Od blokade Hormuškog moreuza i tržišta energenata do frižidera, kroz razgovor s ekonomistom Igorom Gavranom, te poljoprivrednicima i agroekonomistima iz BiH i Srbije, analiziramo kako rast cijena goriva utiče na poljoprivredu, cijene hrane, a govorimo i o prekomjernoj ovisnosti od uvoza.

Više od 2,1 milion paketa male vrijednosti do 300 maraka (oko 150 evra) je stiglo u Bosnu i Hercegovinu tokom 2025. godine putem online platformi, poput kineske Temu. Ovo pokazuju podaci Agencije za poštanski saobraćaj BiH dostavljeni Radiju Slobodna Evropa. Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH. U praksi, to znači da milioni paketa godišnje ulaze u zemlju bez nadzora i fiskalnih obaveza. Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini praktično ne prepoznaje ove platforme. One djeluju kao posrednici između prodavaca, uglavnom, iz Kine, i domaćih kupaca, bez formalnog statusa trgovca u BiH. Budući da roba ne dolazi s teritorije BiH, već iz trećih zemalja, zakoni o trgovini i zaštiti potrošača se na njih gotovo i ne primjenjuju. Na državnom i entitetskom nivou i dalje ne postoji propis koji direktno reguliše rad platformi poput Temu-a. Dodatni problem predstavlja i činjenica da platforme poput Temu-a koriste subvencionisanu međunarodnu poštarinu, koju često podržava kineska država. Prema procjenama Eurostata i domaćih statističkih agencija, BiH ima oko 600 hiljada online kupaca, od čega preko 40 odsto koristi Temu, prema istraživanju asocijacije online trgovaca u BiH. Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH, u prošloj godini najviše nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom za potrošače porijeklom je iz Kine, preko 78 odsto. Ko kontroliše pakete?Uprava za indirektno oporezivanje BiH ne prati pakete čija je vrijednost manja od 300 maraka (150 evra). Koliko ukupno paketa sa aplikacije Temu i sličnih uđe godišnje u BiH nije poznato, jer su nadležnosti u državi nad praćenjem podijeljene na nekoliko nivoa. Poštanski operateri u BiH nisu dostavili podatke Radiju Slobodna Evropa o broju ovih pošiljki, pozivajući se na zakonsku tajnost. Međutim, prema podacima Agencije za poštanski saobraćaj BiH, koja reguliše i nadzire poštanski sektor u BiH, u 2025. godini u BiH je stiglo više od 2,1 milion paketa male vrijednosti, kupljenih online. Šta kaže zakon?Na državnom nivou ne postoji zakon koji direktno reguliše rad online platformi kao Temu. Primjenjuju se samo opšti propisi, poput Zakona o zaštiti potrošača BiH i Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu BiH koji priznaje elektronske ugovore, ali ne reguliše platformsku odgovornost. U entitetu Federaciji BiH online platforme su zakonski prepoznate, ali samo ako imaju registrovano poslovanje u BiH. Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH iz 2024. prepoznaje e‑commerce platforme kao poseban oblik prodaje na daljinu. Međutim, online platforme poput Temu-a, ne podliježu zakonu, jer nemaju registrovano predstavništvo u BiH, zbog čega inspekcije FBiH praktično nemaju nadležnost nad Temuom. U međuvremenu je u pripremi novi zakon o e-trgovini, kako navode Iz Ministarstva trgovine FBiH za RSE. Njime se platforme i društvene mreže definišu kao posrednici, a uvodi se i obaveza identifikacije prodavaca, uklanjanja ilegalnih ponuda i saradnje s inspekcijama. Ipak, zakon će se odnositi samo na firme koje imaju predstavništvo u BiH ili koriste domaće dostavne i platne usluge. U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, primjenjuje se Zakon o elektronskoj trgovini. On reguliše elektronske platforme, odgovornost pružaoca usluga informacionog društva i obavezu informisanja korisnika. I ovaj zakon se primjenjuje na pružaoce usluga koji posluju ili imaju sjedište u RS. Iz ministarstva trgovine RS-a kažu za RSE da ne planiraju donošenje novog zakona koji bi bio usklađen sa evropskim propisima. Šta kažu korisnici?Instalacija Temu aplikacije i kupovina su jednostavne. Narudžba se automatski šalje proizvođaču, od kojeg Kineske pošte besplatno preuzimaju pakete i u kratkom roku šalju na adresu naručioca. No, da li korisnici čitaju uslove i pravila korištenja? Jedna o njih, dvadesetogodišnja Sarajka (ime i prezime poznato redakciji) priznaje da to nije uradila, ali zna da ne postoji carina do 300 maraka. "Dostavljači su različiti, a pošto nema carina do 300 maraka, uvijek vodim računa da kupujem do tog iznosa, jer sam sigurna da onda neću plaćati dostavu ni carine", kaže ona. Ako kupac iz BiH ima problem sa Temuom, praktično, nema ko da ga zaštiti. Nema domaće firme za inspekciju, nema lokalnog subjekta za tužbu i sve se svodi na politiku platforme o refundaciji i sporovima. Tridesetogodišnja Banjalučanka (ime i prezime poznato redakciji) kaže za RSE da je imala problem nakon narudžbe. Nakon što je prošao rok predviđen za dostavu, prema njenim riječima, dobila je sms poruku u kojoj su joj traženi lični podaci, podaci kreditne kartice, uz pojašnjenje da je paket izgubljen. "Bila sam u nekoj gužvi na poslu i nisam u tom trenutku ništa posumljala, jer sam očekivala pošiljku koja se odužila, pa sam poslala tražene podatke. Međutim, proradio je neki crv sumnje. Nazvala sam poštu i oni nisu imali pojma o čemu se radi. Odmah sam sa bankom blokirala karticu i prijavila slučaj policiji", kaže ona, dodajući da je još niko nije informisao šta je sa istragom. Aplikaciju je izbrisala, jer se "ne osjeća sigurno po pitanju ličnih podataka". Inače, institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u posljednje tri godine zaprimila je oko 200 žalbi potrošača vezanih za probleme u online kupovini. Polovina slučajeva odnosila se na kupovinu putem društvenih mreža i online platformi, najčešće uz prevare poput lažnog predstavljanja ili krađe novca. Budući da se radi o kaznenim djelima, prijavljeni su policiji. Ko štiti potrošače u BiH?Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH kažu za RSE da zakoni o zaštiti potrošača štite samo prodavce koji su registrovani u BiH i ovlašteni za prodaju i distribuciju robe u toj zemlji. U tim slučajevima za eventualne štete, nepravilnosti i kršenja propisa su nadležni inspektorati. Kod online kupovine poseban izazov predstavlja činjenica da proizvodi najčešće dolaze direktno od inostranih dobavljača. Pored toga, nadzor proizvoda koji se nude i prodaju putem internet platformi još uvijek nije u potpunosti zakonski regulisan. "U slučajevima direktne online kupovine od subjekata koji nisu registrovani u BiH, provođenje mjera nadzora je značajno otežano ili onemogućeno, jer često ne postoji pravno lice u BiH prema kom bi se mogle preduzeti mjere. U takvim situacijama sami potrošači snose povećan rizik prilikom online kupovine", navodi se u odgovoru Agencije na upit RSE. Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH u prošloj godini povučeno je nešto više od 4.300 komada nesigurnih proizvoda, od čega je 2.250 komada uništeno. Evropa se bori carinama, zakonima i pokreće istrageZa razliku od BiH, EU već uvodi stroge mjere zaštite potrošača i tržišta. Kroz Digital Services Act pojačava se kontrola online platformi. Temu je 2024. stavljena pod pojačan nadzor zbog rizika za potrošače i nejasnog rukovanja ličnim podacima. Istražuju se i načini prikupljanje i obrada ličnih podataka koji su široko definisani u pravima i uslovima korištenja ove platforme. Ovo se u EU dovodi u vezu sa GDPR pravilima kako se lični podaci smiju prikupljati, obrađivati, čuvati i dijeliti. Preliminarna istraživanja pokazuju da platforma vjerovatno krši pravila, a kazna može iznositi do šest odsto globalnog prometa. Paralelno se pooštravaju carinske kontrole, a od 1. jula 2026. uvodi se namet od tri eura po vrsti proizvoda u malim paketima, s ciljem smanjenja priliva jeftine robe iz Kine preko platformi poput Temu i Sheina.

Američke sankcije su ukinute, ali proruski narativ je ostao isti. To pokazuje analiza Radija Slobodna Evropa, zasnovana na izjavama koje je Milorad Dodik, lider vladajuće stranke u Republici Srpskoj, uglavnom, davao ruskim medijima. U njima hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina i oštro kritikuje Zapad. U posljednjih pet mjeseci, nakon ukidanja američkih sankcija, on se pojavljuje u medijima bliskim Kremlju, poput RIA Novosti, Rusije 24 i Rusije 1, gdje promoviše stavove usklađene s Moskvom. Rusiju opisuje kao "novu civilizaciju", dok Evropsku uniju optužuje za destabilizaciju Balkana, posebno apostrofirajući Njemačku. Najavljuje i odlazak u Rusiju 9. maja, na Dan pobjede, gdje očekuje susrete s Putinom i Sergejem Lavrovom, koje naziva "prijateljima". Iz Evropske komisije nezvanično kažu za Radio Slobodna Evropa da ne pridaju značaj Dodikovim izjavama u ruskim medijima u kojima kritikuje Zapad i hvali Moskvu. Dodikove izjave: Za Rusiju, protiv EUU razgovoru za ruske medije, Dodik je, uglavnom, hvalio Putina, pružao podršku ruskoj invaziji Ukrajine (koristeći eufemizam "specijalna vojna operacija" koji preferira Kremlj), te tvrdio da Zapad, predvođen EU, radi na raspadu Rusije. Govoreći za RIA Novosti krajem marta, rekao je da "Zapad i EU nastavljaju da budu destruktivni" i da "demonstriraju svoj neprijateljski stav" prema RS. Takođe je istakao da želi da se RS preko gasovoda Istočna interkonekcija spoji sa gasnom mrežom Srbije, te tako dobija ruski gas. U razgovoru za isti medij, tokom februara, naveo je da je Rusija bila "prinuđena da uđe u specijalnu vojnu operaciju". Po povratku nakon posjete Sjedinjenim Državama početkom februara, prve nakon što su mu ukinute sankcije, Dodik je izjavio da nastavlja "stratešku" saradnju sa Rusijom. Isto je izjavio u januaru u Izraelu, nakon sastanka sa tamošnjim ruskim ambasadorom. U prilogu ruskog TV kanala "Rusija jedan" u januaru o obilježavanju Dana RS, praznika koji je Ustavni sud BiH nekoliko puta proglasio neustavnim, Dodik je poručio da RS "neće odustati od suvereniteta" radi stupanja u EU. Decembarski intervju za televiziju "Rusija 24" je bio sličan. U njemu je pravdao rusku invaziju, te bez dokaza optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je okupirao teritorije naseljene Rusima na istoku Ukrajine. Nešto ranije, za agenciju TASS je izjavio da BiH neće ući u NATO savez, jer se RS tome protivi, i poručio da Evropu samo obnovljena saradnja sa Rusijom "može spasiti od kolapsa". Sa druge strane, iz Moskve su stizale poruke da, uprkos približavanju Vašingtonu, i dalje podržavaju Dodika i SNSD. Tako je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, uoči ponovljenih prijevremenih predsjedničkih izbora u RS početkom februara, izjavila da se radi o kampanji Zapada "za destabilizaciju RS". Koja je Dodikova strategija?Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže za RSE da Dodik vodi politiku "sjedenja na dvije stolice", pokušavajući balansirati između Moskve i Vašingtona, slično strategiji predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića. Ona ističe da se Dodik nakon ukidanja sankcija polako izvlačio iz ruskog "zagrljaja". "Međutim, on se nije u potpunosti izvukao iz tog zagrljaja i sasvim sigurno neće, ali će nastojati da ne ugrozi onu blagonaklonost koju trenutno ima SAD, već će jednostavno pokušati balansirati i igrati na dvije stolice", smatra ona. Topić podsjeća na kontradiktornu fazu Dodikove politike - dok je bio pod američkim sankcijama, oštro je kritikovao administraciju Džoa Bajdena, a paralelno je Republika Srpska izdvajala značajna sredstva za lobiranje s ciljem njihovog ukidanja. Tada je, kaže Topić, "vrlo otvoreno" propagirao proruski narativ koji je u jednom periodu postao dominantan u RS. Sada su ti odnosi "pod ručnom kočnicom", ali su i dalje dobri. "Postoji u ovoj situaciji raskorak između javnog mnijenja prema SAD i onoga što nam kao neku vrstu političke agende predstavlja politički vrh iz RS u ovom trenutku", ocjenjuje ona. Otkad je Donald Tramp postao američki predsjednik, Dodik i njegovi politički saradnici redovno hvale trenutnu administraciju u Vašingtonu. Da li je bilo još kontakata sa Rusijom?Prethodnih pola godine kontakti između RS i Rusije su se, uglavnom, održavali na nivou kulturne i obrazovne razmjene. Najviši entitetski zvaničnik koji je u tom periodu putovao u Rusiju je Draga Mastilović, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS. On je u martu bio u Moskvi na forumu "Rusija-Balkan". U decembru prošle godine je Željku Budimiru, ministru unutrašnjih poslova RS, ruski ambasador u BiH, Igor Kalabuhov, uručio medalju "Puškin", visoko rusko priznanje u oblasti kulture, umjetnosti i jačanje prijateljstava između naroda, koje mu je dodijeljeno Putinovim ukazom. Dvije sedmice uoči ukidanja sankcija, sredinom oktobra, delegacija Narodne skupštine RS predvođena predsjednikom Nenadom Stevandićem, koji je tada, takođe, bio pod sankcijama, posjetila je Zakonodavnu skupštinu Sankt Peterburga. Sastanci sa Putinom, sankcije u EvropiDodik se prethodnih godina najčešće sastajao sa Vladimirom Putinom i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Sa ruskim predsjednikom se posljednji put susreo u Sočiju početkom oktobra prošle godine, na marginama Međunarodnog kluba za diskusije "Valdaj". To je bio njihov deveti susret od februara 2022., kada je Rusija napala Ukrajinu. Tada nije konkretno precizirano u kojem je svojstvu bio Dodik, obzirom da je bio bez funkcije na bilo kojem nivou vlasti. Dodiku je funkcija predsjednika RS oduzeta nakon pravosnažne presude Suda BiH, donesene zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. I dok je kod Putina dobrodošao, nije u nekolicini evropskih zemalja. Dodik je od ranije pod sankcijama Velike Britanije, dok su mu prošle godine sankcije nametnule Njemačka, Austrija, Litvanija, Estonija i Slovenija, zbog čega mu je zabranjen ulazak u te države. Evropski parlament je ranije pozivao da EU kolektivno uvede sankcije Dodiku, ali su ti pokušaji propali, obzirom da je za njih potrebna jednoglasna podrška svih članica, a tome se protivila Mađarska. Savjet EU produžio je 30. marta okvir za restriktivne mjere u vezi sa situacijom u BiH za dodatnih godinu dana. Radi se o praznoj listi na koju se po potrebi mogu dodavati imena, a na kojoj i dalje nema nijednog imena. Ovaj okvir sankcija je EU prvobitno usvojila u martu 2011. godine, za fizička i pravna lica čije aktivnosti potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH, ozbiljno ugrožavaju bezbjednosnu situaciju u zemlji ili podrivaju Dejtonski mirovni sporazum. SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije

Projekat Južna interkonekcija je jedan od prioritetnih projekata za Trumpovu administraciju, poručio je Jesse Binnall, jedan od direktora američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC u Sarajevu, 2. aprila. "Energetska sigurnost jednaka je nacionalnoj sigurnosti. Ono što je važno da cjelokupan proces bude transparentan", kazao je Binnall, na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen projekat. Ova američka kompanija, koja je registrovana u Sarajevu, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BiH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku. Južna interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim gasnim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku i oslobodila je zavisnosti od ruskog gasa. Naime, BiH nema vlastitu proizvodnju gasa i snabdijeva se isključivo ruskim gasom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jedinim gasovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Jedan od direktora, Joseph Flynn poručio je kako je Južna interkonekcija "strateška nacionalna investicija Sjedinjenih Američkih Država". "Energetska sigurnost je jedan od prioriteta za SAD. AAFS Infrastructure and Energy LLC je uspostavljen kao namjenski instrument koji bi trebao da privuče dodatni kapital i osnaži investiciju. Vrlo je važan naš dugoročni odnos sa Federacijom BiH. Mi sa svoje strane upravljamo ukupnim procesom. Ova američka investicija nije investicija samo u ovaj sektor, već bi privukla pažnju za investicije u druge djelatnosti", kazao je Joseph Flynn. Direktor firme Jesse Binnall je bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Tokom sastanaka čelnih ljudi američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC sa predstavnicima vlasti u BiH, tokom proteklih nekoliko mjeseci, prisustvovao je i otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH John Ginkel. Kada će zakon biti razmatran u Parlamentu FBiH?Izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", trebale bi se naći sljedeće sedmice na odlučivanju u oba doma Parlamenta Federacije BiH, najavio je ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić na konferenciji za medije. "Ubrzavamo proces da bi ispunili odluku Evropske unije da od 1. januara 2028. godine više ne bude ruskog gasa", kazao je Lakić, u kontekstu uredbe Evropske unije da od tog datuma stupa na snagu zabrana uvoza ruskog gasa. Uoči donošenja izmjena zakona o Južnoj interkonekciji, kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje ovog gasovoda. Prethodno je iz Vlade Federacije BiH saopšteno da je Južna interkonekcija "jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". Inače, trasa novog gasovoda bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima. Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli. Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Dvadeset dva muškarca iz Bosne i Hercegovine, koji su u sirijskim zatvorima bili godinama zatvoreni kao osumnjičeni militanti tzv. "Islamske države", prebačeni su u Irak gdje će biti pod istragom, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa Vrhovno sudbeno vijeće Iraka. Iz ove pravosudne institucije, odnosno sektora Nacionalnog centra za međunarodnu pravosudnu suradnju, rečeno je da su državljani BiH u statusu "optuženih" osoba i da trenutno prolaze istražne procedure u skladu s važećim zakonima Iraka. "Svi optuženi se trenutno nalaze u pritvoru u Centralnom zatvoru Al Karkh i prolaze kroz preliminarne istražne radnje pred nadležnim sudom, u skladu s važećim pravnim i proceduralnim okvirima", rečeno je za RSE. Dok Irak provodi istrage, iz nadležnih bh. institucija kažu da nema zvaničnih informacija o bh. državljanima u Iraku. RSE je nezvanično od sigurnosnog izvora saznao da je BiH obaviještena o prebacivanju državljana u Irak. Roditelji nemaju informacije osim iz medijaTroje djece Seada Mujčinovića iz BiH je u Siriji već godinama, dvije kćerke i sin, koje je tamo odvela njegova bivša supruga. Kćerke su u kampu Roj pod kurdskom kontrolom, dok o sinu Nedimu ne zna ništa već godinama. Kaže da je samo jednom dobio putem Crvenog križa obavijest o tome da je njegov sin, koji je odveden kao maloljetnik u Siriju, u jednom od zatvora. "Šesti ili sedam godina ja ne znam ništa. Nikakve vijesti nema. Ne znam ni gdje je bio, ni gdje je sad, ni je li prebačen u Irak", kaže Sead i naglašava da mu je sin bio maloljetan i da nije mogao biti nikakav militant ni borac. "On je napunio 18 godina baš tad kad su ga smjestili u taj kurdski zatvor. Kako on može biti član bilo kakve grupe ili neki terorist, to je dijete bilo", kaže ovaj otac. Kako su bh. državljani završili u zatvorima i kampovima?Državljani BiH u Siriju su odlazili od 2012. godine i pridruživali se različitim militantnim skupinama, ali najveći broj je bio u "Islamskoj državi". U nekim slučajevima su odlazile i cijele porodice, a u Siriji je rođen i veći broj djece čiji su roditelji iz BiH. Grupa koja je prebačena u Irak bila je u zatvorima u sjeveroistočnoj Siriji od 2019. godine i teritorijalnog poraza "Islamske države", koju su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkom grupom. Oni su u zatvore, koji su sve do januara 2026. bili pod kontrolom kurdske administracije, bili smješteni, jer je procijenjeno da su bili militanti "Islamske države" i sudjelovali u borbama ove grupe protiv sirijskih snaga ili pobunjeničkih grupa, kao i protiv kurdskih snaga, tokom sirijskog rata. Više od 20 muškaraca iz BiH, kao i hiljade drugih stranaca, međutim, nisu imali suđenje sve vrijeme boravka u zatvorima. Osim odraslih muškaraca, u zatvorske centre su odvođeni i maloljetnici. Prema informacijama Međunarodnog komiteta Crvenog križa iz 2024. godine, najmanje tri dječaka su bila u jednom takvom centru Orkeš u Siriji. Sve trojica su izrazili želju da im se pomogne kako bi napustili ovo mjesto i vratili se u BiH. Nije poznato jesu li i oni među osobama koje su početkom 2026. prebačene u Irak. Majka dječaka koji je u jednom ovakvom centru rekla je za RSE da nema nikakve informacije o sudbini sina, ali da se nada da nije prebačen u Irak, strahujući da će mu se tamo suditi, iako je tinejdžer. Iračke vlasti su u februaru rekle da je 157 maloljetnika koji su prebačeni iz Sirije "izdvojeno od odraslih" i "upućeno u rehabilitacijske programe u skladu sa zakonom", kao i da će sve procedure u vezi s njima biti u skladu s propisima suda za maloljetnike. Većina bh. državljana uhapšena je 2019. u Baguzu, na istoku Sirije, mjestu koje se smatra posljednjim uporištem grupe. Oni su se, uglavnom, predali kurdskim snagama i međunarodnoj koaliciji predvođenoj Sjedinjenim Američkim Državama početkom 2019. godine. Muškarci su smješteni u zatvore, žene s djecom u neuvjetne kampove Al-Hol i Roj. Zašto su prebačeni u Irak?Početkom 2026. godine sirijske snage, pod vodstvom predsjednika Ahmeda Al-Šare koji je godinu dana ranije vlast preuzeo nakon svrgavanja režima bivšeg predsjednika Bašara al-Asada, pokrenule su operaciju preuzimanja kontrole dijelova Sirije koje su dotad kontrolirale autonomne civilne i vojne kurdske vlasti. Sirijske snage su neke dijelove zauzele već u prvim danima operacija, neki su i dalje pod kurdskom kontrolom, uz dogovoreno primirje, ali bez konačnog razrješenja situacije. Zbog tadašnjih sigurnosnih izazova i vojnih aktivnosti u tom dijelu Sirije, kao i da bi spriječili bijeg iz ovih zatvora, američke snage su navele da su u dogovoru s vlastima u Bagdadu odlučili prebaciti zatvorenike u Irak. Iračke institucije su objavile da je prebačeno malo više od 5.700 osoba iz sirijskih zatvora, koje dolaze iz više od 60 zemalja, uključujući 4.253 Arapa i 983 nearapa. Od toga je 467 iračkih državljana, a 3.543 sirijskih. Pritvorenici su klasificirani pomoću baze podataka koju je Iraku dostavila međunarodna koalicija, uključujući Kanadu, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajinu, Indiju, Australiju, Belgiju, Gruziju i Dansku. Mogućnost izručenja iz Iraka u BiH"Prerano je odlučivati u ovoj fazi", bio je odgovor iz iračkog Vrhovnog sudbenog vijeća na pitanje o mogućnosti izručenja optuženih neiračana njihovim matičnim zemljama. "O tome će se razmatrati nakon završetka tekućih istražnih procedura i kada se za svakog optuženog pojedinačno razjasni njegov pravni status, uključujući i utvrđivanje da li djela koja im se stavljaju na teret predstavljaju krivična djela koja utiču na iračku zajednicu, u skladu s važećim iračkim zakonima i zahtjevima međunarodne pravosudne saradnje", naveli su u pisanom odgovoru za RSE. U Iraku se primjenjuje strogi antiteroristički zakon, gdje i sama pripadnost grupi može značiti dugogodišnje kazne ili smrtnu kaznu. Postupci su često brzi i bez adekvatnih garancija pravičnog suđenja, upozorio je Human Rights Watch. Postoji ozbiljan rizik od torture, nepravednih presuda i kršenja osnovnih prava, uključujući mogućnost pogubljenja i prisilnih nestanaka, navedeno je iz ove organizacije. Teroristička grupa je 2014. godine zauzela dijelove Sirije i Iraka, počinivši masakre i prisiljavajući žene i djevojčice na seksualno ropstvo. Uz podršku snaga predvođenih SAD-om, Irak je 2017. proglasio poraz tzv. Islamske države u zemlji, a kurdske sirijske snage konačno su teritorijalno porazile skupinu u Siriji dvije godine kasnije. Bosna i Hercegovina je dosad organizirano iz Sirije repatrirala grupu državljana krajem 2019. godine. Vraćeno je ukupno 25 državljana, među kojima je bilo sedam muškaraca, ostalo su žene i djeca. Svi ovi muškarci su procesuirani i osuđeni na različite kazne zatvora pred Sudom BiH, zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama, odnosno terorističkim grupama u Siriji. Poslije ove repatrijacije, BiH je kreirala planove za iduće grupe povratnika, ali sve je ostalo na tome. Posljednje informacije koje je RSE dobio krajem 2025. godine iz sigurnosnih izvora upućivale su na mogućnost organiziranja povratka državljana u prvim mjesecima 2026. ali su zbog komplicirane situacije na terenu i sukoba u sjeveroistočnoj Siriji, planovi prolongirani. Nadležne institucije su više puta za RSE ponovile da svi planovi za povratak državljana najprije ovise o međunarodnim partnerima BiH, koji bi pružili podršku u ovim procesima. U Siriji i dalje ostaje oko 20 žena i više od 60 djece, koji žele da se vrate u BiH. Dok su one iz kampa Al-Hol, koji je zatvoren, "na slobodi" u Idlibu, dio Bosanki je u kampu Roj, koji i dalje kontroliraju kurdske snage. Šta se trenutno dešava s militantima u Iraku?Nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran 28. februara, Irak je polovinom marta upozorio da napadi dronovima u blizini aerodroma u Bagdadu ugrožavaju sigurnost zatvora u blizini u kojem se nalaze osumnjičenici "Islamske države" dovedeni iz Sirije. Glasnogovornik Ministarstva pravosuđa Ahmed Laibi rekao je tada da su "područja oko aerodroma kod Bagdada i zatvora bila izložena ponovljenim napadima, što izaziva zabrinutost zbog utjecaja na sigurnost zatvora u kojem se nalaze visokorizični teroristi". Riječ je napadima naoružanih skupina koje podržava Teheran, a koje kažu da svakodnevno izvode napade dronovima i raketama na američke baze u Iraku. Irački zvaničnici su više puta rekli da je zadržavanje osumnjičenih militanata u Iraku privremeno i da zemlje trebaju repatrirati svoje državljane kojima se ne bude sudilo u toj zemlji. Dosad su spremnost za to iskazale Rusije, Maroko i Turska.

Projekat Južna interkonekcija je prilika za dugoročno partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, kao investitora, te za jačanje privrede i ekonomije, rečeno je na sastanku Predsjedništva BiH sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnom Ginkelom i rukovodstvom kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, Joe Flynnom i Jesse Binnallom. Ova kompanija, koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BIH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku. Direktor ove firme je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Oni su sredinom januara razgovarali s vlastima u BiH. U saopštenju za javnost iz Predsjedništva BiH se navodi kako je istaknuto da je Južna interkonekcija strateški infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu koji omogućava energetsku diverzifikaciju i doprinosi energetskoj stabilnosti, kao i povezivanje s evropskim energetskim tržištem. Članovi Predsjedništva BiH potvrdili su da postoji politički konsenzus za projekat Južne interkonekcije. Šta je do sada urađeno?Kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". "Pismo namjere i ponuda od strane AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, koji ima za cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija, uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom", navedeno j eranije iz Federalne vlade. Američka ambasada u Sarajevu pozdravila je naknadno odluku Vlade Federacije BiH da ova američka kompanija bude uvrštena u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". U objavi na platformi X poručili su da je riječ o "velikom koraku ka diverzifikaciji snabdijevanja energijom i jačanju ekonomskih veza sa Sjedinjenim Državama", te izrazili očekivanje da će Parlament FBiH uskoro usvojiti izmjene zakona i omogućiti pokretanje projekta. Šta je Južna interkonekcija?Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Kako se navodi u saopštenju za javnost iz Vlade Federacije BiH, Južna interkonekcija je "jedan od od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". "Projekat Južne interkonekcije dio je šire strateške inicijative energetske diverzifikacije u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta uz snažnu podršku međunarodnih partnera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. U tom kontekstu, još ranije su vođeni razgovori sa političkim liderima u Federaciji BiH o potrebi izgradnje novog gasnog pravca koji bi smanjio zavisnost od jednog izvora snabdijevanja i ojačao energetsku sigurnost zemlje", navodi se. Ističe se i kako "Južna interkonekcija nije političko pitanje, već pitanje sigurnosti građana i privrede". "Federacija BiH više ne može sebi priuštiti zavisnost od jednog pravca i jednog dobavljača. Predloženim izmjenama uklanjaju se administrativne prepreke, precizira se institucionalni okvir i ubrzavaju procedure, kako bi se omogućila brža i efikasnija realizacija projekta", dodaje se u u saopštenju za javnost. Inače, dionica na teritoriji Bosne i Hercegovine bila bi duga približno 170 kilometara. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima. Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli. Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Vlada Republike Srpske dala je 1. aprila saglasnost da se za gradnju gasovoda kroz taj bosanskohercegovački entitet u budžetu obezbijedi nešto više od milijarde maraka (500 miliona evra). Radi se o novom gasovodu koji bi se trebao spojiti na gasni priključak Bosne i Hercegovine sa Srbijom kod Zvornika u BiH, a kroz koji trenutno stiže isključivo ruski gas. BiH je trenutno u potpunosti oslonjena na ruski gas koji preko Srbije stiže Turskim tokom, a u zemlju ulazi na području Zvornika. Evropska komisija je ranije, na upit Radija Slobodna Evropa, upozorila da planirani gasovod ne doprinosi smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa, već bi je dodatno produbio, podsjećajući da EU od BiH očekuje usklađivanje s energetskim i vanjskopolitičkim ciljevima Unije. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova, preko Banjaluke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje. Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade RS, iznos koji je predviđen iz entitetskog budžeta ne uključuje troškove rješavanja imovinsko‑pravnih odnosa, koji će biti utvrđivani naknadno tokom postupka eksproprijacije. Za sprovođenje odluke zaduženi su Ministarstvo finansija RS i Ministarstvo energetike i rudarstva RS, dok će izvođenje projekta sprovoditi kompanija Sarajevo-gas a.d. Istočno Sarajevo. U saopštenju se ističe kako će gasovod biti izgrađen u tri faze. Prva obuhvata magistralnu dionicu od Šepka kod Zvornika na granici BiH i Srbije do Banjaluke, druga izgradnju priključnih gasovoda za 18 opština duž trase, dok treća faza predviđa spajanje Banjaluke sa Novim Gradom, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iz Vlade RS ističu da će projekat omogućiti gasifikaciju širokog područja, razvoj industrijskih zona i otvaranje novih proizvodnih pogona koji bi koristili prirodni gas kao energent. Šta je prethodilo odluci Vlade RS?Vlada RS je u novembru prošle godine dala saglasnost za izgradnju gasovoda koji bi entitet direktno povezao s gasnom mrežom Srbije, preko koje se trenutno doprema ruski gas. Sarajevo‑gas je početkom januara raspisao tender za projektovanje i izgradnju gasovoda, a prijavile su se dvije kompanije – "Konvar" iz Srbije i turska "Vemak". Vlasti u RS godinama su isticale partnerstvo sa Srbijom i Rusijom u oblasti gasne infrastrukture, međutim nikada za projekat, poznatiji pod nazivom "Nova istočna interkonekcija" nisu dobili saglasnost državnih institucija BiH. Sada tvrde da će novi gasovod biti "domaći projekat" i da će omogućiti pristup različitim izvorima snabdijevanja. Kao moguća alternativa ruskom gasu spominje se i azerbejdžanski gas, koji u Srbiju stiže preko interkonektora s Bugarskom, iako je taj pravac ograničenog kapaciteta.

"Sarajevska Hagada je preživjela inkviziciju, Holokaust i najdužu opsadu grada u modernoj historiji. To je 700 godina star testament solidarnosti." Ovo se navodi u objavi Ambasade Sjedinjenih Američkih Država 1. aprila na mreži "X", u povodu jevrejskog praznika Pesah. Naglašava se da je njena istorija ispisana hrabrošću ljudi različitih vjera koji su je vijekovima čuvali od progona, okupacija i ratova. U objavi se podsjeća da je Hagada nastala oko 1350. godine u srednjovjekovnoj Barceloni, odakle je pratila Jevreje protjerane iz Španije 1492. Potom je preživjela Inkviziciju, prelazak preko granica, a krajem 19. stoljeća pronašla je trajno utočište u Sarajevu, gdje ju je Zemaljski muzej BiH otkupio 1894. godine. "Njena dramatična istorija posebno je obilježena događajima iz 1941., kada su direktor muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut sakrili Hagadu u džamiju na Bjelašnici kako bi je zaštitili od nacista, čin koji danas predstavlja jedan od najpoznatijih primjera međureligijske solidarnosti u BiH", navodi se u objavi Ambasade SAD. Poruka Ambasade SAD dolazi nekoliko dana nakon što je Sarajevska Hagada predstavljena u Washingtonu, na Capitol Hillu, sjedištu Kongresa, tokom tradicionalne jevrejske Seder večere, 24. marta. Događaju su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, uz članove američkog Kongresa, Senata i diplomatskog kruga, čime je ovaj rukopis predstavljen kao simbol zajedničkih vrijednosti i kulturnog naslijeđa koje povezuje. Kako je tada istaknuto, Sarajevska Hagada služi kao primjer naslijeđa koje nadilazi nacionalne, etničke i vjerske podjele te podsjeća na istoriju suživota u Bosni i Hercegovini. Šta je Sarajevska Hagada i zašto je važna?Sarajevska Hagada jedna je od najstarijih i najljepše iluminiranih jevrejskih obrednih knjiga na svijetu. Riječ je o rukopisu napisanom na bogato obrađenoj pergamenti, koji sadrži biblijske priče, molitve i psalme čitane tokom Pesaha praznika koji obilježava izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva. U Bosni i Hercegovini je dokaz viševjekovnog suživota i međusobnog povjerenja među njegovim stanovnicima. Danas se čuva u posebno prilagođenim uslovima Zemaljskog muzeja BiH, gdje je postala jedan od najvažnijih simbola kulturne baštine zemlje.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je odluku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kojom je u oktobru 2025. godine formiran Ured glavnog pregovarača za pregovore s Evropskom unijom. Razlog – formiranje Ureda nije potvrdio i drugi dom Parlamentarne skupštine, Dom naroda.

U Bosni i Hercegovini početkom 2026. godine registrovano je više od 372.000 komada legalnog oružja u rukama civila. To je rast za oko 90.000 komada u odnosu na 2020. godinu, prema najnovijem izvještaju Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja pri Ministarstvu bezbjednosti BiH. Proces legalnog naoružavanja se nastavio i u ovoj godini. Banjalučanin (ime poznato redakciji) za Radio Slobodna Evropa kaže kako želi legalno nabaviti lični pištolj "zbog sopstvene sigurnosti". "Sve je više nepredvidivih situacija i ljudi koji impulsivno reaguju, a sve manje onih koji imaju takta. Zato želim legalno oružje, da se osjećam sigurnije", kaže on. Još jedan stanovnik Banjaluke (ime poznato redakciji RSE) ističe kako razmišlja o nabavci pištolja za "svoju i sigurnost porodice". "U mom slučaju, razlog je posao kojim se bavim, ponekad se osjećam nesigurno i zato razmišljam o nabavci legalnog oružja", navodi. Stručnjaci za RSE ocjenjuju da ovakve izjave oslikavaju atmosferu u zemlji u kojoj se broj komada oružja ubrzano povećava, zbog čega je potrebno jedinstveno urediti pitanje kontrole oružja i ko ga može posjedovati. Iz Ministarstva bezbjednosti BiH su za Radio Slobodna Evropa dostavili zbirne statističke podatke, ali bez komentara o značajnom rastu legalnog naoružavanja u Bosni i Hercegovini. Izostao je i odgovor na pitanje o strukturi tog oružja - koliko se odnosi na lično naoružanje, poput pištolja i revolvera, a koliko na lovačko i sportsko oružje. BiH nema jedinstvenu regulaciju kontrole civilnog naoružanja u zemlji. Pravila o nabavci oružja u Bosni i Hercegovini definisana su kroz 12 zasebnih zakona, na nivou entiteta, kantona u Federaciji BiH i Brčko distrikta. Zašto građani nabavljaju oružje?Safet Mušić, ekspert za sigurnost za RSE ističe da se u posljednjih pet godina radi o "drastičnom" rastu legalnog oružja kod građana, što "jasno odražava rastući strah i nepovjerenje u institucije". "Atmosfera političkih tenzija, zapaljiva retorika i priče o mogućim sukobima stvaraju osjećaj nesigurnosti. Građani zato misle da su sigurniji ako imaju pištolj ili drugo oružje", kaže Mušić. Upozorava da takav trend predstavlja ozbiljan rizik, jer "više oružja u domovima znači veće šanse za porodično nasilje, sukobe, incidente u afektu, samoubistva i nesreće". Prema njegovim riječima, iako je oko 370.000 komada oružja u BiH formalno registrovano, sistem nadzora je slab. "BiH nema jedinstvenu evidenciju, nego više od deset različitih sistema. Policijske agencije često nemaju potpune ni usklađene podatke. Građani u različitim dijelovima zemlje ne podliježu istim pravilima. Negdje su kriteriji stroži, negdje blaži, što otvara prostor za zloupotrebe", kaže Mušić, dodajući da je neophodno uvesti jedinstvenu državnu regulaciju i centralnu bazu podataka. Mušić naglašava i da visok nivo naoružanosti proizlazi iz ratnog naslijeđa i dugotrajnog osjećaja nesigurnosti, ističući kako BiH sa 11 do 12 komada legalnog oružja na 100 stanovnika spada među najnaoružanije zemlje Evrope. Najčešće se, po njegovom saznanju, kupuju pištolji i revolveri, pa onda lovačko naoružanje. Koji su uslovi za nabavku legalnog oružja?Propisi za nabavku oružja se razlikuju od kantona do kantona unutar bh. entiteta Federacija BiH, ali i između dva entiteta. Ipak, imaju jednu zajedničku karakteristiku- svi moraju proći provjeru policije. Osoba koja želi nabaviti pištolj ili pušku mora, u pravilu imati navršenih 21 godinu. Ovo pravilo se ne odnosi na lovce, sportiste ili određene službenike, koji dozvolu mogu dobiti sa 18 godina. Potrebno je navesti opravdan razlog, na primjer radi "lične bezbjednosti", lov ili sportsko streljaštvo. Svako ko nabavlja oružje mora proći i provjeru policije, ne smije imati krivičnu evidenciju i mora dobiti i zdravstvenu potvrdu. Treba dokazati da posjeduje siguran sef ili ormar za čuvanje oružja, te pokazati osnovno tehničko znanje i vještine rukovanja oružjem. Lovci imaju najstrože obaveze- ispit, pripravnički staž i odobrenje MUP-a. "Kupovina lovačke puške u Bosni i Hercegovini zahtijeva članstvo u lovačkom društvu, jednogodišnji pripravnički staž bez oružja, položen lovački ispit, ljekarsko uvjerenje i odobrenje policije", rekao je za RSE Denis Raič, predsjednik Lovačkog društva "Tetrijeb" iz Kupresa. Nakon učlanjenja, budući lovac prolazi obuku, polaže ispit i podnosi zahtjev MUP-u za nabavku oružja, pri čemu policija provjerava članstvo, ispit i eventualne sudske postupke. "Za pištolj je procedura slična, ali bez članstva u udruženju, uz dozvolu za držanje u kući ili nošenje. Oružje mora biti sigurno pohranjeno", kazao je Raič. Oružje se može kupiti i od drugog vlasnika, ali uz prethodnu dozvolu policije. "Za kupnju oružja se pita isključivo MUP", naglasio je. U BiH djeluju četiri lovačka saveza u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli i Mostaru. Godišnje članstvo košta oko 80 evra, lovački ispit 50 evra, a ljekarsko uvjerenje, takse i oružani list oko 200 evra. Puške i pištolji koštaju od 150 do 4.300 evra, dok poluautomatske puške (za sportska udruženja) koštaju od 1.200 do 3.400 evra. Metak košta od 0,5 do 1,5 evra. Dokle je stigao proces usklađivanja sa EU?U izvještaju Koordinacionog tijela za kontrolu lakog oružja se navodi da BiH provodi opsežan proces harmonizacije, čak, 12 različitih zakona o oružju sa Direktivom EU 2021/555. Usklađivanje obuhvata definicije i kategorizaciju oružja, trajanje oružnih listova, krivične i prekršajne odredbe, postupke onesposobljavanja oružja te uvođenje elektronskih evidencija. Navodi se kako je radna skupina izradila usaglašene preporuke koje kantoni i entiteti trebaju primijeniti pri izradi novih zakona ili izmjena postojećih propisa. U entitetu Republika Srpska, takođe, se, prema navodima u Izvještaju, priprema novi zakon o oružju, koji će biti u potpunosti usklađen sa zahtjevima EU. Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, za RSE potvrđuje da se priprema novi zakon i u tom bh. entitetu koji bi trebao ujednačiti praksu u 10 kantona. "U Federaciji BiH kantoni su nadležni za ovu oblast i svaki ima svoje evidencije. Mi na nivou Federacije zato i nemamo jednu objedinjenu informaciju. Novi zakon treba da donese centralnu bazu podataka i identične propise u svim kantonima", rekao je Isak. Na pitanje o broju oružja u rukama građana, Isak kaže kako to ne može komentarisati, jer "nema potpune parametre". Istovremeno, zamjenik ministra odbrane BiH Slaven Galić za RSE je, odgovarajući na upit o količini oružja, rekao kako to jeste "sigurnosni problem", te da "treba raditi na tome da se rizici smanje". U Bosni i Hercegovini je u periodu od 2021. do 2025. godine zabilježen značajan uvoz oružja. Prema zvaničnim podacima, uvezeno je više od sedam i po miliona evra u pištoljima i revolverima, dok je vrijednost uvezenih lovačkih pušaka, sačmarica i sličnog oružja premašila čak 14,5 miliona eura. Na tržištu dominira oružje iz Turske, Češke, Hrvatske, Italije i Austrije.

Sud Bosne i Hercegovine odbio je optužnicu protiv Darija Ristića, jer je dobio rusko državljanstvo tokom boravka u toj zemlji, saznaje Radio Slobodna Evropa 1. aprila. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podignulo je optužnicu protiv Ristića zbog pridruživanja ruskoj vojsci i učešća u ratu u Ukrajini, nakon čega je optužnica poslana Sudu BiH na potvrđivanje. Ristića Tužilaštvo tereti da se pridružio ruskoj vojsci u novembru 2023. godine, što je krivično djelo prema zakonima u BiH. On je na ratištu u Ukrajini izgubio nogu, a u međuvremenu je dobio državljanstvo Rusije. Međutim, Sud BiH zatražio je dopunu optužnice. Razlog je, kako je rekao glavni tužilac Milanko Kajganić, polovinom marta, činjenica da je Ristić dobio rusko državljanstvo. Kajganić je tada kazao da tu postoji problem, ističući da za djela pridruživanja stranim vojnim ili paravojnim formacijama, Zakon ne predviđa procesuiranje osoba koje su na zakonit način dobila državljanstvo te zemlje. "Imamo situaciju gdje naši državljani dobivaju državljanstva Rusije ili Ukrajine. Vidjet ćemo kako će Sud BiH tretirati našu optužnicu. Za nas su te osobe izuzetna sigurnosna prijetnja. Mi ne želimo da idu ratovati u druge zemlje", rekao je Kajganić. Na pitanje RSE o tome je li poznato da su neki od bh. državljana najprije ratovali, a potom dobili državljanstva, Kajganić kaže da tužitelji nemaju te informacije i ne mogu to potvrditi. "Imamo dokaze da su se naši državljani priključili, odnosno da su mogli potpisati ugovor sa stranom vojnom silom, tek nakon što su postali državljani Rusije", kazao je. Kajganić je najavio i mogućnost da prema Ministarstvu pravde BiH bude inicirana zakonska izmjena, u dijelu koji se odnose na dobivanje državljanstva "kako bi spriječili osobe da se pridružuju ratištima i kako bi mogle biti procesuirane u slučaju da to ipak urade". Ovaj bh. državljanin iz Modriče uhapšen je po povratku u BiH na Aerodromu u Sarajevu, u septembru 2025. On je rekao da se dobrovoljno vratio, svjestan da može biti uhapšen, jer je BiH već tragala za njim. Tada mu je izrečen jednomjesečni pritvor, iz kojeg je izašao 15. oktobra, kada mu je određen kućni pritvor. Ristićeva odbrana je za Radio Slobodna Evropa ranije više puta rekla da planira sporazumno priznati krivnju za krivično djelo pridruživanje stranim vojnim formacijama. Za krivično djelo pridruživanje stranim paravojnim i vojnim jedinicama Krivični zakon BiH predviđa kazne, u ovisnosti o kvalifikacijama, od tri mjeseca do deset godina zatvora. Ristić je na ruskoj društvenoj mreži VKontakte objavljivao informacije o svom učešću na ratištu u Ukrajini, što je nastavio i nakon povratka u BiH na svome TikTok profilu. Ranije je Gavrilo Stević pred Sudom BiH pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao u Ukrajini 2015. godine na strani ruskih formacija, jer nije bilo dovoljno dokaza. Prema informacijama sigurnosnih izvora, zna se za oko 20 bh. državljana koji su se pridružili ruskoj vojsci od početka invazije 2022. godine.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala se na Svjetsko prvenstveno, nakon što je u finalnom meču baraža pobijedila reprezentaciju Italije u Zenici. Građani slave širom zemlje, a u bh. prijestolnici Zmajevima je priređen i doček, na kojem su prisustvovale desetine hiljada građana.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala se na Svjetsko prvenstveno, nakon što je u finalnom meču baraža pobijedila reprezentaciju Italije u Zenici. Građani slave širom zemlje, a u glavnom gradu BiH Zmajevima je priređen i doček, na kojem su prisustvovale desetine hiljada građana.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala se 31. marta na Svjetsko prvenstveno, nakon što je u posljednjoj utakmici na kvalifikacijama pobijedila reprezentaciju Italije u Zenici. Građani su izašli na ulice da slave uspjeh bosanskohercegovačke reprezentacije koja je pobijedila nakon izvođenja penala rezultatom 4:1. Regularni dio utakmice završen je rezultatom 1:1. Italija, četverostruki svjetski prvak, povela je golom Moisea Keana u 15. minuti, ali je potom više od pola utakmice igrala s 10 igrača, nakon što je Alessandro Bastoni isključen zbog rušenja Amara Memića četiri minute prije poluvremena. Haris Tabaković je postigao izjednačujući gol za BiH u 79. minuti i odveo utakmicu u produžetke. U penalima su za BiH golove postigli Benjamin Tahirović, Haris Tabaković, Kerim Alajbegović i Esmir Bajraktarević. Za Italiju je jedini go u penalima postigao Sandro Tonali, dok su udarce s 11 metara promašili Bryan Cristante i Francesco Pio Esposito. Na svom drugom Svjetskom prvenstvu BiH će igrati u grupi B sa selekcijama Kanade, Katara i Švicarske. Kosovo, s druge strane, nije uspjelo da ostvari svoj san o učešću na Svjetskom prvenstvu – što bi mu bilo prvo – nakon što je poraženo od Turske 1:0 u finalu kvalifikacionog plej-ofa u Prištini. Kerem Akturkoglu postigao je jedini gol za trijumf Turske na stadionu "Fadilj Vokri", čime je Tursku odveo na Svjetsko prvenstvo prvi put od 2002. godine. U kišnoj noći u glavnom gradu Kosova i u uglavnom izjednačenoj utakmici, gol napadača Fenerbahčea u 53. minutu napravio je razliku, kada je postigao gol iz neposredne blizine iz kontranapada na asistenciju Orkuna Kokdžua. Svjetsko fudbalsko prvenstveno održat će se u 16 gradova u tri sjevernoameričke države - Kanadi, Meksiku i SAD-u. Počinje 11. juna, a traje do 19. jula.