Nepodnošljiv smrad i kamioni natovareni smećem. Tako mještani mostarskog naselja, smještenog pored deponije gdje se dovozi otpad, opisuju ono što su vidjeli u posljednja dva dana. "Od prekjučer popodne, negdje pet…šest sati, počeli su da dovoze smeće. Kolone kamiona su prolazile i juče cijeli dan. Danas je smrad nenormalan. Živimo odmah pored deponije", priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Fudo Hujdur, čija se kuća nalazi u naselju neposredno uz deponiju Uborak. Mještani koji žive u njenoj blizini i građani okupljeni u Inicijativu "Jer me se tiče", već godinama traže izmještanje mostarske deponije na lokaciju, koja, po njihovim tvrdnjama, neće ugrožavati zdravlje građana. Federalna uprava za inspekcijske poslove donijela je početkom septembra rješenje da se zabranjuje daljnje odlaganje otpada na spornoj lokaciji. Inspektori su utvrdili da se otpad odlagao bez ekološke dozvole i zakonske osnove, čime su, kako je navedeno u rješenju, ugroženi okolina i zdravlje stanovništva. No, samo 15 dana kasnije, Štab civilne zaštite Mostara, na čijem je čelu gradonačelnik Mario Kordić, je ponovo otvorio deponiju. Zbog kršenja naloga inspekcije, u građanskoj inicijativi "Jer nas se tiče", koja se već godinama bori za zatvaranje deponije, najavili su da će u narednih nekoliko dana podnijeti i krivične prijave. Šta kažu u Inicijativi "Jer nas se tiče"?"Ovo je krivično djelo i neko će za to odgovarati. Mi ćemo podnijeti krivične prijave, a vjerujem da će postupiti i Federalna inspekcijska služba, jer ovakve radnje jednostavno nisu dozvoljene", kaže potpredsjednik Inicijative "Jer me se tiče", Nijaz Hodžić. Kako ocjenjuje, gradska vlast u Mostaru godinama ne rješava pitanje deponije, kao i da je ova inicijativa prije pet godina predložila izgradnju nove deponije, u saradnji sa susjednom Opštinom Nevesinje, koja se nalazi u drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj. "Lokacija je pogodna za zajedničko odlagalište otpada i spriječila bi zagađenje rijeka Bune i Bunice, koje sada trpe zbog procjednih voda sa divlje deponije. Pravilno uređena deponija, urađena po evropskim standardima, spriječila bi odliv procjednih voda i potencijalnu katastrofu u okolini", kaže Hodžić i dodaje: "Osim toga, postojala bi mogućnost da Evropa podrži izgradnju nove deponije kroz međuentitetsku saradnju. Nažalost, gradonačelnik nikada nije posjetio tu lokaciju niti podržao njenu realizaciju", ističe Hodžić. Potpredsjednik Inicijative podsjeća i na raniji sastanak u federalnom Ministarstvu okoliša, kada je stručnjak za spalionice otpada iz Evrope i Japana prezentovao rješenja za Mostar. "Stručnjak je odredio lokaciju gdje spalionica ne bi štetila nikome, s obzirom na primjere savremenih spalionica u Beču, Amsterdamu, Berlinu, Londonu, Japanu i Tokiju. Gradonačelnik jednostavno nije bio spreman razgovarati o tome. Zašto se onda forsira ovakav Uborak? Nitko ne traži da se ugroze građani – potrebno je rješenje po evropskim standardima, ali on odbija svaku diskusiju", rekao je Hodžić. U Inicijativi podsjećaju kako uz Uborak živi nekoliko hiljada građana, ali da štetu trpe svi građani Mostara. Kako tvrde, "procjedne vode" sa deponije, osim u zemljište, dospijevaju i u vodu koja se koristi za piće, čime se direktno ugrožava zdravlje ljudi. Šta kažu u Gradskoj upravi?Iz uprave Deponije nisu potvrdili da su dozvolili dovoz otpada. Ni iz kabineta mostarskog gradonačelnika Marija Kordića nisu odgovorili na upit RSE u vezi kršenja naloga inspekcije i problema sa deponijom otpada. Gradonačelnik nije odgovarao na telefonske pozive. Na zvaničnoj stranici Grada Mostara se, pak, navodi da je deponija "Uborak" otvorena, te da se smeće odvozi sa ulica Mostara. Inače, početkom sedmice je održana i gradska skupština, posvećena pitanju otpada u Mostaru. Usvojen je izvještaj Štaba civilne zaštite da se skloni otpad sa mostarskih ulica. Jednim od zaključaka, od policije je zatraženo i da spriječi potencijalnu blokadu deponije, koje su u proteklom periodu organizovali mještani kako bi spriječili dovoženje smeća u Uborak. Ulice Mostara zatrpane smećemVeć pola mjeseca Mostar je zatrpan smećem, nakon što je Federalna inspekcija zabranila odvoz u Uborak. U i oko kontejnera, otpad se gomilao u gradu sa više od 100.000stanovnika. Mirhad Grebović, direktor Javnog gradskog preduzeća "Deponija", je potvrdio za RSE da je otpad iz Mostara privremeno odvožen na deponiju Mošćanica u blizini Zenice, koja je oko 200 kilometara udaljena. Naveo je i da je odvoz smeća zaustavljen nakon što su se pojavile informacije da se u njemu nalazio i medicinski otpad. "To je informacija za koju smo u potpunosti sigurni da nije tačna, te da je namjerno plasirana kako bi tešku situaciju sa mostarskim otpadom dodatno zakomplikovala. Demantovala ju je i direktorica te deponije, a nakon toga otpad nije deponovan u Zenici", kazao je. Inače, preduzeće "Deponija" upravlja "Uborkom". Na pitanje da li je deponija radila bez ekološke dozvole, Grebović navodi da je preduzeće "uvijek postupalo u skladu sa obavezama i zakonskom regulativom". Šta je sa ekološkom dozvolom?Do objave teksta iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH nisu odgovorili na upit RSE da li je izdana ekološka dozvola za sporno područje deponije Uborak. Ministarstvo je 4. septembra objavilo da je u toku upravni postupak za izdavanje okolišne dozvole za izgradnju nove plohe na mostarskoj deponiji, površine 2,53 hektara. Postupak se vodi prema presudi Kantonalnog suda u Sarajevu iz decembra 2023., kojom je prethodna dozvola poništena. Nacrt nove dozvole objavljen je 2. septembra na web stranici Ministarstva, a građani imaju osam dana da pošalju komentare i prijedloge. Postupak je pokrenut na zahtjev Javnog preduzeća "Deponija". Iz Ministarstva navode da je nova ploha jedna od mjera iz plana prilagođavanja, koji su donijeli u martu 2023. godine. Cilj tih mjera je postupno smanjivanje negativnog uticaja na okoliš i priprema za sanaciju i zatvaranje. Građani traže novu lokaciju za deponijuMještani koji žive u blizini Uborka i građani okupljeni u Inicijativu "Jer me se tiče", već godinama traže izmještanje mostarske deponije na lokaciju, koja, po njihovim tvrdnjama, neće ugrožavati zdravlje građana. Od juna 2019. godine protestuju zbog deponije Uborak, zahtijevajući njeno zatvaranje i izmještanje na ekološki prihvatljiviju lokaciju. Posljednji protesti održani su 10. septembra ove godine. Zahtijevaju ugradnju pročišćivača, te konačno zatvaranje deponije na Uborku. Iz Inicijative su najavili da će se obratiti i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni na sjednici 17. septembra nije usvojilo reformsku agendu koja je jedan od preduslova da BiH dobije sredstva iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Rok za dostavljanja konačne verzije plana reformi istekao je prošle godine, nakon čega je iznos planiran za BiH umanjen za deset posto, a novi rok koji je Evropska komisija postavila je 30. septembar. Ako je ne dostave na vrijeme BiH bi mogla izgubiti dodatnih oko 100 miliona evra iz fonda koji je za BiH prvobitno iznosio blizu milijardu evra. "I dalje sam optimistična u vezi usvajanja Nacrta reformske agende, iako dokument danas nije dobio potrebnu podršku", izjavila je nakon sjednice predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto. Krišto je kazala da su nadležne institucije imale 772 komentara koje je trebalo usaglasiti i da je "zamolila kolegu Košarca (Staša Košarac, ministar vanjske trgovine) da nas što prije obavijesti o spremnosti za nastavak postupka, bilo u 2, 3 ili 5 dana". "Nevjerovatno mi je da je neko protiv ovoga, a nije mi nevjerovatno da je SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je Milorad Dodik) protiv ovoga. Jedini razlog da neko ruši je da ne želi napredak za BiH. Ovo nije samo da kočite napredak, nego držite kao taoce sve građane", kazao je nakon sjednice Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH. Forto je ocijenio da se politika SNSD-a, koji ima dva ministra iz reda srpskog naroda u državnoj vladi i gdje za svaku odluku mora glasati najmanje jedan, "ne može objasniti drugačije nego da svi rade za jednog čovjeka". "On pokušava ucijeniti cijelu državu i međunarodnu zajednicu da bi sebi skinuo sankcije. On ne traži bolji status za RS, nego bolji status za sebe", dodao je Forto koji je predsjednik vladajuće Naše stranke. Ministar vanjske trgovine Staša Košarac, kadar SNSD-a, kazao je da "treba još vremena da se usaglase još neki elementi" i da se "mora obezbijediti vidljivost institucija Republike Srpske u svim procesima". "Naravno da je za nas značajna vidljivost institucija RS u implementaciji koraka iz Reformske agende. Mislim da je iz toga razloga je i takva odluka u prvom krugu glasanja. Imamo i drugi krug", kazao je Košarac koji je glasao protiv usvajanja reformske agende. BiH je izgubila 108 miliona eura u julu, jer nije ispoštovala rokove. Taj novac je preusmjeren drugim državama u regiji. Iako je Vijeće ministara krajem juna usvojilo Nacrt reformske agende, od tada do danas vlasti na svim nivoima nisu ništa uradile po pitanju njenog usvajanja. Vlasti u BiH ne mogu da se dogovore o planu reformi skoro dvije godine, jer se entiteti i kantoni spore oko nadležnosti, zakona i reformi u više sektora, poput obrazovanja, socijalne politike i tržište rada. Vladajući se spore i o novom zakonu o državnom sudu i tužiteljstvu te Ustavnom sudu BiH. Vlasti u Bosni i Hercegovini planirale su kandidovati infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura. Novcem EU BiH je planirala završiti radove na panevropskom Koridoru 5C koji bi povezao hrvatsku Luku Ploče sve do Budimpešte. Planirana je i modernizacija željezničke mreže, te su kandidovani i važni energetski projekti i rekonstrukcija prenosne mreže, digitalizacija zemlje. Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan ukupno sadrži šest milijardi eura, od čega su četiri milijarde povoljni krediti, dok su dvije milijarde nepovratna sredstva. Novac iz ovog fonda se isplaćuje dva puta godišnje. Srbija je do sada već povukla preko 110 miliona eura, Albanija 65 miliona, a Crna Gora 27 miliona eura. Svi projekti iz Plana rasta moraju biti završeni do kraja 2027. godine, a produženja rokova neće biti.

Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Branislav Borenović dobio je policijsku zaštitu, potvrđeno je u sredu za Radio Slobodna Evropa. Borenović je za RSE rekao da je zaštitu naložila Direkcija za koordinacija policijskih tijela BiH, u skladu sa bezbjednosnim procjenama i zakonskim procedurama. Ovaj državni poslanik je napadnut u Banjaluci 5. septembra naveče, u trenutku izlaska iz automobila, kada su mu pritrčala dvojica maskiranih napadača i poprskala ga biber sprejom. Okružno javno tužilaštvo Banjaluka i policija pokrenuli su istragu kako bi pronašli počinioce. Borenović kaže da još uvijek nema informacija o toku istrage, te da počinioci i dalje nisu identifikovani. Snimak napada objavio je na društvenim mrežama.

Uginula riba i rakovi i snažan miris sumpora. Taj prizor dočekao je ribolovce u rijeci Neretvi, nekoliko kilometara nizvodno od hidroelektrane "Ulog", 12. septembra. Nestalo je hiljade primjeraka živog svijeta, a o razmjerama ekološke katastrofe govore i fotografije koje su snimljene na mjestu pomora. Iz tog dijela Neretve potpuno je nestala i zaštićena i ugrožena mekousna pastrmka, kaže Mirsad Trešnjo, sekretar Organizacije sportskih ribolovaca Konjic. Lokalna udruženja za zaštitu okoliša i mještani danima skupljaju uginulu ribu koja je, kako vjeruje Trešnjo, stradala zbog curenja nepoznate materije iz hidroelektrane. "Iz postrojenja koje ulazi u Federaciju BiH, gdje je curila ta materija, prozokovala je uništenje velikih kolčina riba. Znači, sve je uništeno. Ribe, pešeri, rakovi nema ništa živo. Koja materija, mi ne znamo", navodi Trešnjo. Hidroelektrana "Ulog" nalazi se na jugoistoku BiH, u opštini Kalinovik i na samoj granici entiteta Federacije i Republike Srpske. Naložena istraga, čeka se nalaz vještakaZbog ovog slučaja, tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet. "Naložena su potrebna vještačenja, između ostalog, patološko i toksikološko vještačenje uzetog uzorka ribe radi utvrđivanja uzroka pomora. Uzeti su i uzorci vode koji će biti poslani na analizu", potvrdila je za RSE glasnogovornica Tužilaštva Ana Rajić. Na teren su, kako su za RSE potvrdile nevladine organizacije, izašli i pripadnici Federalne uprave za inspekcijske poslove. Iz ove inspekcije je odgovoreno na upit RSE da će postupajući federalni vodni inspektor u saradnji s drugim nadležnim organima "poduzeti sve zakonom propisane mjere iz svoje nadležnosti kako bi se utvrdio uzrok zagađenja". O probemu su, kako su naveli, informisani, uz agencije za provođenje zakona i Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar, te će zajedno provesti potrebne analize. Izlazak inspekcije na teren i istragu uzroka pomora ribe najavio je i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik. On je naveo da je Ministarstvo u kontaktu s investitorom, koji je objasnio da je zbog najavljenih padavina hidroelektrana "Ulog" prethodnih dana radila smanjenim kapacitetom, do 50 odsto, kako bi se snizio vodostaj. "U skladu sa ekološkom dozvolom, oni kvartalno rade sve potrebne analize. Prethodnu su radili u junu, a sljedeće sedmice će raditi narednu analizu. Sve dosadašnje analize su bile uredne, sem blago povećanog nivoa algi", rekao je Vipotnik novinskoj agencija Srna. Koncesiju za izgradnju hidroelektrane "Ulog" je 2009. godine dobila kompanija "EFT", u vlasništvu biznismena iz Srbije Vuka Hamovića. Iz "EFT"-a nisu odgovorili na upit RSE o tome da li su radili provjere i šta se dogodilo na dan pomora ribe. Bez odgovora je i nadležno federalno Ministarstvo okoliša i turizma koje je ranije bilo protiv gradnje. Tvrdili su da nisu bili uključeni u postupak, te da nisu izvršena opsežna geološka, geotektonska i hidrološka istraživanja. Kako je dobijena koncesija za gradnju?Koncesiju za izgradnju hidroelektrane Ulog je 2009. godine dobila kompanija "EFT", u vlasništvu biznismena iz Srbije Vuka Hamovića. Radovi su počeli zvanično 2010., ali su obustavljani zbog komplikacija i složenog terena. Iz "EFT-a" su 2023. za Radio Slobodna Evropa potvrdili kako posjeduju sve dozvole za građenje, te da su radovi u završnoj fazi. Vrijednost investicije je 70 miliona eura. Hidroelektrana "Ulog" snage 35 megawata ima branu visoku 53 metra i izlazni tunel dužine oko skoro tri kilometara. Iz Ministarstva prostornog uređenja Republike Srpske tada su naveli da su izdali dozvole za građenje hidroelektrane "Ulog", te da je studija uticaja na okoliš izrađena 2010. godine uz odobrenja iz Federacije BiH. HE je gradila kineska kompanija, "Sinohydro Corporation Limited" koja je 2021. godine bila pod američkim sankcijama zbog zabranjenih poslova u Iranu. Evropska investiciona banka je od avgusta 2023. obustavila finansiranje njenih projekata na godinu dana zbog netransparentnosti i spornog poslovanja. Inače, Hamovićeva kompanija najveći je trgovac električnom energijom na Zapadnom Balkanu. Hamović ima koncesije i za još dva energetska projekta u Republici Srpskoj — termoelektranu Stanari, izgrađenu kineskim kreditom, i solarnu elektranu u Bileći, koju je gradila kineska firma "Dongfang Electric", koja je bila na crnoj listi Svjetske banke zbog nezakonitog poslovanja. Ekolozi upozoravali, vlasti ignorisaleŽivi svijet gornjeg toka rijeke Neretve i ranije je bio ugrožen zagađenjem i zamućenjem rijeke zbog gradnje ove HE, tvrde ekolozi. Na ekološke probleme koji bi se mogli pojaviti izgradnjom hidroelektrane "Ulog" ukazivalo je 2021. u otvorenom pismu i Udruženje geografa iz Sarajeva. Još ranije su se obraćali tadašnjoj Vladi Federacije na čelu s Fadilom Novalićem (SDA), tražeći da uputi apelaciju Ustavnom sudu BiH kako bi se ovo prirodno područje zaštitilo na državnom nivou i entitetima onemogućilo raspolaganje. Nikada nisu dobili odgovor. Istu su molbu uputili i novom premijeru Nerminu Nikšiću (SDP), ali hidroelektrana je i dalje ostala. Vlada Federacije BiH je krajem oktobra 2023. godine usvojila Inicijativu za rješavanje problematike uticaja gradnje HE "Ulog" i hidroenergetskog sistema Gornji horizonti na stanje voda i okoliša u FBiH. Inicijativa je zatim proslijeđena državnom nivou, odnosno Vijeću ministara BiH, koje se o njoj nije očitovalo. Gradnji ove hidroelektrane protivili su se i stanovnici Konjica koji su na protestima tražili obustavu i zaštitu živog svijeta. Snimci uginule ribe i na društvenim mrežamaNevladina organizacija "Zeleni Neretva" obavijestila je javnost o posljednjem pomoru ribe putem društvenih mreža, uz potresne snimke uginule ribe. Nedugo zatim, objavljen je i snimak plavnog vala nastalog ispuštanjem vode iz akumulacije. "Pretpostavljamo da je ovaj plavni val izazvan planski i, isključivo, iz razloga da se pomorena riba bujicom izmjesti nizvodno od elektrane i tako onemogući uvid nadležnih organa u pravo stanje stvari na terenu", navode iz "Zelenih". Napominju da HE "Ulog" praktično nije u funkciji, kao i da fluktuacije nivoa vodotoka nisu izazvane redovnim radom. "Ovo je jedan od najvećih pomora koji se desio u Neretvi nizvodno od HE, u dionici od nekoliko kilometara. Mi smo obilazeći teren ranije detektovali probleme. Bilo je pomora ribe i potpuno zamućenje, kada je tekla Neretva bijela kao kreč zbog radova", kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu. On je dodao da su uputili dopis inspekcijskim organima. "Smatramo da je potrebno izvršiti hemijsku analizu ribe, jer je, po svemu sudeći, riječ o nekom hemijskom zagađenju", rekao je on. Inače, uzorke mrtve ribe zbog toksikološke analize su ribolovci poslali Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. Žalba protiv BiH zbog ugroženosti flore i fauneNekoliko domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija 2020. godine podnijele su žalbu protiv Bosne i Hercegovine Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa pri Vijeću Evrope. U žalbi je navedeno kako će više od stotinu biljnih i životinjskih vrsta biti pogođeno gradnjom hidroelektrane "Ulog" i sedam malih hidroelektrana u gornjem toku Neretve. Ekspertska misija koju je 2022. godine uputio Stalni komitet za Bernsku konvenciju u gornji tok Neretve, dala je preporuke vlastima u BiH koje nisu ispunjene. Poručeno je kako BiH treba da ubrza procese i trajno zaštiti kompletni sliv gornje Neretve koji je kandidovan kao "Emerald" područje. Emerald ili "Smaragdna" mreža je regionalna ekološka mreža koju čine područja od posebnog interesa za zaštitu prirode na teritoriji Evrope, Azije i sjeverne Afrike i na kojima država mora da obezbijedi adekvatan režim zaštite. Do sada su na Neretvi izgrađene četiri hidroelektrane. U planu je gradnja još dvije, u opštini Konjic u Federaciji BiH, za koje obustavu projekata, takođe, traži Stalni komitet za Bernsku konvenciju Vijeća Evrope.

Zamjenik ministra finansija Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović još uvijek nije potpisao odluku o transferu 6,4 miliona maraka (oko 3,1 milion eura) Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH za provođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske iz reda srpskog naroda. CIK BiH je raspisao izbore za 23. novembar. Iz Hasanovićevog kabineta su 16. septembra za Radio Slobodna Evropa kazali da odluka nije potpisana zbog "tehničkih problema". Nisu željeli precizirati što to znači i najavili su da će zamjenik ministra finansija tokom dana objaviti zvanično saopštenje. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) raspisala je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske iz reda srpskog naroda 25. augusta. U skladu sa Izbornim zakonom BiH, novac za održavanje izbora mora osigurati državno Ministarstvo finansija BiH najkasnije 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora. Taj rok je istekao u petak. Srđan Amidžić, inače član Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, nije potpisao odluku i u tom slučaju njegov zamjenik Muhamed Hasanović, kadar Socijaldemokratske partije BiH koja je vladajuća iz Federacije BiH, nadležan je za potpisivanje odluke. Pozicija predsjednika RS je upražnjena nakon što je Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku 18. avgusta, na osnovu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javnih funkcija zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Dodik odbija da se povuče sa ove funkcije. BiH još uvijek nema usvojen budžet, a država je na privremenom finansiranju. Ko će moći glasati na izborima?Svi punoljetni građani s prijavljenim prebivalištem u ovom entitetu koji su upisani u birački spisak mogu glasati za predsjednika Republike Srpske. Centralna izborna komisija BiH upravlja registrom birača. Građani mogu u svakom trenutku provjeriti jesu li registrovani, gdje se nalazi njihovo biračko mjesto i zatražiti vanrednu registraciju ili brisanje, naprimjer, preminulih osoba s biračkog spiska. Ko će provesti izbore?Centralna izborna komisija BiH nadležna je za organizovanje i provođenje svih izbora u Bosni i Hercegovini, opštih, lokalnih i prijevremenih. Visoki predstavnik u BiH proširio je ovlasti CIK-a BiH izmjenom Izbornog zakona BiH u martu 2024. Tim je omogućio državnoj izbornoj komisiji da imenuje članove biračkih odbora, kojih je na lokalnim izborima te godine bilo više od 12.000. CIK BiH će, pored ostalog, nakon prijave kandidata morati organizovati i tehnički dio koji uključuje štampanje glasačkih listića i postavljanje opreme za elektronsku identifikaciju birača i brojanje glasova, koje bi trebalo u potpunosti zaživjeti u cijeloj BiH do redovnih opštih izbora u oktobru 2026. godine.

Vlast entiteta Republika Srpska planira iskrčiti šumu u vlasništvu Bosne i Hercegovine, kako bi izgradila plinovod na istoku države, usprkos zabrani raspolaganja državnom imovinom. Za izgradnju plinovoda od Šekovića do Han Pijeska, dužine oko 50 kilometara, planirano je pretvaranje šumskog zemljišta u građevinsko, i to bez suglasnosti države. Entitetska vlada je prije mjesec usvojila informaciju o trajnoj promjeni namjene zemljišta, za šta tehničku studiju treba izraditi javno preduzeće "Šume RS". Planom je obuhvaćena šuma u Vlasenici i Han Pijesku, koja je u vlasništvu BiH i pod zabranom raspolaganja, prema državnom zakonu koji je prije 20 godina nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice. O namjerama vlasti u RS stručnjak za energetiku Almir Bečarević obavijestio je Pravobranilaštvo BiH, instituciju nadležnu za zaštitu državne imovine. "Bez suglasnosti države nemoguće je bilo šta raditi na šumskom zemljištu. Na vrijeme sam obavijestio Pravobranilaštvo BiH koje, to može vrlo jednostavno riješiti i zaustaviti nezakonite radnje", kazao je za RSE. Unatoč zakonskoj zabrani, vlast u RS godinama prodaje državnu imovinu, tvrdeći da je vlasništvo tog entiteta. Istovremeno, propisi u Federaciji BiH omogućavaju praksu pretvaranja šuma u građevinsko zemljište. Tako su na mjestu nekadašnjih šuma u tom entitetu "nicali" rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja. Ustavni sud BiH donosio je nekoliko puta presude da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom, što u nekoliko slučajeva nije ispoštovano. Do danas je poništio nekoliko odluka entiteskih vlasti da prodaju ili pretvore državno zemljište u građevinsko, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini kojom entiteti nemaju pravo upravljati. Među poništenim odlukama je i ona iz RS o prodaji državnog zemljišta na Jahorini, kao i odluka Vlade Federacije BiH, donesena krajem 2023. koja je omogućila prenamjenu šumskog zemljišta za potrebe britanskog rudnika u Varešu. Državno uknjiženo kao vlasništvo RSBiH trenutno sav plin dobija iz Rusije preko plinovoda Turski tok, koji u zemlju ulazi kod Zvornika, na granici sa Srbijom. Izgradnjom magistralnog plinovoda, vrijednog oko 74 miliona maraka, plin bi trebao stići i do stanovnika Šekovića, Vlasenice, Milića i Han Pijeska, na istoku zemlje. Vlada RS proglasila ga je projektom od javnog interesa, sa rokom za završetak radova od 14 mjeseci. Dio trase plinovoda prolazi državnim šumskim zemljištem koje je, uvidom RSE u entitetski katastar, uknjiženo kao vlasništvo RS Ustavni sud BiH proglasio je 2021. neustavnim zakon o šumama koji je usvojila Skupština RS, a kojim je taj bh. entitet pokušao postati titular državne imovine. Ustavni sud je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti BiH. Ustavni sud BiH šume u Republici Srpskoj proglasio državnom imovinomNedeljko Elek, direktor preduzeća "Sarajevo-gas" Istočno Sarajevo, koje je investitor izgradnje plinovoda, u namjeri krčenja državnog šumskog zemljišta ne vidi ništa sporno te je potvrdio da je uknjiženo kao vlasništvo RS. "Poznat je stav iz RS po tom pitanju. To je uknjiženo kao vlasništvo RS i nama je jedina adresa Vlada RS pa smo taj problem i prevazišli. Radujemo se svakom razvoju Federacije BiH pa i ovo nikome ne može da šteti. Zaustavljanjem ne dobijamo ništa", kazao je Elek za RSE. Iz Pravobranilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE šta su poduzeli u slučaju prijave o namjeri prenamjene šumskog zemljišta za izgradnju plinovoda, a odgovora nije bilo ni iz Vlade RS i Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Iz Tužilaštva BiH su naveli da imaju predmete koji se odnose na navode o nezakonitostima zbog knjiženja državne imovine, ali nisu naveli o kojim konkretno slučajevima se radi navodeći da su u fazi prijave ili istrage. U BiH je tokom proteklih godina bilo nekoliko primjera nezakonitog knjiženja državne imovine, te pokušaja entiteta ili općina da je prodaju ili prenamjene u građevinsko. Neke od tih pokušaja osporio je Ustavni sud BiH. Istovremeno, rijetki su primjeri odnosa prema državnoj imovini, koji podrazumijeva dobijanje suglasnosti od Vijeća ministara BiHAmerička vlada je prije 20 godina kod Vijeća ministara BiH inicirala kupovinu državnog zemljišta bivše kasarne Maršal Tito u Sarajevu, za izgradnju ambasade. Parlament BiH je na sjednicama oba doma usvojio odluku kojom BiH prodaje svoje zemljište Sjedinjenim Američkim Državama. Ugovor je potpisan 21. juna 2005. godine, a američka strana je na namjenski račun kod Centralne banke BiH uplatila oko 13 miliona dolara. Taj novac se dalje raspodijelio u budžete institucija. Na isti način je Općina Prozor/Rama 2022. otkupila državno zemljište kako bi izgradila poslovnu zonu. Zemljište je državi platila oko 90.000 maraka. Iz Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH nisu dostavili RSE podatke o tome koliko je proteklih godina bilo zahtjeva za kupovinu državnog zemljišta i koliko je država od toga zaradila. odnosno državnog Parlamenta. Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, ističe da bi legalni postupak podrazumijevao da imovina bude izuzeta iz zabrane raspolaganja, odlukom Vijeća ministara BiH i njenim potvrđivanjem u Parlamentu BiH. "Nisam siguran da je toga bilo, nego je tu politička agenda da državna imovina ne postoji. Ne priznaju institut državne imovine, upisuju je na sebe i nema posljedica. Pri tome, ne vidim reakciju ni OHR-a ni državnog Pravobranilaštva. Nemamo ni krivičnih prijava i nastavljaju s tim", kaže Cero. Zašto nema novog zakona?U Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. državna imovina je definirana kao ona koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine. Također, to je imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH do kraja 1991. Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je 2022. godine izmjene tog zakona, čime je precizirao da su državna imovina i rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud BiH u ranijim odlukama utvrdio da predstavljaju državnu imovinu. Zakonom iz 2005. propisano je da zabrana raspolaganja ostaje na snazi dok državna vlast ne donese zakona kojim će urediti prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom. Rješavanje pitanja državne imovine je i višegodišnja obaveza vlasti BiH i jedan od uvjeta za završetak međunarodne supervizije u BiH, odnosno zatvaranje OHR-a. Donošenju zakona protive se politički predstavnici iz RS koji su nekoliko puta pokušali donijeti entitetske zakone koje su poništili Ustavni sud BiH ili OHR. Višegodišnji zastoj i izostanak propisa koji bi precizirao načine korištenja državne imovine, odražavaju se i na investicije i infrastrukturne projekte. Jedan od slučajeva je blokirana izgradnja dionice autoceste Mostar jug - Tunel Kvanj, zbog toga što trasa prolazi preko zračne luke Ortiješ, koja je proglašena perspektivnom vojnom lokacijom i, kao državna imovina, nalazi se pod zabranom raspolaganja. Snježana Koepruner, jedna od stranih investitorica u BiH, kaže da zbog neriješenog pitanja državne imovine strani ulagači često ne žele riskirati. "Velika je to nesigurnost, pogotovo za strane investitore, jer kada imate nejasan status imovine niko neće u to da ulazi. To je još veći problem za razvoj općina koje bi mogle praviti industrijske zone i privući investitore", kaže Koepruner. Rješenje vidi u tome da visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristi Bonske ovlasti i nametne zakon o državnoj imovini. "To je jedino rješenje, jer se oni nikada neće dogovoriti", kaže ona. Iz OHR-a nisu odgovorili na upit RSE o tome postoje li konkretni pomaci kada je riječ o novom zakonu. S ciljem sačinjavanja preporuka koje će domaćim vlastima pomoći pri usvajanju zakona o državnoj imovini, OHR je u aprilu 2023. godine formirao radnu grupu eksperata koja se sastala nekoliko puta. Rezultati njenog rada do danas zvanično nisu objavljeni. Parlementu BiH je u oktobru prošle godine upućen Prijedlog zakona o državnoj imovini iz državnog Predsjedništva, no do danas se nije našao u proceduri.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske je na sjednici 15. septembra odlučilo da je prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, koji se tiče utvrđivanja povrede vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa izmjenama Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da određene skupštinske odluke proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe njihovo usvajanje. Prema Ustavu RS, Vijeće odlučuje o tome da li je zahtjev prihvatljiv da o njemu raspravlja Ustavni sud RS. Nakon toga, Ustavni sud ima rok od mjesec dana da donese odluku. "Vijeće je konstatovalo da je zahtjev prihvatljiv, te da će o njemu donijeti odluku u narednih mjesec dana", navodi se u saopštenju za javnost. Ukoliko Ustavni sud RS utvrdi da je povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka zakon se vraća predlagaču da pokrene novu proceduru. Šta je prethodilo odluci?Klub Bošnjaka u Vijeću pokrenuo je 29. avgusta postupak zaštite nacionalnog interesa zbog planiranog referenduma u ovom bh. entitetu. Takođe, za ovaj Klub su sporne i izmjene Zakona o referendumu RS, koje predviđaju da referendum može provesti i ad hoc komisija koju imenuje entitetski parlament. Nakon toga, Vijeće naroda Republike Srpske nije usvojilo veto Kluba Bošnjaka. Konačnu odluku nakon toga donosi Ustavni sud RS. Skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 22. augusta neustavnu odluku o održavanju referenduma na kome bi se građani tog entiteta trebali izjasniti o presudi Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika i odluci Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS. Referendum će biti održan, kako je usvojeno, 25. oktobra ove godine. Odluka o referendumu nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine koji ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija.

Dok evropske diplomate pripremaju samit Berlinskog procesa u Londonu, politički vrh Republike Srpske šalje već poznatu poruku: "Zapad je protiv nas". Milorad Dodik, lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata i bivši predsjednik entiteta Republika Srpska (RS), tvrdi da su među "najvećim neprijateljima Republike Srpske" Velika Britanija, "neki ostaci prethodne njemačke vlasti", dio administracije iz Brisela, te dosadašnje administracije Clintona, Obame i Bidena. Ovu izjavu ponovio je u Moskvi 9. septembra, nakon sastanka sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim. Njegov narativ preuzeo je i državni ministar trgovine iz redova SNSD-a Staša Košarac koji je otkazao dolazak na sastanak Berlinskog procesa u Londonu. U pismu Britancima, Košarac je 8. septembra naveo da Velika Britanija ima "izrazito neprijateljski odnos prema Republici Srpskoj te srpskom narodu". Šta je samit Berlinskog procesa?Ova konferencija na visokom nivou okuplja čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6).London će biti ovogodišnji domaćin niza sastanaka na ministarskom nivou koji će obuhvaćati vanjsku, unutarnju i ekonomsku politiku. Kulminirat će samitom čelnika Zapadnog Balkana i EU koji će 22. oktobra u Londonu organizirati britanski premijer.Inicijativu je pokrenula bivša njemačka kancelarka Angela Merkel 2014. godine, s ciljem poticanja suradnje i financijske pomoći BiH, Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji na njihovom putu prema članstvu u EU. "Ne mislim da nam je bilo ko neprijatelj, osim nas samih. Kad govorimo o kapitalu, on ne priznaje neprijateljstva, njemu samo treba sigurno tržište, sigurna vlast i sigurna politika. Da nema turbulencija", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nedeljko Glamočak, zastupnik opozicijske Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini RS-a. Mira Pekić, zastupnica opozicijske Partije demokratskog progresa u državnom parlamentu, kazala je za RSE da je u BiH, time i u Republiku Srpsku dobrodošao svako ko je spreman da investira, zapošljava, radi i plaća poreze. "Naš sistem je potpuno neuređen. Ako se ovako nastavi, i postojeći investitori dobro će da razmisle da li je njihov kapital siguran i da li će moći uopšte da rade pod ovakvim uslovima", kazala je Pekić. Šta Britanci rade u RS-u?Britanske kompanije su do 2024. godine uložile oko 634 miliona eura u Bosni i Hercegovini. Godinama su među deset zemalja iz kojih dolazi najviše stranih investitora, prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja (FIPA) BiH. Iz Velike Britanije je, primjerice, došlo više direktnih stranih investicija u entitet Republika Srpska nego iz Rusije. Najveći investitori su Adriatic Metals, Telemach, MINECO i EFT, sa projektima u rudarstvu, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, te energetici i farmaciji. Britanska kompanija najveći je poslodavac u Srebrenici, u istočnoj Bosni, gdje je uložila u rudnik olova i cinka "Sase". Britanski kapital stoji i iza 20-ak firmi u Republici Srpskoj koje posluju u oblastima usluga, ICT sektora i prehrambene industrije, uključujući telekomunikacijsku kompaniju Telegroup, DDC, Trio Advisory, te Banjalučku pivaru. Velika Britanija godišnje izdvoji između 40 i 50 miliona funti (46-57 miliona eura) za projekte na Zapadnom Balkanu. Primjerice, Britanija je osigurala i tehničku pomoć, te sredstva koja su uložena za kreiranje novih zakona i unaprjeđenje efikasnosti javne uprave u RS-u. Dva javna univerziteta u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu sudjelovala su u petogodišnjem projektu vrijednim 1,4 miliona s 18 univerziteta sa Zapadnog Balkana. Velika Britanija godinama pomaže BiH kroz projekte u školstvu, privredi, pravosuđu i sigurnosti. Finansira IT obuke u školama, podržava potragu za nestalima, borbu protiv nasilja nad ženama i stipendira bh. studente na britanskim univerzitetima. S druge strane, najveći investitori u Federaciji BiH dolaze iz Hrvatske, Austrije i Njemačke. Ko su najveći trgovinski partneri u BiH?Zemlje članice EU su najveći trgovinski partneri BiH, a iz njih dolazi i najveći dio direktnih stranih ulaganja. Evropska unija (EU) je i najveće izvozno tržište za bosanskohercegovačke kompanije, uključujući firme iz RS-a. Njemačka je drugo najvažnije tržište za proizvode iz BiH, odmah iza susjedne Hrvatske. Nakon susjednih zemalja i Austrije, iz ove zemlje dolazi i najviše stranih ulagača. EU sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) spada među najveće donatore za poslijeratnu obnovu Bosne i Hercegovine. Prema okvirnim podacima koje je Delegacija EU u BiH dostavila RSE, iz budžeta EU je uloženo više od 3,5 milijardi eura u obnovu srušenih domova i infrastrukture, razminiranje, razvoj ekonomije i javne uprave. U okviru Plana rasta, Brisel je Bosni i Hercegovini ponudila oko milijardu eura bespovratnih i povoljnih kreditnih sredstava za infrastrukturne, energetske i druge projekte, nakon što vlasti usvoje i provedu plan reformi. Većinu uvjeta, poput imenovanja nedostajućih ustavnih sudaca ili zakon o državnom Sudu BiH, odbijaju predstavnici Republike Srpske. Uloga međunarodne zajednice u BiHUjedinjena Kraljevina (UK) i Sjedinjene Američke Države stalne su članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali i Vijeća za provedbu mira (PIC) u Bosni i Hercegovini. PIC je imenovao Christiana Schmidta, bivšeg ministra u vladi kancelarke Angele Merkel, za visokog predstavnika u BiH. Visokom predstavniku su prije gotovo tri decenije dodijeljene Bonnske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike koji podrivaju Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u BiH. Vlasti RS-a, Rusija koja je napustila PIC, te Kina protive se imenovanju Schmidta i njegovim ovlastima. Zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka kojima je poništio neustavne zakone u RS-u o zabrani rada državnih institucija u tom entitetu, Sud BiH je osudio Milorada Dodika i zabranio mu obavljanje javnih funkcija. Dodik je presudu prihvatio otkupom zatvorske kazne za oko 18.000 eura. SAD i Ujedinjena Kraljevina sankcionirale su Dodika, članove njegove porodice, najviše zvaničnike RS-a i firme za koje tvrde da su s njima povezane, zbog kršenja Daytonskog sporazuma, secesionističkog djelovanja ili pod sumnjom za korupciju. Njemačka i Austrija pridružile su se proljetos sankcijama prema rukovodstvu RS-a. SAD i UK glavni su sponzori rezolucije o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici na koju je Rusija stavila veto u Vijeću sigurnosti UN-a u julu 2015. godine, kao i rezolucije Opće skupštine UN-a koja je usvojena većinom glasova u maju 2024. godine.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković upozorio je međunarodne predstavnike 12. septembra da referendum koji su vlasti Republike Srpske raspisale za 25. oktobar prijeti miru i stabilnosti zemlje. Na sastanku s ambasadorima Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Velike Britanije, te predstavnicima NATO-a i OSCE-a, Konaković je ocijenio da je situacija u BiH pogoršana "nelegalnim imenovanjem mandatara za sastav Vlade RS od strane građanina Milorada Dodika", kako je naveo u saopćenju. "To predstavlja grubo kršenje ustavnog poretka i pravnog sistema BiH", kazao je Konaković. Narodna skupština RS-a je 2. septembra izabrala Sava Minića za premijera, iako ga je predložio Dodik, koji je u augustu izgubio mandat entitetskog predsjednika nakon presude Suda i Centralne izborne komisije BiH. Ustavni sud BiH sada treba odlučiti je li nova Vlada RS-a zakonita, jer premijera može predložiti samo predsjednik entiteta. Nardona skuština RS je 22. avgusta usvojila odluku o referendumu koji bi se trebao održati 25. oktobra o presudi Suda BiH i odluci CIK-a, kao i o odlukama visokog predstavnika međunarodne zajednice, iako je Ustavni sud BiH ranije presudio da su referendumi na nižim nivoima o državnim pitanjima neustavni. Konaković je na sastanku s ambasadorima naglasio važnost produženja mandata vojne misije EU u BiH (EUFOR) i pozdravio stavove zvaničnika NATO-a koji su poručili da u slučaju blokade nastavka misije EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a neće dozvoliti nikakav vakuum. Ambasadori su, kako je saopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, poručili da međunarodna zajednica neće tolerirati prijetnje miru, teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Naglasili su važnost poštivanja Ustava, odluka državnih institucija i sudskih presuda, te potvrdili podršku stabilnosti i reformama u zemlji. Mandat EUFOR-a svakog novembra produžuje se rezolucijom Vijeće sigurnosti UN-a, a Dodik je na sastanku s ministrom vanjskih poslova i sekretarom Vijeća sigurnosti Rusije 9. septembra kazao kako će od Rusije zatražiti da uloži veto.

Nakon što je Vlada Slovenije donijela odluku da zabrani ulazak Miloradu Dodiku u tu zemlju, neustavna Vlada Republike Srpske (RS) donijela je odluku da zabrani ulazak u taj bh. entitet predsjednici Slovenije Nataši Pirc Musar, kao i potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i evropskih poslova te zemlje Tanji Fajon. Vlada RS nema nadležnost za ovakve odluke, jer je to nadležnost države Bosne i Hercegovine i njenih institucija, a ne entiteta. Ustav BiH o nadležnostima za vanjsku politikuVanjska politika i međunarodni odnosi su nadležnost države Bosne i Hercegovine, ne njenih entiteta (Republika Srpska, Federacija BiH). Ko je nadležan za vanjsku politiku?Vanjska politika BiH je isključivo u nadležnosti državnih institucija. To su Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. O čemu odlučuju Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH?Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana (po jedan iz svakog konstitutivnog naroda - Bošnjak, Srbin, Hrvat.). Odlučuje o vanjskim poslovima i odnosima sa stranim državama i organizacijama. Ministarstvo vanjskih poslova BiH provodi vanjsku politiku, uključujući pregovore i odnose sa stranim diplomatama. Nadležnost ministarstva su diplomatski odnosi, uključujući izdavanje viza i odobravanje ulaska stranih zvaničnika. Ministarstvo vanjskih poslova BiH izdaje vize i odobrava ulazak diplomata ili stranih državljana na teritorij BiH. Entiteti nemaju pravo da vode vanjsku politiku ili da donose odluke o ulasku stranih diplomata ili zvaničnika. Koja je uloga Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima?Granična policija BiH kontroliše ulazak i izlazak ljudi iz BiH, uključujući diplomate. Njihove odluke o ulasku stranih diplomata ili zvaničnika se temelje na odlukama koje donosi Ministarstvo vanjskih poslova BiH ili Predsjedništvo BiH. Granična policija BiH nije ovlaštena da samostalno odlučuje o zabrani ulaska diplomata. Imunitet diplomata i diplomatske misijeDiplomati i visoki državni službenici uživaju imunitet prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima koju je Bosna i Hercegovina ratifikovala. To znači da diplomate imaju pravo na slobodno kretanje unutar BiH. Bilo kakve zabrane njihovog ulaska ili boravka moraju biti u skladu s međunarodnim pravom i normama.

Udruženje Majke Srebrenice je pozvalo predsjednicu Slovenije Natašu Pirc Musar i ministricu vanjskih i evropskih poslova te zemlje Tanju Fajon da posjete Potočare, gdje su ukopane žrtve srebreničkog genocida. "Vi ste svjetla tačka Balkana i dokaz kako su žene sinonim hrabrosti. U Srebrenici imate velike prijatelje", poručile su Majke Srebrenice na X platformi. Njihov poziv je uslijedio nakon što je neustavna Vlada Republike Srpske donijela odluku 11. septembra o zabrani ulaska u Republiku Srpsku predsjednici Slovenije i ministrici vanjskih i evropskih poslova te zemlje. Vlada RS nema nadležnost za ovakve odluke, jer je to u nadležnosti Granične policije BiH, Službe za poslove sa strancima, Ministarstva sigurnosti BiH i Predsjedništva BiH. Uoči ove nezakonite odluke Vlade RS, Vlada Slovenije je zabranila ulazak Miloradu Dodiku. Nije saopšten razlog, već je rečeno da se radi o "tajni". Ovo je nakon sjednice saopštio potpredsjednik Vlade Slovenije Matej Arčon. Dodik je početkom augusta pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažne presude njemu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS. Dodiku je od aprila zabranjen ulazak u Austriju i Njemačku zbog secesionističkih poteza i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Procedure za zabranu ulaska pokrenule su Poljska i Estonija. Na uvođenje sankcija Dodiku pozvali su sredinom jula i poslanici Evropskog parlamenta u Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, zbog "razdorne retorike i secesionističke politike". Evropska unija se do sada, zbog protivljenja mađarskog lidera Viktora Orbana, nije mogla usaglasiti oko sankcija Dodiku. Dodik se, zajedno sa još nekoliko zvaničnika iz RS, od prošle godine nalazi na američkoj "crnoj listi" zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma i ugrožavanja integriteta BiH. Sankcije su uvedene nakon što je parlament RS usvojio zakone kojima se odbacuju odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika. Na listi sankcija Velike Britanije Dodik se nalazi od aprila 2022. Dodik, članovi njegove porodice i više firmi povezanih sa njima već su duže na američkoj listi sankcija OFAC-a (Kancelarija za kontrolu strane imovine). Ovim sankcijama zabranjuju se finansijski poslovi sa Dodikom i svima koji su sankcionirani bilo gdje u svijetu.

Predsjednik Naše stranke Edin Forto, koji je i ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, izjavio je u četvrtak da su Nataša Pirc Musar, predsjednica Slovenije i Tanja Fajon, šefica diplomatije Slovenije, dobrodošle u Bosnu i Hercegovinu i da slobodno mogu doći i obići bilo koji njen dio, uključujući i teritoriju entiteta Republika Srpska. Forto je nakon što je Vlada RS donijela odluku 11. septembra da zabrani njima dvjema ulazak u bh. entitet Republika Srpska, saopštio da "entitet nema nikakvo pravo da vodi vanjsku politiku niti da izriče zabrane stranim državnicima". Vlada RS nema nadležnost za ovakve odluke, jer je to u nadležnosti Granične policije BiH, Službe za poslove sa strancima, Ministarstva sigurnosti BiH i Predsjedništva BiH. Uoči ove nezakonite odluke Vlade RS, Vlada Slovenije je zabranila ulazak Miloradu Dodiku. Nije saopšten razlog, već je rečeno da se radi o "tajni". Ovo je nakon sjednice saopštio potpredsjednik Vlade Slovenije Matej Arčon. "Mi iz Naše stranke stojimo im na raspolaganju da ih lično dočekamo i zajedno obiđemo svaki pedalj ove zemlje", naveo je Forto. "Ovo je još jedan čin samovolje Milorada Dodika, koji privatizira institucije RS-a za lične političke obračune i nanosi direktnu štetu ugledu Bosne i Hercegovine. Ova zemlja pripada svim njenim građanima, a ne jednom čovjeku i njegovim frustracijama", poručio je Forto. Dodik je početkom augusta pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažne presude njemu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS. Dodiku je od aprila zabranjen ulazak u Austriju i Njemačku zbog secesionističkih poteza i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Procedure za zabranu ulaska pokrenule su Poljska i Estonija. Na uvođenje sankcija Dodiku pozvali su sredinom jula i poslanici Evropskog parlamenta u Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, zbog "razdorne retorike i secesionističke politike". Evropska unija se do sada, zbog protivljenja mađarskog lidera Viktora Orbana, nije mogla usaglasiti oko sankcija Dodiku. Dodik se, zajedno sa još nekoliko zvaničnika iz RS, od prošle godine nalazi na američkoj "crnoj listi" zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma i ugrožavanja integriteta BiH. Sankcije su uvedene nakon što je parlament RS usvojio zakone kojima se odbacuju odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika. Na listi sankcija Velike Britanije Dodik se nalazi od aprila 2022. Dodik, članovi njegove porodice i više firmi povezanih sa njima već su duže na američkoj listi sankcija OFAC-a (Kancelarija za kontrolu strane imovine). Ovim sankcijama zabranjuju se finansijski poslovi sa Dodikom i svima koji su sankcionirani bilo gdje u svijetu.

Vlada Republike Srpske donijela je u četvrtak odluku o zabrani ulaska u Republiku Srpsku predsjednici Slovenije Nataši Pirc Musar, kao i potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i evropskih poslova te zemlje Tanji Fajon. Kako se navodi u saopštenju, Ministarstvu unutrašnjih poslova RS je naloženo da navedenim osobama onemogući ulazak na teritoriju Republike Srpske, kao i da ih u slučaju boravka u Republici Srpskoj isprati van granica Republike Srpske. Vlada RS nema nadležnost za ovakve odluke, jer je to u nadležnosti Granične policije BiH, Službe za poslove sa strancima, Ministarstva sigurnosti BiH i Predsjedništva BiH. Uoči ove nezakonite odluke Vlade RS, Vlada Slovenije je zabranila ulazak Miloradu Dodiku. Nije saopšten razlog, već je rečeno da se radi o "tajni". Ovo je nakon sjednice saopštio potpredsjednik Vlade Slovenije Matej Arčon. Dodik je početkom augusta pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažne presude njemu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS. Dodiku je od aprila zabranjen ulazak u Austriju i Njemačku zbog secesionističkih poteza i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Procedure za zabranu ulaska pokrenule su Poljska i Estonija. Na uvođenje sankcija Dodiku pozvali su sredinom jula i poslanici Evropskog parlamenta u Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, zbog "razdorne retorike i secesionističke politike". Evropska unija se do sada, zbog protivljenja mađarskog lidera Viktora Orbana, nije mogla usaglasiti oko sankcija Dodiku. Dodik se, zajedno sa još nekoliko zvaničnika iz RS, od prošle godine nalazi na američkoj "crnoj listi" zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma i ugrožavanja integriteta BiH. Sankcije su uvedene nakon što je parlament RS usvojio zakone kojima se odbacuju odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika. Na listi sankcija Velike Britanije Dodik se nalazi od aprila 2022. Dodik, članovi njegove porodice i više firmi povezanih sa njima već su duže na američkoj listi sankcija OFAC-a (Kancelarija za kontrolu strane imovine). Ovim sankcijama zabranjuju se finansijski poslovi sa Dodikom i svima koji su sankcionirani bilo gdje u svijetu.