Pošiljke namještaja čekaju danima u skladištima u središnjoj Bosni, jer brodovi kasne zbog poremećaja na pomorskim rutama nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Kompanija MS&Wood izvozi namještaj u Dubai, Dohu i Katar, te oprema urede i stanove u hiljadama kilometara udaljenoj Kini, ali njenim fabrikama postaje sve teže raditi. "Imamo robu spremnu za isporuku, ali ne znamo kada će brodari moći proći i kada će biti pokupljena. I nije u pitanju samo Bliski Istok, već i druge zemlje, jer se koriste iste ili slične pomorske rute", rekao je za Radio Slobodna Europa Ajdin Softić, direktor ove kompanije. On kaže i da su kupci u Europskoj uniji od početka agresije Rusije na Ukrajinu postali oprezniji, te naručuju samo robu koju su već unaprijed prodali. Slična situacija je i u Srbiji. Berislav Božić, direktor predstavništva europske kemijske kompanije Prohema u Srbiji, kaže za RSE da rast cijena nafte i poremećaji u transportu robe već utječu na poslovanje. Ova firma mahom se opskrbljuje sirovinama iz Azije i posluje širom Europe, uključujući Srbiju, i već je bila prisiljena povećati cijene i do 10 posto. "Jedan razlog je rast cena nafte, a drugi otežan transport", rekao je Božić za RSE, dodajući da se povećani troškovi na kraju prenose na kupce i mogu doprinijeti rastu inflacije. Aktualni sukobi na Bliskom Istoku i blokade pomorskog prometa mogli bi dodatno usporiti relativno skromnu trgovinu koju ove dvije zemlje ostvaruju s državama Perzijskog zaljeva. BiH godišnje uvozi robu iz Bahreina, Irana, Izraela, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti od oko 81,7 milijuna eura, dok izvoz iznosi približno 78,8 milijuna eura. Srbija, prema podacima privrednih komora za posljednjih pet godina, iz tih zemalja uvozi robu vrijednu od nekoliko milijuna do više od 60 milijuna eura godišnje, dok izvoz varira od manje od milijun do više od 200 milijuna eura godišnje. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Snježana Brkić kaže da bi veći problem za Bosnu i Hercegovinu mogao biti indirektan utjecaj sukoba. "Tu je veći problem sa snabdijevanjem drugih zemalja od kojih mi [BiH] uvozimo energente", rekla je za RSE. Sličnu procjenu iznosi i Bojan Stanić, glavni analitičar Privredne komore Srbije. "Izvoz Srbije na Bliski Istok nije direktno ugrožen sukobima u tom regionu, ali problem su joj blokirane rute za uvoz nafte, jer je kupuje iz drugih izvora koji su skuplji", rekao je Stanić za RSE. Najveći dio izvoza BiH i Srbije na tržišta Bliskog Istoka ostvaruju kompanije iz vojne industrije, dok manji dio čine prehrambena industrija, te proizvođači namještaja i drvnih proizvoda. Vojna oprema, cigarete i jabuke iz Srbije idu na Bliski IstokSrbija vodi relativno skromnu trgovinu s većinom zemalja Bliskog Istoka, osim Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Vrijednost uvoza iz tih osam zemalja varira od nekoliko milijuna eura do više od 60 milijuna, dok izvoz doseže od manje od milijun do više od 200 milijuna eura godišnje, prema podacima Privredne komore Srbije. "U našem izvozu na tržište Bliskog istoka dominira vojna oprema. To je raslo iz godine u godinu, posebno u Izrael", rekao je za RSE Bojan Stanić, glavni analitičar Privredne komore Srbije (PKS), i dodaje da u toj regiji posluje oko 1.800 firmi iz Srbije. Poslije naoružanja i vojne opreme, Srbija u tu regiju najviše izvozi cigarete, jabuke, smrznuto voće, automobilske gume i bukovinu. Trgovina između Srbije i Izraela relativno je značajna među zemljama Bliskog Istoka. Gotovo polovinu izvoza Srbije u Izrael u 2025. činila je vojna roba, s udjelom od 51 posto i vrijednošću od oko 112 milijuna eura. Među značajnim izvoznim proizvodima bile su i cigarete, vrijedne oko 40 milijuna eura ili 18 posto ukupnog izvoza. U manjem obimu Srbija u Izrael izvozi i proizvode od aluminija, ležajeve, te hranu za pse i mačke. S druge strane, gotovo polovinu uvoza iz Izraela čine radari, s udjelom od 26 posto, i vojna roba s oko 18 posto. Srbija iz te zemlje u manjem obimu uvozi i naftne derivate, medicinske instrumente i aparate, te avokado. Trgovina sa Saudijskom Arabijom posljednjih godina pokazuje blagi deficit za Srbiju. Srbija u Saudijsku Arabiju najviše izvozi jabuke, automobilske gume, centrifugalne pumpe i preparate za čišćenje podova. Iz te zemlje uglavnom uvozi naftne derivate i sirovine za kemijsku industriju. Trgovinska razmjena Srbije s Ujedinjenim Arapskim Emiratima obilježena je pozitivnim saldom. Oko petine izvoza Srbije u Ujedinjene Arapske Emirate čini vojna roba. Slijede drvo bukve s udjelom od 17 posto, jabuke sa šest posto, cigarete s četiri posto i eksploziv s tri posto. Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Srbija najviše uvozi komponente za avione i kablove za automobilsku industriju, koji čine po 20 posto ukupnog uvoza. Među značajnijim uvoznim proizvodima su i parfemi s udjelom od 16 posto, kao i roba široke potrošnje. Razmjena s Iranom promjenjiva je, s oscilacijama izvoza i uvoza. Srbija najviše izvozi strojeve i transportne uređaje, dok uvozi kemijske i druge proizvode. U nekim godinama izvoz višestruko nadmašuje uvoz, što Iran čini jednim od značajnijih partnera među zemljama Bliskog Istoka. Za Srbiju je važan uvoz iz Irana materijala za plastičnu industriju čija godišnja vrijednost je oko 50 miliona eura. Trgovinska razmjena s Omanom minimalna je. Srbija u tu zemlju izvozi pretežno hranu, dok uvozi kemijske i druge proizvode. Vrijednost razmjene rijetko prelazi nekoliko milijuna eura godišnje, a izvoz gotovo uvijek nadmašuje uvoz. Razmjena s Kuvajtom, također, je skromna i uglavnom se temelji na izvozu hrane i životinja. Uvoz iz Kuvajta obuhvaća mineralna goriva i maziva, dok ukupna vrijednost razmjene ostaje niska. Trgovina s Bahreinom ograničena je i uglavnom se temelji na izvozu gotovih proizvoda iz Srbije. Uvoz iz Bahreina pretežno obuhvaća izrađene proizvode. Ukupna vrijednost razmjene ne prelazi nekoliko milijuna eura godišnje. Vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Katarom vrlo je mala i ne doseže značajniju vrijednost. Podaci o točnoj strukturi razmjene nisu dostupni, a izvoz Srbije u pravilu nadmašuje uvoz. Izvoz municije iz BiH na Bliski IstokUkupna trgovina između Bosne i Hercegovine i osam država Bliskog Istoka relativno je skromna u usporedbi s glavnim partnerima iz Europske unije i regije. BiH godišnje uvozi robu iz Bahreina, Irana, Izraela, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti od oko 81,7 milijuna eura, dok izvoz iznosi približno 78,8 milijuna eura, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Najveći dio uvoza odnosi se na aluminij iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok je Saudijska Arabija glavno izvozno tržište, uglavnom za municiju i vojnu opremu. Trgovina s ostalim državama Bliskog Istoka znatno je manja i usmjerena na specifične proizvode, poput namještaja, drveta, hrane i kemikalija, dok BiH iz nekih zemalja uvozi sirovine poput polimera i poljoprivrednih proizvoda. Trgovinska razmjena između BiH i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) je značajna, s dominantnim uvozom iz te zemlje u BiH. Iz UAE se najviše uvozi aluminij, dok izvoz iz BiH u tu zemlju ostaje manji i uglavnom se sastoji od prehrambenih proizvoda i namještaja te drveta. Saudijska Arabija je uvjerljivo najznačajniji partner među državama Bliskog Istoka. Ta zemlja jedan je od najvećih kupaca municije proizvedene u BiH, koja čini najveći dio izvoza. Istodobno, BiH iz Saudijske Arabije uvozi relativno male količine voća, kave, čaja i aluminija. Trgovina između BiH i Bahreina vrlo je ograničena i u velikoj mjeri ovisi o uvozu aluminija, budući da je ta zemlja jedan od većih svjetskih proizvođača tog metala. Izvoz iz BiH uglavnom se svodi na namještaj i proizvode od drveta. Vrijednost razmjene kreće se u rasponu od nekoliko stotina hiljada do nekoliko milijuna eura godišnje. Trgovinska razmjena s Katarom relativno je mala, ali stabilna. BiH iz Katara povremeno uvozi manji broj vozila, dok izvozi municiju, namještaj i prehrambene proizvode. Izvoz iz BiH u pravilu je veći od uvoza. Trgovina između BiH i Kuvajta, također, je skromna i uglavnom se temelji na izvozu iz BiH. Najveći dio izvoza čine namještaj i proizvodi od drveta, dok se iz Kuvajta povremeno uvoze vozila. Ukupna vrijednost razmjene rijetko prelazi nekoliko milijuna eura godišnje. Razmjena s Omanom obilježena je minimalnim uvozom u BiH. BiH u Oman izvozi namještaj, municiju, eksploziv i kemijske proizvode. U većini godina izvoz višestruko nadmašuje uvoz. BiH s Iranom ostvaruje promjenjivu trgovinsku razmjenu, s vidljivim oscilacijama izvoza i uvoza tijekom posljednjih godina. Iz BiH se u Iran najviše izvoze proizvodi od drveta, dok se iz Irana najčešće uvozi voće. Uvoz iz Irana značajno nadmašuje izvoz iz BiH u tu zemlju. Trgovina između BiH i Izraela posljednjih godina pokazuje rast, osobito na strani izvoza. BiH u Izrael izvozi velike količine ulja te masti biljnog i životinjskog podrijetla i njihove nusproizvode. Uvoz iz Izraela, također, raste, ali BiH godinama bilježi suficit u trgovini s tom zemljom. Većinu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine i Srbije čine države Europske unije. BiH u članice EU, bez Hrvatske, godišnje izvozi oko 2,5 milijardi eura, a uvozi približno četiri milijarde eura. Najveća robna razmjena BiH je sa susjednom Hrvatskom, s prosječnim izvozom od oko šest milijardi eura i uvozom od 8,4 milijarde eura godišnje. Srbija u EU izvozi gotovo 19 milijardi eura, dok uvoz iznosi oko 24 milijarde eura godišnje, pri čemu je Njemačka njen najveći pojedinačni trgovinski partner s izvozom od većim od četiri milijarde eura i uvozom koji je veći od pet milijardi eura.

Sud Bosne i Hercegovine je 10. marta u drugostepenoj presudi osudio advokaticu Vasviju Vidović na šest mjeseci zatvora za krivično djelo sprečavanje dokaza tokom suđenja. Vidović je proglašena krivom, jer je 18. decembra 2023. došla u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu u Istočnom Sarajevu da bi zastupala suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca u svoju torbu sakrila njegov mobilni telefon, te pokušala da ga iznese iz zgrade. U optužnici se navodi da je ona kao advokatica znala da telefoni trebaju biti privremeno oduzeti po naredbi suda, te da je bila svjesna svojih protivzakonitih radnji usmjerenih ka otežavanju dokazivanja krivičnog djela njenog tadašnjeg branjenika. Vidović je tada uhapšena, zajedno sa Debevcem i bivšim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanom Mehmedagićem. Debevec se, između ostalog, tereti za nezakonito prisluškivanje, krivotvorenje službene isprave, lažno predstavljanje, te primanje mita, dok se Mehmedagić tereti za krivotvorenje službene isprave i zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Na posljednjem ročištu pred sudom BiH, krajem oktobra prošle godine, obojica su odbili da se izjasne o krivici. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. U kaznu se uračunava vrijeme lišenja slobode od 18. decembra 2023. godine do 20. decembra iste godine. Inače, u prvostepenoj presudi početkom februara prošle godine Vasvija Vidović je osuđena na godinu dana zatvora. Protiv te presude žalbu su podnijeli i Tužilaštvo BiH i odbrana optužene. Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH je, uvažavanjem zajedničke žalbe odbrane optužene, 9. oktobra prošle godine ukinulo navedenu presudu, te odredilo održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja.

U bh. entitetu Federacija BiH se od srijede, 11. marta, očekuje stabilizacija snabdijevanja naftom i naftnim derivatima, saopšteno je iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije ovog entiteta. Ističe se da su privremene poteškoće u snabdijevanju gorivom u najvećoj mjeri posljedica naglo povećane potražnje u proteklih nekoliko dana. "Povećana kupovina od strane privrede i građana, motivisana strahom od mogućeg nedostatka ovog energenta u narednom periodu, dovela je do značajnog pražnjenja zaliha kod distributera", ističe se u saopštenju. Dodaje se kako je trenutno evidentno da su zalihe kod građana i privrede znatno povećane, dok su primarna i sekundarna skladišta kod uvoznika i distributera privremeno smanjena u odnosu na uobičajene nivoe. Navodi se i kako će 11. marta biti održan sastanak predstavnika Vlade Federacije BiH u vezi snabdijevanja naftom i naftnim derivatima Federacije BiH, na kojem će nadležno ministarstvo predložiti dodatne mjere s ciljem dugoročnog osiguranja stabilnog i sigurnog snabdijevanja naftom i naftnim derivatima. Iz Federalnog ministarstva trgovine je 9. marta saopšteno kako se maloprodajne cijene dizelskog goriva (BAS EN 590) na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 maraka po litri, uz primjetne razlike od pola marke po litri između različitih prodajnih mjesta. Cijene nafte su porasle u svijetu zbog sukoba na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze.

Spakiranih kofera, porodica 32-godišnjeg Benjamina danima iščekuje povratak u Sarajevo, nakon što su sukobi između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana poremetili zračni promet širom Bliskog Istoka. Ovaj magistar sporta i tjelesnog odgoja živi u Kuvajtu sa suprugom i sinom već deset godina. Radio je u školi i kao predavač na fakultetu, a trenutno je trener fitnessa. "Čujemo sirene na uzbunu i detonacije, ovisno u kojim dijelovima grada su presretnuti ti iranski projektili koje lansiraju na američke baze. No, ništa nije prestalo da radi, osim što su škole prešle na online nastavu i dijelom pojedini poslovi", kazao je za Radio Slobodna Evropa. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli su 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze. Oko stotinjak bh. državljana koji rade u Kuvajtu, obratilo se ambasadi BiH u toj zemlji, u želji da se vrate, a među njima i Benjaminova porodica. Kako će se vratiti iz Kuvajta?Zračni promet u Kuvajtu potpuno je obustavljen zbog čega se jedino može putovati kopnenim putem preko Saudijske Arabije. No, da bi mogli proći kroz tu državu, bh. državljanima je potrebna tranzitna viza. Za 82 državljanina Bosne i Hercegovine, Saudijska Arabija je vize odobrila 9. marta, potvrđeno je za RSE iz Ambasade BiH u Kuvajtu. "Da li ćemo ići organizovanim prevozom ili kako, još ne znamo. Najbitnije su nam te vize, da imamo slobodan prolaz. Ako se situacija smiri, vratit ćemo se, ali ako je nestabilno stanje zašto dolaziti. Kuvajt glasi kao jedna od sigurnijih zemalja svijeta, ali sada nije jednostavno, pogotovo ljudima koji su već proživjeli rat", kaže Benjamin za RSE. Šta kažu u Ambasadi?U ambasadi BiH u Kuvajtu potvrdili su za RSE da im se javilo stotinjak bh. državljana sa zahtjevom za evakuaciju. Kako kažu, većinom je riječ o radnicima koji su duže vrijeme u toj zemlji, a zaposleni su, uglavnom, u školstvu, zdravstvu, naftnim kompanijama i vojsci. No, nisu odgovorili na upit RSE kada će i na koji način bh. državljani, kojima je odobrena tranzitna viza Saudijske Arabije, doputovati u BiH. Ambasador u Kuvajtu Nusret Čanar koji se, kako kaže, zbog zdravstvenih razloga, trenutno nalazi u BiH, ističe da je Ambasada "uradila sve kako bi bh. državljani dobili tranzitne vize do Rijada". Prema njegovim riječima, prema propisima u Kuvajtu, bh. radnici su morali dobiti tzv. exit permit, odnosno dozvolu od poslodavca ili države, prije nego što mogu napustiti zemlju. "Bio je tu i problem hoće li poslodavci to dati ili ne. No, naši ljudi tamo nisu zaboravljeni. Vanredne su situacije, teško se komunicira i normalno da ima malo panike i neizvjesnosti i razumljivo je", kazao je. 'Nije toliko strašno'Desetak godina u Kuvajtu stanuje i nogometni trener iz Sarajeva Edin Džebo, koji trenutno radi i kao nastavnik tjelesnog odgoja u školi. "U početku, kad se krenulo s granatiranjema, budiš se noću, čuju se detonacije. Nakon toga smo dobili informacije da to vojska obara te rakete i dronove, a ljudi su se malo uspaničili jer ne znaju gdje će ostatak rakete ili drona završiti. Na vrijeme objave zvučne sirene i onda se sklonimo, ali budem u kući, ne u podrumu kao tokom rata u Sarajevu. Uglavnom se to tokom noći dešava, a danju jedna ili nijedna sirena", kaže on. No, ističe da trenutno ne planira povratak u BiH. "Treninzi su obustavljeni, škole su na online nastavi, ali život je i dalje normalan. Navečer su ljudi vani. Generalno, za mene nije toliko strašno. U trenutku ako osjetim da ta ratna djestva nisu više samo prema vojnim bazama, naravno da ću napusitit Kuvajt", naglasio je. Osim u Kuvajtu, bh. državljani čekaju i u drugim državama Bliskog Istoka povratak u BiH. Njih oko 1.000, boravi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a grupa od oko 150 vratila se prošle sedmice komercijalnim letom iz Dubaija. Manji broj bh. građana, koji je boravio u Iranu, evakuiran je još prije eskalacije, potvrđeno je ranije iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Šta su poduzele vlasti BiH?Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo je 800.000 maraka (oko 400.000 eura) za organiziranje čarter letova i povratak državljana BiH iz zemalja Bliskog Istoka, nakon eskalacije sukoba. Da bi se to provelo u praksi, potrebno je, nakon izdvajanja novca iz budžetskih rezervi, odabrati aviokompanije koje će za to biti angažirane. Ministar vanjskih poslova BiH Elemedin Konaković nije odgovarao na poziv za razgovor za RSE o tome kad je moguće očekivati okončanje evakuacije građana. Vijeće ministara BiH zatražilo je prošle sedmice i međunarodnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka. Putem ovog mehanizma, 13. državljana BiH je evakuirano 8. marta iz Omana u Rumuniju, dok ih se 11 prijavilo za let iz Rijada koji je za Varšavu planiran 11. marta.

Saudijska Arabija odobrila je vize državljanima Bosne i Hercegovine koji žele da se iz Kuvajta vrate u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Ambasade BiH u Kuvajtu, u ponedjeljak, 9. marta. Zbog obustave aviosaobraćaja jedina opcija izlaska iz Kuvajta je kopnenim putem prema Saudijskoj Arabiji, gdje su državljanima Bosne i Hercegovine potrebne vize. Prema informacijama ambasade, tranzitne vize Saudijske Arabije odobrene su za 82 građanina Bosne i Hercegovine. Prethodno je iz Ministarstva sigurnosti BiH saopšteno kako su prvi državljani Bosne i Hercegovine evakuisani sa Bliskog istoka putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije (UCPM). Tokom 8. marta je evakuisano 13 državljana Bosne i Hercegovine iz Omana (Muskat) za Rumuniju (Bukurešt). Pratite blog uživo RSE o ratu na Bliskom istoku.Vijeće ministara BiH je ranije usvojilo Odluku o traženju međunarodne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka, nakon čega je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine aktiviralo ovaj mehanizam i dostavilo zahtjev za podršku Koordinacionom centru za odgovor na vanredne situacije Evropske komisije (ERCC). Jedan od repatrijacijskih letova iz Rijada za Varšavu planiran je 11. marta, za što se do sada se prijavilo 11 državljana Bosne i Hercegovine. Paralelno sa međunarodnom koordinacijom, Operativno-komunikacijski centar BiH-112 nalazi se u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH i Kriznim timom MVP-a radi razmjene informacija o broju državljana Bosne i Hercegovine koji su se putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prijavili za repatrijaciju. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je oko više od hiljadu državljana BiH. Još oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj bosanskohercegovačkih državljana obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a šef diplomatije BiH Elmedin Konaković je ranije kazao da su neki od njih ranije evakuisani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim državama Zaljeva. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom prometu od pandemije korona virusa.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine- Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović susreli su se u ponedjeljak, 9. marta sa papom Lavom XIV u Vatikanu. Kako se navodi u saopštenju Predsjedništva BiH, tokom sastanka su potvrđeni prijateljski odnosi Bosne i Hercegovine i Svete stolice. "Članovi Predsjedništva BiH izrazili su zahvalnost papi Lavu XIV i Svetoj stolici na podršci koju su do sada pružali Bosni i Hercegovini, na njegovim porukama mira, solidarnosti i nade koje imaju poseban odjek u društvu", navodi se u saopštenju. Dodaje se da su Komšić, Bećirović i Cvijanović izrazili spremnost Bosne i Hercegovine da doprinosi jačanju multilateralizma i očuvanju univerzalnih vrijednosti. Predsjedništvo BiH je pozvalo papu Lava XIV da posjeti Bosnu i Hercegovinu. Pored susreta sa papom, članovi Predsjedništva BiH su razgovarali sa sekretarom za odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama Državnog sekretarijata Svete stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom. "Razmijenjena su mišljenja o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji u BiH, kao i o regionalnim i globalnim izazovima. Posebno je naglašena važnost očuvanja stabilnosti i institucionalne funkcionalnosti, političkog dijaloga, jačanje vladavine prava i unapređenje međusobnog povjerenja", ističe se u saopštenju iz Predsjedništva BiH.

Povodom Međunarodnog dana žena u Sarajevu je u nedjelju održan protestni marš pod sloganom "Sigurnost žena je javna obaveza", u organizaciji neformalne grupe aktivistica i aktivista iz Bosne i Hercegovine. Učesnici okupljanja ukazali su na problem rodno zasnovanog nasilja i poručili da su potrebne snažnije i efikasnije reakcije institucija, kao i dugoročan rad na zaštiti i unapređenju prava žena. Političarka i aktivistica Besima Borić kazala je da je u Bosni i Hercegovini ostvaren određeni napredak u zakonodavstvu koje se odnosi na borbu protiv nasilja nad ženama, ali da primjena tih propisa i dalje ide sporo. Istaknula je da je potrebno kontinuirano podsjećati na izvorno značenje 8. marta, naglašavajući da taj datum predstavlja podsjetnik na borbu žena za radna i socijalna prava, kao i na potrebu da se ta prava stalno štite. Novinarka Rubina Čengić upozorila je da u Bosni i Hercegovini i dalje ne postoji sistemski pristup prevenciji nasilja nad ženama. Prema njenim riječima, na različitim nivoima vlasti ne postoje sveobuhvatne evidencije o slučajevima nasilja, femicida ili pokušaja femicida. Ukazala je i na nedovoljno finansiranje sigurnih kuća, naglašavajući da bi zaštita žena trebala počinjati mnogo ranije, kroz prevenciju, edukaciju, rad s počiniocima nasilja i savjetodavnu podršku žrtvama. Organizatori marša poručili su da je cilj skupa podsjetiti javnost i institucije da je sigurnost žena pitanje društvene odgovornosti te da je nužno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti žrtava. Protestni skupovi u Beogradu i Novom SaduNekoliko hiljada ljudi okupilo se u centru Beograda na protestnom skupu na koji su pozvale feminističke organizacije povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta. "Mi koje radimo kod kuće, na polju i na poslu, u učionicama i za katedrama obrazujemo mlade, u sudnicama tražimo pravdu za sve koje je ovaj sistem oštetio, na prvim smo linijama odbrane dostojanstvenog života", navele su feminističke organizacije u zajedničkoj objavi na Instagramu. Zatražile su slobodu izbora za slobodno i pravedno društvo. Protestna povorka sa porukom "Hrabrost je ženskog roda" prošetala je 8. marta i Novim Sadom. Na skup u tom gradu pozvali su studenti, a pozivu su se pridružili i neformalni novosadski zborovi.

Novi sukob na Bliskom istoku podigao je cijene nafte na svjetskom tržištu. Ispitali smo kako će se to odraziti prije svega na cijene goriva u BiH i da li će lančano sve da poskupi? Provjerili smo kako na to gledaju građani, a šta kažu stručnjaci.

Kako izgleda biti u sred globalnih sukoba dok si hiljadama kilometara od kuće? Oni koji žive, rade ili su na odmoru u Kataru ili UAE dijele svoja iskustva prvih dana rata – zvuk sirena, eksplozije, ljudi koji trče da snime projektile, racionalne reakcije koje ih čuvaju i senzacionalistički naslovi koji ih uznemiravaju. U ovom podcastu ZIP istražujemo i kako reagovati u krizama, kako ne podleći dezorijentisanosti i fokusirati se na unutrašnji mir.

Skupština Kantona Sarajevo prihvatila je ostavku kantonalnog premijera Nihada Uka koji je rekao da je taj njegov čin "direktan odgovor" na tramvajsku nesreću u Sarajevu u kojoj je poginula jedna osoba. Usvajanjem Odluke o prihvatanju ostavke premijera, u skladu sa Zakonom o Vladi Kantona Sarajevo, zvanično je razriješen kompletan saziv Vlade Kantona Sarajevo. Uk je u obraćanju zastupnicima rekao da je ostavka direktan odgovor na tragičnu saobraćajnu nesreću od 12. februara i opravdano nezadovoljstvo građana, naročito mladih. "Duboko vjerujem da društva napreduju onda kada su institucije spremne preuzeti odgovornost i kada vlast pokazuje da čuje glas svojih građana. Posebno glas mladih ljudi koji žele pravednije, sigurnije i uređenije društvo", rekao je Uk. U Sarajevu se održavaju protesti kojima se traži neovisna istraga i utvrđivanje odgovornosti za tramvajsku nesreću u kojoj je nastradao mladić, a djevojčica teško povrijeđena. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajeva, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Uk je podnio ostavku nekoliko dana nakon nesreće, čime je Vlada Kantona Sarajevo prešla u tehnički mandat. Protest je održani u petak kada je počelo zasjedanje Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj je prihvaćena Ukova ostavka. Istragu o nesreći vodi Tužiteljstvo Kantona Sarajevo. Osim na okolnosti nesreće, fokusirana je i na tehničku ispravnost vozila, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguću odgovornost svih u lancu – od vozača, preko uprave GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na izvanrednoj telefonskoj sjednici u petak donijelo je odluku o traženju međunarodne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite Europske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog Istoka. Kako je saopćilo Vijeće ministara, zahtjev BiH se odnosi na pružanje potpore u repatrijaciji bosanskohercegovačkih državljana s važećom putnom ispravom iz država Bliskog Istoka. To, kako se navodi, podrazumijeva "korištenje dostupnih kapaciteta repatrijacijskih letova koje organiziraju države članice EU i države sudionice Mehanizma civilne zaštite Unije". Ministarstvo vanjskih poslova, u suradnji s diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine i drugim nadležnim institucijama, dostavit će državnom Ministarstvu sigurnosti potrebne podatke o bh. državljanima koji se nalaze u državama Bliskog Istoka. Za realizaciju ove odluke osigurano je 800.000 maraka (oko 407.000 eura) iz tekuće budžetske rezerve institucija BiH za potrebe evakuacije bh. državljana iz zemalja Bliskog Istoka, uz mogućnost korištenja financijske podrške Mehanizma civilne zaštite EU, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH. Avion s oko 150 državljana Bosne i Hercegovine iz Dubaija, sletio je na Sarajevski aerodrom u večernjim satima, 5. marta. Riječ je o redovnom komercijalnom letu iz Dubaija, prvom nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je oko više od hiljadu državljana BiH. Još oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj bosanskohercegovačkih državljana obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a šef diplomacije BiH Elmedin Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim državama Zaljeva. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom prometu od pandemije korona virusa.

Dok na društvenim mrežama iz Sirije objavljuje snimke svakodnevice, Edin Zukić se u Bosni i Hercegovini suočava s višegodišnjom zatvorskom kaznom i odlukom vlasti da mu zamrznu imovinu i novac zbog optužbi za terorizam. "Ja lično se ne planiram nikad vraćati u Bosnu i Hercegovinu. To inače javno govorim", rekao je Zukić ranije za Radio Slobodna Evropa. U Siriju je otišao 2013. godine s užom obitelji, no tvrdi da nikada nije bio pripadnik tzv. Islamske države jer se, kako kaže, "njegova ideologija razlikuje od one koju ta skupina zagovara". Tijekom ofenzive za preuzimanje vlasti javno je hvalio uspjehe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) protiv Bašara al-Asada, islamističke organizacije nastale "rebrendiranjem" nekadašnje Džabhat al-Nusre, koja je bila službeni ogranak al-Kaide u Siriji. Vođa HTS-a, Ahmed Husein al-Šara, preuzeo je dužnost predsjednika Sirije u decembru 2024. godine. Bez obzira na Zukićeve tvrdnje i namjere, policijsko-pravosudne vlasti raspisale su za njim međunarodnu potjernicu, a Vijeće ministara BiH je 18. februara odlučilo zamrznuti Zukićevu nepokretnu imovinu i bankovne račune – koje on ni nema – kao i sve transakcije prema njemu. Zamrznuta je i imovina još deset državljana BiH koji su se priključili ili na drugi način su povezani sa sirijskim skupinama. Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Radio Slobodna Evropa kazali su da je mjera donesena radi provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojenih nakon napada 11. septembra 2001. godine, kao i radi usklađivanja s međunarodnim standardima Odbora stručnjaka Vijeća Europe (MONEYVAL) za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Imaju li sankcionirani imovinu u BiH?Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu i centraliziranu bazu zemljišnih knjiga, no podaci o vlasništvu nad nekretninama dostupni su u nadležnim općinskim sudovima koji vode katastar. Provjere koje je Radio Slobodna Evropa zatražio od više sudova pokazuju da dio sankcioniranih osoba posjeduje imovinu, dok drugi nemaju upisane nekretnine u BiH. Iz Općinskog suda u Tuzli potvrđeno je da je Muradif Hamzabegović vlasnik nekretnine na području te općine te da su zaprimili zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH za privremenu zabranu raspolaganja tom imovinom, koji će biti proveden. Iz suda u susjednoj Kalesiji naveli su da njegova, također sankcionirana supruga Sena Hamzabegović ima upisano pravo vlasništva na nekretninama, ali da do kraja februara nisu zaprimili obavijest o zamrzavanju njezine imovine. Iz Općinskog suda u Velikoj Kladuši potvrđeno je za RSE da je Alex Koller suvlasnik nekretnina u toj općini, ali do kraja februara sud nije zaprimio odluku Vijeća ministara BiH o zamrzavanju njegove imovine. Naveli su da će postupiti po odluci ako je zaprime. Sankcionirani Hariz, Adem i Meho Mešanović nisu vlasnici nekretnina kao ni Azur Karasuljić, Emir Ćelam i Edin Zukić. Jedno od najpoznatijih imena na listi je Nusret Imamović, prijavljen u Gornjoj Maoči, selu na sjeveru Bosne poznatom po izoliranoj zajednici povezanoj sa selefijskim vjerskim učenjem. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Američke Države i Europska unija sankcionirali su ga 2016. godine zbog povezanosti s Al-Nusrom, ogrankom Al-Kaide, dok ga je Interpol uvrstio na popis najtraženijih terorista. Prije odlaska u Siriju krajem 2013., gdje se prema dostupnim podacima i danas nalazi, bio je optuživan za vrbovanje državljana BiH za odlazak na strana ratišta. Iz nadležnog suda potvrđeno je za RSE da Imamović nema nekretninu u BiH. Sud u Brčkom do objave teksta nije odgovorio na upit RSE o imovini Jasmina Grabusa. Za razliku od Imamovića, ostale osobe obuhvaćene odlukom Vijeća ministara nisu na popisu sankcioniranih Ujedinjenih naroda, već ih potražuju vlasti BiH zbog sumnje u povezanost s terorizmom, a za većinom je raspisana INTERPOL-ova crvena tjeralica. Podaci o bankovnim računima tretiraju se kao poslovna tajna. Iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine potvrdili su za RSE da su ih državne vlasti 19. februara obavijestile o odluci o zamrzavanju imovine 11 osoba. "Banke su dužne, bez odgađanja i najkasnije u roku od 24 sata, zamrznuti prijenos, konverziju ili bilo kakvo raspolaganje financijskim sredstvima ili drugom imovinom koja je u vlasništvu ili pod kontrolom osoba obuhvaćenih odlukom", kazao je za RSE Edin Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH. Koliko je osoba iz BiH u Siriji?"Između 250 i 300" muškaraca, žena i djece otišlo je iz BiH u Siriju do 2016. godine, prema službenim podacima vlasti. Bosna i Hercegovina je 2014. izmijenila Krivični zakon i odlazak državljana na strana ratišta, uključujući Siriju i Ukrajinu, proglasila krivičnim djelom. Za pridruživanje, obuku i opremanje predviđena je kazna do 10 godina, a za vrbovanje i organiziranje odlazaka do 20 godina zatvora. Više od 80 osoba vratilo se ili je deportirano u BiH, 28 muškaraca osuđeno je u prosjeku na dvije godine zatvora, dok su žene i djeca uključivani u programe reintegracije. Sigurnosne agencije procjenjuju da se oko 160 državljana BiH i dalje nalazi u Siriji i Iraku, među njima i deset osoba obuhvaćenih mjerama zamrzavanja imovine, na različitim lokacijama i u različitim okolnostima. Prije pada režima Bašara al-Asada, oko 30 odraslih osoba s djecom nalazilo se u pokrajini Idlib, dok je više od 120 državljana BiH, uglavnom žena i djece, bilo smješteno u kampovima i zatvorima na sjeveroistoku Sirije, područjima koja su tada kontrolirale kurdske snage. Oko 30 odraslih s djecom boravilo je u pokrajini Idlib do rušenja Bašara Asada, dok se više od 120 državljana, uglavnom žena i djece, nalazilo u kampovima i zatvorima na sjeveroistoku Sirije koje su kontrolirale kurdske snage. Dio muškaraca iz BiH, uključujući osobe koje su kao maloljetnici odvedene u ratno područje, i dalje je pritvoren bez sudskog postupka, a dio je prebačen u iračke zatvore, prema dostupnim podacima sigurnosnih struktura iz BiH.

Grupa građana započela je protest ispred Vlade Kantona Sarajevo na kojem se još jednom traži neovisna istraga i utvrđivanje odgovornosti za tramvajsku nesreću u kojoj je nastradao mladić, a djevojčica teško povrijeđena. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajevu, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Okupljeni su na protest došli u vrijeme održavanja sjednice Skupštine Kantona Sarajevo koja odlučuje o prihvatanju ostavke premijera Nihada Uka. Uk je podnio ostavku nekoliko dana nakon nesreće, čime je Vlada KS-a prešla u tehnički mandat. Ostavku mora prihvatiti Skupština KS-a i potom imenovati novog mandatara i vladu. Građani okupljeni ispred zgrade Vlade traže poštivanje prava na mirno okupljanje i prestanak zastrašivanja učenika, studenata i građana zbog javnog izražavanja stavova. Organizatori su pozvali građane da im se pridruže uz poruku "Zasjeda Skupština KS-a, zasjedamo i mi". Zahtijevaju hitnu, neovisnu i transparentnu istragu o tramvajskoj nesreći, uz međunarodno vještačenje i širu istragu o stanju u GRAS-u. Također traže političku odgovornost vlasti i temeljitu obnovu javnog prijevoza, uz transparentno upravljanje javnim poduzećima i sigurniji sistem za sve građane. Na skupu su i studenti Akademije likovnih umjetnosti, gdje je studirao Erdoan Morankić koji je smrtno nastradao u nesreći. Istragu o nesreći vodi Tužiteljstvo Kantona Sarajevo. Osim na okolnosti nesreće, fokusirana je i na tehničku ispravnost vozila, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguću odgovornost svih u lancu – od vozača, preko uprave GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja.

Avion s više od 150 državljana Bosne i Hercegovine iz Dubaija, sletio je na Sarajevski aerodrom u večernjim satima, 5. marta. Riječ je o redovnom komercijalnom letu iz Dubaija, prvom nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku od 28. februara, koji su doveli do obustave i poremećaja aviosaobraćaja. Putnici koji su stigli su uglavnom turistički boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na letu je bilo i državljana Srbije.