Kantonalni sud u Mostaru odredio je jednomjesečni pritvor Anisu Kalajdžiću koji se sumnjiči da je počinio krivično djelo "Teško ubistvo ženske osobe" i "Neovlašteno posjedovanje oružja, saopšteno je 19. novembra iz ove pravosudne institucije. Kalajdžić je 16. novembra ubio bivšu djevojku Aldinu Jahić iz vatrenog oružja. "Osumnjičenom je pritvor određen zbog opasnosti da bi mogao ponovo izvršiti krivično djelo, izvršiti krivično djelo kojim prijeti i što se radi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora 10 godina ili teža", navodi se u saopštenju suda. Ubistvu 32-godišnje Jahić su prethodile Kalajdžićeve prijetnje. Kada je 16. novembra naveče krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, navedeno je iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljka Vesna Pranjić novinarima nakon završenog uviđaja 17. novembra. Navodi se, takođe, da je Kalajdžić početkom godine bio prijavljen zbog prijetnji, ali po prijavi druge ženske osobe, te je protiv njega već bila podignuta optužnica i čekalo se ročište pred mostarskim Opštinskim sudom. To je posljednji u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini posljednjih godina, za koje nema preciznih zvaničnih podataka. Organizacije civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je apelaciju zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojše Vukanovića, koji je tražio zabranu Miloradu Dodiku da obavlja funkciju predsjednika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). "Ustavni sud je odbacio kao nedopuštenu apelaciju političke organizacije 'Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića' podnesenu protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 10. oktobra 2025. godine", saopćio je Ustavni sud BiH. Ustavni sud BiH je u odluci naglasio da apelant nije naveo niti pružio dokaze kako su povrijeđeni neko njegovo pravo ili sloboda, zagarantirani Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Lider opozicijske Liste za pravdu i red" Vukanović obratio se Ustavnom sudu BiH što je Sud BiH naložio Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da provede presudu kojom je Dodiku "zabranjeno obavljanje javnih funkcija". Vukanović se žalio na odluku Suda BiH kojom je odbijena njegova žalba nakon što je CIK BiH ovjerio kandidaturu SNSD-a za prijevremene izbore za predsjednika RS-a koju je potpisao Dodik. Vukanović je naveo da Dodik, zbog kazne izrečene zbog nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, ne može biti ni predsjednik SNSD-a. Sud BiH je 16. oktobra uputio dopis CIK-u, obrazlažući da Dodik ne može obavljati nijednu dužnost u "organima koji se financiraju iz javnih sredstava". U dopisu se citiraju relevantni zakoni i Statut SNSD-a, ali se ne navodi izričita zabrana vođenja političke stranke. CIK je potvrdio da je primio dopis, ali je poručio da nije nadležan za pitanje upisa i vođenja političkih subjekata te je dokumentaciju proslijedio Osnovnom sudu u Banjoj Luci, koji vodi upis političkih subjekata u sudski registar. Banjalučki sud je potom od CIK-u BiH CIK tražio da precizira da li predlaže upis promjene podataka u registru političkih organizacija koji se odnose na SNSD-a s rokom od osam dana uz napomenu da, ako zahtjev ne bude vraćen ili bude nepotpun, da će biti odbačen. CIK BiH je taj zahtjev proslijedio Sudu BiH 5. novembra da bi Sud BiH istog dana odgovorio CIK-u da Sud BiH ne provodi takvu vrstu sankcije, ali da "postoji osnov da Osnovni sud u Banja Luci to može uraditi po službenoj dužnosti". CIK BiH je dopis Suda BiH proslijedio banjalučkom sudu. Dodik je u augustu ostao bez mandata predsjednika RS nakon pravosnažne presude Suda BiH, ali je zadržao poziciju predsjednika SNSD-a. Visoki predstavnik ranije je zabranio financiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz svih budžeta u BiH. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembra, a Dodik je, uime stranke, potpisao kandidaturu Siniše Karana za tu funkciju. Ustavni sud BiH 4. novembra odbio je Dodikovu apelaciju protiv presude kojom je 1. augusta osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Njegov advokat Goran Bubić izjavio je da je apelacija Ustavnom sudu formalni korak ka podnošenju predstavke Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Policija je saslušala Vladu Đajića u vezi sa spornim snimkom objavljenim na društvenim mrežama, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Prethodno je Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci formiralo predmet po službenoj dužnosti nakon što je 19. novembra na društvenim mrežama objavljen snimak u kojem se vidi direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić u razgovoru sa nepoznatim muškarcem uz kesu bijele praškaste materije. "Utvrdiće se sve okolnosti vezano za objavljeni snimak", naveli su za Radio Slobodna Evropa u banjalučkom Tužilaštvu . Snimak, koji se od srijede širi internetom, prikazuje Đajića i drugog muškarca dok spominju iznose od 30.000 i 40.000 evra, interventnu policiju i osobu označenu kao „mala“. Video je izazvao burne reakcije u javnosti i političkim krugovima. Đajić je nedugo nakon objave snimka hitno smijenjen na sjednici Vlade RS održanoj u srijedu, 19. novembra. Na njegovo mjesto je, prema saopštenju iz Vlade RS, imenovan Nikola Šobot, dosadašnji načelnik Klinike za kardiohirurgiju UKC-a RS. Đajić je smijenjen i sa mjesta šefa banjalučkog ogranka Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je lider Milorad Dodik. Inače je i poslanik te stranke u Narodnoj skupštini RS. Lider SNSD-a Milorad Dodik je izjavio da je upoznat sa snimkom nakon čega je donio odluku o razrješenju Vlade Đajića sa dužnosti predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka zbog narušavanja ugleda stranke, te za privremenog predsjednika ovog odbora imenovao Gorana Maričića. "Takvo ponašanje je apsolutno neprihvatljivo za mene kao predsjednika SNSD-a. SNSD ne može i neće tolerisati bilo kakvu povezanost s kriminalom, a posebno ne sa narkoticima", istakao je Dodik. Đajić je izjavio da je montiran video-snimak koji ga dovodi u situaciju u kojoj su uključeni narkotici. "Želim da se uradi poligraf i druga testiranja da nikada nisam vidio niti koristio kokain, da nikada nisam učestvovao u dijeljenju kokaina. To odgovorno tvrdim", rekao je Đajić novinarima u Banjaluci. Za sada nema zvaničnih informacija o tome da li je snimak predmet istrage nadležnih organa.

Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj donijeli su novu dinamiku političke kampanje. Uporedo sa klasičnim skupovima i medijskim nastupima, kandidati se sve više oslanjaju na digitalni prostor. Facebook i Instagram postali su glavne platforme za komunikaciju sa biračima, dok su mreže X i TikTok tek marginalno zastupljene. Na svim profilima otvoreni su komentari, a administratori, uglavnom, dopuštaju kritike, što kampanju čini transparentnijom i interaktivnijom. Analizirali smo profile četvorice kandidata, kada su ih otvorili, koliko pratilaca imaju i koje mreže preferiraju. Rezultati pokazuju da po broju pratilaca prednjači Dragan Đokanović, kandidat Saveza za novu politiku, dok ostali kandidati, tek, grade prisutnost na mrežama. Siniša Karan, kandidat SNSD-a, bilježi najbrži rast, dok Branko Blanuša kandidat SDS-a i Nikola Lazarević iz Ekološke partije ostaju fokusirani na ograničen broj platformi. Treba napomenuti i da kandidati vladajuće koalicije u RS i opozicije Karan i Blanuša imaju prisutnost i na zvaničnim profilima stranaka koje su ih kandidovale, te stoga mnogo veću zastupljenost u digitalnom prostoru. Siniša Karan iz SNSD-a na tek otvorenim mrežama dijeli sadržaj o Miloradu DodikuSiniša Karan, kandidat SNSD-a koji ima podršku vladajuće koalicije u ovom entitetu, ima najbrže rastuću prisutnost. Iako je poznata politička ličnost u ovom entitetu, on se do sada nikada nije nalazio na listama kandidata SNSD-a za bilo koje izbore, te mu je ovo prvi put da kao kandidat učestvuje u kampanji. Nalog na društvenoj mreži Facebook otvorio je u oktobru ove godine. Ima 2,7 hiljada pratilaca. Uglavnom dijeli videosnimke i fotografije obilaska opština i gradova u Republici Srpskoj, zajedno sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom. Da je sadržaj gotovo isključivo vezan za Milorada Dodika poručuje i slogan na baneru profila "Pobijediće Srpska, Za Karana, Za Dodika" Nalog na Instagramu, takođe, je otvoren u oktobru, i do sada je sakupio 2.3 hiljade pratilaca. Na ovoj društvenoj mreži ima 64 objave, u kojima se takođe potencira prisutnost i podrška Milorada Dodika. Na društvenoj mreži X ima 477 pratilaca, a nalog je, takođe, otvoren u oktobru. Sadržaj je sličan kao na druge dvije društvene mreže. Na TikToku nema profil. Branko Blanuša iz SDS-a obećava 'hapšenje režimskih tajkuna'Branko Blanuša, kandidat SDS-a, takođe, prvi put učestvuje kao kandidat na izborima, ali za razliku od Karana nije politički poznat široj javnosti. Kandidat SDS-a koji ima podršku opozicionih partija u RS-u ima profile na Facebooku i Instagramu. Na mreži X nema profil, dok na TikToku ima privatni profil na kojem je zadnja objava iz prošle godine i nije vezana za kandidaturu. Na društvenim mrežama, uglavnom, dijeli sadržaj o obilasku opština i gradova RS, u kojima ističe obećanja o borbi protiv korupcije hapšenja "režimskih tajkuna" i "vraćanja dostojanstva narodu". Na baneru profila stoji slogan "Da Republika Srpska ponovo bude ponosna". Na Facebooku ima profil aktivan od jula 2022. sa 1,9 hiljada pratilaca. Objave su, uglavnom, vezane za predizborne aktivnosti, obilaske izbornih baza i fotografije sa tribina. Za razliku od kandidata SNSD-a, uglavnom, je fokus na Blanuši. Instagram profil je otvoren u oktobru i do sada je sakupio 515 pratilaca. Da mu ova društvena mreža nije prioritet pokazuje da ima svega 22 objave. Njegova prisutnost na mrežama je skromna, a kampanja se oslanja na direktne poruke o obračunu sa korupcijom. Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku najduže na mrežamaOvaj kandidat je najduže prisutan na mrežama. Ima najviše pratilaca na Facebooku, a radi se o privatnom profilu sa 18 hiljada pratilaca otvorenom 2018 godine. Na baneru profila je slogan "Za Srpsku, patriotski, za novu politiku". Sadržaj se sastoji od video snimaka i fotografija u kojima Đokanović obilazi stratišta i spomenike iz Drugog svjetskog rata, u kojima naglašava "stradanje i ugroženost srpskog naroda". Objavljuje povremena izlaganja u medijima, s obzirom na to da se radi o kandidatu koji nije iz dva najjača politička bloka. Na Instagramu ima 2,6 hiljada pratilaca na profilu koji je aktivan od 2018. godine. Na ovoj mreži, za razliku od Facebooka ima svega 33 objave. Na TikToku ima četiri objave i 570 pratilaca, ali ni jedna nije vezana za kandidaturu. Na mreži X ima privatni profil na kojem je zadnja objava stara pet godina. Nikola Lazarević iz Ekološke partije kritikuje i vlast i opozicijuNjegova kampanja se isključivo vodi na Facebooku gdje ima 2,9 hiljada pratilaca. Uglavnom objavljuje video blog serijal "Izborna kafa sa Nidžom", gdje kritikuje vlast i opoziciju. Osim toga, kači i fotografije kandidata i lidera vladajuće koalicije u RS, uz oštre kritike. Lazarević se oslanja na blog formu i Facebook, bez širenja na druge platforme. Slogan na baneru je "Saborno i pismeno, do vječne i zdrave Republike Srpske" Nema profile na Instagramu, TikToku i mreži X. Šta nije dozvoljeno u kampanji?Prijevremeni izbori za predsjednika Republike zakazani su za 23. novembar, a raspisani su nakon što je Miloradu Dodiku polovinom avgusta oduzet mandat zbog presude Suda BiH kojom mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija u trajanju od šest godina. Prema Izbornom zakonu BiH u predizbornoj kampanji je zabranjena preuranjena kampanja, zloupotreba javnih resursa, govor mržnje i zloupotreba djece. Neravnopravna upotreba javnih resursa ili zloupotreba službenih funkcija je kažnjiva, a sankcije uključuju novčane kazne ili isključenje iz izbornog procesa.

U općini Kalesija, u kojoj je rođena i živjela Aldina Jahić ubijena u Mostaru, 19. novembar je dan žalosti, na dan kada će djevojka biti sahranjena. Dženaza, odnosno ukop tijela i vjerska molitva, biće održana u Miljanovcima, naselju u općini Kalesija odakle je porijeklom ova djevojka koju je u Mostaru, gdje je živjela, ubio njen bivši momak. Načelnik Općine Kalesija Nermin Mujkanović proglasio je 19. novembar Danom žalosti na području te općine zbog dženaze Aldine Jahić iz Miljanovaca, koja je ubijena 16. novembra u Mostaru. Dan žalosti biće obilježen spuštanjem zastave na pola koplja na općinskim institucijama, te zabranom programa javnog, kulturnog i zabavnog karaktera i emitovanja muzike u ugostiteljskim objektima, dok će elektronski mediji prilagoditi program Danu žalosti. Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka Anisa Kalajdžića. Kada je tog dana krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijeli detalje iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljica Vesna Pranjić novinarima po završenom uviđaju 17. novembra. Dan nakon ubistva Anis Kalajdžić je osumnjičen za teško ubistvo žene i nedozvoljeno držanje oružja. Načelnik Kalesije Nermin Mujkanović ukazao je da ubistvo Aldine Jahić "još jednom suočava s bolnom činjenicom da se femicidi ponavljaju, uprkos brojnim apelima, upozorenjima i obećanjima". "Kao društvo, moramo zahtijevati sistemske promjene i stvarnu zaštitu žena, a ne samo deklarativne istupe nakon što je već prekasno", napisao je Mujkanović na Facebooku, jutro nakon ubistva Aldine Jahić. Ovo je još jedan u nizu slučajeva femicida u BiH posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Nakon ubistva Aldine Jahić u Mostaru se nekoliko stotina građana i građanki 18. novembra okupilo na protestnoj šetnji, da skrenu pažnju na problem femicida i nasilja nad ženama. Mostarci i Mostarke su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo da "Žena nije meta", i da "Šutnja štiti nasilnika, a ne žrtvu". Organizatori su poručili da je ubistvo Aldine Jahić poraz cjelokupnog društva, da predstavlja posljednji alarm, te da ne smije ostati nekažnjeno. U Mostaru su se mogli vidjeti i transparenti sa imenima žena ubijenih u Bosni i Hercegovini u prethodnim godinama.

Osam mjeseci. Toliko je prošlo od usvajanja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici na teritoriji bh. entiteta Federacija BiH. A već je zabilježen novi slučaj ubistva žene. Aldina Jahić imala je samo 32 godine - i kofer pun planova za budućnost. Ubio ju je bivši partner Anis Kalajdžić, čovjek protiv kojeg je već postojala optužnica zbog prijetnji drugoj djevojci. Sistem je znao ko je on, a time i koliki je rizik predstavljao. Ipak, nije spriječeno da se Mostar 16. novembra pretvori u još jedno mjesto femicida. Aldina je sada dio crne statistike u Bosni i Hercegovini, gdje svake godine u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice. Analitičari za Radio Slobodna Evropa upozoravaju da većina žrtava nikada ne prijavi nasilje - zbog straha, srama, nepovjerenja u institucije i društva koje i dalje uporno traži krivicu u žrtvi, a ne u počinitelju. Amelina borba"Nasilnik prvo ruši samopouzdanje, izoluje žrtvu od porodice i prijatelja, a zatim preuzima kontrolu nad njenim životom", kaže za RSE Amela Bećirspahić iz Bihaća. Već dvije godine prolazi kroz proces razvoda, nakon što je smogla snage da prijavi supruga za dugogodišnje nasilje. Njena priča otkriva koliko strah, nepovjerenje u institucije i dugotrajne procedure ostavljaju žrtve prepuštene same sebi. Ističe da slična iskustva dijele i druge žene, kojima danas nastoji pomoći savjetom i podrškom. Kaže da se u slučajevima porodičnog nasilja često ponavlja isti obrazac ponašanja. "Prvo vas ubijaju u pojam. Govore da vas niko ne voli, da ste sami. Onda vas odvajaju od prijatelja i porodice, ograničavaju kretanje i komunikaciju. Kada ostanete izolovani, postajete potpuno podložni manipulaciji. Pretvara vas bukvalno u životinju pred klanje sa kojom može da radi šta hoće", objašnjava ona. Za RSE navodi da joj je trebalo mnogo vremena da prevaziđe strah i donese odluku da prijavi nasilje i ode od supruga. Presudnu podršku dobila je od oca, koji ju je ohrabrio da napravi prvi korak. Nakon prijave suočila se sa sporim i neefikasnim institucionalnim odgovorom. Iako je, kako kaže, dobila dokumente da je starateljka djetetu, tvrdi da joj je dijete nezakonito i na silu oduzeto i da je trenutno kod bivšeg supruga. Zbog toga je sedmicama protestvovala na trgu u Bihaću. "Kako sistem reaguje, pokazuje koliko traje taj proces razvoda. Policija i centri za socijalni rad nisu reagovali na vrijeme. Sve se svodi na to da žrtva mora sama dokazivati da nije luda, da je ugrožena", istakla je. Njena borba, kaže, nije završila prijavom nasilja. "Komšije su sve vidjele, ali šutjele. Institucije su nas vraćale nasilniku. Tek kada sam uz pomoć aktivistkinja i medija izašla u javnost, stvari su se pomjerile", istakla je ona. Amela opisuje i trenutke kada je strah bio najveći. "Kad nasilnik shvati da gubi kontrolu, postaje još opasniji. U tim trenucima ne smijete ga izazivati, ne smijete mu se suprotstaviti, ne smijete ga gledati u oči. To su prva tri pravila ako želite da preživite", poručila je. No, Amela zaključuje kako institucije trebaju pomoć društva kako bi što prije uspostavile kontrolu nad postupcima koji ne smiju da prelaze u zločin. Neira Raković, koja godinama radi sa žrtvama porodičnog nasilja, upozorava da je, uprkos postojećim zakonima, najveći problem u BiH i dalje — društvo koje toleriše nasilje. "Ljudi okreću glavu, misle da je to privatna stvar. U Aldininom slučaju, ona je bježala kroz grad, ušla u kafić, sakrila se u WC. Niko nije pomogao. To je poraz društva", kaže ona. Dodaje da problem nije samo u nedostatku zakona, nego i u njihovoj primjeni. U Federaciji BiH, gdje se nalazi i Mostar, femicid je tek nedavno zakonski definisan kao posebno teško krivično djelo, a u martu su stupile na snagu i izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Ipak, zakon i dalje "stoji na papiru", jer se čeka usvajanje ključnih podzakonski akata koji kasne mjesecima. Ti dokumenti su presudni: njima se tačno propisuje kako institucije postupaju nakon prijave nasilja, kako se procjenjuje rizik, te koje se konkretne mjere izriču radi kontrole nasilnika i zaštite žrtve. Iz entitetske vlade, međutim, nisu odgovorili na upit RSE o tome koliko akata još nije usvojeno i zbog čega se sa tim kasni. Zakoni na papiru, život u sjeni strahaAlma Kratina, zastupnica u Parlamentu FBiH, za RSE ističe da su donošenjem novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i izmjenama Krivičnog zakona institucije ispunile ono što se od njih očekivalo. Međutim, naglašava da zakon neće zaživjeti bez podzakonskih akata koji kasne mjesecima. "U ovom slučaju radi se o 11 akata, a Vlada kasni", kaže ona. Prema njenim riječima, podzakonski akti su trebali biti doneseni krajem septembra, ali većina još nije usvojena. Upravo oni propisuju konkretne mehanizme podrške žrtvama i načine provođenja zakona na terenu, pa njihovo izostajanje direktno usporava primjenu novih mjera zaštite. Kratina upozorava i na problem nedovoljne edukacije u pravosuđu, podsjećajući da sudovi i dalje često izriču uslovne kazne u slučajevima porodičnog nasilja. "Nova krivična djela, poput femicida, uhođenja i psihičkog nasilja, zahtijevaju posebnu praksu i obuku", rekla je Kratina. Neira Raković iz Udruženja "Glas žene" iz Bihaća potvrđuje da su doneseni pravilnik o procjeni rizika i pravilnik o provođenju zaštitnih mjera. "To znači da policija može izreći hitnu mjeru udaljenja nasilnika iz stana odmah na licu mjesta", objašnjava ona. Dodaje da "centri za socijalni rad ne postupaju u skladu sa zakonom, ne vrše procjenu rizika, te sve prebacuju na policiju". Raković upozorava i na nedostatke planiranih tehničkih rješenja, poput uvođenja nanogice koja bi trebala kontrolisati nasilnika. "Nanogice su predviđene, ali istovremeno žrtva nema uređaj da alarmira policiju kada se nasilnik približi. Dok ona pozove telefonom policiju, može već biti kasno. To je rupa u sistemu koja može koštati života", navela je. Statistika koja opominjeU BiH je samo tokom prethodne dvije godine ubijeno više od 35 žena. Zlatan Hrničić iz Gender centra Vlade FBiH ističe da iza gotovo svakog od tih ubistava stoji ranije prijavljeno ili prepoznato nasilje. "Problem je što se mjere ne izriču dosljedno. A samo 10% žena prijavi nasilje. Zašto? Nasilje u porodici je specifično. Žrtva i počinilac dijele život, djecu, prostor. Postoji nada da će se stvari promijeniti, strah od osude, ekonomska zavisnost. I društvo koje još uvijek traži krivicu u žrtvi", kaže Hrnić. Stručnjaci u Federaciji BiH pozivaju na što hitniju implementaciju podzakonskih akata koji regulišu zaštitu žena od nasilja. U Republici Srpskoj, s druge strane, preporučuju uvođenje femicida u zakonodavstvo kako bi ovakvi zločini bili prepoznati i posebno kažnjavani. Ističe se i potreba za uspostavljanjem jedinstvene baze podataka o nasilju nad ženama na nivou cijele BiH, kako bi se dobila jasna slika o obimu problema i omogućilo efikasnije djelovanje institucija. Pored toga, naglašava se važnost obavezne edukacije policije i tužilaštava za postupanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, kao i jačanje mreže sigurnih kuća i dostupnosti psihološke podrške žrtvama.

Nekoliko stotina građana i građanki se okupilo na protestnoj šetnji u Mostaru, da skrenu pažnju na problem femicida i nasilja nad ženama, nakon ubistva Aldine Jahić u ovom gradu. Okupljanje u utorak, 18. novembra, organizovala je Inicijativa građanki/na Mostar. Mostarci i Mostarke su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo da "Žena nije meta", i da "Šutnja štiti nasilnika, a ne žrtvu". Organizatori su poručili da je ubistvo Aldine Jahić poraz cjelokupnog društva, da predstavlja posljednji alarm, te da ne smije ostati nekažnjeno. U Mostaru su se mogli vidjeti i transparenti sa imenima žena ubijenih u Bosni i Hercegovini u prethodnim godinama. Iz kantonalnog MUP-a je saopšteno da je policija podnijela izvještaj Kantonalnom tužilaštvu Mostar protiv Anisa Kalajdžića, u kojem ga sumnjiči za ubistvo bivše djevojke Aldine Jahić iz vatrenog oružja, kao i neovlašteno posjedovanje oružja. Ubistvu 32-godišnje Jahić su prethodile Kalajdžićeve prijetnje. Kada je 16. novembra naveče krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, navedeno je iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljka Vesna Pranjić novinarima nakon završenog uviđaja 17. novembra. Navodi se takođe da je Kalajdžić početkom godine bio prijavljen zbog prijetnji, ali po prijavi druge ženske osobe, te je protiv njega već bila podignuta optužnica i čekalo se ročište pred mostarskim Opštinskim sudom. To je posljednji u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini posljednjih godina, za koje nema preciznih zvaničnih podataka. Organizacije civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Radi se o prvom femicidu nakon usvajanja izmjena Krivičnog zakona u Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Nakon što je u avgustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na građanskim protestima širom zemlje zatraženo je efikasnije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su vlasti u ovom bh. entitetu, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

Policija je zvanično podnijela izvještaj Tužilaštvu protiv Anisa Kalajdžića u kojem ga sumnjiči za ubistvo iz vatrenog oružja bivše djevojke Aldine Jahić i neovlašteno posjedovanje oružja, saopšteno je 18. novembra iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). U policijskoj objavi navodi se da je 17. novembra ponesen izvještaj Kantonalnom tužilaštvu Mostar protiv K.A. (1992) iz Mostara, zbog počinjenog krivičnog djela 'Teško ubistvo ženske osobe' i krivičnog djela 'Neovlaštena nabavka, držanje ili prodaja oružja ili bitnih dijelova za oružje Zakona o oružju i municiji HNK, na štetu A.J. (1993) iz Kalesije", naveli su u saopštenju. U toku dana se očekuje i da će Tužilaštvo HNK zvanično zatražiti određivanje pritvora Kalajdžiću koji je predat u njihovu nadležnost 17. novembra. Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka. Kada je tog dana krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijeli detalje iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljica Vesna Pranjić novinarima po završenom uviđaju 17. novembra. To je još jedan u nizu slučajeva femicida u BiH posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Kako je kazao načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK Mirza Rožajac, Kalajdžić je početkom ove godine bio prijavljen zbog prijetnji ne u slučaju Aldine Jahić nego po prijavi druge ženske osobe. "U januaru ove godine jedna ženska osoba je prijavila osumnjičenog za slične stvari, te je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, protiv njega je podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu, a podnijela ga je nadležna policijska uprava Mostar", naveo je Ružajac na konferenciji za novinare 18. novembra 2025. U tom slučaju, kako je kazao Rožajac, protiv Kalajdžića je podignuta optužnica protiv kod Općinskog suda u Mostaru i ročište je bilo zakazano u narednom periodu. Kako prijaviti nasilje? (U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.Gender centar Federacije BiH uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog entiteta.SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.Nasilje se može prijaviti i na broj 033 222 000.Na području BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.Fondacija lokalne demokratijenudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacijaMedica Zenica. Oni imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.U udruženju Udružene žene Banjaluka postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.Broj policije je 122.BiH je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.) Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, ali planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika. Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. RSE Specijal: Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku 17. novembra je otkriven Cvijet Srebrenice u čast sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Autor spomen-obilježja je bh. umjetnik Adin Hebib. Ceremoniji su prisustvovali predsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić, članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, te ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Snage Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine (BiH) ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih. U Potočarima kod Srebrenice su do sada ukopane 6.772 osobe. Pred sudovima u Hagu i regiji, za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno je više od 50 osoba, na oko 780 godina zatvora. Među osuđenima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bivši predsjednik entiteta RS i nekadašnji komandant Vojske RS, koji su osuđeni na doživotni zatvor. Generalna skupština UN je prošle godine usvojila rezoluciju o proglašavanju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je na hitnoj sjednici 17. novembra budžet za ovu godinu. Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi maraka i u okviru njega nema finansiranja institucija kulture od državnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a. Uključuje sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH koja su namijenjena za nabavku novih tehnologija za provođenje izbora. Nakon usvajanja u Zastupničkom domu, budžet treba biti potvrđen i u Domu naroda BiH. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine podržalo je 11. novembra budžet institucija za ovu godinu. Odluka je donesena jednoglasno, saopšteno je iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema proceduri, nakon toga dokument odobrava Parlamentarna skupština BiH. Inače, budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već 11 mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plata, a novi projekti su blokirani. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 4. novembra usvojilo je nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je novi tekst Nacrta zakona o budžetu, nakon što prijedlog ovog zakona nije usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom 30. oktobra nije, na hitnoj sjednici, usvojio budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u drugom čitanju. Na sjednici isti dan ranije, budžet je usvojen u prvom čitanju. Zakonska procedura podrazumijeva usvajanje u prvom i drugom čitanju, kada se ulažu amandmani. Za budžet u drugom čitanju nije bilo entitetske većine prilikom glasanja, jer poslanici iz bh. entiteta Republika Srpska nisu željeli podržati izdvajanje novca za institucije kulture od državnog značaja, povećanje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH i sredstva za isplaćivanje dugova BHRT-a. Budžet je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosu od 1,5 milijardi maraka (805,3 miliona evra).

Rafinerija nafte u Brodu, nekada jedan od ključnih energetskih pogona u Bosni i Hercegovini, već gotovo sedam godina stoji bez ijednog litra prerađene nafte. Dok se akumulirani gubici penju na preko 900 miliona maraka (više od 460 miliona evra), ruski vlasnici sada spas traže u – reciklaži plastike. Ovo je novi pokušaj izlaska ovog preduzeća iz milionskih minusa u kojima se nalazi. Nakon eksplozije u krugu rafinerije 2018. godine, prerada nafte u Brodu, gradiću na obali Save na sjeveru BiH, je potpuno stala, a kompleks danas, uglavnom, služi kao skladište benzina. Prije tri godine najavljivana je gradnja elektrane na gas unutar rafinerije, ali taj projekat do danas nije ni započet. Ruski vlasnici više puta su obećavali modernizaciju jedine rafinerije nafte u BiH, no konkretni koraci nikada nisu sprovedeni. Vlasti Republike Srpske su 2007. godine brodsku rafineriju, zajedno sa Rafinerijom ulja u Modriči i mrežom pumpi "Nestro Petrol", prodale ruskoj kompaniji "NjeftegazinKor" za 236 miliona maraka (oko 120 miliona evra). Te kompanije danas su dio "Optima grupe", društva za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, osnovanom 2008. godine u Banjaluci. Iz "Optime" je na upit Radija Slobodna Evropa o daljim planovima za rafineriju odgovoreno da se informacije o poslovanju objavljuju "putem korporativnih sajtova i saopštenja za javnost". Reciklaža plastike – najnoviji plan vlasnikaVlasnici rafinerije planiraju da izgrade postrojenje za reciklažu sekundarnih plastičnih sirovina, kapaciteta 32 tone po danu. Rafinerija je Ministarstvu za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju RS dostavila zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu reciklažnog postrojenja. Kako pokazuje dostavljena dokumentacija, u proizvodnoj hali će se u dvije linije prerađivati plastične folije i PET ambalaža. Planirana hala će se nalaziti na mjestu gdje je nekad bilo jedno od postrojenja za preradu nafte. Minus od skoro milijardeRafinerija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila minus nešto veći od 31 miliona maraka (oko 15,9 miliona evra), pokazuju finansijski izvještaji akcionarskog društva. Ukupno, rafinerija je u minusu većem od 914 miliona maraka (oko 467 miliona evra). Prošlogodišnji revizorski izvještaj naglašava da rafinerija i dalje zavisi od finansijske podrške svog matičnog društva, ruske kompanije "Zarubežnjeft", kako bi mogla nastaviti s radom. "NjeftegazinKor" je ćerka firma "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije sa sjedištem u Moskvi. Navode da je ruska firma 6. februara ove godine dostavila pismo podrške, u kome se obavezala da će u idućih godinu dana pružati finansijsku podršku rafineriji, te da je neće likvidirati. Osim ogromnih nagomilanih dugova, upozorili su i na to da su kratkoročne obaveze rafinerije (kratkoročni krediti, plate, porezi, kamate i sl.) veće od obrtne imovine (materijal, gotovi proizvodi, potraživanja od kupaca) za 133 miliona maraka, odnosno 68 miliona evra. "Ove činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost Društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja", naglasili su revizori. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za RSE da se "ne vidi nikakva strategija menadžmenta šta planiraju da urade". "Obnavljanje proizvodnje zahtijeva velika ulaganja, servisiranje opreme koje se inače radi u rafinerijama svakih osam godina, tzv. kapitalni remont", ističe Pavlović. Dodaje i da je cijela grupacija štura po pitanju informacija koje plasiraju u javnost, da žive od prodaje goriva, a da se rafinerijom "niko ne bavi". "Imam informaciju da su plaćene sve obaveze prema Poreskoj upravi RS od strane Rafinerije, tako da ovo ide nekuda, ali ne znamo kuda", ocijenio je Pavlović. Vlasnici su radili na modernizaciji i obnovi pogona za preradu nafte, kada se u oktobru 2018. godine u rafineriji desio požar u kojem je poginuo jedan radnik. Nikada nisu zvanično saopšteni uzroci požara ni razmjere štete. Početkom 2019., rafinerija je prekinula proces prerade nafte koji do danas nije obnovljen. Sindikat zaposlenih u rafineriji nije želio komentarisati trenutnu situaciju u kompaniji, upućujući nas umjesto toga na upravu Optima grupe. Prema podacima s kraja prošle godine, u rafineriji je zaposleno ukupno 319 osoba. Gasni terminali i elektraneJedan od rijetkih uspjeha rafinerije nakon prestanka prerade nafte bio je projekt izgradnje gasnog terminala. Gasna kompresorska stanica u krugu rafinerije, spojena na gasovodnu mrežu iz Hrvatske, puštena je u rad u decembru 2021. godine. Time je realizovan ugovor iz 2019. godine o snabdijevanju prirodnim gasom, između hrvatske kompanije "Crodux", kao nosioca projekta gasifikacije i ruskog "Zarubežnjefta". Vrijednost projekta je oko 16,2 miliona evra, a kapacitet stanice je 40 miliona kubnih metara gasa. Razmatrani su i planovi za izgradnju termoelektrane na gas u krugu rafinerije. U avgustu 2022., Rafinerija i Ministarstvo energetike i rudarstva RS su potpisali Sporazum o saradnji na razvoju energetskih projekata u RS. Planirana je izgradnja gasne termoelektrane, vrijedne oko 150 miliona maraka (77 miliona evra), snage 100 megavata. Poređenja radi, termoelektrana na ugalj u Ugljeviku ima kapacitet od 300 megavata. Kako navodi Rafinerija u svojim dokumentima, dobili su saglasnost za priključak Elektroprenosa BiH, te je planiran i koncesioni ugovor sa entitetskim institucijama, ali do danas izgradnja nije započeta. Privatizacija naftne industrijeU periodu poslije rata, Rafinerija nafte Brod je bila u vlasništvu RS, ali je zbog nagomilanih gubitaka i nelikvidnosti prestala sa radom. Milorad Dodik, tada u ulozi premijera RS, u Moskvi je 2007. godine potpisao ugovor o prodaji entitetske naftne industrije Rusima, u sklopu koje je bila brodska rafinerija, Rafinerija ulja u Modriči, i lanac benzinskih pumpi "Petrol". Godinu dana kasnije, kupac "NjeftegazInKor" je osnovao "Optima Grupu", koja do danas upravlja poslovanjem dvije rafinerije, kao i mrežom pumpi, preimenovanih u "Nestro Petrol". Transparency International BiH je tada upozoravao da je ugovor o prodaji naftne industrije netransparentan i štetan, utvrdivši čak 44 sporne tačke. Na zvaničnom sajtu firme, navedeno je da se radi o najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, koja se bavi svim procesima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade sve do veleprodaje i distribucije. U okviru kompanije, Rafinerija ulja Modriča, takođe, posluje sa gubicima. Prema posljednjim podacima su u minusu 113 miliona maraka (oko 58 miliona evra), dok "Nestro Petrol" posluje u plusu. Ruski vlasnici su u periodu od 2018. do 2021. povećali kapital "Optima Grupe " za oko 900 miliona evra, što je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Bosni i Hercegovini. Iako se nalazi u vlasništvu ruske kompanije, "Optima" nema problema sa poslovanjem, jer se "Zarubežnjeft" ne nalazi na listi sankcija Evropske unije, pokrenutih nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Kantonalni sud u Bihaću osudio je Mehemeda Vukalića na 42 godine zatvora za trostruko ubistvo u Sanskom Mostu, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Vukalić je dobio po 14 godina za svaku njegovu žrtvu, uključujući godinu za nedozvoljeno nošenje oružja koju je već proveo u zatvoru, prenosi Srna. Prema optužnici, Vukalić je u prostorijama Gimnazije u Sanskom Mostu, u augustu prošle godine hicima iz automatske puške ubio direktora škole Nijaza Halilovića, sekretaricu Nisvetu Kljunić i profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan. Vukalić je bio uposlenik srednjoškolskog centra u Sanskom Mostu koji se nalazi u istoj zgradi u kojoj je smještena Gimnazija. Radi se o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka. To je još jedan u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini (BiH) posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Aldina Jahić koju je 16. novembra uveče u Mostaru pucnjima iz pištolja ubio bivši momak Anis Kalajdžić, prema navodima ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Maria Marića, policiji se obratila nekoliko minuta prije ubistva. "Šestnaestog novembra oko 17.55 minuta dobili smo prijavu oštećene. Po prijavi oštećene da bivši momak trči sa pištoljem u ruci, policija je postupila odmah, ali događaj je već bio izvršen", naveo je Marić na konferenciji za novinare. Ministar je rekao da osumnjičeni ne posjeduje legalno oružje niti je podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za nošenje oružja. "Oružje kojim je djelo počinjeno nije registrirano, odnosno nije njegovo", kazao je Marić. Marić je potvrdio da je Aldina Jahić dobijala prijeteće poruke od Kalajdžića, ali da ona to nije prijavila. Bio prijavljivan za prijetnje, ali drugoj osobiKalajdžić je, prema riječima načelnika Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK Mirze Rožajca, početkom ove godine bio prijavljen zbog prijetnji. "U januaru ove godine jedna ženska osoba je prijavila osumnjičenog za slične stvari, te je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, protiv njega je podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu, a podnijela ga je nadležna policijska uprava Mostar", naveo je Ružajac. U tom slučaju, kako je kazao Rožajac, protiv Kalajdžića je podignuta optužnica protiv kod Općinskog suda u Mostaru. "Mislim da je ročište bilo zakazano u nekom narednom periodu", kazao je načelnik Sektora kriminalističke policije HNK. Načelnik Kalesije traži 'sistemsku i stvarnu' zaštitu ženaAldina Jahić, koja je inače iz Kalesije, ubijena je oko 18.00 časova 16. novembra u toaletu jednog mostarskog hotela, a uviđaj je završen oko 23.00 časa. Vesna Pranjić, dežurna tužiteljica HNK, po završetku uviđaja je novinarima izjavila da će nakon što dobije izvještaj od policije zatražiti pritvor za osumnjičenog. Ona je takođe rekla da su ubistvu prethodile prijetnje, koje, na žalost, žrtva nije prijavljivala. Kada je 16. novembra krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijela je detalje tužiteljica za medije nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je Pranjićeva koja nije mogla da komentariše navode o tome da je napadač pokušao da izvrši samoubistvo, jer, kako je rekla, za to nema dokaze. Načelnik Kalesije Nermin Mujkanović ukazao je na to da ubistvo Aldine Jahić "još jednom suočava s bolnom činjenicom da se femicidi ponavljaju, uprkos brojnim apelima, upozorenjima i obećanjima". "Kao društvo, moramo zahtijevati sistemske promjene i stvarnu zaštitu žena, a ne samo deklarativne istupe nakon što je već prekasno", napisao je Mujkanović na Facebooku, u reakciji na ubistvo Aldine Jahić. EU i OSCE pozivaju vlasti na 'sistemski odgovor' i jačanje preventivnih mjeraIz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH nakon ubistva u Mostaru pozvali su vlasti u BiH "da ojačaju sistemske odgovore na nasilje zasnovano na spolu i provođenje postojećih zakona". "Sjednica Zastupničkog doma Federacije BiH u srijedu mora označiti odlučan korak ka promjenama", naveli su u objavi na društvenim mrežama. Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH saopštila je da ubistvo Jahić "bolno naglašava da će se rodno-zasnovano nasilje nastaviti ukoliko se stavovi i institucije ne promijene". "Misija podsjeća vlasti na svim nivoima u BiH na potrebu jačanja preventivnih mjera usvajanjem jasnijih i dosljednijih propisa o posjedovanju vatrenog oružja i osiguravanjem brzog oduzimanja oružja u slučajevima sumnje na rodno-zasnovano nasilje", naveo je OSCE. Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, ali planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika. Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. RSE Specijal: Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika. Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici stupio je na snagu u martu ove godine, a uslijedile su izmjene Krivičnog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, uz ostalo, proširile su ovlasti policije, koja sada ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.

Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) izjavio je u nedelju u Sarajevu da institucije Bosne i Hercegovine imaju punu podršku Nemačke, izrazivši zadovoljstvo što posetom BiH počinje turneju po zemljama Zapadnog Balkana. "Zaštita osnovnih principa Dejtona, suvereniteta Bosne i Hercegovine kao celine su ključni. Zato institucije ove zemlje imaju našu punu podršku", rekao je Vadeful na konferenciji za novinare posle sastanka s visokom predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt). Govoreći o evropskom putu BiH, on je rekao da će "biti jasan", odnosno da BiH mora da ispuni uslove definisane još 2022. godine. "Prvo i osnovno je vladavina prava i jačanje demokratije. Nemačka je spremna da podrži BiH u tom pogledu i procesu. Imaću kasnije sastanak u Predsedništvu BiH, ali ću isto tako naglasiti da je do BiH da pokaže posvećenost", rekao je Vadeful. Navodeći da Nemačka ima "veoma bliske ekonomske odnose s BiH", on je istakao da će u svim razgovorima za zvaničnicima zemalja Zapadnog Balkana biti reči o tome kako ovaj region može brže i bolje da se približi Evropskoj uniji. "U vremenima rastućih trvenja, ovo je više nego ikada investicija u mir, bezbednost i blagostanje Evrope. Pritom je jedno jasno, proces pristupanja jeste i ostaće proces koji je baziran na učinku. To znači da zemlje Zapadnog Balkana moraju sprovesti duboke i često teške reforme. Nema tu zaobilaznica", naglasio je nemački ministar spoljnih poslova. Dodao je da to za BiH konkretno znači da uslovi koji su utvrđeni u oktobru 2022. godine na putu ka EU moraju biti ispunjeni pre nego što će se desiti napredak u procesu proširenja. U decembru 2022. godine Bosni i Hercegovini dodeljen je status kandidatkinje za članstvo u EU, uz pretpostavku da će sprovesti korake navedene u odluci Evropskog saveta od 12. oktobra 2022. o politici proširenja, kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, upravljanje migracijama i osnovna prava. "Nemačka može otvoriti put ka EU, ali na kraju je do odlučnosti političara i institucija u BiH da se to uradi i dokaže na delu. Zaštita osnovnih principa Dejtonskog sporazuma su od ključne važnosti", naglasio je Vadeful. Prema njegovim rečima, mir u srcu Evrope jeste i ostaće obaveza EU i Nemačke, dodavši da zato i institucije BiH, koje su nastale u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, uživaju njihovo puno poverenje. "O tome smo razgovarali Šmit i ja. On je nadležan za sprovođenje civilnog dela Dejtonskog sporazuma i to je od izuzetne važnosti. Zajedno želimo da nastavimo svoje napore da podržimo BiH na putu ka EU", zaključio je nemački ministar spoljnih poslova. EU konkretna perspektiva Zapadnog Balkana, ali zahteva teške odlukeUoči poslaska na turneju po Zapadnom Balkanu, Vadeful je rekao da zemlje regiona u svetlu stalnih pokušaja Rusije i Kine da na njih vrše uticaj, kao uslov za ulazak u Evropsku uniju moraju da nastave reforme i pokažu privrženost zajedničkim evropskim vrednostima. "Vladavina prava, borba protiv korupcije i odbrana osnovnih prava nisu predmet pregovora", rekao je Vadeful uoči polaska na turneju po zemljama Zapadnog Balkana. Šef nemačke diplomatije je naglasio da su zemlje Zapadnog Balkana "neraskidivi deo evropske porodice" i da "Evropska unija nije nikakvo daleko obećanje, nego njihova konkretna perspektiva". "Onaj ko želi da postane deo te zajednice vladavine prava i tog tržišnog prostora, mora da preuzme odgovornost, makar to zahtevalo i teške korake", rekao je Vadeful. On je rekao da je za zemlje Zapadnog Balkana od odlučujućeg značaja da diverzifikuju izvore energije, kako bi dugoročno osnažile svoju nezavisnost i suverenitet. "Mi u Nemačkoj znamo koliko bolno i ujedno neophodno to može da bude", rekao je Vadeful. Nemačka se posle napada Rusije na Ukrajinu u potpunosti oslobodila zavisnosti od ruskog gasa, navodi agencija dpa. Vadeful je rekao da su članice NATO-a Crna Gora i Albanija postigle značajan napredak na putu prema Evropskoj uniji, dok druge zemlje regiona moraju, neke i u značajnijoj meri, da slede taj put. U okviru turneje po šest država Zapadnog Balkana, Vadeful će prvi posetiti BiH, a zatim 17. novembra ide u Crnu Goru i Albaniju. Istog dana uveče šef nemačke diplomatije doputovaće u Beograd. Iz Beograda 18. novembra nastavlja turneju posetom Kosovu a zatim Severnoj Makedoniji. Izvori: Beta, dpa