Ministar za energiju, rudarstvo i industriju Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić i potpredsjednik američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Jesse Binnall razgovarali su 12. augusta u Sarajevu o završetku preostalih aktivnosti i zaključivanju ugovora kojim bi bila uređena realizacija projekta Južne interkonekcije. Južna interkonekcija trebala bi povezati gasni sistem Bosne i Hercegovine s Hrvatskom i LNG terminalom na ostrvu Krk, čime bi zemlja dobila novi pravac snabdijevanja prirodnim gasom i smanjila zavisnost od ruskog gasa. Nakon sastanka je saopšteno je da su sagovornici ocijenili da energetska sigurnost nema alternativu te da Bosna i Hercegovina i Federacija BiH ne smiju zavisiti od samo jednog pravca i jednog izvora snabdijevanja gasom. "Južna interkonekcija nije samo energetski nego i sigurnosni projekt. Ugovor mora zaštititi interese Federacije BiH i omogućiti stabilno snabdijevanje gasom iz alternativnog izvora po konkurentnijim cijenama za naše građane i privredu", rekao je Lakić. Projekat Južne interkonekcije posljednjih mjeseci ušao je u novu fazu nakon što je Savjet ministara Bosne i Hercegovine 30. jula usvojio Nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija. Sporazum su 28. aprila u Dubrovniku potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković tokom samita Inicijative tri mora. Planirani gasovod trebao bi povezati plinske sisteme dvije države pravcem Split-Zagvozd u Hrvatskoj i Posušje-Tomislavgrad-Šuica-Kupres-Bugojno-Novi Travnik/Travnik u Bosni i Hercegovini, uz više regionalnih krakova. Parlament Federacije BiH ranije je usvojio izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", kojima je omogućeno uključivanje američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy u realizaciju projekta. Kompanija je iskazala interes za finansiranje, izgradnju i upravljanje gasovodom, što su vlasti Federacije BiH ocijenile važnim za diversifikaciju izvora snabdijevanja i privlačenje stranih investicija. Evropska unija podržava izgradnju Južne interkonekcije, ali je izrazila zabrinutost zbog zakonskog rješenja kojim je američka kompanija AAFS određena za nosioca projekta bez otvorenog postupka izbora investitora. Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva prirodnim gasom jednim pravcem preko Srbije, a gas dolazi iz Rusije. Vlasti u BiH i međunarodni partneri godinama ističu da bi Južna interkonekcija povećala energetsku sigurnost zemlje otvaranjem pristupa alternativnim izvorima gasa preko Hrvatske i LNG terminala na Krku. Procjene vlasti Federacije BiH pokazuju da bi vrijednost projekta mogla iznositi između 405 i 810 miliona eura, zavisno od konačne trase, konfiguracije terena i tehničkih rješenja.

Plantaže kanabisa pronađene su 12. augusta na području Hercegovine, u akciji koju provode pripadnici Federalne uprave policije (FUP). Radi se o području Drežnice na kome su, po naredbi Kantonalnog suda u Mostaru, u toku su pretresi, pronalazak i dokumentovanje zasada, saopćio je FUP. Policijska akcija rezultat je višemjesečnih operativnih aktivnosti, tokom kojih je FUP došao do saznanja o postojanju više lokacija na kojima se nalaze plantaže s većim brojem stabljika cannabis sative.

Rudnik uglja Bukova Kosa, kod Prijedora na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, i dalje radi uprkos tome što je sud prije više od mjesec dana poništio koncesiju navodeći da je dodijeljena bez zvaničnog obrazloženja, ne uvažavajući načelo transparentnosti. Uprkos tome, Vlada Republike Srpske je ponovo dodijelila koncesiju za istraživanje uglja istoj kompaniji, "Drvo export" iz Teslića u centralnoj BiH, što je zvanično objavljeno 10. avgusta. Poništena i nanovo dodijeljena koncesija se tiče istražnih radova, koji su zvanično završeni prošle godine, dok je druga koncesija, za eksploataciju uglja, dodijeljena 2024. i traje do 2034. godine. Iz entitetske Vlade nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o tome da li poništavanje koncesije nešto konkretno mijenja na terenu. "Konkretna nezakonitost na kojoj se temelji ova presuda jeste da rješenje ne sadrži razloge iz kojih ih se može zaključiti kako su to ispunjeni zakonski kriterijumi za dodjelu koncesije", pojasnila je za RSE Dragana Stanković, banjalučka advokatica koja je zastupala grupu građana koji su tužili Vladu RS zbog dodjele koncesije. Ona je istakla da su rješenja o istraživanju, odnosno o eksploataciji, povezana i dio "jednog pravnog mozaika". Ipak, uprkos povezanosti koncesija za istraživanje i kopanje, na terenu nije bilo promjena. Miroslav Stakić, mještanin Bukove Kose koji je zajedno sa grupom mještana tužio Vladu RS, kaže da se na kopu nesmetano radi, te da šteti okolini i obližnjim kućama. Oko 50 kilometara dalje, u Bistrici, takođe na teritoriji Prijedora, "Drvo Export" je tri puta odlukama suda ostao bez ekološke dozvole za rudnik uglja – a Vlada RS im je četiri puta izdala dozvolu. Dok se u Bukovoj Kosi i dalje kopa, rudnik u Bistrici je zatvoren nakon samo dvije i po godine eksploatacije uglja. Mještani oba prijedorska sela od ranije upozoravaju na devastaciju koju su u njihovom kraju ostavile rudarske mašine. 'Od Vlade ne očekujem ništa'Presuda Vrhovnog suda RS je potvrda onoga o čemu već tri godine u javnosti govorimo, kaže za RSE Miroslav Stakić. Ipak, dodaje, ne vjeruje da će se mašine zaustaviti, "jer za te ljude zakon ne važi". "Od Vlade RS ne očekujem ništa, jer od samog početka Vlada RS i jedan krug ljudi u njoj pogoduje ovoj kompaniji, da li zbog svojih ličnih interesa ili zbog nekih hajde da kažemo ljudi koji su u široj organizacionoj šemi to ćemo tek dokazati", izjavio je Stakić. Podsjeća da vlasti RS ni u slučaju autoputa Banja Luka – Prijedor nisu ispoštovale sudsku presudu koja im je naložila da objave kompletan ugovor sa kineskim izvođačima, te su objavile dokument, ali bez finansijskih detalja. "Bez obzira koliko god mi dokazivali naša prava i koliko god mi dokazivali široj javnosti da smo u pravu i da je rudnik ilegalan, na terenu se stvari neće promijeniti. Oni će i dalje nastaviti da kopaju, ali to samo potvrđuje organizovanu šemu pljačke mineralnih resursa RS koje, kako rudari kažu, pripadaju svim građanima", rekao je on. Poručuje da neće odustati od pravne borbe, te da je sve prijavljivao republičkoj inspekciji. Stakić pojašnjava da je u potpunosti uništena jedna parcela u njegovom vlasništvu, veća od 10 hiljada kvadrata, jer je na njoj pokrenuto klizište. "U dvorišnoj zoni, dakle ispod kuće na njivi, uništeno je negdje oko 2.000 do 3.000 kvadrata", procijenio je on, dodavši da je prošle godine sa geometrom vršio proračun koliko prostora je uništeno. Dodao je i da mora prelaziti preko njive da bi došao do svoje kuće jer je prilaz blokiran. Iz Inspektorata RS je ranije odgovoreno za RSE da se ugalj kopa u okviru odobrenog eksploatacionog polja površine 46 hektara i u skladu sa projektom. Šta kažu u Vladi RS?Sporna koncesija je već istekla, jer je dodijeljena 2023. i trajala je do 2025. godine. Vlada je na sjednici krajem jula ponovo dodijelila koncesiju "Drvo Exportu", na identičan period. Iako iz entitetske Vlade nije odgovoreno na upit RSE po pitanju Bukove Kose, stav se vidi iz zvanične odluke o ponovnoj dodjeli koncesije, objavljenoj u Službenom glasniku RS: radi se o formalnim nedostacima. Tvrde da je investitor "u dobroj vjeri" ispunio sve obaveze definisane ugovorom, a da je propust zbog kojeg je ugovor poništen "tehničke prirode". Dodaju da se nezakonitosti ne mogu ukloniti objavljivanjem novog javnog poziva jer su radovi već završeni, te su donijeli rješenje koje se primjenjuje retroaktivno. Što se Bistrice tiče, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, nadležno za izdavanje ekoloških dozvola, u pisanom odgovoru za RSE navodi da je postupalo po uputama banjalučkog Okružnog suda, i donijelo novi akt u roku od 30 dana. "Ministarstvo je upotpunilo činjenično stanje, što podrazumijeva da je pribavljena potrebna dokumentacija i da je izvršena ocjena upotpunjenog činjeničnog stanja, a u skladu sa primjedbama i pravnim shvatanjem sudskog organa", navodi se u odgovoru. Dodaju da izdata ekološka dozvola nalaže mjere nakon što kop prestane sa radom, a da njih kontrolišu inspekcijski organi. Srđan Klječanin, u javnosti predstavljen kao de facto rukovodeća osoba u "Drvo Exportu" iako nije zvanično registrovan ni kao direktor ni kao vlasnik, nije odgovarao na pozive RSE. Osim što javno predstavlja "Drvo Export", Klječanin je i odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke čiji je lider Milorad Dodik, u Skupštini Grada Teslića. Preduzeće "Drvo Export" je primarno registrovano za djelovanje u oblasti šumarstva. Dok su trajala iskopavanja, u Bistrici su fotografisane mašine sa natpisom "Inkop Ćuprija", firme u vlasništvu Zvonka Veselinovića, biznismena iz Srbije koji je zbog organizovanog kriminala i korupcije na crnoj listi Sjedinjenih Država. Iz ove firme su u ranijem odgovoru za RSE odbacili sve tvrdnje o povezanosti sa kopanjem uglja u okolini Prijedora. Šta je sporno sa rudnicima?Kopanje uglja je prvo počelo u Bistrici, sredinom juna 2023. godine. Tada su, uprkos protestima mještana, prve mašine ušle na teren i počele da istražuju koliko uglja ima na lokaciji. U tom periodu je pokrenut i proces za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja, a ona je "Drvo Exportu" dodijeljena u septembru iste godine. U januaru 2024. su dobili ekološku dozvolu, a mjesec kasnije i upotrebnu dozvolu – iako se na lokaciji već uveliko kopalo. Ekološka dozvola je dobijena u januaru, a upotrebna dozvola za rudnik u februaru 2024. godine. Mjesecima prije toga su vršeni istražni radovi bez dozvola, zbog čega su mještani protestovali nekoliko puta. Rudarske mašine su se povukle u martu 2025. godine, ali kako su mještani ranije govorili za RSE, iza njih je ostala devastacija koja je samo djelimično sanirana. Bukova Kosa je nešto kasnije počela sa radom, sredinom 2024. godine. I tu je sve započelo bez svih dozvola, pa je Ministarstvo energetike i rudarstva RS dodijelilo koncesiju za kopanje uglja u oktobru iste godine. Prva ekološka dozvola je poništena pred Okružnim sudom u Banjaluci u decembru 2025. godine, ali je ubrzo izdata nova. Zbog njenog izdavanja, trenutno je aktivna tužba banjalučkog nevladinog Centra za životnu sredinu protiv resornog Ministarstva za prostorno uređenje, podnesena u martu. Građani i aktivisti su na centralnom trgu u Prijedoru održali nekoliko protesta zbog eksploatacije uglja na Bukovoj Kosi, upozoravajući da se radi o ozbiljnoj prijetnji životnoj sredini. Pitanje ovih rudnika je došlo i do specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Meri Lolor (Mary Lawlor), koja je tokom juna prošle godine rekla da je "zgrožena" targetiranjem osoba koje se u BiH bore za zdravu životnu sredinu.

Na području grada Konjica u Bosni i Hercegovini proglašeno je stanje prirodne nesreće usled šumskih požara, saopštio je u sredu Operativni centar Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). U tom kantonu takođe je od subote aktivan i požar na području opštine Neum. Zbog požara u oblastima Konjica i Neuma zatražena je međunarodna pomoć u gašenju iz vazduha. U oblasti Konjica situacija je alarmantna pošto se požar u blizini naselja Kanjina, Živašnica i Brđani širi u više pravaca, naveo je Operativni centar HNK-a. Nepristupačan teren i visoke temperature otežavaju gašenje, dok je tokom noći vatra uništila nekoliko napuštenih objekata. Operativni centar je naveo da su u akciju gašenja i sprečavanja širenja požara prema naseljenim mestima uključene sve raspoložive snage a da pored više vatrogasnih službi učestvuju i desetine meštana i lovaca. Na području opštine Neum požar se širio u dva kraka od kojih je jedan ka mestu Gornje Hrasno i dalje aktivan na nepristupačnom terenu, ali zasad ne ugrožava stambene objekte.. Krak koji se u utorak poslepodne pod naletima vetra opasno približio kućama u selu Međugorje lokalizovan je oko 18.30 uz učešće i dve posade aviona air tractor, naveo je Operativni centar HNK-a. Na neumskom području u utorak uveče zabeležen je i požar kod naselja Lastva, gde su gorjeli trava i nisko rastinje. Pored požara u Neumu i Konjicu, vatrogasci su u protekla 24 sata imali dvadesetak intervencija na manjim požarima u Mostaru, Čapljini, Stocu i Čitluku. Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH saopštili su u subotu da su se na osnovu odluke Predsedništva BiH u gašenje požara u Konjicu uključila i Brigada vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane. Usled ekstremnih temperatura širom Evrope su zabeleženi šumski požari.

Godinu i po nakon što je izručen iz Bosne i Hercegovine, ruski državljanin Aleksandar Bezrukavji pred sudom u Varšavi počeo je govoriti o svojoj ulozi u slučaju pošiljki sa zapaljivim napravama, koji poljsko tužiteljstvo povezuje s djelovanjem u korist ruske obavještajne službe. Među incidentima obuhvaćenim širom istragom je i požar koji je u julu 2024. godine izbio u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle u Njemačkoj, kada se pošiljka sa skrivenom zapaljivom napravom samozapalila neposredno prije utovara na avion za Veliku Britaniju. Prema optužnici, Bezrukavji je bio dio mreže osoba, a tereti se za pripremu testnih pošiljki prema Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Slučaj je ponovo privukao pažnju nakon što su njemačke vlasti početkom augusta 2026. pokrenule istragu o novom sigurnosnom incidentu na istom aerodromu, gdje je u blizini piste pronađen dron s eksplozivnom napravom. Dok se o novom incidentu iz Leipziga još ne znaju detalji, pred sudovima u Poljskoj, ali i u Litvaniji, vode se odvojeni postupci protiv osoba koje istražitelji povezuju s operacijama sabotaža provedenim u ljeto 2024. godine. Pet optuženih pred sudom u VaršaviPoljsko tužiteljstvo je početkom januara 2026. godine podiglo optužnicu protiv pet osoba, ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavja te ukrajinskih državljana Vjacheslava Čabanenka, Vladislava B., Vladislava D. i Serhija Y., zbog navodne uloge u operaciji povezanoj sa slanjem pošiljki sa zapaljivim napravama. Prema optužnici, koju je, u anonimiziranom obliku, Radio Slobodna Evropa (RSE) dobio od Suda u Varšavi, Bezrukavji je bio dio grupe, posebno zadužen za pripremu testnih pošiljki prema SAD-u i Kanadi. Ove pošiljke su trebale poslužiti za provjeru ruta, vremena transporta i funkcioniranja logističkog lanca. Do sada je održano pet ročišta u ovom predmetu, a Bezrukavji je za to vrijeme od izručenja iz BiH u pritvoru, koji mu je produžen do 11. novembra 2026. godine. Prema navodima tužiteljstva, zadaci su bili podijeljeni tako da pojedini članovi grupe nisu ni imali potpuni uvid u cijelu operaciju. Tužitelji tvrde da je jedan od optuženih u julu 2024. godine iz Litvanije organizirao slanje četiri pošiljke, od kojih su dvije bile namijenjene Velikoj Britaniji, a dvije Poljskoj. Pošiljke su sadržavale masažne jastuke, kozmetičke proizvode i seks igračke u koje su bili skriveni zapaljivi mehanizmi i zapaljive hemijske supstance. Jedna od pošiljki zapalila se 20. jula 2024. godine u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle u Njemačkoj, neposredno prije utovara na avion za Veliku Britaniju. Druga se zapalila dva dana kasnije u DHL-ovom skladištu u Birminghamu, dok je treća izazvala požar u kamionskoj prikolici u Poljskoj. Optuženima prijete kazne od višegodišnjeg zatvora do doživotne robije, ovisno o ulozi koja im se stavlja na teret u navodnoj operaciji. Zajednička istraga više europskih zemaljaPrema podacima Eurojusta, istraga koja je obuhvatila Njemačku, Litvaniju, Poljsku, Nizozemsku i Veliku Britaniju identificirala je ukupno 22 osumnjičene osobe u Litvaniji i Poljskoj za koje se sumnja da su djelovale u interesu ruske vojne obavještajne službe. Zajednička europska istraga pokazala je da su osumnjičeni regrutirani putem online platformi, da su zadaci bili podijeljeni između više osoba, te da su se isplate za obavljene zadatke često vršile u kriptovalutama. Europski istražitelji navode da su među osumnjičenima bili državljani Rusije, Ukrajine, Litvanije, Latvije i Estonije, a da su mnogi od njih bili u teškoj socijalnoj ili ekonomskoj situaciji. Kako je Bezrukavji završio u Bosni i Hercegovini?U novembru 2024. u gradiću Bosanska Krupa na sjeverozapadu BiH uhapšen je ruski državljanin s krivotvorenim dokumentima Španije. Bile su to prve vijesti u medijima o Aleksandru Bezrukavju. Prve informacije koje je podijelila lokalna policija upućivale su da bi mogao biti povezan s ruskim grupama koje su obučavale moldavske državljane za izazivanje nereda u BiH i Srbiji, s obzirom na to da se i o tim aktivnostima saznalo nešto ranije, ali to se kasnije pokazalo kao netačno. Bezrukavji je u BiH prvi put ušao u februaru 2024. godine, kako je kasnije rečeno, najvjerovatnije iz Turske. Potom je ilegalno prešao u Hrvatsku, a onda u nekoliko mjeseci obišao više zemalja Europske unije, vjerovatno s novim dokumentima, s kojima je kasnije i pronađen u Bosanskoj Krupi. Locirala ga je Obavještajna služba BiH 15. novembra u Bosanskoj Krupi, dan nakon što je ilegalno došao iz Hrvatske. Zajedno s lokalnom policijom uhapšen je u večernjim satima u privatnom smještaju koji je iznajmio. Kod njega je tada pronađen i nevažeći, istekao, ruski pasoš. Do izručenja u Poljsku, koja je bila raspisala INTERPOL-ovu potjernicu za njim, bio je u Državnom zatvoru u Istočnom Sarajevu. Tokom nekoliko održanih ročišta na Sudu BiH, krajem 2024. i početkom 2025., negirao je da ima ikakve veze s onim za šta ga sumnjiči Poljska. Dok se čekala odluka Suda i Ministarstva pravde BiH o slanju Rusa u Poljsku, i Rusija je zatražila da bude izručen u tu zemlju, tereteći ga za navodna krivična djela u vezi s nezakonitim posjedovanjem oružja, narkotika i sumnje da je počinio krađu. On se na ročištu izjasnio da želi biti izručen Rusiji po skraćenom postupku, ali to se nije dogodilo. Tokom ekstradicijskog postupka u BiH, u slučaj se uključila i Ambasada Rusije u BiH, a njegov odvjetnik je tvrdio da u slučaju da bude izručen u Poljsku neće imati pravično suđenje u toj zemlji. Poljska je po njega poslala avion kojim je 13. februara 2025. deportiran iz BiH u Poljsku. Detalji sa suđenja u Poljskoj i LitvanijiIako je poljska optužnica podignuta još početkom januara, tek je ovih sedmica Bezrukavji počeo iznositi svoju odbranu pred sudom u Varšavi. On negira da je znao za šta su trebale služiti pošiljke koje se spominju u optužnici. Tokom saslušanja govorio je i o komunikaciji s osobom iza Telegram naloga "VWarrior", koji se u optužnici više puta pojavljuje kao kanal preko kojeg su pojedini optuženi dobivali upute za izvršavanje zadataka povezanih s pošiljkama. Poljsko tužiteljstvo tvrdi da je mreža djelovala po unaprijed podijeljenim ulogama. Dok su jedni bili zaduženi za transport i skladištenje materijala, drugi su preuzimali, pakirali i slali pošiljke ili osiguravali logističku podršku. Prema optužnici, jedan od optuženih putovao je sredinom jula 2024. iz Varšave u litvanski Kaunas, gdje je iz vozila preuzeo vreće sa masažnim jastucima, kozmetičkim proizvodima i drugim predmetima. Tužitelji tvrde da su u masažnim jastucima bili skriveni termitni uređaji za izazivanje požara, dok su pakiranja kozmetike sadržavale mješavinu nitrometana, nitroceluloze i titanijum-oksida. Nakon toga pošiljke su transportirane u Vilnius gdje su aktivirane, prepakirane i poslane prema Poljskoj i Velikoj Britaniji. Prema optužnici, dvije pošiljke bile su namijenjene Varšavi, jedna Londonu, a jedna Birminghamu. Posljedice su uslijedile nekoliko dana kasnije. Jedna pošiljka zapalila se 20. jula 2024. godine u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle u Njemačkoj neposredno prije utovara na avion koji je trebao nastaviti let prema Velikoj Britaniji. Druga se zapalila u skladištu DHL-a u Birminghamu, dok je treća izazvala požar u kamionskoj prikolici u Poljskoj. Na odvojenom suđenju koje se vodi u Litvaniji, predstavnik DHL-a početkom augusta je izjavio da je avion u Leipzigu izbjegao požar tokom leta samo zato što je kasnio. Prema njegovom svjedočenju, zapaljivi uređaj aktivirao se svega nekoliko minuta nakon planiranog vremena polijetanja. U kontejneru koji je izgorio u Leipzigu nalazilo se čak 140 pošiljki, rekao je svjedok. Za razliku od ostalih optuženih, Bezrukavji se ne tereti za slanje pošiljki koje su se zapalile u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj. Tužiteljstvo tvrdi da je njegova uloga bila priprema naredne faze operacije koja je uključivala testne pošiljke prema Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Prema optužnici, nabavio je dva para cipela i šest majica kratkih rukava koje je predao jednom od optuženih ukrajinskih državljana uz nalog da ih pošalje na adrese u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Drugi optuženi je 1. augusta 2024., postupajući po nalogu Bezrukavja, kako navodi tužiteljstvo, poslao dva paketa kurirskim putem u SAD i Kanadu kako bi te poslane pošiljke testirale siguran kanal prijenosa odnosno period i rutu slanja pošiljki kurirske službe te vrijeme dostave na navedene adrese. Zaprimljene informacije dalje bi se koristile za slanje pošiljki sa eksplozivnim i zapaljivim materijalima avionskom poštom što je teroristički čin s namjerom da ugrozi veliki broj osoba, navodi su iz optužnice. Radio Slobodna Evropa pokušao je stupiti u kontakt s braniteljicom optuženog Rusa, ali nije bilo odgovora. Prema izvještajima sa suđenja, jedan od optuženih, ukrajinski državljanin Vjačeslav Čabanenko, tvrdio je da nije znao da predmeti koje je preuzimao i transportirao sadrže zapaljive naprave. Tokom saslušanja naveo je da je postupao prema uputama osoba s kojima je komunicirao putem Telegrama te da mu nije bilo poznato šta se nalazilo unutar paketa. Čabanenko je također tvrdio da ni Bezrukavji nije znao šta se nalazilo u predmetima koji su korišteni za slanje testnih pošiljki prema SAD-u i Kanadi, prenio je portal Novaja Gazeta. Poljsko tužiteljstvo odbacuje takve tvrdnje i navodi da su optuženi djelovali kao dio unaprijed organizirane mreže čiji je cilj bio izvođenje sabotažnih aktivnosti protiv logističke i zračne infrastrukture. Ponovno Leipzig, dvije godine kasnije?Dok traju suđenja u Litvaniji i Poljskoj za ranije slučajeve, aerodrom u Leipzigu opet je u centru pažnje nakon "dva vrlo ozbiljna incidenta", koja su privremeno obustavila i preusmjerila letove. Policijska uprava Leipziga saopćila je da je kasno 4. augusta u blizini aerodroma viđen "neidentificirani leteći objekt", što je dovelo do preusmjeravanja nekoliko aviona, uključujući putnički avion, na druge aerodrome. Dron koji je nosio "sumnjivi objekt" također je otkriven u blizini jedne od dvije glavne piste. Javno tužilaštvo Dresdena i Ured državne kriminalističke policije Saksonije, koji vode istragu, rekli su da je dron otkriven na pisti nosio "nepoznatu eksplozivnu napravu". Iako njemačke vlasti za sada nisu povezale najnoviji incident sa slučajem pošiljki iz 2024. godine, ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je da je Njemačka svakodnevna meta hibridnih napada iz inozemstva koji uključuju špijunažu, sabotaže i druge prikrivene operacije. Nakon događaja u Leipzigu, njemački mediji izvijestili su da vlada razmatra dodatno jačanje sistema za zaštitu od dronova. A slične mjere poduzele su i Poljska, Litvanija, Latvija i Estonija, posebno kad je riječ o energetskoj i drugoj kritičnoj infrastrukturi zbog straha od mogućih hibridnih operacija i sabotaža. Sigurnosne službe tih zemalja upozoravaju na mogućnost takozvanih "false flag" napada, u kojima bi se napadi dronovima mogli izvesti tako da odgovornost bude pripisana Ukrajini, objavio je Reuters u analizi nakon incidenta na aerodromu u Leipzigu.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini saopštila je 11. avgusta za Radio Slobodna Evropa (RSE) da "pomno prati" dešavanja koja mogu uticati na integritet izbornog procesa, uključujući navode o zloupotrebi javnih resursa, preuranjenoj kampanji i drugim nepravilnostima na koje je ukazao Transparency International BiH (TI BiH). Iz Misije navode da "uvažavaju zabrinutost organizacija civilnog društva" te podsjećaju da su, u saradnji sa TI BiH, učestvovali u jačanju kapaciteta institucija za borbu protiv korupcije u prepoznavanju i otklanjanju rizika po integritet izbora povezanih sa zloupotrebom javnih sredstava. Misija ističe da je ocjenjivanje pojedinačnih navoda o izbornim nepravilnostima odgovornost nadležnih institucija, prije svega Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), koja u okviru svog mandata nadzire primjenu izbornih pravila. "Jasne, dosljedne i transparentne odluke CIK-a, kao i efikasne i proporcionalne sankcije u slučajevima utvrđenih povreda propisa, veoma su važan preduslov za ravnopravno učešće političkih aktera u izborima, ali i povjerenje građana u izbore", naveli su iz OSCE-a za RSE. Upozoravaju da je to posebno važno zbog dugotrajnog nepovjerenja građana u integritet izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Iz OSCE-a podsjećaju da ranije preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) ostaju važan okvir za unapređenje izbornog zakonodavstva i njegove primjene u skladu sa međunarodnim standardima. Prema ocjeni OSCE-a, vraćanje povjerenja zahtijeva i šire mjere, uključujući stvaranje slobodnog i pluralističkog medijskog okruženja, suprotstavljanje dezinformacijama, sprečavanje pritiska na birače, suzbijanje zloupotrebe javnih sredstava i dosljednu primjenu izbornih pravila. Iz Misije navode da su snažna i nezavisna izborna administracija, pravosuđe, policija, civilno društvo i mediji od presudne važnosti za kredibilitet Opštih izbora 2026. godine. Odgovor OSCE-a uslijedio je nakon što je Transparency International BiH saopštio da je u prvom mjesecu monitoringa izbornog perioda evidentirao više od 1.200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa, te podnio 26 prijava zbog kršenja izbornog zakonodavstva. Ta organizacija tvrdi i da je CIK promijenio pristup u odnosu na ranije izborne cikluse i da sve rjeđe sankcioniše najčešće oblike izbornih zloupotreba. Iz CIK-a su prethodno za RSE odgovorili da svaki predmet razmatraju pojedinačno i odluke donose u skladu sa Izbornim zakonom BiH. "Centralna izborna komisija BiH je kolektivni organ i odluke donosi u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Kada su u pitanju eventualna kršenja Izbornog zakona BiH u izbornom periodu svakom predmetu se pristupa pojedinačno i o tome donosi relevantna odluka", naveli su iz Komisije. Dodali su da su podaci o svim prigovorima i žalbama javno dostupni na internet stranici CIK-a i da se ažuriraju jednom sedmično. Na pitanje da li je promijenjena praksa u odnosu na prethodne izborne cikluse, Komisija nije direktno odgovorila. Prema podacima CIK-a, od raspisivanja Opštih izbora do 7. avgusta izrečeno je 38 novčanih kazni od 1.500 do 4.000 evra zbog preuranjene kampanje, zloupotrebe djece, širenja dezinformacija i drugih povreda Izbornog zakona. Među kažnjenim političkim subjektima su SNSD, SDA, SDP BiH, HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, Narod i pravda, Demokratska fronta, Naša stranka i Pokret Sigurna Srpska. Najveća pojedinačna kazna, u iznosu od 8.000 maraka (oko 4.000 evra), izrečena je SNSD-u zbog objava o rekonstrukciji puta u banjalučkom naselju Dragočaj, dok je istoj stranci određena i kazna od 5.000 maraka (oko 2.500 evra) zbog promocije asfaltiranja puta u Piskavici, što je CIK okvalifikovao kao preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa. Građani BiH će na Opštim izborima 4. oktobra birati članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama. Zvanična izborna kampanja počinje 30 dana prije održavanja izbora, a do tada su zabranjene aktivnosti koje se smatraju preuranjenom kampanjom.

Predsjednik udruženja "ReStart Srpska" Stefan Blagić saslušan je u Policijskoj upravi Doboj u svojstvu svjedoka, po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Doboju, zbog bilborda postavljenih u okviru kampanje protiv izgradnje solarnih elektrana u naselju Podnovlje kod Doboja. Blagić je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da tokom saslušanja nije imao status osumnjičenog te da su ga istražioci ispitivali o motivima i sadržaju karikatura prikazanih na bilbordima. "Pitali su me da li sam crtao metu na čelo tim karikaturama i koji je motiv bio", rekao je Blagić. Dodao je da je tokom razgovora preuzeo odgovornost za postavljanje bilborda. "Rekao sam im da ne maltretiraju druge ljude i mještane Podnovlja i da sam ja odgovoran za to. Ako smatraju da postoji neko krivično djelo, neka terete mene", kazao je Blagić. On je rekao i da su posljednjih dana u policiju zbog prethodnih bilbodra pozivani pojedini stanovnici Podnovlja. Iz Okružnog javnog tužilaštva u Doboju nisu odmah odgovorili na upit RSE zbog čega je Blagić saslušan. Mještani Podnovlja i aktivisti udruženja "ReStart Srpska" postavili su u utorak 11. avgusta nove bilborde uz magistralni put kroz ovo naselje pored Doboja na sjeveru Bosne i Hercegovine, nastavljajući kampanju protiv izgradnje kompleksa solarnih elektrana na zemljištu čije vlasništvo mjesecima osporavaju. Bilbordi su postavljeni nekoliko sedmica nakon što je tokom noći uklonjen prethodni bilbord sa porukom "Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?", kojim su mještani ukazivali na nastavak radova uprkos sudskoj odluci o spornom zemljištu. "Nažalost, morali smo ponovo da dođemo ovdje zato što su kriminalci iz grada Doboja uništili ovaj bilbord koji se nalazio na privatnom zemljištu. Upali su tokom noći i uništili ga. Mi smo rekli da ćemo, koliko god puta oni budu uništavali bilborde, postavljati nove", rekao je Blagić na konferenciji za medije prije saslušanja. Dodao je da građani Podnovlja ne traže ništa drugo osim provođenja presude Vrhovnog suda Republike Srpske. U centru spora nalazi se oko 28,5 hektara zemljišta koje je Grad Doboj prodao banjalučkoj kompaniji "Etmax" za izgradnju više od stotinu solarnih elektrana. Mještani tvrde da je riječ o parcelama koje su nezakonito oduzete od Zemljoradničke zadruge Podnovlje i da nikada nisu smjele biti prenesene niti prodate bez utvrđivanja stvarnih vlasničkih prava. Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila ove godine uvažio tužbu Zemljoradničke zadruge "Podnovlje", poništio akt Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove kojim je zemljište bilo upisano na Grad Doboj i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Time je otvorena mogućnost da se u novom postupku ponovno razmotri upis i pravo raspolaganja spornim parcelama. Ipak, uprkos toj odluci, radovi na izgradnji solarnih elektrana nisu zaustavljeni, zbog čega mještani tvrde da je riječ o ignorisanju presude najviše sudske instance u Republici Srpskoj. Prethodno je i Pravobranilaštvo BiH formiralo predmet zbog sumnje da bi sporne parcele mogle imati status državne imovine BiH te da njima nije moglo biti raspolagano bez odluke nadležnih državnih institucija. U cijeli slučaj je uključeno i Tužilaštvo BiH koje istražuje potencijalnu uzurpaciju državnog zemljišta. Na novim bilbordima postavljena su pitanja o odgovornosti institucija koje su omogućile gradnju solarnih elektrana u neposrednoj blizini porodičnih kuća, vodovoda i osnovne škole u Podnovlju. Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH prethodno su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju "izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine". Aarhus centar iz Sarajeva u međuvremenu je tužio lokalne vlasti u Doboju zbog, kako navode, netransparentnosti cijelog projekta. Njihovi predstavnici upozoravaju da se projekti obnovljivih izvora energije ne mogu graditi bez jasnog zakonskog okvira, u naseljenim mjestima i na spornom zemljištu.

Grupa rudara Rudnika mrkog uglja u Zenici, koja je nekoliko dana provela u jami "Raspotočje" tražeći isplatu zaostalih plaća, odlučila je 11. augusta prekinuti prosvjed. Rudari, koji su osam dana proveli u jami rudnika u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, zahtjevali su pisane garancije i termine za isplatu plaća za protekla tri mjeseca. Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva Federacije BiH dan ranije je saopćilo da je osiguralo novac za plaće. Jedan od uvjeta za prekid prosvjeda bio je ostvarivanje prava na ovjeru zdravstvenih iskaznica, što im je privremeno omogućeno do 6. septembra. Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona očekuje da će do tada biti isplaćen dio potraživanja za tri rudnika od Koncerna Elektroprivreda BiH, koja premašuju 175 miliona maraka. Rudnici u entitetu Federacija BiH godinama posluju s višemilionskim gubicima. Elektroprivreda BiH je od 2009. do 2024. godine uložila više od 383 miliona eura u sedam svojih rudnika kako bi održala njihovu likvidnost. Rudnik Zenica je zbog niske produktivnosti u fazi potpunog zatvaranja, za što je potrebno donijeti poseban zakon i osigurati potrebna sredstva. Prema ranijim najavama, nakon zatvaranja rudnika, plan za zaposlene je da dio njih bude penzionisan, dio premješten na radna mjesta u obližnje rudnike, dok dio ostaje bez posla. Zbog neiplaćivanja plaća, rudari u Zenici su prošle godine štrajkovali glađu te protestovali ispred zgrade Vlade Federacije BiH u Sarajevu. Radnicima od 2010. godine nije uplaćivano ni zdravstveno niti penziono osiguranje. Vlada Federacije BiH i Elektroprivreda iz svojih budžeta isplaćuju neuplaćene doprinose rudarima koji steknu pravo na penziju. Ugalj se u RMU Zenica vadio od 1880. godine, do 7. marta 2024., kada je obustavljena proizvodnja u posljednjoj aktivnoj jami "Raspotočje". Od tada su rudari radili samo na poslovima inspekcije jama i izvlačenju vrijedne opreme.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo je na današnjoj sjednici agreman Ronaldu Johnsonu, kojeg je američki predsjednik Donald Trump nominirao za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Johnson je nominovan za ambasadora SAD u BiH, a njegova nominacija dostavljena je američkom Senatu 1. juna ove godine. Agreman predstavlja prethodnu saglasnost države prijema da određena osoba može biti imenovana za šefa diplomatske misije. Prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, država koja namjerava akreditirati šefa diplomatske misije mora prethodno dobiti agreman države u kojoj je njena diplomatska misija. Postupak potvrđivanja njegove nominacije nastavlja se u američkom Senatu. Ronald Johnson je penzionisani brigadni general američkog Marinskog korpusa. Tokom karijere obavljao je niz komandnih i dužnosti u oblasti nacionalne sigurnosti i međunarodne saradnje. Posljednji američki ambasador Michael Murphy je završio svoj mandat prošle godine, a od tada ambasadom rukovodi otpravnik poslova. Prvo je to bio Daniel Koski, a trenutno je John Ginkel. Ukoliko bude potvrđen, Johnson će postati 11. američki ambasador u BiH od 1995. godine i prvi američki ambasador u Bosni i Hercegovini koji ne dolazi iz redova karijernih diplomata američke vanjske službe već dolazi po principu političkog imenovanja.

Kada je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik 4. avgusta u Mrkonjić-Gradu, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, "vatreno" govorio na centralnoj manifestaciji obilježavanja 30 godina od hrvatske akcije "Oluja", malo ko je razmišljao o izbornim pravilima. Ipak, sagovornici Radija Slobodna Evropa, smatraju da bi taj, ali i Dodikovi slični nastupi morali biti "pod lupom" Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine zbog mogućeg kršenja izbornih pravila pred opšte izbore, zakazane za 4. oktobar. Razlog je, sa jedne strane govor kojim se postiže stranačka promocija kroz "homogenizaciju" biračkog tijela, a sa druge strane i "potencijalna zloupotreba javnih resursa", jer Dodik učestvuje na događajima koje organizuju ili finansiraju javne institucije. Pri tome, godina dana je prošla kako Dodik više ne obavlja niti jednu javnu funkciju, nakon što je smijenjen sa mjesta predsjednika entiteta Republika Srpska jer je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu, koju je otkupio, te šest godina zabrane političkog djelovanja. Transparency International u BiH za Radio Slobodna Evropa ističe kako se ime Milorada Dodika nalazi u nekoliko od njihovih 26 prijava za preuranjenu izbornu kampanju. U toj organizaciji navode i kako su evidentirali više od 1.200 slučajeva preuranjene kampanje i drugih kršenja izbornih pravila. Istovremeno tvrde i da CIK BiH ne kažnjava djela na način kako je to činjeno u ranijim izbornim ciklusima, da slučajeve posmatraju "dosta blaze". Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine do početka avgusta izrekla je 38 novčanih kazni zbog kršenja Izbornog zakona, najviše zbog preuranjene kampanje pred Opšte izbore zakazane za 4. oktobar. Dok u Transparencyju upozoravaju na javne tribine političkih stranaka, promociju infrastrukturnih projekata i nastupe političkih lidera na događajima koje organizuju institucije, iz CIK-a za Radio Slobodna Evropa odgovaraju da "svaki predmet razmatraju pojedinačno i u skladu sa zakonom". Dodik kao primjer različitih tumačenjaTrebalo bi detaljno analizirati Dodikov govor na obilježavanju Oluje, ali i svim drugim događajima, kako bi se utvrdilo da li ima kršenja izbornih pravila, ističe za RSE bivši član CIK-a Vehid Šehić. "Sve zavisi od toga šta govori. Zato je jako bitno analizirati govor, da vidimo da li se tu tačno mogu pronaći elementi nezakonite kampanje. Evo, i sada je on govorio sve što iskoristi da bi napravio homogenizaciju svog biračkog tijela. I sve radi na etničkom principu koji je prisutan. Kada bismo analizirali govore, evo sada i oko Oluje ili nekih drugih stvari, vidjećete da se to zloupotrebljava i za predstojeće izbore, da se podižu nacionalne tenzije. Znate, onda su ljudi tu jako osjetljivi, naročito u Bosni i Hercegovini", naveo je Šehić. Ožegović ističe da se "slabosti" u odlučivanju CIK-a vidi i kroz druge nastupe Dodika. Iako više ne obavlja nijednu javnu funkciju, Milorad Dodik je posljednjih mjeseci zajedno sa premijerom RS Savom Minićem, ministrima i drugim funkcionerima prisutan na brojnim javnim događajima, otvaranjima projekata i infrastrukturnim radovima. "Imali smo nekoliko primjera gdje on hoda zajedno sa premijerom ili drugim rukovodiocima institucija koji mu daju prostor za političke govore u ovom periodu, gdje on u ime Vlade daje obećanja, uradiće se ovo ili ono", kaže Ožegović. Prema njegovim riječima, jedan od takvih slučajeva bio je i nastup na Sokocu, gdje je Dodik govorio o budućim projektima i investicijama. "CIK je ocijenio da tu nema prekršaja jer nije bilo direktnog poziva da se glasa za određenu političku stranku niti je utvrđeno da su projekti predstavljeni kao stranačka zasluga", navodi Ožegović. Za Transparency je upravo takvo obrazloženje dokaz da se izborna pravila danas tumače drugačije nego ranije. Prema riječima Ožegovića, među sličnim primjerima su i javne tribine Stranke demokratske akcije, lidera Bakira Izetbegovića u Travniku, veliki bilbord Pokreta Sigurna Srpska čiji je predsjednik Draško Stanivuković u Banjaluci, kao i skupovi koje je Dodikov SNSD organizovao po banjalučkim naseljima. "Stranka demokratske akcije organizovala je najmanje devet javnih tribina. Pokret Sigurna Srpska imao je veliki bilbord kojim poziva građane da mu se pridruže. SNSD je organizovao druženja po naseljima sa besplatnim sadržajima za građane. Ranije su takve stvari sankcionisane. Danas nisu", tvrdi Ožegović. On smatra da CIK danas mnogo uže tumači pojam preuranjene kampanje. "Sada se praktično smatra da nema prekršaja ukoliko građani nisu direktno pozvani da glasaju za određeni politički subjekt", kaže Ožegović. Transparency International BiH navodi da je tokom prvog mjeseca monitoringa evidentirao više od 1.200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa za potrebe kampanje. Više od 70 odsto tih slučajeva odnosi se na intenziviranje javnih radova u izbornoj godini. Prema podacima te organizacije, u posljednjih mjesec dana otvorena su 173 infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti oko 450 miliona maraka (oko 230 miliona evra), dok je vrijednost radova koji su zvanično otvoreni u tom periodu procijenjena na oko 120 miliona maraka (65 miliona evra). Transparency je evidentirao i 108 slučajeva jednokratnih budžetskih davanja građanima ukupne vrijednosti veće od 45 miliona maraka (oko 23 miliona evra), kao i 33 slučaja nenovčanih davanja različitim kategorijama stanovništva. Šta kažu u CIK-u?Iz Centralne izborne komisije BiH za Radio Slobodna Evropa navode da svaki predmet razmatraju pojedinačno. "Centralna izborna komisija BiH je kolektivni organ i odluke donosi u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Kada su u pitanju eventualna kršenja Izbornog zakona BiH u izbornom periodu svakom predmetu se pristupa pojedinačno i o tome donosi relevantna odluka", naveli su iz CIK-a. Dodaju da je pregled svih prigovora i žalbi javno dostupan na internet stranici Komisije i da se podaci ažuriraju jednom sedmično. Na pitanje da li je došlo do promjene prakse u odnosu na prethodne izborne cikluse, Komisija nije direktno odgovorila. Od raspisivanja Opštih izbora do 7. avgusta izrečeno je 38 novčanih kazni zbog preuranjene kampanje, zloupotrebe djece, širenja dezinformacija i drugih povreda Izbornog zakona. Među kažnjenima su SNSD, SDA, SDP BiH, HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, Narod i pravda, Demokratska fronta, Naša stranka, Pokret Sigurna Srpska i drugi politički subjekti. Najveća pojedinačna kazna od 8.000 maraka (oko 4.090 evra) izrečena je SNSD-u zbog objava o rekonstrukciji puta u banjalučkom naselju Dragočaj, dok je istoj stranci izrečena i kazna od 5.000 maraka (oko 2.560 evra) zbog promocije asfaltiranja puta u Piskavici, što je CIK okvalifikovao kao preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa. Kažnjeni su i SDA zbog objava Bakira Izetbegovića na društvenim mrežama, SDP BiH zbog predstavljanja programa i izbornih planova, SDS zbog medijskih istupa stranačkih funkcionera, kao i više manjih stranaka i kandidata. Prava slika rada CIK-a moguća tek nakon izboraVehid Šehić, bivši član CIK-a BIH, te predsjednik i Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", smatra da se rasprava o tome da li je CIK promijenio praksu ne može voditi samo na osnovu broja podnesenih prijava. Mnogo je važnije, kaže, kakvi su dokazi dostavljeni uz prijave i da li oni nesumnjivo ukazuju na kršenje Izbornog zakona. "Sigurno da treba prijavljivati. Ali meni je daleko bitniji kvalitet svih prijava nego kvantitet. Treba jasno precizirati i dostaviti dokaze i činjenice da bi se olakšalo Izbornoj komisiji da donese pravilnu odluku na osnovu utvrđenih činjenica, kako se to kaže, na nesumnjiv način, da ukazuje na povrede konkretnog Izbornog zakona", kaže Šehić za Radio Slobodna Evropa. Dodaje da će se tek nakon završetka izbornog procesa moći vidjeti da li su slični slučajevi tretirani na isti način. "Koalicija 'Pod lupom' će pokušati da utvrdi kakva je praksa kod kažnjavanja političkih subjekata za ista ili slična kršenja, da li ima nekih odstupanja, jer se mora voditi računa da se uvijek cijeni društvena opasnost i da te kazne moraju biti adekvatne i ujednačene", navodi Šehić. Prema njegovim riječima, posebno bi problematično bilo ukoliko postoje slučajevi u kojima su prijave bile potkrijepljene dokazima, a ipak nisu rezultirale postupkom ili sankcijom. Govoreći o javnim radovima i infrastrukturnim projektima koji se intenziviraju u izbornim godinama, Šehić upozorava da se mora praviti razlika između zakonitog trošenja budžetskog novca i njegove političke zloupotrebe. "Uočilo se unazad, kroz mnoge izborne cikluse, da su drugačiji budžeti predviđeni i usvojeni kada je izborna godina u odnosu na neizbornu godinu. To se posebno odnosi na infrastrukturne projekte u okviru jedinica lokalne samouprave, jer je to najvidljivije. Biće asfaltiran put, sređen dio vodovoda ili neki drugi infrastrukturni projekat", kaže Šehić. Ipak, upozorava da samo postojanje takvih projekata ne predstavlja automatski kršenje zakona. "Kada je on to predvidio u budžetu, ne možemo reći da je to nenamjensko trošenje javnih sredstava", navodi on, dodajući kako problem nastaje kada se javni resursi koriste za stranačku promociju. Građani BiH će na Opštim izborima 4. oktobra birati članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama. Zvanična izborna kampanja počinje 30 dana prije održavanja izbora, a do tada su zabranjene aktivnosti koje se smatraju preuranjenom kampanjom.

Tri godine nakon ubistva Nizame Hećimović u Bosni i Hercegovini je, prema podacima nevladinih organizacija i medijskih izvještaja, ubijeno 20 žena. U osam slučajeva počinioci su izvršili samoubistvo, dok su ostali osuđeni na zatvorske kazne u rasponu od 11 do 45 godina. Zid femicida u Bosni i Hercegovini predstavlja pokušaj da se na jednom mjestu dokumentuju slučajevi ubistava žena u Bosni i Hercegovini nakon ubistva Nizame Hećimović. Ako smatrate da neki slučaj nedostaje ili da je potrebno ispraviti ili dopuniti podatke, kontaktirajte nas na cilicu@rferl.org.

Legenda bosanskohercegovačkog alpinizma Muhamed Gafić, čovjek koji je 1979. godine sa jugoslovenskom ekspedicijom savladao direktno cijeli zloglasni Zapadni greben Mount Everesta, ispenjao neke od najtežih vrhova i stijena, govori o presudnoj odluci o odustajanju. Gafić poručuje i da se nesreće moraju analizirati kako bi se sačuvale buduće generacije planinara i alpinista. Cijeli podcast o alpinizmu, sigurnosti i bosanskohercegovačkom planinarenju slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Nekoliko sedmica nakon što je Hrvatski sabor podržao izmjene Izbornog zakona BiH radi "legitimnog predstavljanja" Hrvata, sa skupa u Sarajevu poručeno je da se pitanje ravnopravnosti naroda ne može svesti samo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već da treba analizirati stvarnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda i Ostalih u državnim institucijama. To je jedna od poruka konferencije "Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine", održane u petak, 7. avgusta u Sarajevu. Skup je organizovan nekoliko sedmica nakon što je Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, kojom je podržao izmjene izbornog sistema radi osiguravanja, kako je navedeno, legitimnog političkog predstavljanja Hrvata. Među modelima koje podržava rezolucija navedeno je i formiranje posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jedan od organizatora, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da rezolucija Hrvatskog sabora nije direktan razlog za organizovanje konferencije, ali da jeste bila jedan od povoda za otvaranje rasprave. "Rezolucija usvojena u Hrvatskom saboru bila je okidač da se vratimo u stvarno stanje, brojke, a prije svega termine koje neki u BiH zloupotrebljavaju", rekao je Konaković. Prema njegovim riječima, pitanja konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja često se koriste za podizanje političkih tenzija, naročito u predizbornim periodima. Tvrdnje o većem učešću HrvataGovoreći o zastupljenosti u institucijama BiH, Konaković je naveo da se u 36 državnih institucija rukovodeće funkcije raspoređuju tako da predstavnici sva tri konstitutivna naroda imaju po 12 pozicija. "Pitam zašto? Nigdje nije propisano. Zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 rukovodećih pozicija kada Ustav BiH kaže da će se u toj vrsti pozicioniranja voditi računa o procentualnoj zastupljenosti?", rekao je Konaković. Prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić ocijenio je da proporcionalna zastupljenost nije politički zahtjev, već ustavna obaveza. Pozivajući se na podatke predstavljene na konferenciji, Zvizdić je ustvrdio da je udio Bošnjaka zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine više od deset procentnih poena manji od njihovog udjela prema posljednjem popisu stanovništva, te da su posebno nedovoljno zastupljeni na rukovodećim funkcijama. Istovremeno je otvorio pitanje položaja Bošnjaka u Republici Srpskoj, navodeći da se ravnopravnost konstitutivnih naroda ne može posmatrati samo kroz jednu političku temu ili jedan nivo vlasti. Učesnica i zastupnica Hrvatskog saboraMeđu učesnicima konferencije bila je i Dalija Orešković, jedina zastupnica u Hrvatskom saboru koja je glasala protiv rezolucije o političkom položaju Hrvata u BiH. Obrazlažući svoj stav, Orešković je rekla da ne smatra primjerenim da parlament jedne države političkim porukama utiče na izborni sistem druge države. "Smatrala sam da takav način slanja političkih poruka jednog parlamenta prema izbornom sustavu druge države nije primjeren", kazala je. Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović rekao je da bi analize predstavljene na konferenciji trebalo da pokažu u kojoj mjeri konstitutivni narodi učestvuju u radu institucija BiH, ali i kakve posljedice neravnomjerna zastupljenost može imati na funkcionisanje države. Prema navodima organizatora, na konferenciji su predstavljene analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, raspodjele rukovodećih funkcija i kadrovske strukture, kao i pitanja provođenja odluka Ustavnog suda BiH i profesionalnih standarda u javnoj upravi. Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva godinama je jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. HDZ BiH i vlasti Hrvatske tvrde da Hrvati nisu u mogućnosti da biraju svoje legitimne političke predstavnike, dok bošnjačke stranke odbacuju prijedloge za dodatno etničko definisanje izbornog sistema. Dosadašnji pregovori, uključujući i one održane 2022. godine u Neumu uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, završeni su bez dogovora. Šta kažu zvanični podaci?Ne postoje objedinjeni zvanični podaci o tome kakva je nacionalna struktura institucija Bosne i Hercegovine, mimo onih koje se biraju na izborima. Tražeći podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u institucijama BiH, poslanik u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović uputio je krajem juna poslaničko pitanje na 75 adresa državnih institucija. Od institucija koje su dostavile odgovore proizlazi da među 958 evidentiranih zaposlenih u 15 institucija Bošnjaci čine 44,4 posto, Srbi 30,3 posto, Hrvati 17,8 posto, a Ostali 5,7 posto. Zakonom o upravi BiH propisano je da se odgovarajuća nacionalna zastupljenost zaposlenih osigurava u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. Budući da je posljednji službeni popis stanovništva u BiH proveden 2013. godine, u javnim raspravama i analizama nacionalne zastupljenosti najčešće se kao referentni koriste udjeli iz tog popisa: 50,11 posto Bošnjaka, 30,78 posto Srba, 15,43 posto Hrvata i 3,68 posto Ostalih.

Tri poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine zatražili su 7. maja od vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH Louisa J. Crishocka i Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC) zatraženo je pokretanje procesa kojim bi Memorijalni centar Srebrenica-Potočari dobio poseban pravni i administrativni status. Inicijativu su uputili državni zastupnici Denis Zvizdić, Saša Magazinović i Predrag Kojović, navodeći da su nedavna saslušanja zaposlenih i saradnika Memorijalnog centra pokazala da postojeći institucionalni okvir ne pruža dovoljne garancije za njegov nezavisan i nesmetan rad. Zahtjev dolazi nakon što je krajem jula policija Republike Srpske pozvala na saslušanje 26 sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Srebrenica po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. Prema navodima direktora Memorijalnog centra Emira Suljagića, od njih su zatražene izjave o angažmanu u Centru u okviru predistražnih radnji pokrenutih nakon prijave o navodnim nepravilnostima u radu te institucije. Suljagić je tada naveo da su pozivi uslijedili dan nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida, dok je Upravni odbor Memorijalnog centra početkom augusta saopštio da pruža punu podršku sadašnjim i bivšim zaposlenicima obuhvaćenim istragom. Iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da je formiran predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Memorijalnog centra tokom 2022. godine. Šta stoji u prijedlogu?Zvizdić, Magazinović i Kojović navode da Memorijalni centar predstavlja mjesto međunarodno potvrđene istine o genocidu u Srebrenici i da njegov značaj prevazilazi granice Bosne i Hercegovine. Prema njihovom prijedlogu, poseban status omogućio bi trajnu institucionalnu autonomiju Memorijalnog centra, dodatne sigurnosne garancije za zaposlene, istraživače, svjedoke i posjetioce, međunarodne mehanizme zaštite memorijalnog kompleksa te dugoročnu zaštitu arhivske građe i dokumentacije. Naveli su i da takvo rješenje ne bi predstavljalo zadiranje u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, nego garanciju da rad Memorijalnog centra neće zavisiti od političkih okolnosti ili institucionalnih pritisaka. I grupa američkih senatora i zastupnika, demokrata i republikanaca, zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske koje su ukinute u oktobru 2025. godine. Njihova inicijativa uslijedila je nakon što su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska pokrenule saslušanja sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Potočari koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida. Američki senatori su 6. avgusta izdali izjavu u kojoj su izrazili "duboku zabrinutost" nakon što je dvadeset šest sadašnjih i bivših članova osoblja i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijsko ispitivanje od strane Policijske uprave Zvornik. Memorijalni centar Srebrenica-Potočari posljednjih godina upozorava na rast negiranja genocida. U izvještaju predstavljenom 30. jula navedeno je da je broj zabilježenih slučajeva negiranja genocida porastao za više od 50 posto u odnosu na prethodni izvještajni period. Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar čuva sjećanje na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, zločina koji su međunarodni i domaći sudovi okvalifikovali kao genocid.