"Svaki čas". Tako iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine odgovaraju za Radio Slobodna Evropa na upit kada će biti poznat izgled glasačkog listića na ovogodišnjim opštim izborima 4. oktobra. Pitanje o njegovom izgledu se nametnulo zbog činjenice da će biti izmijenjen zbog uvođenja novih izbornih tehnologija, koje će prvi put ove godine biti primjenjene na izborima u Bosni i Hercegovini. Trebale bi suzbiti mogućnost izbornih manipulacija na biralištima. Uvođenje reforme izbornog procesa znači i uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera za glasačke listiće. No, šta to konkretno znači za birače? Organizacije koje prate izborni proces kažu da se već trebalo krenuti sa edukacijom kako glasati, upozoravajući da bi novi način glasanja mogao dovesti do većeg broja nevažećih listića. Šta kažu u Centralnoj izbornoj komisiji?Za konačan izgled glasačkog listića zadužena je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Ova državna institucija treba predstaviti listić na kojem će građani birati članove Predsjedništva BiH, poslanike državnog i entitetskih parlamenata, te kantonalnih skupština. Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da objavu očekuju u narednim danima. Navode i kako će proces glasanja biti "jednostavniji", te da birače ne očekuju drastične promjene u samom postupku. Prema njihovom pojašnjenju, na prednjoj strani glasačkog listića nalaziće se nazivi političkih subjekata i redni brojevi kandidata, dok će na poleđini biti odštampano uputstvo za glasanje. Kao sastavni dio izbornog materijala birači će odvojeno dobiti i kandidatske liste sa imenima svih kandidata političkih subjekata, što predstavlja najveću novinu u odnosu na dosadašnje izbore. "Kada je u pitanju način glasanja, jedina novina je da će birači morati odabrati političku opciju i do tri preferencije ili samo političku opciju. Ukoliko građani označe samo preferencije, bez odabira političke opcije, takav glasački listić smatraće se nevažećim. Vjerujemo da ćemo kroz adekvatnu i intenzivnu edukativnu kampanju doći do svih birača i prenijeti im neophodne informacije", naveli su u CIK-u za RSE. U Centralnoj izbornoj komisiji BiH očekuju da će biometrijska identifikacija birača i skeneri za glasačke listiće spriječiti višestruko glasanje, glasanje u ime drugih osoba i zloupotrebu identiteta preminulih birača. Optički skeneri bi, navode, trebalo da onemoguće naknadno ubacivanje listića, dopisivanje preferencija i manipulacije prilikom brojanja glasova. Zašto postoji strah od velikog broja nevažećih listića?Za razliku od Centralne izborne komisije BiH, organizacije koje prate izborni proces strahuju od povećanog broja nevažećih listića zbog činjenice da će građani prvi put glasati na drugačiji način nego do sada. U Koaliciji "Pod lupom", koja prati izborni proces, upozoravaju da bi prilagođavanje novim pravilima moglo predstavljati izazov za dio birača, posebno stariju populaciju koja je decenijama navikla na isti način glasanja. "Mi ulazimo u edukaciju birača jako kasno. Sada je već skoro avgust, a još uvijek ne znamo ni kako će izgledati finalni glasački listić. Ostaće nam možda mjesec dana prije izbornog dana za samu edukaciju birača", rekao je za RSE Hasan Kamenjaković, menadžer za odnose s javnošću Koalicije "Pod lupom". Prema njegovim riječima, moguće je da će određeni broj birača zbog nedovoljne informisanosti napraviti greške prilikom glasanja. "Moguće je da će biti određeni broj nevažećih glasačkih listića zbog toga što će biti određeni broj birača koji neće biti edukovan na vrijeme", kaže Kamenjaković. Slično upozorenje dolazi i iz Transparency Internationala BiH. Damjan Ožegović smatra da bi najveći izazov mogla predstavljati upravo edukacija građana o novom načinu glasanja. "Možda se, čak, i već malo kasni sa edukacijom birača", rekao je Ožegović za RSE, dodajući da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti starijim biračima koji su manje navikli na promjene procedura. Na Opštim izborima 2022. godine u BiH bilo je oko sedam odsto nevažećih glasačkih listića, što predstavlja više od 110.000 glasova. Zbog toga organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da treba sprovesti širu kampanju o promjenama na izborima, kako bi se broj nevažećih listića smanjio, a ne povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus. Uvođenje novih izbornih tehnologija istorijski iskorak za izbore u BiHU Misiji OSCE-a u BiH poručuju kako imaju informaciju da je izgled glasačkih listića usaglašen i spreman za objavljivanje. Ahmed Rifatbegović, politički savjetnik Misije OSCE u BiH ocjenjuje da postoji određeno kašnjenje u informativnoj kampanji i edukaciji građana o novim izbornim tehnologijama koje će biti primijenjene na opštim izborima. Vjeruje da će Centralna izborna komisija BiH i međunarodni partneri uspjeti da nadoknade izgubljeno vrijeme. Ističe da je, prema informacijama sa kojima raspolaže, usaglašen izgled glasačkih listića, čime su stvoreni uslovi za početak intenzivne kampanje. On navodi da će Centralna izborna komisija BiH uskoro pokrenuti sveobuhvatnu kampanju informisanja građana. "Mislim da je važno pojasniti da je krajnje neprimjereno da se cjelokupan teret jednog ovako sveobuhvatnog i kompleksnog projekta prebaci na samo jednu instituciju - ovdje mislim na Centralnu Izbornu komisiju BiH. Ni u jednoj državi, članici OSCE-a, u kojoj se primjenjuju neke od izbornih tehnologija, teret uvođenja izbornih tehnologija nije bio na jednoj instituciji, nego je iza projekta stao cjelokupan državni aparat, sa svim svojim institucijama i instrumentima", rekao je za RSE Ahmed Rifatbegović, politički savjetnik Misije OSCE u BiH. Govoreći o novinama u glasanju, naveo je da na glasačkim listićima za zakonodavna tijela više neće biti ispisana imena kandidata, već samo nazivi političkih stranaka. Kandidatske liste će se nalaziti u glasačkim kabinama kako bi birači mogli dati preferencijalne glasove. Misija OSCE-a, će, dodaje, pružiti podršku kroz edukativne video-materijale i simulacije glasanja na više od 60 lokacija širom Bosne i Hercegovine u saradnji s Kancelarijom Vijeća Evrope. U aktivnosti će biti uključene i pojedine agencije Ujedinjenih nacija. Rifatbegović je podsjetio da uvođenje elektronske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i elektronskog prijenosa rezultata predstavlja najveću reformu izbornog sistema BiH od usvajanja Izbornog zakona. Ocijenio je da će nove tehnologije spriječiti najveći dio izbornih prevara koje su se dešavale na izborni dan. Upozorio je da one ne mogu otkloniti eventualne manipulacije koje nastaju prije otvaranja biračkih mjesta. Koje nepravilnosti može, a koje ne može spriječiti novi sistem?Proces uvođenja novih izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini vrijedan je oko 38 miliona eura (74,5 miliona KM). Provodi ga konzorcij predvođen kompanijom Smartmatic BH, sa firmom Smartmatic International Holding iz Holandije, te sarajevskom kompanijom DCS. Damjan Ožegović iz Transparencyja smatra da bi, ukoliko tehnologije budu primijenjene u potpunosti, ovo mogli biti "najpošteniji izbori od kraja rata u BiH" kada je riječ o samom izbornom danu, dok iz Koalicije "Pod lupom" navode da bi nove tehnologije trebalo da “eliminišu većinu dokazanih izbornih prevara na biračkim mjestima". Ipak, sagovornici RSE upozoravaju da tehnologije ne mogu spriječiti nepravilnosti koje se dešavaju prije izlaska birača na birališta. Prema podacima Koalicije "Pod lupom", do sada je zabilježeno 38 slučajeva izbornih nepravilnosti, od kojih se 27 odnosi na preuranjenu izbornu kampanju. Centralna izborna komisija BiH je do sada izrekla pet kazni u ukupnom iznosu većem od 22.000 maraka maraka (više od 11.000 evra).

SOS telefon 1265 za žrtve nasilja u porodici u Federaciji BiH postoji već godinama, ali je tek sada dobio zakonski okvir i osigurano finansiranje. Novi Pravilnik o funkcionisanju SOS linije, koji je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo na objavu u Službenim novinama, trebao bi unaprijediti zaštitu žrtava i standardizovati način pružanja pomoći. Linija će, kao i do sada, biti dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, putem besplatnog broja 1265, ali će prvi put njen rad biti finansiran iz budžeta Federacije BiH. Aida Behrem iz organizacije Žene sa Une, koja godinama pruža podršku žrtvama nasilja, kaže da pravilnik predstavlja važan iskorak, iako SOS telefon nije novina. "Vjerujemo da će u velikoj mjeri olakšati rad nama, odnosno operaterima na SOS liniji, s obzirom da su predviđena i sredstva u budžetu Vlade Federacije za njeno funkcionisanje, ali I potencijalnim žrtvama nasilja u porodici dati dodatnu mogućnost da koriste ovaj telefon 24/7", kaže Behrem za Radio Slobodna Evropa (RSE). Godišnje između 300 i 400 pozivaNevladina organizacija Žene sa Une pokriva područje Unsko-sanskog kantona, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Godišnje zaprimi između 300 i 400 poziva, a u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je oko 80 poziva. Iza svakog, kaže Behrem, se krije drugačija životna priča. "Saslušamo s kakvim izazovima se osoba koja poziva suočava i odgovaramo joj u smislu davanja emocionalne podrške, pravnog savjetovanja, načina kako se obratiti nadležnim institucijama. U situacijama kada prijeti eskalacija, uz saglasnost žrtve, pozivamo nadležne institucije. U ekstremnim situacijama kada operaterka, odnosno operater ocijeni da je nužno pozvati nadležne institucije, upućujemo poziv", ističe Behrem. Prema njenim riječima, zaposleni u ovoj sigurnoj kući dežuraju cijeli dan, a zbog nedostatka budžetskih sredstava, nisu u mogućnosti zaposliti operatere koji bi radili samo taj posao. I u Zenici i Sarajevu slična situacijaI u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje djeluje nevladina organizacija "Medica", kažu da je telefonska linija za prijavu nasilja otvorena 24 sata na dan, te da operaterke pružaju adekvatne informacije i podršku u datom momentu. "Ono što mislim da će se poboljšati, to je da ćemo imati jedan dokument koji reguliše SOS telefone i da će konačno se riješiti finansiranje podrške i rada SOS telefona, samim tim i da će žrtve nasilja i dalje prijavljivati nasilje na SOS-u, a nadležno ministarstvo da će preuzeti obavezu adekvatnog finansiranja ove podrške", kaže za RSE Sabiha Husić, direktorica ove zeničke organizacije. I u sarajevskoj nevladinoj organizaciji "Fondacija lokalne demokratije" ističu da su od 2004. godine uspostavili SOS crvenu liniju za prijavu nasilja, koja danas djeluje u sastavu sigurne kuće. "Najčešći razlozi obraćanja odnose se na prijavu nasilja u porodici i drugih oblika nasilja, pružanje pravnih i medicinskih informacija, kombinovane oblike podrške, te upućivanje na druge dostupne usluge", navodi za RSE Melika Musa, psihologinja Sigurne kuća Fondacije lokalne demokratije. Tokom protekle godine putem SOS telefona zaprimljeno je 1.366 poziva. Musa navodi i da je donošenjem Pravilnika o funkcionisanju SOS telefonske linije Federacija BiH napravila značajan iskorak ka uspostavljanju jedinstvenog, održivog i kvalitetnijeg sistema zaštite žrtava nasilja. "Prvi put jasno su definisani standardi rada, odgovornosti svih uključenih aktera, način pružanja podrške, kao i budžetsko finansiranje koje osigurava kontinuitet rada SOS linije. Time se stvaraju uslovi za bržu, stručniju i koordinisaniju reakciju institucija, uz jačanje povjerenja žrtava da će, kada zatraže pomoć, dobiti pravovremenu i adekvatnu zaštitu", kaže ona. Pravilnik uređuje ono što je godinama bila praksaNovi pravilnik detaljno propisuje organizaciju rada SOS linije, standarde pružanja usluge, zaštitu privatnosti korisnika, način vođenja evidencije, izvještavanje i saradnju sa institucijama. Žrtvama nasilja omogućiće da u svakom trenutku dobiju stručnu psihosocijalnu podršku, informacije o svojim pravima, procjenu rizika, upute o načinima zaštite, kontakte nadležnih institucija i sigurnih kuća. U slučajevima neposredne opasnosti, operateri, u skladu s propisanim procedurama, moći će pokretati hitno postupanje radi zaštite života i sigurnosti žrtve, navodi se u pojašnjenju nadležnog ministarstva. Iako iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da su za rad SOS linije ove godine izdvojili 100.000 maraka (oko 50.000 eura), direktorica organizacije "Medica" iz Zenice kaže da se radi o "simboličnoj podršci". "Ako podijelimo 100.000 maraka na pet sigurnih kuća koliko imamo i koje vode SOS telefon, to je po sigurnoj kući oko 20 hiljada, za 365 dana pružanja podrške. Ja smatram da to nije dovoljno za godinu dana rada. Mi smo, što se tiče SOS telefona, sve to radili na volonterskoj osnovi. Prvi put ove godine operaterke dobijaju određenu simboličnu nadoknadu za rad SOS telefona", ističe Sabiha Husić. Donošenjem pravilnika u Federaciji BiH će prvi put biti uspostavljen jedinstven obrazac za evidentiranje podataka koji su proistekli iz poziva na svim SOS telefonskim linijama u ovom bh. entitetu. Time će biti omogućeno objedinjavanje statističkih podataka, sistemska analiza primljenih poziva, reakcija nadležnih institucija, kao i kvalitetnije prepoznavanje trendova i izazova u oblasti zaštite od nasilja, kažu sagovornice RSE. Inače, usvajanje pravilnika nastavak je reformi koje su počele prošle godine izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Tada su proširene ovlasti policije, uvedena obavezna procjena rizika od ponavljanja nasilja, predviđen elektronski nadzor za osobe kojima je izrečena zabrana prilaska žrtvi. Istovremeno, u Krivični zakon Federacije BiH prvi put je uvršteno krivično djelo femicida. Kakva je situacija u RS?Trenutno u Republici Srpskoj postoje tri nevladine organizacije koje imaju dežurne osobe na SOS liniji 1265, 24 sata dnevno, svih sedam dana u sedmici. Kako kaže za RSE Radmila Žigić, direktorica nevladine organizacije "Lara" iz Bijeljine, na telefonski broj javljaju se zaposleni u ovoj sigurnoj kući, koji imaju odgovarajuću obuku i kvalifikacije. "Vi ne možete uvijek obezbijediti da vam 24 časa bude dostupan psiholog preko SOS linije, ali je jako važno da osobe koje da dežuraju na SOS liniji i koje se javljaju, imaju određene senzibilitete i razumiju šta nasilje znači i u kakvoj situaciji se sve može nalaziti osoba koja zove", dodaje ona. Ističe i da su tokom 20 godina rada sa žrtvama nasilja imali situacije u kojima su, dok poziv traje, alarmirali policiju da izađe na mjesto gdje se nasilje događa. "Godišnje imamo oko 800 do 1.000 poziva. U Republici Srpskoj tri organizacije održavaju SOS liniju i prebacuju poziv prema fizički najbližoj sigurnoj kući. Tako da se mi javljamo i na pozive iz Trebinja, Foče, Rogatice, Vlasenice i istočnog Sarajeva, Bijeljine. Veliko područje pokriva", kaže Žigić. I u ovoj organizaciji problem predstavlja nedostatak kadra. "Pa, obzirom da mora biti dostupna 24 sata, sedam dana u nedjelji, pa to podrazumijeva tri osobe tokom dana, podijeljeno na sedam radnih dana. Nama pozive na SOS liniju primaju koleginice koje rade u sigurnoj kući, s tim što radnim danima pozive preuzimamo mi u kancelariji, preuzimaju dvije osobe obučene za to u kancelariji, jedna je pravnica. A u sigurnoj kući javlja se osoblje koje je trenutno dežurno. Ponekad to, zaista, jesu stručne radnice u prvoj i drugoj smjeni, ali u trećoj smjeni javlja se osoblje koje je dežurno. To su često medicinske sestre ili druge osobe koje su prošle potrebne obuke za rad u sigurnoj kući", kaže ona. U BiH nema zvaničnih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice. Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, podaci su Fondacije Cure.

Policija je uhapsila osobu koja se dovodi u vezu s oštećenjem Gospinog kipa na Podbrdu i požarom na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju, saopćeno je 28. jula iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK). Osoba je pronađena i uhapšena na području Zapadnohercegovačkog kantona u zajedničkoj akciji policijskih službenika dvaju kantona. Policija nije objavila identitet uhapšene osobe. Rano ujutro u utorak, policijska stanica Čitluk zaprimila je prijavu da je na Gospinom kipu na Podbrdu ispisan uvredljivi sadržaj. Na kipu je ispisana poruka "Đavo u suknji". Pola sata kasnije, oko 5 sati, policiji je prijavljen požar na vanjskom dijelu oltara Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nadzorna kamera zabilježila je osobu kako vanjski oltar crkve polijeva zapaljivom tekućinom, a potom ga pali. Policijski službenici i inspektor za zaštitu od požara MUP-a HNK obavili su uviđaj pod nadzorom tužitelja Kantonalnog tužiteljstva u Mostaru. Nad uhapšenom osobom bit će provedena kriminalistička obrada i druge zakonom propisane mjere i radnje, pod nadzorom nadležnog tužiteljstva, naveli su iz policije. Iz MUP-a HNK zahvalili su građanima i medijima na dostavljenim informacijama za koje navode da su doprinijele pronalasku osobe koja se dovodi u vezu s događajima. Iz Župnog ureda Međugorje događaje su nazvali činom vandalizma, navodeći da su odmah počeli čišćenje i sanaciju oštećenih prostora. "Svetište ostaje otvoreno svim hodočasnicima. Molitveni program odvija se redovito, a svi prostori ubrzano se čiste i osposobljavaju", saopćeno je iz Župnog ureda. Vjernike su pozvali da na vandalizam odgovore "molitvom, postom i praštanjem" te poručili da mole za "obraćenje srca onih koji su počinili ovo djelo". Međugorje, na jugu Bosne i Hercegovine, jedno je od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih mjesta u regiji. Vatikan je u septembru 2024. odobrio javno štovanje i hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnom karakteru navodnih ukazanja Djevice Marije.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopštilo je 27. jula da je uputilo na objavu u Službene novine Federacije BiH Pravilnik o funkcionisanju SOS telefonske linije za pomoć žrtvama nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iz Ministarstva navode da Pravilnik uređuje organizaciju rada, standarde pružanja usluge, postupanje operatera, zaštitu privatnosti korisnika, način evidentiranja i izvještavanja, kao i saradnju sa svim institucijama uključenim u sistem zaštite. "SOS telefonska linija dostupna je 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, putem jedinstvenog besplatnog broja 1265. Žrtvama nasilja omogućava da u svakom trenutku dobiju stručnu psihosocijalnu podršku, informacije o svojim pravima, procjenu rizika, upute o načinima zaštite, kontakte nadležnih institucija i sigurnih kuća, kao i pomoć u usmjeravanju prema policiji, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i drugim službama kada je to potrebno", navodi se u objavi Vlade Federacije BiH. Ističe se i kako će slučajevima neposredne opasnosti, operateri, u skladu s propisanim procedurama, pokretati hitno postupanje radi zaštite života i sigurnosti žrtve. Navodi se i kako se ovim pravilnikom prvi put na jedinstven način uređuje kako SOS telefonska linija mora funkcionisati, šta žrtve mogu očekivati kada pozovu i koje standarde mora ispunjavati svaki pružalac ove usluge. Zbog učestalih ubistava žena i pod pritiskom javnosti, bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine je u aprilu prošle godine donio izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Njime su, uz ostalo, proširene ovlasti policije koja ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja. Zakon je, također, predvidio uvođenje elektronskog nadzora s ciljem efikasnijeg praćenja osoba kojima je, kao u slučaju Tarika Prusca, zabranjen prilazak žrtvi. Uz Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, prošle godine je izmijenjen i Krivični zakon Federacije BiH u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Predviđene su kazne od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora. U Krivičnom zakonu drugog bh. entiteta, Republici Srpskoj, femicid ne postoji kao zasebno djelo. U BiH nema zvaničnih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice. Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, podaci su Fondacije Cure.

Spasioci ruskog Ministarstva za vanredne situacije evakuisali su tijela dvoje planinara iz Bosne i Hercegovine koji su poginuli na padinama planine Elbrus u ruskoj republici Kabardino-Balkariji, na nadmorskoj visini od 5.350 metara, saopštila je u nedjelju regionalna uprava Ministarstva. "Tijela dvoje planinara evakuisana su na poljanu Azau i predata istražno-operativnoj grupi nadležnih organa", navodi se u saopštenju koje prenosi ruska novinska agencija Interfax. Prema navodima Ministarstva, snježna oluja onemogućila je spasioce da pronađu i evakuišu tijela preostala tri planinara, zbog čega je potraga za članovima strane ekspedicije privremeno obustavljena. Kako se navodi, u potragu je uključen dvostruko veći broj spasilaca i opreme, ali troje nestalih planinara još nije pronađeno. Registrovana grupa od sedam planinara zatražila je pomoć u subotu uveče nakon što njeni članovi nisu mogli samostalno sići sa sedla Elbrusa. Jedan član ekspedicije uspio je samostalno sići i pozvati pomoć, dok su drugog pronašli i evakuisali pripadnici spasilačkih službi. Obojica su predata ljekarima. Rusko Ministarstvo za vanredne situacije objavilo je i videosnimak s Elbrusa koji prikazuje izuzetno teške vremenske uslove u kojima se odvija spasilačka akcija. Planina Elbrus nalazi se na masivu Kavkaza. Njen zapadni vrh, visok 5.642 metra, smatra se najvišim vrhom Evrope.

Nakon što je Rusija februara 2022. godine započela invaziju na susjednu Ukrajinu pa do danas, u Evropi više ništa nije isto. Osjećaj nesigurnosti proširio se Starim kontinentom, a svoj konkretni odraz dobio je u aktuelizovanom pitanju vraćanja obaveznog vojnog roka. Vojni budžeti u evropskim državama se uvećavaju, baš kao što je to postao slučaj i među pet država sa aspiracijama za buduće članstvo u Evropskoj uniji (EU) iz regije Zapadnog Balkana. Srbija od marta naredne godine najavljuje ponovno uvođenje vojnog roka i 75 dana služenja. Kosovo ima namjeru po finskom modelu uvesti koncept sveobuhvatne odbrane, a Hrvatska, najmlađa članica EU, je od marta 2026. vratila obavezni vojni rok. Dva mjeseca obuke državu koštaju oko 20 miliona eura godišnje, a regrutima donose 1.100 eura mjesečno, radni staž, hranu i prevoz. Za one s prizivom savjesti tu je civilna služba: duplo duža i slabije plaćena. Bosna i Hercegovina (BiH) ostaje pri profesionalnoj vojsci, ali ima inicijativu o rezervnom sastavu. Svaki model obaveznog služenja vojnog roka upada u nečije dvadesete godine života. I ne dešava se tako lako. Kako pojašnjava vojni komentator iz BiH Dean Džebić, obući nekoga u uniformu nije samo navući mu "komad tkanine sa amblemom na lijevom i desnom ramenu." "To je jedan sociološki, kulturološki izazov za cijelo društvo, gdje vi cijelo društvo na neki način militarizirate. Pogotovo kad govorimo o 'Gen Z' generacijama, vi mlade ljude vadite od TikTok-a, od majke, od kuće, oblačite ga u uniformu." Već sada, dodaje, moguće je u Hrvatskoj čitati komentare na društvenim mrežama gdje se mladi ljudi žale da im "nedostaju telefoni, PlayStation i igrice i sve ono što su ostavili u civilstvu." Šta žele mladi?Mladi par Mahmud i Nejra, koje su novinari Radija Slobodna Evropa (RSE) sreli u Sarajevu, kažu da bi vraćanje vojnog roka pomoglo mladima da imaju bolju radnu naviku, ustaju na vrijeme i imaju bolju disciplinu. "Malo da se ljudi čeliče, da nije više stanje ovakvo kakvo jeste," kaže Mahmud. Alternativni izvještaj o položaju i potrebama mladih u Srbiji iz 2024. pokazao je da obavezni rok za muškarce podržava 51 posto mladih žena i 47 posto muškaraca. Mladi u Beogradu bi se, kažu, ako dobiju poziv, odazvali. "Ništa, kad dođe poziv šta ćemo, otići ćemo dva i po meseca," kaže Zoran. Istog je mišljenja i Miloš. "Nećemo ga sigurno odbiti. Odslužićemo i to je to. Nema druge." Oni, ali i drugi koji su razgovarali sa novinarima RSE kažu da ako su mogli očevi i djedovi "zašto ne bi mogli i oni." "Vojni rok je vrlo bitan zbog tih stvari jer jednostavno od čovjeka pravi čovjeka. Uči ga radnim navikama koji od od malih nogu pomažu da čovjek stasa u jednu samostalnu izgrađenu ličnost koja će sutra biti dobar član zajednice," objašnjava Amar iz Sarajeva. I Eurobarometer iz 2025. pokazuje da 31 posto mladih Evropljana smatra da bi sigurnost i odbrana trebale biti jedan od glavnih prioriteta Evropske unije, dok su mir i globalna stabilnost među njihovim najvećim brigama. Istovremeno, istraživanje među svim građanima EU pokazuje rekordnu podršku zajedničkoj evropskoj odbrani, dok je čak 78 posto zabrinuto za evropsku odbranu i sigurnost u narednih pet godina. Zašto Evropa mijenja vojni pristup?Govoreći o mapi puta za odbrambenu spremnost u Evropi evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius je prošle godine rekao će Evropljani do 2035. investirati 6,8 biliona eura u odbranu. "Želimo postići odbrambenu spremnost prije 2030. godine. Zašto? Zbog Putinovih planova. Moramo odvratiti agresiju, spriječiti rat, sačuvati mir i to je ono o čemu se radi u ovoj mapi puta." Pojašnjavajući novi pravac evropske odbrambene politike Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku kaže da su u fokusu dva faktora. "Jedan je faktor (Donald) Tramp dakle koji želi da Evropa konačno počne kako on ističe da se stara o svojoj bezbednosti i da izdvaja obećani iznos izdvajanja za NATO a ne da štedi na odbrani i bezbednosti," pojašnjava Petrović. Drugi faktor je Rusija, odnosno rat u Ukrajini. "To sve nameće na neki način obavezu Evropi da poveća izdvajanje za odbranu i za bezbednost da vrati kapacitete za odbranu i potencijalni sukob sa Rusijom jer o tome se govori od invazije Rusije na Ukrajinu." Nakon posljednjeg NATO samita održanog u Ankari u junu saopšteno je da je su 31 član Saveza zajedno povećali izdvajanja za odbranu za 139 milijardi dolara u protekloj godini. Godinu dana ranije NATO se obvezao da će do 2035. godine povećati izdvajanja za odbranu i sigurnost na pet posto BDP-a. Samo za narednu godinu Njemačka je recimo odobrila vojni budžet od 105 milijardi eura, dok je prošle godine ta cifra iznosila 82 milijarde, navodi Reuters. Najveća evropska ekonomija ukinula je 2011. služenje vojnog roka, no sada, u svjetlu dešavanja u Ukrajini, vraća dobrovoljni vojni rok za sve. Svi muškarci stariji od 18 obavezni su da popune upitnik o služenju, dok je on za žene dobrovoljan. Svi koji žele dobrovoljno služiti vojsku u Njemačkoj bit će podvrgnuti ispitivanju koje počinje sredinom 2027. Kako se služi vojni rok u Evropi?Prema pojašnjenju vojnog komentatora portala Klix Deana Džebića postoji nekoliko pristupa vojnom roku u Evropi: baltički, skandinavski i zapadnoevropski. "Baltički je vrlo tvrdokoran. Priziv na savjest je sveden na minimum zbog permanentne prijetnje i ugroženosti od strane Ruske Federacije. Popularizacija vojnog roka i sve ono što motiviše mlade ljude da obuku uniformu je zaista na zavidnom visokom nivou i zbog toga je i broj mladih regruta koji pristupaju zaista značajan," pojašnjava Džebić. Dalje, postoji skandinavski sistem selektivnog služenja vojnog roka, a Švedska je njegov najbolji predstavnik. "Gdje se mladi ljudi koji ispune starosnu dob prijavljuju. Ali vojska na bazi intervjua, na bazi psihofizičkih procjena i provjera selektivno bira ko može služiti vojni rok," kaže Džebić i dodaje da se tako biraju najbolji. Danska, na primjer, ima lutriju kojom se izvlače regruti koji će ići na obavezno služenje vojnog roka od 12 mjeseci. "Pa imate zapadnoevropski gdje je izvršena fuzija civilno-vojnih sposobnosti gdje je došlo do stapanja potreba recimo civilne zaštite i seta znanja iz te oblasti i vojne nauke, gdje je veći segment na pocivilnjavanju vojnog roka koji traje kraće", pojašnjava Džebić. Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija. Šta je sa Zapadnim Balkanom?Nakon Hrvatske, sljedeća u redu za obavezan vojni rok je Srbija. Povratak obaveznog vojnog roka počinje u martu 2027. godine. Za pripreme je do sad izdvojeno oko 130 miliona eura, najvećim dijelom za obnovu napuštenih kasarni. Plan je 75 dana služenja za muškarce od 18 do 30 godina, a sve to još mora potvrditi parlament. Ono što vlast Srbije koristi kao argument za vraćanje vojnog roka, pojašnjava Predrag Petrović, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku jeste to je da je bezbjednosno okruženje postalo veoma nestabilno i da je to ubrzalo povratak vojnog roka. "Međutim to ne stoji zato što se ponovno uvođenje vojnog roka najavljuje pa gotovo 10 godina," pojašnjava Petrović. "To nije neka nova priča koja je posljedica toga što imamo rat u Ukrajini sad na Bliskom istoku, nego jednostavno Srbija se suočila sa ogromnim egzodusom vojnika svih profila." Kada je krajem juna najavio skoro služenje vojnog roka predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da će to "dodatno da pojača naše odbrambene kapacitete." Vojska Srbije, države koja je krajem 2007. godine proglasila vojnu neutralnost skupštinskom Rezolucijom o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka, je zvanično postala profesionalna početkom 2011, kada je stupila na snagu skupštinska Odluka o obustavi obaveze služenja vojnog roka. Redovno služenje oružane obaveze je bilo zamenjeno dobrovoljnim, a vojsku su počeli da popunjavaju profesionalni vojnici i oficiri. BiH ostaje sa profesionalnom vojskomSusjedna Bosna i Hercegovina ne razmatra vraćanje obaveznog vojnog roka. Sadašnje Oružane snage BiH formirane su 2006. godine reformom odbrane i ujedinjenjem ranijih vojnih struktura u jedinstvenu profesionalnu vojsku. No, ministar odbrane Zukan Helez je 2025. pokrenuo inicijativu za formiranje rezervnog sastava, koji bi uključivao bivše vojnike, ali i stručnjake poput inženjera, doktora i medicinskog osoblja. Njegova inicijativa uslijedila je nakon što su Hrvatska i Srbija uvele obaveznu obuku, a bh. entitet Republika Srpska krenuo u osnivanje rezervnih policijskih snaga. "Kad govorimo o Bosni i Hercegovini ona tu zaista kaska uzimajući u obzir da je naš zakon o odbrani pretrpio minimalne izmjene i dopune. Sigurnosna politika je dokument iz 2006. godine, svi ti strateški dokumenti su zastarjeli," pojašnjava vojni komentator Dean Džebić. No, u kompleksnom administrativnom sistemu Bosne i Hercegovine, sve je uslovljeno "političkim dogovorom." "Mi u Bosni i Hercegovini zaista ne znamo šta ćemo sa oružanim snagama, to je jedan servis koji zapošljava 11.000 ljudi, najveća državna institucija," kaže Džebić. Za sada vojska ostaje profesionalna, bez promjena koje uvode zemlje regije. Džebić naglašava da Ministarstvo odbrane jedino pokušava da uvede koncept rezervnog sastava. "Ministarstvo odbrane, jednostavno, vojska nema arhitekata, vojska nema inženjera građevine, nema ljekara, to što plate koje nude tamo su neuporedivi sa onim u privatnom sektoru," smatra Džebić. Pravilnik o rezervnom sastavu značio bi da recimo doktor može biti povučen u sistem vojne službe, a da se to reguliše sa njegovim poslodavcem. Za sve ovo, naglašava vojni komentator, BiH ima podršku NATO-a i EUFOR-a. Finski model na KosovuSa druge strane, Kosovo, koje ima Kosovske sigurnosne snage kao profesionalnu vojsku, razmatra uvođenje, ne klasičnog vojnog roka, nego model sveobuhvatne odbrane po uzoru na Finsku i baltičke zemlje. Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti rekao je krajem maja da je "pametnije" da Kosovo ima sveobuhvatnu ili totalnu odbranu, umjesto obaveznog vojnog roka kojeg odavno obećava. "Model koji liči na onaj u Finskoj i baltičkim zemljama, gdje ne pravite vojsku kao veliku grupu ljudi, koju potom morate strukturirati i opremiti, već umjesto toga definišete konkretne funkcije i zadatke i određena mjesta za građane u slučaju različitih opasnosti, od prirodnih katastrofa do oružanog sukoba," rekao je tada Kurti. U septembru 2024. godine, kosovska izvršna vlast usvojila je Nacionalni program sveobuhvatne odbrane, koji ima za cilj zaštitu države od prijetnji, napada i prirodnih katastrofa. Program se fokusira na jačanje otpornosti društva kroz obuku građana, razvoj rezerve, zaštitu od hibridnih prijetnji i uvođenje novog predmeta u srednje škole. Ministar odbrane Kosova Ejup Maqedonci u razgovoru za RSE pojašnjava da su tokom prethodne vlade uradili analizu o tome koji koncept odbrane odgovara Kosovu. "Došli smo do zaključka da je koncept sveobuhvatne odbrane veoma prikladan, potreban, ali i takav da ne stvara velike finansijske troškove," pojašnjava Maqedonci. Dodaje da je to koncept koji stvara široki društveni i institucionalni sistem odbrane, bez obvezivanja mladića i djevojaka da služe određeno vrijeme. "Izbjegli smo obavezno služenje da bismo omogućili Kosovu da nastavi ekonomski razvoj, odnosno bez ometanja ekonomskog razvoja, tačnije držeći naše građane angažovane u drugim oblastima, a istovremeno jačajući sistem odbrane naše zemlje." Ovim sistemom otvaraju se i vrata za volontere, nevladine organizacije, pojedince da se uključe u pripremi i obuci. "Mi održavamo profesionalne snage, Kosovske snage sigurnosti, sa pet hiljada aktivnih i tri hiljade u rezervi, ali istovremeno razvijamo i dobrovoljnu rezervu koja će biti u službi i podršci Kosovskim snagama sigurnosti ako se ukaže potreba." Finski model odbrane čeka formiranje nove vlade. No, jednom kada bude usvojen, ovaj model će za učenike 12. razreda donijeti nastavni predmet "Edukacija za sigurnost". "To će im omogućiti da imaju predznanje i poslužiti kao priprema ako odluče da budu dio KSF-a kao profesionalni vojnici ili dobrovoljna rezerva," kaže kosovski ministar odbrane. Finski model je u suštini strategija za mobilizaciju cijele države u slučaju rata. "Princip totalne odbrane Finske znači da naša odbrana zavisi od snažne podrške društva," rekao je finski ministar odbrane Antti Hakkanen, nakon usvajanja vladinog izvještaja o odbrani u decembru 2024. godine. Više od 80 posto Finaca podržava postojeći sistem vojnog roka, podatak je finskog ministarstva odbrane. Šta je sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana?Što se drugih država u regiji tiče, njihov postojeći koncept je u stanju mirovanja. Crna Gora je obavezni rok ukinula još 2006, a od 2019. nudi dobrovoljno tromjesečno služenje koje otvara vrata profesionalnoj vojski od oko 2.400 pripadnika. Kao članica NATO-a od 2017. godine, država je prošle godine za odbranu izdvojila rekordnih 2,05 posto BDP-a. Iako je obavezni rok ukinut, ministar odbrane Dragan Krapović i resorno ministarstvo ne isključuju njegovo vraćanje, ali naglašavaju da je za takav potez ključna detaljna analiza, široki konsenzus i, prije svega, stav javnosti. O tome je Radio Slobodna Evropa pisala 2024. kada je priča o obaveznom vojnom roku postala aktuelna najavama iz Hrvatske i Srbije. Sjeverna Makedonija je ukinula obavezni vojni rok 2006. godine i prešla na profesionalnu vojsku. Armija danas broji oko 7.000 pripadnika profesionalnog i rezervnog sastava. Za sada nema službenih planova za njegovo ponovno uvođenje – država ostaje pri modelu profesionalne vojske u okviru NATO-a u kojem je od 2020., uz mogućnost dobrovoljne tromjesečne vojne obuke građana. Što se tiče Slovenije, koja je također članica NATO-a od 2004., obavezni vojni rok ukinut je 2003. godine i prešlo se na profesionalnu vojsku. Širom Evrope raspoređeno je preko dva miliona aktivnih vojnika NATO snaga. Otkako je Rusja napala Ukrajinu u februaru 2022. godine Savezu su se priključile Finska i Švedska. Saradnja na tekstu: Miljana Miletić i Valbona Bytyqi

Državljanin Bosne i Hercegovine Miran Kostić optužen je prošle nedelje pred federalnom velikom porotom u Ajdahu za laganje prilikom pokušaja dobijanja američkog državljanstva tako što nije otkrio svoju ulogu u zlostavljanju zatvorenika tokom rata 90-ih u BiH, saopštilo je u petak američko Ministarstvo pravde. Prema sudskim dokumentima, 66-godišnji Kostić iz grada Bojsi u saveznoj državi Ajdaho bio je visoki zvaničnik samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB). Ministarstvo pravde je saopštilo da je u toj ulozi udarao je zatvorenike pištoljem, tukao ih drvenim palicama, kočevima i pesnicama, i šutirao ih, usled čega su gubili svest. Dodaje se da je Kostić prisiljavao zatvorenike da se međusobno tuku, a takođe je naređivao drugim pripadnicima APZB da tuku zatvorenike. Ministarstvo pravde SAD je zahvalilo Ministarstvu pravde BiH i Međunarodnom rezidualnom mehanizmu Ujedinjenih nacija za krivične tribunale, navodeći da su imali ključnu ulogu u vođenju istrage u vezi s Kostićem. "U svojim zahtevima za dobijanje američkog državljanstva i tokom intervju s FBI-jem i Službom za državljanstvo i imigraciju SAD (USCIS), više puta je lagao o zlostavljanju u kojem je učestvovao i koje je naredio, a, između ostalih laži, propustio je da prijavi optužbe za ratne zločine koje su podignute protiv njega u Bosni i Hercegovini", navelo je u saopštenju Ministarstvo pravde SAD. Kostić je optužen za pokušaj prevare pri naturalizacija i iznošenje materijalno lažnih izjava agentima organa reda. Ako bude osuđen, mogao bi da dobije maksimalnu kaznu od 10 godina zatvora za svaku tačku optužnice za pokušaj prevare pri naturalizaciji, kao i pet godina zatvora za tačku optužnice za davanje lažnih izjava. "Miran Kostić je decenijama koristio boravak u SAD i na kraju je pokušao da postane naturalizovani državljanin, sve vreme prikrivajući kršenja ljudskih prava koja je počinio u Bosni i Hercegovini", rekao je pomoćnik državnog tužioca A. Tajsen Duva (A. Tysen Duva) iz Krivičnog odeljenja Ministarstva pravde. Tuva je rekao da će pojedinci koji počine krivična dela u inostranstvu i lažu imigracionim vlastima tražeći sigurno utočište u SAD biti istraženi i krivično gonjeni. "Kancelarija federalnog tužioca američkog tužioca je ponosna što sarađuje sa našim partnerima kako bi se osiguralo da se savezni imigracioni zakoni poštuju i pravilno sprovode“, rekao je američki tužilac Bart M. Dejvis za okrug Ajdaho. Slučaj Mirana Kostića ispituje služba za istrage unutrašnje bezbednosti pri Ministarstvu za unutrašnju bezbednost SAD i Federalni istražni biro u koordinaciji s drugim službama.

Ruski Gazprom Export povećao je Energoinvestu nabavnu cijenu prirodnog gasa za 14,42 posto za treći kvartal ove godine, naveo je u Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH na svom Facebook profilu. Kako je nevaeo, "riječ je o cijeni koju određuje prodavac i na koju Energoinvest ne može uticati". "Upravo ovakav jednostran odnos, u kojem jedan prodavac diktira cijenu bez mogućnosti uticaja kupca, dodatno potvrđuje ispravnost odluke da osiguramo alternativni pravac i dodatne izvore snabdijevanja gasom. To nije samo energetsko, nego i pitanje naše sigurnosti", naveo je on. Poskupljenje dolazi nakon što vlast u Federaciji BiH planira gradnju plinovoda Južna interkonekcija, kojim bi plin stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj, a u projekt su uključeni američki investitori. U BiH trenutno djeluju dva entitetska uvoznika ruskog plina. Energoinvest uvozi plin u Federaciju BiH, a Gas-Res u Republici Srpskoj. Istovremeno, drugi bh. entitet Republika Srpska je dogovorila da će produžiti ugovor sa Gazpromom na godinu dana i dobijati gas po "povlaštenim cijenama za gas", ne navodeći detalje. To je izjavio Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata tokom susreta u junu u Sankt Peteburgu sa generalnim direktorom Gasproma Aleksejem Millerom. Iz State departmenta za RSE je ranije rečeno da će Sjedinjene Američke Države pažljivo pratiti one u Bosni i Hercegovini koji "daju prioritet političkoj prednosti nad energetskom sigurnošću, zasnovanoj na pouzdanoj američkoj energiji i prekidu ovisnosti o ruskom plinu". BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom gasu koji, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Godišnja plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 miliona eura, dok je broj potrošača u RS-u zanemariv, jer taj entitet nema izgrađenu infrastrukturu. BiH godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara plina, koji u zemlju ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, sa najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne.

Rat u Ukrajini promijenio je evropsku sigurnosnu politiku. Države koje su godinama imale profesionalne vojske ponovo razmatraju obavezni vojni rok, a taj trend stigao je i na Balkan. U ovoj epizodi istražujemo šta stoji iza povratka uniformi: sigurnosne potrebe, politikantstvo, nedostatak kadra ili nešto drugo. Razgovaramo s vojnim i sigurnosnim analitičarima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ministrom odbrane Kosova, i mladićima koji bi mogli biti prvi pozvani.

Osnovni sud u Kotor-Varoši odredio je jednomjesečni pritvor Danijelu Grubaču iz Kneževa, zbog posjedovanja droge i oružja, kao i zbog prijetnji. Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije je Grubača identificirao među osobama iz Bosne i Hercegovine koje su ratovale na strani Rusije u Ukrajini. Pritvor je određen na prijedlog Okružnog javnog tužilaštva u Banjoj Luci zbog sumnje da je počinio krivična djela ugrožavanja sigurnosti, nedozvoljene proizvodnje i prometa oružja ili eksplozivnih materija, te neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga. Prema saopćenju Okružnog javnog tužilaštva, pritvor je određen zbog bojazni da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo, a trajat će mjesec dana. Grubač je uhapšen 21. jula nakon što je, prema navodima Tužilaštva, u selu Imljani kod Kneževa pištoljem prijetio svom stricu da će ga ubiti. Nakon prijave uslijedio je pretres njegovog imanja, gdje je pronađeno 177 saksija sa zasađenom marihuanom. Policija je ranije saopćila da su pronađeni i automatska puška, pištolj, 182 komada municije, kao i zemljište pripremljeno za daljnji uzgoj kanabisa. RSE je ranije, pozivajući se na službene podatke ukrajinskog projekta "Želim živjeti", objavio da se Grubač nalazi među dvadesetak osoba porijeklom iz BiH koje su se borile ili se bore u redovima ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. Prema nezvaničnim saznanjima RSE-a, Tužiteljstvo BiH ranije je imalo informacije koje se odnose na njegov odlazak na ukrajinsko ratište, što je kažnjivo prema Krivičnom zakonu BiH. Nije poznato je li taj predmet doveo do istrage ili drugih procesnih radnji. Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na upit RSE-a o statusu tog predmeta.

Informacije o ratovanju na strani Rusije u Ukrajini, a onda hapšenje zbog droge i oružja, kao i zbog prijetnji ubistvom povezuju slučaj Danijela Grubača iz Kneževa, kod Banje Luke. Nakon što je uhapšen 21. jula u Kneževu, zbog prijetnji, droge i oružja, Okružno tužilaštvo iz Banje Luke zatražilo je pritvor, o kojem će odlučiti Osnovni sud u Kotor-Varoši. Ono što nije poznato jeste da li će Tužiteljstvo BiH dalje postupati u predmetu koji se odnosio na Grubačev odlazak na ukrajinsko ratište, o čemu je Radio Slobodna Evropa (RSE) pisao tokom 2025. Pridruživanje stranim vojnim formacijama krivično je djelo prema zakonima BiH. Tužiteljstvo BiH imalo predmet zbog ratovanja u UkrajiniIako je, prema nezvaničnim saznanjima RSE, Tužiteljstvo BiH ranije imalo informacije koji se odnose na njegov odlazak na ukrajinsko ratište, nije poznato da li je to dovelo do istrage ili drugih procesnih radnji. Je li predmet koji se odnosio na Grubača još aktivan, je li ikada prerastao u istragu i hoće li njegovo novo hapšenje utjecati na dalje postupanje, Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na upit RSE. O Grubačevom pridruživanju stranim vojnim formacijama nije odgovorila ni Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). RSE je ranije, pozivajući se na službene podatke ukrajinskog projekta "Želim živjeti", koji djeluje uz podršku Ministarstva odbrane Ukrajine, objavio da se Grubač nalazi među 20-ak osoba porijeklom iz BiH koje su se borile ili se bore u redovima ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. U toj evidenciji vodi se pod činom mlađeg narednika u ruskoj vojsci. Prema ranijim saznanjima RSE potvrđenim iz obavještajnih izvora u Bosni i Hercegovini, Grubač se pridružio ruskim snagama nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Zašto je uhapšen Grubač?Nije poznato kada je Grubač došao u BiH. Policija iz Republike Srpske uhapsila ga je nakon što je 21. jula u selu Imljani kod Kneževa pištoljem prijetio svom stricu da će ga ubiti, navedeno je iz Okružnog tužilaštva Banje Luke. Nakon prijave, uslijedio je policijski uviđaj i pretres njegovog imanja, pri čemu je pronađeno 177 saksija sa zasađenom marihuanom. Policija je saopćila da su pronađeni i automatska puška, pištolj, 182 komada municije te zemljište pripremljeno za daljnji uzgoj kanabisa. S Grubačem su bila uhapšena i tri državljanina Srbije zbog sumnje na neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga. Oni su saslušani kao svjedoci i pušteni na slobodu, potvrđeno je za RSE. Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci zatražilo je pritvor za Grubača zbog "postojanja bojazni da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo", saopćeno je iz ove institucije. Koliko zabrinjavaju podaci o vezama ratnog iskustva i kriminalnog miljea?Iako još nema zvaničnih potvrda o mogućnosti procesuiranja Grubača i zbog ratovanja u Ukrajini, sigurnosni analitičar Safet Mušić kaže za RSE da posebno zabrinjava činjenica da se kod dijela tih osoba prepliću ratno iskustvo i veze s kriminalnim miljeom. "Većina njih dolazi iz kriminalnog miljea. Dio njih je i ranije učestvovao u ratovima u Bosni i Hercegovini ili na Kosovu, ali je istovremeno bio direktno ili indirektno povezan s kriminalnim strukturama u BiH i regionu", kaže Mušić. On smatra da slučajevi poput Grubačevog predstavljaju obrazac koji bi morao biti pod posebnom pažnjom sigurnosnih agencija. "Kada se u jednom slučaju preklapaju učešće na stranom ratištu, posjedovanje oružja, nasilno ponašanje i moguća povezanost s kriminalnim grupama, to bi za sigurnosne službe trebalo predstavljati poseban rizik i prioritet u radu", ocjenjuje Mušić. Dodaje da evropske sigurnosne službe već godinama prate povratnike sa stranih ratišta upravo zbog njihove potencijalne povezanosti s krijumčarenjem oružja, organiziranim kriminalom i drugim oblicima nasilja. "Posebno ih interesuje borbena obuka koju su ta lica prošla na ratištima, njihove veze s transnacionalnim organizovanim kriminalom, krijumčarenjem oružja i eksploziva, ali i mogućnost njihovog uključivanja u druge sukobe", kaže Mušić. Ističe da je dodatni problem činjenica da je sigurnosni sistem u BiH fragmentiran i da je u dosadašnjim slučajevima često nedostajalo koordinacije među institucijama. "Imamo više agencija koje dijele nadležnosti, a u dosta slučajeva nedostajalo je saradnje među njima, kao i preventivnog i operativnog rada. Zbog toga smo svjedočili i određenim propustima kada je riječ o ulasku i kretanju takvih osoba", navodi Mušić. RSE je ranije pisao o dva bh. državljana koji su se pridružili ruskoj vojsci, a koji su ranije imali probleme sa zakonom u BiH. Riječ je o Aleksandru Velimiroviću, koji je ranije bio hapšen i osuđen zbog otmice, kao i Anđelku Milićeviću, koji je u BiH izbjegao pravomoćnu skoro petogodišnju kaznu zatvora zbog droge. Problemi pri procesuiranju u BiHPrema podacima do kojih je RSE došao, od početka ruske invazije u Ukrajini, više od 20 osoba s bh. državljanstvom se pridružilo ruskoj vojsci. Neki od njih su dobili i ruska državljanstva, što predstavlja poteškoću pri procesuiranju u BiH jer Krivični zakon ne predviđa procesuiranje osoba koje su na zakonit način dobila državljanstvo neke druge zemlje, a potom se pridružili vojsci. Osim Gavrila Stevića, koji je pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao u Ukrajini 2015. godine, državno pravosuđe bavilo se i slučajem Darija Ristića. Sud BiH odbio je optužnicu protiv Ristića jer je uz potpisivanje ugovora s vojskom dobio i rusko državljanstvo, čime je izbjegao suđenje u BiH, gdje se samovoljno vratio nakon ranjavanja i bio spreman priznati krivicu. Tužiteljstvo BiH najavilo je mogućnost promjene zakona s ciljem da se spriječe odlasci na strana ratišta, rekao je glavni tužitelj Milanko Kajganić, ali pravni stručnjaci su za RSE su pojasnili da bi taj proces mogao biti kompliciran i dugotrajan. Zakoni u BiH, osim zatvorskih kazni, predviđaju i mogućnost oduzimanja državljanstva osobama koje dobrovoljno služe u stranim vojnim snagama, ali ta mjera do sada nije primijenjena.

Milionska dijaspora, a desetine hiljada birača. To je slika ovogodišnjeg odziva bh. državljana iz inostranstva za glasanje na opštim izborima u oktobru ove godine. Za glasanje iz inostranstva se prijavilo njih oko 60.000, što je 10.000 manje u odnosu na četiri godine ranije. Zašto sve manje bh. državljana koristi pravo glasa? Sagovornici Radija Slobodna Evropa koji godinama žive u inostranstvu kao glavne razloge za neprijavljivanje navode gubitak interesa za politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, razočaranje domaćom politikom, ali i nedovoljnu informisanost o samom procesu registracije. Među njima je i Katarina koja u Njemačkoj živi 10 godina. Kaže kako ne zna da su izbori u Bosni i Hercegovini zakazani za oktobar. "Ja sam i 'napustila' BiH zbog politike. Čula sam od Bosanaca da ih, uglavnom političke partije kontaktiraju u vezi prijavljivanja za glasanje", ističe ona. Upravo je iz Njemačke, u kojoj živi najveći broj bh. državljana u dijaspori, do isteka roka za registraciju 21. jula stiglo najviše prijava – oko 11.000. To predstavlja, prema procjenama, oko 4,4 posto onih koji u toj zemlji imaju pasoš Bosne i Hercegovine. Nakon Njemačke, slijede Hrvatska sa 6.360 prijava, Austrija sa 4.956, Srbija sa 2.425, Švedska sa 2.419 i Švicarska sa 2.068 prijavljenih birača. Najmanje bh. državljana za glasanje se prijavilo u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji - između 150 i 300. Zvaničan podatak o tome koliko državljana Bosne i Hercegovine sa pravom glasa živi u inostranstvu ne postoji. Prema procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, izvan zemlje živi oko 2,2 miliona osoba porijeklom iz BiH. Šta kažu bh. državljani koji žive van BiH?Nina živi u Švedskoj 30 godina i kaže da nije među državljanima BiH koji su se prijavili za glasanje 4. oktobra. "Nisam se registrovala za izbore, iskreno, ne znam zašto, jednostavno nisam zainteresovana za politiku u BiH", kaže ona. Švedska je jedna od zemalja koja je omogućila dvojno državljanstvo. Među onima koji su to iskoristili je i Mirsad. No, pravo da glasa ove godine neće iskoristiti. "Nisam se prijavio za izbore, iskreno ne znam ni do kada je bio rok. Očigledno da sam zakasnio", ističe, dodajući da u toj zemlji živi 30 godina. Sanela u Beču živi 27 godina, a o glasanju u BiH kaže: "S obzirom da ne pratim politiku i da živim van Bosne, smatram da nemam ni moralno ni bilo koje drugo pravo da 'krojim drugima kapu'", kaže ova 51-godišnjakinja. Proces registracije jednostavan, ali nema zainteresovanihSam proces registracije za one koji žive van BiH se odvija putem online platforme Centralne izborne komisije (CIK). U prijavi navode opciju glasanja- putem pošte ili u ambasadama i konzulatima, gdje je predviđeno glasanje. "Sada smo u fazi provjera provjera. Za oko 36 hiljada su izvršene provjere i oni ispunjavaju uslove za glasanje iz inostranstva. Što se tiče animacije biračkog tijela, za to su zaduženi politički subjekti institucije BiH", kaže za Radio Slobodna Evropa član CIK-a Ahmet Šantić. Istovremeno, Vehid Šehić, predstavnik organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore, kaže za RSE kako smanjen broja registrovanih birača iz dijaspore za izbore u BiH može značiti samo dvije stvari - nezainteresovanost za političku situaciju u Bosni i Hercegovini i razočaranost akterima političkog života. "Za to najveću odgovornost snosi vlast, odnosno političke stranke koje čine vlast u Bosni i Hercegovini. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je prošlo trideset godina od završetka rata. Ljudi su se navikli na život u drugim državama, njihova djeca su odrasla i, iako dolaze u Bosnu i Hercegovinu, svoju budućnost, uglavnom, ne vide ovdje zbog političke, ekonomske i socijalne situacije. Možda je i to jedan od razloga zbog kojih nemaju interes da učestvuju na izborima", kaže Šehić. Šta će se birati na izborima?Na izborima će 3,4 miliona osoba birati tri člana Predsjedništva BiH, poslanike u Parlamentu BiH, Parlamentu Federacije BiH i Skupštini Republike Srpske. Pored toga, birači u RS će birati predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, a u Federaciji BiH poslanike u 10 kantonalnih skupština. Novina na ovogodišnjim opštim izborima bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces. Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic. Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, za Opšte izbore 2026. prijavljeno je 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata. Ovo će biti deseti opšti izbori u BiH od završetka rata 1995. godine. *U ovaj tekst objavljen 23. jula dan kasnije je unesena korekcija koja se tiče dvojnog državljanstva, a koje je u Češkoj Republici dozvoljeno.

Republika Srpska platila je iz budžeta četiri miliona dolara lobistima u Washingtonu da zagovaraju nezavisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine, pokazuje baza američkog Ministarstva pravde koju je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE). Posljednji ugovor s izraelsko-kanadskom firmom Dickens & Madson samo je dio višegodišnje lobističke kampanje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Za nju je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 miliona dolara, a ciljevi su, uz ostalo, bili i ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsjedniku i premijeru Miloradu Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dodiku i saradnicima SAD su ukinule sancije 2025. godine, a Schmidt je podnio ostavku u maju ove godine. Vlasti ovog entiteta namijenile su dodatnih 54,9 miliona maraka (oko 28 miliona eura) za lobističke aktivnosti rebalansom budžeta za 2025. godinu. Novac za lobiranje izglasala je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata. Istovremeno su predstavnici državne vlasti u BiH od završetka rata 1995. samo jednom, prošle godine, na deset mjeseci angažirale sličnu firmu da zagovara zaštitu državnog integriteta. Bivši izraelski vojni obavještajac Ari Ben-Menashe, osnivač kompanije Dickens & Madson, odbio je odgovoriti na pitanja RSE o tome ostaje li nezavisnost Republike Srpske cilj njihovog angažmana i na koji način planiraju zagovarati takvu politiku pred američkim i međunarodnim institucijama. "Ne možemo vam na to odgovoriti zbog zabrinutosti oko povjerljivosti ugovora", rekao je Ben-Menashe u pisanom odgovoru za RSE. Na pitanja nisu odgovorili ni iz Vlade Republike Srpske, koja je u septembru 2025. godine potpisala ugovor Ben-Maneshom, niti iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je početkom 2025. kratkotrajno angažiralo lobiste da zagovaraju teritorijalnu cjelovitost BiH i interese suprotne onima za koje se zalažu vlasti entiteta RS. Entiteti u BiH, prema Ustavu i zakonima u BiH nemaju pravo na odcjepljenje, uključujući pravo na referendum o tom pitanju, iako su vlasti RS-a u prošlosti takvu mogućnost najavljivale. S druge strane, SAD su na 30. godišnjicu Daytonskog mirovnog sporazuma ponovile podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te da su i dalje su čvrsto posvećene pružanju podrške stabilnosti i sigurnosti BiH i Zapadnog Balkana. Ko lobira za nezavisnu Republiku Srpsku?Vlada entiteta Republika Srpska angažirala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrirano za iste aktivnosti. Do kraja 2025. im je isplatila najmanje 8,3 miliona dolara, pokazuje javno dostupna FARA baza (Foreign Agents Registration Act) američkog ministarstva pravde. Sve lobističke i advokatske kuće su povezane s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu. Ističe se posljednji ugovor s firmom Dickens & Madson vrijedan četiri miliona dolara potpisan 6. septembra 2025. godine koji jasno precizira da je "nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš konačni cilj". Lobiranje za secesiju nije zabranjeno američkim zakonima, a lobiste mogu angažirati svi, osim onih koji su pod sankcijama. Jedino pravilo je da to mora biti prijavljeno prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) koji je donesen 1938. godine. On zahtijeva od pojedinaca i organizacija koje djeluju u ime stranih vlada, političkih stranaka ili subjekata da javno otkriju svoje odnose i aktivnosti. Dickens & Madson osnovao je Ari Ben-Menashe, izraelsko-kanadski biznismen i, prema vlastitim tvrdnjama, bivši izraelski vojni obavještajac. Ben-Menashe je 2002. saslušavan u Zimbabveu o optužbama o "eliminaciji" tadašnjeg višedecenijskog autoritarnog vođe Roberta Mugabea, koje su temeljene na snimcima sa prisluškivanih sastanaka Ben-Menashe s opozicionarom Morhanom Tsvangiraijem koji je na koncu oslobođen optužbi. Lobirao je za Sudansko prijelazno vojno vijeće 2019. godine nakon vojnog udara kojim je svrgnut dugogodišnji diktator Omar al-Bašir, te 2021. godine za mijanmarsku vojnu huntu nakon vojnog udara i hapšenja Aung San Suu Kyi. Ben-Menashe je primio i dio novca nepoznatih financijera iz Rusije da lobira za tadašnjeg vršioca dužnosti predsjednika Kirgistana Sadyra Japarova. Da li se lobiranjem za nezavisnost RS krši Ustav BiH?Jedanaest parlamentaraca iz Federacije BiH podnijelo je u februaru 2026. krivičnu prijavu protiv zvaničnog potpisnika ugovora s firmom Dickens & Madson Mladena Filipovića, šefa Predstavništva RS u Austriji preko kojeg je plaćen ugovor, zbog "napada na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalne cjeline BiH". Tužiteljstvo BiH je prijavu odbacilo uz obrazloženje da takvo krivično djelo podrazumijeva "upotrebu sile, prijetnje ili druge protupravne radnje usmjerene na nasilnu promjenu ustavnog poretka ili teritorijalnog integriteta države". "Budžetski novac u čijem finansiranju učestvuju sva fizička i pravna lica u entitetu RS i u cijeloj državi Bosni i Hercegovini, troši se na nezakonito i neustavno lobiranje protiv države Bosne i Hercegovine", kazao je za RSE Denis Zvizdić, jedan od potpisnika krivične prijave, koji se obratio i Ustavnom sudu BiH koji se o tome još nije očitovao. Zvizdić od Ustavnog suda BiH traži zabranu svih budžetskih isplata svih nivoa vlasti za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti s Ustavom, zakonima, odlukama Ustavnog suda i institucija BiH. Prema ranijoj odluci Ustavnog suda BiH iz 2008. godine, lobiste može angažirati svaka od 13 vlada u BiH (državna, entitetske i kantonalne), a time i Vlada RS-a. Odluka je uslijedila nakon apelacije tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića koji je tražio poništavanje prvog ugovora RS s lobističkom kućom u SAD-u smatrajući da je riječ o vanjskoj politici za što je nadležna isključivo država, a ne i njeni entiteti. "Predmetne aktivnosti koje je preduzimala RS imale su za cilj lobiranje u inostranstvu za unapređenje vlastitih interesa RS kao entiteta te u njima nema ničega što se u pogledu vanjske politike i vanjskotrgovinske politike ubraja u isključivu nadležnost BiH", zaključio je Ustavni sud BiH. Koga vlasti RS plaćaju za lobiranje?Prema ugovorima potpisanim u proteklih deset godina, nakon uvođenja prvih sankcija Miloradu Dodiku 2017. godine, vrijednost angažmana RS-a s lobističkim kućama u SAD-u iznosi najmanje 8,3 miliona dolara. Stvarna vrijednost je veća jer su neki ugovori anonimizirani. U FARA registracijama zatamnjeni su mjesečni honorari za firme Zell & Associates International Advocates, koju je isključivo za posao lobiranja za RS osnovao izraelsko-američki advokat Marc Zell, predsjednik ogranka američke Republikanske stranke u Izraelu blizak izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu. U jednom dijelu se vidi kako će Zellu odmah po potpisivanju ugovora biti uplaćeno 500.000 dolara te da je riječ o 50 posto ugovorenog iznosa. Anonimiziran je i ugovor s firmom RRB Strategies koju vodi bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, a koji je više puta boravio u Banjoj Luci. Blagojevich je osuđen zbog pokušaja da "proda" senatorsko mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon izbora Baracka Obame za predsjednika SAD-a, kao i zbog drugih slučajeva političke trgovine utjecajem i iznude. Trump je 2020. skratio Blagojevichu zatvorsku kaznu, a 2025. dao potpuno pomilovanje, tvrdeći da je Blagojevich bio žrtva nepravednog progona i preoštre kazne. Blagojevichevi roditelji bili su srpski imigranti, često je isticao veze sa Srbijom i učestvovao na skupovima srpske dijaspore. Izdvaja se i angažman tvrtke CRB Global koja tokom 2026. godine istodobno zastupa Vladu Srbije i Ministarstvo za europske integracije i međunarodnu suradnju Republike Srpske. U FARA dokumentaciji navodi se da su CRB Global održali najmanje dva sastanka s američkom Izvozno-uvoznom (EXIM) bankom na kojima se razgovaralo o sankcijama prema Vladi Srbije, bez više detalja. Dok Srbija za usluge plaća 10.000 dolara, Republika Srpska plaća 100.000 dolara mjesečno. Ukidanje sankcija i OHR-aIako se pojedinačni ugovori razlikuju, politički ciljevi gotovo su identični. Među njima se izdvajaju ukidanje američkih sankcija Dodiku, njegovim suradnicima, članovima porodice i s njima povezanim licima i firmama. SAD su ukinule većinu tih sankcija u oktobru 2025. Iz Ambasade SAD-a su u maju 2026. za medije saopćili da "nastavljaju pratiti ponašanje svih aktera i stranaka, uključujući bivšeg predsjednika Dodika, i zadržavaju pravo na uvođenje sankcija pojedincima kada je to potrebno". Kao ciljevi su navedeni i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta, promicanje stajališta RS o provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat krajem 1995. godine, te raspodjela nadležnosti između države i entiteta. Schmidt je podnio ostavku u maju, a zemlje EU i SAD još uvijek pokušavaju imenovati njegovog nasljednika. OHR-a nadgleda provedbu mirovnog sporazuma, a visokom predstavniku su dane tzv. Bonske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike. Zbog nepoštivanja odluka OHR-a Dodik je osuđen pred Sudom BiH i zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija u vlasti. Više lobističkih ugovora predviđa organiziranje sastanaka zvaničnika RS-a s američkim funkcionerima, političko savjetovanje, medijske kampanje posebno putem društvenih mreža u kojima sudjeluju i bivši zvaničnici State Departmenta, uz podršku u ostvarivanju kontakata i komunikaciju s Bijelom kućom, Kongresom i State Departmentom. Donedavno sankcionirani zvaničnici RS-a, među kojima i Dodik, boravili su više puta u SAD-u, a Donald Trump Junior, najstariji sin predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, boravio je 7. aprila u Banjoj Luci, pored ostalog. Ugovori RS-a s lobistima ne propisuju rokove u kojima bi politički ciljevi trebali biti ostvareni, nego se lobističke firme obavezuju na "kontinuirano zagovaranje interesa RS pred američkim institucijama". Državne institucije trenutno bez lobistaIstodobno, u dostupnim FARA registracijama ne postoje aktivni ugovori za Vijeće ministara, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu BiH niti entitetsku Vladu Federacije BiH ili nekog pojedinca. Bosansko-američki politolog Jasmin Mujanović kaže da entitet RS ima jednostavniji institucionalni okvir s kojim političke stranke koje su na vlasti duže od 20 godina mogu lakše aktivirati lobističke snage. On kaže da, "ako bi među snagama u Sarajevu koje se nazivaju državničkim postojala volja, ima niz modela kako bi se moglo lobirati uime BiH", ali smatra da takva volja trenutno ne postoji. "Možda će doći do evolucije tih političkih aktera u idućim mjesecima i godinama, ali se bojim isto tako da neće", smatra Mujanović. Iznimka je Ministarstvo vanjskih poslova BiH na čijem čelu je političar iz Federacije BiH Elmedin Konaković, koje je s organizacijom Bosnian American Alliance zaključilo jednogodišnji sporazum o lobističkim uslugama, ali bez financijske naknade. Preko ove organizacije u aprilu 2025. godine sklopljen je ugovor s lobističkom firmom Continental Strategy za zastupanje interesa BiH pred američkim donosiocima odluka, ali je on raskinut pet mjeseci kasnije. Republika Srpska je u januaru 2026. potpisala jednogodišnji ugovor s kompanijom Continental Strategy vrijedan 420.000 dolara za lobiranje i savjetovanje u odnosima s administracijom SAD-a o političkim, ekonomskim i sigurnosnim pitanjima. Pročitajte i priču o milionskim ugovorima za lobiranje u SAD koje plaćaju institucije i privatne firme iz Srbije.

"Niko me do sada apsolutno nije kontaktirao niti imam povratnu informaciju da li je nadležno tužilaštvo reagovalo", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar turizma i omladine Srbije Husein Memić, nekoliko dana nakon nacionalističkih incidenata i veličanja osuđenih ratnih zločinaca na sportskoj manifestaciji Drinska regata u Bajinoj Bašti u Srbiji. U razgovoru za RSE navodi da ga posebno zabrinjava izostanak reakcije organizatora manifestacije, koji se nisu javili ni njegovim suradnicima. Memić, jedini zvaničnik koji je reagirao na događaje u Bajinoj Bašti, upozorava da bi Ministarstvo moglo preispitati financiranje Drinske regate, ali i drugih događaja čiji organizatori ne spriječe ili ne osude slične incidente. Kaže i da za sada nije bilo reakcija ni drugih članova Vlade Srbije na njegov javni poziv da se ovakvi ispadi osude. Dio snimaka objavljenih na društvenim mrežama nakon Drinske regate, tokom vikenda 18. i 19. jula, pokazuje sudionike kako pjevaju nacionalističku pjesmu "Ne volim te Alija", dok su na pojedinim čamcima i odjeći sudionika istaknuti simboli i fotografije osuđenih ratnih zločinaca, među kojima i Ratka Mladića. RSE: Jeste li, nakon što ste osudili nacionalističke incidente i veličanje ratnih zločinaca tokom Drinske regate, dobili bilo kakvu informaciju od policije ili tužilaštva da je pokrenuta istraga, da se utvrđuje odgovornost? Memić: Niko me do sad apsolutno nije kontaktirao niti imam povratnu informaciju da li je nadležno tužilaštvo reagovalo. Ja sam pokušao, odnosno moj pomoćnik je pokušao da dođe i do direktora turističke organizacije, jer pazite, ovo nije neka nevladina organizacija koja je konkurisala kod nas. Ovo je lokalna turistička organizacija koju mi kao ministarstvo finansiramo. Ne samo tu, nego smo mi za ove četiri godine finansirali na hiljade sličnih događaja u Srbiji. Nismo uspjeli da dobijemo odgovor, čovjek se nije ni javio na telefon mom pomoćniku, tako da sa te strane nisam ni dobio odgovor. Ali sam jasno osudio i osuđujem svaki vid vrijeđanja na nacionalnoj osnovi i tu nema nikakve zadrške. RSE: Ministarstvo financijski podržava Drinsku regatu. Smatrate li da organizatori snose dobar dio odgovornosti kada se na manifestaciji koju i država financira dešavaju ovakve stvari? Memić: Organizatori bi u najmanju ruku morali da se ograde. Zato što su organizatori tih pojedinačnih ispada ljudi koji dolaze na tu manifestaciju. RSE: Je li do vas došla ikakva reakcija organizatora? Memić: Ne, apsolutno. Lično smatram da to uopšte nije fer sa njihove strane. Moraju dati odgovor na to. Morali bi dati odgovor na to. RSE: Hoće li Ministarstvo preispitati buduće finansiranje Drinske regate ako organizatori ne poduzmu mjere da spriječe ovakve incidente? Memić: Mi imamo, kao što sam vam rekao, hiljade organizacija i manifestacija koje finansiramo. Ja ću i dalje tražiti odgovor ljudi koji su organizatori i da vidim šta će oni da kažu na tu temu. Svakako da bi oni morali u najmanju ruku osuditi ono što smo vidjeli. Ukoliko ne osude, ukoliko nikakvim svojim gestom ne daju odgovor na ono što smo vidjeli, ja smatram da takve događaje, ne samo Drinsku regatu nego ni jednu manifestaciju takvog tipa, ne bi trebalo podržavati ukoliko to i ne osude. RSE: Kako komentirate činjenicu da su se slični incidenti dešavali i ranije? Da li to pokazuje da dosadašnje reakcije institucija nisu bile dovoljne? Memić: Slažem se. Tamo gdje se nije reagovalo i tamo gdje nisu radili sud, tužilaštvo i policija, to nije dobro uopšte. Zato što sam ja pripadnik tog naroda. Ja sam Bošnjak koji sjedi u toj vladi. Svi bi morali ovakve ispade osuditi i ukoliko bi se ti ispadi desili na drugoj strani, apsolutno bih ja bio prvi taj koji bi stao u odbranu drugih naroda. Tako da sam očekivao i očekujem od drugih da reaguju po ovom pitanju. RSE: Da li očekujete da će vas podržati i drugi članovi Vlade Srbije? Je li bilo reakcija na ono što se dogodilo na Drini? Memić: Ja sam juče dao tu izjavu. Za ovih 24 sata nakon moje izjave niko me nije pozvao, iskreno da budem, niko me nije pozvao da je prokomentariše. RSE: Ne očekujete da će se to desiti? Memić: Pa ne znam, ne mogu da kažem da ne očekujem. Vidio sam da je moja reakcija naišla na potpunu podršku ljudi u Srbiji i da su mnogi podijelili tu izjavu i dali podršku. Vidim da među ljudima u Srbiji, posebno srpske nacionalnosti, postoji veliki broj onih koji ne žele da se poistovjete s tim. Vjerujem da postoji veliki broj ljudi koji je tu moju izjavu podržao. RSE: Možete li još jednom obećati da će Ministarstvo ubuduće pažljivije pratiti manifestacije koje financira i tražiti od organizatora jasna pravila i reakcije u ovakvim slučajevima? Memić: Ja vam to obećavam. Ne želim da se na bilo kojoj manifestaciji koja treba da okuplja ljude dešavaju ovakve stvari. Neko je juče dobro rekao, bilo bi dobro da se tu pjevaju pjesme "U svijetu postoji jedno carstvo, u njemu stanuje drugarstvo", da imamo takvu poruku. Međutim, meni je najviše žao što još nemamo reakciju organizatora i to mi najviše smeta. A naravno da ćemo preispitati ne samo ovu manifestaciju nego sve manifestacije koje imaju sličan problem, odnosno koje budu imale sličan problem, a tamo nemamo reakciju organizatora. RSE: Što biste poručili Bošnjacima u Srbiji i Bosni i Hercegovini koji ovakve scene doživljavaju kao zastrašivanje? Memić: Ja sam uvijek za to da gledamo pozitivne stvari, a njih je zaista puno. Ovakve stvari su, prije svega, nevaspitanje tih ljudi. Opet hoću da kažem, tamo je bilo možda par hiljada ljudi, a mi smo vidjeli nekoliko njih koji su vrijeđali pripadnike drugih naroda. Pogotovo me dotakla činjenica da se to dešava na granici sa BiH. Mi moramo biti spremni da, kad se ovakve stvari dese, odmah ih osudimo i da kažemo da one imaju ime i prezime. Ali slažem se sa vama da je ovo posao nadležnih organa koji moraju da reaguju i da daju odgovor zašto ne reagiraju.