Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini oštro je osudila sve oblike govora mržnje i podjela, uključujući i nedavne islamofobne izjave Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu. Kako su u Misiji naveli u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, takve poruke "produbljuju nepovjerenje, podstiču netrpeljivost i ugrožavaju suštinu suživota koje Bosna i Hercegovina predano gradi". "Govor mržnje i podsticanje na mržnju ne smiju ostati bez odgovora. Pozivamo nadležne pravosudne i regulatorne institucije, uključujući tužilaštva i Centralnu izbornu komisiju, da djeluju brzo i odlučno, u skladu sa svojim mandatima", ističu u OSCE-u na upit RSE. Misija naglašava da javne ličnosti imaju posebnu odgovornost da unapređuju dijalog i povjerenje, a ne da podstiču neprijateljstvo, posebno u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar. Na predizbornom skupu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu 10. novembra Dodik je poručio da taj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama". Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu BiH, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu. Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak 11. novembra, ali odluka još nije donesena. Iz Misije OSCE-a za RSE su ocijenili da je govor mržnje u BiH rasprostranjen i da reakcije institucija ostaju neujednačene, uz "izražen stepen nekažnjivosti, naročito u slučajevima koji uključuju visokorangirane javne ličnosti". Takva selektivna primjena pravde, upozoravaju, "stvara percepciju da se govor mržnje toleriše, podriva povjerenje javnosti u institucije i jača osjećaj da su neki iznad zakona". Dodik se nije izvinio zbog izjava koje su izazvale brojne osude, a iz SNSD-a nisu željeli komentarisati situaciju.

Kratki spoj na kablu radioprijemnika, prema zvaničnim nalazima, bio je iskra koja je zapalila sobu na sedmom spratu Domu penzionera u Tuzli 4. novembra. Ali ono što je uslijedilo, 15 mrtvih, više od 30 povrijeđenih, pokrenulo je raspravu o uslovima i bezbjednosti u ustanovama koje brinu o starijim, često i nepokretnim osobama. Dom penzionera u Tuzli našao se u fokusu javnosti nakon požara iako su pritužbe na uslove boravka stizale mjesecima prije nesreće. Zgrada, izgrađena krajem sedamdesetih i prvobitno projektovana kao hotel "B" kategorije, godinama funkcioniše kao javna ustanova socijalne zaštite koja se samofinansira. I pored upozorenja korisnika i porodica, gradski vijećnici Tuzle su u maju usvojili pozitivan izvještaj o radu za 2024. godinu. Sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) poručuju da sigurnosni propisi u domovima za starije postoje, ali da se postavlja dosljednosti njihove primjene, te nadzora. Ističu da rizik nikada nije potpuno eliminisan i da je potreban stalni nadzor i jasna odgovornost kako bi se spriječile tragedije poput one u Tuzli. Šta je do sada poznato o uzrocima požara?Kantonalno Tužilaštvo Tuzla, predstavilo je 14. novembra nalaze koji su radili vještaci elektro struke i protivpožarne zaštite, prema kojima je požar nastao zbog kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika. Kabl je, kako se ističe, bio priključen u utičnicu, deformisan i stisnut između madraca, zida i metalnog dijela kreveta. "Osnovni uzrok je prvo mehaničko, a zatim i termičko opterećenje kabla", navodi se u nalazu. Vještaci protivpožarne zaštite dodaju da će se analizirati da li su mjere zaštite bile adekvatne i da li su posljedice mogle biti umanjene. Tužilaštvo je najavilo izuzimanje dokumentacije i saslušanja svjedoka. Tužilaštvo je saopštilo da se istraga bavi time ko bi mogao snositi krivičnu odgovornost za tragediju u Domu penzionera. U fokusu je provjera da li je došlo do propusta službenih ili odgovornih osoba i da li se mogu utvrditi elementi krivičnih djela. U početnoj fazi istrage razmatra se nekoliko najtežih kvalifikacija iz oblasti ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine. Posebno se ispituje da li je požar, koji je doveo do smrti više štićenika, mogao biti spriječen i da li je u radu bilo nesavjesnosti onih koji su zaduženi za funkcionisanje ustanove. Nekoliko dana nakon tragedije, direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je ostavku. Dom se inače ne finansira iz javnih budžeta, nego isključivo od prihoda koje sam ostvari, iako je Grad Tuzla vlasnik objekta i imenuje upravu. Potrebno donijeti propise na državnom nivouSead Mustajbašić, šef Odjeljenja za zaštitu od požara i vatrogastvo Civilne zaštite Tuzla za RSE kaže da je prije godinu dana bila vježba evakuacije zaposlenika i štićenika doma penzionera. Dodaje kako je to dio redovnih vježbi koje službe provode u školama, vrtićima i domovima penzionera. Navodi da Civilna zaštita radi vježbe "po njihovom planu evakuacije, kada ustanova podnese zahtjev". "Ne mogu reći je li objekat prilagođen jer nisam bio unutra, ali u vježbi smo evakuisali dvije ili tri nepokretne osobe uz pomoć konopaca i Gorske službe spasavanja“, kaže Mustajbašić. Govoreći o samom požaru, objašnjava da je plamen zahvatio jednu prostoriju, ali je dim bio presudan. "Evakuacija je brzo izvršena, ali dim je prouzrokovao stradanje nekih ljudi. Oni koji su bili budni i u hodnicima su spašeni, ali oni koji su spavali u sobama – nažalost, nismo uspjeli", rekao je. Evakuacija preko prozora ili ljestvama, kaže, nije dolazila u obzir. "Sve se moralo uraditi u minuti-dvije. Da nije bilo tolikog broja policajaca i vatrogasaca, ne bismo uspjeli", naveo je Mustajbašić. Tragedija je, smatra, otvorila pitanje propisa i standarda u domovima za starije i osobe s invaliditetom. "Možda treba donijeti nove propise, u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, na državnom nivou, kako tretirati osobe s invaliditetom“, kaže Mustajbašić. Naglašava i da planove evakuacije, kao i procjene ugroženosti od požara, izrađuju ovlaštene firme. "To ne radimo mi. Stručne firme rade plan zaštite, procjenu ugroženosti i plan evakuacije – one trebaju predložiti najbrži način evakuacije“, objašnjava. Za to ko je radio plan za Dom penzionera prije godinu danas kaže da se "ne može sjetiti koja je firma". "Dokumente imaju MUP i Tužilaštvo“, zaključio je Mustajbašić "Sistem zahtijeva stalni nadzor"U Federaciji BiH djeluje ukupno 47 domova za starije osobe. Većinu, više od 30, čine privatni centri, desetak su u vlasništvu opština i gradova, dok pet ustanova vode nevladine organizacije. Samo jedan dom nalazi se direktno pod ingerencijom entitetskog nivoa. Federacija BiH nema centralni inspektorat za socijalnu zaštitu, pa kontrolu nad radom domova obavljaju kantonalne inspekcije. Propisi zahtijevaju postojanje planova evakuacije, hidrantske mreže, sistema za dojavu požara te redovnu obuku zaposlenih svake dvije godine. Profesor zaštite od požara Ibrahim Hadžić ističe za Radio Slobodna Evropa da je, prema njegovim saznanjima, u Domu penzionera u Tuzli većina zakonom propisanih mjera zaštite od požara bila uredno sprovedena. On podsjeća da ovakvi objekti spadaju u kategoriju javne upotrebe, te da su za njih propisane stroge mjere zaštite od požara, uključujući plan i procjenu zaštite, kontrolu aparata za gašenje, hidrantske mreže, vatrodojave i redovne obuke uposlenika. "Domovi za stare, kao i hoteli i studentski domovi, moraju imati jasne planove i preventivne mjere. Tek onda možemo govoriti o stvarnoj sigurnosti", objašnjava Hadžić. Ipak, profesor upozorava da šira situacija u kantonu pokazuje ozbiljne propuste u drugim objektima. "Imamo domove koji rade bez upotrebne dozvole. Ljudi od kafane naprave starački dom. Vidim to u prolazu, ali inspekcija je tu da utvrdi stvarno stanje", kaže Hadžić, dodajući da su ranije u Tuzli inspektori naložili mjere koje je Dom penzionera uspješno proveo, što se pokazalo ključnim u trenutku požara. Na pitanje da li se tragedija mogla spriječiti, Hadžić je rekao da je trenutno teško odgovoriti na to pitanje. "Tek će vještačenje pokazati da li je vatrodojava reagovala na vrijeme, šta se tačno desilo u sobi, kako je došlo do zadimljavanja. Ne mogu reći da li je moglo biti otkriveno ranije", zaključio je on. "Kada su životi u pitanju, ništa nije skupo"Slučajno ili ne, Javna ustanova "Penzionerski dom sa stacionarom u Zeničko-dobojskom kantonu" u Zenici bila je predmetom nekoliko inspekcijskih kontrola koje su uslijedile nakon nesreće u Tuzli. Damir Jukić, direktor te Ustanove, za RSE kaže da tragedija u Tuzli još jednom pokazuje koliko je važno ulagati u sigurnost, te da u toj Ustanovi ništa ne prepuštaju slučaju. "Svaka nesreća je upozorenje. Mi smo poduzeli sve što je moguće, vatrodojavni sistemi, hidrantske mreže, obuka osoblja. Ali rizik uvijek postoji", kaže on. On navodi da su ranije u objektu provedene redovne kontrole i održavanja: vatrodojavni sistemi, automatski aparati za gašenje, protupožarni aparati, hidrantske i gromobranske mreže, a zaposlenici su obučavani za postupanje u slučaju požara. "Redovno održavamo sve instalacije, planove zaštite od požara i evakuacije, a inspektori su naložili i dodatne mjere koje smo odmah implementirali", pojašnjava direktor. Jukić posebno ističe požar koji je zadesio njihov dom u maju ove godine. "Imali smo 19. maja požar u sobi 203. Nasreću, sistem vatrodojave odmah je reagovao, osoblje je interveniralo, a vatrogasci su stigli vrlo brzo. Zahvaljujući tome, požar je ugašen za par minuta i nije bilo povrijeđenih. Najvjerojatniji uzrok bio je kvar na kuhalu kod jedne korisnice", kaže Jukić. On podsjeća da i pored svih mjera, rizik nikada nije potpuno eliminisan: "Koliko god se trudili, kod ovakve populacije uvijek postoji mogućnost incidenta. Ali mi kontinuirano radimo na svim zakonski propisanim mjerama – od planova evakuacije, tehničke kontrole, obuke osoblja do ugradnje sprinkler sistema", zaključio je Jukić. Upozorenja koja "niko nije čuo"Dragana Gargo Berberović, vijećnica u Gradskom vijeću Tuzle, mjesecima prije tragedije upozoravala je na stanje u Domu penzionera. U javnosti je objavljivala i fotografije koje su pokazivale loše uslove smještaja korisnika. "Kao vijećnica, tek na početku mandata, dobila sam dopis sa fotografijama i opisima uslova u domu. Hrana, smještaj, higijena, jedno je djelovalo na fotografijama, a drugo u službenim opisima. Zato sam počela provjeravati"; kaže Berberović. Prema njenim riječima, radnici su potvrdili probleme, ali uz veliki strah od gubitka posla. "Nikad nisam vidjela toliki strah. Govorili su o pritiscima, vezama prema ‘nekim drugim organima’, uvjerenju da se 'ništa ne može'. Spominjali su i nepoštivanje ugovora prema korisnicima: da se ne presvlače tri puta dnevno kako bi trebalo, da ih se ne izvodi vani… Neki ljudi nisu izašli izvan doma po godinu dana", ispričala je. Berberović ističe da su izvještaji koje vijećnici dobijaju formalno uredni, ali da brojke ne odražavaju realno stanje: "Broj njegovateljica bio je šokantan – 16 ili 18 na oko 180 korisnika. Rečeno mi je da 'ide jedna na deset’'. Ali izvještaj je svejedno usvojen." Dodaje da je bezuspješno pokušavala pokrenuti raspravu u gradskom Vijeću, te da je na kraju i povukla taj zahtjev, nakon što je Kolegij Vijeća pristao formirati komisiju za Dom. "Formirali smo radnu grupu koju sam tražila, ali, nažalost, rješenje o njenom formiranju stiglo je tek tri dana nakon tragedije. Ta radna grupa sada treba raditi s uposlenicima i nadležnim službama na poboljšanju uslova, hrane, kvaliteta usluge i međuljudskih odnosa. Sljedeće sedmice imamo sastanak", rekla je. Ističe i kako je primijetila kako u cijeloj situaciju svi izbjegavaju odgovornost. "Otvara se sada i pitanje (zaštite od požara) bolnica, vrtića, škola – protivpožarni sistemi, vježbe evakuacije. Milion stvari treba pitati, ali tek kada se desi tragedija svi se sjete", zaključila je Berberović. Kakvo je stanje u drugom entitetu, Republici Srpskoj?Prema zvaničnom registru, u drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, postoji oko 60 registrovanih ustanova za smještaj i njegu starijih osoba. U nedavnom obraćanju novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS istakao je kako postoje jasni pravilnici i kontrole, te da "sigurnost treba biti prioritet". "Osnivači mogu biti privatna lica ili lokalne zajednice, ali procedura je identična, komisija ministarstva provjerava prostorne kapacitete i opremu, daje rješenje o osnivanju i početku rada", rekao je Šeranić. Dodao je kako inspekcija za socijalnu zaštitu kontroliše rad domova, a te da javne ustanove postoje u Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Banjaluci.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine zabranio je obavljanje funkcije direktoru Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću i drugim osumnjičenim u predmetu koji istražuje moguću zloupotrebu položaja i korupciju u ovoj policijskoj agenciji i Vladi FBiH. Mjere zabrane zatražio je Posebni odjel tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u FBiH (POSKOK) zbog osnovane sumnje da su osumnjičeni u dužem periodu počinili više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem. Osim Munjiću, vršitelju dužnosti direktora FUP-a, Posebno odjeljenje Suda je odlučilo da zabrani obavljanje dužnosti i Muhamedu Ohranoviću, službeniku FUP-a koji je blisko surađivao s Munjićem i Vladom FBiH, Ervinu Mušinoviću, direktoru Policijske akademije federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kao i Arijani Huseinović Ajanović, direktorici ureda federalnog premijera Nermina Nikšića. Sud je zabranio i sastajanje osumnjičenih jednih s drugima, kao i s čelnicima Vlade FBiH i federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te drugim državnim službenicima, kao i petom osumnjičenom Mirelom Bubalo, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa braniteljica prvoosumnjičenog Munjića Alena Begović. Određena je i mjera zabrane približavanja službenim prostorijama FUP-a i federalnog MUP-a, odnosno Vlade FBiH za osumnjičenu Arijanu Huseinović Ajanović. Munjić je osumnjičen da je fotografirao i proslijedio Arijani Huseinović Ajanović povjerljivi akt Kantonalnog tužilaštva o provjerama protiv premijera Nikšića, svjestan da time ugrožava istragu. Komunikacije preko Vibera i Signala otkrivaju dogovore o zapošljavanju kandidata u FUP-u, uključujući dostavljanje pitanja za testiranje u koje je, prema istrazi POSKOK-a, bio umiješan i Ervin Mušinović, kao i napredovanju već zaposlenog u FUP-u Muhameda Ohranovića i produženju mandata Vahidinu Munjiću. Dogovarano je imenovanje rođaka Vahidina Munjića na poziciju u JP BH Pošta, uz posredovanje Arijane Huseinović-Ajanović. Istraga o zloupotrebama položaja u FUP-u i Vladi FBiH počela je u ljeto 2025., nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo, a kasnije preuzeo federalni tužiteljski odjel. Prepiske na osnovu kojih su otvorene istrage potječu iz tri mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu Black Tie 2, koji se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog tužiteljstva o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe, koje su uhapsile domaće policijske snage, uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), Uprave za borbu protiv droga (DEA) i EUROPOL-a. Odbrana osumnjičenih odbacuje optužbe, navodeći da je riječ o indicijama i tvrdnjama.

Federalna uprava za inspekcijske poslove naložila je bolnici u Zenici, u srednjoj Bosni, da odmah preuzme biološki materijal i embrije iz sarajevske poliklinike "Northwestern Medical Center" koja je zatvorena. Ustanova "Northwestern medical centar" u fokusu je inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera, otkako su pacijenti proteklih dana alarmirali institucije, strahujući da će njenim iznenadnim zatvaranjem biti ugrožen nastavak liječenja. Zenička bolnica određena je za preuzimanje embrija, s obzirom na to da je to jedina javna ustanova koja posjeduje rješenje Ministarstva zdravstva FBiH o ispunjavanju uvjeta za biomedicinski potpomognutu oplodnju (BMPO). Uprava za inspekcijske poslove naložila je bolnici u Zenici da transportuje biološki materijal i embrije, a po preuzimanju bit će privremeno pohranjeni u karanten do detaljnog pregleda. "Nakon što bude utvrđena usklađenost biološkog materijala i embrija sa izuzetom dokumentacijom, pacijentima će biti izdate službene potvrde koje će omogućiti prijenos u kliniku po vlastitom izboru, u kojoj žele nastaviti ili započeti postupak vantjelesne oplodnje", saopćilo je Ministarstvo zdravstva FBiH. Zdravstvena inspekcija kontrolirala je "Northwestern Medical Center" 13. i 16. oktobra, kada su "utvrđene nepravilnosti koje se odnose na obaveze ispunjavanja uvjeta za čuvanje biološkog materijala i način vođenja zdravstvenih kartona". Na raniji upit RSE o razlozima zatvaranja, iz ustanove Northwestern Medical Center nije odgovoreno, dok su svi dostupni telefonski brojevi bili isključeni. Iz kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu i Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva Federacije BiH potvrdili su da imaju otvoren predmet u ovom slučaju i da provjeravaju navode iz prijava. Riječ je o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira postupke biomedicinski potpomognute oplodnje.

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine identificirala je državljanke Kine koje su bile uključene u međunarodni lanac prostitucije. Iz ove institucije je u petak, 14. novembra, saopćeno da je riječ o akciji INTERPOL-a Weka III, koju je Služba provela u suradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske. Izvršen je i inspekciji nadzor nad više pravnih i fizičkih lica koja pružaju usluge smještaja na području grada Doboja. "Tom prilikom identifikovane su državljanke Narodne Republike Kine koje su, za novčanu naknadu, pružale seksualne usluge. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su iste bile uključene u organizovani međunarodni lanac prostitucije", saopćeno je iz Službe za poslove sa strancima. Državljanke Kine su smještene u Imigracioni centar i bit će, kako je navedeno, protjerane iz BiH, uz zabranu ulaska u trajanju od jedne godine.

Požar u Domu penzionera Tuzla nastao je kao posljedica kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika u sobi jednog od štićenika Doma penzionera Tuzla. Ovo se navodi u istrazi koju je provelo Kantonalno Tužilaštvo Tuzla, saopšteno je 14. novembra. Nalaze su dostavili vještaci elektro struke i protivpožarne zaštite. Od posljedica požara koji je izbio 4. novembra u ovom domu, je smrtno stradalo 15 osoba, a povrijeđeno je više od 30 osoba. Obdukcije tijela dvije žene koje su preminule 13. novembra navečer će biti urađene u skorije vrijeme. "U toku su i saslušanja svjedoka. Biće izuzeta sva relevantna materijalna dokumentacija koja će pomoći da se sagleda šira slika tokom provođenja istražnih radnji", saoptilo je Kantonalno tužilaštvo. Istraga je, kako navode, "usmjerena na utvrđivanja krivične odgovornosti, odnosno elemenata za postojanje osnovane sumnje da su službene ili odgovorne osobe (ili neke druge osobe) počinili krivična djela". "Istraga je na početku utemeljena i vezuje se za krivično djelo teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opće opasnosti, s posljedicom smrti više osoba, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi", navodi se u saopštenju Kantonalnog tužilaštva. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je odbacilo prijavu Ćamila Durakovića, potpredsjednika Republike Srpske, zbog oslikanog murala Ratka Mladića, generala Vojske RS osuđenog za genocid, na javnoj kuhinji u Banjaluci. Ovo je objavio Duraković na svom Facebook profilu. Kako se vidi u odgovoru iz Tužilaštva koji je objavio Duraković, Tužilaštvo navodi da "nije bilo moguće utvrditi" da se na muralu nalazi Ratko Mladić, obzirom da nema propratnog teksta. Duraković je prijavio NN lice, zbog izazivanja nacionalne mržnje, a gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, zbog toga što je odbio ukloniti mural. "Ne. Na fotografiji koju vidite se ne nalazi lik ratnog zločinca, Ratka Mladića. I ne, mural oslikan na zgradi Narodne kuhinje u Banja Luci ne predstavlja krivično djelo – tako su mi bar iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine odgovorili na krivičnu prijavu", objavio je Duraković na Facebooku. Kako on navodi, "moja prijava se odbacuje, jer nije krivično djelo naslikati čiču u uniformi". On upozorava da odbacivanje prijave znači da "niko neće garantovati sigurnost onim građanima Banja Luke kojima navedeni mural smeta", te da se preživjelim žrtvama Mladićevih zločina "omogući bar minimum poštovanja koji zaslužuju". Mural sa Mladićevim likom je osvanuo tokom avgusta na zidu javne kuhinje "Mozaik prijateljstva" u banjalučkom naselju Mejdan, koje je tokom devedesetih preimenovano u Obilićevo. Kuhinja se nalazi u opštinskoj zgradi. "Mozaik" je slučaj prijavio komunalnom odjeljenju Gradske uprave Banjaluka, ali su im rekli, kako su ranije naveli iz ove narodne kuhinje za RSE, da "prefarbaju sami mural". Ratko Mladić je nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske RS, za kojeg je Haški tribunal utvrdio da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine. Zbog ovih zločina, 2017. godine je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Dvije osobe, koje su povrijeđene u požaru u Domu penzionera u Tuzli 4. novembra, su preminule, prema navodima iz izvještaja Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla od 14. novembra ujutro. Broj poginulih ovim je porastao na 15. "U toku protekla 24 sata u UKC Tuzla preminula su dva pacijenta. Trenutno na hospitalizaciji se nalazi pet pacijenata", navodi se u izvještaju objavljenom deset dana nakon ovog požara. Iz UKC navode da su od pet hospitaliziranih na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju dva pacijenta, od kojih je jedan na respiratoru. Na Klinici za interne bolesti liječe jednog stradalog u požaru, a na Klinici za plućne bolesti dva. Uzrok požara još nije poznat. "O uzrocima požara ćemo obavijestiti javnost kada se analiziraju izvještaji i nalazi mišljenja stručnih lica i istražitelja", saopšteno je iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona (TK) 6. novembra. Naveli su da je završen uviđaj, te da će ova institucija izvještaje u narednom periodu dostaviti Sektoru kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tog kantona. Prema preliminarnim rezultatima do sada obavljenih obdukcija, koji su Tužilaštvu vještaci prenijeli usmeno prošle sedmice, 11 osoba je smrtno stradalo uslijed gušenja, odnosno trovanja ugljenim monoksidom. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera.

Cijene stanova u Bosni i Hercegovini su dostigle astronomske cifre. Stručnjaci smatraju da tu nije kraj. Nastavljaju rasti uslovljene ponudom, potražnjom, te takozvanim ulaznim troškovima investitora. Iako je u prvoj polovini godine zabilježen pad kupoprodajnih ugovora od oko 11 posto u Federaciji i sedam posto u Republici Srpskoj, ukupna vrijednost ugovora je u oba entiteta veća. Građani smatraju da je kupovina nekretnine postala nemoguća misija.

Irina Čišić proslavila je svoj prvi rođendan 8. oktobra 1993. godine. Samo četiri dana kasnije pogodio ju je snajperski metak, dok je s majkom šetala ulicama sarajevskog naselja Ciglane. "Pošto Irina je tek prohodala, moja žena Stana ju je vodila za ruku. I nikad nam nije bilo jasno, zašto je taj neko pucao u metu od 50-60 centimetara, koliko već djevojčica od godinu dana ima, a nije pucao u veliku metu, moju ženu koju je puno bilo lakše i pogoditi", kazao je Irinin otac Samir za Radio Slobodna Evropa (RSE). Već tri desetljeća roditelji ubijene djevojčice traže odgovor je li njihova kćerka ubijena slučajno ili radi zabave? Posljednjih dana njihova tuga ponovo je probuđena izvještajima talijanskih medija o istrazi koja se vodi u Milanu – o takozvanim "vikend snajperistima". Prema navodima listova Il Giorno i La Repubblica, te agencije ANSA, tužitelji istražuju tvrdnje da su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini plaćali ogromne svote novca kako bi pucali na civile u opkoljenom Sarajevu – "iz zabave". Iz milanskog tužiteljstva nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa u kojoj fazi je istraga niti protiv koga je eventualno pokrenut. Grad pod snajperimaTokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno. Usprkos tome, nijedan snajperist nije odgovarao po ličnoj odgovornosti – ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima. Haški tribunal je u presudama protiv najviših dužnosnika Republike Srpske zaključio da je snajperska kampanja imala jedan cilj - "terorizirati civile Sarajeva". Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva, za RSE kaže da je Haški tribunal bio svjestan postojanja "turističkih ekspedicija smrti". "Znali smo za to, ne znam kako da to uopće nazovem. Nismo znali kako je to organizirano. Izuzetno je važno da je pokrenuta pravosudna istraga i da se mora istražiti ko su bili organizatori", kazala je za RSE Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva. 'Sarajevski safari': Zločin koji prkosi vjerovanjuBenjamina Karić, načelnica sarajevske općine Novo Sarajevo, imala je godinu dana kada je počeo rat. Nakon što je 2022. pogledala dokumentarni film Sarajevo safari, podnijela je krivičnu prijavu Tužiteljstvu BiH, a kasnije i talijanskim vlastima. "Znate, kada čovjek samo pomisli na takav monstruozni zločin, kada pomisli da su bogati ljudi dolazili u Sarajevo vikendima kako bi ubijali našu djecu, to je nešto najcrnje što ljudski u može i pomisliti", kazala je Karić za RSE. Nije dobila nikakav odgovor do sredine 2025. godine. Tada je, putem Ambasade Italije u BiH, poslala dopunu krivične prijave s novim informacijama koje joj je dostavio talijanski novinar Ezio Gavazzeni. On se zainteresirao za slučaj i obratio tužiteljstvu u Milanu uz pomoć bivšeg suca Guida Salvinija. "Sve ovo što se dešava u posljednje vrijeme daje tračak nade da će barem jedan djelić pravde biti zadovoljen", kazala je Karić za RSE. Svjedočanstva i istrageU nekoliko presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) istaknuto je da je snajpersko djelovanje imalo za cilj "teroriziranje civila u Sarajevu". "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle", rekao je predsjedavajući sudac O-Gon Kwon čitajući presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je 2019. godine osuđen na doživotni zatvor. Tokom suđenja Dragomiru Miloševiću, koji je pred Haškim sudom pravosnažno osuđen na 29 godina zatvora kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, američki vatrogasac John Jordan svjedočio je o "strancima koji su plaćali da dođu u Sarajevo i pucaju na civile s položaja srpskih snaga". "Lokalno stanovništvo nosilo je određeno oružje, i kada se pojavi tip s oružjem koje više izgleda kao da bi trebao loviti vepra u Schwarzwaldu [planina u Njemačkoj] nego u urbanoj borbi na Balkanu, znate, kada ga vidite, očito možete reći da je početnik u kretanju po ruševinama. Znate, ako hoda kao patka, oglašava se kao patka, to je patka", kazao je Jordan u februaru 2007. Bosansko pravosuđe bez epilogaAko tužitelji u Milanu podignu optužnice i dokažu krivicu, to bi bio prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu. U međuvremenu, pravosuđe BiH i dalje "provjerava navode". Tužiteljstvo BiH je u maju 2021. godine formiralo predmet protiv više osoba nakon objave videa, čiju autentičnost RSE nije mogao potvrditi, u kojem se jedan od snajperista Vojske Republike Srpske hvali kako je nekoga "pogodio pravo u glavu". "[Državno] Tužiteljstvo BiH je 2. aprila 2025. ustupilo predmet [nižem] Tužiteljstvu Kantona Sarajevo koji se odnosi na snajpersko djelovanje u sarajevskom naselju Nedžarići. Postupajući tužilac aktivno poduzima radnje u cilju provjere navoda iz prijave", kazala je za RSE Azra Bavčić, glasnogovornica Tužiteljstva KS. Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, u zemlji je više od 3.200 neriješenih predmeta ratnih zločina – od čega je gotovo 90 posto "u početnoj fazi", odnosno nije poznat osumnjičeni ili nije utvrđeno krivično djelo. Više od 150 osumnjičenih nalazi se van BiH, uglavnom u Srbiji i Hrvatskoj. "Tužilaštvo BiH nije procesuiralo ni sva lica s 'A liste' koju im je ustupio Haški tribunal, a koja bi trebala biti prioritet. Danas se ratni zločinci slobodno šeću i susreću sa žrtvama. To vam je i odgovor zašto niko iz BiH do sad nije procesuiran za snajperisanje djece Sarajeva i cijele BiH, kao ni oni koji su plaćali da dođu u BiH i zadovolje te svoje životinjske nagone", kaže za RSE doktor pravnih nauka Enver Išerić. Sarajevo je bilo u okruženju Vojske Republike Srpske od 1992. do 1995 godine. Tokom 1.425 dana opsade, najduže u modernoj evropskoj historiji, grad je bio pretvoren u smrtonosno stratište. A prema tvrdnjama iz istrage u Milanu, u to stratište navodno su dolazili bogati stranci iz Italije, Rusije, Kanade i SAD-a – spremni da plate cijenu "sarajevskog safarija". Talijanski mediji navode i da su bosanske obavještajne službe tokom rata, s obzirom na to kako je sve bilo organizirano, vjerovale da iza svega stoji Služba državne bezbjednosti (SDB) Srbije i bivši šef srpske tajne službe Jovica Stanišić, koji je osuđen za ratne zločine na 15 godina zatvora pred Haškim tribunalom.

Posebni odjel tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine zatražio je na ročištu, u četvrtak 13. novembra, pred Vrhovnim sudom FBiH određivanje mjera zabrane obavljanja funkcija u Federalnoj upravi policije i Vladi FBiH za četvero osumnjičenih u predmetu koji se vodi zbog sumnje na koruptivna krivična djela. Mjere se traže protiv Vahidina Munjića, vršitelja dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), Muhameda Ohranovića, službenika FUP-a, Arijane Huseinović-Ajanović, šefice kabineta federalnog premijera Nermina Nikšića, i Ervina Mušinovića, direktora Policijske akademije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP). Prema prijedlogu tužilaštva, osumnjičenima bi se zabranilo obavljanje službenih funkcija u institucijama Federacije BiH, posjećivanje određenih službenih prostorija, kao i kontaktiranje međusobno i s više osoba iz političkog i institucionalnog života. Zatražena je zabrana kontaktiranja i s premijerom Nikšićem, federalnim ministrom unutrašnjih poslova Ramom Isakom, direktorom Agencije za državnu službu Refikom Begićem i drugima. Tužilaštvo navodi da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni u dužem periodu počinili više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem. Detalji iz istrage pokazuju da je Munjić, kao v. d. direktora Federalne uprave policije, fotografirao i proslijedio povjerljivi akt Kantonalnog tužilaštva o provjerama protiv premijera Nikšića, svjestan da time ugrožava istragu. Komunikacije preko Vibera i Signala, prema POSKOK-u, otkrivaju dogovore o zapošljavanju kandidata u FUP-u, uključujući dostavljanje pitanja za testiranje. Dogovarano je imenovanje rođaka Vahidina Munjića na poziciju u JP BH Pošta, uz posredovanje Arijane Huseinović-Ajanović. Tužilaštvo tvrdi da se radi o sistemskom djelovanju koje je uključivalo lobiranja, dogovore i protuusluge za imenovanja i zapošljavanja, čime je, kako se navodi, podrivano povjerenje u institucije i pravosudni sistem. Tužilaštvo tvrdi da postoji opasnost od ponavljanja krivičnih djela i utjecaja na svjedoke, te da su osumnjičeni "u dužem periodu djelovali po uhodanom obrascu". Sud će odluku o mjerama zabrane donijeti u zakonskom roku. Odbrane tvrde da su optužbe neutemeljeneOdbrane svih osumnjičenih tokom ročišta su se usprotivile mjerama zabrane, tvrdeći da nema dokaza i da ne postoji osnovana sumnja u počinjenje krivičnih djela. Navedeno je da Tužiteljstvo nema drugih dokaza osim vještačenih telefona prvoosumnjičenog Munjića, za čiji sadržaj odbrane tvrde da je interpretiran pogrešno i kako tužiteljstvo pogoduje. Branitelji su uložili i dokumente koji, kako navode, to potvrđuju, a koji se odnose na postupale zapošljavanja osoba u FUP-u. Rečeno je da je prijedlog Tužiteljstva zasnovan na indicijama i tvrdnjama. Istraga počela ranijePosebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala ranije je oduzeo mobilne telefone od pomenute četiri osobe u istrazi koja se odnosi na spornu prepisku između zvaničnika Vlade FBiH i Federalne uprave policije. Predmet je otvoren u julu nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, a kasnije preuzeo federalni tužiteljski odjel. Prepiske na osnovu kojih su otvorene istrage potječu iz tri mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu Black Tie 2, koji se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog tužiteljstva o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe, koje su uhapsile domaće policijske snage, uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), Uprave za borbu protiv droga (DEA) i EUROPOL-a.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine zatražilo je 12. novembra od Ambasade Hrvatske u Sarajevu informacije o razlozima zabrane ulaska u tu zemlju novinaru Avdi Avdiću. "Ministarstvo vanjskih poslova BiH izražava poštovanje Ambasadi Republike Hrvatske u Sarajevu i ovom prilikom traži informaciju o razlozima donošenja mjera zabrane ulaska u Republiku Hrvatsku, a koja je izrečena državljaninu BiH i istaknutom novinaru gospodinu Avdi Avdiću", navodi se u zvaničnom dokumentu. Avdiću je na Graničnom prelazu Gradiška, kako je objavio, rečeno da se nalazi u nacionalnoj evidenciji osoba kojima je zabranjen ulazak u tu zemlju. "Ništa mi nisu rekli. Uručili rješenje i rekli - možete se vratiti", kazao je Avdić za Radio Slobodna Evropa (RSE) 12. novembra. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske nije odgovoreno na upit RSE o razlozima ovakve odluke. Istovremeno, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je saopštio da "odluka o zabrani predstavlja i kršenje osnovnih prava i sloboda novinara što je protivno evropskim vrijednostima i demokratskim standardima koji vladaju u Evropskoj uniji". "Ambasador Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini biće pozvan na konsultacije kako bi objasnio ovakav postupak vlasti Republike Hrvatske. Pozivam institucije Evropske unije da oštro osude uskraćivanje osnovnih sloboda novinarima, te da se istima omogući nesmetan rad i djelovanje", navodi se u saopštenju iz Komšićevog kabineta. Reagovao je i Upravni odbor Udruženja/udruge BH Novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL) koji, kako su naveli, zahtijevaju od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske i Granične policije Hrvatske da javno objasne zbog čega su uredniku portala Istraga.ba Avdi Avdiću zabranili ulazak u Hrvatsku. "Proglašavanje novinara Avde Avdića 'prijetnjom javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti' Republike Hrvatske predstavlja opasan presedan i ograničavanje slobode medija koje je potpuno nespojivo sa vladavinom prava i demokratskim praksama Evropske unije, čija je Hrvatska punopravna članica", navodi se u saopštenju ovog udruženja.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pokrenula je postupak, a Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu još čeka dopis iz Sarajeva. To je rezultat rada državnih institucija 48 sati nakon što je Milorad Dodik na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu 10. novembra izgovorio niz poruka koje su ocijenjene kao govor mržnje. Na predizbornom skupu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Dodik je kao predsjednik te stranke poručio da Istočno Sarajevo "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama". Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu kao mjesno nadležnom. Iz te institucije su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili da dopis još nisu zaprimili. Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH za RSE su potvrdili da je 11. novembra pokrenut postupak zbog Dodikovog govora, dok odluka još nije donesena. Nezvanično, sjednica CIK-a BiH na kojoj bi se o tome moglo raspravljati očekuje se 13. novembra. Dodik se nije izvinio zbog govora koji je izazvao brojne osude u BiH, a SNSD-u nisu željeli za RSE da komentarišu cijelu situaciju. Dodikove riječi izrečene su u jeku predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS), koji trebaju biti održani 23. novembra. Ovi izbori u RS raspisani su nakon što je Dodiku polovinom avgusta oduzet mandat zbog presude kojom mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija u trajanju od šest godina. Posljednji Dodikov govor je samo jedan u nizu kojima pokušava da omalovaži ili uvrijedi Bošnjake u BiH. Naziva ih muslimanima, govorio je o nemogućnosti suživota hrišćana i muslimana. Protiv Dodika je u maju potpredsjednik Federacije BiH, Igor Stojanović, podnio krivičnu prijavu zbog govora mržnje, nakon njegovih izjava novinarima krajem aprila. Dodik je i tada, nakon sastanka vladajuće koalicije u RS, iznio tezu da je rješenje za BiH da se Bošnjaci "trebaju vratiti vjeri svojih predaka, pa će BiH biti većinski srpska". Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE koliko je do sada bilo prijava protiv Dodika, te šta je i sa prijavom iz maja ove godine. 'Tužilaštvo moralo reagovati po službenoj dužnosti'Pravni stručnjaci upozoravaju da govor Milorada Dodika, u kojem je praktično dehumanizovao Bošnjake, otvara pitanje granice između slobode izražavanja i krivične odgovornosti. Sarajevski advokat Ifet Feraget ocjenjuje za RSE da je u ovom slučaju Tužilaštvo BiH moralo reagovati po službenoj dužnosti. "Sve je javno izrečeno i dokumentovano — ako tužilaštvo ne reaguje, onda imamo problem s tužilaštvom", kaže Feraget, dodajući da neprocesuiranje takvih izjava otvara prostor za nova kršenja zakona i nasilje. "Trideset godina hranimo birače mržnjom i podjelama. Ako se ovakve pojave ne zaustave, sami sebi pišemo mračnu budućnost", zaključuje Feraget. Pravni ekspert Arben Murtezić za RSE nije želio komentarisati Dodikov govor, ali podsjeća da govor mržnje nije posebno definisan kao krivično djelo u BiH, već se procesuiranje vrši kroz djelo raspirivanja nacionalne i vjerske mržnje. "Ljestvica je visoko postavljena da bi se izbjeglo ograničavanje slobode govora, ali posljedice su ogromne. Nije nužno da je mržnja stvarno izazvana, dovoljno je da je neko djelovao u tom pravcu", objašnjava Murtezić. On naglašava da broj procesuiranih slučajeva ostaje zanemarljiv zbog složenosti dokazivanja i izostanka institucionalne volje. "Problem nije samo u zakonima, već u njihovoj primjeni. Ako nema sankcije, granica između slobode govora i poziva na nasilje postaje nevidljiva", upozorava on. 'Govor mržnje je poziv na fizički obračun'Komentarišući Dodikov govor, Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, ocjenjuje da govor mržnje nije samo retorički problem, već 'neposredan poziv onima koji su skloni nasilju'. On upozorava da takva retorika dehumanizuje druge, opravdava zločine i stvara političko okruženje u kojem pravosuđe, umjesto da štiti žrtve, ostaje paralizovano ili pod političkom kontrolom. "Govor mržnje je direktni poziv ekstremistima, šovinistima ili manje uračunljivim ljudima, poziv na fizički obračun, na napad, na ubijanje onih koji su označeni kao prijetnja. To je poziv na uništavanje drugih, označavanje tih ljudi kao egzistencijalne prijetnje i krivce za sve, političke, ekonomske i društvene probleme", kaže Todorović. Ističe kako je vidljivo da se govor mržnje koristi često kao "alat" kojim se krivica za društvene probleme prebacuje na etničke ili vjerske grupe, čime se dodatno produbljuju podjele i nesigurnost, u ovom slučaju za Bošnjake u Republici Srpskoj. Šta zakon kaže?Prema Izbornom zakonu BiH, govor mržnje tokom predizborne kampanje zabranjen je svim kandidatima, političkim strankama, koalicijama, nezavisnim listama i njihovim pristalicama, kao i osobama angažovanim u izbornoj administraciji. "Nije dozvoljeno koristiti se govorom mržnje, i/ili objaviti ili upotrijebiti slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati", navodi se u izmjenama Izbornog zakona koje je u julu 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Izmjenama se za korištenje govora mržnje predviđaju kazne do 30.000 maraka (15.000 evra). Krivični zakoni BiH, te oba entiteta i Brčko distrikta propisuju zatvorske kazne od tri mjeseca do tri godine za javno izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje. CIK ima ovlaštenja i da ukloni kandidata s liste ili poništi ovjeru političkog subjekta. U skladu sa tim izmjenama, tokom kampanje za lokalne izbore 2024. godine SNSD je kažnjen sa 5.000 maraka (oko 2.500 evra) zbog govora mržnje na predizbornoj tribini koji su koristili Milorad Dodik i funkcioner SNSD-a Ljubo Ninković. Ombudsmen BiH bez reakcije na Dodikov govorIako je govor predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Istočnom Sarajevu, izazvao osude dijela javnosti i medija, Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine nije reagovala. Iz te institucije nije odgovoreno na upit RSE o broju registrovanih slučajeva govora mržnje u proteklim godinama, iako Ombudsmen ima mandat da djeluje u slučajevima kršenja prava koja proizlaze iz diskriminacije i netolerancije. Njihov posljednji izvještaj o govoru mržnje datira iz 2021. godine, a u njemu se navodi da je u Bosni i Hercegovini "registrovan izrazito mali broj predmeta koji se odnose na govor mržnje", u prosjeku dva do tri godišnje, te da su gotovo svi otvoreni po službenoj dužnosti. Institucija tada priznaje da je stvarni broj slučajeva znatno veći, ali da ne postoji sistemsko praćenje niti adekvatan odgovor državnih institucija. Upozoreno je i da su mehanizmi za prevenciju i sankcionisanje govora mržnje slabo korišteni, te da nedostaje saradnja između tužilaštava, regulatornih tijela i civilnog sektora. Tri godine kasnije, u Izvještaju Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) za 2024. godinu, potvrđuje se da je govor mržnje u BiH i dalje široko rasprostranjen, prije svega u političkom diskursu i na internetu, te da nema zvaničnih podataka ni tijela nadležnog za njegovo stalno praćenje. ECRI navodi da govor mržnje u zemlji, uglavnom, potiče od pripadnika tri konstitutivna naroda i da je usmjeren protiv pripadnika drugih etničkih ili vjerskih grupa, ali i prema Romima, migrantima i LGBTI osobama. U izvještaju se podsjeća na slučaj četničkog skupa u Višegradu 2019. godine, kada su trojica učesnika 2022. pravosnažno osuđena zbog izazivanja nacionalne i rasne mržnje, kao i na nastavak negiranja genocida i ratnih zločina uprkos izmjenama Krivičnog zakona BiH koje to zabranjuju. ECRI je stoga preporučio obnovu međuvjerskog dijaloga i jačanje institucionalnih mehanizama za sankcionisanje govora mržnje, posebno u političkim kampanjama, uz proširenje mandata Centralne izborne komisije da prati i reaguje na takve pojave tokom cijelog izbornog procesa.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je proslijedilo sve prijave koje se tiču posljednjih izjava Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na stranačkom skupu u Istočnom Sarajevu, tamošnjem tužilaštvu na postupanje. Kako navode u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz državnog Tužilaštva, zaprimili su "više dopisa i prijava", te su ih sve poslali Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu. Iz tog tužilaštva, kažu za RSE da još ništa nije stiglo na njihovu adresu. Dodik je na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu 10. novembra izjavio da ovaj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Istakao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama koji nije završio svoj posao ovdje". Video sa govorom je prvobitno objavljen na Dodikovom Instagram profilu, ali je kasnije uklonjen. Dan kasnije, poslanici u Federaciji BiH su zatražili od nadležnih pravosudnih institucija da hitno ispitaju okolnosti Dodikovog nastupa, te da pokrenu odgovarajuće postupke "zbog širenja govora mržnje i poticanja netrpeljivosti". Između ostalih, Dodikov "sramni i primitivni" istup je osudila i Islamska zajednica u BiH, te pozvala državno Tužilaštvo i Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH da reaguju. Ranije je za RSE rečeno iz CIK-a da pokreću postupak protiv Dodika zbog njegovog govora. Prošlog maja, potpredsjednik Federacije BiH, Igor Stojanović, podnio je krivičnu prijavu protiv Dodika zbog govora mržnje, nakon njegovih izjava novinarima krajem aprila. Dodik je tada iznio tezu da je rješenje za BiH da se Bošnjaci "trebaju vratiti vjeri svojih predaka, pa će BiH biti većinski srpska".