Podstičemo zemlju da u dogovorenim rokovima otkloni nedostatke utvrđene u Akcionom planu FATF-a, navode iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini nakon što je BiH ponovo stavljena pod pojačani međunarodni finansijski nadzor jer ju je Radna skupina za financijske mjere (FATF) uvrstila na takozvanu sivu listu država s nedostacima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Iz Delegacije također navode da su primili k znanju "političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcionom planu." "Evropska unija je osigurala značajnu tehničku pomoć Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti kroz programe finansirane sredstvima EU-a te je spremna nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu u realizaciji mjera predviđenih domaćim Akcionim planom za FATF," naveli su iz Delegacije EU u BiH za Radio Slobodna Evropa. Također naglašavaju da napredak u provedbi ovih reformi također ide u prilog iskoracima na "evropskom putu zemlje". Odluka bi mogla dovesti do sporijih i skupljih međunarodnih transakcija, povećanog nadzora nad bankarskim poslovanjem te negativnih posljedica za investicije i kreditni rejting zemlje. Odluka FATF-a, koji čini više od 40 država i organizacija među kojima su Europska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Europe. Njegovo tijelo MONEYVAL ocijenilo je da Bosna i Hercegovina nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavu registra iz kojeg će se znati tko su stvarni vlasnici kompanija ili donošenje zakona o upravljanju nezakonito stečenom imovinom. Sve banke u svijetu i zemlji sada će morati provoditi pojačane provjere svih transakcija prema i iz BiH. To će, kako su za Radio Slobodna Evropa upozorili iz privrednih udruženja, bankarskog sektora i Centralne banke BiH, usporiti prekogranična plaćanja i povećati troškove poslovanja te značiti nove troškove za građane u zemlji i inozemstvu te posebno privredu. Posljedice će osjetiti izvoznici, ali i građani na čije račune se iz dijaspore, uglavnom kao pomoć, godišnje slijevaju oko 2,2 milijarde eura. Postoji i rizik da pojedine strane banke ograniče ili prekinu suradnju s bankama iz BiH. Bosna i Hercegovina bila je od 2015. do 2018. godine pod "režimom pojačanog nadzora", a ponovno je uvrštena zbog "nedovoljno razvijenog sustava za otkrivanje i sprječavanje financijskih zloupotreba".

"Briselski model" za dio Bosne i Hercegovine (BiH). To predlaže jedna od vladajućih partija u Hrvatskoj, kao rješenje za izbor člana Predsjedništva BiH. Ideju da birači u BiH sami biraju "izbornu stranu", hrvatsku ili bošnjačku, a glasovi se računaju odvojeno, predstavio je Domovinski pokret iz Hrvatske, tvrdeći da je to rješenje (Domovinski pokret, koji je koalicijski partner Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Vladi Republike Hrvatske, 17. juna je objavio rezoluciju "o poboljšanju političkog položaja Hrvata u BiH", o kojoj bi se potom izjašnjavao Sabor Hrvatske. Prijedlog rezolucije polazi od tvrdnje da Hrvati u BiH nisu u potpunosti ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda te poziva Hrvatsku da aktivnije štiti njihove interese. Dokument predviđa reformu izbornog sistema u BiH, uključujući mogućnost uspostave posebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika, te zagovara veću političku, kulturnu, jezičku i teritorijalnu autonomiju Hrvata u BiH. Rezolucija također poziva Zagreb da nastavi finansijsku i političku podršku hrvatskim institucijama u BiH, koristi sve raspoložive mehanizme u Evropskoj uniji, uključujući mogućnost veta, radi zaštite interesa Hrvata, te jača saradnju s Hrvatskim narodnim saborom BiH. U dokumentu se osuđuje ono što autori nazivaju "preglasavanjem" Hrvata na izborima, a predlaže se i sankcionisanje političkih aktera za koje smatraju da doprinose takvoj praksi. U uvodnom dijelu dokumenta Domovinski pokret pozitivno se osvrće na Herceg-Bosnu, ratnu političku tvorevinu bosanskih Hrvata, navodeći njenu ulogu u očuvanju položaja Hrvata u BiH i stvaranju uslova za Dejtonski mirovni sporazum. Herceg-Bosna je ukinuta Vašingtonskim i Dejtonskim sporazumom, dok su politički i vojni lideri nekadašnje Herceg-Bosne pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osuđeni za ratne zločine i udruženi zločinački poduhvat.) političkog problema bez crtanja novih granica i formiranja "trećeg entiteta" u BiH. Međutim, u zemlji u kojoj se vlast već bira kroz mješavinu direktnih izbora, političkog delegiranja i etničkih kvota i odluke se često blokiraju na više nivoa, takvo rješenje bi dodatno zakomplikovalo proces, ocjenjuje stručanjak za ustavno pravo. Daniel Bochsler, profesor političkih nauka na Srednjoevropskom Univerzitetu (CEU) u Beču i Univerzitetu u Beogradu, smatra da "to što se predlaže nije 'briselski model', nego njegova pogrešna interpretacija". "Umjesto slobodnog izbora birača na dan glasanja, uvodite trajnu podjelu biračkog tijela, što u praksi može pojačati etničke podjele umjesto da ih smanji", ocijenio je Bochsler za Radio Slobodna Evropa (RSE). Analitičari s kojima je razgovarao RSE, također, upozoravaju da bi se to kosilo i s postojećim ustavnim rješenjima, ali i sa presudama Suda za ljudska prava u Strazburu, prema kojima postojeći, etnički podijeljen izborni sistem, diskriminiše građane koji nisu pripadnici Srba, Hrvata ili Bošnjaka, konstitutivnih naroda. Cijela priča je intenzivirana pred opšte izbore koji bi u Bosni i Hercegovini trebali biti održani u oktobru, a prijedlog Domovinskog pokreta do sada je izazvao oštre reakcije u Sarajevu. Model za produbljavanje podjela?Najveći politički spor u BiH godinama predstavlja izbor hrvatskog člana Predsjedništva, institucije koju čine tri člana, Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske, kao predstavnici konstitutivnih naroda. Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH, te uz podršku i vladajuće koalicije u Hrvatskoj, predvođene HDZ-om Andreja Plenkovića, u kojoj je i Domovinski pokret, osporavaju izbor Željka Komšića, tvrdeći da je za tu funkciju biran pretežno glasovima bošnjačkih birača. Domovinski pokret predlaže da se taj problem riješi uvođenjem dva paralelna biračka registra, bošnjačkog i hrvatskog, unutar Federacije BiH, iz kojih bi se odvojeno brojili glasovi za članove Predsjedništva. Birači bi unaprijed birali kojem registru pripadaju, a taj izbor bi određivao za koga mogu glasati. Time bi izbor bio matematički razdvojen, pa glasovi iz jednog registra ne bi mogli utjecati na izbor kandidata drugog naroda. Model, kako tvrde, ne predviđa nove teritorijalne jedinice, nego promjenu načina vođenja biračkog spiska i glasanja. Kada su u pitanju "Ostali", odnosno građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, predviđeno je da se mogu opredijeliti za jedan od dva registra, bez posebne treće opcije. Florian Bieber, profesor istorije i politike jugoistočne Evrope i direktor Centra za studije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Grazu, kaže da ne vidi kako bi "briselski model" promijenio bilo šta u izboru članova Predsjedništva BiH. Bieber, također, ističe da nije siguran da predlagači razumiju sistem glasanja u Briselu. "U Briselu građani mogu birati hoće li glasati za frankofonsku ili flamansku listu, ali to mogu učiniti bez registracije i mogu promijeniti svoj izbor na svakim izborima. Dakle, ovo je slično izborima za Predsjedništvo BiH u Federaciji, gdje birači mogu glasati za hrvatske ili bošnjačke kandidate", kazao je, ističući da postoje dokazi da birači u Briselu strateški mijenjaju kandidate. I Bochsler, koji se bavi pitanjima demokratije u podijeljenim društvima, ističe kako prijedlog desnice iz Hrvatske "ne odgovara modelu na koji se poziva". Ističe da je ključna razlika upravo u slobodi izbora bez trajne podjele biračkog tijela. "Razlika je u tome što predloženi model uvodi trajnu podjelu birača", naveo je Bochsler. Upozorava da bi takva reforma imala šire političke posljedice na društvo u kojoj su u decenijama nakon rata rasle i snage koje su protiv etničkih podjela u zemlji. "Ako stranke koje odbacuju etničke podjele moraju praviti posebne liste za različite biračke grupe, vi ih prisiljavate da se etnički dijele. To bi sigurno pojačalo postojeće podjele", rekao je Bochsler. Pritom ukazuje da prijedlog ulazi u direktan konflikt s osnovnim principima postojećeg ustavnog sistema. "Prema Daytonskom ustavu, građani imaju jednaka politička prava i ne postoji obaveza etničke identifikacije pri glasanju. Ovakav model napušta taj princip i otvara niz ustavnih i političkih pitanja", rekao je, upozoravajući i na potencijalni rizik takvih rješenja u postkonfliktnim društvima. Bochsler problematizira i pojam "legitimnog predstavljanja" koji je u središtu prijedloga. "Korištenjem tog termina pravite razliku između 'legitimnih' i 'nelegitimnih' birača unutar istog naroda. A u stvarnosti, birači imaju različite političke stavove, i svi ti glasovi su jednako legitimni, bez obzira dolaze li od nacionalista ili antinacionalista", dodajući kako takav koncept koncept "zanemaruje političke razlike unutar samih etničkih grupa". Kako izgleda 'briselski sistem'?Belgija je podijeljena na tri regiona: Flandriju (holandsko govorno područje), Valoniju (francusko govorno područje) i Region glavnog grada Brisela, koji je jedinstven i dvojezičan. U izbornom kontekstu, Brisel predstavlja jedinstvenu izbornu jedinicu, a birač sam bira između lista koje pripadaju jednoj od dvije jezičke zajednice i odlučuje da li će svoj glas dati frankofonskoj ili flamanskoj listi. U skladu s tim, teoretski, frankofoni birač može da glasa za flamansku listu, kao i obrnuto - birač iz flamanske zajednice može da glasa za frankofonsku listu. Međutim, nije moguće glasati za obje liste. U Briselu ne postoji zvanična provjera niti registracija nacionalne ili jezičke pripadnosti birača. Pripadnost jednoj od dvije političko-jezičke linije određuje se samim izborom liste na dan glasanja. U ostalim regionima pravila su znatno stroža. U Flandriji se glasa za flamanske liste, dok se u Valoniji glasa za frankofonske liste. Za razliku od Brisela, gdje birač može da bira između dvije jezičke političke opcije, u Flandriji i Valoniji izborni sistem je vezan za teritoriju i odgovarajuću jezičku zajednicu. Teško primjenjiv model u BiHEkspert za ustavno pravo Davor Trlin stava je da prijedlog tzv. briselskog modela, koji zagovaraju Domovinski pokret i dio hrvatskih političkih aktera u BiH, predstavlja nastavak etnizacije izbornog i ustavnog sistema i da je teško primjenjiv na bh. prilike Prema njegovim riječima, model "virtualnih izbornih jedinica" predstavlja "sofisticirani oblik etničkog inženjeringa" koji dodatno učvršćuje postojeći konsocijacijski sistem. Trlin smatra i da je pozivanje na Belgiju kao uzor "problematično" jer su razlike između dvije zemlje mnogo veće od sličnosti. "Belgija je stabilna, bogata i dugogodišnja demokratija koja je svoj model gradila decenijama kroz političke kompromise. BiH je postratni sistem sa visokim stepenom nepovjerenja i snažnim centrifugalnim tendencijama", ističe. Dodaje da se u Belgiji prvenstveno radi o jezičkim zajednicama, dok su u BiH politički odnosi zasnovani na etničkom principu, te da bi uvođenje novih, etničkih podregistara donijeli novu diskriminaciju. "Pitanje etniciteta je pitanje osjećaja. To ne može biti precizno pravno utvrđeno niti trajno evidentirano u registrima", kaže Trlin. Upozorava da bi takav model dodatno pogoršao položaj građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici Srba, Hrvata i Bošnjaka. "Već imamo presude Evropskog suda za ljudska prava koje ukazuju na diskriminatoran položaj Ostalih. Sada bi se uvodio novi mehanizam koji bi taj položaj dodatno pogoršao", navodi. Trlin odbacuje i argument da je Brčko distrikt dokaz uspješnosti ovakvog modela, ističući da je riječ o specifičnoj ustavnoj kategoriji koja se ne može jednostavno preslikati na cijelu državu. Kao realniju alternativu Trlin navodi rješenja iz Aprilskog paketa ustavnih reformi, koji je bio dogovaran 2006. godine, ali bez konačnog uspjeha, prema kojem bi se članovi Predsjedništva BiH birali posredno kroz Parlamentarnu skupštinu BiH. "To je najblaži pristup koji bi u većoj mjeri garantovao da hrvatski član Predsjedništva bude predstavnik kojeg podržavaju hrvatski politički birači, a istovremeno bi bio bliži standardima koje traži Evropski sud za ljudska prava", zaključuje Trlin. Brčko distrikt kao argumentDomovinski pokret u elaboratu kao "domaći dokaz" funkcionalnosti neteritorijalnih modela navodi treću administrativnu jedinicu u BiH, Brčko distrikt, gdje građani na istoj teritoriji mogu ostvarivati biračka prava u dva različita entitetska sistema. U Brčkom građanin ima tzv. entitetsko državljanstvo koje određuje za koje institucije glasa. Na izborima to znači da dva birača na istom biračkom mjestu mogu dobiti potpuno različite listiće, u zavisnosti od toga da li su vezani za Federaciju BiH ili Republiku Srpsku. Upravo u toj logici Domovinski pokret vidi osnovu za svoj prijedlog, umjesto izbora između entiteta, birači u Federaciji bi birali između političko-etničkih registara, ali bi ostali na istoj teritoriji. Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH, kaže da Brčko nije dokaz funkcionalnosti, nego "primjer problema". "U Brčkom se tim modelom trgovalo. Ljudi su procjenjivali gdje im je lakše doći do mandata i prema tome birali opredjeljenje. To nije bio principijelan izbor, nego politička kalkulacija. Kad god uvedete mogućnost da neko bira kojem sistemu pripada, a nema jasnih ograničenja, ostavljate prostor za zloupotrebu", kaže Šehić za RSE. Šehić naglašava da se Brčko ne može direktno porediti s prijedlogom Domovinskog pokreta. "U Brčkom birate između dva sistema, Federacije BiH i Republike Srpske. To su dva odvojena politička i pravna okvira. U ovom prijedlogu vi dijelite birače unutar jednog sistema. To nije isto i ne može dati iste rezultate", naveo je. Problem je, kaže Šehić i što se termin "legitimitet" u bh. izbornom procesu koristi "selektivno". "Priča se o legitimitetu kod izbora Predsjedništva, a ne kod Doma naroda. Tamo imate ljude koji nisu izašli na izbore, nego su delegirani, i odlučuju o najvažnijim pitanjima. Zašto se tu ne postavlja pitanje legitimiteta?", upitao je. Upozorava i na ključni problem diskriminacije u izbornom sistemu, na koji godinama ukazuju presude Evropskog suda za ljudska prava. "Mi imamo građane koji imaju ista obaveze prema državi, ali nemaju ista prava. To je suština problema. Presude iz Strazbura su jasne, ali se ne provode. Ja kao građanin ne želim da se etnički opredjeljujem, a sistem me na to prisiljava", zaključio je Šehić. Slučaj Komšić i 'novi kandidat'Spor o izboru Željka Komšića u Predsjedništvo BiH traje gotovo dvije decenije i vraća se nakon svakog izbornog ciklusa. Komšić je za hrvatskog člana Predsjedništva izabran četiri puta, 2006., 2010., 2018. i 2022. godine, a svaki put hrvatske stranke, predvođene HDZ-om BiH, osporavale su njegov legitimitet, tvrdeći da nije izabran većinskom voljom hrvatskih birača, nego dominantno glasovima Bošnjaka. S obzirom na važeća pravila, svi birači u Federaciji BiH mogu glasati za oba kandidata, i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva. Upravo to pravilo, koje ne razlikuje birače po etničkoj liniji, u središtu je političkog sukoba koji prijedlog Domovinskog pokreta pokušava promijeniti. Na upit RSE o ovom prijedlogu, Željko Komšić nije odgovorio. Njegov savjetnik Slaven Kovačević, koji je kandidat za člana Predsjedništva na narednim izborima 2026. godine, daje jasnu i oštru ocjenu, što ga u očima HDZ-a BiH pozicionira kao mogućeg "novog slučaja Komšić", odnosno kandidata čiji bi izbor ponovo zavisio od glasova bošnjačkih birača. Kovačević tvrdi da je cijela ideja pogrešno postavljena. "To su potpuno različiti politički i ustavni sistemi. Belgija ima više izbornih jedinica, različite nivoe vlasti i specifičan historijski razvoj koji je doveo do takvog modela. To nije nešto što možete izdvojiti i primijeniti u drugoj državi bez tog konteksta", naveo je Kovačević. Za RSE on ocjenjuje da se iza tehničkog jezika zapravo krije politički cilj izmjene ustavne strukture BiH. "Ovo se predstavlja kao izborni model, ali u suštini je pokušaj političkog preuređenja BiH. Ako uvodite ovakve podjele unutar biračkog tijela, vi ne rješavate problem, nego ga institucionalizirate i produžavate. To znači dodatno produbljivanje etničkih linija u političkom sistemu", naveo je. Kovačević odbacuje i argument da se radi o legitimnoj inicijativi iz susjedne države. "Radi se o miješanju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Sve reforme, bilo ustavne ili izborne, moraju biti rezultat unutrašnjeg dogovora, a ne inicijativa koje dolaze izvana", zaključio je Kovačević. Koga biraju građani na izborima 2026. godineNa opštim izborima 2026. godine građani u Bosni i Hercegovini biraju Predsjedništvo, državni i entitetske parlamente, te kantonalne skupštine u Federaciji BiH, ali ne biraju sve političke funkcije direktno. Dok se većina vlasti bira na izborima, ključni organi poput Doma naroda BiH formiraju se posredno, kroz entitetske i kantonalne parlamente, što znači da konačni politički odnosi zavise i od postizbornih dogovora. Takav sistem već godinama je predmet pokušaja reformi, od aprilskog paketa 2006. godine, koji je predviđao posredan izbor Predsjedništva kroz parlament, do kasnijih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i pokušaja implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava. Nijedno od tih rješenja nije dobilo potrebnu političku podršku. Saradnja na tekstu: Gjeraqina Tuhina

Tužiteljstvo u Milanu za sada nema dovoljno dokaza da zatraži podizanje optužnice protiv osumnjičenih u istrazi o navodnom "snajperskom turizmu" tokom opsade Sarajeva devedesetih godina, rekao je izvor upoznat sa slučajem, javio je Reuters. Italijanski istražitelji vode istragu protiv pet osoba zbog sumnji da su Italijani i drugi strani državljani tokom rata u Bosni i Hercegovini plaćali kako bi pucali na civile u opkoljenom Sarajevu. Istraga je pokrenuta prošle godine nakon prijave koju je podnio italijanski novinar i pisac Ezio Gavazzeni. On tvrdi da su imućni stranci tokom rata dolazili u Bosnu i Hercegovinu kako bi sudjelovali u pucanju na civile s položaja Vojske Republike Srpske oko Sarajeva. Među pet osumnjičenih nalazi se i jedan milanski aristokrata koji je, prema svjedočenjima prikupljenim tokom istrage, navodno na večeri sa bivšim školskim kolegama govorio da je odlazio u Sarajevo kako bi pucao na ljude. Prema riječima izvora, tužitelji trenutno raspolažu uglavnom posrednim dokazima, bez čvrstih materijalnih potvrda koje bi omogućile pokretanje sudskog postupka. "Vrlo iskreno, u ovom trenutku tužitelji ne bi mogli zatražiti da bilo koji od osumnjičenih bude izveden pred sud", rekao je izvor Reutersu. Glavni tužitelj u predmetu Alessandro Gobbis i glavni milanski tužitelj Marcello Viola trebali bi se 29. juna sastati s tužiteljima iz Bosne i Hercegovine i Belgije u sjedištu Eurojusta u Luksemburgu kako bi razgovarali o daljnjem toku istrage. Izvor navodi da se očekuje kako bi suradnja sa stranim tužiteljstvima i dodatne istražne radnje mogle donijeti nove dokaze. Posljednjih dana italijanska policija pretresla je kuću jednog od osumnjičenih, 66-godišnjeg bivšeg općinskog službenika iz Genove koji danas živi u provinciji Alessandria. Tokom pretresa zaplijenjeni su prigušivač i fotografija precizne puške. Pretres je uslijedio nakon što je bivša partnerica osumnjičenog izjavila istražiteljima da je imao noćne more zbog onoga što je navodno radio prije trideset godina. Istražitelji su provjeravali i navode o postojanju mreže u Milanu koja je navodno organizirala ovakva putovanja u ratno Sarajevo, ali za sada nisu pronađeni dokazi koji bi potvrdili te tvrdnje. Tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, u granatiranju i snajperskoj vatri sa položaja Vojske Republike Srpske ubijeno je oko 11.000 civila. Do danas nijedan pojedinačni snajperista nije procesuiran ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u presudama protiv najviših zvaničnika Republike Srpske zaključio je da je snajperska kampanja imala za cilj teroriziranje civila u Sarajevu.

Bosna i Hercegovina ponovno je stavljena pod pojačani međunarodni financijski nadzor nakon što ju je Radna skupina za financijske mjere (FATF) 19. juna uvrstila na tzv. sivu listu država s nedostacima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Odluka bi mogla dovesti do sporijih i skupljih međunarodnih transakcija, povećanog nadzora nad bankarskim poslovanjem te negativnih posljedica za investicije i kreditni rejting zemlje. Odluka FATF-a, koji čini više od 40 država i organizacija među kojima su Europska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Europe. Njegovo tijelo MONEYVAL ocijenilo je da Bosna i Hercegovina nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavu registra iz kojeg će se znati tko su stvarni vlasnici kompanija ili donošenje zakona o upravljanju nezakonito stečenom imovinom. Sve banke u svijetu i zemlji sada će morati provoditi pojačane provjere svih transakcija prema i iz BiH. To će, kako su za Radio Slobodna Evropa upozorili iz privrednih udruženja, bankarskog sektora i Centralne banke BiH, usporiti prekogranična plaćanja i povećati troškove poslovanja te značiti nove troškove za građane u zemlji i inozemstvu te posebno privredu. Posljedice će osjetiti izvoznici, ali i građani na čije račune se iz dijaspore, uglavnom kao pomoć, godišnje slijevaju oko 2,2 milijarde eura. Postoji i rizik da pojedine strane banke ograniče ili prekinu suradnju s bankama iz BiH. Sve za sobom vuče i pad kreditnog rejtinga i više kamatne stope. "BiH će biti prepoznata kao zemlja s povećanim rizikom od pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Veliki uvoznici i izvoznici će prvi biti na udaru. Sve međunarodne transakcije iz i prema BiH će biti opterećene dodatnim administrativnim provjerama", kazao je za RSE Edis Ražanica, direktor Udruge banaka u BiH. Bosna i Hercegovina bila je od 2015. do 2018. godine pod "režimom pojačanog nadzora", a ponovno je uvrštena zbog "nedovoljno razvijenog sustava za otkrivanje i sprječavanje financijskih zloupotreba". Iz MONEYVAL-a nisu za RSE komentirali konkretne propuste BiH, već su ukazali na svoje preporuke i ranije izvještaje. Kakve će biti posljedice po građane?Iz Centralne banke BiH, preko koje se vrši sav unutarnji i vanjski platni promet, za RSE su kazali da je MONEYVAL izvršio procjene uvjeta koje BiH treba ispuniti 2024. godine kad je objavljen i izvještaj s jasno definiranim prioritetnim akcijama. Iz Centralne banke naglašavaju da financijski sektor nije odgovoran, ali da će osjetiti posljedice kroz pojačane kontrole stranih banaka i partnera. "Stavljanje na tu listu može dovesti do sporijeg i složenijeg provođenja prekograničnih transakcija, povećanih troškova poslovanja te dodatnih zahtjeva u međunarodnom platnom prometu", kazali su za RSE iz Centralne banke BiH. U praksi, svaka međunarodna transakcija iz i prema BiH bit će pod dodatnim nadzorom banaka, što će produžiti vrijeme obrade i povećati troškove. Najveći teret, upozoravaju analitičari, snosit će izvoznici i uvoznici, ali i građani koji ovise o novčanim doznakama iz inozemstva. Što su 'siva' i 'crna' listaRadna grupa za financijsko djelovanje (FATF), globalno tijelo koje postavlja međunarodne standarde u ovoj oblasti, definiralo je države u dvije ključne kategorije - "crna lista" i "siva lista". Na "sivoj listi", koja uključuje "države sa značajnim sistemskim nedostacima", a koje su se obavezale na reforme, nalaze se Alžir, Angola, Libanon, Sirija, Jemen, DR Kongo, Haiti, Kenija, Monako i Venezuela. Novac koji dolazi iz tih država ili se u njih šalje smatra se rizičnijim i automatski podliježe pojačanim provjerama, bez obzira na formalno navedenu namjenu. Na "crnoj listi", prema podacima objavljenim u februaru 2026. godine, nalaze se Iran, Sjeverna Koreja i Mianmar. Ove države imaju "kritične sistemske nedostatke i ne surađuju na njihovom otklanjanju" te "predstavljaju direktnu prijetnju međunarodnom financijskom sistemu". Poslovanje s tim zemljama je često i potpuno nemoguće zbog pratećih međunarodnih sankcija. Osim BiH, na "sivoj listi" u Europi su još i Bugarska i Monako. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozoravaju da je posebno izložen izvozni sektor, s obzirom na to da više od 73 posto ukupnog izvoza BiH odlazi na tržište Europske unije. Iz Vijeća stranih investitora u BiH upozoravaju da se reputacijski rizik brzo prenosi na cijenu kapitala, što znači da bi zaduživanje kompanija i države na međunarodnim tržištima moglo postati skuplje. "Investitori ulažu tamo gdje je rizik manji. Reputacijski rizik BiH se vrlo lako transformira u cijenu kapitala, tako da će eventualna zaduženja privrednika, ali i svih nivoa vlasti na međunarodnim tržištima biti skuplja", naveli su iz tog vijeća za RSE, dodajući da bi odluka FATF-a mogla negativno utjecati na razinu stranih ulaganja. Povećani troškovi financijskih transakcija, prema procjenama stručnjaka, mogli bi se preliti i na krajnje korisnike. "Ne treba stvarati paniku, ali posljedice će se osjetiti, posebno u financijskom sektoru", naglasio je Ražanica iz Udruge banaka u BiH. Građani već sada plaćaju visoke naknade za međunarodne transfere, a novi režim dodatnih provjera mogao bi ih dodatno povećati. BiH je zemlja s jednom od najvećih dijaspora u Europi, a godišnje se iz inozemstva šalje više od 2,2 milijarde eura. "Penzija mi je nikakva. Moj sin radi u Austriji i svaki mjesec mi šalje 300 eura. Njegova banka njemu naplati 22 eura, a meni moja banka uzme još toliko", rekla je za RSE penzionerka Sanela Hamzić iz Sarajeva. Prebacivanje odgovornostiJedan od ključnih uvjeta koji BiH nije ispunila odnosi se na zakon o upravljanju nezakonito stečenom imovinom na državnoj razini. Dodatno, vlasti u entitetu Federacija BiH nisu uspostavile funkcionalan registar stvarnih vlasnika kompanija, koji se smatra standardom u borbi protiv financijskih zloupotreba. Državne institucije su početkom maja usvojile zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprječavanja financiranja terorizma, ali su iz MONEYVAL-a poručili da je taj korak došao prekasno kako bi utjecao na odluku FATF-a. Iz ministarstava pravde i financija BiH, Federacije BiH i Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE koje uvjete njihova razina vlasti nije ispunila i zašto. Iz Ministarstva sigurnosti BiH su ranije za RSE kazali da MONEYVAL, između ostalog, traži bolji sistem nadzora, uvođenje strožih kazni i sprječavanje ulaska rizičnih osoba u vlasničke strukture kompanija. Tužiteljstva i sudovi trebaju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, dok država mora dokazati da efikasno upravlja oduzetom imovinom. BiH je usvojila i Zakon o sprječavanju pranja novca, ali on propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši 19 različitih institucija iz dva entiteta i Brčko Distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za hartije od vrijednosti i advokatskih komora, do inspektorata. Da bi se mogao primjenjivati ovaj zakon moraju se izmijeniti zakoni na razini entiteta te, prema prijedlozima izmjena, formirati posebni sektori koji će se baviti pranjem novca i finansiranjem terorizma te u njima zaposliti novi kadrovi ili preraspodijeliti postojeći. U javnosti, dio političkih predstavnika iz Federacije BiH tvrdi da su za kašnjenja odgovorni zastupnici i ministri iz Republike Srpske, dok vlasti RS-a odgovornost prebacuju na institucije u entitetu Federaciji BiH. Premijer Republike Srpske Savo Minić, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je 17. maja da su "Ministarstvo pravde i Vlada RS davno sve završili, a u Federaciji BiH apsolutno ništa nije urađeno". S druge strane, zastupnici iz Federacije BiH, poput zastupnika Naroda i Pravde i član rukovodstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića, optužuju zastupnike i ministre iz SNSD-a da "svjesno nanose štetu svim građanima". Pri tome podsjećaju na prekide parlamentarnih sjednica zbog nedostatka kvoruma, nakon napuštanja izaslanika iz Republike Srpske koji su tako sprječavali izglasavanje smjene svojih kadrova u državnoj vlasti. Ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić je u priopćenju za medije za neuspjeh u uspostavljanju registra stvarnih vlasnika u ovom entitetu okrivio softver Svjetske banke koji je nabavljen u sklopu međunarodnog pilot-projekta. "Softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo tehničkim zahtjevima domaćih sudova", naveo je Škobić. Škobić je kazao da pilot-sudovi, odnosno Općinski sud u Sarajevu i Općinski sud u Travniku, "nikada nisu prihvatili niti odobrili softverska rješenja" za koja je kazao da su "prepuna manjkavosti i koja usporavaju registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH". Najavio je raspisivanje tendera za kupovinu softvera, vrijedan više od 1,3 milijuna eura. Općinski sud u Sarajevu je u svoje i uime Općinskog suda u Travniku odbacio ministrove tvrdnje, naglasivši da ti sudovi "nisu nadležni za uspostavu registra stvarnih vlasnika" te pojasnivši da se projekt koji su provodili odnosi "isključivo na digitalizaciju registracije poslovnih subjekata". "Od suda se ne može očekivati da bez posebnog zakonskog ovlaštenja i odgovarajućih tehničkih rješenja vodi evidenciju stvarnih vlasnika", kazali su za RSE i, pored ostalog, naglasili da je softver koji se upotrebljava za online registraciju poslovnih subjekata "upotrebljiv i zadovoljava potrebe". Dok se političari i institucije međusobno optužuju za kašnjenja stručnjaci, poput direktora Udruge banaka u BiH Edisa Ražanice, kažu da ponovno stavljanje BiH pod međunarodni financijski nadzor neće ostati bez posljedica za privredu i građane. Ražanica smatra da će, osim samog usvajanja zakona na koje se čeka od 2024. godine, ovog puta biti neophodno i njihovo adekvatno provođenje, uz pomnu kontrolu predstavnika MONEYVAL-a.

Za poslom i boljim životom na Zapad s Balkana odlazi na hiljade ljudi, dok istovremeno, s istim ciljem, u taj region stižu radnici iz Indije, Bangladeša, Filipina, Kine... U ovoj epizodi pričamo o njihovom dolasku, uslovima rada i radnim pravima u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Neki pronalaze priliku, drugi se suočavaju s teškim uslovima i razočaranjem, a neki izgube i život. U međuvremenu, u Beogradu je osnovan Sindikat migrantskih radnika Srbije.

Evropska unija (EU) će ove jeseni održati stratešku raspravu o proširenju i reformama, što bi trebalo da bude potvrđeno u završnom dokumentu dvodnevnog samita lidera EU, koji se 18. i 19. juna održava u Briselu. "U svetlu novog zamaha u procesu proširenja i podsećajući na Granadsku deklaraciju, Evropski savet će na sastanku u oktobru 2026. godine održati stratešku diskusiju o proširenju i reformama", navodi se u nacrtu zaključaka sa sastanka lidera, u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid. U ovom nacrtu se za samit EU i Zapadnog Balkana, održan 5. juna u Tivtu, ocenjuje da je bio događaj koji je doprineo novom zamahu u procesu proširenja. Očekuje se da će se predstojeća strateška rasprava odnositi na novi pristup proširenju, koji još nije formalizovan, ali se već pominje u najmanje tri dokumenta objavljena tokom prethodnih nedelja. Prvi predlog izneo je nemački kancelar Fridrih Merc, koji je krajem maja evropskim institucijama dostavio takozvani non-pejper. U njemu je predložio da zemlje Zapadnog Balkana dobiju status posmatrača u EU, dok bi Ukrajina dobila status pridružene članice bez prava glasa. Dan uoči samita u Tivtu predstavljen je i drugi nezvanični dokument – francusko-nemački predlog čiji je cilj pronalaženje rešenja za novu dinamiku procesa proširenja. Dokument se bavi državama kandidatima koje zaostaju u sprovođenju institucionalnih reformi, koje EU smatra ključnim uslovom za članstvo. Neposredno nakon tog događaja objavljen je i treći non-pejper, koji su pripremile Nemačka, Francuska, Belgija, Holandija i Luksemburg. U njemu se predlažu ograničena prava za buduće članice EU, sa ciljem zaštite funkcionisanja evropskih institucija i sprečavanja eventualnog nazadovanja novih članica u poštovanju osnovnih evropskih vrednosti. Diplomatski izvori u Briselu potvrdili su za RSE da se intenzivno razmatraju nove opcije i pristupi procesu prijema budućih članica. Sagovornici istovremeno nagoveštavaju da se buduća proširenja verovatno neće odvijati po modelu koji je primenjivan u prethodnim talasima proširenja. Nacrt zaključaka za samit EU takođe ukazuje na novi pristup kroz naglasak na "postepenoj integraciji". Iako se to ne navodi izričito, ovaj koncept se dovodi u vezu sa predlogom koji su izradili kabineti nemačkog kancelara i francuskog predsednika. "Podsećajući na svoje prethodne zaključke, Evropski savet ponavlja da će Evropska unija nastaviti blisku saradnju sa Zapadnim Balkanom i podržavati reformske napore regiona na putu ka članstvu u EU. Evropski savet ostaje posvećen unapređenju postepene integracije između Evropske unije i regiona tokom samog procesa proširenja, na način zasnovan na zaslugama i reverzibilan", navodi se u nacrtu zaključaka koje bi lideri EU trebalo da usvoje po završetku samita.

Šest radnika, predvođenih bivšim sindikalnim vođom Romeom Biokšićem, položilo je 10. jula 2020. godine vijenac i zapalilo svijeću podno spomenika Aluminija u Mostaru obilježavajući prvu "godišnjicu tragične smrti" ove tvornice. Ove godine neće se okupljati. Kažu da su se pomirili s tim da više nikad neće ući u krug nekadašnjeg industrijskog giganta. "Neki od nas su uspjeli pronaći drugi posao tu po Hercegovini. Stotine njih nisu i rasuti su danas po svijetu, od Hrvatske do Irske. Znam da danas tamo u Aluminiju neko nešto radi, ali ne znam ni tko ni šta rade. Da budem iskren: ni ne zanima me", kaže Biokšić za Radio Slobodna Evropa. Oko 900 ljudi radilo je u pogonima koje su 1992. godine uništile granate Jugoslavenske narodne armije i Vojske Republike Srpske. Od ponovnog pokretanja proizvodnje 1997. godine do novog gašenja prije sedam godina poduzeće je izvezlo aluminijske trupce vrijedne milijarde eura i bilo najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine. Od simbola poslijeratne industrijske obnove ostali su dugovi od oko 331 milijun eura, većinom prema dobavljačima električne energije. Dijelovi tvornice su godinu kasnije za desetak hiljada eura mjesečno dani u zakup privatnoj kompaniji registriranoj u Panami. Šest godina nakon toga Posebni odjel za suzbijanje korupcije i kriminala entitetskog Tužiteljstva Federacije Bosne i Hercegovine (POSKOK) preuzeo je 17. aprila 2026. od Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) predmet koji se odnosi na prijavljene nepravilnosti u poslovanju Aluminija d.d. Mostar. "Predmet se odnosi na okolnosti poslovanja ovog poduzeća prije gašenja proizvodnje", naveli su iz POSKOK-a za RSE. Iz ovog, nedavno formiranog posebnog odjeljenja su naveli i da federalni tužitelj "trenutno analizira spis" s dokazima i svjedočenjima koje je godinama prikupljalo lokalno tužiteljstvo. Biokšić tvrdi da su radnici, sindikati, mali dioničari i dio članova Nadzornog odbora godinama podnosili kaznene prijave "i ništa se nije desilo". "Pretpostavljam da je problem bio u Tužiteljstvu. Koji su bili razlozi, politički ili neki drugi, ja zaista ne znam. Znam samo da do danas nitko nije odgovarao", rekao je Biokšić za RSE. Gdje su 'nestale' stotine milijuna eura?Prvi poslijeratni direktor Aluminija Mijo Brajković napustio je kompaniju 2009. godine, u vrijeme kada je poslovala pozitivno, a danas živi u mirovini u Zagrebu. Samir Anić, bivši radnik koji je član Nadzornog odbora ispred malih dioničara, tvrdi za RSE da je vidio sva izvješća Financijske policije Federacije BiH koja je kasnije utvrdila da je Brajković kroz nagrade, otpremnine i radeći nakon umirovljenja kao konzultant primio više od 350.000 eura te da je pod povoljnim uvjetima stekao stanove u Mostaru i Zagrebu koji su bili u vlasništvu društva. To je i sam Brajković kasnije u "otvorenom pismu" potvrdio. Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona obustavilo je 2021. godine istragu pokrenutu protiv Brajkovića zbog sumnji na zloupotrebu položaja i nesavjestan rad u službi. Nakon Brajkovićevog odlaska u idućih deset godina promijenjeno u upravama i nadzornim odborima se smijenilo oko 40 ljudi, dok su se gubici, prema financijskim izvješćima, povećavali za oko 20 milijuna eura godišnje. Brajkovića je na mjestu prvog čovjeka Aluminija privremeno zamijenio Ivo Lasić, a potom Ivo Bradvica kad su krenuli problemi za kompaniju. Pad cijena aluminija na svjetskim tržištima, rast cijena električne energije i skuplja sirovina dodatno su pogoršali poslovanje. Prema financijskim izvještajima i nalazima Financijske policije, kompanija je sirovine i energente često nabavljala preko posrednika, dok je aluminij kao konačni proizvod prodavala putem drugih posredničkih firmi koje su na tome zarađivale. Vlada Federacije BiH odbijala je dugoročno subvencionirati cijenu struje zbog neriješenih vlasničkih sporova koji su konačno okončani 2013. godine. Aluminij je ostao bez stabilnog modela opskrbe električnom energijom iz Hrvatske elektroprivrede koji se ranije oslanjao na suradnju sa šibenskim TLM-om. Taj je aranžman bio predmet istrage hrvatskih tijela, koja je 2018. godine obustavljena. "Aluminij je prodavan privatnim kompanijama ispod cijene. Imali ste 'šumu' od aluminijskih trupaca oko Širokog Brijega (grad u zapadnoj Hercegovini) koji su prodavani ispod cijene. I to se sve znalo, a niko nije kažnjen", kaže za RSE Samir Anić, bivši radnik koji je član Nadzornog odbora ispred malih dioničara. Anić tvrdi da su "bagerima i novcem Aluminija pojedincima napravljene kuće, vinarije, kupovani stanovi po Hercegovini i Hrvatskoj" i da su sve prijavljivali tužiteljstvu u Mostaru. "Saslušavali su me i u Mostaru, išli smo kao sindikat i u SIPA-u (državnu policiju u Sarajevu) gdje su nam rekli da oni nisu za to nadležni. Meni su 2015. godine zbog toga zapalili auto koji sam tek kupio na kredit. Zna se i ko je naredio to miniranje i ko je to uradio, ali ni to nije procesuirano", kaže Anić. Gašenje proizvodnje i posljednje isplateKada je proizvodnja zaustavljena 10. jula 2019. zbog dugova za struju, obveze društva već su premašivale vrijednost kapitala. Financijska policija kasnije je utvrdila da je dan uoči gašenja elektrolize uprava isplatila oko 275.000 eura bivšim direktorima na temelju sudskih presuda. Najveći pojedinačni iznos, oko 153.000 eura, isplaćen je bivšem generalnom direktoru Ivi Bradvici. Osim obustavljene istrage protiv Brajkovića, jedan od rijetkih postupaka koji je dobio sudski epilog odnosio se na Bradvicu koji je u januaru 2023. godine pravosnažno oslobođen optužbi za "nesavjestan rad u službi", odnosno da je omogućio prodaju imovine bivše Aluminijeve tvornice Glinica po pet puta nižoj cijeni. Godinu kasnije Ivo Bradvica je preminuo. Nakon Bradvice 2013. godine na čelu kompanije se smjenjivalo šest generalnih direktora i deseci nižih menadžera i članova odbora. Svi su bili imenovani sa zadatkom konsolidacije kompanije. Vjekoslav Domljan bio je v.d. direktora tri mjeseca od novembra 2013. do februara 2014., zatim Željko Kordić koji je bio direktor dva mjeseca te Nikica Ljubić koji je nakon 18 mjeseci podnio ostavku u septembru 2014. godine, a Ružica Udovičić bila je nakon toga v.d. direktorice do avgusta 2016. Mario Gadžić vodio je Aluminij od septembra 2016. do juna 2018. dok je Dražen Pandža bio direktor do februara 2020. godine i u njegovom mandatu je 2019. godine ugašena elektroliza. RSE nije mogao stupiti u kontakt ni s jednim od bivših generalnih direktora. Nakon gašenja elektrolize za generalne direktore su imenovani Ante Rezić te Danijel Bukovac koji danas upravlja preostalom imovinom i nekretninama. Bukovac nije odgovorio na upit poslan na službeni email. Na upit RSE nisu odgovorili ni iz nadležnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH. Dok dio nekadašnjih proizvodnih kapaciteta posluje kroz privatnu kompaniju, izvorni Aluminij d.d. Mostar ostao je opterećen dugovima koji se mjere stotinama miliona eura. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i radnici posjeduju po 44 posto dionica, dok Republika Hrvatska ima 12 posto udjela. Vlada je proglasila Aluminij kompanijom "u procesu financijske konsolidacije", a rok za završetak postupka produžen je do kraja 2027. godine. To, pored ostalog, podrazumijeva i da nije proglašen stečaj, da su potraživanja povjerilaca trenutno zamrznuta, dok je u kompaniji, prema zvaničnim podacima, ostalo 19 zaposlenih u administraciji dok firma posluje preko posebnog računa zaštićenog od prinudne naplate. Tijekom 2023. godine Aluminij je dobio oko 150.000 eura iz proračuna za povezivanje radnog staža radnika. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije priopćilo je da je društvo u prethodne tri godine primilo više od 1,7 milijuna maraka (oko 850.000 eura) državne pomoći. Udruženje malih dioničara Aluminija (DIAL), koje okuplja dio radnika i manjinske vlasnike, godinama upozorava na upravljanje društvom nakon gašenja proizvodnje. Tvrde da Vlada Federacije BiH više od šest godina nije usvojila financijska izvješća i završne račune te da je zadržan isti ili sličan sastav Nadzornog odbora pod kojim su nastali višemilijunski dugovi. Navode i da su svi računi blokirani, da je imovina pod hipotekom te da od 2019. nije provedena potpuna inventura imovine. Od gašenja proizvodnje, dug Aluminija d.d. Mostar se povećao za dodatnih 35 miliona eura. "Suprotno zakonu, nisu pokrenuti stegovni i kazneni postupci niti podnesene tužbe za nenaplativa potraživanja, a tolerirani su netočne bilance, nenamjensko korištenje i uništavanje imovine", tvrde iz ove udruge. Šta se danas dešava s Aluminijem?Dok pravosudne institucije pokušavaju razjasniti okolnosti gašenja Aluminija, dio nekadašnje tvornice već šest godina posluje u privatnom vlasništvu. Godinu nakon zatvaranja proizvodnje dio infrastrukture iznajmljen je za oko 30.000 eura mjesečno kompaniji Aluminij Industries, koja posluje u okviru grupacije M. T. Abraham Group registrirane u poreznoj oazi Panami. U javnosti je prvobitno predstavljeno da će u projekt biti uključene i kineske kompanije China Machinery Engineering Corporation (CMEC) i China Industry of Engineering Metal & Foreign Co. Ltd. (NFC). Na kraju je kao ključni investitor i vlasnik mostarske kompanije ostao izraelski poduzetnik Amir Gross Kabiri, a nikada nisu u potpunosti objašnjene okolnosti pod kojima se to dogodilo, odnosno tko je tu koga pronašao, kako i zašto. Tko je Amir Gross Kabiri?Godinu nakon gašenja Aluminija dio mostarske tvornice u zakup je 2020. godine preuzela kompanija Aluminij Industries, članica grupacije M.T. Abraham Group registrirane u Panami. Iako su na početku projekta kao partneri predstavljene i dvije kineske kompanije, kao ključni investitor ostao je izraelski poduzetnik Amir Gross Kabiri o kojem su poznati tek podaci koje je sam davao u intervjuima. On je po dolasku u Mostar postao predsjednik lokalne židovske zajednice, osnovao Gospodarsku komoru Države Izrael u BiH te postao sponzor i dopredsjednik HŠK Zrinjski. Otvorio je i umjetničku galeriju u Mostaru za koju tvrdi da sadrži djela vrijedna stotine milijuna eura. Na čelu je i M.T. Abraham Fondacije iz Izraela koja se na službenim stranicama ponosi suradnjom s ruskim Državnim muzejom Ermitaž iz St. Petersburga. Često je bio prisutan u političkom i javnom životu Mostara, održavajući kontakte s vodećim političarima iz BiH, uključujući čelnika vladajućeg HDZ-a BiH Dragana Čovića i bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Kabiri navodi da potječe iz obitelji čiji su korijeni s očeve strane iz Iraka, a s majčine iz Ukrajine i Jemena, te da je odrastao u Parizu, Kazahstanu, Azerbajdžanu i Rusiji, gdje je obitelj razvijala poslovne aktivnosti. Kabirijeva grupacija ulaže u više europskih zemalja, a nedavno je kupila napuštene tvornice u Poljskom gradu Lodzu. Aluminij Industries ugovor o zakupu sklopio je s Aluminijem d.d. Mostar, kompanijom čiji su najveći dioničari Vlada Federacije BiH i radnici s po 44 posto udjela, dok Republika Hrvatska posjeduje 12 posto dionica. Prema dostupnim revizorskim izvješćima, dioničari od najma nemaju značajniju financijsku korist. Prema uvjetima ugovora, zakupnina je u prvim godinama iznosila oko 35.000 eura mjesečno, zatim oko 45.000 eura, a u idućem razdoblju predviđeno je oko 60.000 eura mjesečno. Ukupna vrijednost zakupa u 15 godina procjenjuje se na oko 9,3 milijuna eura. Uz proizvodne kapacitete, privatna kompanija dobila je pravo korištenja i prepoznatljivog brenda Aluminij. Prije gašenja 2019. godine Aluminij je bio proizvođač tzv. primarnog aluminija. U pogonima za elektrolizu, iz glinice dobivene preradom boksita, proizvodio se aluminij uz godišnju potrošnju oko 1,5 miliona megavatsati električne energije, što približno odgovara potrošnji grada od 250.000 stanovnika. Europska unija postupno uvodi mehanizam ugljične prilagodbe na granicama (CBAM), kojim se dodatno oporezuje uvoz proizvoda s visokim ugljičnim otiskom, uključujući aluminij. Zbog toga, naprimjer, automobilska industrija traži isključivo "zeleni" aluminij koji koristi struju iz obnovljivih izvora ili reciklirani aluminij. Aluminij Industrija Mostar danas upravlja dijelom ljevaoničkih kapaciteta koji se bave preradom uvezenog aluminija i reciklažom, što zahtijeva znatno manju potrošnju energije od one potrebne za elektrolizu. Prema dostupnim podacima, kompanija je od 2020. do 2024. godine ostvarila dobit od oko 43,6 milijuna eura i zapošljavala oko 300 radnika, prema podacima Financijsko-informatičke agencije BiH i Company Walla. Ukupni prihodi i financijski tokovi grupacije M. T. Abraham Group nisu javno dostupni jer je sjedište registrirano u Panami, jurisdikciji koja ne obvezuje na objavu financijskih izvješća. Austrijska kompanija Hammerer Aluminium Industries postala je u aprilu ove godine suvlasnik Aluminij Industrije uz M. T. Abraham Group. Obje kompanije se profiliraju kao proizvođači aluminija za tržište Europske, koja do kraja ove godine planira u potpunosti zabraniti uvoz ruskog aluminija nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Financijski detalji transakcije nisu objavljeni. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da su uvoz i izvoz aluminija i aluminijskih proizvoda u pojedinim godinama nakon gašenja mostarske elektrolize 2019. godine bili i do četiri puta veći. Najveći dio uvoza formalno dolazi iz Švicarske, gdje posluju globalni trgovci poput Glencorea i Duferca, iako se fizički aluminij često nabavlja iz zemalja Bliskog istoka, Indije i Afrike.

Edmir V. iz Beograda posetio je Finsku u aprilu. Presedao je u Stokholmu i kaže da je zbog novog evropskog sistema ulaska i izlaska zamalo propustio sledeći let, iako je između letova imao tri sata razmaka. "Staneš u red i čekaš, čekaš, čekaš... Graničar počinje sa ispitivanjem o prethodnim putovanjima, uključujući i razloge zašto sam posetio jednu ili drugu evropsku državu. Pitanja su bila donekle čak i neprijatna. Međutim, pravi haos je nastao kada se nešto dogodilo sa uređajem koji je odjednom prestao da funkcioniše. Onda su svi putnici prebačeni u isti red za čekanje", opisao je Edmir u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Slično je prošao i Bojan iz Podgorice. Doputovao je na belgijski aerodrom Šarlroa (Charleroi) i zatekao dug red ljudi koji su čekali da prođu kroz sistem. Spasla ga je činjenica da je putovao sa bebom, pa je imao prednost prolaska. Ali ni to nije značilo da je prošao bez čekanja, pošto je broj onih koji su imali "prednost" bio veliki. Ostali, koji nisu putovali sa bebama, kaže on, čekali su satima. Grupa kosovskih kolega putovala je kolima krajem maja u Grčku. Namerno su odabrali radne dane za ulazak i izlazak iz zemlje kako bi izbegli potencijalne vikend gužve. Čitali su izjave evropskih zvaničnika da procedura traje veoma kratko. Međutim, kažu, trajala je neočekivano dugo. Prema rečima onih sa kojima je razgovarao RSE, neki putnici bili su primorani da odgovaraju na pitanja graničnih policajaca o razlozima ranijih putovanja ili, na primer, o nedostatku pečata u pasošu koji bi dokazivao da su napustili šengensku zonu. Drugi su imali tehničke probleme sa skeniranjem otisaka prstiju ili fotografisanjem lica. Kažu da se za svako vozilo čekalo najmanje 20 minuta. Hana iz Beograda doputovala je avionom u junu u Bergamo, u Italiji. Po dolasku je stala u red za putnike koji nisu državljani zemalja Evropske unije. Čekala je oko 45 minuta pre nego što je prošla graničnu kontrolu i proceduru skeniranja. Nakon toga putovala je vozom iz Italije u Švajcarsku. Kada je švajcarskim graničnim službenicima predala pasoš, njeni podaci su već bili evidentirani u sistemu. Na ekranu se pojavila i fotografija koja je snimljena tokom granične kontrole u Italiji, što je pokazalo da su informacije već bile dostupne nadležnim službama. To su samo neki od primera iskustava državljana takozvanih trećih zemalja (država koje nisu članice EU) koji prolaze kroz procedure Sistema ulaska i izlaska (EES). Sistem je uveden u oktobru, a postao je potpuno operativan 10. aprila ove godine. Šta podrazumevaju nova pravila?Reč je o automatizovanom sistemu koji zamenjuje ručno pečatiranje pasoša putnika koji ulaze u šengenski prostor. Primenjuje se na građane koji poseduju biometrijske pasoše, bez obzira na to da li im je za ulazak u EU potrebna viza ili ne. Beleži biometrijske podatke, otiske prstiju i fotografiju lica, kao i lične podatke i datume putovanja, sa ciljem unapređenja bezbednosti granica, otkrivanja osoba koje prekoračuju dozvoljeni boravak i sprečavanja zloupotrebe identiteta. Od početka primene ovog sistema nastao je haos na evropskim aerodromima. Društvene mreže preplavljene su svedočenjima o dugim redovima čekanja koji ponekad rezultiraju i propuštanjem letova. Iz nadležnih evropskih službi kažu da EES već pokazuje pozitivne rezultate. Putnici će, s druge strane, morati da se prilagode jer će ovo od sada biti sastavni deo putovanja. Izgradnja i modernizacija infrastrukture trebalo bi da u narednim godinama olakšaju proces. Prva godina, međutim, najverovatnije će biti teška, a letnja sezona predstavljaće poseban izazov. U aprilu 600 propuštenih letova u BriseluSamo tokom uskršnjih praznika oko 600 osoba propustilo je let na briselskom aerodromu. Zbog toga ovaj aerodrom sada savetuje putnike da ignorišu pravilo dolaska dva sata ranije. "Primetili smo da je uvođenje EES-a dovelo do produženja vremena čekanja na dva do tri sata. Sarađujemo sa Federalnom policijom, koja je odgovorna za provere i proces, i činimo sve što je u našoj moći da što bolje upravljamo redovima", navodi se u odgovoru za RSE iz aerodroma Zaventem, glavne vazdušne luke u Belgiji. Još teža situacija je na kopnenim prelazima. Iz grčke policije za RSE navode da su komplikacije normalne pri uvođenju novog sistema. "Kao i kod svakog velikog prelaska na nove procedure granične kontrole, uvođenje sistema može u početku imati uticaj na vreme obrade na određenim graničnim prelazima, posebno tokom perioda povećanog prometa putnika. To je uglavnom povezano sa dodatnim zahtevima za proveru i biometrijsku registraciju koji se moraju sprovesti za državljane trećih zemalja pri ulasku i izlasku. Ove procedure su sastavni deo sistema i ne mogu se izostaviti", navode iz grčke policije. Da li će biti lakše tokom letnje sezone?Približavanjem letnje sezone više evropskih država razmatra mogućnost fleksibilnijeg pristupa obradi podataka. Hrvatska i Grčka, zbog geografske blizine, ostaju najatraktivnije destinacije za letnje odmore građana regiona. Iz hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova potvrđuju da je tokom vrhunca sezone dozvoljen određeni stepen fleksibilnosti. Ona može uključivati privremena odstupanja od uzimanja biometrijskih podataka, uz obavezno skeniranje putne isprave i evidentiranje vremena ulaska u državu članicu Evropske unije. "Navedeni model može se primenjivati u vremenski ograničenom obimu, najviše šest sati u vanrednim okolnostima koje dovode do toliko gustog saobraćaja da vreme čekanja na graničnom prelazu postane predugo. To konkretno znači kreiranje EES dosijea bez uzimanja biometrijskih podataka", rekli su za RSE iz hrvatskog MUP-a. Hrvatska strana očekuje gužve tokom letnje sezone, ali ističe da su one postojale i pre uvođenja ovog sistema. "Korišćenje EES sistema može izazvati povremeno dodatno usporavanje saobraćaja u vršnim opterećenjima na drumskim graničnim prelazima, s obzirom na to da osoba mora da izađe iz vozila kako bi bila biometrijski registrovana u sistemu. To se ublažava korišćenjem ručnih EES čitača, gde se biometrija uzima na ulazno-izlaznim trakama pre dolaska osobe do kontrolne kućice", navode iz hrvatskog MUP-a. Dodaju da se na aerodromima, pored stacionarnih sistema, koriste i mobilni EES čitači, kiosci i e-kapije kada je to moguće. Iz grčke policije potvrđuju da će tokom vrhunca sezone nastojati da budu fleksibilniji kako bi olakšali prelazak granica. "Grčka na odgovoran način koristi mogućnost delimične suspenzije predviđene relevantnim regulatornim okvirom EU, s ciljem pune usklađenosti sa propisima, ali i pružanja najbolje moguće usluge putnicima", navodi grčka policija za RSE. Takvu mogućnost predviđa i Evropska komisija, institucija koja je uvela EES sistem. "Obustava prikupljanja biometrijskih podataka moguća je na određenim graničnim prelazima i na ograničeno vreme u slučajevima izuzetnih okolnosti koje dovode do predugog vremena čekanja. Ova mogućnost postoji do septembra, čime se pokriva vrhunac letnje turističke sezone", rekli su u odgovoru za RSE iz Evropske komisije. Da li su e-kiosci rešenje?U briselskom aerodromu smatraju da je korišćenje registracionih kioska i elektronskih kapija za određene državljane trećih zemalja ključni deo rešenja za smanjenje vremena čekanja, ali da njihova primena još nije počela. "To su već odobrili nadležni belgijski ministri i brza implementacija ključna je za efikasno smanjenje vremena čekanja za građane izvan EU", navode iz briselskog aerodroma. Unutrašnje granice šengenske zone u nadležnosti su država članica. Zato svaka država pojedinačno uređuje način na koji građani prelaze granice. Iz Evropske komisije potvrđuju da će digitalna primena EES sistema olakšati proces. "Protočnost granica trebalo bi da osiguraju države članice obezbeđivanjem odgovarajućeg broja graničnih policajaca i automatizovanih rešenja, kao što su kiosci za samousluživanje i e-kapije", kažu iz Evropske komisije, dodajući da je to posebno važno na graničnim prelazima sa velikim prometom. Iz grčke policije potvrđuju da intenzivno rade i ulažu u unapređivanje infrastrukture koja bi trebalo da olakša proces ulaska i izlaska iz šengenske zone. "Nadležni organi kontinuirano prate operativni razvoj i, gde je to potrebno, prilagođavaju planiranje i raspodelu resursa kako bi se odgovorilo na sezonski porast saobraćaja i neprijatnosti za putnike svele na minimum", navodi se u odgovoru grčke policije. Uspeh ili krah? Evropska komisija se diči rezultatima EES sistemaEvropska komisija insistira da je reč o veoma uspešnom sistemu čiji je osnovni cilj zaštita evropskih granica. "Šengenski prostor je najposećenija destinacija na svetu, sa 40 odsto svih međunarodnih putovanja koja prelaze njegove spoljne granice. U većini država članica obrada prvih registracija u proseku traje nešto više od jednog minuta", izjavio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije. Međutim, u razgovorima sa više od deset građana Zapadnog Balkana koji su tokom prethodnog perioda prošli kroz EES sistem, RSE nije pronašao nijednog sagovornika koji bi potvrdio da je kompletnu proceduru završio za minut. Zvaničnici Evropske komisije podvlače da, kada su podaci putnika već uneti u sistem, naredni ulasci i izlasci treba da budu kraći i efikasniji. Ipak, iako EES sistem predstavlja glavobolju za putnike, već je u prvim mesecima pokazao rezultate zbog kojih je uveden. Prema zvaničnim podacima Evropske komisije, od oktobra 2025. registrovano je gotovo 80 miliona ulazaka i izlazaka, 35.000 odbijanja ulaska, pri čemu je gotovo 900 osoba identifikovano kao bezbednosna pretnja Evropskoj uniji.

Domovinski pokret, stranka radikalne desnice u Hrvatskoj, ponovno pokušava "progurati" rezoluciju o Hrvatima u Bosni i Hercegovini u fokus političke scene, dok vladajuća koalicija u Hrvatskoj još ne zauzima jedinstven stav o tom dokumentu. Domovinski pokret, koji je koalicijski partner Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Vladi Republike Hrvatske, 17. juna je objavio rezoluciju "o poboljšanju političkog položaja Hrvata u BiH", o kojoj bi se potom izjašnjavao Sabor Hrvatske. Njen tekst (Prijedlog rezolucije Domovinskog pokreta polazi od tvrdnje da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda te poziva Hrvatsku da aktivnije štiti njihove interese. Dokument predviđa reformu izbornog sistema u BiH, uključujući mogućnost uspostave posebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika, te zagovara veću političku, kulturnu, jezičku i teritorijalnu autonomiju Hrvata u BiH. Rezolucija također poziva Zagreb da nastavi finansijsku i političku podršku hrvatskim institucijama u BiH, koristi sve raspoložive mehanizme u Evropskoj uniji, uključujući mogućnost veta, radi zaštite interesa Hrvata, te jača saradnju s Hrvatskim narodnim saborom BiH. U dokumentu se osuđuje ono što autori nazivaju "preglasavanjem" Hrvata na izborima, a predlaže se i sankcionisanje političkih aktera za koje smatraju da doprinose takvoj praksi. U uvodnom dijelu dokumenta Domovinski pokret pozitivno se osvrće na Herceg-Bosnu, ratnu političku tvorevinu bosanskih Hrvata, navodeći njenu ulogu u očuvanju položaja Hrvata u BiH i stvaranju uslova za Dejtonski mirovni sporazum. Herceg-Bosna je ukinuta Vašingtonskim i Dejtonskim sporazumom, dok su politički i vojni lideri nekadašnje Herceg-Bosne pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osuđeni za ratne zločine i udruženi zločinački poduhvat.), u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, ide u smjeru uspostave posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH. U Domovinskom pokretu tvrde da je cilj osigurati "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječiti da "drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda". U ranijim istupima iz te stranke navodili su da, ako ne bude dogovora o uspostavljanje hrvatske izborne jedinice, treba razmotriti obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Washingtonskim sporazumom (Herceg-Bosna formalno je prestala postojati nakon potpisivanja Sporazuma u Washingtonu u martu 1994. godine, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob i uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine. Hrvatska Republika Herceg-Bosna, prvobitno osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 18. novembra 1991. godine, bila je samoproglašena i međunarodno nepriznata političko-teritorijalna struktura uspostavljena tokom rata u BiH, od tadašnjeg političkog i vojnog vrha bosanskohercegovačkih Hrvata.) iz 1994. godine. U saopćenju nakon sastanka Domovinski pokret naveo je da je s HDZ-om Hrvatske razgovarao o usuglašavanju teksta rezolucije, ističući da je cilj prijedloga, između ostalog, "prvi korak uspostave zasebne izborne jedinice u Federaciji BiH". Navode da će se nastaviti razgovori između DP-a i HDZ-a radi usuglašavanja konačnih stajališta. "Cilj je pred koalicijske partnere, političke čimbenike te hrvatsku, bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost izaći s prijedlogom koji će biti provediv, utemeljen na međunarodnim sporazumima i u najboljem interesu hrvatskog naroda u BiH", saopćeno je iz DP-a. Produbljivanje podjelaI prije nego što je finalizirana, rezolucija, osim oštrih reakcija u Sarajevu, izaziva i trzavice unutar vladajuće koalicije u Hrvatskoj u kojoj je glavna snaga HDZ, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Sve se dešava u momentu kada je Evropski parlament usvojio rezoluciju o BiH, kojom insistira na očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH, uz odbacivanje politika koje produbljuju etničke podjele. Evropski parlament usvojio je 17. juna godišnju rezoluciju o BiH u kojoj je naglasio značaj očuvanja ustavnog poretka i teritorijalnog integriteta BiH. To je u suprotnosti sa stavom Domovinskog pokreta koji potencira jačanje etničkog principa unutar već složenog dejtonskog sistema BiH. Evropski parlament usvojio rezolucije o BiH, Kosovu i Crnoj Gori: Podrška reformama, upozorenja zbog krize Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je 17. juna da se čeka zvaničan stav institucija, ističući da je taj prijedlog grubo zadiranje u nadležnosti i suverenitet BiH. "Nadam se da vlasti u Hrvatskoj neće pod pritiskom radikala i populista koji nemaju rješenja za probleme u Hrvatskoj, nego se bave ovim temama. Ako budu, adekvatno ćemo na to odgovoriti", kazao je. Albin Muslić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, kazao je za RSE da je riječ o "potpuno neprihvatljivom uplitanju u unutrašnja pitanja BiH". "Neprihvatljivo je da se politička stranka iz jedne države upliće u unutrašnja pitanja druge države", kazao je Muslić, ocjenjujući da se radi o inicijativama koje "vode dodatnim podjelama". Predstavnici HDZ-a BiH i dio političkih aktera iz Hrvatske godinama insistiraju na izmjenama Izbornog zakona BiH pozivajući se na princip takozvanog legitimnog predstavljanja, prema kome hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne bi trebalo biti moguće izabrati bez dominantne podrške birača hrvatske nacionalnosti. Taj zahtjev povezuju s izborom Željka Komšića, za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, za kojeg tvrde da je biran pretežno glasovima iz sredina s bošnjačkom većinom. Jedan od ranijih prijedloga HDZ-a BiH predviđao je posebna izborna područja u Federaciji BiH i model koji bi osigurao da kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva mora imati podršku u kantonima s većinskim ili značajnim hrvatskim stanovništvom. 'Beznačajna inicijativa'Politički analitičar iz Hrvatske Žarko Puhovski ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da inicijativa Domovinskog pokreta neće imati bitnih posljedica ni u Hrvatskoj ni u BiH. "Ona je pokušaj Domovinskog pokreta da naglasi svoju ulogu na desnici - desno od HDZ-a. Taj tekst u ovoj ili onoj verziji ostaje tekst manjinskog partnera i predstavlja pokušaj da se propagandnom i poluskandaloznom izjavom dobije veći prostor u javnosti. No, nema ni govora o podršci koalicijskih partnera", kazao je Puhovski. Smatra da pravi problem ne treba tražiti u prijedlogu Domovinskog pokreta koja, kako tvrdi, neće postati dio zvanične politike Hrvatske, nego u tome što u BiH "desetljećima izostaju bitne političke odluke". "Ostaje problem ozbiljne nepravde prema Hrvatima. Problem je što se mnogi u BiH zgražavaju što se netko izvana miješa u poslove BiH, a ne vide da je pravi problem što se BiH sama ne miješa u svoje poslove, jer se ne donose političke odluke", smatra Puhovski. Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno. Posljednji razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH, početkom 2022. u Neumu, koji su održani uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije, okončani su bez rezultata. Most: Da li su Hrvati u Bosni i Hercegovini neravnopravni?Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni. Puhovski kaže da u ovom trenutku ne vidi mogućnost za kompromis. "Predstavnici sve tri konstitutivna naroda pokazali su se blaženo nesposobnim donositi bitne odluke što ne bi bio problem da te iste ljude ponovno biraju i onda će se svi čuditi što se izvana intervenira za BiH", istaknuo je. Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predlagale su ranije da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH. Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata, a na takozvanom legitimnom predstavljanju inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata Dom naroda Parlamenta BiH. Državni parlamentarac Muslić upozorava da vlasti u BiH imaju obavezu da provedu nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava u kojima je navedeno da BiH treba ukloniti ustavnu diskriminaciju. "Potpuno je neprihvatljivo uvođenje nekih superkantona ili super izbornih jedinica na način da se diskriminacija utvrđena konačnim presudama rješava uvođenjem novih oblika diskriminacije”, kazao je. Ustavnim položajem i izbornim zakonodavstvom, kako kaže, nezadovoljni su svi narodi i građani BiH. "Zbog postojećeg ustavnog sistema i izbornog zakona postoji nezadovoljstvo i među Bošnjacima na teritoriji RS jer se ne mogu kandidirati. Ne možemo stvari posmatrati tako da je samo jedan narod u BiH ugrožen, a drugi nisu. Treba težiti zakonima i ustavu koji su otporni na svaki oblik diskriminacije", kazao je Muslić. Pojašnjava da je za svaku ozbiljniju promjenu Ustava BiH potrebna entitetska većina, odnosno dvotrećinska podrška u Zastupničkom domu, što je veoma teško postići. "Ako postoji želja za društveno-političkom stabilizacijom, potrebno je mijenjati Ustav i Izborni zakon tako da se ukloni svaki oblik diskriminacije, bez obzira na to da li je riječ o Hrvatima, Bošnjacima ili bilo kome drugom", kazao je. Kakav je stav HDZ-a?Ukoliko bude utvrđen konačan tekst rezolucije Domovinskog pokreta i on bude upućen Saboru Hrvatske, ne može dobiti "zeleno svjetlo" bez podrške koalicijskih partnera iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Obraćajući se novinarima, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman (HDZ) nije odgovorio na pitanje hoće li je podržati. "Podržavamo svaki napor koji ide prema jednakopravnosti Hrvata. Važno nam je da su inicijative koje dolaze od Hrvata u BiH autentične, mi podržavamo njihove stavove", kazao je. Istaknuo je da Hrvatska od 2018. ima Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini za koju je kazao da je kvalitetna platformom koja sadrži temeljna načela hrvatske politike prema BiH. Ponovio je stajalište da Hrvati u BiH ne ostvaruju u punoj mjeri prava zajamčena Daytonskim sporazumom te da je "nužno promijeniti izborni zakon kako bi se uklonile diskriminacije u izbornom postupku". Ni predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, 8. juna tokom posjete Sarajevu, nije se izričito ogradio od inicijative svojih koalicijskih partnera, ali je tada rekao da se radi o ideji koja predstavlja "napor za političkom vidljivošću". Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, odnosno Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH te Srbin iz Republike Srpske. Takvo rješenje u praksi onemogućava građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, poput Jevreja, Roma i ostalih, da budu kandidati za Predsjedništvo BiH. Slična ograničenja postoje i u Domu naroda Parlamenta BiH, u kome u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba. Evropski sud za ljudska prava donio je više presuda protiv BiH, utvrđujući diskriminaciju u političkom sistemu. Za provedbu tih presuda potrebna je ustavna i zakonska reforma u Parlamentu BiH, što podrazumijeva dvotrećinsku većinu, do čega do danas nije došlo.

Italijanski istražitelji zaplijenili su fotografiju i prigušivač tokom pretresa kuće jednog od četvorice osumnjičenih u istrazi o navodnim snajperistima koji su tokom opsade Sarajeva dolazili u Bosnu i Hercegovinu kako bi pucali na civile, javila je italijanska novinska agencija ANSA. Pretres su po nalogu Tužiteljstva u Milanu proveli pripadnici specijalne jedinice karabinjera ROS kod 64-godišnjeg muškarca iz pokrajine Alessandria. Istražitelji smatraju da bi pronađena fotografija mogla pomoći u utvrđivanju njegovog eventualnog boravka u Bosni i Hercegovini tokom rata. Prema navodima iz istražnih dokumenata, bivša partnerica osumnjičenog izjavila je da joj je govorio kako je tokom rata devedesetih odlazio u Bosnu zajedno s ljudima koji su za vikend dolazili da djeluju kao snajperisti i pucaju na muslimane. Tvrdila je i da joj je pričao o ljudima koje je ubio, zbog čega je navodno imao noćne more. Žena je rekla i da je posjedovao fotografiju na kojoj je prikazan u vojnoj opremi na nepoznatoj lokaciji za koju se pretpostavlja da je u Bosni, kao i prigušivač za oružje. Osim njega, pod istragom su još trojica italijanskih državljana. Tužiteljstvo ih sumnjiči za ubistva civila tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, uključujući žene, djecu i starije osobe, pucajući iz položaja na brdima oko grada. Istraga je pokrenuta nakon prijave italijanskog pisca Ezija Gavazzenija, koji je godinama prikupljao svjedočenja o navodnim "vikend-snajperistima" iz Italije. U međuvremenu, istragu o "vikend-snajperistima" pokrenulo je i Federalno tužiteljstvo Belgije, i to o potencijalnoj umiješanosti belgijskih državljana. Za 29. juni u sjedištu Eurojusta u Hagu zakazan je sastanak istražitelja iz Italije, Belgije i Bosne i Hercegovine radi koordinacije daljih aktivnosti u predmetu. Tokom gotovo četverogodišnje opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto ubijeno dijete stradalo je od snajperskog hica, dok je više od 14.000 djece ranjeno. Do danas nijedan pojedinačni snajperista nije procesuiran ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u presudama protiv najviših zvaničnika Republike Srpske zaključio je da je snajperska kampanja imala za cilj teroriziranje civila u Sarajevu.

Evropski parlament usvojio je 17. juna Rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se navodi da svaka buduća tranzicija u vezi sa Kancelarijom visokog predstavnika (OHR) mora biti sprovedena uz puno poštovanje ustavnog poretka, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Rezolucija je usvojena na osnovu godišnjeg izveštaja o BiH koji je prethodno podržao Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (AFET). Za Rezoluciju je glasalo 478 evropskih poslanika, 116 je bilo protiv, a 54 uzdržana. U usvojenom dokumentu Evropski parlament izražava žaljenje zbog ostavke visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), te ponavlja podršku OHR-u i misiji EUFOR Altea, ističući njihovu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u zemlji. Parlament je Rezolucijom odbacio narative koji podstiču etničke podele, istorijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Poslanici su izrazili zabrinutost zbog dugotrajnih političkih blokada, govora mržnje, secesionističke retorike i podrivanja državnih institucija, ocenjujući da takvi trendovi dodatno slabe poverenje građana i usporavaju evropski put zemlje. Rezolucijom se osuđuje i saradnja vlasti Republike Srpske sa ruskim zvaničnicima i subjektima pod međunarodnim sankcijama, uz upozorenje da takvi odnosi predstavljaju rizik za bezbednost i stabilnost Bosne i Hercegovine. Evropski parlament je takođe izrazio zabrinutost zbog stranog mešanja i kampanja dezinformisanja, posebno iz Rusije i Srbije. U dokumentu se pozdravlja reformska agenda Bosne i Hercegovine i pozivaju domaće vlasti da ubrzaju njeno sprovođenje. Evropski parlament ponovio je podršku evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, naglašavajući da napredak ka članstvu zahteva jačanje demokratskih institucija, vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i zaštitu osnovnih prava svih građana. Izvestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, Ondžej Kolar (Ondrej), poručio je da članstvo u Evropskoj uniji ne može biti uzeto zdravo za gotovo, te da politički lideri u BiH moraju pokazati veću sposobnost postizanja dogovora i sprovođenja reformi. Evropski parlament je u rezoluciji pozvao političke lidere u Bosni i Hercegovini da obnove posvećenost evropskim integracijama, okončaju političke opstrukcije i imenuju glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Naglašeno je da proces evropskih integracija treba da doprinosi političkoj koheziji zemlje, a ne produbljivanju postojećih podela.

Baza s više od 50.000 ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine objavljena je na dark webu početkom juna i predstavljena kao evidencija jedne od institucija bh. entiteta Republika Srpska, Agencije za agrarna plaćanja. Desetak dana kasnije nadležne institucije još ne mogu potvrditi da su podaci zaista procurili iz njihovog sistema, a prve analize, saznaje Radio Slobodna Evropa, ukazuju da bi moglo biti riječ o kombinaciji informacija prikupljenih iz različitih izvora. Iza objave podataka stoji hakerska "INF GRUPA", koja, prema nezvaničnim saznanjima Radija Slobodna Evropa djeluje iz Srbije, te je već izvela nekoliko hakerskih napada u Srbiji i Hrvatskoj. Kako je za RSE potvrdio nezvanični izvor iz Vlade RS-a, koji je imao uvid u objavljenu "bazu", više od 50.000 ličnih podataka praktično su besplatno ponuđeni objavom na dva teško dostupna foruma na "dark webu". "To je bućkuriš podataka. Tu ima svega. Kriminalci na kriminalnom forumu su rekli 'ovo je government' i 'ovo ti je vezano za Vladu Republike Srpske'. Oni su to napisali, a mi sad to uzimamo kao činjenicu. A tu ima podataka dosta građana i iz entiteta Federacija BiH, ima dosta i iz Brčko distrikta, ima netačnih podataka", naveo je izvor RSE. Prema njegovim riječima, objava od koje je sve krenulo zasniva se na jednom screenshotu koji je podijeljen masovno i koji ne otkriva dovoljno informacija o stvarnom porijeklu podataka. Nalog Dark Web Informer na X-u objavio je početkom juna da se na hakerskim forumima dijeli baza podataka povezana s domenom vladars.rs, koju cyber sigurnosni izvori povezuju s grupom "INF GRUPA". "Dark web" je dio interneta koji nije dostupan putem uobičajenih pretraživača i kojem se pristupa posebnim alatima, a često se koristi za anonimnu komunikaciju i razmjenu podataka. Nadležne institucije u RS tvrde da trenutno nema dokaza da je došlo do proboja informacionog sistema, dok saznanja ukazuju da bi moglo biti riječ o kombinaciji ličnih podataka građana iz različitih izvora iz cijele BiH. Prema ocjenama stručnjaka, bez obzira na to odakle potiču, ovakvi podaci, koji uključuju imena, adrese i identifikacione brojeve, mogu biti iskorišteni za zloupotrebe identiteta i druge oblike prevare. Iz institucija RS nisu odgovorili na upit RSE o tome jesu li oštećeni građani obaviješteni o ovom curenju podataka. Poljoprivrednici zabrinutiPoljoprivrednici u RS-u zabrinuti su zbog cijele situacije, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice. Bakajlić je za RSE rekao da ga još niko nije kontaktirao iz Ministarstva poljoprivrede, a ni iz Agencije za agrarna plaćanja. Naveo je kako je veliki strah među članovima tog Udruženja od moguće zloupotrebe podataka i gubitka novca. "Zovu mene kao predsjednika Udruženja, pitaju ko ima sredstava na računu, da diže i sklanja. Ljudi žive od toga, prebacuju sredstva od podsticaja. Ovdje treba neko debelo da odgovara ako se utvrdi da je to tačno. U naredna dva do tri dana ćemo kontaktirati nadležno Ministarstvo da dobijemo objašnjenje. Dosta ljudi se prepalo i podiglo sredstva", rekao je Bakajlić. Iz Ministarstva poljoprivrede RS-a nisu odgovorili na upit RSE o mogućem curenju podataka i ugroženosti korisnika podsticaja. Šta kažu institucije u Republici SrpskojAgencija za agrarna plaćanja Republike Srpske saopštila je 15. juna da, nakon provjere svojih evidencija, nije pronašla bazu podataka koja bi "po strukturi, obimu i sadržaju odgovarala onoj koja se pojavila na dark webu". Kako navode, takva zbirka podataka "ne može biti generisana" iz njihovog informacionog sistema u formi u kojoj je prikazana, a kao dodatni indikator ističu i odstupanje u broju korisnika, oko 51.000 zapisa u objavljenoj bazi u odnosu na približno 45.000 korisnika u njihovim registrima. Istog dana i premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da u ovom trenutku nije potvrđeno da su objavljeni podaci zaista iz sistema Agencije. Naveo je da su prve informacije ukazivale da se ne radi o njihovim evidencijama, ali da se provjere i dalje provode, te da je Agencija stavljena pod poseban režim kontrole kako bi se utvrdilo šta se tačno dogodilo i da li je eventualno došlo do proboja sistema. Iz Odjeljenja za računalno-bezbjednosne incidente (CERT RS) entitetske Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije za RSE poručuju da je "prerano donositi zaključke o prirodi incidenta, dok su sve provjere u toku". Ističu da se konačna ocjena da li je riječ o hakerskom napadu, neovlaštenom pristupu ili drugom obliku curenja podataka, može dati tek nakon završetka tehničkih i istražnih procedura. Napominju da objava i osnovnih ličnih podataka predstavlja određeni sigurnosni rizik za građane, posebno u kontekstu mogućih prevara i zloupotrebe identiteta. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nije dostavilo dodatne odgovore na upit Radija Slobodna Evropa, već je proslijedilo ranije zvanično saopštenje u kojem se navodi da policija, zajedno sa Agencijom za informaciono-komunikacione tehnologije RS, preduzima mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica u vezi s objavom podataka. Šta je poznato o 'INF GRUPI' i njihovim ranijim napadima u regionu?Informacije o "INF GRUPI" počele su se pojavljivati u javnosti krajem maja 2026. godine nakon niza incidenata u zemljama regiona, prije svega u Hrvatskoj i Srbiji. U više slučajeva ista grupa preuzela je odgovornost za napade ili se njihovo ime pojavilo u objavama na forumima na dark webu. I dalje nije otkriveno ko stoji iza ove hakerske grupe. Jedan od prvih zabilježenih incidenata dogodio se krajem maja 2026. u Hrvatskoj, kada je hakirana web stranica Ministarstva rada, mirovinskog sistema, porodice i socijalne politike. Tokom tog napada, stranica je bila privremeno preuzeta, a na njoj su ostavljene poruke nacionalističkog u uvredljivog sadržaja. Na stranici je bila objavljena i poruka "Smrt ustašama, živela Velika Srbija". Uz poruku su, prema objavama medija, bili prikazivani i dodatni vizualni elementi, uključujući animacije i link na Telegram kanal grupe, što ukazuje na pokušaj da se napad iskoristi za javni i propagandni efekt. U istom kontekstu pojavile su se i tvrdnje na dark web forumima da je kompromitovana baza podataka ovog Ministarstva, sa procjenama da je riječ o desetinama hiljada zapisa građana, iako obim i izvor tih podataka nisu službeno potvrđeni. Iz Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) Hrvatske naveli su za RSE da ne mogu komentarisati pojedinačne sigurnosne incidente niti iznositi procjene o mogućim počiniocima ili povezanosti različitih napada. Uputili su na Zavod za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS) kao nadležno tijelo za oblast kibernetičke sigurnosti, ali odgovor od te institucije do objave teksta nije stigao. U isto vrijeme kada je izveden napad na hrvatsko ministarstvo, incidenti povezani s istim imenom zabilježeni su i u Beogradu, gdje su na displejima u javnom gradskom prevozu prikazivane kratke poruke političkog i socijalnog karaktera. Prema dostupnim informacijama, na ekranima autobusa pojavljivali su se natpisi "Slava Vučiću" i "Povećajte vozačima satnicu". Ovaj slučaj ukazuje da mete napada nisu bili isključivo informacioni sistemi i baze podataka, već i sistemi za javno informisanje građana. Nekoliko dana kasnije, ime "INF GRUPA" pojavilo se i u vezi s navodnim curenjem baze podataka Fudbalskog kluba Dinamo iz Zagreba, gdje je na forumima objavljeno da je kompromitovano oko 50.000 korisničkih zapisa, uključujući lične podatke poput imena, kontakata i drugih informacija. U tim objavama navedeno je da su podaci distribuirani besplatno na dark webu, bez zahtjeva za otkupom. Osim toga, u Hrvatskoj su zabilježeni i slučajevi koji uključuju zdravstveni sektor, konkretno domove zdravlja u Istri, gdje su se pojavile informacije o mogućem curenju podataka. Nakon tih navoda reagovala je Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZOP), koja je pokrenula nadzor kako bi se utvrdilo da li je došlo do povrede zaštite ličnih podataka. U Srbiji se isto ime povezivalo s incidentima koji uključuju institucije poput Fudbalskog saveza Srbije, gdje su mediji izvještavali o navodima da je baza podataka kompromitovana ili ponuđena na prodaju. Detalji o obimu i autentičnosti tih podataka nisu zvanično potvrđeni, ali se slučaj uklapa u obrazac objava koje prate druge incidente. Radio Slobodna Evropa zatražio je informacije od Sekretarijata za javni prevoz, Posebnog tužilaštva za visokotehnološki criminal u Beogradu i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, ali ni iz jedne od tih institucija do sada nije dostavljen odgovor. Incident koji 'može imati ozbiljne posljedice' za građaneStručnjak za cyber sigurnost Saša Mrdović za RSE ocjenjuje da slučaj iz RS-a, iako zabrinjavajući, nije neočekivan. Kako kaže, riječ je o incidentu koji može imati ozbiljne posljedice za građane čiji su podaci objavljeni, ali se uklapa u širi kontekst načina na koji se informacioni sistemi razvijaju. Prema njegovim riječima, BiH tek ulazi u intenzivniju fazu digitalizacije, što znači da sistemi nisu uvijek jednako zaštićeni. "Takve stvari se dešavaju i mnogo razvijenijim sistemima, ali to ne znači da ne treba raditi na zaštiti", smatra Mrdović. On naglašava da potpuna sigurnost ne postoji, ali da postoje osnovne mjere koje mogu značajno smanjiti rizik, kontrola pristupa, sigurni protokoli i adekvatna organizacija sistema. Posebnu pažnju skreće na moguće posljedice za građane. Prema njegovim riječima, i osnovni lični podaci, poput imena, adrese i identifikacionog broja, mogu poslužiti kao osnova za zloupotrebe. To može uključivati lažno predstavljanje, kreiranje identiteta na internetu ili korištenje tuđih podataka u različite svrhe. Govoreći o motivima, navodi da svi napadi nisu nužno motivisani novcem. U slučajevima kada nema zahtjeva za otkup, moguće je da se radi o pokušaju privlačenja pažnje ili stvaranja reputacije, ali i o aktivnostima koje imaju druge ciljeve. Agencija za zaštitu osobnih podataka Hrvatske (AZOP), koja je ranije reagirala i u slučajevima sumnji na curenje podataka u Hrvatskoj, upozorava da objava ličnih podataka na dark webu može povećati rizik od phishing napada, krađe identiteta i drugih oblika prevara. Građanima preporučuju dodatni oprez prilikom otvaranja elektronske pošte i odgovaranja na nepoznate pozive, kao i promjenu lozinki i uključivanje dvofaktorske autentifikacije gdje god je to moguće. Raniji slučajevi hakerskih napada u BiHSlučaj objave podataka koji se dovodi u vezu s Agencijom za agrarna plaćanja nije prvi incident koji otvara pitanje sigurnosti informacionih sistema u Bosni i Hercegovini. Jedan od najozbiljnijih zabilježen je u septembru 2022. godine, kada je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bila meta cyber napada. Tada je došlo do blokade glavnog servera, a internet stranica i e-mail sistem institucije danima nisu bili dostupni, što je paralizovalo rad institucije i onemogućilo pristup važnim informacijama. Napad je trajao duže vrijeme, a vlasti su pokrenule istragu bez javno objavljenih konačnih rezultata. Taj slučaj je tada označen kao upozorenje na ranjivost državnih sistema. U narednim godinama, prema podacima stručnjaka i sigurnosnih izvještaja, zabilježeni su i napadi na druge institucije. Tokom 2023. i 2024. godine, hakerski napadi su pogodili integrisani zdravstveni informacioni sistem Republike Srpske i Poresku upravu RS, gdje su se na internet forumima pojavili fragmenti podataka i pristupnih informacija. Osim toga, kao mete cyber napada spominju se i Savjet ministara BiH, javna preduzeća poput Sarajevogasa, kao i bolnice i fakulteti, što ukazuje da su napadi obuhvatali i državne i javne servise. Jedan od novijih slučajeva zabilježen je 2024. godine u Sarajevu, kada je potvrđeno hakiranje informacionog sistema Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS). U tom slučaju hakerska grupa je tvrdila da je preuzela podatke iz sistema i navodno tražila otkup od 180.000 dolara za vraćanje pristupa.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je apelaciju koja se odnosi na slučaj Milorada Dodika, proglasivši je neprihvatljivom odlukom sudije pojedinca u maju 2026. godine, potvrđeno je iz tog Suda za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dodik se Sudu žalio nakon što je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i razriješen dužnosti predsjednika entiteta Republika Srpska, tvrdeći da su mu odlukama domaćih institucija povrijeđena prava. U odgovoru Suda na upit RSE ne navodi se konkretan razlog odbacivanja apelacije, već se ističe da su razlozi obrazloženi u samoj odluci, donesenoj u skladu sa Pravilom 52A Suda. Pravilo 52A omogućava da sudija pojedinac odbaci predstavku kao neprihvatljivu već u početnoj fazi postupka, bez detaljnog razmatranja merituma. Takve odluke su konačne, donose se uz kratko obrazloženje i protiv njih ne postoji pravo žalbe. Iz Dodikove stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata nisu željeli komentirati odluku iz Strazbura. U Sudu ističu kako su odluka uz sudijsko obrazloženje dostavljeni apelantu ili njegovom pravnom zastupniku, a za RSE su pojasnili kako postoji više razloga zbog kojih neka apelacija može biti odbačena, u skladu sa Smjernicama o prihvatljivosti koje Sud koristi. U tom dokumentu se pojašnjava da Sud odbacuje predstavke, između ostalog, ako nisu iscrpljena domaća pravna sredstva, ako su podnesene izvan propisanog roka ili ako Sud smatra da su očigledno neosnovane. Takođe, Sud neće razmatrati predmet ako ne spada u nadležnost Konvencije ili ako podnosilac nije pretrpio značajnu štetu. Ova odluka dolazi nakon što je Evropski sud za ljudska prava, ranije, u aprilu ove godine, odbio i zahtjev Dodikovog pravnog tima za izricanje privremene mjere kojom se tražila obustava izvršenja presuda domaćih sudova u Bosni i Hercegovini. Zahtjev je bio podnesen na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda, koje se primjenjuje samo u izuzetnim slučajevima kada postoji neposredan rizik od nepopravljive štete po osnovna prava. Milorad Dodik je pravosnažno osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. Na osnovu te presude prestao mu je mandat predsjednika Republike Srpske, što su potvrdile i druge pravosudne instance u zemlji. Apelacija Evropskom sudu za ljudska prava podnesena je u januaru ove godine.

Nakon višegodišnjeg prisustva kroz infrastrukturne i energetske projekte, te obrazovne i kulturne programe, Kina je u Bosni i Hercegovini dobila i istraživački centar koji slijedi koncept vanjske politike Xi Jinpinga. Istraživački centar za izgradnju zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva, koji je u Sarajevu prije nekoliko dana otvorila kineska ambasada, predstavljen je kao platforma za akademsku i stručnu razmjenu u oblasti diplomacije i međunarodnih odnosa. Kineski zvaničnici ocijenili su, tokom otvaranja, da dolazi u vrijeme "velikih globalnih promjena koje pokazuju da države ne mogu djelovati izolirano, zbog čega su ključni dijalog, suradnja i razmjena iskustava". Iz Ambasade Kine u Bosni i Hercegovini nisu odgovorili na upit RSE o tome šta će biti konkretni ciljevi i aktivnosti centra, o čemu nije želio govoriti ni koordinator te ustanove Faruk Borić. Obraćajući se tokom otvaranja centra u Sarajevu, ambasadorica Kine Li Fan ocijenila je da je to "važan događaj u odnosima između BiH i Kine". Kazala je i da očekuje da će ta ustanova postati važna platforma za akademska istraživanja i stručnu razmjenu. Tokom ceremonije otvaranja, kojoj su prisustvovali kineski i bh. zvaničnici, moglo se čuti i da je cilj razvijanje istraživanja o transformacijama međunarodnog poretka te povezivanje BiH sa međunarodnim akademskim krugovima. Govoreći o otvaranju istraživačkog centra, Damir Kapidžić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da se radi o obliku "meke moći". "To jeste projiciranje određenih misli, bilo o globalnom poretku, bilo o uređenju država izvan Kine", kazao je. Šta je koncept 'zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva'?Koncept "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva" u kineskim zvaničnim dokumentima opisuje se kao dio šire vizije međunarodnih odnosa, zasnovane na multilateralizmu i globalnoj saradnji. Realizira se kroz mrežu partnerskih istraživačkih i akademskih centara u više država. U radovima Joshuue Eisenmana, američkog stručnjaka za kinesku vanjsku politiku, ovaj pristup se koristi za opis načina na koji Kina gradi i održava mreže odnosa u inostranstvu kroz kombinaciju političkih, ekonomskih i institucionalnih instrumenata. Specijal RSE: Kina na BalkanuInstitut za zajednicu zajedničke budućnosti čovječanstva osnovan je 2019. godine pri Kineskom univerzitetu za komunikacije, sa zadatkom promocije koncepta i uspostavljanja partnerskih centara u inostranstvu. Prema javno dostupnim izvorima, od 2020. godine uspostavljen je niz povezanih centara zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva u različitim državama, poput onog u Pakistanu. Sarajevski centar predstavljen je kao inicijativa povezana s Kineskim univerzitetom za vanjske poslove u Pekingu. Na tom univerzitetu od početka 2025. djeluje istoimeni istraživački centar, koji je otvorio Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova i visoki zvaničnik Komunističke partije Kine. On je tada naveo da je izgradnja "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva" izvorna ideja kineskog predsjednika Xi Jinpinga dok centar treba pružiti teorijsku, političku, komunikacijsku i kadrovsku podršku kineskoj diplomaciji. Analitičarka za odnose Kine i Zapadnog Balkana i predsjednica organizacije ESTIMA, Ana Krstinovska, smatra da je teško odvojiti akademsku dimenziju ovakvih inicijativa od šire kineske vanjskopolitičke strategije. "Istinsko akademsko istraživanje podrazumijeva akademsku slobodu, a u slučaju Kine akademsko izražavanje podređeno je općim smjernicama i okvirima koje postavlja partijska država. Zbog toga možemo očekivati istraživanja koja će selektivno birati primjere i argumente kako bi Kinu prikazala u pozitivnom svjetlu, uz vrlo ograničen prostor za osporavanje ili kritičku raspravu", kaže Krstinovska za RSE. Zbog čega je centar otvoren u Sarajevu?Kapidžić smatra da je razlog otvaranja Centra u ovom dijelu Evrope, to "što nije povezan sa NATO-om". "Ali isto tako nije povezan sa Evropskom unijom. To odsustvo prisustva u zapadnim međunarodnim organizacijama daje mogućnost Kini da ovdje projicira svoje, hajde reći, političke i ideološke namjere", kaže Kapidžić. On dodaje i kako u Bosni i Hercegovini postoji jako međunarodno prisustvo, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, te da "Kina isto tako želi da ima dio tog međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini". Za Kapidžića će ovakav koncept kineske strategije, posebno u regiji Zapadnog Balkana i uloga centra koji je otvoren u Bosni i Hercegovini, zavisiti isključivo od toga koliko novca bude uloženo. "Ako se samo radi o centru koji ima određene programe i hajde reći više kao promocija djelovanja Kine, tu se ne može mnogo ostvariti. Ukoliko te centre prati jedna ekstenzivna međunarodna pomoć, slično kao USAID, tu se kroz određeno vrijeme, može itekako ostvariti utjecaj, jer 'meka moć' se uvijek mora ostvariti ne samo prisustvom nego i podrškom. I to može biti sve, od zdravstva, pa do stvari, koje se tiču podrške medijima", navodi on. Nastavak ranijih inicijativaLjiljana Stević, direktorica Konfucijevog instituta na Univerzitetu u Banjoj Luci, smatra da se novi centar može posmatrati kao nastavak ranijih kineskih inicijativa usmjerenih na proučavanje savremene kineske politike i međunarodnih odnosa. Stević ističe da nije upoznata o konkretnim planovima rada i institucionalnim okvirom, ali da naziv centra upućuje na koncept "zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva", koji zauzima značajno mjesto u savremenom kineskom spoljnopolitičkom diskursu. "I često se povezuje sa vizijom međunarodnih odnosa koju promoviše kinesko rukovodstvo", kazala je, dodajući da može predstavljati prostor za proučavanje savremenih kineskih političkih koncepata, međunarodne saradnje i transformacije kineske diplomatske misli". Stević, koja je autorica radova o kineskoj kulturnoj diplomaciji i konceptu "meke moći" iz ugla Kine u regionu i u BiH, kaže za RSE da, s obzirom na način na koji je centar koncipiran, teško se može posmatrati kao isključivo akademsku instituciju. "Njegov rad vjerovatno će se odvijati na presjeku istraživačke, stručne i diplomatske saradnje", kaže Stević. Istaknula je da brojne evropske države decenijama razvijaju specijalizovane istraživačke centre posvećene Kini, koji okupljaju stručnjake sposobne da analiziraju kineske izvore i savremene političke koncepte iz njihove izvorne perspektive. "Ukoliko bi bio razvijan u sličnom pravcu, mogao bi doprinijeti boljem razumijevanju kineske diplomatije, političke misli i razvojnih strategija, što bi BiH omogućilo da kinesko prisustvo sagledava izvan pojednostavljenih narativa koji Kinu predstavljaju isključivo kao prijetnju ili isključivo kao priliku“, istaknula je. 'Širi obrazac kineskog djelovanja'Za razliku od Stević, koja naglašava akademsku dimenziju centra, Krstinovska smatra da ga treba posmatrati prvenstveno u kontekstu kineske strategije međunarodnog utjecaja. "Centar će vjerovatno predstavljati još jedan alat i kanal za širenje službenih kineskih stavova, jačanje kineske meke moći te intelektualnog prisustva u Bosni i Hercegovini i regionu. Dolazi u trenutku općeg slabljenja zapadne podrške i angažmana, što bi moglo povećati njegov uticaj, normalizirati prisustvo Kine u akademskim i analitičkim krugovima te pojačati odjek kineskih narativa u bh. društvu i šire", navodi ona. Dodaje da ovakve institucije treba posmatrati u kontekstu kineskih širih diplomatskih i političkih nastojanja. "Centar će svakako podsticati dijalog, ali na kontrolisan način i bez prostora za ozbiljnu kritiku. Istovremeno će imati dvostruku funkciju: služit će kao platforma za prikupljanje podataka i povratnih informacija o kineskim aktivnostima u regionu, ali i kao kanal za širenje, testiranje i promociju ključnih ideja i poruka kineske vanjske politike", smatra Krstinovska. Prema njenim riječima, osnivanje sličnih centara nije nova pojava. "Slične aktivnosti mogli smo vidjeti i ranije kroz centre povezane s inicijativom 'Pojas i put', kao i kroz različite mehanizme saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope", kaže ona. U javno dostupnim istraživanjima kineskog djelovanja u BiH ocijenjeno je da se utjecaj manifestira, uglavnom, kroz ekonomske, institucionalne i kulturne instrumente, a manje putem direktnih političkih kanala. Najveći dio kineskih aktivnosti odnosi se na projekte u energetskom i infrastrukturnom sektoru, uključujući one kroz kreditne aranžmane i ugovore s kineskim kompanijama. Oni su nerijetko predmet javnih rasprava o financijskim uvjetima i zbog nedovoljne transparentnosti. Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija govore da se od 2010. do 2022. godine BiH zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom, za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja.