Inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka rade u 20-ak kvadratnih metara prostora. To je jedina agencija u državi koja štiti privatnost građana i nadgleda primjenu zakona o ličnim podacima, rješava prigovore i štiti pravo na privatnost. U njihovu kancelariju dolaze građani koji prijavljuju povrede ličnih podataka i sarađuju s inspektorima, što je u tako malom prostoru u potpunoj suprotnosti s principima povjerljivosti, diskrecije i zaštite privatnosti.

Republika Srpska osniva Kancelariju za međunarodnu saradnju, iako prema Ustavu BiH vanjsku politiku vodi isključivo država. Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini poziva Ustavni sud Bosne i Hercegovine da utvrdi je li ova uredba Vlade RS usklađena sa Ustavom BiH i zadire li se njome u nadležnosti države. Pravni eksperti upozoravaju da osnivanjem ove kancelarije postoji rizik od paralelne vanjske politike i udara na ustavni poredak BiH.

U Sarajevu je u podne počelo novo okupljanje građana ispred Zemaljskog muzeja povodom tramvajske nesreće koja se dogodila prije više od mjesec dana. Ovo je deseti protest od 12. februara, kada je poginuo student iz Brčkog, Erdoan Morankić, a teško povrijeđena srednjoškolka Ella. Na današnjem skupu okupilo se nekoliko desetina ljudi, uglavnom starijih, znatno manje nego prethodnih dana kada se broj demonstranata kretao od stotinjak do nekoliko hiljada. Na protest su ponovo došli roditelji koji traže pravdu za svoju djecu, kao i studenti koji kažu da se osjećaju nesigurno u gradu. Okupljeni su izrazili nezadovoljstvo slabim odzivom građana. Zbog manjeg broja prisutnih danas nije planirano blokiranje saobraćaja. Demonstranti su se kretali trotoarom od Zemaljskog muzeja prema SCC-u, ali su kod raskrsnice ipak izašli na cestu. Građani protestuju već mjesec dana tražeći od Tužilaštva Kantona Sarajevo da provede odgovornu i transparentnu istragu. Nezadovoljstvo su izazvali hapšenje vozača tramvaja i činjenica da ne postoji ključni videomaterijal iz tramvaja koji bi mogao razjasniti tok nesreće. Zbog toga se demonstranti redovno zaustavljaju i pred zgradom Tužilaštva KS. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajeva, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Istragu o nesreći vodi Tužiteljstvo Kantona Sarajevo. Osim na okolnosti nesreće, fokusirana je i na tehničku ispravnost vozila, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguću odgovornost svih u lancu – od vozača, preko uprave GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja.

Korištenje vještačke inteligencije postala je svakodnevica među mladima.Prema podacima Eurostata za 2025. godinu u BiH je 65,4 posto mladih koristilo alate vještačke inteligencije, dok je, recimo u Srbiji 47 posto.Istražujemo koliko je bitna svjesnost o prednostima i manama vještačke inteligencije?

U redovima ruske vojske, u ratu protiv Ukrajine, bori se ili se borilo, 15 osoba iz Bosne i Hercegovine, podaci su ukrajinskog projekta "Želim živjeti", osnovanog uz podršku Ministarstva odbrane Ukrajine i Odbrambene obavještajne službe Ukrajine. Osim bh. državljana kojima se bavi pravosuđe BiH i o kojima je ranije pisao Radio Slobodna Evropa (RSE), na listi su imena koja dosad nisu bila poznata javnosti. Iz ukrajinske službe su za RSE rekli da su u Oružanim snagama Rusije ove osobe porijeklom iz BiH: Dejan Aleksić, Mladen Bojanić, Ilija Bundalo, Andrej Vukašinović, Daniel Grubač, Duško Lukić, Petar Zunić, Anđelko Milićević, Daniel Mitrić, Sergej Mihić, Ivica Pilić, Davor Savić, Aleksandar Šekarić, Selver Hrustić i Senaid Delić. Ime Senaida Delića pojavilo se na popisu projekta "Želim živjeti" na Telegram kanalu, u septembru 2025. godine. Ovaj projekt Koordinacijskog stožera za postupanje s ratnim zarobljenicima, osnovan uz podršku Ministarstva obrane Ukrajine i Obrambene obavještajne službe Ukrajine, namijenjen je vojnicima ruskih oružanih snaga koji su spremni dobrovoljno se predati u zatočeništvo. Navedeno je da se Delić ruskoj vojsci pridružio tokom 2025. godine, a kasnije je za RSE rečeno da je ugovor potpisao 14. februara iste godine. Mladić iz središnje Bosne, u razgovoru za RSE, negirao je da ratuje u Rusiji. Rekao je da je otišao raditi i da je u jednoj firmi zaposlen kao varilac. Međutim, sigurnosne službe BiH imaju saznanja da se Delić priključio vojsci u Rusiji, kao i da je boravio u Moskvi, saznao je RSE nezvanično. "Ja živim ovdje. To je tačno. A to da sam u ratu, nek' pošalju dokaze, nek' dokaže neko da sam u ratu. Ovdje je zdrav život. Ovdje ljudi imaju život kao što su naši pradjedovi imali. Ja podržavam Rusiju. Ne mogu ne podržavati čovjeka kakav je ruski predsjednik Vladimir Putin", rekao je Delić. Kaže da u Rusiji boravi preko radne vize i da čeka državljanstvo. "Odradio sam tek godinu ugovora, čekam da dobijem državljanstvo", rekao je. - RSE: Dobro, kažete da sad ne ratujete. A šta ako Vam u Rusiji kažu da morate? - Delić: E sad, Vi niste zbog tog nazvali. Šta ako, ako budu... Vi ste nazvali da pitate – jesam li. Ja vam kažem – nisam. Za pridruživanje stranim vojnim i paravojnim formacijama u BiH je predviđena kazna od tri mjeseca do deset godina zatvora. Zašto je zatražena dopuna optužnice protiv ruskog dobrovoljca?Optužnica zbog ratovanja u Ukrajini podignuta je, trenutno, jedino protiv Darija Ristića iz Modriče. U ovom predmetu, Sud BiH treba potvrditi optužnicu Tužiteljstva BiH, koja Ristića tereti da se pridružio ruskoj vojsci tokom 2023. godine. Prema riječima njegovog odvjetnika, Ristić je spreman sporazumno priznati krivnju. Međutim, Sud BiH zatražio je dopunu optužnice koju je Tužiteljstvo podiglo 6. februara. Razlog je, kako je rekao glavni tužitelj Milanko Kajganić, činjenica da je Ristić dobio rusko državljanstvo. Kajganić je kazao da tu postoji problem, ističući da za djela pridruživanja stranim vojnim ili paravojnim formacijama, Zakon ne predviđa procesuiranje osoba koje su na zakonit način dobila državljanstvo te zemlje. "Imamo situaciju gdje naši državljani dobivaju državljanstva Rusije ili Ukrajine. Vidjet ćemo kako će Sud BiH tretirati našu optužnicu. Za nas su te osobe izuzetna sigurnosna prijetnja. Mi ne želimo da idu ratovati u druge zemlje", rekao je Kajganić. Na pitanje RSE o tome je li poznato da su neki od bh. državljana najprije ratovali, a potom dobili državljanstva, Kajganić kaže da tužitelji nemaju te informacije i ne mogu to potvrditi. "Imamo dokaze da su se naši državljani priključili, odnosno da su mogli potpisati ugovor sa stranom vojnom silom, tek nakon što su postali državljani Rusije", kazao je. Kajganić je najavio i mogućnost da prema Ministarstvu pravde BiH bude inicirana zakonska izmjena, u dijelu koji se odnose na dobivanje državljanstva "kako bi spriječili osobe da se pridružuju ratištima i kako bi mogle biti procesuirane u slučaju da to ipak urade". 'Nema prepreka za procesuiranje'Bosna i Hercegovina je 2014. izmijenila Krivični zakon i odlazak državljana na strana ratišta, uključujući Siriju i Ukrajinu, proglasila krivičnim djelom. Do danas je osuđeno oko 30 osoba, većinom za ratovanje na ratištima u Siriji, dok je Gavrilo Stević jedini procesuiran i 2020. oslobođen optužbi za ratovanje u ruskim snagama u Ukrajini 2014. Advokat Bakir Hećimović zastupao je nekoliko bh. državljana koji su procesuirani zbog ratovanja u Siriji, pridružujući se od 2012. različitim, militantnim grupama, većinom "Islamskoj državi". Više od 80 ih se do danas vratilo, ili je deportirano u BiH, a 28 muškaraca osuđeno je u prosjeku na dvije godine zatvora, Hećimović za RSE kaže da odredbe Krivičnog zakona BiH ne ograničavaju pravosudne institucije u procesuiranju osoba koje ratuju na ukrajinskom ratištu, u sastavu ruske vojske. Objašnjava da ako imaju dvojno državljanstvo, bosanskohercegovačko i rusko, to ne predstavlja zapreku za Tužiteljstvo da ih procesuira zbog ratovanja u stranim vojnim formacijama. Kao jedinu mogućnost da, u slučaju dvojnog državljanstva, izbjegnu procesuiranje u BiH, navodi mogućnost da Rusija odbije da ih isporuči BiH. "Druga je situacija ukoliko se neko od njih odrekao državljanstva BiH i sada ima samo rusko. Ključno je, dakle, pitanje da li su zadržali državljanstva BiH, jer ih ništa drugo ne može amnestirati od procesuiranja u BiH", kazao je. Na upit da prokomentira mogućnost zakonskih izmjena, o kojima je govorio glavni državni tužitelj, Hećimović je kazao da to može biti dug i bespotreban proces, imajući u vidu da i trenutne odredbe ne predstavljaju prepreku za procesuiranje. "Izmjene zakona zahtijevaju da politički prođe različite nivoe. Dug je to period. Da sam ja na mjestu tužitelja, to za mene ne bi bila nikakva prepreka, osim ako ne postoji neko drugo, političko pitanje koje se veže za ljude koji ratuju na stranim ratištima", kazao je. Slučaj zarobljenog Bosanca u UkrajiniKao ruski dobrovoljac, na ukrajinskom ratištu je boravio i bh. državljanin Selver Hrustić, koji je u januaru zarobljen u Ukrajini, u blizini Harkiva, objavio je United24 Media, medijski projekt ukrajinske vlade. U videu objavljenom na društvenim mrežama Hrustić je rekao da je potpisao ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. Glavni tužitelj Kajganić je, na pres-konferenciji 12. marta, na pitanje RSE o Selveru Hrustiću, bh. državljaninu koji je zarobljen u Ukrajini kao ruski dobrovoljac, rekao da će Tužiteljstvo tražiti da Hrustić bude isporučen BiH. "Naravno da ćemo tražiti izručenje kao i u svakoj situaciji gdje imamo naše državljane da su počinili krivična djela u inostranstvu", rekao je Kajganić. Član obitelji Hrustića za RSE kaže da nemaju nikakvih novih informacija o njemu, osim da je u zatvoru u Lavovu. Ukrajinska služba sigurnosti ranije je za RSE rekla da bh. državljanin može biti "zadržan u Ukrajini do kraja rata ili prebačen u državu agresora na njen odgovarajući zahtjev, u okviru mjera usmjerenih na oslobađanje ukrajinskih branitelja koji se nalaze u zarobljeništvu". Iz projekta "Želim živjeti" kažu da je dosad jedino Hrustić zarobljen u Ukrajini kao bh. državljanin. Pravni stručnjaci za RSE o zarobljenicima u UkrajiniHrustić je u videu za ukrajinske novinare rekao da je odlučio pridružiti se ruskoj vojsci, jer mu je obećano da će mu pomoći s pravnim problemima koje je imao u zemljama Europske unije. "Potpisao sam ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", rekao je Hrustić u videu. Njegov pravni tretman u Ukrajini ovisi o statusu prema međunarodnom humanitarnom pravu, kažu za RSE iz Regionalnog centra za ljudska prava iz Ukrajine. "Ključno je pitanje ima li osoba status borca, odnosno da li ispunjava uvjete da bude tretirana kao ratni zarobljenik, čime ima pravo na zaštitu Ženevske konvencije", kažu iz ove organizacije sa sjedištem u Kijevu, koja se bavi dokumentiranjem ratnih zločina i drugih kršenja ljudskih prava povezanih s ruskom agresijom na Ukrajinu. Ženevska konvencija garantira humano postupanje i poštovanje dostojanstva, te propisuje da ratni zarobljenici ne mogu biti krivično gonjeni samo zbog učešća u neprijateljstvima. S druge strane, osobe koje se smatraju plaćenicima ne ostvaruju pravo na status borca niti na zaštitu ratnih zarobljenika. Ipak, iz ove organizacije napominju da je status plaćenika u praksi teško dokazati. Prema javno dostupnim informacijama, kažu iz Centra, strani državljani koje regrutira Rusija često ne spadaju u ovu kategoriju, jer se regrutacija nerijetko zasniva na obmani ili nemonetarnim obećanjima, a ne na značajno većoj financijskoj koristi. "U slučaju Selvera Hrustića, na primjer, obećanje se navodno odnosilo na pravnu pomoć, a ne na znatno veću plaću." Iz organizacije napominju i da eventualna krivična odgovornost u njenoj matičnoj državi u pravilu ne utječu na njen status prema međunarodnom humanitarnom pravu dok se nalazi u pritvoru u Ukrajini. "Iako neke države kriminaliziraju učešće svojih državljana u stranim oružanim snagama, Ukrajina nije obavezna provoditi naloge za hapšenje iz drugih država za domaća krivična djela, a takva pitanja mogu postati relevantna tek nakon eventualnog puštanja na slobodu i repatrijacije." Kad je riječ o razmjeni stranih zarobljenika, iz Centra kažu da ne postoje javno poznata pravila o tome kako se oni prioritiziraju, niti se objavljuju liste za razmjenu. Također se navodi da Rusija, osim u slučaju državljana Sjeverne Koreje, nije tražila razmjenu stranih državljana. Osim Selvera Hrustića, među zarobljenicima u Ukrajini nalaze se i strani državljani iz više desetaka zemalja koji su se ruskoj vojsci pridružili iz različitih razloga, od potrage za poslom i boljim životom do političkih uvjerenja ili, kako neki tvrde, nakon što su prevareni ili prisiljeni potpisati vojni ugovor.

Ako ste u posljednjih nekoliko dana sipali gorivo na bilo kojoj pumpi u bilo kojoj od država Zapadnog Balkana osjetili ste efekat porasta cijene barela nafte. Ko će zapravo platiti tu cijenu zavisi od mjere koju je svaka od država uvela. Ali, ako je suditi prema objašnjenjima ekonomista jedno je jasno: Kada cijena jednom poraste, ona se neće vratiti na staro. Poremećeni promet tankera kroz Hormuški tjesnac, trgovinsku arteriju kroz koju prođe petina svjetske nafte, sukob u kojem je skoro svaka zemlja Bliskog istoka pretrpjela štetu, izraelsko-američki napad na Iran i iranska odmazda uticali su na rast cijene nafte na svjetskim tržištima. Nakon što je izabran novi vrhovni lider Irana, umesto prethodnog ubijenog u američko-izraelskim udarima, i cijena je skočila na 120 dolara po barelu, najviše od početka ruskog rata u Ukrajini 2022. godine. Tržišta su senzitivna i sada sve zavisi od toga koliko će rat potrajati, pojašnjava Branislav Jovanović, ekonomista u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije. "Ako traje više od mjesec dana, onda može da bude dosta, dosta opasno. Ako se sve okonča narednih nedelju, dvije, onda posljedice neće biti strašne." Nakon inicijalnog rasta, cijena nafte na svjetskim tržištima prvo je krenula da pada. Tome je, smatraju stručnjaci, doprinjela i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da je kraj rata blizu, ali i najava G7 da su spremni da poduzmu mjere kako bi podržale globalnu opskrbu nakon što je rat SAD-a i Izraela s Iranom doveo do naglog porasta cijena nafte. No, onda je uprkos što je Međunarodna agencija za energiju saopštila da će pustiti rekordnih 400 miliona barela nafte u pokušaju da obuzda ekonomski uticaj, barel nafte tipa Brent - referentne nafte na svjetskim tržištima - opet je porastao na više od sto dolara. "Svakako vlade u našem regionu moraju biti na oprezu, moraju preduzimati nešto", smatra Jovanović podsjećajući da kada inflacija jednom krene ona se ne zaustavlja. "Vidjeli smo u 2022. godinu da je cena nafte tada skočila nakon napada na Ukrajinu od 90 na 120, ostala na 120 nekoliko mjeseci, onda palo opet na 70. Ali naše domaće cene nisu pale, one su porasle." Zašto je poželjno ograničavanje cijena?Hrvatska vlada uvela je regulaciju najviše cijene goriva za naredne dvije sedmice. Tako će Eurosuper 95 biti 1,50 eura, što je porast cijene od četiri centa. Kako je rečeno iz Vlade, bez njihovih mjera, cijena bi bila 1,55. Cijena Eurodizela u naredne dvije sedmice u Hrvatskoj će biti 1,55 eura, odnosno sedam centi više, dok je bez mjera vlade predviđen porast do 1,72 eura. Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore također je najavilo fiksne cijene do 23. marta. Tako će Eurosuper 95 koštati 1,47 eura, što je povećanje od sedam centi, a Eurodizel 1,50 eura, odnosno skuplje za 16 centi. Cijena goriva je ograničena i u Srbiji i to na 1,73 eura za Eurodizel i 1,57 eura za Europremium 95. Mjere uvođenja gornje granice mogu biti dosta efikasne, pojašnjava Branimir Jovanović. "Ako cena bezina na domaćem tržištu sada skoči zbog cene nafte, onda to čini da sve poskupi u narednom periodu. Ako nakon toga cena nafte na globalnim tržištima padne, džaba vam je to kada su cene kod kuće već skočile. U tom je problem." Jovanović pojašnjava na primjeru Sjeverne Makedonije u kojoj je cijena dizela povećana za 20 posto na određeni period i zbog koje će kako kaže "sve manje više poskupiti." "Možda ne odmah, ali ako ostane tako može sve da poskupi." I zbog toga se, dodaje, mora odmah intervenisati sa ograničavanjem cijena. Nemoguće je tačno reći da li je potrebno sedam ili 14 dana da se rast cijena goriva odrazi na ostale cijene, ali kako naglašava Jovanović, ukoliko ostanu neko vrijeme "ostale cijene će sigurno skočiti." Osim ograničavanja cijena goriva, ono što savjetuje Jovanović, ekonomista koji je stručnjak za Srbiju i Sjevernu Makedoniju, jeste da se barem na mjesec dana zamrznu i ostale cijene, poput hrane. "Ako su globalne cene više, moraju i domaće da se povećaju. Nakon toga pregovarate kako šta da se uradi, ali se mora sprečiti ovaj prvi udarac i zato su ove mere, kao što su uradile Hrvatska, Srbija, dobre i efikasne i efektivne, jer one sprječavaju taj prvi skok." 'Cijena će skočiti'Sa druge strane, dok susjedne zemlje uvode ograničavanja cijena goriva, u Bosni i Hercegovini, u oba entiteta, na snazi je mjera ograničavanja marži na naftne derivate. To znači da za trgovinu na veliko marža, razlika između nabavne i prodajne cijene, iznosi oko tri centa, dok je u maloprodaji ona oko 12,5 centi po litru derivata. Dok federalni ministar trgovine Amir Hasičević kaže da je ograničenje marže "važan mehanizam zaštite potrošača", Branimir Jovanović kaže da to nije dovoljno. "I pored toga što su oni limitirali marže, cena će skočiti. To neće sprečiti da cena skoči, a ono što je sad važno jeste da se to spreči." Otkako je nafta na svjetskim tržištima počela da raste, cijena goriva na benzinskim pumpama varira širom BiH, dok su cijene dizela porasle za otprilike 25 centi po litru, a benzin 10 centi po litru. Tako je na primjer, na jednoj pumpi u Sarajevu litra dizela 1. marta bila 2,41 KM (1,23 eura), a 12.3. je porasla na 3,16 KM (1,62 eura), dok je litra benzina bila 2,35 KM (1,20 eura), a sada je 2,49 (1,27 eura). Cijene variraju zavisno od lokacije i pumpe. Iz federalnog Ministarstva trgovine kažu da su razlike u cijeni najčešće rezultat primjene mjere ograničenja marže, jer se ranije nabavljene zalihe prodaju po ranijim cijenama, dok se nove nabavke formiraju u skladu sa aktuelnim ulaznim troškovima. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević također je ranije rekao da ono što Federacija može i radi "jeste ograničenje marže, kontrola tržišta i stabilizacija snabdijevanja." Kako pojašnjava Ognjen Erić, profesor na Ekonomskom falultetu u Banja Luci i član udruženja ekonomista SWOT, usitnjeno i fragmentisano tržište onemogućava adekvatnu primjenu kontrole maloprodajnih cijena u BiH. "Za efikasno ograničenje cijena, potrebni su određeni preduslovi koje zemlje u regionu imaju a BiH u ovom momentu svakako ne ispunjava." Dodaje da u BiH ili nema ili je zanemarljivo vlasničko učešće države u ovom sektoru, ali i da mehanizam robnih rezervi praktično ne funkcioniše. "Ne postoji nijedna aktivna rafinerija, u BiH kanali dobave su svedeni na gotovo isključivo drumski saobraćaj, što sve implicira na veliku osjetljivost na šokove. Sve navedeno utiče na to da imamo haotično stanje, već posle nekoliko dana usred prekida izvora snabdijevanja." Poput BiH i na Kosovu je također uvedeno ograničenje marže na prodaju i to dva centa za velikoprodaju i 12 centi za maloprodaju. U roku od nekoliko dana, kako su zabilježili novinari Radija Slobodna Evropa 3. i 9. marta na više prodajnih mjesta, razlika u cijeni litra goriva bila je za oko najmanje 20 centi više. Liberalizacija cijena samo za kompanijeOsim ovih mjera, države također imaju i rezerve nafte. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da oni imaju zaliha za 90 dana. Također su kao jednu od mjera uveli i zabranu izvoza naftnih derivata. Dok u Federaciji BiH postoje robne naftne rezerve, u RS ih nema, već se nivo rezervi dogovara sa prodavcima u tom entitetu. No, i iz Federacije su ranije saopštili da raspolažu sa ograničenim rezervama i u slučaju poremećaja u snabdijevanju prioritet će biti da se osiguraju bolnice, policija, vatrogasci, vojska i druge institucije od vitalnog značaja. I Crna Gora ima zaliha za dva mjeseca rekao je premijer ove zemlje Milojko Spajić. No, upravo je iz Crne Gore, odnosno od njihovog Udruženja naftnih kompanija došao prijedlog za još jednom mogućom mjerom, a to je liberalizacija cijena goriva. "Tendencija rasta u narednim danima je takva da će doći dodatno do povećanja cijena. Smatramo da četrnaestodnevni model nije dobar jer je veliki pritisak i gubici kod naftnih kompanija su veliki pa će će oni onda da zaustave isporuku goriva", rekao je za RTCG Draško Striković iz ovog udruženja. No, Branimir Jovanović smatra da se liberalizacijom cijena nafte kompanijama pušta da profitiraju od cijele situacije. "To znači da šta se dešava na svjetskim tržištima nafte, to će se desiti i kod vas kući. Tako da imate, na primjer danas 90 na 120, pa onda opet na 90. Naravno da firme to zahtevaju, njima to odgovara, jer onda ako je cena u potpunosti slobodna, onda firme nemaju nikakav rizik, ne plaćaju ništa. Oni drže svoje profitne marže, profitiraju." Ko plaća najveću cijenu rasta goriva?Jovanović pojašnjava da kada su u pitanju mjere ograničenih cijena, one će u kratkom roku pogoditi benzinske pumpe. Pitanje jeste dodaje, ko plaća cijenu: da li su to naftne kompanije ili narod? "Moraju se cene limitirati, ne marže, ne smanjiti akcize", kaže Jovanović. I te mjere mogu biti uvedene ali mora postojati i fiksni plafon. "Mere kao ograničavanje marži i smanjenje akciza nisu same po sebi dovoljne, ali mogu biti korisne u čitavom tom paketu." Ograničavanje cijena koje su učinili u Hrvatskoj i Srbiji je dobro, ali, dodaje, mora se uraditi na vrijeme prije nego što se poveća cijena. A od mjere zavisi ko će da plaća najveću cijenu trenutne situacije. U Hrvatskoj će, pojašnjava Jovanović, najviše trpiti benzinske pumpe, naftne kompanije jer država nije smanjila akcize ali jeste stavila limit na cijenu. U Sloveniji su smanjene akcize što znači da će trošak pasti na državu. "U Makedoniji i u Bosni i Hercegovini nisu uradili ništa, što znači da će cijenu platiti građani." Dodaje da ne postoji mjera koja je skroz efektivna, ali se nešto mora pokušati uraditi. "Ali da, na kraju cenu plate siromašni i građani."

U nacrtu godišnjeg izveštaja o Bosni i Hercegovini u Evropskom parlamentu izražava se žaljenje zbog kontinuirane rasprostranjenosti političkih podela, secesionističkih napora i "zarobljene države", koji, decenijama nakon rata, narušavaju poverenje javnosti i ubrzavaju odliv mozgova. "Odbacuje se svaki istorijski revizionizam, poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, kao i osporavanje utvrđenih činjenica i nezavisnosti i nepristrasnosti domaćih i međunarodnih tribunala, posebno od strane političkih aktera", navodi se u nacrtu dokumenta o Bosni i Hercegovini. Autor nacrta, izvestilac za BiH u Evropskom parlamentu Ondrej Kolar, u pratećem obrazloženju ocenjuje da je politička kriza izazvana nedavnim događajima "uzdrmala stabilnost i prosperitet BiH, kao i njenu mogućnost da postane članica Evropske unije u bliskoj budućnosti". "Zemlja čiji državni predstavnici ne mogu postići dogovor među sobom i ostaju zapleteni u neslogu oko važnih unutrašnjih pitanja rizikuje da potkopa razvoj države i uskrati građanima šansu da žive u prosperitetu — što, između ostalog, dovodi do ozbiljnog odliva mozgova, pretnji secesijom i opšte nestabilnosti", ocenio je Kolar u obrazloženju. Bosna i Hercegovina je država kandidat za članstvo u EU od decembra 2022. godine. Otvaranje pristupnih pregovora očekuje se tek nakon što zemlja ispuni kriterijume koje je ranije postavila Evropska unija. Kolar se u obrazloženju osvrnuo i na aktivnosti koje potkopavaju funkcionalnost države. "Lideri poput Milorada Dodika, kao i oni koji osporavaju državne institucije i odluke Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, aktivno se angažuju sa ruskim predstavnicima i tim vezama potresaju zemlju i region iznutra. Time Bosnu i Hercegovinu predstavljaju kao državu koja se ni posle mnogo godina nije oporavila od Dejtonskog mirovnog sporazuma i koja se, nažalost, i dalje oslanja na produženje mandata EUFOR-a", naveo je Kolar. U nacrtu izveštaja sa zabrinutošću se konstatuje ograničen napredak u borbi protiv "široko rasprostranjene korupcije i rastućih znakova zarobljavanja države". Vlasti BiH se pozivaju da preduzmu hitne i konkretne mere na državnom i entitetskom nivou i da ojačaju saradnju između tela za borbu protiv korupcije, policije i tužilaštva. Bosna i Hercegovina se takođe poziva da reši sistemske nedostatke u borbi protiv organizovanog kriminala, unapređujući operativnu saradnju između organa za sprovođenje zakona na državnom i entitetskom nivou. U dokumentu se poziva BiH da otkloni nedostatke u okviru za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma kako bi izbegla stavljanje na sivu listu, kao i da se uskladi sa viznom politikom EU i u međuvremenu primeni dodatne bezbednosne mere. Izražava se i zabrinutost zbog, kako se navodi, zlonamernih dezinformacija i pokušaja stranog mešanja aktera iz trećih zemalja u Bosni i Hercegovini. Zemlja se poziva da preduzme odlučne korake kako bi se suprotstavila tim pretnjama i ojačala društvenu otpornost. Vlasti BiH se takođe pozivaju da primene međunarodne preporuke za jačanje integriteta, kredibiliteta i transparentnosti izbornog procesa, uključujući finansiranje političkih stranaka i kampanja, političko oglašavanje i registraciju stranaka. U nacrtu godišnjeg izveštaja izražava se zabrinutost zbog nedostatka finansiranja javnog emitera u BiH i pozivaju se vlasti da obezbede njegovo održivo finansiranje. Dokument takođe oštro osuđuje napade, pretnje, zastrašivanje, politički pritisak i strateške tužbe protiv učešća novinara u javnom životu, posebno od strane visokih političkih zvaničnika. Pozdravlja se kontinuirano potpuno formalno usklađivanje BiH sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sankcije uvedene nakon ruske agresije na Ukrajine, uz poziv na njihovu efikasnu primenu. Dokument takođe pozdravlja odluke skupštine entiteta Republika Srpska da ukine zakone koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Međutim, istovremeno se osuđuje "kontinuirana zapaljiva i pogrdna retorika i secesionistička politika rukovodstva Republike Srpske", za koju se navodi da slabi Bosnu i Hercegovinu i potkopava njen put ka članstvu u EU. Naredne nedelje nacrt dokumenta biće predmet rasprave u Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta. Kasnije tokom godine o njemu će se glasati na plenarnoj sednici, čime će dobiti formu rezolucije Evropskog parlamenta.

Učešće Bosne i Hercegovine kao jednog od sponzora rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o agresiji Irana je bespotreban čin koji ne donosi nikakvu korist zemlji, ali može da nanese veliku štetu, ocijenio je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH. Savjet bezbjednosti UN je 11. marta usvojio rezoluciju na prijedlog Bahreina, kojom se od Irana traži da odmah prekine napade na okolne zemlje, a u kojoj se osuđuju napadi Teherana na Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jordan. BiH je bila jedan od kosponzora rezolucije. Dan ranije, članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, tražila je da se Predsjedništvo hitno izjasni o prijedlogu da BiH bude jedan od sponzora ove rezolucije. Kako je saopšteno iz Komšićevog kabineta u četvrtak, 12. marta, on navodi da je više puta rekao Zlatku Lagumdžiji, ambasadoru BiH u UN, da je on protiv pridruživanja rezoluciji. "Paralelno s tim, pojavila se priča o Rezoluciji Rusije kojom se osuđuje napad na Iran. Lagumdžiji sam, takođe, rekao da sam i protiv toga da se eventualno pridružujemo toj Rezoluciji, jer mislim da je sama Rezolucija licemjerna, nakon svega onoga što je Rusija uradila u Ukrajini", istakao je Komšić. Komšić tvrdi da niko zvanično nije tražio od BiH da se pridruži rezoluciji, osim, kako navodi, da je Cvijanović razgovarala sa predstavnikom ministarstva spoljnih poslova UAE, koji je od nje to tražio. "Niko od nas, pa čak i Sjedinjene Američke Države, nisu tražile da je ko-sponzoriramo. Prema tome nije bilo nikakvog razloga da ulijećemo ovakav geopolitički procijep, i da sad moramo da objašnjavamo i da se pravdavamo zašto smo to kao država uradili", rekao je član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. On pojašnjava da je prema Poslovniku zakazao sjednicu čim je stigao zahtjev Željke Cvijanović, ali da nije bilo moguće da se sjednica održi prije sjednice Savjeta bezbjednosti UN na kojoj je rezolucija usvojena. "Zašto je došlo do pridruživanja toj Rezoluciji, to su pitanja koja treba uputiti nekim drugim ljudima i nekim drugim institucijama, a ne Predsjedništvu BiH", navodi Komšić. On takođe ističe da se u rezoluciji "osuđuje Iran zato što je dejstvovao po tim zemljama ali nigdje se ne govori o tome da Iran, koji je napadnut, ima pravo, po Povelji Ujedinjenih nacija, da se brani i da svaka zemlja sa čije teritorije dolazi napad na određenu zemlju se smatra agresorom". "Iran nije prvi započeo te aktivnosti, nego su te aktivnosti bile usmjerene prema Iranu. Sve akcije koje je Iran izvodio mogu se karakteristati kao odbrambene", ocijenio je Komšić. Dalje navodi da UAE, Bahrein i Oman, koji su među predlagačima rezolucije, nisu glasali za Rezoluciju o Srebrenici, koju je UN usvojio prije dvije godine. Članovi Predsjedništva BiH, državnog organa nadležnog za vođenje spoljne politike, do sada se nisu zajedno oglašavali o sukobu u Iranu, koji je počeo zajedničkim napadom SAD i Izraela 28. februara.

Republika Srpska osniva Kancelariju za međunarodnu saradnju, tijelo čiji je zadatak jačanje međunarodne pozicije tog bosanskohercegovačkog entiteta. Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa kako je nadležnost Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da utvrdi je li ova uredba Vlade RS usklađena sa Ustavom BiH i zadire li se njome u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, uključujući i oblast vanjske politike. "Sud je već ranije odlučivao o zahtjevima koji su se odnosili na slična ustavna pitanja", navodi se u odgovoru iz OHR-a. Istovremeno, pravni eksperti upozoravaju da RS nema ustavnu nadležnost za vođenje vanjske politike, koja je, isključivo, u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Prema Ustavu BiH, državno Predsjedništvo vodi vanjsku politiku, dok Ministarstvo vanjskih poslova BiH realizuje te odluke. Oba entiteta u BiH mogu razvijati međunarodnu saradnju u okviru svojih nadležnosti i sklapati sporazume, ali samo uz saglasnost države. Zbog toga pravni stručnjaci ocjenjuju kako formiranje entitetske kancelarije koja vodi bilateralne kontakte bez koordinacije sa državnim institucijama, stvara rizik od paralelnog vođenja vanjske politike. Navode i da se radi o potencijalnom narušavanju suvereniteta BiH. Republika Srpska već godinama razvija mrežu svojih predstavništava u inostranstvu- Briselu, Moskvi, Washingtonu, Jerusalemu, Beču, Štutgartu, Beogradu i Šangaju, prema javno dostupnim podacima. Formalno, predstavništva imaju ekonomski, kulturni i poslovni karakter. Iz Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o uredbi kojom se predviđa otvaranje Kancelarije za međunarodnu saradnju RS. Odgovor da prokomentarišu novi potez vlasti u RS do objave teksta nije stigao ni iz Delegacije Evropske unije u BiH. Šta je poznato o Kancelariji RS?Kancelarija je predstavljena kao služba Vlade RS za međunarodnu saradnju, uključujući projekte, pregovore i kontakte sa stranim državama i organizacijama. Međutim, Vlada RS nije pojasnila za RSE kada će kancelarija početi sa radom, te hoće li koordinisati s državnim institucijama, a nisu dostupni ni podaci o budžetu i internim pravilima rada. Tokom video prenosa sjednice, na kojoj se raspravljalo o uredbi o osnivanju Kancelarije, Savo Minić, predsjednik Vlade RS, obrazložio je potez tvrdnjom da je "posljednjih mjesec i više bilo mnogo posjeta, diplomatskih aktivnosti". Minić je naglasio da nova kancelarija treba objediniti sve te aktivnosti – projekte, pregovore i razgovore sa inostranstvom. 'Pokušaj da se RS predstavi kao samostalna država'Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo za RSE ocjenjuje kako se u cijeloj priči ne radi samo o održavanju određene autonomije unutar Bosne i Hercegovine, nego o pokušaju da se Republika Srpska predstavi kao samostalna država. "Nema dileme da formiranje posebne kancelarije RS za međunarodnu saradnju predstavlja pokušaj paralelizma u vanjskoj politici BiH, što predstavlja i narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine. To je nastavak politike u kojoj se Republika Srpska godinama ponaša kao da je samostalna država", rekao je Trlin. Govoreći o pravnom okviru, Trlin podsjeća da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ranijim odlukama razmatrao aktivnosti Republike Srpske u međunarodnoj saradnji. Sud je tada zaključio da pojedine logističke i predstavničke aktivnosti entiteta same po sebi ne predstavljaju preuzimanje nadležnosti vanjske politike države. Ipak, Trlin smatra da bi takve odluke danas trebalo ponovo preispitati. Prema njegovim riječima, institucije Bosne i Hercegovine bi u ovom slučaju mogle pokrenuti spor pred Ustavnim sudom, koji je nadležan da odlučuje u sporovima između države i entiteta. Ko može pokrenuti 'preispitivanje' nadležnosti Kancelarije RS?Predsjedništvo BiH, te državno Ministarstvo vanjskih poslova u ovoj situaciji mogu i trebaju pokrenuti "preispitivanje" formiranja Kancelarije Vlade RS za saradnju sa međunarodnim organizacijama, izjavio je za RSE član Komisije za vanjske poslove Parlamentarne skupštine BiH Midhat Čaušević. Mandat da se to pitanje uputi u razmatranje Predsjedništvu i Ministarstvu ima i Komisija za vanjske poslove. "Ne vidim nijedan razlog da se takva inicijativa ne pokrene, ali vjerujem da će i nadležne institucije same reagovati u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima", rekao je Čaušević. Dodao je da svaki pokušaj uspostavljanja bilateralnih odnosa entiteta sa drugim državama mimo državnih institucija predstavlja kršenje ustavnog poretka. Intenziviranje međunarodnih posjeta nakon ukidanja američkih sankcijaU mjesecima koji su prethodili odluci Vlade Republike Srpske o formiranju Kancelarije za međunarodnu saradnju, tamošnje vlasti su pojačale aktivnosti u inostranstvu. Većina tih posjeta odvijala se izvan zvaničnog okvira vanjske politike BiH, a u njihovom centru i dalje je Milorad Dodik, koji, iako više ne obavlja nijednu državnu funkciju, ostaje ključna figura u međunarodnim aktivnostima RS. Dodik je u avgustu 2025. godine smijenjen sa funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon što je pravosnažnom presudom Suda BiH osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, što je prema Izbornom zakonu automatska osnova za oduzimanje mandata. Uprkos tome, Dodik je nastavio putovati i predstavljati institucije RS. Najintenzivniji period putovanja delegacija Republike Srpske počeo je krajem oktobra 2025. godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Miloradu Dodiku, Željki Cvijanović i većem broju funkcionera RS, ranije sankcionisanih zbog separatističkog djelovanja protiv Dejtonskog sporazuma. Od početka 2026. godine delegacija RS, uz Dodika, posjetila je Izrael, gdje se sastala sa premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu. Krajem januara, Dodik je predvodio delegaciju RS u posjeti Mađarskoj, gdje su razgovarali sa premijerom Viktorom Orbanom. Istovremeno, krajem januara i početkom februara, Dodik i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravili su u Washingtonu, gdje su prisustvovali "Molitvenom doručku" sa američkim predsjednikom i održali niz sastanaka sa američkim zvaničnicima. Inače, tokom prošle godine entitetski budžet za međunarodne aktivnosti znatno je povećan. Sredstva namijenjena lobiranju i stručnim uslugama porasla su sa 2,1 miliona maraka (oko 1,07 miliona evra) na 21,7 miliona maraka (oko 11,1 milion evra), dok su izdvajanja za rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu sa 6,5 miliona maraka (oko 3,32 miliona evra) došla na 30 miliona maraka (oko 15,33 miliona evra). Za 2026. godinu predviđeno je 15 miliona maraka (oko 7,67 miliona evra) za finansiranje postojeće mreže predstavništava, uz dodatnih 5,91 milion maraka (oko 3,02 miliona evra) za otvaranje novih kancelarija u inostranstvu. Inače, u drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoji tijelo koje bi po nadležnostima ili namjeni bilo uporedivo sa Kancelarijom za međunarodnu saradnju Republike Srpske. Brčko distrikt, kao treća administrativna jedinica u BiH, ima Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju, koje se bavi koordinacijom EU projekata i regionalnim i lokalnim programima, ali ne može samostalno stupati u međunarodne odnose.

Vlada Republike Srpske usvojila je 12. marta Odluku o ograničenju marže na naftu i naftne derivate. U odluci se, kako prenosi Javni servis RTRS, precizira način obračuna marži i utvrđivanja prodajne cijene naftnih derivata u slučajevima kada trgovci već imaju zalihe. "Trgovci, ukoliko imaju na zalihi naftne derivate, obavezni su da prodajnu cijenu formiraju uzimajući u obzir i cijenu tih zaliha, u skladu sa formulom utvrđenom u Odluci. Na ovaj način kupci će biti dodatno zaštićeni i osigurano poštovanje maksimalno propisanih marži", ističe se u odluci Vlade RS. Dodaje se i kako je definisano da se ograničenje marže neće primjenjivati na aditivirane naftne derivate, koji su višeg nivoa kvaliteta, osim u slučaju kada trgovci na svojim benzinskim pumpnim stanicama prometuju isključivo aditivirane derivate. Ovom odlukom veleprodajna marža ostaje 0,06 maraka po litru, a maksimalna maloprodajna marža 0,25 maraka po litru derivata. Odluka će važiti do 1. juna ove godine. Cijene nafte su porasle u svijetu zbog sukoba na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o nepostupanju u slučaju procesuiranja visokopozicioniranih zvaničnika Republike Srpske u predmetima za napad na ustavni poredak, što se odnosi na tadašnje visoke entitetske zvaničnike Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Ovo je na konferenciji za novinare u Sarajevu, 12. marta izjavio Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH. Predmet je formiran početkom 2025. godine nakon što je Narodna skupština RS usvojila zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta, što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Tužilaštvo je tvrdilo da postoji osnov sumnje da su trojica tadašnjih najviših zvaničnika RS organizovano djelovali na rušenju ustavnog poretka države. Nakon nekoliko mjeseci izbjegavanja hapšenja, Dodik je u pratnji branioca početkom jula prošle godine dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH, gdje je ispitan u svojstvu osumnjičenog. O kupovini vile Dodika u BeograduKada je riječ o predmetu koji se odnosi na kupovinu vile Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na Dedinju u Beogradu, Kajganić je kazao da tu od 2015. postoje određene opstrukcije. "Veliki broj tužilaca je za to bio zadužen. Svaki put kada sam pitan za to i kada sam tražio izjašnjenje, problem je bio isti, neustupanje dokaza po međunarodnoj pravnoj pomoći iz Srbije", kazao je Kajganić. Iz Ministarstva pravde Srbije nije odgovoreno na upit RSE da li se, kada i sa kojim zahtjevima BiH obratila Srbiji, da li je odgovoreno na eventualne zahtjeve, kao ni na to da li je Srbija spremna na saradnju u ovom predmetu, odnosno da li je u Beogradu istraživan ovaj slučaj. Tužilaštvo BiH otvorilo je 2016. godine istragu o tome kojim novcem ili kreditom je Dodik 2007. kupio vilu u naselju Dedinje u Beogradu. Polovinom aprila prošle godine Dodik je trebao biti pozvan da pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine da iskaz o spornoj kupovini vile u elitnom beogradskom naselju Dedinje, potvrdio je tada za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dodikov advokat Goran Bubić. Opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS), podnijela je krivičnu prijavu protiv Dodika 2015. godine. U njoj SDS tvrdi da je Dodik kupio vilu na Dedinju 2007. godine za 750.000 eura u gotovini, a da je transakcija obavljena fiktivnim kreditom u nekadašnjoj Pavlović banci iz Bijeljine, čiji vlasnik je tada bio Slobodan Pavlović. Dodik je iskaz u ovom slučaju dao u Tužilaštvu BiH 2022. godine, kada je negirao sve optužbe. O procesuiranju bh. državljana koji ratuju u UkrajiniU Tužilaštvu je otvoreno 15 predmeta u vezi s bh. državljanima koji ratuju u Ukrajini, rekao je glavni tužilac Kajganić. Kad je riječ o optužnici za jednog od povratnika s ukrajinskog ratišta Darija Ristića, Kajganić je rekao da je Sud BiH vratio Tužiteljstvu na dopunu optužnicu. "Tu imamo ozbiljan problem, jer krivično djelo pridruživanje stranim vojnim ili paravojnim formacijama drugih država kaže da se neće procesuirati lica koja su na zakonit način dobila državljanstvo te zemlje. Mi imamo situaciju gdje naši državljani dobivaju državljanstva Rusije ili Ukrajine. Vidjet ćemo kako će Sud BiH tretirati našu optužnicu. Za nas su ta lica izuzetna bezbjednosna prijetnja. Mi ne želimo da idu ratovati u druge zemlje", rekao je Kajganić. Najavio je i mogućnost da se preko inicijative kod Ministarstva pravde BiH izmijeni dio o dobivanju državljanstva kako bi spriječili osobe da se pridružuju ratištima i kako bi mogle biti procesuirane u slučaju da to ipak urade. Kajganić je najavio i mogućnost da Tužilaštvo zatraži izručenje Selvera Hrustića, još jednog državljanina BiH koji je ratovao na strani Rusije, a potom zarobljen u Ukrajini. O curenju informacijaGlavni tužilac BIH je ocijenio i da postoji problem curenja informacija iz Tužilaštva BiH i policijskih agencija, te da se događa da kada se izda naredba o privođenju, osumnjičene osobe za to saznaju i bježe. Kao jedan od primjera je naveo Zorana Galića, zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Tužilaštvo BiH sumnjiči Galića za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i primanje dara, te krijumčarenje akciznih roba. On je 8. jula 2024. godine prešao granicu BiH i bijegom u Hrvatsku izbjegao hapšenje. Govoreći o premještanju tužilaca sa mjesta šefova odsjeka, Kajganić je objasnio da se to radi zbog nedostatka šest tužilaca koji bi trebalo da rade na predmetima. Nakon raspisivanja konkursa te pozicije će biti popunjene, što će omogućiti, kako je rekao, da se zadaci efikasno obavljaju. "Tužilac Džermin Pašić je prebačen, jer je formirano nekoliko predmeta u kojima je on učesnik u događaju, nakon što se pojavila informacija koja bi uticala na njegov integritet. Da izbjegnemo sumnju u pristrasno posmatranje, privremeno sam ga prebacio u Odjel za ratni zločin", rekao je Kajganić. Glavni tužilac BiH je rekao i da trenutno 245 osoba čeka na suđenje u predmetima ratnih zločina, te da je većina njih, kao i svjedoka u poodmakloj životnoj dobi. Istakao je i da su preostala 162 krivična predmeta protiv poznatih izvršilaca. Takođe je naglasio da je bh. tužilaštvo u situaciji da imaju više predmeta u kojima su osumnjičene osobe nedostupne bh. organima gonjenja, jer se nalaze u zemljama regiona. Jedan od ključnih zadataka, kako je rekao, u narednom periodu će biti podizanje optužnica u predmetima organizovanog kriminala i korupcije. Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina fokus je bio na predmetima iz Sky i Anom aplikacija. "Podignuto je 20 optužnica protiv 105 osoba, a optuženi su i pripadnici raznih policijskih agencija, kao i dva advokata. Predloženo je i trajno oduzimanje imovine u vrijednosti od oko 15 miliona eura, što je četiri puta više nego godinu ranije", kazao je Kajganić. Inače, u Tužilaštvu BiH nema nijedan predmet visoke korupcije.

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu formiralo je predmet nakon što je protiv Sebije Izetbegović, zastupnice u kantonalnoj Skupštini, podnesena kaznena prijava zbog otkrivanja podataka o maloljetnim žrtvama trgovine ljudima. Krivična prijava protiv Izetbegović podnesena je 10. marta, nakon čega je formiran predmet i dodijeljen u rad tužitelju, potvrdili su za RSE iz kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu. Iz ove pravosudne institucije nisu odgovorili ko je podnio krivičnu prijavu. Tome je prethodila sjednica kantonalne Skupštine 6. marta, koja je bila posvećena ostavci premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka i razrješenju kantonalne Vlade, nakon tramvajske nereće u Sarajevu u kojoj je 12. februara poginula jedna, a ozlijeđene četiri osobe. Tokom diskusije, pojedini zastupnici referirali su se na situaciju u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, a spomenut je slučaj podvođenja maloljetnica u Tuzlanskom kantonu, zbog čega su podignute optužnice protiv osam osoba. Replicirajući tokom rasprave, Izetbegović je spomenula ustanovu u Sarajevu, navodeći da su u njoj smještene maloljetne žrtve, pri čemu je postavila pitanje "na koji način su je napuštale i odlazile u Tuzlanski kanton". Riječ je o slučaju kojim se bavi Tužilaštvo Tuzlanskog kantona koje je krajem januara podiglo optužnicu protiv osam osoba osumnjičenih za iskorištavanje dvije maloljetne djevojčice za prostituciju i seksualno iskorištavanje. Optuženi su Besim Kopić, Miralem Halilović, Jasmin Modrić i Dževad Požegić, koji su u vrijeme počinjenja krivičnog djela bili policajci. Među optuženima su i Šemsudin Kadrić, Sulejman Šehić i Nedim Avdić, te bivši parlamentarac i univerzitetski profesor Zijad Jagodić. Kopiću, Kadriću, Haliloviću, Modriću i Šehiću stavlja se na teret da su, od aprila 2024. do jula 2025., vrbovali 15-godišnje djevojčice, te ih prevozili na različite lokacije i predavali drugim osobama, s ciljem seksualnog iskorištavanja i prostitucije. Optužnica tereti Jagodića, Požegića i Avdića da su seksualno iskorištavali djevojčice i plaćali im za to, svjesni da su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima. Tužiteljstvo u Tuzli ranije je objavilo da su djevojčice trenutno smještene i zbrinute u ustanovama socijalne zaštite, dok je sudski postupak, zbog njihove zaštite, zatvoren za javnost.

Sukob na Bliskom Istoku traje već više od deset dana, ali Bosna i Hercegovina i dalje nema jedinstven stav o tome. Dok svijet prati eskalaciju sukoba, većina bh. političara ćuti, a članovi Predsjedništva Bosne I Hercegovine, koji su prema Ustavu zaduženi za spoljnu politiku, šalju odvojena saopštenja. Istovremeno, nema ni političkih reakcija u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta, gdje vlast čine - Socijaldemokratska partija, Naša stranka, Narod i Pravda, te Hrvatska demokratska zajednica. U drugom bh. entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka Milorada Dodika, kojem je američka administracija prošlog oktobra ukinula sankcije, već prvog dana zauzeo je stranu Sjedinjenih Država i Izraela. Ove dvije države su 28. februara pokrenule zajedničku vojnu operaciju protiv Irana, koja i dalje traje. Šta su rekli odvojeno članovi Predsjedništva BiH?Članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Željka Cvijanović, koja je i potpredsjednica Dodikovog SNSD-a, u objavi na mreži X 11. marta je tražila da se Predsjedništvo BiH hitno izjasni o prijedlogu da BiH bude jedan od sponzora rezolucije koju je, u ime Savjeta za saradnju arapskih država, u Savjet bezbjednosti UN-a uputio Bahrein. Nekoliko dana ranije je direktno osudila napade Irana na okolne zemlje Bliskog istoka. Dodala je da se radi o ugrožavanju regionalne stabilnosti, te "istakla da se nada hitnoj deeskalaciji". Istovremeno, Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva, u saopštenju nakon zvanične posjete Vatikanu objavljenom 9. marta, dotakao se sukoba u Iranu, i naveo da je "eskalacija oružanog nasilja na Bliskom istoku novi podsjetnik na to koliko je važno raditi na očuvanju mira". Iz kabineta trećeg člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, do objave teksta nije stigao odgovor za Radio Slobodna Evropa na upit za komentar o sukobu na Bliskom Istoku. Pored članova Predsjedništva, oglasilo se Ministarstvo spoljnih poslova 2. marta. U saopštenju za javnost je navedeno kako je ministar Elmedin Konaković kontaktirao rukovodstvo zemalja koje je Iran napao. "BiH podržava zaštitu njihovog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i sigurnosti njihovih građana. Ističemo važnost poštivanja međunarodnog prava i izbjegavanja akcija koje bi mogle dodatno destabilizirati već krhku regiju, povećavajući nesigurnost i ljudsku patnju širom Bliskog istoka", navedeno je u saopštenju. Konaković, koji je i lider stranke Narod i pravda, nije se javljao na pozive RSE. Stranačke reakcijeIsti dan kada su počela dejstva u Iranu, oglasio se Milorad Dodik, koji je na mreži X pozdravio američko-izraelsku akciju, te pružio podršku američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump), i izraelskom premijeru, Benjaminu Netanjahuu (Netanyahu). U objavi nekoliko dana kasnije, naveo je da će RS "kroz svoje predstavnike na nivou BiH inicirati prekid diplomatskih i ekonomskih kontakata sa Iranom". Na Facebook stranici lidera opozicione, Stranke demokratske akcije (SDA), Bakira Izetbegovića, nakon početka sukoba objavljene su kratke vijesti sa stranačkih skupova iz prethodnih nekoliko dana, te preneseni njegovi komentari trenutnih događaja, u kojima je između ostalog izjavio "mi stalno prizivamo mir". Potpredsjednik te političke partije, Edin Ramić, na upit RSE da prokomentariše situaciju na Bliskom Istoku, kaže da je Predsjedništvo BiH zaduženo za spoljnu politiku. "Nemam šta po tom pitanju, ne mogu govoriti u ime Stranke demokratske akcije, nije razmatrano to pitanje niti na jednom organu stranke", kazao je Ramić. Inače, Šefik Džaferović i Safet Softić, visoki zvaničnici SDA i delegati u Domu naroda Parlamenta BiH, dan uoči početka sukoba, bili su gosti Ambasade Irana u BiH na iftaru povodom ramazana. Ni jedan od njih dvojice nije bio dostupan za komentar. Za komentar nisu bili dostupni ni predstavnici vladajuće Socijaldemokratske partije, dok je potpredsjednica Naše stranke, Vildana Bešlija, rekla da će naknadno dostaviti zvaničan stav o ovom pitanju. Na pozive nije odgovarala ni potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice BiH, Darijana Filipović. Zašto nema jedinstvene reakcije?Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Asim Mujkić, podsjeća za RSE da je BiH u procesu evrointegracija obavezna da slijedi spoljnu politiku Evropske unije, ali da u ovom pitanju unija nije u potpunosti jedinstvena. "S jedne strane imamo blok Višegradskih zemalja koji čini [Viktor] Orban, [Robert] Fico i tako dalje, koji podržavaju bezrezervno Donalda Trampa. S druge strane imamo velike evropske sile kao što je Francuska, Britanija, pa u posljednje vrijeme malo i Njemačka. Diže svoj glas koji izražavaju rezerve, pa čak i otvoreno se konfrontiraju odbijajući da ustupe nešto od svojih vojnih potencijala", pojašnjava Mujkić. On ocjenjuje da je u ovoj situaciji Evropa "posvađana" sama sa sobom, te je zbog toga i logična zabuna u zemljama Zapadnog Balkana. Mujkić ocjenjuje da političari u BiH većinom kalkulišu, zbog čega ne komentarišu dešavanja na Bliskom Istoku. Odnosi Irana i BiHTokom rata 1990-ih godina, Iran je bio jedan od ključnih saveznika BiH, a dobrovoljci iz ove države učestvovali su u borbama sa Armijom BiH. U to vrijeme, pomagali su BiH novcem, oružjem i humanitarnom pomoći, ali je nakon rata, pod američkim pritiskom, uticaj Islamske Republike znatno oslabio. Danas, odnos se svodi na skromnu ekonomsku razmjenu i kulturnu saradnju. Politički kontakti se i dalje održavaju, ali su, uglavnom, sporadični. Prošlog maja, ministar odbrane BiH, Zukan Helez, primio je u zvaničnu posjetu iranskog vojnog atašea. Ubrzo nakon toga, američka administracija je upozorila Heleza da bi bilo kakva vojna saradnja sa Teheranom značila suspenziju svih oblika vojne saradnje SAD i BiH, pa je ministar odbrane nakon toga uputio zvanično izvinjenje. Nekoliko godina ranije, tokom 2022., iranski šef diplomatije se sastao u Sarajevu sa svojom koleginicom u BiH, Biserom Turković, te liderom SDA, Bakirom Izetbegovićem. BiH i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o saradnji u oblasti trgovine, kulture, nauke i investicija. Irancima je potrebna viza za ulazak u BiH, dok bh. državljani u Iranu mogu boraviti do 15 dana bez vize.

Bosna i Hercegovina nema državnu aviokompaniju ni vlastite avione za hitne operacije, zbog čega ne može samostalno organizovati evakuaciju građana sa Bliskog Istoka. Zbog toga je aktivirala međunarodni mehanizam pomoći, te obezbijedila novac iz budžeta za evakuaciju.