Iako povlačenje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nije zvanično potvrđeno, informacije o toj mogućnosti, koje su se pojavile u javnosti, ponovo su otvorile pitanje ispunjavanja uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i njegove buduće uloge. Pozivajući se na diplomatske izvore, dio bh. medija pisao je proteklih dana da bi mandat Christiana Schmidta mogao biti okončan nakon oktobarskih Općih izbora u BiH. Tu mogućnost komentirao je i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ističući očekivanje da novi šef OHR-a bude osoba koja će "razumjeti situaciju u BiH". Istovremeno, bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bi Schmidt trebao biti posljednji na toj funkciji. "Smatram da bi on zapravo trebao biti posljednji visoki predstavnik, jer će se morati zaustaviti ovakav vječni protektorat nad BiH", kazao je Petritsch, ističući da nema saznanja o Schmidtovom odlasku. Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome bliži li se kraj Schmidtovom mandatu i jesu li poznata imena mogućih kandidata za njegovog nasljednika. Koja je uloga visokog predstavnika u BiHChristian Schmidt obnaša dužnost visokog predstavnika od 2021. godine. Na toj poziciji naslijedio je Valentina Inzka, austrijskog diplomatu koji je imenovan 2009. godine, nakon što je zvanično započet proces zatvaranja OHR-a, koji do danas nije završen. Političari iz Republike Srpske duže vrijeme zagovaraju zatvaranje OHR-a, dok oni iz Federacije BiH upozoravaju da bi takav potez mogao dodatno destabilizirati zemlju. Dok smatra da zatvaranje OHR-a trenutno nije opcija, Konaković nije konkretno odgovorio na novinarsko pitanje da li ima informaciju o Schmidtovom odlasku iz BiH, nego je ustvrdio da će "sigurno otići jednog dana". "Do zatvaranja OHR-a neće i ne može doći. Imamo informacije da će, i ako Schmidt bude odlazio, doći oni koji razumiju situaciju u BiH", kazao je novinarima u Sarajevu 6. aprila. Međunarodna zajednica planirala je još prije 20-ak godina zatvaranje OHR-a, ali do toga nije došlo zbog političkih nesuglasica i izostanka konsenzusa međunarodnih aktera. Za ukidanje je 2008. godine postavljeno pet uvjeta i dva cilja (O ispunjenosti ovih uvjeta odlučuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, međunarodno tijelo koje nadgleda provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a čije ključne članice uključuju Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku, Italiju i Japan. Program "5+2" obavezuju vlasti BiH da riješi pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uvjetima je, također, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od Vijeća za provedbu mira (PIC). Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizirani.), koja moraju ispuniti bosanskohercegovačke vlasti. Schmidt kao posljednji visoki predstavnik?O Schmidtovom odlasku spekulirano je u javnosti i proteklih godina. O tome se posljednji put oglasio u decembru prošle godine, kada je kazao da do toga "za sada neće doći". Upravni odbor PIC-a u zaključio je krajem prošle godine da ovlasti visokog predstavnika ostaju na snazi, uz upozorenje da je dugoročno neodrživo da svakodnevno donosi odluke u BiH. Schmidt je tada, također, kazao da u širokim diplomatskim krugovima postoji suglasnost da "treba zadržati sve opcije otvorenima", govoreći o zatvaranju OHR-a, reduciranju ili ukidanju Bonnskih ovlasti danih OHR-u da nameće zakone ili smjenjuje dužnosnike u BiH. Petritsch, austrijski diplomata koji je dužnost visokog predstavnika u BiH obnašao od 1999. do 2002., kaže da po pitanju funkcioniranja vlasti, posebno na državnoj razini, još postoji mnogo prostora za poboljšanje, ali da to ne može riješiti OHR. "Moramo vidjeti da se sve što je gospodin Schmidt učinio u najboljim namjerama pokazalo teškim za provesti. To je doista bilo lakše u ranim fazama OHR-a", rekao je. On je stava da je potrebno u prvom redu sazvati komisiju bh, stručnjaka kako bi se procijenilo, i što je OHR postigao, i što još nedostaje za suverenu BiH. "Drugo, integrirati ove 'nedostajuće dijelove' u proces pristupanja u EU", kazao je. Funkcija visokog predstavnika u BiH, sa statusom diplomatske misije, uspostavljena je 1995., potpisvanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Djeluje kao međunarodni predstavnik zadužen za koordinaciju i praćenje provođenja civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma. Također, raspolaže i tzv. bonskim ovlastima, koje mu omogućavaju da nameće odluke i smjenjuje izabrane ili imenovane zvaničnike. Petritsch se prisjetio da je njegov posljednji zadatak kao visokog predstavnika bila strategija iz 2002. za racionalizaciju međunarodne prisutnosti. To je uključivalo zatvaranje OHR-a do 2006. godine, a Vijeće za provedbu mira jednoglasno je usvojilo tu strategiju. "Tokom mog mandata, i dok su povratak i obnova infrastrukture bili u punom jeku, uspjeli smo uspostaviti osnovne elemente za funkcionalnu državu, uključujući pravosudni sistem na državnoj razini". Njegov nasljednik na poziciji visokog predstavnika Paddy Ashdown poduzeo je, kako kaže, važan korak ujedinjavanjem Oružanih snaga i njihovim stavljanjem pod kontrolu na državnoj razini. Petritsch je stava da je, nakon desetak godina snažnog angažmana SAD-a i Evrope, postignut znatan uspjeh, a kao ključno postignuće međunarodnog angažmana ističe činjenicu da "nije bilo rata u BiH u posljednjih 30 godina". "Fokus na BiH izblijedio je, a tokom mandata Valentina Inzka OHR je u osnovi bio zaboravljen od EU. Schmidt je pokušao ponovno oživjeti OHR i imao je određeni uspjeh, ali vrhunac poslijeratne obnove i ere izgradnje države odavno su prošli", naveo je. Rješenje vidi u procesu pristupanja EU, specifičnom za BiH. "Morate premjestiti sva dugo odgađana pitanja, uključujući 'pet plus dva' koja bi stručna komisija morala identificirati, u portfelj pregovora o pristupanju EU", rekao je. Status kandidata za EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu otvoreni u martu 2024. godine. Iako je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Evropskom unijom, njihovo formalno pokretanje i dalje ovisi o imenovanju glavnog pregovarača te usvajanju ključnih reformskih zakona, među kojima su zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i o sudovima. Svih sedam dosadašnjih visokih predstavnika u BiH bili su evropski diplomati, dok su prvi zamjenici redovno dolazili iz Sjedinjenih Američkih Država. Kao Schmidtova moguća nasljednica, u medijskim izvještajima u BiH proteklih dana spominjala se Karen Pierce, britanska izaslanica za Zapadni Balkan i bivša ambasadorice u Sjedinjenim Američkim Državama. Govoreći o potencijalnim Schmidtovim nasljednicima, Petritsch je kazao da se postavlja pitanje što bi novi visoki predstavnik mogao postići što prethodni nisu. Dodao je da je skeptičan i prema bilo kakvom nasljedniku i prema produžeenju mandata OHR-a. "Želite se pridružiti Europskoj uniji, a ne Ujedinjenom Kraljevstvu, ili ne želite postati zauvijek država OHR-a. Nakon više od 30 godina, sve se promijenilo u svijetu, u Evropi, u transatlantskim odnosima. Ali mi i dalje primjenjujemo istu Dejtonsku formulu iz 1995. To neće funkcionirati", zaključio je. Bassuener: Britanija kao ključni faktorDok su političari iz RS osporavali Schmidtu legitimitet i protivili se njegovim odlukama, iz Federacije BiH su od njega u proteklim godinama zahtjevali intervencije i nametanje rješenja za raspodjelu državne imovine, o čemu vlast decenijama ne može postići dogovor. Slični zahtjevi upućivani su i za rješavanje financiranja sedam institucija kulture od državnog značaja, kao i stabilizaciju financiranja javnog radio-televizijskog servisa (BHRT) koje godinama opterećuju politički sporovi i izostanak sistemskog rješenja. Kurt Bassuener, iz Savjeta za demokratizaciju politike iz Berlina, ocjenjuje za RSE da Schmidt kada je preuzeo posao "nije u potpunosti shvatio u šta se upušta", te da je njegova krivulja učenja bila "bolna za njega i BiH u cjelini". Ipak, ističe da se radi o veoma teškom poslu - koji je postao znatno teži otkako ga je Schmidt preuzeo. Prema njemu, Bonske ovlasti moraju ostati na snazi, da bi OHR mogao ostati provedbeni instrument Dejtonskog sporazuma. Dodaje kako je sada Washington protiv njihovog korištenja, te bi u budućnosti ključni član PIC-a mogla biti Velika Britanija. "Britanija je dosljedno podržavala aktivnog visokog predstavnika, uključujući i podršku Schmidtovim akcijama tokom njegovog mandata", naglasio je on. Bassuener smatra da bi Pierce bila dobra opcija za novu visoku predstavnicu u BiH. "Odavno je vrijeme za snažnu visoku predstavnicu, s obzirom na očiglednu trajnost patrijarhalizma u stvarnoj arhitekturi moći u BiH i regiji", ocjenjuje on. Također, prema njemu, važno je i da potencijalni novi kandidat ima jasnu strategiju, integrisanu sa EU, za demokratski napredak zemlje. "Izbor Schmidtovog nasljednika, ako bude uskoro izabran, morat će odražavati odlučnost demokratija, onoga što mi u DPC-u nazivamo 'Evropa+'. U ovom kontekstu, članice EU, Velika Britanija, Kanada i Japan, svi u Upravnom odboru PIC-a treba da prekinu s dvije decenije neuspjeha i usvoje strategiju za BiH i region, koja prihvata OHR kao oruđe za provođenje mira", rekao je Bassuener. Obzirom na spoljnopolitički zaokret Vašingtona, naglašava Bassuener, ove zemlje bi morale, među ostalim, da preuzmu na sebe financiranje Ureda te popunjavanje EUFOR-a do adekvatnih kapaciteta. Upite u vezi sa spekulacijama o Schmidtovom mogućem povlačenju RSE je uputio i Evropskoj komisiji i State Departmentu. Budžet OHR-a odobrava Vijeće za provedbu mira (PIC), a najveći dio financirala je proteklih godina Evropska unija, dok su značajan udio imale Sjedinjene Američke Države, Japan i druge zemlje. Od dolaska nove američke administracije, nakon što je Donald Trump preuzeo predsjednički mandat u januaru 2025. godine, iz Sjedninjenih Država sve češće stižu poruke da domaći politički akteri preuzmu veću odgovornost za procese u BiH. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kaja Kalas, izjavila je prošle godine u Sarajevu da je došlo vrijeme da se međunarodna supervizija u BiH gasi, ali tek kada zemlja bude imala odgovarajuće kapacitete za samostalno donošenje odluka. Suradnja na tekstu: Goran Katić

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu saopštila je da je u Bosnu i Hercegovinu stigao posebni izaslanik Ministarstva energetike SAD-a Joshua Volz, koji će s bh. zvaničnicima razgovarati o proširenju energetske saradnje između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine. "Otpravnik poslova John Ginkel poželio je dobrodošlicu posebnom izaslaniku Ministarstva energetike Joshuai Volzu u Bosnu i Hercegovinu, gdje će se susresti s nizom bh. zvaničnika kako bi razgovarali o proširenju energetske saradnje između SAD-a i BiH", objavila je Ambasada SAD-a u Sarajevu na društvenoj mreži X. U okviru tih aktivnosti, otpravnik poslova SAD-a John Ginkel sastao se i s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem, s kojim je razgovarao o projektu gasovoda Južna interkonekcija, kao i o širim mogućnostima saradnje u okviru zajedničkih ekonomskih prioriteta Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine. "Jačanje energetske sigurnosti BiH i proširenje ekonomskih veza između naših dviju zemalja ostaju centralni ciljevi Sjedinjenih Država", navedeno je u objavi Ambasade, uz poruku da SAD cijene kontinuirani dijalog s partnerima u BiH i očekuju daljnji napredak u ovim oblastima. Posjeta američkog energetskog izaslanika dolazi uoči odluka o projektu Južna interkonekcija u entitetu Federacija BiH. Za srijedu je zakazana vanredna sjednica Predstavničnog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na kojoj bi se trebala razmatrati jedna tačka dnevnog reda – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH trebao bi 15. aprila održati sjednicu s istom tačkom dnevnog reda. Vlada Federacije BiH ranije je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, uz prijedlog da se o tom pitanju odlučuje po hitnom postupku. Iz Vlade FBiH ranije su naveli da je riječ o jednom od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj.

Donald Trump Junior, najstariji sin predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, boravio je 7. aprila u Banjaluci, gdje je učestvovao na panel-diskusiji, na kojoj je govorio o globalnim političkim i ekonomskim kretanjima, utjecaju vještačke inteligencije, investicijama i savremenim izazovima demokratije. Prema ranijim najavama, cilj njegove posjete bio je razgovor s privrednicima iz Republike Srpske o mogućnostima saradnje i ulaganja, dok su ostali detalji boravka bili ograničeno dostupni javnosti. Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nisu odmah za Radio Slobodna Evropa komentarisali ovu posjetu. Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini prethodno je saopšteno za RSE da Tramp Mlađi u Banjaluku dolazi u "privatnom svojstvu". Zvanično Sarajevo se nije oglasilo povodom posete. U dijelu govora, koji je prenesen na javnom servisu RTRS-u, Trump Mlađi je govorio o vještačkoj inteligenciji i kripto valutama. "To je nešto što organizacija Donalda Trumpa prihvata veoma rado. Kao što vidite i ovdje i u drugim dijelovima svijeta, demokratija nije uvijek ono što se podrazumijeva. Ona se često koristi kao oružje da bi stvorili probleme, kako nama tako i drugima", rekao je Trump Mlađi. Kazao je i da Amerikanci mogu mnogo da nauče dolaskom u Republiku Srpsku. "Ovdje ima toliko puno toga da se nauči i za mene jedna nenamjerna politička indoktrinacija se desila kada sam vidio kako propada određeni politički sistem, ali isto tako kada sam vidio vrijednosti ljudi. Ako bi došli ovdje, mislim da bi mogli da shvate kako zaista funkcioniše svijet", rekao je Trump Jr. Na upit je komentarisao i stanje u Evropskoj uniji, rekavši da se tamo situacija "može popraviti ukoliko pustimo da se stvari same riješe". "Ja sam govorio na desetak raznih konferencija u cijelom svijetu. Bio sam s najvećim igračima i imenima u finansijskom bankarstvu, tehnologiji, informatici. I jedan komentar koji sam stalno čuo, jeste da je EU katastrofa, ali katastrofa koju treba popraviti jer će situacija u EU uticati i na zapadne vrijednosti na zapadnu civilizaciju", rekao je. Povodom njegove posjete, Igor Dodik, funkcioner Saveza Nezavisnih Socijaldemokrata (SNSD) i sin lidera te stranke Milorada Dodika, izjavio je za novinsku agenciju Srna da Trump mlađi dolazi na "njegov lični poziv i na prijateljskoj osnovi". Trump Mlađi je BiH napustio u večernjim satima. Javni entitetski servis RTRS, koji je pratio posjetu, naveo je da poslovnu priliku za region i Republiku Srpsku Tramp Mlađi vidi povezivanje s američkim investititorima u IT sektoru. Kada je riječ konkretno o Republici Srpskoj i njenim šansama za razvoj, na prvom mjestu je električna energija. Druga je korišćenje resursa, a treća obrazovana radna snaga, izvijestio je RTRS. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS je ranije saopštilo da će zbog ovog događaja mjere bezbjednosti u Banjaluci biti podignute na viši nivo, a veliki broj banjalučkih ulica biće pod strožim režimom saobraćaja. Rukovodstvo entiteta Republika Srpska, predvođeno tadašnjim entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, otvoreno je podržavalo trenutnog američkog predsjednika Donalda Trampa, još u njegovoj predsjedničkoj kampanji. Tada su izražavali nadu da će im biti ukinute sankcije, nametnute zbog prijetnji Dejtonskom sporazumu. Sankcije su i ukinute za skoro cijelo rukovodstvo RS, krajem oktobra 2025. godine. Predstavnici RS-a su s istim ciljem angažirali i lobističke kuće u SAD. Početkom 2026. Dodik, koji je tad već bio bivši predsjednik RS-a zbog pravomoćne presude Suda BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, i saradnici su posjetili SAD i susreli se s nekim od zvaničnika Trumpove administracije. Ko je Donald Trump Junior?Donald Trump Junior je izvršni potpredsjednik porodične kompanije Trump Organization i jedan od najistaknutijih političkih promotera politike svog oca. Iako nema formalnu funkciju u američkoj administraciji, aktivno je učestvovao u predsjedničkim kampanjama Donalda Trumpa u oba mandata, kroz javne nastupe, predizborne skupove i medijske aktivnosti. Trump mlađi nema zvaničnu ulogu u donošenju odluka administracije SAD-a, uključujući i pitanja spoljne politike i aktuelne sukobe na Bliskom istoku. Njegova uloga ograničena je na političku podršku i javno djelovanje. Osim političkog angažmana, Trump Junior, kao izvršni potpredsjednik Trump Organization, rukovodi kompanijom koja upravlja hotelima, poslovnim i stambenim kompleksima, golf terenima i brend licencama širom svijeta. U toj ulozi često učestvuje u razgovorima o investicijama i poslovnim projektima, uključujući kontakte u Evropi. U više navrata prethodno je boravio u Srbiji, najprije u septembru 2024. godine kada se sastao s biznismenima u Beogradu. Potom je u martu 2025. godine razgovarao je s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dok je krajem aprila iste godine ponovo boravio u Beogradu na sastancima s predstavnicima poslovne zajednice.

NATO i Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), odgovarajući na upit Radija Slobodna Evropa, poslali su jasnu poruku vlastima u Bosni i Hercegovini da opstrukcije u knjiženju perspektivne vojne imovine predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na evroatlantskom putu zemlje. Dok OHR upozorava da je riječ o "utvrđenoj pravnoj činjenici, a ne političkom pitanju", iz NATO-a poručuju da rješavanje vojne imovine ostaje ključni dio reformi koje BiH mora ispuniti na putu ka članstvu u Savezu. NATO je, još 2010. godine, postavio knjiženje vojne imovine kao jedan od ključnih uslova za dalji napredak BiH u članstvu u Alijansi. Riječ je o oko 60 vojnih lokacija koje koriste Oružane snage BiH- kasarnama, skladištima, poligonima i aerodromima, čiji pravni status ni danas nije u potpunosti riješen. Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE koliko je vojne imovine do danas knjiženo u vlasništvo države, te zašto taj proces još nije okončan. Perspektivna vojna imovina podrazumijeva pokretnu i nepokretnu imovinu koju koriste Oružane snage Bosne i Hercegovine za izvršavanje svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti. Lista te imovine utvrđena je odlukama Predsjedništva BiH, koje je prema Ustavu vrhovni komandant Oružanih snaga. Šta kaže OHR?"U skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ, Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine i relevantnim odlukama Predsjedništva Bosne i Hercegovine, perspektivna vojna imovina predstavlja državnu imovinu u isključivom vlasništvu države Bosne i Hercegovine i kao takva mora biti propisno uknjižena u nadležnim javnim registrima", naveli su iz OHR-a u odgovoru RSE. Povod za reakciju OHR a je izjava Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u bh. entitetu Republika Srpska koji godinama opstruše ovaj proces. Dodik je prošle sedmice izjavio da "vojna imovina pripada entitetima", te da može biti samo "ustupljena na korištenje" Oružanim snagama BiH, te nakon prestanka korištenja "vraćena" Republici Srpskoj. Šta kaže NATO?Iz sjevernoatlantsog saveza (NATO) navode da "pitanje vojne imovine ostaje dio šireg reformskog procesa na koji su se obavezale domaće vlasti". "Odbrambena imovina je jedna od oblasti u kojoj su se zvaničnici Bosne i Hercegovine obavezali da ostvare napredak, kao dio dugotrajnog procesa reforme odbrane", navodi se u odgovoru koji je dostavio zvaničnik NATO-a. Iz Saveza ističu da će nastaviti pružati podršku reformskim naporima BiH, te da "neće dozvoliti nastanak sigurnosnog vakuuma niti ugrožavanje teško stečenog mira". Inače, aktivacija Akcionog plana za članstvo (MAP) za BiH ranije je bila uslovljena napretkom u rješavanju pitanja perspektivne vojne imovine, odnosno njenim upisom na državu. Iako je NATO u međuvremenu omogućio aktivaciju MAP-a bez potpunog rješenja tog pitanja, knjiženje vojne imovine i dalje ostaje dio šireg seta reformi koje Savez očekuje od vlasti BiH u procesu euroatlantskih integracija. 'Rješenje postojalo, ali je proces zaustavljen'Bivša ministrica odbrane BiH Marina Pendeš podsjeća da je Ministarstvo odbrane, sa komisijom koju je imenovao Savjet ministara BiH, ranije pripremilo prijedlog za rješavanje pitanja perspektivne i neperspektivne vojne imovine. Komisija je trebalo da pripremi zakon o državnoj imovini, ali politička saglasnost o tom pitanju nikada nije postignuta, dodaje Pendeš. "Suština je da se nađe rješenje, jer je izuzetno važno da se imovina može uknjižiti, između ostalog, i zbog revizorskih izvještaja. Ministarstvo odbrane nikada ne može dobiti pozitivno mišljenje revizije dok se pitanje knjiženja perspektivne i neperspektivne vojne imovine ne riješi", kaže Pendeš za RSE. Šta je prethodilo izuzeću perspektivne vojne imovine?Visoki predstavnik u BIH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu. Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga. Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57. Skoro dvije decenije kasnije od početka tog procesa, Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju o radu Ministarstva odbrane BiH za 2024. godinu utvrdila je propuste kada je riječ o procesu knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine na državu. Zbog neriješenog pravnog statusa, kako se ističe u izvještaju, revizori su upozorili da "nepokretna perspektivna vojna imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama", iako se aktivno koristi i održava.

Više od 2,1 milion paketa vrijednosti do 300 maraka (oko 150 evra) je stiglo u Bosnu i Hercegovinu tokom 2025. godine putem online platformi, poput kineskog Temua. Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH. U praksi, to znači da milioni paketa godišnje ulaze u zemlju bez nadzora i fiskalnih obaveza.

Da li mladi znaju tačno koliko novca potroše mjesečno ili to ide “od oka”? Da li žive od danas do sutra ili planiraju kako da rasporede novac koji imaju? Prave li uvijek iste greške, zbog čega upadaju u dugove? O tome za podcast Glasom mladih govori Aziz Đipa iz Instituta za razvoj mladih KULT, čije istraživanje je pokazalo da je finansijska pismenost mladih u Bosni i Hercegovini na niskom nivou.

Da li mladi znaju tačno koliko novca potroše mjesečno ili to ide “od oka”? Da li žive od danas do sutra ili planiraju kako da rasporede novac koji imaju? Istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT, pokazalo je da je finansijska pismenost mladih u Bosni i Hercegovini na niskom nivou.

Od blokade Hormuškog moreuza i tržišta energenata do frižidera, kroz razgovor s ekonomistom Igorom Gavranom, te poljoprivrednicima i agroekonomistima iz BiH i Srbije, analiziramo kako rast cijena goriva utiče na poljoprivredu, cijene hrane, a govorimo i o prekomjernoj ovisnosti od uvoza.

Više od 2,1 milion paketa male vrijednosti do 300 maraka (oko 150 evra) je stiglo u Bosnu i Hercegovinu tokom 2025. godine putem online platformi, poput kineske Temu. Ovo pokazuju podaci Agencije za poštanski saobraćaj BiH dostavljeni Radiju Slobodna Evropa. Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH. U praksi, to znači da milioni paketa godišnje ulaze u zemlju bez nadzora i fiskalnih obaveza. Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini praktično ne prepoznaje ove platforme. One djeluju kao posrednici između prodavaca, uglavnom, iz Kine, i domaćih kupaca, bez formalnog statusa trgovca u BiH. Budući da roba ne dolazi s teritorije BiH, već iz trećih zemalja, zakoni o trgovini i zaštiti potrošača se na njih gotovo i ne primjenjuju. Na državnom i entitetskom nivou i dalje ne postoji propis koji direktno reguliše rad platformi poput Temu-a. Dodatni problem predstavlja i činjenica da platforme poput Temu-a koriste subvencionisanu međunarodnu poštarinu, koju često podržava kineska država. Prema procjenama Eurostata i domaćih statističkih agencija, BiH ima oko 600 hiljada online kupaca, od čega preko 40 odsto koristi Temu, prema istraživanju asocijacije online trgovaca u BiH. Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH, u prošloj godini najviše nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom za potrošače porijeklom je iz Kine, preko 78 odsto. Ko kontroliše pakete?Uprava za indirektno oporezivanje BiH ne prati pakete čija je vrijednost manja od 300 maraka (150 evra). Koliko ukupno paketa sa aplikacije Temu i sličnih uđe godišnje u BiH nije poznato, jer su nadležnosti u državi nad praćenjem podijeljene na nekoliko nivoa. Poštanski operateri u BiH nisu dostavili podatke Radiju Slobodna Evropa o broju ovih pošiljki, pozivajući se na zakonsku tajnost. Međutim, prema podacima Agencije za poštanski saobraćaj BiH, koja reguliše i nadzire poštanski sektor u BiH, u 2025. godini u BiH je stiglo više od 2,1 milion paketa male vrijednosti, kupljenih online. Šta kaže zakon?Na državnom nivou ne postoji zakon koji direktno reguliše rad online platformi kao Temu. Primjenjuju se samo opšti propisi, poput Zakona o zaštiti potrošača BiH i Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu BiH koji priznaje elektronske ugovore, ali ne reguliše platformsku odgovornost. U entitetu Federaciji BiH online platforme su zakonski prepoznate, ali samo ako imaju registrovano poslovanje u BiH. Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH iz 2024. prepoznaje e‑commerce platforme kao poseban oblik prodaje na daljinu. Međutim, online platforme poput Temu-a, ne podliježu zakonu, jer nemaju registrovano predstavništvo u BiH, zbog čega inspekcije FBiH praktično nemaju nadležnost nad Temuom. U međuvremenu je u pripremi novi zakon o e-trgovini, kako navode Iz Ministarstva trgovine FBiH za RSE. Njime se platforme i društvene mreže definišu kao posrednici, a uvodi se i obaveza identifikacije prodavaca, uklanjanja ilegalnih ponuda i saradnje s inspekcijama. Ipak, zakon će se odnositi samo na firme koje imaju predstavništvo u BiH ili koriste domaće dostavne i platne usluge. U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, primjenjuje se Zakon o elektronskoj trgovini. On reguliše elektronske platforme, odgovornost pružaoca usluga informacionog društva i obavezu informisanja korisnika. I ovaj zakon se primjenjuje na pružaoce usluga koji posluju ili imaju sjedište u RS. Iz ministarstva trgovine RS-a kažu za RSE da ne planiraju donošenje novog zakona koji bi bio usklađen sa evropskim propisima. Šta kažu korisnici?Instalacija Temu aplikacije i kupovina su jednostavne. Narudžba se automatski šalje proizvođaču, od kojeg Kineske pošte besplatno preuzimaju pakete i u kratkom roku šalju na adresu naručioca. No, da li korisnici čitaju uslove i pravila korištenja? Jedna o njih, dvadesetogodišnja Sarajka (ime i prezime poznato redakciji) priznaje da to nije uradila, ali zna da ne postoji carina do 300 maraka. "Dostavljači su različiti, a pošto nema carina do 300 maraka, uvijek vodim računa da kupujem do tog iznosa, jer sam sigurna da onda neću plaćati dostavu ni carine", kaže ona. Ako kupac iz BiH ima problem sa Temuom, praktično, nema ko da ga zaštiti. Nema domaće firme za inspekciju, nema lokalnog subjekta za tužbu i sve se svodi na politiku platforme o refundaciji i sporovima. Tridesetogodišnja Banjalučanka (ime i prezime poznato redakciji) kaže za RSE da je imala problem nakon narudžbe. Nakon što je prošao rok predviđen za dostavu, prema njenim riječima, dobila je sms poruku u kojoj su joj traženi lični podaci, podaci kreditne kartice, uz pojašnjenje da je paket izgubljen. "Bila sam u nekoj gužvi na poslu i nisam u tom trenutku ništa posumljala, jer sam očekivala pošiljku koja se odužila, pa sam poslala tražene podatke. Međutim, proradio je neki crv sumnje. Nazvala sam poštu i oni nisu imali pojma o čemu se radi. Odmah sam sa bankom blokirala karticu i prijavila slučaj policiji", kaže ona, dodajući da je još niko nije informisao šta je sa istragom. Aplikaciju je izbrisala, jer se "ne osjeća sigurno po pitanju ličnih podataka". Inače, institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u posljednje tri godine zaprimila je oko 200 žalbi potrošača vezanih za probleme u online kupovini. Polovina slučajeva odnosila se na kupovinu putem društvenih mreža i online platformi, najčešće uz prevare poput lažnog predstavljanja ili krađe novca. Budući da se radi o kaznenim djelima, prijavljeni su policiji. Ko štiti potrošače u BiH?Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH kažu za RSE da zakoni o zaštiti potrošača štite samo prodavce koji su registrovani u BiH i ovlašteni za prodaju i distribuciju robe u toj zemlji. U tim slučajevima za eventualne štete, nepravilnosti i kršenja propisa su nadležni inspektorati. Kod online kupovine poseban izazov predstavlja činjenica da proizvodi najčešće dolaze direktno od inostranih dobavljača. Pored toga, nadzor proizvoda koji se nude i prodaju putem internet platformi još uvijek nije u potpunosti zakonski regulisan. "U slučajevima direktne online kupovine od subjekata koji nisu registrovani u BiH, provođenje mjera nadzora je značajno otežano ili onemogućeno, jer često ne postoji pravno lice u BiH prema kom bi se mogle preduzeti mjere. U takvim situacijama sami potrošači snose povećan rizik prilikom online kupovine", navodi se u odgovoru Agencije na upit RSE. Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH u prošloj godini povučeno je nešto više od 4.300 komada nesigurnih proizvoda, od čega je 2.250 komada uništeno. Evropa se bori carinama, zakonima i pokreće istrageZa razliku od BiH, EU već uvodi stroge mjere zaštite potrošača i tržišta. Kroz Digital Services Act pojačava se kontrola online platformi. Temu je 2024. stavljena pod pojačan nadzor zbog rizika za potrošače i nejasnog rukovanja ličnim podacima. Istražuju se i načini prikupljanje i obrada ličnih podataka koji su široko definisani u pravima i uslovima korištenja ove platforme. Ovo se u EU dovodi u vezu sa GDPR pravilima kako se lični podaci smiju prikupljati, obrađivati, čuvati i dijeliti. Preliminarna istraživanja pokazuju da platforma vjerovatno krši pravila, a kazna može iznositi do šest odsto globalnog prometa. Paralelno se pooštravaju carinske kontrole, a od 1. jula 2026. uvodi se namet od tri eura po vrsti proizvoda u malim paketima, s ciljem smanjenja priliva jeftine robe iz Kine preko platformi poput Temu i Sheina.

Američke sankcije su ukinute, ali proruski narativ je ostao isti. To pokazuje analiza Radija Slobodna Evropa, zasnovana na izjavama koje je Milorad Dodik, lider vladajuće stranke u Republici Srpskoj, uglavnom, davao ruskim medijima. U njima hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina i oštro kritikuje Zapad. U posljednjih pet mjeseci, nakon ukidanja američkih sankcija, on se pojavljuje u medijima bliskim Kremlju, poput RIA Novosti, Rusije 24 i Rusije 1, gdje promoviše stavove usklađene s Moskvom. Rusiju opisuje kao "novu civilizaciju", dok Evropsku uniju optužuje za destabilizaciju Balkana, posebno apostrofirajući Njemačku. Najavljuje i odlazak u Rusiju 9. maja, na Dan pobjede, gdje očekuje susrete s Putinom i Sergejem Lavrovom, koje naziva "prijateljima". Iz Evropske komisije nezvanično kažu za Radio Slobodna Evropa da ne pridaju značaj Dodikovim izjavama u ruskim medijima u kojima kritikuje Zapad i hvali Moskvu. Dodikove izjave: Za Rusiju, protiv EUU razgovoru za ruske medije, Dodik je, uglavnom, hvalio Putina, pružao podršku ruskoj invaziji Ukrajine (koristeći eufemizam "specijalna vojna operacija" koji preferira Kremlj), te tvrdio da Zapad, predvođen EU, radi na raspadu Rusije. Govoreći za RIA Novosti krajem marta, rekao je da "Zapad i EU nastavljaju da budu destruktivni" i da "demonstriraju svoj neprijateljski stav" prema RS. Takođe je istakao da želi da se RS preko gasovoda Istočna interkonekcija spoji sa gasnom mrežom Srbije, te tako dobija ruski gas. U razgovoru za isti medij, tokom februara, naveo je da je Rusija bila "prinuđena da uđe u specijalnu vojnu operaciju". Po povratku nakon posjete Sjedinjenim Državama početkom februara, prve nakon što su mu ukinute sankcije, Dodik je izjavio da nastavlja "stratešku" saradnju sa Rusijom. Isto je izjavio u januaru u Izraelu, nakon sastanka sa tamošnjim ruskim ambasadorom. U prilogu ruskog TV kanala "Rusija jedan" u januaru o obilježavanju Dana RS, praznika koji je Ustavni sud BiH nekoliko puta proglasio neustavnim, Dodik je poručio da RS "neće odustati od suvereniteta" radi stupanja u EU. Decembarski intervju za televiziju "Rusija 24" je bio sličan. U njemu je pravdao rusku invaziju, te bez dokaza optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je okupirao teritorije naseljene Rusima na istoku Ukrajine. Nešto ranije, za agenciju TASS je izjavio da BiH neće ući u NATO savez, jer se RS tome protivi, i poručio da Evropu samo obnovljena saradnja sa Rusijom "može spasiti od kolapsa". Sa druge strane, iz Moskve su stizale poruke da, uprkos približavanju Vašingtonu, i dalje podržavaju Dodika i SNSD. Tako je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, uoči ponovljenih prijevremenih predsjedničkih izbora u RS početkom februara, izjavila da se radi o kampanji Zapada "za destabilizaciju RS". Koja je Dodikova strategija?Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže za RSE da Dodik vodi politiku "sjedenja na dvije stolice", pokušavajući balansirati između Moskve i Vašingtona, slično strategiji predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića. Ona ističe da se Dodik nakon ukidanja sankcija polako izvlačio iz ruskog "zagrljaja". "Međutim, on se nije u potpunosti izvukao iz tog zagrljaja i sasvim sigurno neće, ali će nastojati da ne ugrozi onu blagonaklonost koju trenutno ima SAD, već će jednostavno pokušati balansirati i igrati na dvije stolice", smatra ona. Topić podsjeća na kontradiktornu fazu Dodikove politike - dok je bio pod američkim sankcijama, oštro je kritikovao administraciju Džoa Bajdena, a paralelno je Republika Srpska izdvajala značajna sredstva za lobiranje s ciljem njihovog ukidanja. Tada je, kaže Topić, "vrlo otvoreno" propagirao proruski narativ koji je u jednom periodu postao dominantan u RS. Sada su ti odnosi "pod ručnom kočnicom", ali su i dalje dobri. "Postoji u ovoj situaciji raskorak između javnog mnijenja prema SAD i onoga što nam kao neku vrstu političke agende predstavlja politički vrh iz RS u ovom trenutku", ocjenjuje ona. Otkad je Donald Tramp postao američki predsjednik, Dodik i njegovi politički saradnici redovno hvale trenutnu administraciju u Vašingtonu. Da li je bilo još kontakata sa Rusijom?Prethodnih pola godine kontakti između RS i Rusije su se, uglavnom, održavali na nivou kulturne i obrazovne razmjene. Najviši entitetski zvaničnik koji je u tom periodu putovao u Rusiju je Draga Mastilović, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS. On je u martu bio u Moskvi na forumu "Rusija-Balkan". U decembru prošle godine je Željku Budimiru, ministru unutrašnjih poslova RS, ruski ambasador u BiH, Igor Kalabuhov, uručio medalju "Puškin", visoko rusko priznanje u oblasti kulture, umjetnosti i jačanje prijateljstava između naroda, koje mu je dodijeljeno Putinovim ukazom. Dvije sedmice uoči ukidanja sankcija, sredinom oktobra, delegacija Narodne skupštine RS predvođena predsjednikom Nenadom Stevandićem, koji je tada, takođe, bio pod sankcijama, posjetila je Zakonodavnu skupštinu Sankt Peterburga. Sastanci sa Putinom, sankcije u EvropiDodik se prethodnih godina najčešće sastajao sa Vladimirom Putinom i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Sa ruskim predsjednikom se posljednji put susreo u Sočiju početkom oktobra prošle godine, na marginama Međunarodnog kluba za diskusije "Valdaj". To je bio njihov deveti susret od februara 2022., kada je Rusija napala Ukrajinu. Tada nije konkretno precizirano u kojem je svojstvu bio Dodik, obzirom da je bio bez funkcije na bilo kojem nivou vlasti. Dodiku je funkcija predsjednika RS oduzeta nakon pravosnažne presude Suda BiH, donesene zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. I dok je kod Putina dobrodošao, nije u nekolicini evropskih zemalja. Dodik je od ranije pod sankcijama Velike Britanije, dok su mu prošle godine sankcije nametnule Njemačka, Austrija, Litvanija, Estonija i Slovenija, zbog čega mu je zabranjen ulazak u te države. Evropski parlament je ranije pozivao da EU kolektivno uvede sankcije Dodiku, ali su ti pokušaji propali, obzirom da je za njih potrebna jednoglasna podrška svih članica, a tome se protivila Mađarska. Savjet EU produžio je 30. marta okvir za restriktivne mjere u vezi sa situacijom u BiH za dodatnih godinu dana. Radi se o praznoj listi na koju se po potrebi mogu dodavati imena, a na kojoj i dalje nema nijednog imena. Ovaj okvir sankcija je EU prvobitno usvojila u martu 2011. godine, za fizička i pravna lica čije aktivnosti potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH, ozbiljno ugrožavaju bezbjednosnu situaciju u zemlji ili podrivaju Dejtonski mirovni sporazum. SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije

Projekat Južna interkonekcija je jedan od prioritetnih projekata za Trumpovu administraciju, poručio je Jesse Binnall, jedan od direktora američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC u Sarajevu, 2. aprila. "Energetska sigurnost jednaka je nacionalnoj sigurnosti. Ono što je važno da cjelokupan proces bude transparentan", kazao je Binnall, na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen projekat. Ova američka kompanija, koja je registrovana u Sarajevu, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BiH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku. Južna interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim gasnim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku i oslobodila je zavisnosti od ruskog gasa. Naime, BiH nema vlastitu proizvodnju gasa i snabdijeva se isključivo ruskim gasom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jedinim gasovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Jedan od direktora, Joseph Flynn poručio je kako je Južna interkonekcija "strateška nacionalna investicija Sjedinjenih Američkih Država". "Energetska sigurnost je jedan od prioriteta za SAD. AAFS Infrastructure and Energy LLC je uspostavljen kao namjenski instrument koji bi trebao da privuče dodatni kapital i osnaži investiciju. Vrlo je važan naš dugoročni odnos sa Federacijom BiH. Mi sa svoje strane upravljamo ukupnim procesom. Ova američka investicija nije investicija samo u ovaj sektor, već bi privukla pažnju za investicije u druge djelatnosti", kazao je Joseph Flynn. Direktor firme Jesse Binnall je bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Tokom sastanaka čelnih ljudi američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC sa predstavnicima vlasti u BiH, tokom proteklih nekoliko mjeseci, prisustvovao je i otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH John Ginkel. Kada će zakon biti razmatran u Parlamentu FBiH?Izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", trebale bi se naći sljedeće sedmice na odlučivanju u oba doma Parlamenta Federacije BiH, najavio je ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić na konferenciji za medije. "Ubrzavamo proces da bi ispunili odluku Evropske unije da od 1. januara 2028. godine više ne bude ruskog gasa", kazao je Lakić, u kontekstu uredbe Evropske unije da od tog datuma stupa na snagu zabrana uvoza ruskog gasa. Uoči donošenja izmjena zakona o Južnoj interkonekciji, kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje ovog gasovoda. Prethodno je iz Vlade Federacije BiH saopšteno da je Južna interkonekcija "jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". Inače, trasa novog gasovoda bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima. Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli. Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Dvadeset dva muškarca iz Bosne i Hercegovine, koji su u sirijskim zatvorima bili godinama zatvoreni kao osumnjičeni militanti tzv. "Islamske države", prebačeni su u Irak gdje će biti pod istragom, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa Vrhovno sudbeno vijeće Iraka. Iz ove pravosudne institucije, odnosno sektora Nacionalnog centra za međunarodnu pravosudnu suradnju, rečeno je da su državljani BiH u statusu "optuženih" osoba i da trenutno prolaze istražne procedure u skladu s važećim zakonima Iraka. "Svi optuženi se trenutno nalaze u pritvoru u Centralnom zatvoru Al Karkh i prolaze kroz preliminarne istražne radnje pred nadležnim sudom, u skladu s važećim pravnim i proceduralnim okvirima", rečeno je za RSE. Dok Irak provodi istrage, iz nadležnih bh. institucija kažu da nema zvaničnih informacija o bh. državljanima u Iraku. RSE je nezvanično od sigurnosnog izvora saznao da je BiH obaviještena o prebacivanju državljana u Irak. Roditelji nemaju informacije osim iz medijaTroje djece Seada Mujčinovića iz BiH je u Siriji već godinama, dvije kćerke i sin, koje je tamo odvela njegova bivša supruga. Kćerke su u kampu Roj pod kurdskom kontrolom, dok o sinu Nedimu ne zna ništa već godinama. Kaže da je samo jednom dobio putem Crvenog križa obavijest o tome da je njegov sin, koji je odveden kao maloljetnik u Siriju, u jednom od zatvora. "Šesti ili sedam godina ja ne znam ništa. Nikakve vijesti nema. Ne znam ni gdje je bio, ni gdje je sad, ni je li prebačen u Irak", kaže Sead i naglašava da mu je sin bio maloljetan i da nije mogao biti nikakav militant ni borac. "On je napunio 18 godina baš tad kad su ga smjestili u taj kurdski zatvor. Kako on može biti član bilo kakve grupe ili neki terorist, to je dijete bilo", kaže ovaj otac. Kako su bh. državljani završili u zatvorima i kampovima?Državljani BiH u Siriju su odlazili od 2012. godine i pridruživali se različitim militantnim skupinama, ali najveći broj je bio u "Islamskoj državi". U nekim slučajevima su odlazile i cijele porodice, a u Siriji je rođen i veći broj djece čiji su roditelji iz BiH. Grupa koja je prebačena u Irak bila je u zatvorima u sjeveroistočnoj Siriji od 2019. godine i teritorijalnog poraza "Islamske države", koju su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkom grupom. Oni su u zatvore, koji su sve do januara 2026. bili pod kontrolom kurdske administracije, bili smješteni, jer je procijenjeno da su bili militanti "Islamske države" i sudjelovali u borbama ove grupe protiv sirijskih snaga ili pobunjeničkih grupa, kao i protiv kurdskih snaga, tokom sirijskog rata. Više od 20 muškaraca iz BiH, kao i hiljade drugih stranaca, međutim, nisu imali suđenje sve vrijeme boravka u zatvorima. Osim odraslih muškaraca, u zatvorske centre su odvođeni i maloljetnici. Prema informacijama Međunarodnog komiteta Crvenog križa iz 2024. godine, najmanje tri dječaka su bila u jednom takvom centru Orkeš u Siriji. Sve trojica su izrazili želju da im se pomogne kako bi napustili ovo mjesto i vratili se u BiH. Nije poznato jesu li i oni među osobama koje su početkom 2026. prebačene u Irak. Majka dječaka koji je u jednom ovakvom centru rekla je za RSE da nema nikakve informacije o sudbini sina, ali da se nada da nije prebačen u Irak, strahujući da će mu se tamo suditi, iako je tinejdžer. Iračke vlasti su u februaru rekle da je 157 maloljetnika koji su prebačeni iz Sirije "izdvojeno od odraslih" i "upućeno u rehabilitacijske programe u skladu sa zakonom", kao i da će sve procedure u vezi s njima biti u skladu s propisima suda za maloljetnike. Većina bh. državljana uhapšena je 2019. u Baguzu, na istoku Sirije, mjestu koje se smatra posljednjim uporištem grupe. Oni su se, uglavnom, predali kurdskim snagama i međunarodnoj koaliciji predvođenoj Sjedinjenim Američkim Državama početkom 2019. godine. Muškarci su smješteni u zatvore, žene s djecom u neuvjetne kampove Al-Hol i Roj. Zašto su prebačeni u Irak?Početkom 2026. godine sirijske snage, pod vodstvom predsjednika Ahmeda Al-Šare koji je godinu dana ranije vlast preuzeo nakon svrgavanja režima bivšeg predsjednika Bašara al-Asada, pokrenule su operaciju preuzimanja kontrole dijelova Sirije koje su dotad kontrolirale autonomne civilne i vojne kurdske vlasti. Sirijske snage su neke dijelove zauzele već u prvim danima operacija, neki su i dalje pod kurdskom kontrolom, uz dogovoreno primirje, ali bez konačnog razrješenja situacije. Zbog tadašnjih sigurnosnih izazova i vojnih aktivnosti u tom dijelu Sirije, kao i da bi spriječili bijeg iz ovih zatvora, američke snage su navele da su u dogovoru s vlastima u Bagdadu odlučili prebaciti zatvorenike u Irak. Iračke institucije su objavile da je prebačeno malo više od 5.700 osoba iz sirijskih zatvora, koje dolaze iz više od 60 zemalja, uključujući 4.253 Arapa i 983 nearapa. Od toga je 467 iračkih državljana, a 3.543 sirijskih. Pritvorenici su klasificirani pomoću baze podataka koju je Iraku dostavila međunarodna koalicija, uključujući Kanadu, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajinu, Indiju, Australiju, Belgiju, Gruziju i Dansku. Mogućnost izručenja iz Iraka u BiH"Prerano je odlučivati u ovoj fazi", bio je odgovor iz iračkog Vrhovnog sudbenog vijeća na pitanje o mogućnosti izručenja optuženih neiračana njihovim matičnim zemljama. "O tome će se razmatrati nakon završetka tekućih istražnih procedura i kada se za svakog optuženog pojedinačno razjasni njegov pravni status, uključujući i utvrđivanje da li djela koja im se stavljaju na teret predstavljaju krivična djela koja utiču na iračku zajednicu, u skladu s važećim iračkim zakonima i zahtjevima međunarodne pravosudne saradnje", naveli su u pisanom odgovoru za RSE. U Iraku se primjenjuje strogi antiteroristički zakon, gdje i sama pripadnost grupi može značiti dugogodišnje kazne ili smrtnu kaznu. Postupci su često brzi i bez adekvatnih garancija pravičnog suđenja, upozorio je Human Rights Watch. Postoji ozbiljan rizik od torture, nepravednih presuda i kršenja osnovnih prava, uključujući mogućnost pogubljenja i prisilnih nestanaka, navedeno je iz ove organizacije. Teroristička grupa je 2014. godine zauzela dijelove Sirije i Iraka, počinivši masakre i prisiljavajući žene i djevojčice na seksualno ropstvo. Uz podršku snaga predvođenih SAD-om, Irak je 2017. proglasio poraz tzv. Islamske države u zemlji, a kurdske sirijske snage konačno su teritorijalno porazile skupinu u Siriji dvije godine kasnije. Bosna i Hercegovina je dosad organizirano iz Sirije repatrirala grupu državljana krajem 2019. godine. Vraćeno je ukupno 25 državljana, među kojima je bilo sedam muškaraca, ostalo su žene i djeca. Svi ovi muškarci su procesuirani i osuđeni na različite kazne zatvora pred Sudom BiH, zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama, odnosno terorističkim grupama u Siriji. Poslije ove repatrijacije, BiH je kreirala planove za iduće grupe povratnika, ali sve je ostalo na tome. Posljednje informacije koje je RSE dobio krajem 2025. godine iz sigurnosnih izvora upućivale su na mogućnost organiziranja povratka državljana u prvim mjesecima 2026. ali su zbog komplicirane situacije na terenu i sukoba u sjeveroistočnoj Siriji, planovi prolongirani. Nadležne institucije su više puta za RSE ponovile da svi planovi za povratak državljana najprije ovise o međunarodnim partnerima BiH, koji bi pružili podršku u ovim procesima. U Siriji i dalje ostaje oko 20 žena i više od 60 djece, koji žele da se vrate u BiH. Dok su one iz kampa Al-Hol, koji je zatvoren, "na slobodi" u Idlibu, dio Bosanki je u kampu Roj, koji i dalje kontroliraju kurdske snage. Šta se trenutno dešava s militantima u Iraku?Nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran 28. februara, Irak je polovinom marta upozorio da napadi dronovima u blizini aerodroma u Bagdadu ugrožavaju sigurnost zatvora u blizini u kojem se nalaze osumnjičenici "Islamske države" dovedeni iz Sirije. Glasnogovornik Ministarstva pravosuđa Ahmed Laibi rekao je tada da su "područja oko aerodroma kod Bagdada i zatvora bila izložena ponovljenim napadima, što izaziva zabrinutost zbog utjecaja na sigurnost zatvora u kojem se nalaze visokorizični teroristi". Riječ je napadima naoružanih skupina koje podržava Teheran, a koje kažu da svakodnevno izvode napade dronovima i raketama na američke baze u Iraku. Irački zvaničnici su više puta rekli da je zadržavanje osumnjičenih militanata u Iraku privremeno i da zemlje trebaju repatrirati svoje državljane kojima se ne bude sudilo u toj zemlji. Dosad su spremnost za to iskazale Rusije, Maroko i Turska.

Projekat Južna interkonekcija je prilika za dugoročno partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, kao investitora, te za jačanje privrede i ekonomije, rečeno je na sastanku Predsjedništva BiH sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnom Ginkelom i rukovodstvom kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, Joe Flynnom i Jesse Binnallom. Ova kompanija, koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BIH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku. Direktor ove firme je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Oni su sredinom januara razgovarali s vlastima u BiH. U saopštenju za javnost iz Predsjedništva BiH se navodi kako je istaknuto da je Južna interkonekcija strateški infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu koji omogućava energetsku diverzifikaciju i doprinosi energetskoj stabilnosti, kao i povezivanje s evropskim energetskim tržištem. Članovi Predsjedništva BiH potvrdili su da postoji politički konsenzus za projekat Južne interkonekcije. Šta je do sada urađeno?Kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". "Pismo namjere i ponuda od strane AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, koji ima za cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija, uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom", navedeno j eranije iz Federalne vlade. Američka ambasada u Sarajevu pozdravila je naknadno odluku Vlade Federacije BiH da ova američka kompanija bude uvrštena u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". U objavi na platformi X poručili su da je riječ o "velikom koraku ka diverzifikaciji snabdijevanja energijom i jačanju ekonomskih veza sa Sjedinjenim Državama", te izrazili očekivanje da će Parlament FBiH uskoro usvojiti izmjene zakona i omogućiti pokretanje projekta. Šta je Južna interkonekcija?Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Kako se navodi u saopštenju za javnost iz Vlade Federacije BiH, Južna interkonekcija je "jedan od od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". "Projekat Južne interkonekcije dio je šire strateške inicijative energetske diverzifikacije u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta uz snažnu podršku međunarodnih partnera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. U tom kontekstu, još ranije su vođeni razgovori sa političkim liderima u Federaciji BiH o potrebi izgradnje novog gasnog pravca koji bi smanjio zavisnost od jednog izvora snabdijevanja i ojačao energetsku sigurnost zemlje", navodi se. Ističe se i kako "Južna interkonekcija nije političko pitanje, već pitanje sigurnosti građana i privrede". "Federacija BiH više ne može sebi priuštiti zavisnost od jednog pravca i jednog dobavljača. Predloženim izmjenama uklanjaju se administrativne prepreke, precizira se institucionalni okvir i ubrzavaju procedure, kako bi se omogućila brža i efikasnija realizacija projekta", dodaje se u u saopštenju za javnost. Inače, dionica na teritoriji Bosne i Hercegovine bila bi duga približno 170 kilometara. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima. Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli. Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Vlada Republike Srpske dala je 1. aprila saglasnost da se za gradnju gasovoda kroz taj bosanskohercegovački entitet u budžetu obezbijedi nešto više od milijarde maraka (500 miliona evra). Radi se o novom gasovodu koji bi se trebao spojiti na gasni priključak Bosne i Hercegovine sa Srbijom kod Zvornika u BiH, a kroz koji trenutno stiže isključivo ruski gas. BiH je trenutno u potpunosti oslonjena na ruski gas koji preko Srbije stiže Turskim tokom, a u zemlju ulazi na području Zvornika. Evropska komisija je ranije, na upit Radija Slobodna Evropa, upozorila da planirani gasovod ne doprinosi smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa, već bi je dodatno produbio, podsjećajući da EU od BiH očekuje usklađivanje s energetskim i vanjskopolitičkim ciljevima Unije. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova, preko Banjaluke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje. Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade RS, iznos koji je predviđen iz entitetskog budžeta ne uključuje troškove rješavanja imovinsko‑pravnih odnosa, koji će biti utvrđivani naknadno tokom postupka eksproprijacije. Za sprovođenje odluke zaduženi su Ministarstvo finansija RS i Ministarstvo energetike i rudarstva RS, dok će izvođenje projekta sprovoditi kompanija Sarajevo-gas a.d. Istočno Sarajevo. U saopštenju se ističe kako će gasovod biti izgrađen u tri faze. Prva obuhvata magistralnu dionicu od Šepka kod Zvornika na granici BiH i Srbije do Banjaluke, druga izgradnju priključnih gasovoda za 18 opština duž trase, dok treća faza predviđa spajanje Banjaluke sa Novim Gradom, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iz Vlade RS ističu da će projekat omogućiti gasifikaciju širokog područja, razvoj industrijskih zona i otvaranje novih proizvodnih pogona koji bi koristili prirodni gas kao energent. Šta je prethodilo odluci Vlade RS?Vlada RS je u novembru prošle godine dala saglasnost za izgradnju gasovoda koji bi entitet direktno povezao s gasnom mrežom Srbije, preko koje se trenutno doprema ruski gas. Sarajevo‑gas je početkom januara raspisao tender za projektovanje i izgradnju gasovoda, a prijavile su se dvije kompanije – "Konvar" iz Srbije i turska "Vemak". Vlasti u RS godinama su isticale partnerstvo sa Srbijom i Rusijom u oblasti gasne infrastrukture, međutim nikada za projekat, poznatiji pod nazivom "Nova istočna interkonekcija" nisu dobili saglasnost državnih institucija BiH. Sada tvrde da će novi gasovod biti "domaći projekat" i da će omogućiti pristup različitim izvorima snabdijevanja. Kao moguća alternativa ruskom gasu spominje se i azerbejdžanski gas, koji u Srbiju stiže preko interkonektora s Bugarskom, iako je taj pravac ograničenog kapaciteta.