Domovinskog pokreta da naglasi svoju ulogu na desnici - desno od HDZ-a. Taj tekst u ovoj ili onoj verziji ostaje tekst manjinskog partnera i predstavlja pokušaj da se propagandnom i poluskandaloznom izjavom dobije veći prostor u javnosti. No, nema ni govora o podršci koalicijskih partnera", kazao je Puhovski. Smatra da pravi problem ne treba tražiti u prijedlogu Domovinskog pokreta koja, kako tvrdi, neće postati dio zvanične politike Hrvatske, nego u tome što u BiH "desetljećima izostaju bitne političke odluke". "Ostaje problem ozbiljne nepravde prema Hrvatima. Problem je što se mnogi u BiH zgražavaju što se netko izvana miješa u poslove BiH, a ne vide da je pravi problem što se BiH sama ne miješa u svoje poslove, jer se ne donose političke odluke", smatra Puhovski. Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno. Posljednji razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH, početkom 2022. u Neumu, koji su održani uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije, okončani su bez rezultata. Most: Da li su Hrvati u Bosni i Hercegovini neravnopravni?Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni. Puhovski kaže da u ovom trenutku ne vidi mogućnost za kompromis. "Predstavnici sve tri konstitutivna naroda pokazali su se blaženo nesposobnim donositi bitne odluke što ne bi bio problem da te iste ljude ponovno biraju i onda će se svi čuditi što se izvana intervenira za BiH", istaknuo je. Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predlagale su ranije da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH. Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata, a na takozvanom legitimnom predstavljanju inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata Dom naroda Parlamenta BiH. Državni parlamentarac Muslić upozorava da vlasti u BiH imaju obavezu da provedu nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava u kojima je navedeno da BiH treba ukloniti ustavnu diskriminaciju. "Potpuno je neprihvatljivo uvođenje nekih superkantona ili super izbornih jedinica na način da se diskriminacija utvrđena konačnim presudama rješava uvođenjem novih oblika diskriminacije”, kazao je. Ustavnim položajem i izbornim zakonodavstvom, kako kaže, nezadovoljni su svi narodi i građani BiH. "Zbog postojećeg ustavnog sistema i izbornog zakona postoji nezadovoljstvo i među Bošnjacima na teritoriji RS jer se ne mogu kandidirati. Ne možemo stvari posmatrati tako da je samo jedan narod u BiH ugrožen, a drugi nisu. Treba težiti zakonima i ustavu koji su otporni na svaki oblik diskriminacije", kazao je Muslić. Pojašnjava da je za svaku ozbiljniju promjenu Ustava BiH potrebna entitetska većina, odnosno dvotrećinska podrška u Zastupničkom domu, što je veoma teško postići. "Ako postoji želja za društveno-političkom stabilizacijom, potrebno je mijenjati Ustav i Izborni zakon tako da se ukloni svaki oblik diskriminacije, bez obzira na to da li je riječ o Hrvatima, Bošnjacima ili bilo kome drugom", kazao je. Kakav je stav HDZ-a?Ukoliko bude utvrđen konačan tekst rezolucije Domovinskog pokreta i on bude upućen Saboru Hrvatske, ne može dobiti "zeleno svjetlo" bez podrške koalicijskih partnera iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Obraćajući se novinarima, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman (HDZ) nije odgovorio na pitanje hoće li je podržati. "Podržavamo svaki napor koji ide prema jednakopravnosti Hrvata. Važno nam je da su inicijative koje dolaze od Hrvata u BiH autentične, mi podržavamo njihove stavove", kazao je. Istaknuo je da Hrvatska od 2018. ima Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini za koju je kazao da je kvalitetna platformom koja sadrži temeljna načela hrvatske politike prema BiH. Ponovio je stajalište da Hrvati u BiH ne ostvaruju u punoj mjeri prava zajamčena Daytonskim sporazumom te da je "nužno promijeniti izborni zakon kako bi se uklonile diskriminacije u izbornom postupku". Ni predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, 8. juna tokom posjete Sarajevu, nije se izričito ogradio od inicijative svojih koalicijskih partnera, ali je tada rekao da se radi o ideji koja predstavlja "napor za političkom vidljivošću". Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, odnosno Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH te Srbin iz Republike Srpske. Takvo rješenje u praksi onemogućava građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, poput Jevreja, Roma i ostalih, da budu kandidati za Predsjedništvo BiH. Slična ograničenja postoje i u Domu naroda Parlamenta BiH, u kome u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba. Evropski sud za ljudska prava donio je više presuda protiv BiH, utvrđujući diskriminaciju u političkom sistemu. Za provedbu tih presuda potrebna je ustavna i zakonska reforma u Parlamentu BiH, što podrazumijeva dvotrećinsku većinu, do čega do danas nije došlo.

Italijanski istražitelji zaplijenili su fotografiju i prigušivač tokom pretresa kuće jednog od četvorice osumnjičenih u istrazi o navodnim snajperistima koji su tokom opsade Sarajeva dolazili u Bosnu i Hercegovinu kako bi pucali na civile, javila je italijanska novinska agencija ANSA. Pretres su po nalogu Tužiteljstva u Milanu proveli pripadnici specijalne jedinice karabinjera ROS kod 64-godišnjeg muškarca iz pokrajine Alessandria. Istražitelji smatraju da bi pronađena fotografija mogla pomoći u utvrđivanju njegovog eventualnog boravka u Bosni i Hercegovini tokom rata. Prema navodima iz istražnih dokumenata, bivša partnerica osumnjičenog izjavila je da joj je govorio kako je tokom rata devedesetih odlazio u Bosnu zajedno s ljudima koji su za vikend dolazili da djeluju kao snajperisti i pucaju na muslimane. Tvrdila je i da joj je pričao o ljudima koje je ubio, zbog čega je navodno imao noćne more. Žena je rekla i da je posjedovao fotografiju na kojoj je prikazan u vojnoj opremi na nepoznatoj lokaciji za koju se pretpostavlja da je u Bosni, kao i prigušivač za oružje. Osim njega, pod istragom su još trojica italijanskih državljana. Tužiteljstvo ih sumnjiči za ubistva civila tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, uključujući žene, djecu i starije osobe, pucajući iz položaja na brdima oko grada. Istraga je pokrenuta nakon prijave italijanskog pisca Ezija Gavazzenija, koji je godinama prikupljao svjedočenja o navodnim "vikend-snajperistima" iz Italije. U međuvremenu, istragu o "vikend-snajperistima" pokrenulo je i Federalno tužiteljstvo Belgije, i to o potencijalnoj umiješanosti belgijskih državljana. Za 29. juni u sjedištu Eurojusta u Hagu zakazan je sastanak istražitelja iz Italije, Belgije i Bosne i Hercegovine radi koordinacije daljih aktivnosti u predmetu. Tokom gotovo četverogodišnje opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto ubijeno dijete stradalo je od snajperskog hica, dok je više od 14.000 djece ranjeno. Do danas nijedan pojedinačni snajperista nije procesuiran ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u presudama protiv najviših zvaničnika Republike Srpske zaključio je da je snajperska kampanja imala za cilj teroriziranje civila u Sarajevu.

Evropski parlament usvojio je 17. juna Rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se navodi da svaka buduća tranzicija u vezi sa Kancelarijom visokog predstavnika (OHR) mora biti sprovedena uz puno poštovanje ustavnog poretka, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Rezolucija je usvojena na osnovu godišnjeg izveštaja o BiH koji je prethodno podržao Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (AFET). Za Rezoluciju je glasalo 478 evropskih poslanika, 116 je bilo protiv, a 54 uzdržana. U usvojenom dokumentu Evropski parlament izražava žaljenje zbog ostavke visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), te ponavlja podršku OHR-u i misiji EUFOR Altea, ističući njihovu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u zemlji. Parlament je Rezolucijom odbacio narative koji podstiču etničke podele, istorijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Poslanici su izrazili zabrinutost zbog dugotrajnih političkih blokada, govora mržnje, secesionističke retorike i podrivanja državnih institucija, ocenjujući da takvi trendovi dodatno slabe poverenje građana i usporavaju evropski put zemlje. Rezolucijom se osuđuje i saradnja vlasti Republike Srpske sa ruskim zvaničnicima i subjektima pod međunarodnim sankcijama, uz upozorenje da takvi odnosi predstavljaju rizik za bezbednost i stabilnost Bosne i Hercegovine. Evropski parlament je takođe izrazio zabrinutost zbog stranog mešanja i kampanja dezinformisanja, posebno iz Rusije i Srbije. U dokumentu se pozdravlja reformska agenda Bosne i Hercegovine i pozivaju domaće vlasti da ubrzaju njeno sprovođenje. Evropski parlament ponovio je podršku evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, naglašavajući da napredak ka članstvu zahteva jačanje demokratskih institucija, vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i zaštitu osnovnih prava svih građana. Izvestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, Ondžej Kolar (Ondrej), poručio je da članstvo u Evropskoj uniji ne može biti uzeto zdravo za gotovo, te da politički lideri u BiH moraju pokazati veću sposobnost postizanja dogovora i sprovođenja reformi. Evropski parlament je u rezoluciji pozvao političke lidere u Bosni i Hercegovini da obnove posvećenost evropskim integracijama, okončaju političke opstrukcije i imenuju glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Naglašeno je da proces evropskih integracija treba da doprinosi političkoj koheziji zemlje, a ne produbljivanju postojećih podela.

Baza s više od 50.000 ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine objavljena je na dark webu početkom juna i predstavljena kao evidencija jedne od institucija bh. entiteta Republika Srpska, Agencije za agrarna plaćanja. Desetak dana kasnije nadležne institucije još ne mogu potvrditi da su podaci zaista procurili iz njihovog sistema, a prve analize, saznaje Radio Slobodna Evropa, ukazuju da bi moglo biti riječ o kombinaciji informacija prikupljenih iz različitih izvora. Iza objave podataka stoji hakerska "INF GRUPA", koja, prema nezvaničnim saznanjima Radija Slobodna Evropa djeluje iz Srbije, te je već izvela nekoliko hakerskih napada u Srbiji i Hrvatskoj. Kako je za RSE potvrdio nezvanični izvor iz Vlade RS-a, koji je imao uvid u objavljenu "bazu", više od 50.000 ličnih podataka praktično su besplatno ponuđeni objavom na dva teško dostupna foruma na "dark webu". "To je bućkuriš podataka. Tu ima svega. Kriminalci na kriminalnom forumu su rekli 'ovo je government' i 'ovo ti je vezano za Vladu Republike Srpske'. Oni su to napisali, a mi sad to uzimamo kao činjenicu. A tu ima podataka dosta građana i iz entiteta Federacija BiH, ima dosta i iz Brčko distrikta, ima netačnih podataka", naveo je izvor RSE. Prema njegovim riječima, objava od koje je sve krenulo zasniva se na jednom screenshotu koji je podijeljen masovno i koji ne otkriva dovoljno informacija o stvarnom porijeklu podataka. Nalog Dark Web Informer na X-u objavio je početkom juna da se na hakerskim forumima dijeli baza podataka povezana s domenom vladars.rs, koju cyber sigurnosni izvori povezuju s grupom "INF GRUPA". "Dark web" je dio interneta koji nije dostupan putem uobičajenih pretraživača i kojem se pristupa posebnim alatima, a često se koristi za anonimnu komunikaciju i razmjenu podataka. Nadležne institucije u RS tvrde da trenutno nema dokaza da je došlo do proboja informacionog sistema, dok saznanja ukazuju da bi moglo biti riječ o kombinaciji ličnih podataka građana iz različitih izvora iz cijele BiH. Prema ocjenama stručnjaka, bez obzira na to odakle potiču, ovakvi podaci, koji uključuju imena, adrese i identifikacione brojeve, mogu biti iskorišteni za zloupotrebe identiteta i druge oblike prevare. Iz institucija RS nisu odgovorili na upit RSE o tome jesu li oštećeni građani obaviješteni o ovom curenju podataka. Poljoprivrednici zabrinutiPoljoprivrednici u RS-u zabrinuti su zbog cijele situacije, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice. Bakajlić je za RSE rekao da ga još niko nije kontaktirao iz Ministarstva poljoprivrede, a ni iz Agencije za agrarna plaćanja. Naveo je kako je veliki strah među članovima tog Udruženja od moguće zloupotrebe podataka i gubitka novca. "Zovu mene kao predsjednika Udruženja, pitaju ko ima sredstava na računu, da diže i sklanja. Ljudi žive od toga, prebacuju sredstva od podsticaja. Ovdje treba neko debelo da odgovara ako se utvrdi da je to tačno. U naredna dva do tri dana ćemo kontaktirati nadležno Ministarstvo da dobijemo objašnjenje. Dosta ljudi se prepalo i podiglo sredstva", rekao je Bakajlić. Iz Ministarstva poljoprivrede RS-a nisu odgovorili na upit RSE o mogućem curenju podataka i ugroženosti korisnika podsticaja. Šta kažu institucije u Republici SrpskojAgencija za agrarna plaćanja Republike Srpske saopštila je 15. juna da, nakon provjere svojih evidencija, nije pronašla bazu podataka koja bi "po strukturi, obimu i sadržaju odgovarala onoj koja se pojavila na dark webu". Kako navode, takva zbirka podataka "ne može biti generisana" iz njihovog informacionog sistema u formi u kojoj je prikazana, a kao dodatni indikator ističu i odstupanje u broju korisnika, oko 51.000 zapisa u objavljenoj bazi u odnosu na približno 45.000 korisnika u njihovim registrima. Istog dana i premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da u ovom trenutku nije potvrđeno da su objavljeni podaci zaista iz sistema Agencije. Naveo je da su prve informacije ukazivale da se ne radi o njihovim evidencijama, ali da se provjere i dalje provode, te da je Agencija stavljena pod poseban režim kontrole kako bi se utvrdilo šta se tačno dogodilo i da li je eventualno došlo do proboja sistema. Iz Odjeljenja za računalno-bezbjednosne incidente (CERT RS) entitetske Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije za RSE poručuju da je "prerano donositi zaključke o prirodi incidenta, dok su sve provjere u toku". Ističu da se konačna ocjena da li je riječ o hakerskom napadu, neovlaštenom pristupu ili drugom obliku curenja podataka, može dati tek nakon završetka tehničkih i istražnih procedura. Napominju da objava i osnovnih ličnih podataka predstavlja određeni sigurnosni rizik za građane, posebno u kontekstu mogućih prevara i zloupotrebe identiteta. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nije dostavilo dodatne odgovore na upit Radija Slobodna Evropa, već je proslijedilo ranije zvanično saopštenje u kojem se navodi da policija, zajedno sa Agencijom za informaciono-komunikacione tehnologije RS, preduzima mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica u vezi s objavom podataka. Šta je poznato o 'INF GRUPI' i njihovim ranijim napadima u regionu?Informacije o "INF GRUPI" počele su se pojavljivati u javnosti krajem maja 2026. godine nakon niza incidenata u zemljama regiona, prije svega u Hrvatskoj i Srbiji. U više slučajeva ista grupa preuzela je odgovornost za napade ili se njihovo ime pojavilo u objavama na forumima na dark webu. I dalje nije otkriveno ko stoji iza ove hakerske grupe. Jedan od prvih zabilježenih incidenata dogodio se krajem maja 2026. u Hrvatskoj, kada je hakirana web stranica Ministarstva rada, mirovinskog sistema, porodice i socijalne politike. Tokom tog napada, stranica je bila privremeno preuzeta, a na njoj su ostavljene poruke nacionalističkog u uvredljivog sadržaja. Na stranici je bila objavljena i poruka "Smrt ustašama, živela Velika Srbija". Uz poruku su, prema objavama medija, bili prikazivani i dodatni vizualni elementi, uključujući animacije i link na Telegram kanal grupe, što ukazuje na pokušaj da se napad iskoristi za javni i propagandni efekt. U istom kontekstu pojavile su se i tvrdnje na dark web forumima da je kompromitovana baza podataka ovog Ministarstva, sa procjenama da je riječ o desetinama hiljada zapisa građana, iako obim i izvor tih podataka nisu službeno potvrđeni. Iz Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) Hrvatske naveli su za RSE da ne mogu komentarisati pojedinačne sigurnosne incidente niti iznositi procjene o mogućim počiniocima ili povezanosti različitih napada. Uputili su na Zavod za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS) kao nadležno tijelo za oblast kibernetičke sigurnosti, ali odgovor od te institucije do objave teksta nije stigao. U isto vrijeme kada je izveden napad na hrvatsko ministarstvo, incidenti povezani s istim imenom zabilježeni su i u Beogradu, gdje su na displejima u javnom gradskom prevozu prikazivane kratke poruke političkog i socijalnog karaktera. Prema dostupnim informacijama, na ekranima autobusa pojavljivali su se natpisi "Slava Vučiću" i "Povećajte vozačima satnicu". Ovaj slučaj ukazuje da mete napada nisu bili isključivo informacioni sistemi i baze podataka, već i sistemi za javno informisanje građana. Nekoliko dana kasnije, ime "INF GRUPA" pojavilo se i u vezi s navodnim curenjem baze podataka Fudbalskog kluba Dinamo iz Zagreba, gdje je na forumima objavljeno da je kompromitovano oko 50.000 korisničkih zapisa, uključujući lične podatke poput imena, kontakata i drugih informacija. U tim objavama navedeno je da su podaci distribuirani besplatno na dark webu, bez zahtjeva za otkupom. Osim toga, u Hrvatskoj su zabilježeni i slučajevi koji uključuju zdravstveni sektor, konkretno domove zdravlja u Istri, gdje su se pojavile informacije o mogućem curenju podataka. Nakon tih navoda reagovala je Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZOP), koja je pokrenula nadzor kako bi se utvrdilo da li je došlo do povrede zaštite ličnih podataka. U Srbiji se isto ime povezivalo s incidentima koji uključuju institucije poput Fudbalskog saveza Srbije, gdje su mediji izvještavali o navodima da je baza podataka kompromitovana ili ponuđena na prodaju. Detalji o obimu i autentičnosti tih podataka nisu zvanično potvrđeni, ali se slučaj uklapa u obrazac objava koje prate druge incidente. Radio Slobodna Evropa zatražio je informacije od Sekretarijata za javni prevoz, Posebnog tužilaštva za visokotehnološki criminal u Beogradu i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, ali ni iz jedne od tih institucija do sada nije dostavljen odgovor. Incident koji 'može imati ozbiljne posljedice' za građaneStručnjak za cyber sigurnost Saša Mrdović za RSE ocjenjuje da slučaj iz RS-a, iako zabrinjavajući, nije neočekivan. Kako kaže, riječ je o incidentu koji može imati ozbiljne posljedice za građane čiji su podaci objavljeni, ali se uklapa u širi kontekst načina na koji se informacioni sistemi razvijaju. Prema njegovim riječima, BiH tek ulazi u intenzivniju fazu digitalizacije, što znači da sistemi nisu uvijek jednako zaštićeni. "Takve stvari se dešavaju i mnogo razvijenijim sistemima, ali to ne znači da ne treba raditi na zaštiti", smatra Mrdović. On naglašava da potpuna sigurnost ne postoji, ali da postoje osnovne mjere koje mogu značajno smanjiti rizik, kontrola pristupa, sigurni protokoli i adekvatna organizacija sistema. Posebnu pažnju skreće na moguće posljedice za građane. Prema njegovim riječima, i osnovni lični podaci, poput imena, adrese i identifikacionog broja, mogu poslužiti kao osnova za zloupotrebe. To može uključivati lažno predstavljanje, kreiranje identiteta na internetu ili korištenje tuđih podataka u različite svrhe. Govoreći o motivima, navodi da svi napadi nisu nužno motivisani novcem. U slučajevima kada nema zahtjeva za otkup, moguće je da se radi o pokušaju privlačenja pažnje ili stvaranja reputacije, ali i o aktivnostima koje imaju druge ciljeve. Agencija za zaštitu osobnih podataka Hrvatske (AZOP), koja je ranije reagirala i u slučajevima sumnji na curenje podataka u Hrvatskoj, upozorava da objava ličnih podataka na dark webu može povećati rizik od phishing napada, krađe identiteta i drugih oblika prevara. Građanima preporučuju dodatni oprez prilikom otvaranja elektronske pošte i odgovaranja na nepoznate pozive, kao i promjenu lozinki i uključivanje dvofaktorske autentifikacije gdje god je to moguće. Raniji slučajevi hakerskih napada u BiHSlučaj objave podataka koji se dovodi u vezu s Agencijom za agrarna plaćanja nije prvi incident koji otvara pitanje sigurnosti informacionih sistema u Bosni i Hercegovini. Jedan od najozbiljnijih zabilježen je u septembru 2022. godine, kada je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bila meta cyber napada. Tada je došlo do blokade glavnog servera, a internet stranica i e-mail sistem institucije danima nisu bili dostupni, što je paralizovalo rad institucije i onemogućilo pristup važnim informacijama. Napad je trajao duže vrijeme, a vlasti su pokrenule istragu bez javno objavljenih konačnih rezultata. Taj slučaj je tada označen kao upozorenje na ranjivost državnih sistema. U narednim godinama, prema podacima stručnjaka i sigurnosnih izvještaja, zabilježeni su i napadi na druge institucije. Tokom 2023. i 2024. godine, hakerski napadi su pogodili integrisani zdravstveni informacioni sistem Republike Srpske i Poresku upravu RS, gdje su se na internet forumima pojavili fragmenti podataka i pristupnih informacija. Osim toga, kao mete cyber napada spominju se i Savjet ministara BiH, javna preduzeća poput Sarajevogasa, kao i bolnice i fakulteti, što ukazuje da su napadi obuhvatali i državne i javne servise. Jedan od novijih slučajeva zabilježen je 2024. godine u Sarajevu, kada je potvrđeno hakiranje informacionog sistema Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS). U tom slučaju hakerska grupa je tvrdila da je preuzela podatke iz sistema i navodno tražila otkup od 180.000 dolara za vraćanje pristupa.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je apelaciju koja se odnosi na slučaj Milorada Dodika, proglasivši je neprihvatljivom odlukom sudije pojedinca u maju 2026. godine, potvrđeno je iz tog Suda za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dodik se Sudu žalio nakon što je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i razriješen dužnosti predsjednika entiteta Republika Srpska, tvrdeći da su mu odlukama domaćih institucija povrijeđena prava. U odgovoru Suda na upit RSE ne navodi se konkretan razlog odbacivanja apelacije, već se ističe da su razlozi obrazloženi u samoj odluci, donesenoj u skladu sa Pravilom 52A Suda. Pravilo 52A omogućava da sudija pojedinac odbaci predstavku kao neprihvatljivu već u početnoj fazi postupka, bez detaljnog razmatranja merituma. Takve odluke su konačne, donose se uz kratko obrazloženje i protiv njih ne postoji pravo žalbe. Iz Dodikove stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata nisu željeli komentirati odluku iz Strazbura. U Sudu ističu kako su odluka uz sudijsko obrazloženje dostavljeni apelantu ili njegovom pravnom zastupniku, a za RSE su pojasnili kako postoji više razloga zbog kojih neka apelacija može biti odbačena, u skladu sa Smjernicama o prihvatljivosti koje Sud koristi. U tom dokumentu se pojašnjava da Sud odbacuje predstavke, između ostalog, ako nisu iscrpljena domaća pravna sredstva, ako su podnesene izvan propisanog roka ili ako Sud smatra da su očigledno neosnovane. Takođe, Sud neće razmatrati predmet ako ne spada u nadležnost Konvencije ili ako podnosilac nije pretrpio značajnu štetu. Ova odluka dolazi nakon što je Evropski sud za ljudska prava, ranije, u aprilu ove godine, odbio i zahtjev Dodikovog pravnog tima za izricanje privremene mjere kojom se tražila obustava izvršenja presuda domaćih sudova u Bosni i Hercegovini. Zahtjev je bio podnesen na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda, koje se primjenjuje samo u izuzetnim slučajevima kada postoji neposredan rizik od nepopravljive štete po osnovna prava. Milorad Dodik je pravosnažno osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. Na osnovu te presude prestao mu je mandat predsjednika Republike Srpske, što su potvrdile i druge pravosudne instance u zemlji. Apelacija Evropskom sudu za ljudska prava podnesena je u januaru ove godine.

Nakon višegodišnjeg prisustva kroz infrastrukturne i energetske projekte, te obrazovne i kulturne programe, Kina je u Bosni i Hercegovini dobila i istraživački centar koji slijedi koncept vanjske politike Xi Jinpinga. Istraživački centar za izgradnju zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva, koji je u Sarajevu prije nekoliko dana otvorila kineska ambasada, predstavljen je kao platforma za akademsku i stručnu razmjenu u oblasti diplomacije i međunarodnih odnosa. Kineski zvaničnici ocijenili su, tokom otvaranja, da dolazi u vrijeme "velikih globalnih promjena koje pokazuju da države ne mogu djelovati izolirano, zbog čega su ključni dijalog, suradnja i razmjena iskustava". Iz Ambasade Kine u Bosni i Hercegovini nisu odgovorili na upit RSE o tome šta će biti konkretni ciljevi i aktivnosti centra, o čemu nije želio govoriti ni koordinator te ustanove Faruk Borić. Obraćajući se tokom otvaranja centra u Sarajevu, ambasadorica Kine Li Fan ocijenila je da je to "važan događaj u odnosima između BiH i Kine". Kazala je i da očekuje da će ta ustanova postati važna platforma za akademska istraživanja i stručnu razmjenu. Tokom ceremonije otvaranja, kojoj su prisustvovali kineski i bh. zvaničnici, moglo se čuti i da je cilj razvijanje istraživanja o transformacijama međunarodnog poretka te povezivanje BiH sa međunarodnim akademskim krugovima. Govoreći o otvaranju istraživačkog centra, Damir Kapidžić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da se radi o obliku "meke moći". "To jeste projiciranje određenih misli, bilo o globalnom poretku, bilo o uređenju država izvan Kine", kazao je. Šta je koncept 'zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva'?Koncept "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva" u kineskim zvaničnim dokumentima opisuje se kao dio šire vizije međunarodnih odnosa, zasnovane na multilateralizmu i globalnoj saradnji. Realizira se kroz mrežu partnerskih istraživačkih i akademskih centara u više država. U radovima Joshuue Eisenmana, američkog stručnjaka za kinesku vanjsku politiku, ovaj pristup se koristi za opis načina na koji Kina gradi i održava mreže odnosa u inostranstvu kroz kombinaciju političkih, ekonomskih i institucionalnih instrumenata. Specijal RSE: Kina na BalkanuInstitut za zajednicu zajedničke budućnosti čovječanstva osnovan je 2019. godine pri Kineskom univerzitetu za komunikacije, sa zadatkom promocije koncepta i uspostavljanja partnerskih centara u inostranstvu. Prema javno dostupnim izvorima, od 2020. godine uspostavljen je niz povezanih centara zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva u različitim državama, poput onog u Pakistanu. Sarajevski centar predstavljen je kao inicijativa povezana s Kineskim univerzitetom za vanjske poslove u Pekingu. Na tom univerzitetu od početka 2025. djeluje istoimeni istraživački centar, koji je otvorio Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova i visoki zvaničnik Komunističke partije Kine. On je tada naveo da je izgradnja "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva" izvorna ideja kineskog predsjednika Xi Jinpinga dok centar treba pružiti teorijsku, političku, komunikacijsku i kadrovsku podršku kineskoj diplomaciji. Analitičarka za odnose Kine i Zapadnog Balkana i predsjednica organizacije ESTIMA, Ana Krstinovska, smatra da je teško odvojiti akademsku dimenziju ovakvih inicijativa od šire kineske vanjskopolitičke strategije. "Istinsko akademsko istraživanje podrazumijeva akademsku slobodu, a u slučaju Kine akademsko izražavanje podređeno je općim smjernicama i okvirima koje postavlja partijska država. Zbog toga možemo očekivati istraživanja koja će selektivno birati primjere i argumente kako bi Kinu prikazala u pozitivnom svjetlu, uz vrlo ograničen prostor za osporavanje ili kritičku raspravu", kaže Krstinovska za RSE. Zbog čega je centar otvoren u Sarajevu?Kapidžić smatra da je razlog otvaranja Centra u ovom dijelu Evrope, to "što nije povezan sa NATO-om". "Ali isto tako nije povezan sa Evropskom unijom. To odsustvo prisustva u zapadnim međunarodnim organizacijama daje mogućnost Kini da ovdje projicira svoje, hajde reći, političke i ideološke namjere", kaže Kapidžić. On dodaje i kako u Bosni i Hercegovini postoji jako međunarodno prisustvo, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, te da "Kina isto tako želi da ima dio tog međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini". Za Kapidžića će ovakav koncept kineske strategije, posebno u regiji Zapadnog Balkana i uloga centra koji je otvoren u Bosni i Hercegovini, zavisiti isključivo od toga koliko novca bude uloženo. "Ako se samo radi o centru koji ima određene programe i hajde reći više kao promocija djelovanja Kine, tu se ne može mnogo ostvariti. Ukoliko te centre prati jedna ekstenzivna međunarodna pomoć, slično kao USAID, tu se kroz određeno vrijeme, može itekako ostvariti utjecaj, jer 'meka moć' se uvijek mora ostvariti ne samo prisustvom nego i podrškom. I to može biti sve, od zdravstva, pa do stvari, koje se tiču podrške medijima", navodi on. Nastavak ranijih inicijativaLjiljana Stević, direktorica Konfucijevog instituta na Univerzitetu u Banjoj Luci, smatra da se novi centar može posmatrati kao nastavak ranijih kineskih inicijativa usmjerenih na proučavanje savremene kineske politike i međunarodnih odnosa. Stević ističe da nije upoznata o konkretnim planovima rada i institucionalnim okvirom, ali da naziv centra upućuje na koncept "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva", koji zauzima značajno mjesto u savremenom kineskom spoljnopolitičkom diskursu. "I često se povezuje sa vizijom međunarodnih odnosa koju promoviše kinesko rukovodstvo", kazala je, dodajući da može predstavljati prostor za proučavanje savremenih kineskih političkih koncepata, međunarodne saradnje i transformacije kineske diplomatske misli". Stević, koja je autorica radova o kineskoj kulturnoj diplomaciji i konceptu "meke moći" iz ugla Kine u regionu i u BiH, kaže za RSE da, s obzirom na način na koji je centar koncipiran, teško se može posmatrati kao isključivo akademsku instituciju. "Njegov rad vjerovatno će se odvijati na presjeku istraživačke, stručne i diplomatske saradnje", kaže Stević. Istaknula je da brojne evropske države decenijama razvijaju specijalizovane istraživačke centre posvećene Kini, koji okupljaju stručnjake sposobne da analiziraju kineske izvore i savremene političke koncepte iz njihove izvorne perspektive. "Ukoliko bi bio razvijan u sličnom pravcu, mogao bi doprinijeti boljem razumijevanju kineske diplomatije, političke misli i razvojnih strategija, što bi BiH omogućilo da kinesko prisustvo sagledava izvan pojednostavljenih narativa koji Kinu predstavljaju isključivo kao prijetnju ili isključivo kao priliku“, istaknula je. 'Širi obrazac kineskog djelovanja'Za razliku od Stević, koja naglašava akademsku dimenziju centra, Krstinovska smatra da ga treba posmatrati prvenstveno u kontekstu kineske strategije međunarodnog utjecaja. "Centar će vjerovatno predstavljati još jedan alat i kanal za širenje službenih kineskih stavova, jačanje kineske meke moći te intelektualnog prisustva u Bosni i Hercegovini i regionu. Dolazi u trenutku općeg slabljenja zapadne podrške i angažmana, što bi moglo povećati njegov uticaj, normalizirati prisustvo Kine u akademskim i analitičkim krugovima te pojačati odjek kineskih narativa u bh. društvu i šire", navodi ona. Dodaje da ovakve institucije treba posmatrati u kontekstu kineskih širih diplomatskih i političkih nastojanja. "Centar će svakako podsticati dijalog, ali na kontrolisan način i bez prostora za ozbiljnu kritiku. Istovremeno će imati dvostruku funkciju: služit će kao platforma za prikupljanje podataka i povratnih informacija o kineskim aktivnostima u regionu, ali i kao kanal za širenje, testiranje i promociju ključnih ideja i poruka kineske vanjske politike", smatra Krstinovska. Prema njenim riječima, osnivanje sličnih centara nije nova pojava. "Slične aktivnosti mogli smo vidjeti i ranije kroz centre povezane s inicijativom 'Pojas i put', kao i kroz različite mehanizme saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope", kaže ona. U javno dostupnim istraživanjima kineskog djelovanja u BiH ocijenjeno je da se utjecaj manifestira, uglavnom, kroz ekonomske, institucionalne i kulturne instrumente, a manje putem direktnih političkih kanala. Najveći dio kineskih aktivnosti odnosi se na projekte u energetskom i infrastrukturnom sektoru, uključujući one kroz kreditne aranžmane i ugovore s kineskim kompanijama. Oni su nerijetko predmet javnih rasprava o financijskim uvjetima i zbog nedovoljne transparentnosti. Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija govore da se od 2010. do 2022. godine BiH zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom, za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja.

Države članice Evropske unije pokušaće da na sastanku 15. juna pronađu zajednički jezik o novom visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je među temama na agendi sastanka ministara spoljnih poslova zemalja članica EU, koji se održava u Luksemburgu. Sastanku će prisustvovati i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je pre početka sastanka izrazila nadu da će se EU "ujediniti oko kandidata za poziciju visokog predstavnika". "Prema mom mišljenju, rad visokog predstavnika trebalo bi da funkcioniše na način da će vrlo brzo postati nepotreban, tako da će Bosna i Hercegovina povratiti puni suverenitet i da više neće biti potrebno donošenje odluka uz međunarodni nadzor", rekla je Kos. "Mi u Evropskoj komisiji pripremamo buduću viziju Bosne i Hercegovine", dodala je. Nakon najavljene ostavke sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, Savet za implementaciju mira (PIC) na sastanku održanom 4. juna nije postigao saglasnost o izboru novog šefa Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR). Dominirale su razlike u stavovima između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Italija je za ovu poziciju kandidovala 76-godišnjeg Antonija Zanardija Landija, koji ima podršku SAD. Novi sastanak PIC planiran je za kraj juna. Iz Ambasade Nemačke u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa rekli su da su "blizu odluke o nasledniku visokog predstavnika". "Odlučni smo da pronađemo kandidata koji ujedinjuje i koji će moći da radi sa svim stranama, uključujući domaće interesne grupe, na sprovođenju mandata visokog predstavnika. Održavaju se intenzivne konsultacije i spremni smo da se ponovo sastanemo sa našim partnerima u PIC kako bismo što pre finalizovali imenovanje. Važno je da bude izabran kandidat sa evropskim profilom, koji je podoban i kvalifikovan kao naslednik, kako bi se obezbedio uredan prelazak u junu", navela je Ambasada. Dodala je i da je cilj da se "postigne konsenzus do kraja juna kako bismo se mogli fokusirati na izbore u oktobru".

U Perspektivi u Brčkom mladi govore o ličnoj odgovornosti za promjene, uticaju porodice i okruženja na formiranje stavova te izazovima s kojima se žene i dalje suočavaju u društvu. Ističu da "sve kreće od nas", upozoravaju da "problem je i starijih i mlađih" te ukazuju na uvriježene predrasude da je "muškarac sposobniji za posao". Poručuju da se ne trebamo vraćati "na probleme koji su prije bili, nego da pravimo novu, zdraviju zajednicu".

Više od 2.000 osoba osumnjičenih za ratne zločine počinjene tijekom ratova na području bivše Jugoslavije još nije bilo predmetom istraga nacionalnih pravosuđa, upozorio je 12. juna glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz obraćajući se Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Brammertz je rekao da su nacionalna pravosuđa preuzela ključnu odgovornost za nastavak procesuiranja ratnih zločina nakon završetka rada međunarodnih tribunala, ali da pred njima i dalje stoji opsežan posao. "U zemljama bivše Jugoslavije više od 2.000 osumnjičenih tek treba biti predmet istraga", rekao je Brammertz tijekom redovitog izvješća Vijeću sigurnosti o radu Mehanizma, nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu. Dodao je da vlasti Ruande i dalje tragaju za više od 1.000 osoba osumnjičenih za sudjelovanje u genocidu iz 1994. godine. Brammertz je istaknuo da uspjeh nacionalnih sudova u procesuiranju ratnih zločina u velikoj mjeri ovisi o dokazima, stručnosti i potpori koju pruža njegov ured. "Države članice dosljedno naglašavaju koliko je moj ured neophodan u pružanju podrške njihovom radu", rekao je Brammertz. Govoreći o nasljeđu međunarodnih sudova, Brammertz je podsjetio da su Ujedinjeni narodi tijekom protekla tri desetljeća ostvarili "neusporedive rezultate na području međunarodne kaznene pravde". Prema njegovim riječima, pred međunarodnim tribunalima i Mehanizmom optužene su ukupno 254 osobe, osuđene 154, a više nema bjegunaca koje traže te institucije. "To je potvrda predanosti Ujedinjenih naroda pravdi i odgovornosti", rekao je. Brammertz je također upozorio da su negiranje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca i dalje prisutni u društvima pogođenima sukobima. "Istina je danas potrebnija nego ikada", rekao je, dodajući da pomirenje ovisi o priznavanju i poštovanju patnje svih žrtava bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost. Naglasio je važnost očuvanja arhiva Mehanizma i javnog pristupa dokumentaciji kako bi se sačuvala sjećanja na žrtve i omogućilo obrazovanje budućih generacija o počinjenim zločinima. Na kraju obraćanja predložio je da Mehanizam zadrži odgovornost za izvršenje kazni izrečenih pred međunarodnim sudovima, dok bi mandat Ureda tužitelja za pružanje pomoći nacionalnim pravosuđima bio prenesen na Tajništvo Ujedinjenih naroda zajedno s dijelom osoblja i arhivske građe. Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove osnovan je 2010. godine kako bi preuzeo preostale funkcije tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu nakon završetka njihovih mandata.

Ustavni sud Republike Srpske ponovo je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja u političkom sistemu Bosne i Hercegovine – ovlasti visokog predstavnika i odnos entitetskih institucija prema državnim sudskim odlukama. U Službenom glasniku RS, naime, 10. juna je objavljeno "Obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti", u kojem je entitetski sud doveo u pitanje ovlaštenja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da nameće zakone. Navedeno je kako "za to nema ovlaštenja u Ustavu BiH, ali ni prema deklaracijama Savjeta za implementaciju mira u BiH". U obavještenju se kritikuje odlučivanje Ustavnog suda BiH koji takve akte tretira kao legalne propise. Ovaj dokument dolazi uoči izbora novog visokog predstavnika, nakon ostavke Christiana Schmidta 10. maja, te usvajanja Deklaracije u Skupštini RS kojom se od Savjeta bezbjednosti UN-a traži da okonča mandat visokog predstavnika i zatvori OHR. Mandat visokog predstavnika u BiH definisan je Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, koji mu daje nadzor nad civilnom implementacijom mirovnog sporazuma. Kasnije su mu dodata bonska ovlaštenja, koja mu omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući zakone i smjene zvaničnika. Ustavni sud BiH u više navrata je potvrdio da takve odluke imaju karakter domaćih zakona u momentu kada se primjenjuju u pravnom sistemu BiH. Profesor ustavnog prava Davor Trlin dovodi u pitanje nadležnost Ustavnog suda RS da ocjenjuje ustavnost rada državnih institucija, uključujući i funkciju visokog predstavnika. On u izjavi za Radio Slobodna Evropa upozorava i da bi taj dokument mogao poslužiti političkim elitama u entitetu kao "pravni izgovor za vlastito ponašanje". Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH, Ustavnog suda BiH, kao ni iz Delegacije EU u BiH, do trenutka objave teksta, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o stavu Ustavnog suda RS. Da li stav Ustavnog suda RS znači da odluke visokog predstavnika nisu obavezujuće?Ustavni sud Republike Srpske nije odgovorio direktno na upit Radija Slobodna Evropa da li njihov stav, s obzirom da je objavljen i u Službenom glasniku RS, znači da odluke visokog predstavnika nisu obavezujuće u tom entitetu. "Ustavni sud Republike Srpske prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavještava najviše ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mišljenja i prijedloge za donošenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi obezbjeđenja ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana, organizacija i zajednica na temelju nadležnosti koja je propisana odredbom Amandama XLII stav 1. tačka 1. Ustava Republike Srpske", navodi se u odgovoru na upit RSE. Ni u objavljenom Obavještenju, Ustavni sud RS ne kaže direktno da odluke visokog predstavnika u BiH ne važe, ali dovodi u pitanje njihov pravni osnov i način na koji se primjenjuju u pravnom sistemu BiH. Pojednostavljeno, sud tvrdi da visoki predstavnik prema Dejtonskom sporazumu nije dobio pravo da donosi zakone, već da je tu ulogu preuzeo naknadno, kroz proširena ovlaštenja. Ustavni sud RS, kako se navodi, smatra da visoki predstavnik nije dio ustavnog sistema BiH i da njegova ovlaštenja nisu jasno definisana ni Ustavom ni Dejtonskim sporazumom. Ističu i kako se, kroz svoje odluke i zakone, visoki predstavnik “ponaša kao institucija koja ima vrlo široku moć, čak i veću od domaćih vlasti”. Prema njihovom tumačenju, visoki predstavnik na taj način postaje neka vrsta "posebne vlasti", koja djeluje iznad izabranih institucija i građana, iako za to, kako tvrde, nema jasan pravni osnov. Sud dodatno zamjera i Ustavnom sudu BiH, navodeći da svojim odlukama "praktično potvrđuje takvu ulogu visokog predstavnika, jer prihvata njegove zakone i smatra ih važećim, iako ne želi da ocjenjuje da li on uopšte ima pravo da ih donosi". Standardne nadležnosti Ustavnog suda RS uključuju ocjenu usklađenosti zakona i drugih akata s Ustavom RS, odlučivanje o ustavnosti zakonodavnog postupka, te tumačenje Ustava na entitetskom nivou. Rizik od istraga i pravne nesigurnosti nakon istupa Ustavnog suda RSPostoji realna opasnost da bi istup Ustavnog suda Republike Srpske, ukoliko se počne tumačiti kao osnov za nepoštovanje odluka državnih institucija, mogao dovesti do pokretanja istraga i dodatne pravne nesigurnosti, upozorava za RSE profesor ustavnog prava Davor Trlin. "Bojim se da bi se došlo u rizik da se budu provodile istrage za neizvršavanje odluka Ustavnog suda, napad na ustavni poredak i slična krivična djela", rekao je Trlin. On naglašava da entiteti nemaju ovlaštenja da jednostrano dovode u pitanje odluke institucija na državnom nivou, niti da utiču na njihovo funkcionisanje. "Funkcionalnost institucija na državnom nivou ne mogu biti predmet unilateralnih odluka bilo kojeg entiteta, ni Republike Srpske ni Federacije BiH, niti bilo kojeg organa u okviru tih entiteta. Prema aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je nastavila svoje pravno postavljanje kao država pod međunarodnim pravom. Entiteti su dužni u potpunosti poštovati Ustav i odluke državne institucije uključujući i međunarodne elemente koji su ugrađeni u ustavni sistem", istakao je. Trlin dodaje da mu je "čudno" što se Ustavni sud RS oglašava "baš u ovom momentu", iako je imao ranije dosta prilika. "Vidjećemo da li je ovo samo doneseno da se koristi za političke poene ili za stvarno djelovanje", naveo je, dodajući da ovakvo ponašanje entitetskog Ustavnog suda može samo da izaziva produbljivanje pravne nesigurnosti, podsjećajući da je funkcija visokog predstavnika definisana međunarodnim sporazumima. Iako ne misli da je riječ o obavezujućoj odluci Ustavnog suda RS, Trlin je mišljenja da bi vlasti u RS mogle da pokušaju da iskoriste to mišljenje Raniji pokušaji osporavanja nadležnosti visokog predstavnikaOvo nije prvi put da se u Republici Srpskoj pokušava osporiti provođenje odluka visokog predstavnika. U proteklim godinama usvajani su zakoni i zaključci kojima se nastojalo ograničiti njihovo važenje, ali su takvi pokušaji nailazili na reakcije međunarodne zajednice i Ustavnog suda BiH, koji je poništavao te pokušaje. Posebno značajan trenutak bio je 2023. godine, kada je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, uvodeći krivično djelo neizvršavanja njegovih odluka. Prema tim izmjenama, službena lica koja ne provedu odluke visokog predstavnika mogu biti kažnjena zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, uz dodatne zabrane obavljanja funkcija. Upravo na osnovu tih odredbi Sud Bosne i Hercegovine je 2025. godine osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Ta presuda dodatno je učvrstila praksu prema kojoj se odluke OHR‑a smatraju obavezujućim u pravnom sistemu BiH, bez obzira na politička osporavanja.

Navijačka atmosfera zahvatila je glavni grad Bosne i Hercegovine uoči večerašnje utakmice protiv Kanade na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Zastave krase zgrade, građani nose reprezentativna obilježja, a napetost uoči utakmice osjeća se na ulicama i u javnom prijevozu.

Iz Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa kako su članice Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini "blizu odluke o nasljedniku visokog predstavnika", nakon razgovora prošle sedmice. "Nastavljamo s komunikacijom. Prema našem viđenju, odluka uz konsenzus je ključna", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) 12. juna, nakon upita da li je proteklih dana razgovarano o novom visokom predstavniku, te da li će dogovor biti postignut do kraja juna. Vijeće za provedbu mira (PIC) 4. juna nije postiglo saglasnost oko izbora novog šefa Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) zbog razlika u stavovima koje su imali Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. "Odlučni smo pronaći kandidata koji ujedinjuje i koji će moći raditi sa svim stranama, uključujući domaće interesne grupe, na provedbi mandata visokog predstavnika. Održavaju se intenzivne konsultacije i mi smo spremni ponovo se sastati s našim partnerima u PIC-u kako bismo što prije finalizirali imenovanje. Važno ostaje da bude izabran kandidat s evropskim profilom koji je pogodan i kvalifikovan kao nasljednik, kako bi osigurao uredan prelazak u junu", navodi se u odgovoru za RSE iz njemačke ambasade. Dodaje se i kako je cilj da se "postigne konsenzus do kraja juna kako bismo se mogli fokusirati na izbore u oktobru". "Uvjereni smo da ćemo ispoštovati taj rok. Ostajemo posvećeni EU angažmanu u BiH", zaključuje se u odgovoru. Dan ranije iz italijanske ambasade u BiH je za RSE rečeno kako je Antonio Zanardi Landi i dalje kandidat Italije na mjesto visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. "Kandidatura ambasadora Zanardija Landija odražava snažnu posvećenost Italije Zapadnom Balkanu, kao i euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i šire regije Zapadnog Balkana", navodi se u odgovoru, te dodaje kako je Zanardi Landi "pravi kandidat oko kojeg članice Vijeća za provedbu mira mogu postići konsenzus", rečeno je iz ambasade Italije u BiH na upit Radija Slobodna Evropa da li ta zemlja ostaje pri svom prijedlogu. Imenovanje Antonia Zanardia Landia podržavaju SAD, a bio je među najčešće spominjanim kandidatima za novog visokog predstavnika u BiH. Naredno zasjedanje PIC-a se očekuje krajem juna. Šta je rečeno iz SAD i EU nakon sastanka PIC-a?Američka ambasada u BiH saopštila je nakon sjednice 4. juna da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko visoko kvalifikovanog talijanskog kandidata". Ukazala je na "neuspjeh EU da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata", ističući razočarenja, jer su "podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika". Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH, te zemalja EU koje su članice Upravnog odbora PIC-a, u zajedničkom saopštenju su poručili da su posvećeni nastavku konsultacija i približavanje stavova s partnerima. Navode i da cijene saradnju sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, te da su za daljnje razgovore o kandidatu koji bi bio integrativni faktor u provedbi mandata visokog predstavnika. O detaljima nesuglasica oko kandidata nisu govorili, nego su naveli da bi novi visoki predstavnik trebao dolaziti iz države članice EU, imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo. Sadašnji visoki predstavnik u BiH, njemački diplomata Christian Schmidt, najavio je u maju da odlazi s dužnosti visokog predstavnika u BiH, nakon što je proveo pet godina na toj poziciji. Podnoseći ostavku, koju je obrazložio ličnim razlozima, najavio je da u BiH ostaje do izbora njegovog nasljednika, s ciljem očuvanja institucionalnog kontinuiteta uoči oktobarskih opštih izbora u BiH. Pored 76-godišnjeg Antonia Zanardia Landia, među kandidatima se nalazi i René Troccaz, aktuelni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji uživa podršku Francuske i još nekoliko država.

"Rusija je više puta pokazala da je nepouzdan snabdjevač gasom, koristeći energente kao geopolitičko sredstvo pritiska. U skladu s ciljevima EU inicijative REPowerEU, ohrabrujemo ugovorne strane Energetske zajednice da postepeno diversifikuju svoje izvore snabdijevanja i rade na potpunom ukidanju uvoza ruskog gasa." Ovo se navodi u odgovoru Evropske unije na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi nedavnih sastanaka zvaničnika entiteta Republika Srpska (RS) sa predstavnicima ruske energetske kompanije Gazprom, u trenutku kada Evropska unija (EU) najavljuje postepenu obustavu uvoza ruskog plina. "Planirani gasovod Istočna interkonekcija, koji bi povezao sjeverni dio zemlje s rutom TurkStream, ne bi doprinio naporima Bosne i Hercegovine da diverzifikuje izvore snabdijevanja i smanji zavisnost od ruskog gasa, već bi dodatno učvrstio njenu zavisnost od jednog dobavljača", navodi se iz EU za RSE. Dodaje se kako energetska sigurnost treba da se "u najvećoj mogućoj mjeri, ostvaruje kroz prelazak na energetski sistem zasnovan na obnovljivim izvorima energije, koji koristi lokalne resurse, smanjuje izloženost vanjskim rizicima u snabdijevanju i podržava razvoj otpornog i modernog energetskog sektora". "Takav pristup dugoročno mnogo efikasnije jača energetsku nezavisnost nego širenje infrastrukture za fosilna goriva. Također podsjećamo da se Bosna i Hercegovina, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i svoje Reformske agende, obavezala na provođenje reformi usmjerenih na energetsku tranziciju, dekarbonizaciju i usklađivanje s energetskim i klimatskim politikama Evropske unije", dodaje se iz EU za RSE. Prethodno je iz State departmenta za RSE rečeno da će Sjedinjene Američke Države pažljivo pratiti one u Bosni i Hercegovini koji "daju prioritet političkoj prednosti nad energetskom sigurnošću, zasnovanoj na pouzdanoj američkoj energiji i prekidu ovisnosti o ruskom plinu". O čemu je razgovarano u Santkt Peteburgu?Zvaničnici RS, među kojima su bili predstavnici Vlade i lider vladajuće stranke u tom entitetu Milorad Dodik, razgovarali su proteklih dana sa rukovodstvom Gazporma u Sankt Peterburgu. Posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju plinovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura. On bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim plinom. Nakon sastanka krajem maja, ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je da taj bh. entitet ostaje važan partner Gazproma u razvoju plinske infrastrukture. BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom plinu koji se, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Vlast u Federaciji BiH planira gradnju plinovoda Južna interkonekcija, kojim bi plin stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj, a u projekt su uključeni američki investitori. BiH godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara plina, koji u zemlju ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, sa najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu u okviru predmeta sa dokazima iz kriptovane aplikacije Sky. Na meti pravosuđa našao se Zdravko Šagolj (70), bivši komandant Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Konjicu, poznatiji pod nadimcima "Piske" i "General", koji posjeduje državljanstva Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Šagolj se tereti za učešće u međunarodnom švercu 505 kilograma kokaina, čija se ulična vrijednost procjenjuje na 50 miliona eura. Prema navodima optužnice, Šagolj je djelovao kao dio organizovane kriminalne grupe koja je operisala na području Južne Amerike, Evrope i zemalja regiona. Plan je bio da se ogromna količina narkotika prokrijumčari iz Ekvadora, preko grčke luke Pirej, pa sve do luke Ploče u Hrvatskoj, odakle je droga trebala biti prebačena na ilegalno narko-tržište u BiH i susjednim zemljama. Uloga optuženog Šagolja u ovoj složenoj operaciji bila je ključna. Prema optužnici, on je bio zadužen da unutar kriminalne mreže osigura nesmetan prolazak narko-kontejnera preko carinskog terminala u luci Ploče. Kao i u većini istraga protiv organizovanog kriminala, ključni dokazi izvučeni su iz zaštićenih komunikacija. Članovi ove grupe, uključujući i Šagolja, za koordinaciju i ugovaranje detalja šverca koristili su kriptovanu Sky aplikaciju. Kokain je bio sakriven u brodskom kontejneru među legalnom pošiljkom banana. Droga je, kako navode iz Tužilaštva, bila namijenjena za više različitih naručilaca sa područja Zapadnog Balkana. Zdravko Šagolj "Piske" tereti se za teška krivična djela: organizovani kriminal i neovlašteni promet opojnim drogama.