Prvi put od osnivanja Međunarodnog sajma knjige u Sarajevu, koji se održava duže od tri decenije, među izlagačima se našla i Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini, što je u kontekstu rata u Ukrajini otvorilo pitanje simbolike i poruke takvog prisustva. Uz slogan "Put knjige, koji povezuje prošlost i budućnost – od pisane riječi do digitalnog doba", sarajevski Sajam knjige traje do 27. aprila. Riječ je o jednom od najvećih izdavačkih događaja u BiH, koji okuplja više od 200 izlagača iz regije i Evrope, među kojima je i Ambasada Rusije u BiH. I dok organizatori sajma tvrde da se radi o kulturnoj razmjeni i promociji knjiga, koje treba odvojiti od politike, iz Ambasade Ukrajine u BiH upozoravaju da "država koja vodi ničim izazvan rat i sistematski krši međunarodne norme ne bi smjela imati mogućnost koristiti kulturu kao instrument legitimacije svoje politike". Ambasada je stava da prisustvo zvanične ruske diplomatske misije na sajmu izaziva "ozbiljne moralne dileme". Ova dilema se ne odnosi na samu književnost, već na državnu prezentaciju, jer su ruski klasici već uobičajen dio ponude domaćih i regionalnih izdavača, što se ne dovodi u pitanje. Šta kažu organizatori?Šenaj Avdić, direktor sarajevskog centra Skenderija, koji je organizator Sajma knjiga, kazao je za RSE da, uz rusku ambasadu, sudjeluju i zemlje poput Grčke, Španjolske, Irana, Turske i Saudijske Arabije. "U kontekstu rata u Ukrajini, mi nismo politička organizacija. Njima nije zabranjeno prisustvo niti promocija. Ovdje nema promocije rata, mržnje i dok god se to ne dešava, nemamo pravo da zabranjujemo. Ne vidim nikakav razlog dok god tu zajedno izlažu, bez ikakve mržnje", kazao je Avdić. Najavljujući sudjelovanje na sajmu, Ambasada Rusije je na društvenim mrežama objavila da posjetiteljima predstavljena djela klasične i savremene ruske književnosti, tekstove o ruskim znamenitostima i periodična izdanja o istorijskim i društvenim temama. Osim što su potvrdili da prvi put sudjeluju, predstavnici ruske Ambasade u BiH na Sajmu za RSE nisu mogli govoriti o sudjelovanju na ovoj manifestaciji. Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini godinama se ne libi da otvoreno komentira unutrašnja politička pitanja u BiH, uz istovremeno njegovanje bliskih odnosa s rukovodstvom entiteta Republika Srpska koji je više puta zagovarao secesiju entiteta i nepoštovanje državnih institucija BiH. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, ambasada i njen šef Igor Kalabukhov javno su prenosili stavove Moskve, koja negira napade na civile, optužujući ukrajinske vlasti za nasilje. Ukrajinska upozorenjaZa ukrajinskog ambasadora Volodymyra Bachynskog neprihvatljivo je da ruska država ima direktan prostor za predstavljanje na jednom od važnih kulturnih događaja u Sarajevu. "Smatramo neprihvatljivim da država koja vodi agresivni rat protiv Ukrajine koristi međunarodne kulturne platforme za promoviranje svog prisustva i vlastitih propagandnih narativa", naveo je. Bachynski je stava da "Rusija ne može zaklanjati iza kulture, dok sistematski krši međunarodno pravo i svoje obaveze u ovoj oblasti". Ističe da je u ruskoj agresiji u Ukrajini oštećeno ili uništeno više od 1.700 objekata kulturne baštine, uključujući muzeje, historijske zgrade, biblioteke, vjerske objekte i dobra od svjetskog značaja. Također, je podsjetio da su mnoge države, uključujući zemlje Evropske unije, značajno ograničile ili u potpunosti obustavile kulturnu saradnju s Rusijom. "To predstavlja svjesnu poziciju u odbrani međunarodnog prava, etičkih principa i solidarnosti sa žrtvama agresije", kazao je, pozivajući vlasti BiH da preispitaju pristup učešću zvaničnih ruskih struktura u kulturnim događajima u BiH. Zbog ruskog učešća na manifestacijama kulture, u jeku ruske invazije na Ukrajinu, slične dileme pojavile su se i na evropskoj kulturnoj sceni. Jedna od primjera je predstojeće otvaranja ruskog paviljona na Venecijanskom bijenalu, jednom od najvećih i najstarijih kulturnih festivala na svijetu. Nakon što je Moskva 2022. započela invaziju na Ukrajinu, ruski umjetnici i kustosi su se povukli, a ruski paviljon je zatvoren, a u maju, kada se otvara izložba, ruski paviljon će ponovo biti otvoren. Zbog toga je Evropska unija najavila mogućnost suspenzije ili ukidanja financiranja, uključujući grant od dva miliona eura, upozoravajući da kulturne manifestacije ne mogu biti izuzete iz šireg političkog konteksta. Rusi nisu jedini "stranci" na SajmuEnver Kazaz, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kaže za RSE da je Rusija bez sumnje odgovorna za agresiju na Ukrajinu, ali da odgovor evropskih i zapadnih društava nije bio samo vojni nego i ideološki. "Velika ruska kultura koja je svjetska vrijednost, zbog rata u agresije na Ukrajinu, počela je da se gleda kao kultura nekog jakog neprijatelja koji prijeti da će srušiti tzv. naš način života. Činjenica da je Ambasada Rusije prisutna na kulturnoj manifestaciji ne može biti sporna, bez obzira šta uradila Rusija u Ukrajini, a izvršila je agresiju po Putinovom naređenju", kazao je Kazaz. Ruska diplomatska misija u BiH nije jedina koja sudjeluje na Sajmu knjiga u Sarajevu. No, jedina nastupa u tom formatu, dok se ostale zemlje, poput Irana, Saudijske Arabije i Turske, uglavnom predstavljaju kroz svoje kulturne centre, izdavače ili institucije. Na upit RSE na koji način se provjeravaju publikacije koje će biti predstavljene, organizatori navode da je svaki izlagač odgovaran za svoj sadržaj.

Europska unija upozorila je Bosnu i Hercegovinu da bi zakon kojim se privatna američka tvrtka određuje kao glavni investitor planiranog plinovoda Južna interkonekcija mogao ugroziti pristupanje ove zemlje EU. U pismu vlastima od 13. travnja, ambasador EU-a u Sarajevu Luigi Soreca upozorio je da bi zakon donesen isključivo za projekt plinovoda (lex specialis) mogao ugroziti pristup BiH europskom energetskom tržištu, kao i oko milijardu eura namijenjenih za infrastrukturne i energetske projekte u okviru Plana rasta EU-a za Zapadni Balkan. Federacija Bosne i Hercegovine usvojila je izmjene zakona kojima se privatna američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy određuje kao investitor i nositelj razvoja projekta. Južna interkonekcija trebala bi povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskom plinskom mrežom te terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku. Taj terminal ključna je infrastrukturna točka koju podupire EU, a čiji je cilj smanjenje ovisnosti o ruskim energetskim izvorima. BiH sav plin uvozi iz Rusije putem plinovoda koji prolaze kroz Srbiju i Bugarsku, duž rute Turskog toka. Godišnji uvoz iznosi oko 225 milijuna kubičnih metara, prema Agenciji za statistiku, a plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 milijuna eura (87,7 milijuna dolara) godišnje. EU je najavila planove za prekid uvoza ruskog plina do siječnja 2028., čime se povećava pritisak na države ovisne o ruskim opskrbnim pravcima. Iako nije članica EU-a, Bosna i Hercegovina izravno je pogođena jer je njezina energetska infrastruktura integrirana u europski sustav. Prema izmijenjenom zakonodavstvu, projekt Južne interkonekcije provodio bi se putem tvrtke AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirane u Sarajevu i u potpunom vlasništvu istoimene američke kompanije osnovane u studenome 2025. Prema podacima o tvrtki i projektu, direktor AAFS Infrastructure and Energy je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je potpredsjednik Joseph Flynn, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a Michaela Flynna. Ambasada SAD-a u Sarajevu javno je podržala projekt i organizirala sastanke između bosanskohercegovačkih dužnosnika i predstavnika tvrtke. John Ginkel, visoki američki diplomat u BiH, nakon prvog sastanka u prosincu prošle godine je na platformi X objavio da je Washington "spreman brzo djelovati kako bi podržao Južnu interkonekciju" te da se očekuje donošenje zakona "do proljeća 2026. kako bi izgradnja mogla započeti". Također je spomenuo razgovore iz studenoga 2025. u Ateni na kojima su sudjelovali američki ministar unutarnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, koji su istaknuli da SAD radi na smanjenju europske ovisnosti o ruskom plinu. Bosna i Hercegovina pridružila se 24. veljače u Washingtonu američkoj inicijativi za jačanje energetske opskrbe regije. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pozdravio je američki interes za projekt, rekavši za RSE nakon sastanka u Washingtonu da je "ekonomski mnogo značajan". Zašto je EU izrazila zabrinutost? EU je izrazila zabrinutost zbog upravljanja projektom, strukture tržišta i usklađenosti s pravilima unutarnjeg energetskog tržišta. Europski propisi naglašavaju da pravni okvir mora osigurati transparentnost, tržišno natjecanje i otvoren pristup infrastrukturi, umjesto davanja ekskluzivne kontrole jednom operatoru. Energetska zajednica, koja je proširila pravila energetskog tržišta EU-a na zemlje Zapadnog Balkana, zahtijeva liberalizirana tržišta, neovisne operatore sustava i "nediskriminirajući pristup trećih strana infrastrukturi". "Kako bi se održao zamah u procesu pristupanja EU-u, ključno je da svi zakonodavni razvojni koraci u energetskom sektoru doprinesu ispunjavanju obveza Bosne i Hercegovine", napisao je ambasador EU Soreca predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto i Nerminu Nikšiću, premijeru Federacije BiH. Glasnogovornik Europske komisije Guillaume Mercier rekao je za RSE da je stav EU-a usmjeren na podršku integracijskom procesu BiH i osiguravanje usklađenosti s dogovorenim reformama. Ponovio je da BiH mora uskladiti zakonodavstvo s pravilima EU-a u području energetike prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju te Ugovoru o Energetskoj zajednici, te je sugerirao da su vlasti BiH možda prekršile te obveze: "BiH ima obvezu dostavljati nacrte zakona relevantnim službama Europske komisije, uključujući one u energetskom sektoru." Glasnogovornik Delegacije EU-a u BiH za RSE je izjavio da svako zakonodavstvo u energetskom sektoru mora biti usklađeno s obvezama BiH u procesu pristupanja te da se mora dostaviti na provjeru u skladu s procedurama EU-a, uz napomenu da su "drukčija tumačenja tog [Sorecinog] pisma pogrešna i obmanjujuća. BiH je, kao članica Energetske zajednice, ranije već bila izložena sankcijama unutar tog okvira zbog neispunjavanja obveza, uključujući i privremeno uskraćivanje glasačkih prava. Ni AAFS ni vlasti BiH nisu komentirale najnoviju procjenu EU-a, niti su odgovorile na upite RSE tijekom posljednjih mjeseci. Bosni i Hercegovini dodijeljen je status kandidata za članstvo u EU 2022. godine, a pristupni pregovori službeno su otvoreni 2024. godine. Međutim, napredak ovisi o reformama pravosuđa te promjenama ustavnog uređenja i regulatornog okvira, uključujući usklađivanje s energetskom i klimatskom politikom EU-a. BiH ima samo jednu točku ulaza plina i nema diversifikaciju opskrbe. Također se u velikoj mjeri oslanja na termoelektrane na ugljen, koje proizvode oko 80 posto električne energije, a mnoge su starije od četrdeset godina. Planirana Južna interkonekcija stvorila bi drugi pravac opskrbe plinom povezujući BiH s hrvatskom mrežom te, preko nje, s LNG terminalom na Krku. Terminal, otvoren 2021. godine, dio je šire strategije EU-a za diversifikaciju uvoza energije putem ukapljenog prirodnog plina, uključujući isporuke iz SAD-a. Prema sadašnjim planovima, Hrvatska bi izgradila oko 60 kilometara plinovoda do granice s BiH, dok bi BiH izgradila dodatnih 120 kilometara prema središnjim dijelovima zemlje. Projekt bi se integrirao u postojeću plinsku distribucijsku mrežu. Novi zakon donesen isključivo za projekt također je uklonio raniju odredbu kojom je državna tvrtka BH-Gas bila određena kao nositelj projekta. Vladini dužnosnici tvrde da bi uključivanje stranog investitora ubrzalo provedbu. Revizorska izvješća ukazuju na ograničene financijske kapacitete BH-Gasa te sugeriraju da državna tvrtka ne može financirati projekt procijenjen na oko milijardu eura. Ministar energetike Vedran Lakić izjavio je u ožujku da bi američki investitor financirao projekt, birao izvođače te da je izrazio interes za razvoj termoelektrana na plin i dobivanje koncesija za zračne luke u Sarajevu i Mostaru. Unatoč strateškom značaju, analitičari upozoravaju da infrastruktura sama po sebi ne jamči diverzifikaciju opskrbe. "Države koje žele smanjiti ovisnost o ruskom plinu moraju osigurati i pouzdane ugovore o opskrbi", izjavila je Sophie Corbeau iz Centra za globalnu energetsku politiku u Parizu za RSE. Julian Bowden, bivši izvršni direktor British Petroleuma i analitičar na Oxford Institute for Energy Studies, rekao je za RSE da bi Južna interkonekcija poboljšala sigurnost opskrbe BiH, ali da bi imala ograničen širi regionalni učinak, napominjući da se alternativni pravci već razvijaju u jugoistočnoj Europi. "Mogućnosti opskrbe u regiji uključuju LNG terminale u Grčkoj, offshore plinska nalazišta u Rumunjskoj te plinske sustave poput Južnog plinskog koridora, koji transportira azerbajdžanski plin u južnu Europu", rekao je Bowden za RSE. Vlasti u BiH nisu objavile razmišljaju li o tim alternativnim opskrbnim pravcima kao kratkoročnom rješenju.

Troje ljekara proglašeno je na sudu u Sarajevu krivim za krivična djela protiv zdravlja ljudi, nesavjesno liječenje i zloupotrebu položaja, nakon smrti dvoipogodišnje djevojčice Džene Gadžun prije četiri i po godine. Ona je preminula 14. novembra 2021, tri dana nakon što je, zbog korekcije spuštenog očnog kapka, operisana u privatnoj ordinaciji. Kantonalni sud u Sarajevu je u prvostepenoj presudi prvooptuženom Suadu Rožajcu odredio kaznu od deset godina zatvora i izrekao mu mjeru zabrane vršenja ljekarskog poziva u trajanju od osam godina. Drugooptužena Nina Jovanović i trećeoptužena Jasmina Halimić su bile optužene za zloupotrebu položaja. Jovanović je osuđena na kaznu od četiri godine i po godine zatvora. Zabranjeno joj je vršenje ljekarskog poziva i funkcije u trajanju od šest godina. Jasmina Halimić je osuđena na tri godine zatvora i dobila je mjeru zabrane vršenja ljekarske funkcije u trajanju od tri godine. Djevojčica je primljena 11. novembra 2021. u privatnu ordinaciju, u kojoj je pregledana, a potom je operisana u prostorijama druge. Operativni zahvat izveden je pod totalnom anestezijom. Djevojčica je pala u komu i prevezena je u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje je preminula. Roditelji preminule djevojčice u medijskim istupima su ispričali da su na operativni zahvat u Sarajevo djevojčicu doveli po preporuci njene liječnice. Radi se o liječnici koja je u to vrijeme bila uposlena u Kantonalnoj bolnici Zenica, u srednjoj Bosni, dok je dopunsku djelatnost obavljala u privatnoj ordinaciji u Sarajevu. Zbog njene smrti nekoliko puta su protestovali i građani, koji su tražili odgovornost, ali i efikasniji pristup pravosuđa u procesuiranju ovog i sličnih slučajeva.

Bosna i Hercegovina godišnje iz Europske unije uvozi desetke hiljada tona otpada prerađenog u gorivo, koje završava u pećima cementara. Ovaj materijal, poznat kao RDF/SRF, postaje sve češći energent, a cementare ne samo da ga dobivaju besplatno, nego ponekad i uz financijsku naknadu. Radi se o materijalu koji se dobiva preradom komunalnog i industrijskog otpada, a koji zemlje EU-a proizvode u velikim količinama. Međutim, vlasti u BiH ne vrše nezavisan nadzor sastava ovog goriva prije njegovog ulaska u zemlju, već se oslanjaju isključivo na dokumentaciju i analize koje dostavljaju strani proizvođači. Nakon uvoza, dodatne provjere se ne rade u nezavisnim laboratorijama, već unutar samih cementara koje taj otpad koriste. Podaci iz posljednje tri godine pokazuju da je vraćeno tek pet pošiljki, ukupno oko 123 tone, zbog povišenog sadržaja štetnih supstanci poput klora i žive, prema podacima Ministarstva turizma i okoliša Federacije BiH i cementara, koji su ustupljeni Radiju Slobodna Evropa. "Radi se o specifičnom gorivu iz komunalnog otpada koje se proizvodi u posebno kontrolisanim uvjetima. Kalorično i po pitanju zaštite okoliša je generalno bolji od uglja, ali se postavlja pitanje njegovog sastava i specifičnih hemijskih jedinjenja koji bi mogli pojaviti", kaže za RSE Nusret Imamović, profesor na Mašinskom fakultetu u Zenici. Gorivo iz otpada se poklanjaBudući da su zemlje EU obvezne reciklirati ili "energetski iskoristiti" otpad, a nemaju dovoljno kapaciteta za njegovo spaljivanje, višak se izvozi u druge države, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Samo u proteklih pet godina u BiH je uvezeno 269.971 tona "goriva iz otpada", kako se formalno naziva i promovira kao alternativa fosilnim gorivima, posebno ugljenu. Najviše se uvozi iz Italije koja je jedan od najvećih proizvođača, te Austrije, Slovenije i Hrvatske, prema carinskim podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UINO BiH) ustupljenim Radiju Slobodna Evropa. Isključivi uvoznici i korisnici su cementare u Lukavcu i Kaknju, obje u stranom vlasništvu. "Prije šest godina smo mi njima plaćali, ali danas nama za to plaćaju zato što je u Evropi sistem zbrinjavanja otpada takav da oni ne zarađuju na tom gorivu koje nama dostave, nego na otpadu koji preuzmu od građana, odnosno od sistema", kazao je za RSE Stjepan Kumrić, direktor cementare Lukavac. EU politike smanjenja odlaganja otpada na deponije potiču recikliranje i energetsku uporabu. U praksi to znači da proizvođači otpada često plaćaju tvornicama RDF/SRF goriva njegovo zbrinjavanje, zbog čega "gorivo iz otpada" ima nisku cijenu, a neki proizvođači ga i poklanjanju cementarama, termoelektranama ili gradskim toplanama. Na uvoz iz EU u BiH se ne plaća carina, već samo porez na dodanu vrijednost (PDV) od 17 posto, bez obzira je li riječ o kupovini ili poklonu, na osnovu čega su cementare u proteklih pet godina platile oko dva miliona eura. Tvornice u Bosni i Hercegovini tako smanjuju troškove, a u nekim slučajevima ostvaruju i dodatne prihode kroz preuzimanje otpada. Kako se kontrolira uvoz u BiH?U BiH je zabranjeno uvoziti otpad, ali se kod uvoza ovaj materijal formalno tarifira kao "neopasni gradski otpad", prema sistemu (tzv. HS) koji primjenjuje i Bosna i Hercegovina. "Ali, nije riječ o gradskom otpadu. U pitanju je RDF/SRF alternativno gorivo koje se koristi u cementarama, termoelektranama, toplanama, industrijskim pećima i kotlovima i slično, te je za uvoz istog potrebna dozvola nadležnog ministarstva ili inspektorata s točno naznačenom svrhom upotrebe", naveli su iz Uprave za neizravno oporezivanje (UINO) BiH za Radio Slobodna Evropa. Što se tiče analize fizičkog i kemijskog sastava, UINO BiH navodi da njezini laboratoriji "nisu imali zahtjeve" za ispitivanje prisutnosti zagađujućih tvari, te da analize provode isključivo "radi carinskog razvrstavanja robe po tarifama". Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH navode da su "za analizu fizičkog i kemijskog sastava nadležne ovlaštene laboratorije u EU" prije nego što se odobri uvoz. Nakon ulaska u zemlju, svaki kamion se uzorkuje, a analiza se potom radi u laboratorijama samih cementara, koje su ujedno i uvoznici i korisnici. Prema tim navodima, analiziraju se, pored ostalog, sadržaj klora, žive, teških metala poput kadmija i olova, ali i posebno opasnih organskih zagađivača kao što su toksična i kancerogena jedinjena PCB, PAH, dioksini i furani. To znači da se vlasti oslanjaju na podatke izvoznika iz EU, stranih laboratorija i samih cementara, dok ne postoji jedinstven, neovisan mehanizam provjere unutar zemlje. "Ja to ne volim zvati otpadom, već gorivom koje je kvalitetnije od bilo kojeg bosanskog uglja koji ima malu energiju, ima sumpora i velike su emisije CO2 i sumpornog oksida. Zato uvozimo i ugalj. Kod ovog [RDF/SRF] nema sumpora i teških metala, a CO2 je tri puta manji. Ako se pojavi živa, mi to vratimo", kazao je za RSE Stjepan Kumrić, direktor cementare Lukavac. Kumrić kaže da proizvođači imaju veći problem dobiti dozvole za izvoz, nego cementarama da ga uvezu. Izvoznici moraju nadležnim ministarstvima i u svojoj zemlji i u BiH slati analize svake pošiljke, dok cementara "zbog sebe" radi analize što dolazi. Dodaje i da vraćaju svaku pošiljku koja ne ispunjava standarde. Iz druge cementare, Heidelberg Materials Cement BiH u Kaknju, za RSE su naveli da oko 10 posto toplinske energije osiguravaju iz SRF goriva i iskorištenih automobilskih guma, koje nabavljaju iz Italije i Hrvatske u skladu s europskim standardima. Kao glavni razlog ističu smanjenje emisija ugljikova dioksida i ukupnog utjecaja na okoliš za koje kažu da je niži od emisija koje nastaju kod korištenja uglja. U ovoj kompaniji navode da se prije uvoza provode analize u akreditiranim laboratorijima u EU i da rezultati ne prelaze propisane granične vrijednosti. Dodaju da moderne cementne peći kakvim raspolažu, uz visoke temperature i napredne sustave filtracije, omogućuju niske emisije štetnih tvari. Prema podacima cementare, emisije dioksina, furana i teških metala u 2025. godini nisu detektirane ili su bile na granici detekcije što je, kažu, "znatno ispod zakonskih ograničenja". Industrija, u ovom slučaju cementare, moraju vršiti kontinuirani monitoring emisija, a inspekcije, prema navodima Ministarstva okoliša Federacije BiH, u posljednje tri godine nisu zabilježile prekoračenje dozvoljenih vrijednosti. Carinska uprava u BiH navodi da akreditacija laboratorija koje ispituju RDF/SRF gorivo u BiH "nije zakonski obavezna", a ni korisnici ovog goriva proizvedenog iz otpada nisu zakonski obvezani javno objavljivati rezultate analiza uzoraka. Podaci o industrijskim emisijama dostupni su u državnom registru, a iz cementare u Kaknju i Lukavcu su za RSE naveli da podržavaju veću transparentnost, uključujući moguće javno praćenje uvoza RDF/SRF goriva. BiH zatražila od EU izuzeće od zabrane izvoza otpadaBosna i Hercegovina je jedna od 24 zemlje, među kojima su Sjeverna Makedonija, Srbija, Ukrajina, Bangladeš, Maroko i Togo, koje su zatražile od EU da im se omogući nastavak uvoza "neopasnog otpada" i nakon 2027. godine. Tad stupaju na snagu stroža pravila o prekograničnom prometu otpada. Očekuje se da će Europska komisija o tome odlučiti do novembra ove godine, a zemlje prije odobrenja moraju dokazati da su "sposobne za okolišno prihvatljivo spaljivanje ili obradu". Neke zarađuju od uvoza otpada, prerade u jeftiniju sirovinu i ponovne prodaje dok bi fabrike već izgrađene oko EU otpada bez izuzeća postale neisplative. "Dok ima ljudi, bit će i smeća, koje se treba pripremiti kao gorivo jer postoje tehnologije da to ne bude opasno za okoliš. Uglja za termoelektrane je sve manje i ja se bojim da nećemo imati struje", smatra Stjepan Kumrić, direktor cementare Lukavac koji kaže da potiču izgradnju domaće tvornice RDF/SRF-a. Ekološke organizacije u BiH se tome protive, te tvrde da spaljivanje otpada, iako smanjuje količine na deponijima, i dalje proizvodi emisije štetne za okoliš i zdravlje. "Političari sa Zapadnog Balkana očito ne razumiju principe cirkularne ekonomije i dekarbonizacije pošto uporno promovišu spaljivanje otpada kao dio tih procesa. Činjenica je da spaljivanje otpada emituje CO2 i mnoge druge, za zdravlje opasne polutante", kazao je za RSE Denis Žiško iz ekološke organizacije Aarhus Centar BiH. U BiH se iz otpada proizvode male količine od nekoliko stotina tona takvog goriva godišnje. Deponije imaju ograničene kapacitete za sortiranje i obradu otpada, pri čemu se reciklira oko jedan posto.

Kineski dronovi sve su prisutniji na nebu iznad Bosne i Hercegovine. Podaci pokazuju da je samo prošle godine u zemlju uvezeno rekordnih 4,2 tone dronova čija je vrijednost oko 1,5 miliona eura. Od toga, gotovo četiri tone dolaze iz Kine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Najveći dio uvoza čine dronovi opremljeni kamerama za video i foto snimanje, a više od tri tone ovih uređaja koristi se za komercijalne i rekreativne svrhe. Uvoz komercijalnih dronova u Bosni i Hercegovini trenutno nije posebno regulisan. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u saradnji s Direkcijom za civilno vazduhoplovstvo, predložilo je da se dronovi težine od 249 grama do 25 kilograma uvrste na Listu roba posebne namjene, što bi značilo strožiju kontrolu pri uvozu. Iz Ministarstva navode za Radio Slobodna Evropa da je prijedlog u fazi konsultacija sa nadležnim institucijama, dok je postojeća lista posljednji put ažurirana još 2017. godine. Postoje li rizici od kineske tehnologije?Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva, izjavio je za RSE da su civilni dronovi "izazov za policijske i sigurnosne službe". Upozorava da se tehnologija brzo razvija, ali da bh. zakonodavci kaskaju. "Čak i ovi civilni dronovi mogu remetiti sigurnost, mogu biti sredstvo nekog terorističkog napada, mnogo su dostupniji običnim ljudima nego što je prije bivalo, i mora se postrožiti ta regulativa", smatra on. Što se kineskih dronova tiče, on ocjenjuje da je očekivano da oni preuzimaju tržište, jer su relativno jeftini i na visokom tehnološkom nivou. Prlenda upozorava da se Evropska unija sve jasnije distancira od kineskih dronova i njihovih komponenti, u kontekstu sve strožijih sigurnosnih i regulatornih procjena. "Oni finansiraju naoružavanje članica EU na način da podstiču na trošenje kredita na naoružavanje, ali za oružje koje je proizvedeno u EU, tako da ako želite kupiti neko sredstvo koje je iz Kine, nećete dobiti podršku od tih fondova", rekao je on. Prema njegovim riječima, zemlje kao što je BiH, koja stremi ka članstvu u Uniji, trebalo bi da se pridržavaju te regulative. "Sasvim je normalna težnja EU da se zaštiti od kineske tehnologije u tom smjeru i vidim da će to, ako već nije sada, uskoro i pred zemlje koje žele biti članice EU taj preduvjet postaviti da se izbjegava kupovina takvih sredstava sa elementima iz Kine", zaključuje analitičar. Vojni analitičar iz Srbije, Aleksandar Radić, kaže za RSE da "svako sredstvo može biti zloupotrebljeno", pa tako i dronovi, iz Kine ili bilo koje zemlje. "Zato uređena država ima mehanizme bezbednosti koje sprečavaju zloupotrebe", kaže Radić. On ističe da je kineska firma DJI napravila veliki prodor na tržištu sa masovnom upotrebom u ratu na istoku Ukrajine, "zato što su na obje strane shvatili da ti dronovi mogu da ponesu ručnu bombu". Komercijalni dronovi su, dodaje, u tom ratu korišteni ne samo za izviđanje, već i za vatrenu podršku. Potrebe za izmjenama zakonaU Bosni i Hercegovini trenutno ne postoje posebna pravila za uvoz dronova, pa korisnici uređaja lakših od 25 kilograma imaju samo obavezu da ih prijave i upišu u evidenciju, uz obnavljanje registracije svakе tri godine, u skladu s važećim pravilnikom. Takva praksa bi se mogla promijeniti ukoliko dronovi budu uvršteni na Listu robe posebne namjene, što bi značilo strožiji režim kontrole pri uvozu. Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH navode da je prijedlog izmjene motivisan prvenstveno "sigurnosnim razlozima". "U posljednje dvije godine zabilježen je značajan porast njihovog uvoza, kao i povećan broj upita u vezi sa potrebom izdavanja dozvola. Pojedini modeli po tehničkim karakteristikama približavaju se robi dvojne namjene, što dodatno opravdava potrebu za jasnijom regulacijom", kažu iz Ministarstva. Dodaju da se ovdje ne radi o vojnoj opremi, te da je za uvoz potrebno dobiti samo odobrenje nadležnog organa ministarstva unutrašnjih poslova, u kojem je definisana svrha uvoza. Ističu da zemlja porijekla nije presudan faktor za stavljanje na Listu. "Ključni kriteriji odnose se na tehničke karakteristike, mogućnosti zloupotrebe i potencijalne sigurnosne rizike", rekli su u Ministarstvu. BHANSA, Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, krajem februara je u saopštenju upozorila da zemlja mora hitno da usaglasi zakonodavstvo sa evropskim standardima u upravljanju dronovima, kako bi zaštitila vazdušni prostor i kritičnu infrastrukturu. Oni su se oglasili nakon što je Evropska komisija predstavila akcioni plan za suzbijanje prijetnji dronovima. Među ključnim porukama ističe se da je potrebno unaprijediti Zakon o BHANSA-i kako bi se precizno definisale njene nadležnosti u kontroli bespilotnih letjelica, kao i usvojiti novi Zakon o vazduhoplovstvu BiH. Koliko kineskih dronova je na nebu regiona?Kina je već nekoliko godina najveći izvoznik bespilotnih letjelica u BiH. U BiH je prošle godine uvezeno dronova u vrijednosti od oko 3 miliona maraka (oko 1,5 miliona evra), od čega je najveći dio, gotovo 90 odsto, stigao iz Kine. Kineski dronovi su dominantni i pri uvozu u Crnoj Gori. Od 2022. godine, prema podacima crnogorske Uprave za statistiku Monstat, ubjedljivo najviše dronova u tu zemlju stiže iz Kine. O uvozu civilnih dronova u Srbiju i Kosovo nismo dobili podatke od nadležnih institucija do zaključenja teksta. Kako EU i SAD tretiraju kineske dronove?EU je u februaru usvojila Akcioni plan za dronove i protivdronsku zaštitu. Unija u ovom dokumentu ne apostrofira posebno dronove uvezene iz Kine, ali ističe da je u ovoj oblasti potrebno ulagati u sopstvenu proizvodnju i obratiti pažnju na sigurnost. "Potpunom primjenom Akta o kibernetičkoj otpornosti u decembru 2027. većina dronova stavljenih na tržište EU-a podlijegaće obaveznim zahtjevima za kibernetičku sigurnost", navodi se u planu. Evropska agencija za bezbjednost vazdušnog saobraćaja (EASA) u februaru je objavila listu dronova koji su plasirani na tržište nakon 1. januara 2024, a koji su bezbjedni za upotrebu na teritoriji EU. Među njima su i bespilotne letjelice kineskih proizvođača. U Sjedinjenim Državama, dronovi kineskog proizvođača DJI, koji drži oko 70 posto globalnog tržišta, već godinama su na "crnim listama" tamošnjih ministarstava zbog potencijalnih prijetnji. Još 2017. godine, američka vojska je zabranila upotrebu DJI dronova zbog rizika u oblasti sajber bezbjednosti. Tri godine kasnije, ova firma je stavljena na "crnu listu" tamošnjeg Ministarstva trgovine, zbog navodne umiješanosti u kršenja ljudskih prava i nadzor nad Ujgurima u oblasti Sinđijang. Godine 2022., Ministarstvo odbrane SAD ih je uvrstilo na listu kompanija koje sarađuju sa kineskom Narodnom oslobodilačkom armijom. Prošlog decembra, američka Federalna komisija za komunikacije (FCC) je zabranila odobrenja za uvoz i prodaju svih novih tipova dronova (i njihovih komponenti) proizvedenih u inostranstvu.

Perspektivna vojna imovina, prema Ustavu BiH i zakonima pripada Bosni i Hercegovini. Opstrukcije u njenom knjiženju predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na euroatlantskom putu zemlje, navode Ured visokog predstavnika i NATO u BiH. Uprkos tome, Radiju Slobodna Evropa je potvrđeno da je dio perspektivne vojne imovine već knjižen u vlasništvo entiteta Republika Srpska.

Kantonalni sud u Mostaru je potvrdio optužnicu protiv Anisa Kalajdžića iz Mostara, koji se tereti za krivično djelo teško ubistvo ženske osobe, kao i za neovlašteno nabavljanje i držanje oružja, saopšteno je iz Tužilaštva Hercegovačko neretvanskog kantona u srijedu, 22. aprila. Prema optužnici, Kalajdžić je 16. novembra 2025. godine na autobuskoj stanici na Trgu Ivana Krndelja u Mostaru iz vatrenog oružja usmrtio bivšu djevojku Aldinu Jahić, nakon višemjesečnih prijetnji i uznemiravanja. Tužilaštvo navodi da je oštećena pokušala pobjeći i zatražiti pomoć građana i policije, ali ju je optuženi pronašao u ugostiteljskom objektu, gdje joj je hicem u glavu nanio smrtonosne povrede. Istragom je utvrđeno da je Kalajdžić ranije u više navrata prijetio bivšim partnerkama, dolazio pred njihove stanove i slao poruke prijetećeg sadržaja, a da je kobne večeri neovlašteno posjedovao pištolj kojim je izvršio ubistvo. Optuženik se nalazi u pritvoru od novembra, koji mu je produžen odlukom suda zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i težine optužbi. Iz Tužilaštva su naveli da će optužnicu dokazivati ispitivanjem većeg broja svjedoka i vještaka, te izvođenjem materijalnih dokaza, podsjećajući da se, u skladu s načelom pretpostavke nevinosti, krivnja može utvrditi isključivo pravosnažnom presudom. Ovo je prvi potvrđeni slučaj optužnice za krivično djelo "teškog ubistva ženske osobe" prema izmijenjenom Krivičnom zakonu Federacije BiH. Tužilaštvo HNK najavilo je da će navode optužnice dokazivati ispitivanjem većeg broja svjedoka i vještaka, kao i izvođenjem obimnih materijalnih dokaza. Ubistvo Aldine Jahić jedan je u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini posljednjih godina, na koje organizacije civilnog društva upozoravaju kao na ozbiljan društveni problem. Nema jedinstvene baze o broju slučajeva femicida u zemlji. Prema podacima nevladinih organizacija u BiH godišnje prosječno bude ubijeno 11 žena. Od početka 2023. do kraja 2024. godine je ubijeno 35 žena.

Rusija će braniti interese Republike Srpske i Dejtonski sporazum, poručio je zamjenik ministra inostranih poslova Ruske Federacije Aleksandar Gruško koji se u Banjaluci susreo sa zvaničnicima ovog bh. entiteta, 21. aprila. On je optužio zapadne zemlje, "naročito Berlin i London, da žele oduzeti Srbima ustavne nadležnosti i preuzmu kontrolu". "Sankcije ne mogu uticati na naše bilateralne odnose i mi ćemo ići u realizaciju naše saradnje kroz usaglašenu agendu", kazao je Gruško na konferenciji za novinare, kritizirajući i instituciju visokog predstavnika u BiH. Bosna i Hercegovina se pridružila sankcijama EU prema Rusiji, ali njihovom provođenju se protive predstavnici vlasti RS, predvođeni Miloradom Dodikom, predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Gruško je prvi ruski zvaničnik tog ranga koji dolazi u RS od početka ruske invazije na Ukrajinu. EU i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH nisu odgovorili na upite RSE za komentar najavljene posjete. Milorad Dodik je kazao kako "podržava rusku Specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, te da RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji". Rusija je napad na Ukrajinu počela 2022. godine, pod izgovorom da vodi "specijalnu vojnu operaciju", a ne rat protiv nezavisne susjedne zemlje, čiji je dio teritorije prisvojila. Dodik se osvrnuo i na pitanje države imovine. "Ukoliko se bude nametalo pitanje imovine, RS će morati donijeti vlastitu odluku o tome, a ona će biti da to ne prihvatamo i da smo spremni na samostalni razvoj", rekao je Dodik. Visoki predstavnik u BiH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu. Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga. Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57. Posjete najviših zvaničnikaNajviši ruski zvaničnici rijetko posjećuju Banjaluku, najveći grad i administrativni centar RS. Obilasci su, uglavnom, na nivou gradova, poput posjete predstavnika Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, entitetskom MUP-u u novembru prošle godine. Banjaluku često posjećuju i predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sektora Rusije, koji borave u banjalučkom Univerzitetu ili Univerzitetskom kliničkom centru. U posljednjih 10 godina, visoki ruski zvaničnici su tri puta dolazili u RS. Sergej Lavrov, šef diplomatije Rusije, posljednji put je u BiH boravio u decembru 2020. godine. Tada je bio u zvaničnoj posjeti Sarajevu, ali je posjetio i Istočno Sarajevo. Dvije godine ranije, Lavrov je nakon posjete Sarajevu boravio u Banjaluci i obišao mjesto izgradnje srpsko-ruskog hrama i kulturnog centra. Nekoliko mjeseci prije njega, u Banjaluci je bila Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta Federacije, gornjeg doma državnog parlamenta. Ona je tada izjavila da je ovaj entitet "bratska zemlja Rusije", te da je Moskva protiv proširenja NATO u Evropi.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH se provode pretresi, u okviru kojih su obuhvaćene i službene prostorije ministra Rame Isaka, navodi se u saopštenju Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBIH u utorak, 21. aprila. "Naredbama je obuhvaćen pretres federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, službenih prostorija, kao i službenih računara koje koristi, uključujući i računare njegovih savjetnika i sekretara Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te izuzimanje materijalne dokumentacije i mobilnog uređaja", navodi se u saoopštenju. Pretresi su dio istrage koja se vodi protiv šefa Federalne uprave policije (FUP) Vahidina Munjića, šefice kabineta premijera FBiH Arijane Huseinović-Ajanović, policijskog službenika Muhameda Ohranovića i direktora Policijske akademije BiH Ervina Mušinovića. Munjić, Huseinović-Ajanović, Ohranović i Mušinović sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, davanje i primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu utjecajem, te posredovanje ili pogodovanje pri zapošljavanju i napredovanjima na pozicijama. Munjić se, pored ostalog, tereti i da je kao direktor FUP-a otkrivao informacije iz krivičnih postupaka. Još u decembru prošle godine policija je pretresla kancelarije premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta u Mostaru, te jedan privatni stambeni objekt. Tada su privremeno oduzeti službeni laptopi i dokumentacija u cilju prikupljanja dodatnih dokaza za daljnji rad na predmetu "Munjić i drugi", saopštio je tada Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK). "Predmet Munjić i dr. je u međuvremenu proširen na način da su mu pridružena još četiri predmeta formirana na osnovu krivičnih prijava protiv više lica, te se u okviru trenutnog stanja u predmetu vrše određene radnje i aktivnosti", navodi se u saopštenju Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH 21. aprila. Inače, pretresi u Ministarstvu unutrašnjih poslova FBiH se rade po naredbi Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, a uz nadzor postupajućeg federalnog tužioca Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH.

Novinari, aktivisti i branitelji ljudskih prava nastavljaju da se suočavaju s nepogodnom situacijom u Srbiji i Bosni i Hercegovini, dok u obe zemlje diskriminacija ostaje problem, ocenio je Amnesti internšnal (Amnesty International) u izveštaju o stanju ljudskih prava u svetu u 2026. Međunarodna organizacija za ljudska prava ocenila je da su se širom sveta tokom prošle godine proširile autoritativne prakse, kao i da su vlade koristile tehnologiju da omoguće i ojačaju takve prakse. Generalna sekretarka Amnesti internešnala Anjes Kalamar (Agnes Callamard) ocenila je da su u 2025. "napravljeni oštri zaokreti od međunarodnog poretka koji je zamišljen iz pepela Holokausta i potpunog uništenja svetskih ratova, i koji je građen sporo i bolno, mada nedovoljno, tokom proteklih 80 godina". Bosna i HercegovinaU BiH, navodi Amnesti, branioci ljudskih prava, aktivisti civilnog društva i nezavisni novinari, posebno u RS, često su bili izloženi verbalnim pretnjama, zlostavljanju na internetu i van interneta, kao i agresivnim i kontinuiranim kampanjama blaćenja, uključujući i od visokih javnih zvaničnika. Amnesti ističe da je u martu Narodna Skupština RS usvojila Zakon o posebnom registru i javnosti rada nevladinih organizacija, kojim se od neprofitnih organizacija zahtevalo da se upišu u poseban registar, što ih je izložilo povećanom pravnom nadzoru i potencijalno ih klasifikovao kao "agente stranog uticaja". Entitetska skupština je takođe usvojila izmene Krivičnog zakona RS, uvodeći novo krivično delo "nepoštovanja ili nesprovođenja odluka institucija i organa" RS, za šta grupe civilnog društva ukazuju da predstavlja veliku pretnju slobodi izražavanja, navodi Amnesti dodajući da je Ustavni sud BiH poništio oba zakona kao neustavna. Romi i "nekonstitutivni" narodi nastavili su da doživljavaju diskriminaciju u BiH, ističe Amnesti. U septembru je delegacija Saveta Evrope posetila BiH kako bi razgovarala o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, koji je utvrdio da su aranžmani za raspodelu vlasti u zemlji diskriminatorni, pošto je ljudima koji se nisu identifikovali kao pripadnici nekog od "konstitutivnih naroda" – Bošnjaka, Hrvata ili Srba – i dalje uskraćena adekvatna politička zastupljenost. Pored toga, u aprilu 2025. su vlasti i grupe civilnog društva započele konsultacije o Akcionom planu za socijalno uključivanje Roma 2026-2030, ali do kraja godine nije postignut konkretan napredak. Po pitanju diskriminacije, Amnesti ističe da je Skupština RS usvojila izmene Krivičnog zakona RS kojima se uklanja termin "rodni identitet" kao zaštićena karakteristika iz članova koji kriminalizuju zločine iz mržnje i govor mržnje, posle čega su grupe civilnog društva upozorile da će erodirati postojeću zakonsku zaštitu. Amnesti navodi da je Federacija Bosne i Hercegovine usvojila zakone koji priznaju femicid i pooštravaju kazne za počinioce porodičnog nasilja, ali da je pravna zaštita žrtava i dalje nedosledna širom zemlje, dok organizacije za prava žena upozoravaju da sveobuhvatna implementacija zahteva dodatnu edukaciju i obuku službenika za sprovođenje zakona. KosovoRodno zasnovano nasilje, rasistički uzvici, napadi na novinare i nedostatak zakona o građanskoj zajednici osoba istog pola ocenjeni su Amnestijevom izveštaju kao zastoji za Kosovo. Što se tiče rodno zasnovanog nasilja na Kosovu, Amnesti ukazuje na izveštaj Evropske komisije objavljen u novembru, u kojem se navodi da je rodno zasnovano nasilje na visokom nivou, posebno nasilje u porodici, kao i da napori da se podigne svest o tom pitanju i da se reše zastoji u pogledu institucionalne i pravne zaštite žena, nisu bili dovoljni za efikasnu borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. U odeljku o pravima žena i diskriminaciji Amensti pominje odluku Vrhovnog suda Kosova da zadrži na snazi administrativno uputstvo iz 2014. kojim se zabranjuje verska odeća u školama, što prema toj organizaciji, "ograničava pristup obrazovanju devojčicama koje nose maramu". Po pitanju medija, Amnesti navodi da je Udruženje novinara Kosova do novembra 2025. izvestilo o 63 slučaja pretnji i napada na novinare. Kao pozitivan pomak na Kosovu, Amnesti ukazuje na odluku Ustavnog suda iz maja 2025. kojom je ukinut zakon o proširenju ovlašćenja Nezavisne komisije za medije, koji su takođe osudile organizacije civilnog društva. U izveštaju se navodi da tokom političke krize nije bilo napretka u usvajanju zakona koji bi omogućio registraciju građanskih zajednica između osoba istog pola, kao i da za pripadnike LGBT još nije otvoreno specijalizovano sklonište, gde bi boravili članovi zajednice koji se suočavaju sa nasiljem. Amnesti navodi i da je Vlada Kosova pristala da prihvati zahteve za kompenzaciju žrtvama bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji su proglašeni krivim pred Specijalizovanim većima u Hagu. SrbijaU Srbiji, kako navodi međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava, demonstranti, novinari i organizacije civilnog društva nastavili su da se suočavaju sa zastrašivanjem, uznemiravanjem i nezakonitim nadzorom dok su vlasti pokušavale da obuzdaju široko rasprostranjeno nezadovoljstvo. S druge strane, diskriminacija ostaje značajan problem koji u Srbiji pogađa žene i devojčice, Rome, LGBTI osobe i osobe s invaliditetom. Amnesti internešnal ističe da je Vlada Srbije pojačala transfer oružja Izraelu, dok su gonjenje ratnih zločina i regionalna pravosudna saradnja gurnuti u stranu. Dok su zemlju potresale demonstracije na kojima su traženi vanredni izbori i odgovornost vlasti predsednika Aleksandra Vučića posle pogibije 16 ljudi u urušavanju nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu krajem 2024, demonstranti su bili izloženi prekomernoj upotrebi sile u više slučajeva širom zemlje, a policija je reagovala na uglavnom mirne demonstracije. Posmatrači ljudskih prava i novinari zabeležili su slučajeve zastrašivanja, batinanja i zlostavljanja od strane policije u civilu i uniformisanih policajaca, ukazuje Amnesti i navodi da su student demonstrante takođe nasilno napadale pristalice vladajuće Srpske napredne stranke, čije je postupke Vučić kasnije odobrio i pomilovao. Amnesti podvlači i da je u martu 2025. policija upotrebila nešto je izgledalo kao zvučno oružje – poznato i kao akustični uređaj – protiv demonstranata u Beogradu, izazvavši stampedo. Neki demonstranti su prijavili dugoročne posledice oružja, uključujući probleme sa sluhom, mučninu i vrtoglavicu. Krajem aprila, Evropski sud za ljudska prava izdao je privremenu meru kojom se navodi da vlada mora sprečiti upotrebu zvučnog oružja ili sličnih uređaja za kontrolu mase. U izveštaju Amnestija se takođe navodi da je policija proizvoljno pritvorila stotine demonstranata, a da su desetine bile izložene šamaranju i udaranju nogama dok su bili vezani, kao i da je nekim pritvorenicima prećeno silovanjem, nasiljem i smrću. Novinari su bili mete dok su izveštavali o protestima i drugim pitanjima od javnog interesa, sa preko 160 slučajeva zastrašivanja i napada zabeleženih do sredine godine. Povodom slobode udruživanja Amnesti ukazuje da je Evropska komisija izvestila da visoki zvaničnici i tabloidi naklonjeni Vladi intenziviraju verbalne napade i kampanje blaćenja protiv organizacija civilnog društva i aktivista koji se zalažu za vladavinu prava, što je uključivalo otkrivanje ličnih podataka. Vlasti Srbije su takođe nastavile nezakonitu upotrebu špijunskog softvera i drugih invazivnih digitalnih forenzičkih alata protiv aktivista i novinara. Po pitanju diskriminacije, Amensti navodi da je Visoki komesar UN za ljudska prava izrazio zabrinutost zbog porasta govora mržnje usmerenog na žene, Rome i druge zajednice, kao i na LGBTI osobe i novinare. U septembru je nezavisna Grupa stručnjaka Saveta Evrope za akciju protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja (GREVIO) izvestila o kontinuiranoj rasprostranjenoj diskriminaciji žena i devojčica u vezi s porođajem, majčinstvom i brigom o deci. Romske zajednice se i dalje, kako navodi Amnesti, suočavaju s visokim stopama siromaštva, isključenosti i ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, zapošljavanju i drugim osnovnim uslugama. Amnesti ističe i da je Vlada Srbije blokirala efikasnu pravosudnu saradnju s drugim zemljama u regionu, kao i da nije ispunila svoju obavezu da promoviše odgovornost za ratne zločine u regionu. Takođe, Amnesti je naveo da je Srbija među zemljama koje su nastavile transfer naoružanja u Izrael uprkos pozivu stručnjaka EU da se to odmah prekine. Srbija je, kako se navodi, izvezla municiju u Izrael u vrednosti od više od 55 miliona evra, kršeći svoje obaveze prema Sporazumu o trgovini oružjem i međunarodnom humanitarnom pravu. Srbija je takođe odbila zahteve za pristup informacijama od javnog značaja o detaljima transfera između dve zemlje. 'Predatorski poredak'Generalna sekretarka Amnestija je u izveštaju ukazala da je u proteklih 80 godina je do dubokih transformacija sveta na bolje, kroz ostvarivanje veće pravde, rešavanju neravnoteže moći između država, priznavanja i zaštite prava autohtonih naroda, žena, LGBT osoba, i utvrđivanjem univerzalnih obaveza o suštinskoj jednakosti, seksualnim i reproduktivnim pravima i radnim pravima, ali da je takav poredak sada ugrožen zbog predatorskih praksi. Kalamar je kririkovala lidere kao što su predsednik SAD Donald Tramp (Trump), predsednik Rusije Vladimir Putin ili premijer Izraela Benjamin Netanjahu, navodeći su oni, među mnogim drugim, "sprovodili svoja osvajanja za ekonomsku i političku dominaciju kroz uništavanje, suzbijanje i nasilje u masovnim razmerama". "Nakon što su paralisali Savet bezbednosti UN kroz beskrupuloznu zloupotrebu prava veta, predatori sada tvrde da mehanizmi mira i bezbednosti ne funkcionišu i nastoje da ih zamene sebičnim alternativama", navela je Kalamar. "Predatorski svetski poredak odbacuje rasnu i rodnu pravdu, ismeva prava žena, proglašava civilno društvo zajedničkim neprijateljem i odbacuje međunarodnu solidarnost", istakla je generalna sekretarka Amnesti internešnala. Ona navodi da "predatorski svetski poredak" usmerava neviđeno povećanje vojnih investicija, omogućava ilegalni transfer oružja i nameće velika smanjenja budžeta za međunarodnu pomoć, rizikujući milione smrtnih slučajeva koji su se mogli izbeći i desetkujući hiljade organizacija koje rade za ljudska prava, seksualna i reproduktivna prava ili slobodu štampe. "Ovaj predatorski alternativni svetski poredak ućutkuje neslaganje i suzbija proteste, koristi dehumanizujuću retoriku i olakšava zločine iz mržnje i pretvaranje zakona u oružje", navela je Kalamar. Međutim, ističe ona, "izveštaji o smrti međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima su uveliko preuveličani". "Umrlice se objavljuju ne zato što je sistem neefektivan, neefikasan ili prespor, već zato što ne služi interesima politički i ekonomski moćnih i njihovih pomiritelja. Sada žele da verujemo da je sve to bila samo himera, prijatna fikcija koja je nadživela svoju svrhu"", istakla je Kalamar. Generalna sekretarka Amnesti internešanala je poručila da se toma mora pružiti otpor odbranom zaštitnih ograda i "ometanjem najgorih napada na poredak zasnovan na pravilima iz 1948. godine".

Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske, izjavio je da Republici Srpskoj "ne trebaju krediti Evropske unije", komentarišući najavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos koja je potvrdila da Zapadni Balkan rizikuje do juna da izgubi više stotina miliona eura zbog nedovoljne primjene reformskog procesa predviđenog Planom rasta. Mogući gubici za Bosnu i Hercegovinu u slučaju da se ne preduzmu sve reforme su 373,9 miliona eura. "Nećemo podržati ništa gdje postoji centralizacija. Ta sredstva Plana rasta su donacija, a u značajnom dijelu su krediti, njihovi krediti nam ne trebaju", kazao je Dodik nakon sastanka sa liderom Hrvatske demokratske zajednice Draganom Čovićem u Banjaluci, 21. aprila. Za razliku od Dodika, Čović je rekao kako je "šteta propustiti bilo kakva sredstva iz Evropske unije". "Treba biti evropski put. Trebaju svi prioritetni projekti prema EU biti ispunjeni", kazao je Čović. Plan rasta je paket EU za region od šest milijardi eura. Ima za cilj da, između ostalog, udvostruči ekonomije u ovim zemljama u narednih deset godina. BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra prošle godine u Brisel, godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije. Prije toga je Evropska komisija za 108,5 miliona eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto. U izradu plana reformi koji još čeka odobrenje iz Brisela bile su uključena tri nivoa vlasti – državna, entitetske i deset kantonalnih – i 22 predstavnika su imala 772 primjedbe koje je Vijeće ministara BiH na kraju bez konsultacija s njima prihvatilo ili odbacilo. Koje su bile teme sastanka Dodika i Čovića?Dodik je na konferenciji za novinare najavio i kako će do izbora i nakon opštih izbora u oktobru ove godine, SNSD i HDZ ostati politički partneri. Prema riječima Čovića, primarna tema sastanka je bila Južna interkonekcija, te budžet institucija BiH, kojeg ova država nije usvojila u ovoj godini i nalazi se na privremenom finansiranju. "Treba završtiti priču i o Južnoj interkonekciji. Nakon što je Vlada RS dala saglasnost na telefonskoj sjednici za ovaj projekat, vjerujem da će to učiniti i Vijeće ministara BiH", kazao je Čović. Južna plinska interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku, čime bi se omogućila diversifikacija izvora snabdijevanja plinom. Prošle sedmice je Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio izmjene i dopune zakona kojim se omogućava uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta Južna interkonekcija. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC. Izmjene zakona dolaze u trenutku kada se Federacija BiH suočava s pritiskom rokova koje je postavila Evropska unija u vezi s potpunom obustavom uvoza ruskog plina od januara 2028. godine. Prema obrazloženju Vlade Federacije BiH, osnovna trasa gasovoda ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni odvojci, uključujući i novi krak prema Tuzli. Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jednim gasovodom od Zvornika do Sarajeva, izgrađenim prije oko četiri decenije. Istovremeno, u Banjaluci je 17. aprila potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz Republiku Srpsku. Prethodno je Vlada tog bh. entiteta dala 1. aprila saglasnost da se za gradnju gasovoda kroz taj bosanskohercegovački entitet u budžetu obezbijedi nešto više od milijarde maraka (500 miliona eura). Radi se o novom gasovodu koji bi se trebao spojiti na gasni priključak Bosne i Hercegovine sa Srbijom kod Zvornika u BiH, a kroz koji trenutno stiže isključivo ruski gas. Evropska komisija je ranije, na upit Radija Slobodna Evropa, upozorila da planirani gasovod ne doprinosi smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa, već bi je dodatno produbio, podsjećajući da EU od BiH očekuje usklađivanje s energetskim i vanjskopolitičkim ciljevima Unije. Kompanije koje će graditi gasovod su iz konzorcija koji predvodi Konvar iz Srbije, a u kome su još Jokić-invest iz Zvornika, Radis iz Istočnog Sarajeva, Zavod za zavarivanje iz Beograda i GasTeh iz Inđije.

OHR, Tužilaštvo BiH i Pravobranilaštvo uključeni su u slučaj izgradnje solarnih elektrana na sjeveru BiH. Sporno je državno poljoprivredno zemljište, koje je uprkos odlukama Ustavnog suda BiH, prepisano na gradsku upravu i prodato privatnom investitoru, što je izazvalo proteste.

Politička podrška bez jače ekonomske koristi, uz povremene kulturne veze. Tako bi se ukratko mogao opisati dosadašnji bilans odnosa ruskih zvaničnika prema Republici Srpskoj. Najnoviji gost iz Moskve je Aleksandar Gruško, zamjenik ministra spoljnih poslova zadužen za Evropu. Prema najavama iz kabineta predsjednika RS, on će 21. aprila razgovarati s entitetskim zvaničnicima, obići srpsko-ruski hram u izgradnji i učestvovati na forumu o geopolitičkim kretanjima u Evropi. Ova posjeta ima dodatnu težinu, jer je Gruško prvi ruski zvaničnik tog ranga koji dolazi u RS od početka ruske invazije na Ukrajinu. Tokom protekle decenije, dolasci ruskih zvaničnika u RS bili su sporadični, ali politički jasni. Iz Moskve su stizale poruke podrške rukovodstvu predvođenom Miloradu Dodiku, uz naglašavanje važnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma i pozive na ukidanje Kancelarija visokog predstavnika. Ruski ciljevi u BiHBivši ambasador BiH u Rusiji, Enver Halilović, rekao je za Radio Slobodna Evropa da Moskva najavljenom posjetom "nastavlja sa radom na destabilizaciji političkog i sigurnosnog stanja u BiH". "To je nešto što je u kontinuitetu, to se radi na više načina, u više faza. To se radi ekonomski, finansijski, utjecajima na izbore. To je dio političke agende Ruske Federacije prema BiH, a u isto vrijeme to je i dio agende prema EU", ocijenio je bivši ambasador. On upozorava da ova posjeta nije ništa novo, već samo jedan događaj u nizu. "Bilo bi odlično kada bi ta ista delegacija došla u posjetu državi BiH, pa kazali da smo za te stavove, za BiH u EU, onda bi to bila dobronamjerna posjeta. Ovako je to, jedna politička diverzija na BiH", smatra Halilović. Dodaje da bi i EU trebalo da reaguje u ovoj situaciji. "Sad je očita stvar da je EU u jednoj ozbiljnoj krizi kao takva, tako da je dovoljno da makar vidi to na odgovarajući način, ako ne može ništa da uradi", rekao je on. Kazao je da je Vašington napravio pravi potez kada je natjerao Dodika da se odrekne svojih ranijih odluka, te da su mu zato ukinuli sankcije. Ipak, upozorava da je vraćanje sankcija i dalje mogućnost, jer nije mnogo promijenjeno u njegovom "odnosu i ponašanju političkom u BiH". Upozorava i da posjete jednoj etničkoj zajednici u BiH "podrška odnosu srbijanske politike prema BiH". "To je nešto što ne samo da jača separatizam koje uvode političke strukture Republike Srpske, nego da pojačava i utjecaj i daje opravdanje za utjecaj Srbije u istom pravcu na BiH", zaključuje Halilović. RSE je poslao upite Evropskoj uniji i Ambasadi Sjedinjenih Država u Sarajevu upite za komentar najavljene posjete. Do zaključenja teksta, odgovor nije stigao. Posjete najviših zvaničnikaNajviši ruski zvaničnici rijetko posjećuju Banjaluku, najveći grad i administrativni centar RS. Obilasci su, uglavnom, na nivou gradova, poput posjete predstavnika Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, entitetskom MUP-u u novembru prošle godine. Banjaluku često posjećuju i predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sektora Rusije, koji borave u banjalučkom Univerzitetu ili Univerzitetskom kliničkom centru. U posljednjih 10 godina, visoki ruski zvaničnici su tri puta dolazili u RS. Sergej Lavrov, šef diplomatije Rusije, posljednji put je u BiH boravio u decembru 2020. godine. Tada je bio uz zvaničnoj posjeti Sarajevu, ali je posjetio i Istočno Sarajevo. Dvije godine ranije, Lavrov je nakon posjete Sarajevu boravio u Banjaluci i obišao mjesto izgradnje srpsko-ruskog hrama i kulturnog centra. "Vidimo privrženost Dodika Dejtonskom sporazumu, a jedno pitanje koje je odavno prezrelo je oslobođenje BiH od spoljne uprave kako bi sama odlučivala o svojoj budućnosti", rekao je Lavrov tada, između ostalog. Nekoliko mjeseci prije njega, u Banjaluci je bila Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta Federacije, gornjeg doma državnog parlamenta. Ona je tada izjavila da je ovaj entitet "bratska zemlja Rusije", te da je Moskva protiv proširenja NATO u Evropi. Češće posjete Rusiji, nego iz RusijeDok su visoki ruski zvaničnici relativno rijetki posjetioci u RS, u suprotnom smjeru su posjete mnogo redovnije. Milorad Dodik, u vrijeme dok je bio predsjednik RS, ali i ranije kao član Predsjedništva BiH, redovno se sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Te posjete su postale znatno češće od februara 2022, i ruske invazije na Ukrajinu. Od napada, Dodik i Putin su se susreli ukupno devet puta, a svi sastanci su održani u Rusiji. Dodik je takođe najavio da će putovati u Rusiju povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom. Narodni poslanici iz RS su često odlazili u Rusiju, u sklopu parlamentarnih delegacija. Posljednja takva posjeta je bila sredinom oktobra, kada je delegacija Narodne skupštine RS predvođena predsjednikom Nenadom Stevandićem posjetila Zakonodavnu skupštinu Sankt Peterburga. Rusija i RS: Politika, nafta, gasRusko ekonomsko prisustvo u BiH je najistaknutije u naftnoj industriji. Rusko državno preduzeće Zarubežnjeft je vlasnik kompanije Optima grupa, u čijem vlasništvu posluje mreža pumpi Nestro, Rafinerija nafte u Brodu i Rafinerija ulja u Modriči. Vlasti RS, predvođene Dodikom koji je tada bio premijer, naftnu industriju su prodali Rusima 2007. godine za oko 120 miliona evra. RS planira i gasifikaciju 20-ak opština u ovom entitetu, pomoću ruskog gasa. Plan je da se od Šepka kod Zvornika na istočnoj granici BiH i Srbije, gdje u zemlju ulazi ruski gas, izgradi gasovod koji će ići sve do Novog Grada na sjeverozapadu BiH. Evropska komisija je ranije upozorila da taj gasovod ne doprinosi smanjenju ovisnosti BiH od ruskog gasa. Ruski rezultati u RS su skromni u oblasti robne razmjene. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH za 2024. godinu, Rusija je na 40. mjestu izvoznih destinacija za RS, dok su po uvozu u taj entitet na 18. mjestu. Što se tiče "meke" moći, ona je najizraženija kroz saradnju na vjerskom polju. U Banjaluci se od 2018. godine gradi srpsko-ruski hram i kulturni centar, koji se dijelom finansira iz budžeta RS. Računajući i sredstva planirana za ovu godinu, za njega je izdvojeno oko 9,5 miliona evra. Sredinom 2024. u Banjaluci, preko puta zgrade Vlade RS, otvorena je kancelarija Ambasade Rusije. U sklopu Narodne i univerzitetske biblioteke RS u Banjaluci od 2012. funkcioniše Kulturni centar fondacije "Ruski svijet", prvi tog tipa u BiH, čiji je cilj popularizacija ruskog jezika i kulture.

Entitet nema nadležnost da mijenja državne zakone. Tako za Radio Slobodna Evropa kaže bivša sutkinja Azra Miletić, koja je i sudila u predmetima po ovom krivičnom djelu, komentarišući najavu Vlade Republike Srpske da će pokrenuti inicijativu za izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Njima bi se, kako navode, ukinula odredba kojom se zabranjuje poricanje ratnih zločina, veličanje presuđenih ratnih zločinaca, te umanjivanje zločina genocida. Radi se o izmjenama koje je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo u julu 2021. godine. Njima je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom. Miletić kaže da državni zakon poznaje ovo krivično djelo, bez obzira na teritoriju, ali i da ga kako svaki od entiteta ima u svojim krivičnim zakonima. "To što je ovo djelo minimizirano u zakonu u RS i dovedeno u ravan prekršaja, ili kršenja odredbi o javnom redu i miru, i dalje je zabranjeno raspirivanje nacionalne i vjerske mržnje. U državnom je zakonu Valentin Incko to pojačao i proširio. Dakle, šta god da RS uradi, Tužilaštvo BiH može da radi i nastaviće da radi, na prostoru oba entiteta", ocjenjuje Miletić za RSE. Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. U Republici Srpskog decenijama traje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, uključujući i najveće političke figure u entitetu. Nastavak stare politike RSMurat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida smatra da je dobro ako je inicijativa Vlade RS rasprava u Parlamentu BiH, čime će se, kako smatra dodatno učvrstiti ove odredbe. "Ali, ako se radi o neprimjeni tog istog zakona, što smatram da je ovdje slučaj, to je samo nastavak politike koja je pokrivala ono što je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zagovarao, a to je da se neki zakoni ne mogu provoditi u tom entitetu", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa. Bivši sudija Suda BiH i nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Branko Perić navodi da su inicijative o izmjenama u demokratskim sistemima dobrodošle, ako su dobronamjerne i ukoliko podstiču društveni dijalog. "Treba vidjeti šta je stvarna namjera Vlade RS. Mislim da najavu ove inicijative ne treba shvatati ozbiljno. Prije će biti da se radi o predizbornom marketingu. Ako su namjere nečasne i maliciozne, to dovoljno govori o inicijatorima. Za naše političare i politike, ništa novo", kaže Perić. Šta se navodi u inicijativi Vlade RS?Cilj izmjena zakona, kako su najavili iz RS, je "progon Srba koji su bili učesnici rata i inkriminacija verbalnog delikta". "Već duže vrijeme pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH dolaze u Boračku organizaciju, prate njene mejlove, kao i sve što je vezano za prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića", rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić novinarima nakon sjednice Vlade, 17. aprila. Planirano je i zakazivanje sjednice Narodne skupštine Srpske, te najavljeno predlaganje zaključaka kojim bi "zaštitili pripadnike srpskog naroda i Vojske Republike Srpske". Bivša sutkinja Azra Miletić, koja je sredinom 2022. godine bila u vijeću sudija koje su pravomoćno osudile četničku vojvodu Slavka Aleksića, te članove Ravnogorskog pokreta, Dušana Sladojevića i Ristu Lečića na po pet mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline, kaže da namjera Krivičnog zakona BiH nije da se progone pripadnici Vojske RS. "Niko neće progoniti Srbe niti bivše pripadnike Vojske RS samo zato što su bili njeni pripadnici. Ako nećete da budete procesuirani nemojte javno veličati ratne zločine i zločince, ne oslikavajte murale Ratku Mladiću ili Karadžiću. Oni mogu lično da ih vole, ali javno to ne smiju manifestovati, po zakonu", kaže ona. Miletić smatra da s dolaskom novog tužioca i povećanjem prijava za ovo krivično djelo postoji strah, ali da namjera zakona nije ovo što tvrde vlasti u RS – da se progone pripadnici Vojske RS. Šta je do sada uradilo Tužilaštvo BiH?Pred Sudom BiH, krajem 2025. godine zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca pravosnažno je na tri i po godine zatvora presuđen Vojin Pavlović, predsjednik proruski orijentiranog Udruženja "Istočna alternativa Republike Srpske". Osuđen je, jer je u Bratuncu, gradu nekoliko kilometara udaljenom od Srebrenice, postavio transparent s likom Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS, osuđenog na doživotni zatvor za ratni zločin i genocid u Bosni i Hercegovini, na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". U presudi je i dio koji se odnosi da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici 2023. godine postavljajući plakate na kojima je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Istovremeno, desetine prijava koje su protiv onih koji negiraju zločine ili glorifikuju zločince podnesene u Tužilaštvu BiH su odbijene. Među njima je i neprovođenje istrage u vezi sa pločom na kojoj je ime Ratka Mladića, koja se nalazi u bh. entitetu Republika Srpska, stotinjak metara od ulaza u Sarajevo. Također, državno tužilaštvo donijelo je odluku o neprovođenju istrage za Mladićev mural na zgradi Narodne kuhinje u Banjoj Luci, a u obrazloženju je navedeno "da nije bilo moguće utvrditi da je oslikan njegov lik". Ni pripadnici SIPA-e ni postupajući tužilac nisu prepoznali Mladića. "To je sada uzelo maha, jer se u početku nije odmah tome pristupilo ozbiljnije. Bile su odluke o odbacivanju, ili oslobađajuće. Ali, mislim da ova mjera ima smisla, jer, kao što vidite, nakon pet mjeseci kazne, sada više nema javnog paradiranja po Višegradu, na primjer", tvrdi Miletić. Niti je ljudski niti civilizacijskiStanovnici Sarajeva i Banjaluke sa kojima je razgovarao RSE različito doživljavaju najavu inicijative Vlade RS. "Ne znam šta je to s ljudima. To nije vezano za jedan narod, već za cijelu populaciju, ko god s bilo koje strane negira je kažnjivo. To je planski, evo kao što vidite sada i veličanje ustaštva i četništva, u odnosnu na partizanski pokret. Da se smanji što više kažnjavanje, a minimizira zločin. Evo, u Srebrenici taman da su sve bili borci, ubiti osam hiljada ljudi je stravično i to da se veliča sada", kaže Sarajlija Ramiz. Njegova sugrađanka Ana podsjeća kako u svijetu jačaju snage koje preferiraju desničarske ideje, pa tako i u BiH, te da nije čudan odnos prema ratnim zločinima i kazni. "To nije ni ljudski nit' je civilizacijski. To je strašno, neko da počini nešto, vrijeđa i bude nagrađen. Svuda, ne samo u RS nego i u Federaciji", ocjenjuje ona. "Vlasti treba da odluče i da donose zakone i regulative, da nam stranci ne nameću svoje mišljenje, svoje ideje koje nisu povoljne po naš narod i slažem se da se krene s tom inicijativom", kaže za RSE Nikola iz Banjaluke. U procjenu političara vjeruje još jedan njegov sugrađanin. "Sve treba ukinuti i sve to odraditi. Šta su ti svjetski mangupi uradili, osim što su zavadili tri naroda, tri naroda ratovala? I dan danas to rade", naveo je stanovnik Banjaluke. Iz Vlade RS najavili su i organizovanje okruglog stola za 27. april čija će tema biti postupanje Suda i Tužilaštva BiH prema predstavnicima Republike Srpske i srpskog naroda.