"Treba Rusiji vratiti dug za sve šta nam je godinama pružala", kaže muškarac pod ratnim imenom "Kobra", pojavljujući se početkom septembra na ruskoj televiziji u vojnoj uniformi i s crnom maskom preko donjeg dijela lica. U dokumentarcu je predstavljen kao snajperista porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) o njegovom identitetu ukazuje da trag vodi do Petra Popovića iz Derventa, za kojim traga pravosuđe BiH. U filmu se "Kobra" predstavlja kao suborac Marka Matovića, dobrovoljca iz Srbije s kojim je, prema navodima iz filma, krajem 2022. otišao na ukrajinsko ratište, a koji je poginuo početkom 2025. godine u borbama u Kurskoj oblasti. Ruski film premijerno je prikazan 6. septembra na televiziji Zvezda, koju je Evropska unija sankcionirala 2023. godine uz obrazloženje da je medij koji kontrolira rusko Ministarstvo odbrane i koji širi propagandu o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Dokumentarac povezuje odnose između Srba i Rusa, kroz protekla stoljeća i rat '90-ih godina na području bivše Jugoslavije, s današnjim sudjelovanjem dobrovoljaca u ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Njihov odlazak na ratište predstavljen je kao način da se "Rusiji uzvrati za pomoć koju je, prema narativu filma, pružala Srbima". "Ne možeš samo reći hvala i otići dalje. Ja sam zato otišao da ratujem i ratovat ću do kraja", kaže "Kobra" u filmu. Rusi u ratu '90-ihTokom rata u BiH, oko 700 ruskih dobrovoljaca borilo se na strani Vojske RS, prema procjeni Vlade RS. Djelovali su u jedinicama Drinskog i Sarajevsko-romanijskog korpusa, kao i u dobrovoljačkim odredima u Sarajevu, Trebinju, Goraždu, Zvorniku i Višegradu. U Višegradu je 2011. podignut spomenik s imenima 37 ruskih dobrovoljaca poginulih u BiH, a nekoliko ih je sahranjeno i na groblju Donji Miljevići kod Sarajeva. Na događaje s Kosova iz 1999. referira se i ruski dokumentarac u kome se spominje dolazak ruskih vojnika na aerodrom u Prištini. U noći između 11. i 12. juna 1999., oko 200 pripadnika regularne ruske vojske, stacioniranih u BiH u okviru mirovne misije, krenulo je preko Srbije prema Kosovu i zauzelo aerodrom Slatina kod Prištine prije dolaska NATO snaga. Moskva je tim potezom nastojala osigurati zasebno vojno prisustvo na Kosovu. Ruske trupe ostale su do 2003. u sastavu KFOR-a, međunarodne misije pod vodstvom NATO-a, koja je raspoređena na Kosovu sredinom 1999. nakon završetka rata. U dokumentarcu se navodi da "Kobra" ima borbeno iskustvo i visoko vojno obrazovanje kao i da je godinama služio u elitnoj jedinici Vojske Srbije zaduženoj za zaštitu najviših državnih zvaničnika. On se u filmu prisjeća kako je upoznao Matovića tokom vojne obuke u Srbiji i kako je svjedočio njegovom stradanju na ratištu u Kurskoj oblasti. Podijeljen je na Instagram profilu kobrasniper333, a osoba koja komunicira putem tog profila potvrdila je za RSE da je vojnik "Kobra" iz filma. No, nije otkrio puni identitet niti pristala na razgovor putem videopoziva. Podaci koje je o sebi iznio podudaraju se s podacima o Petru Popoviću, o kojem je RSE ranije pisao, a kojeg Tužilaštvo BiH traži zbog pridruživanja ruskoj vojsci. "Kobra" je, među ostalim, naveo da je rođen 1988. godine i potvrdio da je rodom iz Dervente, na sjeveru BiH, što se podudara sa službenim podacima o Popoviću do kojih je došao RSE. Kaže da je rodni grad napustio 2002., ali nije želio odgovoriti na pitanje u kojoj je trenutno ruskoj brigadi. Ruski dokumentarac podijelio je i na svom YouTube kanalu "VDV-sniper", na kojem je 2019. objavio i dva videa vožnje na motociklu u Derventi. Tragovi koji vode do PopovićaTužilaštvo BiH zatražilo je u maju 2025. od Suda BiH raspisivanje međunarodne potjernice za Popovićem, nakon čega je upućen zahtjev INTERPOL-u. Međutim, ta međunarodna organizacija kriminalističke policije odbila je zahtjev BiH, pozivajući se na pravilo kojim joj je zabranjena aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, navodi se u dokumentu u koji je RSE ranije imao uvid. Iz Tužilaštva BiH su za RSE naveli da je predmet protiv Popovića i dalje otvoren i da se poduzimaju mjere s ciljem njegovog pronalaska i procesuiranja. Kako je za RSE potvrđeno iz ukrajinskih sigurnosnih izvora, Popović je 17. augusta 2023. potpisao ugovor s ruskim snagama, ali nije poznato kada je i pod kojim okolnostima napustio BiH. Na društvenoj mreži Facebook, RSE je pronašao njegovo profil "Petar (Kobra) Popović", na kome nije moguće vidjeti objave, izuzev informacije da je studirao na Vojnoj akademiji u Beogradu, za što RSE nije mogao dobiti potvrdu iz te institucije. Na direktni upit da li je on Petar Popović, u pisanim porukama "Kobra" za RSE nije odgovorio, ali u nastavku komunikacije to nije negirao. Također, potvrdio je da mu je poznato da je od INTERPOL-a prošle godine za njim zatražena potjernica. "U INTERPOLU-u nisu budale i shvatili su i oni tendenciju koja je bila u drugom planu. Gonjenje na nacionalnoj osnovi", napisao je u komunikaciji s RSE-om. Na pitanje da li strahuje da će u BiH biti procesuiran zbog pridruživanja ruskoj vojsci, kazao je da u Derventi nije bio osam godina i da nema potrebu da dolazi u BiH. Naveo je, također, da ima rusko državljanstvo, dok se bosanskohercegovačkog odrekao, a te tvrdnje RSE nije mogao nezavisno provjeriti. Glavni junak filmaNa objavljenim fotografijama i snimcima "Kobra" se pojavljuje sa maskom na kojoj je amblem koji se izgledom podudara sa simbol srpske specijalne jedinice vojne policije "Kobre", o čemu iz Ministarstvu odbrane Srbije nisu željeli govoriti. Nakon što se početkom septembra pojavio u ruskom dokumentarcu, o njemu je u intervjuu za rusku televiziju 16. oktobra govorila i producentica Ekaterina Gabel. Navela je da je on prvobitno trebao biti glavni junak filma, ali da je inzistirao da centralno mjesto pripadne Matoviću, njegovom poginulom suborcu. Opisala ga je kao profesionalnog vojnika, oficira i diplomca Vojne akademije u Beogradu, za što RSE nije mogao dobiti nezavisnu potvrdu. Pojavljivanje u filmu nije bilo prvo predstavljanje "Kobre" u ruskoj javnosti. Ruska fondacija "Naše nasljeđe" objavila je prošle godine video u kome govori o ranjavanju na ukrajinskom ratištu 15. jula 2024. na području Soledara u Donjeckoj oblasti. Njegovo obraćanje, snimljeno u crkvi u Moskvi, preneseno je tada i u novinama koje izdaje rusko Ministarstvo odbrane. U tekstu u kome je predstavljen kao srpski dobrovoljac i snajperista specijalne jedinice, s pozivnim znakom "Kobra". Bez osuđujućih presudaBosna i Hercegovina nema zvaničnu evidenciju o broju svojih državljana koji su otišli na rusko-ukrajinsko ratište. Na osnovu informacija ukrajinskih institucija, te vlastitih istraživanja, RSE je došao do podatka o oko 20 državljana BiH koji su se od početka ruske invazije borili ili se bore na ruskoj strani. Pridruživanje stranim vojnim formacijama u BiH predstavlja kazneno djelo za koje je predviđena kazna od najmanje tri godine zatvora. Nova imena iz BiH u ruskoj vojsci, dok pravosuđe tvrdi da postoje prepreke u procesuiranjuBiH je do danas, u desecima presuda, procesuirala uglavnom povratnike povezani s odlascima u Siriju i Irak, odnosno terorističkim grupama kojima su se tamo pridruživali. Presuda za ratovanje u Ukrajini nije bilo. Jedan od procesa vodio se protiv Darija Ristića iz Modriče, ali Sud BiH odbio je u aprilu potvrditi optužnicu jer je utvrđeno da je imao rusko državljanstvo u vrijeme pridruživanja vojsci Rusije.

Slaviša Simojlović iz Bijeljine već je osigurao oko 8.000 eura vlastitog novca za novu poljoprivrednu mehanizaciju kada je saznao da je nova mađarska vlada zaustavila program subvencija za Republiku Srpsku (RS). Program poticaja za kupovinu mađarske mehanizacije isključivo za poljoprivrednike iz ovog entiteta u Bosni i Hercegovini pokrenut je 2021. godine, nakon sastanka bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana s liderom vladajuće stranke u RS-u Miloradom Dodikom. Paket je bio vrijedan 100 miliona eura osiguranih iz mađarskog budžeta, od čega je utrošeno najmanje 28 miliona dok su poljoprivrednici iz RS-a sudjelovali s dodatnih najmanje 12,9 miliona eura vlastitih sredstava. "Nisu me još obavijestili. Zvat ću ih [Fondaciju Progressus] da vidim što se događa. Očekujem da mi vrate uložene pare", rekao je Simojlović za Radio Slobodna Europa (RSE). On je u prethodna dva kruga programa 2022. i 2023. godine kupio mehanizaciju vrijednu oko 30.000 eura, za što je on sam morao osigurati najmanje 12.000 eura svog novca. Fondacija za održivi razvoj "Progressus", preko koje se provodio program u RS-u, saopćila je 16. oktobra da obustavlja realizaciju tendera nakon što je nova Vlada Mađarske, formirana nakon izbora 12. aprila, obustavila financiranje. "Svi koji su konkurisali na BTP-26 bit će obaviješteni o prekidu Javnog poziva BTP-26", navela je Fondacija o obustavi granta za koji su se poljoprivrednici prijavili u martu 2026. godine. Javni poziv otvoren je 13. marta ove godine, a zatvoren samo pet dana poslije zbog, kako je tada saopćeno iz Progressusa, iznimno velikog interesa poljoprivrednika. Prema podacima Progressusa, zaprimljeno je 1.025 prijava iz Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, dvije od tri administrativne jedinice u BiH. Na program nisu mogli aplicirati poljoprivrednici iz drugog entiteta, Federacije BiH. Ova fondacija registrirana u RS-u isključivo za ovaj program nije objavila kolika je bila ukupna vrijednost traženih bespovratnih sredstava, a poljoprivrednici su mogli očekivati iznos od 2.500 do 25.000 eura. RSE do zaključenja ovoga teksta nije dobio odgovore Fondacije Progressus na pitanja o razlozima obustave programa, broju prihvaćenih prijava i hoće li biti raspisivanja novoga javnog poziva. Odgovor na ista pitanja nije stigao ni iz Vlade i Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Grantovi prema Republici Srpskoj išli su preko Centralnoeuropske neprofitne razvojne mreže (CED) iz Budimpešte, koja program provodi u ime mađarske vlade. RSE do zaključenja ovoga teksta nije dobio odgovore Vlade Mađarske ni CED-a na pitanja o razlozima ukidanja programa, mogućnosti njegova nastavka te sudbini preostalih sredstava iz ranije najavljenog paketa pomoći od 100 miliona eura. Šta kažu poljoprivrednici?Jovica Mitrović iz Šamca kaže za RSE da je kroz prethodna dva poziva kupio mašinu za bušenje zemlje i prikolicu za traktor. "Puna cijena podrivača bila je oko 20.000 eura, a mene je izašao oko 12.000 eura. Prikolica me je izašla oko 7.500 eura", rekao je Mitrović za RSE. Planirao se prijaviti i na posljednji poziv, ali kaže da nije ni uspio podnijeti prijavu na jednom od punktova otvorenih u RS-u. "Otišao sam da se prijavim, a čovjek tu u Šamcu mi je rekao da ni ne pokušavam jer je sve već popunjeno. Bilo je odobreno dva miliona eura, a prijavljeno sto miliona. Nešto tu nije bilo usaglašeno. Možda bi to nešto i bilo da [premijer Peter] Mađar nije suspendovao sve što Orban radio", kazao je Mitrović za RSE. Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže za RSE da su "farmeri s razočaranjem primili vijest o obustavi programa". "Podrška je bila značajna i ozbiljna, a poljoprivrednici su je iskoristili u maksimalnom kapacitetu u prva dva poziva. Očekivali smo da će biti i treći, ali do njega ipak nije došlo. Idemo dalje", rekao je Marinković. Poticaji RS-u ili mađarskom izvozu?Tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i mađarski premijer Viktor Orban najavili su 2022. godine paket pomoći ekonomiji i poljoprivredi Republike Srpske vrijedan 100 miliona eura. Koliki je tačno novca dosad zaista isplaćeno nije javno objavljeno, a odgovor nisu dali ni Progressus, ni njihovi mađarski partneri. Poljoprivrednici iz RS-a nisu dobivali novac izravno na račune. Umjesto toga, morali su podnijeti zahtjev za kupnju mehanizacije, opreme i alata proizvedenih u Mađarskoj, uz obvezno vlastito sudjelovanje od najmanje 30 posto vrijednosti investicije. Morali su platiti i porez na dodanu vrijednost (PDV) od 17 posto, koji se plaća kod uvoza u BiH. Fondacija Progressus iz RS-a provjeravala je prijave i prosljeđivala ih partnerima iz CED-a u Budimpešti na konačno odlučivanje. Nakon odobrenja sredstava korisnici su uplaćivali vlastito sudjelovanje, a Fondacija je novac isplaćivala dobavljačima mehanizacije. Na javnim pozivima iz 2022. i 2023. godine odobreno je ukupno 1.959 projekata iz RS-a, a iz mađarskog budžeta za nabavku poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata mađarskim proizvođačima je isplaćeno više od 28 miliona eura. Poljoprivrednici iz RS-a uplatili su dodatnih 12,9 miliona eura vlastitih sredstava, pa je ukupna vrijednost kupljene mehanizacije i opreme premašila 39 miliona eura. Odbijen je tek 50-ak prijava. Prvu mehanizaciju nabavljenu kroz mađarski program podrške poljoprivrednicima u Republici Srpskoj uručio je u julu 2023. tadašnji mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto u prisustvu dužnosnika Republike Srpske predvođenih Dodikom. Profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli Admir Čavalić kazao je za RSE da je upitno da li se takav model financiranja uopće može smatrati bespovratnom razvojnom pomoći. "Koristi mogu imati i kupac i prodavač, ali to nije klasičan model grantova ili subvencija", rekao je Čavalić za RSE. Poljoprivrednici su, podsjeća Čavalić, mogli kupovati isključivo opremu proizvedenu u Mađarskoj. Istodobno su morali osigurati najmanje 30 posto vlastitog novca što se može promatrati kao instrument unaprjeđenja prodaje mađarskih proizvoda. Dio novca otišao je i posrednicima koji su isporučili mehanizaciju poljoprivrednicima, no njihova imena nisu objavljena. Saradnja Dodika i OrbanaVeze između mađarskog premijera Viktora Orbana i lidera vladajuće stanke i bivšeg predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika su se razvijale uglavnom mimo državnih institucija BiH. Suradnja je uključivala političku potporu Budimpešte Dodiku u sporovima sa Zapadom, protivljenje mađarske vlade sankcijama EU protiv čelnika RS-a te niz financijskih i gospodarskih aranžmana. Među njima se posebno ističe kredit od oko 126 miliona eura, koji je Republika Srpska 2022. godine osigurala preko mađarske državne Izvozno-uvozne banke (EXIM), a koji je korišten za refinanciranje ranijih obveza i očuvanje budžetske likvidnosti. Osim programa pomoći za poduzetnike i poljoprivrednike u RS-u Orbanova vlada je najavljivala ulaganja u energetske i infrastrukturne projekte, uključujući dio inicijativa iz kojih se povukla Njemačka zbog, kako je obrazložila njemačka vlada, secesionističkih poteza vlasti Republike Srpske. Kritičari su takvu suradnju opisivali kao politički motiviranu i nedovoljno transparentnu, dok su vlasti u Banjoj Luci navodile da je riječ o "strateškom partnerstvu" koje je Republici Srpskoj osiguravalo politički i financijski oslonac u razdoblju pojačanih međunarodnih pritisaka.

Prema Paketu proširenja koji je Evropska komisija usvojila 4. novembra, u pristupnom procesu najviše su napredovale Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina. Komisija je za te zemlje prvi put predložila indikativne mape puta sa konkretnim ciljevima za narednu godinu. "Značajan napredak koji su neki kandidati postigli tokom protekle godine omogućava nam da obećanje o proširenju pretvorimo u stvarnost. Sada predlažemo indikativne mape puta za zemlje koje su najdalje odmakle u pregovorima, a to su Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija. One daju jasan put za narednu godinu i čvrsto uporište za predstojeće pregovore. Korak po korak, gradimo potpuniju i jaču Uniju", izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Prema Paketu proširenja, Komisija će mape puta ažurirati jednom godišnje, a one ne određuju unapred ishod pregovora. Slične mape mogle bi da dobiju i druge zemlje kada dostignu sličan nivo napretka. Komisija proširenje opisuje kao "investiciju u kolektivnu bezbednost, konkurentnost i otpornost Evrope". Ocenjuje da su dosledne reforme dovele do konkretnog napretka, pre svega kod četiri predvodnice. Crna Gora je na pragu članstva. Prema mapi puta, ugovor o pristupanju mogla bi da potpiše u junu 2027. Bilo bi to prvo proširenje Unije posle Hrvatske 2013. godine, a to je najduži period bez novih članica u istoriji EU. U Paketu proširenja Komisija poručuje da do članstva nema prečica, ali da dosledne reforme donose konkretne rezultate. Ciljni datumi za završetak pregovora mogu da pomognu u održavanju političkog zamaha, ali ne mogu da zamene ispunjavanje uslova. Brzinu pregovora, kaže se u dokumentu, i dalje određuje napredak u vladavini prava, demokratiji i osnovnim pravima. Usklađivanje sa spoljnom politikom EU, uključujući sankcije, Komisija vidi kao jedan od ključnih uslova i kao pokazatelj strateškog opredeljenja zemalja kandidata. Komisija najavljuje i da će početkom 2027. sa zemljama kandidatima otvoriti razgovore o postepenoj integraciji. Pristup delovima jedinstvenog tržišta pre članstva zavisiće od napretka svake zemlje i biće uslovljen, a može biti i povučen. Među uslovima bi mogli da budu usklađenost sa spoljnom politikom EU i poštovanje vladavine prava. Komisija smatra i da bilateralni sporovi koji nisu deo kriterijuma za pristupanje ne bi trebalo da budu deo pregovora. Crna Gora: Na pragu članstvaCrna Gora je najdalje odmakla na putu ka EU. U oblasti vladavine prava usvojeni su ustavni amandmani koji jačaju nezavisnost sudskog i tužilačkog saveta, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije. Popunjena su upražnjena mesta sudija Ustavnog suda. Prema izveštaju, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala daje sve bolje rezultate. Između vlasti i opozicije bilo je tenzija, ali je konsenzus o evropskim reformama očuvan. Usvojene su izborne reforme i Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Napredak je zabeležen i u oblasti medija, a vlasti sprovode politiku nulte tolerancije prema napadima na novinare. Crna Gora je potpuno usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Od 31. oktobra usklađena je i sa viznom politikom Unije, a pristupila je i Jedinstvenoj zoni plaćanja u evrima (SEPA). Komisija procenjuje da bi pristupni pregovori mogli da budu okončani do kraja ove godine. U Savetu EU već se radi na ugovoru o pristupanju, koji će prvi put sadržati nove, pojačane zaštitne klauzule. Ovo je verovatno poslednji godišnji izveštaj o Crnoj Gori. Od sledeće godine zameniće ga izveštaji o praćenju. Albanija: 2027. - ambiciozan ciljAlbanija je za nešto više od godinu dana otvorila sve klastere i zatvorila četiri poglavlja. Komisija ocenjuje da je cilj da pregovori budu okončani do kraja 2027. "ambiciozan, ali ostvariv". U oblasti vladavine prava okončana je provera (vetting) sudija i tužilaca, a privremena merila u Klasteru 1 su ispunjena. Specijalno tužilaštvo postiže rezultate u borbi protiv kriminalnih mreža. Komisija posebno ističe ulogu Ustavnog suda. Kada je reč o demokratiji, izveštaj poziva na međustranačku saradnju i dijalog sa civilnim društvom. To je naročito važno zbog najvećih protesta od početka demokratske tranzicije. Izveštaj upozorava i da civilno društvo nije dovoljno uključeno u donošenje zakona. Albanija je potpuno usklađena sa zajedničkom spoljnom politikom EU i dobro sprovodi Reformsku agendu. Pristupila je i SEPA zoni. Severna Makedonija: Pravosuđe zaostajeProces pristupanja i dalje je blokiran jer Severna Makedonija nije izmenila ustav. Komisija u izveštaju konstatuje političko uplitanje i uticaj interesnih grupa na sudove i tužilaštvo. Od vlasti traži da zaštite nezavisnost pravosuđa i da se odlučnije bore protiv korupcije. Prema oceni Komisije, reforme u oblasti osnovnih prava još nisu dale opipljive rezultate. Severna Makedonija je potpuno usklađena sa zajedničkom spoljnom politikom EU, a gotovo potpuno sa viznom politikom Unije. Komisija ipak traži da se "bez odlaganja" ukine program sticanja državljanstva kroz investicije. Zemlja je među najuspešnijima u sprovođenju Plana rasta i jedina je u regionu u kojoj se privredni rast ubrzao. Srbija: NazadovanjeIzbori održani 25. oktobra dali su novoj vladi "snažan mandat za reforme", navodi se u Paketu proširenja. Ta ocena je naknadno dodata, jer se izveštajni period završio pre izbora. Istovremeno, konstatuje se da u pristupnim pregovorima nije bilo nikakvog napretka. Komisija ukazuje na sve dublju polarizaciju društva i opadanje poverenja između vlasti i civilnog društva. Antievropska retorika i glorifikacija Ratka Mladića, kako se navodi, potkopavaju proklamovani cilj članstva u EU. U oblasti vladavine prava pritisak na pravosuđe znatno je porastao, a rizik od zarobljavanja države i dalje postoji. Organizacije civilnog društva izložene su pritiscima, napadima i zastrašivanju. Akademske slobode slabe, a studenti su pod pritiskom. Bezbednost novinara dodatno se pogoršala. Usklađenost sa zajedničkom spoljnom politikom EU je niska. Komisija traži i usklađivanje vizne politike i prestanak ubrzanog davanja državljanstva. Klaster 3 je tehnički spreman za otvaranje. Dalji napredak, međutim, zavisi od toga da li će se nova vlada vratiti vladavini prava, demokratskim standardima i normalizaciji odnosa sa Kosovom. BiH: Sve dalje od evropskog putaKomisija ocenjuje da se Bosna i Hercegovina sve više udaljava od evropskog puta. Bez funkcionalne koalicije vlast je blokirana, a reforme stoje. Uoči izbora održanih 4. oktobra pojačali su se retorika podela i antievropski narativi. U oblasti vladavine prava izveštaj traži jačanje nezavisnosti pravosuđa i uvođenje provera integriteta. Komisija ocenjuje i da je rizik od zarobljavanja države izražen. BiH je potpuno usklađena sa zajedničkom spoljnom politikom EU, ali zaostaje u usklađivanju vizne politike i ispunjavanju uslova za SEPA. Komisija navodi četiri uslova za napredak: formiranje vlasti, usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savetu, izmene Zakona o Sudu BiH i imenovanje glavnog pregovarača. Kosovo: Kriza koči reformePolitička fragmentacija i institucionalna kriza zaustavile su reforme na Kosovu, ocenjuje se u izveštaju. U borbi protiv organizovanog kriminala postignut je izvestan napredak. U pravosuđu napretka nema, a izveštaj beleži "zabrinjavajuće događaje" i političko uplitanje. Komisija traži nezavisno pravosuđe, očuvanje multietničkog karaktera i poštovanje obaveza prema Specijalizovanim većima. Kosovo je potpuno usklađeno sa spoljnom politikom EU, što je prvi put prikazano u posebnom poglavlju 31. Ipak, zaostaje u usklađivanju vizne politike i ispunjavanju uslova za SEPA. Dijalog sa Srbijom je zastao, a postignuti dogovori se sprovode u ograničenoj meri. Normalizacija odnosa ostaje uslov za napredak obe strane.

Hoće li novi saziv državnog parlamenta imati dovoljno glasova za zakone koji Bosnu i Hercegovinu vode ka Evropskoj uniji i NATO-u ili će političke snage bliske Moskvi i protivnici NATO integracija ponovo imati mogućnost da zaustavljaju te procese? Među 42 poslanika Zastupničkog doma Parlamenta BiH, matematički postoji većina koja bi mogla podržati zakone važne za evropske integracije i evroatlantski put zemlje. Ali, bosanskohercegovački parlament nije mjesto u kojem je dovoljno prebrojati ruke. Važno je i iz kojeg entiteta dolaze. Od ukupno 42 poslanika, 28 se bira iz Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. U zbiru, dakle, ima dovoljno potencijalnih glasova za evropsku agendu. No, ustavni mehanizmi entitetskog glasanja omogućavaju da i znatno manji broj poslanika, uz podršku drugih poslanika iz istog entiteta, zaustavi donošenje zakona. Među strankama koje će imati važnu ulogu u odlučivanju na državnom nivou posebno se izdvaja Savez nezavisnih socijaldemokrata proruski orijentisanog Milorada Dodika, koji je osvojio šest mandata. Dodik se otvoreno protivi članstvu BiH u NATO-u, a u posljednje vrijeme sve otvorenije dovodi u pitanje i evropski put zemlje. Nije dovoljno imati većinuU redovnom postupku, za usvajanje odluke potrebno je da za nju glasa više od polovine prisutnih poslanika koji učestvuju u glasanju. Međutim, Ustav BiH propisuje i dodatni uslov. Za odluku je potrebna podrška najmanje deset poslanika iz Federacije BiH i najmanje pet iz Republike Srpske. Ako taj uslov nije ispunjen, slijedi dodatna procedura, koja otvara prostor za blokadu odluke. Tako se može dogoditi da zakon ima podršku većine poslanika, ali da na kraju ne bude usvojen. Ali, u državnom parlamentu nije dovoljno prebrojati glasove. Ustav propisuje i koliko podrške mora doći iz Federacije BiH, a koliko iz Republike Srpske. Recimo da se pred poslanicima nađe zakon važan za evropske integracije. Za njegovo usvajanje glasa 25 poslanika, dok je 17 protiv. Ako među protivnicima dvije trećine dolaze iz jednog entiteta, može biti pokrenuta procedura entitetskog glasanja, koja otvara mogućnost da zakon bude blokiran. Mogu li, onda, protivnici evropskih integracija uvijek nadglasati one koji ih podržavaju? Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović smatra da bi se mogla nastaviti praksa koja je obilježila prethodne godine parlamentarnog života u BiH. "Nastaviće se politika koja je obilježila zadnje dvije ili tri godine parlamentarnog života u Bosni i Hercegovini prije ovih oktobarskih izbora. Naime, rekao bih da na jednoj strani postoje prodržavne snage koje u ovoj državi svim narodima i građanima žele dobro i oni koji ne žele dobro ovoj državi, žele da se raspadne ili da se dalje etnonacionalizira, što je, naravno, protivno svakoj normalnoj evropskoj politici i evropskim vrijednostima. To je, mislim, prva podjela. SNSD je tu na čelu te piramide. Tu je, naravno, i HDZ koji će insistirati na daljnjoj etnonacionalizaciji Federacije BiH, pa i države. To je sve protivno evropskim standardima", kaže Ademović. Profesor Fakulteta političkih nauka Asim Mujkić, s druge strane, političku dinamiku u BiH u značajnoj mjeri povezuje s razvojem događaja u susjednoj Srbiji. "Šta će upaliti, po mom mišljenju? Upaliće predanost nove vlasti u Srbiji da istraje u borbi protiv te korumpirane mafijaške hobotnice koja je uhvatila korijenje ne samo u Srbiji nego i u Republici Srpskoj", ističe Mujkić. Dom naroda: Još jedna prepreka na putu do većineČak i kada bi Zastupnički dom uspio osigurati potrebnu većinu, time političke prepreke ne bi bile otklonjene. Zakonodavni put u Parlamentarnoj skupštini BiH vodi i kroz Dom naroda, instituciju čiji sastav i mehanizmi odlučivanja dodatno komplikuju usvajanje zakona. Dom naroda čini 15 delegata - po pet Bošnjaka, Srba i Hrvata. Delegati se biraju iz entitetskih domova naroda. Tako konačni sastav zavisi ne samo od izbornih rezultata u entitetskim parlamentima nego i od političkih odnosa i dogovora prilikom njihovog izbora. Za kvorum je potrebno najmanje devet delegata, uz najmanje tri predstavnika svakog konstitutivnog naroda. Odluke se donose većinom prisutnih delegata koji glasaju, ali postoji i mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Njegova svrha je da spriječi donošenje odluka koje bi bile protivne vitalnim interesima nekog od konstitutivnih naroda. Ovaj mehanizam obezbjeđuje da se nijedna odluka "od vitalnog nacionalnog interesa" ne donese protivno interesima bilo kojeg konstitutivnog naroda. U praksi, ovi mehanizmi često se koriste za blokiranje odluka. Za Ademovića je upravo to jedan od ključnih problema ustavnog uređenja BiH. "Oba doma uključuju mogućnost da entitetske trećine, odnosno dvotrećinske većine, blokiraju u cijelosti cijeli parlament. To znači da partikularne grupe, koje uopšte ne moraju imati podršku većine građana ili aktivnog biračkog tijela, mogu zaustaviti cijeli proces. Prema tome, nevezano za pitanje ko će individualno ući u Parlamentarnu skupštinu i kakve oni politike inače vode, moramo biti svjesni da sistem koji je predvidio Dejtonski ustav zahtijeva vrlo visok stepen političkog konsenzusa da bi zakonodavno tijelo na državnom nivou uopšte moglo funkcionisati. Kada se sagledaju konkretni rezultati ovih izbora, jasno je da će se to najvjerovatnije i dešavati", kaže Ademović. Može li Tužilaštvo BiH zaustaviti blokade?Postoji li, onda, način da se važni zakoni ipak usvoje? Ademović smatra da bi u slučajevima namjernog napuštanja sjednica i onemogućavanja rada parlamenta trebalo reagovati Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. On tvrdi da se institut kvoruma zloupotrebljavao kako bi se zaustavio parlamentarni život i da takva praksa može predstavljati protivustavno djelovanje. "Mislim da će se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine morati time pozabaviti zato što se institut kvoruma zloupotrebljavao da bi se zaustavljao parlamentarni život u Bosni. To je antiustavno djelovanje. Vrlo je jednostavno dokazati da se ne radi o odsustvu koje je opravdano u smislu da je neko bio bolestan ili da je iz drugih opravdanih razloga spriječen, već su se svjesno napuštale sjednice kako se ne bi moglo raspravljati, odlučivati i na drugi način učestvovati u radu Parlamentarne skupštine. To je nešto što imunitet članova ili delegata u Parlamentarnoj skupštini apsolutno ne pokriva. Žao mi je što se Tužilaštvo do sada time nije bavilo, jer je to pojava koja je apsolutno neprihvatljiva u normalnom, civilizovanom svijetu u 21. vijeku", ocjenjuje Ademović. Ipak, ni eventualno procesuiranje političara koji svjesno opstruiraju rad parlamenta ne bi riješilo sve probleme. Ademović upozorava da bi i nakon napuštanja takve prakse političke stranke i delegati mogli nastaviti koristiti entitetski veto kao instrument za zaustavljanje odluka, uključujući i zakone neophodne za evropski put BiH. Raspored mandata se promijenio, ali ustavna pravila ostaju ista. To znači da će i u novom sazivu usvajanje evropskih zakona zavisiti ne samo od broja poslanika koji ih podržavaju nego i od odnosa snaga između entiteta. Mehanizmi koji su i ranije korišteni za blokiranje odluka ostaju na snazi.

Bosna i Hercegovina pridružila se odluci Vijeća Europske unije kojom su uvedene restriktivne mjere protiv 826 kompanija i 743 osobe povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom, saopćeno je 3. novembra iz Vijeća EU. Uz BiH, odluci su se pridružili Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina. Te zemlje obavezale su se da će svoje nacionalne politike uskladiti s odlukom Vijeća EU, a Europska unija pozdravila je njihovo opredjeljenje. Riječ je o odluci koju je Vijeće EU usvojilo 12. oktobra 2026. godine, kada je na listu sankcioniranih uvršteno ukupno 1.569 osoba i pravnih subjekata. Prema navodima Vijeća, riječ je o najvećem pojedinačnom proširenju liste sankcioniranih osoba i kompanija povezanih s ruskom vojnom industrijom od početka ruske invazije na Ukrajinu. Oktobarski paket obuhvata 826 ruskih kompanija i 743 osobe koje upravljaju tim kompanijama. Prema obrazloženju Vijeća EU, kompanije su dio ruskog vojno-industrijskog kompleksa, dok su osobe na listi sankcionirane zbog podrške tom sektoru. Među kompanijama su dobavljači komponenti za neke od najnaprednijih ruskih vojnih sistema, uključujući rakete, bespilotne letjelice i avione. Riječ je, između ostalog, o proizvođačima elektronskih komponenti, poluprovodnika, mikročipova, komunikacijske i radarske opreme, navigacijskih sistema, eksploziva i municije. Prema procjeni Vijeća EU, kompanije obuhvaćene ovim paketom ostvaruju godišnji promet od najmanje 20 milijardi eura i zapošljavaju više od 250.000 ljudi. Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje imovine sankcioniranih osoba i pravnih subjekata, zabranu stavljanja sredstava i ekonomskih resursa na raspolaganje tim osobama i kompanijama, kao i zabranu putovanja u EU za sankcionirane fizičke osobe. EU je nove mjere obrazložila nastavkom ruske agresije na Ukrajinu i napadima na civilnu infrastrukturu. Cilj je, između ostalog, ograničiti pristup ruske vojne industrije dobavljačima i komponentama potrebnim za proizvodnju oružja. Odluka od 12. oktobra dio je šireg režima europskih sankcija uvedenih nakon ruske aneksije Krima 2014. godine i dodatno proširenih nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Usklađivanje BiH s ovom odlukom dio je njene suradnje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdila je 3. novembra konačne rezultate opštih izbora održanih prije mjesec dana. Time je i formalno okončan izborni proces nakon kojeg slijedi formiranje vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Izborni rezultati pokazali su povratak dominantne uloge nacionalnih stranaka, te se očekuje da bi Savez nezavisnih socijaldemokrata, Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica BiH ponovo mogli imati ključnu riječ u uspostavljanju vlasti na nivou države. Iste stranke su i ranijih godina učestvovale u vlasti bez rješavanja ključnih reformskih pitanja, a među njima postoje duboke razlike o odnosu prema EU, NATO-u i Rusiji. Na izborima su za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabrani su Denis Bećirović, Darijana Filipović i Željka Cvijanović. Šta slijedi nakon potvrđivanja rezultata?Potvrđivanjem konačnih rezultata počinje procedura konstituisanja novoizabranih zakonodavnih tijela. Prvi korak je dodjela mandata izabranim kandidatima i sazivanje konstitutivnih sjednica parlamenta na državnom i entitetskim nivoima. Nakon toga slijedi izbor rukovodstava parlamenta, formiranje poslaničkih klubova i pregovori o parlamentarnim većinama. Posebno važna faza biće popunjavanje domova naroda, jer bez njih nije moguće kompletirati zakonodavnu vlast niti imenovati izvršne organe. Na državnom nivou, nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, potrebno je imenovati predsjedavajućeg i ministre u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine. Taj proces zavisi od dogovora stranaka koje budu činile parlamentarnu većinu. Istovremeno će se formirati i vlasti u oba entiteta. U Federaciji BiH nakon izbora delegata u Dom naroda slijedi izbor predsjednika i potpredsjednika entiteta, te imenovanje nove Vlade Federacije BiH. U Republici Srpskoj potrebno je konstituisati Narodnu skupštinu Republike Srpske, potvrditi izbor predsjednika Republike i formirati novu entitetsku vladu. Proces formiranja vlasti mogao bi trajati mjesecima, kao što je bio slučaj i nakon prethodnih izbornih ciklusa, posebno ukoliko pregovori budu opterećeni neslaganjima o raspodjeli funkcija i ključnim političkim pitanjima. Izbori uz nove tehnologijeOpšti izbori 2026. godine ostali su upamćeni kao prvi izbori u Bosni i Hercegovini održani uz biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na biračkim mjestima. Cilj novih tehnologija bio je smanjenje mogućnosti manipulacija i ubrzavanje objavljivanja rezultata. Iako su tokom izbornog dana zabilježeni pojedini tehnički problemi sa skenerima i identifikacijom birača, iz Centralne izborne komisije BiH ranije su ocijenili da digitalizacija predstavlja najveću reformu izbornog procesa u zemlji u posljednjim godinama.

Dežurna tužiteljica Tužilaštva BiH uputila je Ministarstvu prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine naredbu za formiranje specijalističkog istražnog tima za avionske nesreće, saopšteno je iz ove pravosudne institucije 30. oktobra. U padu transportnog helikoptera EUFOR-a u selu Gorice kod Brčkog su 29. oktobra smrtno stradale četiri osobe, a 11 je povrijeđeno. "Tužiteljica je u kontaktu sa policijskim službenicima policije Brčko Distrikta BiH, Državnom agencijom za istrage i zaštitu-SIPA, kao i predstavnicima EUFOR-a, oko svih daljih potrebnih aktivnosti na osiguranju mjesta događaja i daljeg vršenja uviđaja i istražnih radnji na lokalitetu na kojem se desila helikopterska nesreća", navodi se u saopštenju. Dodaje se da će sve agencije sarađivati kako bi se rasvijetlile okolnosti nesreće. Među pripadnicima EUFOR-a koji su tragično izgubili živote bila su dva pripadnika italijanskih oružanih snaga i dva pripadnika italijanskog vojnog Crvenog krsta, naveo je EUFOR u saopštenju. Svi povrijeđeni pripadnici EUFOR-a su trenutno u stabilnom stanju. Univerzitetski klinički centar Tuzla saopštio je da su dvije povrijeđene osobe hospitalizovane u toj ustanovi. Oni su u jedinici intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju i trenutno su stabilnih vitalnih parametara. U Brčkom je 30. oktobra proglašen Dan žalosti zbog stradanja četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je u petak, 30. oktobra produžio mandat misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još godinu dana, dok su tokom rasprave o stanju u zemlji ponovo isplivale duboke podjele među međunarodnim akterima oko uloge Kancelarije visokog predstavnika (OHR), Republike Srpske i budućnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rezoluciju o EUFOR-u, koju je predložila Velika Britanija, podržalo je svih 15 članica Savjeta bezbjednosti. Svi učesnici sjednice izrazili su saučešće zbog četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, odajući počast poginulim i povrijeđenim pripadnicima Misije. EUFOR ima mandat i za korištenje sile u slučaju da je "sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture budu u opasnosti da se raspadnu". EUFOR (Snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini) je međunarodna vojna misija koja od 2004. godine djeluje u BiH u okviru operacije Althea s ciljem očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji. Trenutne snage broje nekoliko stotina vojnika iz 24 evropske države. Savjet bezbjednosti raspravljao je i o izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Chrishocka, koji nije prisustvovao sjednici, a kojim se kritikuju potezi vlasti bh. entiteta Republika Srpska, koji se karakterišu i kao potezi na "de facto" odvajanju RS od BiH. Ambasadorica UK: Pozivi na secesiju ugrožavaju mir i stabilnostAmbasadorica Ujedinjenog Kraljevstva pri UN-u Barbara Woodward na početku obraćanja izrazila je saučešće zbog stradanja četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, odajući počast poginulim i povrijeđenim pripadnicima misije. "Naše misli su sa porodicama i najbližima stradalih, kao i sa zajednicom EUFOR-a", rekla je Woodward. Potom je pozdravila jednoglasno produženje mandata Misije EUFOR Althea za još 12 mjeseci, ocijenivši da njeno prisustvo i dalje ima ključnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Istakla je da se moraju poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost BiH te da izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika ukazuje na nastavak opstrukcija rada državnih institucija, neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i izostanak napretka u rješavanju pitanja državne imovine. Woodward je rekla da Kancelarija visokog predstavnika i dalje ima "vitalnu i legitimnu ulogu" u Bosni i Hercegovini te naglasila da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni. Osudila je i veličanje Ratka Mladića, nakon njegove smrti, podsjećajući da je pred međunarodnim sudom osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te da se presude Haškog tribunala moraju poštovati. "Retorika podjela, uključujući jednostrane pozive na secesiju ili uspostavljanje trećeg entiteta, nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom i predstavlja rizik za mir i stabilnost", poručila je ambasadorica Ujedinjenog Kraljevstva, pozivajući političke lidere da sarađuju na evropskoj i evroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. SAD podržale OHR i produženje mandata EUFOR-aPredstavnica Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Tammy Bruce takođe je izrazila saučešće porodicama italijanskih pripadnika EUFOR-a koji su poginuli i povrijeđeni u padu helikoptera kod Brčkog. "Njihova služba, rame uz rame s njihovim suborcima, dala je ključan doprinos miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini", poručila je. Američka predstavnica je pozdravila i jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea, ocjenjujući da ona i dalje ima važnu ulogu u očuvanju sigurnosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Istovremeno je podržala rad Kancelarije visokog predstavnika, navodeći da OHR pod vodstvom vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishoka radi na osnaživanju domaćih lidera i pripremi institucija BiH za preuzimanje pune odgovornosti za upravljanje zemljom. "Uspjeh visokog predstavnika podrazumijeva izgradnju stabilne, sigurne i suverene Bosne i Hercegovine, čak i ako to znači da će samim tim njegova funkcija jednog dana postati suvišna", rekla je. Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina je "bliže nego ikad ispunjenju obećanja Dejtonskog sporazuma", u kojem domaće institucije i politički lideri preuzimaju odgovornost za rješavanje izazova i pronalaženje lokalnih rješenja. Nakon opštih izbora održanih početkom oktobra, pozvala je izabrane zvaničnike da bez odlaganja pristupe formiranju vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Dodala je da će Sjedinjene Države nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu s principima utvrđenim Dejtonskim mirovnim sporazumom. Rusija ponovo traži gašenje OHR-a i brani pozicije Republike SrpskeStalni predstavnik Ruske Federacije pri UN-u Vasilij Nebenzja pozdravio je jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea, uz očekivanje da će ona i dalje djelovati u okviru "strogo dogovorenih parametara" i imati stabilizirajuću ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je izrazio saučešće porodicama italijanskih vojnika poginulih u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog. Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Nebenzja je ocijenio da u zemlji i dalje postoje "hronične sistemske protivrječnosti" i izražene međuetničke tenzije, zbog čega, kako je rekao, Savjet bezbjednosti UN ne može odustati od praćenja provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ponovio je dugogodišnji stav Moskve da Kancelarija visokog predstavnika nema legitimitet bez potvrde Savjeta bezbjednosti UN-a, odbacujući legitimitet i vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka. Tvrdi da Dejtonski sporazum ne poznaje funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika i da takva pozicija nema pravna ovlaštenja. "Insistiramo na brzom ukidanju ovog vanjskog protektorata i ukidanju funkcije visokog predstavnika bez ikakvih dodatnih uslova", rekao je Nebenzja. Ruski ambasador pozdravio je održavanje opštih izbora, navodeći da su protekli mirno, te posebno istakao da je "nakon osam godina u Predsjedništvo BiH izabran legitimni predstavnik hrvatskog naroda". Kina poručila da o budućnosti BiH trebaju odlučivati njeni građaniPredstavnik Kine Sun Lei pozdravio je jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea i izrazio saučešće porodicama italijanskih vojnika stradalih u padu helikoptera kod Brčkog. Osvrćući se na pitanje Kancelarije visokog predstavnika, predstavnik Kine rekao je da su institucija visokog predstavnika i bonska ovlaštenja bili "posebni aranžmani za posebno razdoblje" te da ih ne treba produžavati niti pretvarati u trajno rješenje. "Sudbina Bosne i Hercegovine treba biti u rukama njenog naroda, a o državnim poslovima trebaju samostalno odlučivati njeni građani", poručio je, pozivajući međunarodnu zajednicu da poštuje suverenitet BiH i izbjegava miješanje u njena unutrašnja pitanja. Kineski diplomata pozvao je političke aktere u BiH da iskoriste postizborni period za jačanje međusobnog povjerenja, nastavak dijaloga i što skorije formiranje vlasti na svim nivoima. "Dva entiteta, tri konstitutivna naroda i sve političke stranke trebaju pokazati međusobnu toleranciju, jačati povjerenje i uzdržati se od konfrontirajuće retorike", poručio je. Bećirović upozorio na pokušaje secesije i zatražio očuvanje OHR-aPredsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je pred članicama Savjeta bezbjednosti UN-a da su rezultati višedecenijske implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma ugroženi djelovanjem vlasti u Republici Srpskoj, koje je optužio da pokušavaju potkopati sporazum i stvoriti pretpostavke za secesiju. "Separatističko rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska pokušava stvoriti pretpostavke za secesiju. Zato moramo i u Vijeću sigurnosti UN-a jasno naglasiti da bi bilo kakav pokušaj secesije značio rušenje mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Bećirović. On je upozorio da rukovodstvo RS nastoji oslabiti mandat visokog predstavnika, instituciju Ustavnog suda BiH i preuzeti državnu imovinu Bosne i Hercegovine. Istakao je da bi slabljenje OHR-a, Ustavnog suda i državnih pravosudnih institucija imalo "katastrofalne posljedice po mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i cijele regije". Bećirović je podržao produženje mandata misije EUFOR Althea, ocjenjujući da sigurnosna situacija i dalje zahtijeva vjerodostojno međunarodno prisustvo. Pozvao je međunarodnu zajednicu da pruži punu podršku visokom predstavniku, razmotri ponovno uvođenje ciljnih sankcija protiv aktera destabilizacije i podrži brži put BiH ka članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji. Govoreći o pitanju OHR-a, naglasio je da se o njegovom zatvaranju može razgovarati tek nakon ispunjavanja ranije zacrtanih uslova . Bećirović je kritikovao i odavanje vojnih i državnih počasti Ratku Mladiću u Srbiji, kao i prisustvo zvaničnika RS sahrani Biljane Plavšić osuđene za zločine protiv čovječnosti u Banjaluci, ocjenjujući da veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca predstavlja prijetnju procesu pomirenja. Rasprava Srbije i BiH nakon Bećirovićevog obraćanjaPredstavnik Srbije Radomir Ilić poručio je da Beograd podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali i ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, ističući princip "jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda". Pozvao je na što skorije formiranje vlasti nakon oktobarskih izbora i nastavak unutrašnjeg dijaloga o otvorenim političkim pitanjima. Ilić je odbacio kritike iznesene na račun Srbije zbog organizacije sahrane Ratka Mladića, navodeći da je skup organizovala porodica, dok su srbijanske vlasti pružile logističku i sigurnosnu podršku. Takođe je ustvrdio da stavovi koje je iznio predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović nisu usaglašena pozicija Predsjedništva BiH. U ime Hrvatske, Hrvoje Ćurić ponovio je podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ali i principu jednakopravnosti tri konstitutivna naroda. Pozdravio je izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH "s demokratskom podrškom hrvatskih birača", ocijenivši to važnim za legitimitet institucija, te ponovio stav Zagreba da su izmjene izbornog zakonodavstva i dalje potrebne. Ćurić je istovremeno kritikovao i secesionističku retoriku i pokušaje političke centralizacije, ocijenivši da oba pristupa podrivaju dejtonski ustavni okvir. Nakon obraćanja Srbije i Hrvatske, za riječ se javio ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, koji je odgovorio na zamjerke srbijanske delegacije. Poručio je da je Denis Bećirović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH imao puno pravo da govori u ime države, te kritikovao odnos zvaničnog Beograda prema nasljeđu ratova devedesetih. Govoreći o sahrani Ratka Mladića, Lagumdžija je rekao da su kritike iznesene "u ime žrtava", podsjetivši da je Mladić pred međunarodnim sudom osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Na to je Ilić zatražio riječ i poručio da optužbe na račun susjeda neće doprinijeti rješavanju problema u BiH, ocjenjujući da je zemlji potreban novi ciklus političke saradnje i kompromisa nakon izbora. U kratkoj replici Lagumdžija je izrazio nadu da će i BiH i Srbija ući u novo razdoblje regionalne saradnje zasnovane na "istini, pravdi i međusobnom razumijevanju". Uoči sjednice objavljeno je da su članice Savjeta bezbjednosti nastojale izbjeći nova sporenja oko Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Na to je ukazao Security Council Report, nevladina organizacija koja prati rad Savjeta bezbjednosti UN, ali nije njegov zvanični dio. Prema njihovim navodima, zemlje članice bile su sklone jednostavnom produženju mandata EUFOR-a kako bi očuvale konsenzus i izbjegle ponovno otvaranje politički osjetljivih pitanja povezanih sa OHR-om. Šta piše u izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika?Izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine, upozorava da su vlasti Republike Srpske nastavile aktivnosti koje, kako se navodi, predstavljaju dio "šire strategije usmjerene ka de facto odvajanju Republike Srpske od ustavnog i pravnog okvira Bosne i Hercegovine". Kao najznačajniji primjeri izdvajaju se nastavak osporavanja nadležnosti državnih institucija, nepriznavanje pojedinih odluka Ustavnog suda BiH, kao i najave vraćanja entitetskih nadležnosti u oblastima odbrane, granične kontrole, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja. Posebna pažnja posvećena je i najavi usvajanja novog ustava Republike Srpske. U izvještaju se navodi da su vlasti RS nakon oktobarskih izbora nastavile zagovarati donošenje novog ustava, dok je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik najavio da bi taj dokument mogao biti usvojen 9. januara 2027. godine. "Takvi potezi predstavljaju ozbiljan izazov suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine uspostavljenom Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma", upozorava se u izvještaju. Dokument se osvrće i na događaje nakon smrti Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske kojeg je Haški tribunal pravosnažno osudio za genocid i druge ratne zločine. Navodi se da su u Republici Srpskoj organizovane komemoracije i drugi javni događaji koje OHR ocjenjuje kao nastavak veličanja osuđenih ratnih zločinaca i podrivanja procesa pomirenja u BiH. Suprotno tome, Vlada Republike Srpske u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti, ističe da ostaje opredijeljena za Dejtonski sporazum i ustavni poredak BiH. U izvještaju se takođe traži zatvaranje OHR-a, uz ocjenu da je period međunarodnog upravljanja zemljom završena faza i da političke procese treba prepustiti domaćim institucijama.

Crna Gora bi mogla da okonča pristupne pregovore sa Evropskom unijom u decembru 2026. godine, dok Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu napredovali u takozvanim fundamentalnim oblastima, navodi se u nacrtu godišnjeg saopštenja Evropske komisije o politici proširenja, koje bi ova institucija trebalo da objavi naredne nedelje. Paket proširenja je skup dokumenata kojim Evropska komisija ocenjuje napredak zemalja kandidata i potencijalnih kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji. Na osnovu njega države članice odlučuju o daljim koracima u pristupnim pregovorima, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja. U nacrtu, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, ocenjuje se da je napredak zemalja regiona i dalje neujednačen. "Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu napredovali u fundamentalnim oblastima", navodi se u dokumentu. Fundamentalne oblasti obuhvataju vladavinu prava, demokratske institucije, reformu javne uprave i ekonomske kriterijume, i one određuju ukupan tempo pregovora. Crna Gora: Izuzetan napredak ka EUCrna Gora je u dokumentu opisana kao predvodnik u procesu proširenja. Prema oceni Komisije, Podgorica je ispunila završna merila u svim pregovaračkim poglavljima i mogla bi da okonča pregovore do kraja ove godine. "Izuzetan napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU dokaz je da je proširenje i dalje dostižna stvarnost", navodi se u nacrtu. Komisija ocenjuje i da je Crna Gora odlučno unapredila rad na fundamentalnim oblastima, sa dobrim rezultatima u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave. Kao potvrdu da je Crna Gora predvodnik procesa proširenja navodi rad na ugovoru o pristupanju i predlog Komisije o finansijskom paketu. U crnogorskom ugovoru o pristupanju prvi put bi se primenio "ojačani pristup" zaštitnim klauzulama. Ugovor bi, kako se navodi, poslužio kao model za buduće ugovore o pristupanju. Među crnogorskim reformama Komisija ističe ustavne amandmane kojima je ojačana nezavisnost Sudskog i Tužilačkog saveta, "potpuno u skladu" sa preporukama EU i Venecijanske komisije. Navodi i politiku nulte tolerancije prema napadima na novinare, kao i usklađivanje vizne politike sa EU od 31. oktobra 2026. Srbija: Pritisak na civilno društvo i pravosuđeO Srbiji nacrt sadrži uglavnom kritične ocene i konstatuje izostanak napretka u ključnim oblastima, poput vladavine prava i slobode izražavanja. Navodi se i da je usklađenost Srbije sa spoljnom politikom EU i dalje niska. Kada je reč o pravosuđu, Komisija beleži da je početno nazadovanje usvajanjem takozvanih "Mrdićevih zakona" naknadno ispravljeno. Ono je, kaže se u nacrtu, bilo izazvano zakonskim izmenama koje su uklonile deo garancija za autonomiju tužilaštva i nezavisnost sudstva. Istovremeno ocenjuje da je u Srbiji "neprimeren pritisak značajno porastao". Srbija se pominje kao zemlja u kojoj je, pored Bosne i Hercegovine, Gruzije i Turske, rizik od "zarobljene države" i dalje naglašen. Pojam označava situaciju u kojoj uske interesne grupe stavljaju institucije pod svoju kontrolu. Od pozitivnih pomaka navodi se da je Srbija ušla u geografski obuhvat Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA). Pokrenut je i pripremni rad na sporazumu o ocenjivanju usaglašenosti industrijskih proizvoda. Bosna i Hercegovina: Politička fragmentacijaZa Bosnu i Hercegovinu Komisija ocenjuje da je funkcionisanje izvršne i zakonodavne vlasti bilo otežano političkom fragmentacijom. Ista ocena data je i za Kosovo. "U Bosni i Hercegovini potrebno je unaprediti nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, a zakonodavne reforme i provere integriteta ključne su za vraćanje poverenja javnosti u pravosudni sistem", navodi se u nacrtu. Komisija poziva BiH i da se "u potpunosti posveti" akcionom planu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF). Pozitivno je ocenjeno što zemlja nastavlja potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU i što je usvojila novu procenu pretnje od teškog i organizovanog kriminala, u skladu sa metodologijom Evropola. Kosovo: Prvi put potpuna usklađenost sa spoljnom politikom EUKosovo se, uz Srbiju i BiH, navodi među zemljama bez napretka u fundamentalnim oblastima. Komisija ocenjuje i da se Kosovo bori sa političkim uticajem i uticajem interesnih grupa na sudove i tužilaštvo. Kao novinu nacrt ističe da je potpuna usklađenost Kosova sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU "prvi put" prikazana u posebnom poglavlju 31. Evropska komisija ocenjuje da nema napretka u formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, predviđene sporazumom iz dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Od zemlje se očekuje da pokrene taj proces u skladu sa obavezama iz dijaloga, uključujući Ohridski sporazum iz 2023. Takođe se traži da se status struktura i službi koje podržava Srbija reši u skladu sa sporazumima iz dijaloga i kosovskim zakonima, "a ne nekoordinisanim merama", te uz strukturisane konsultacije sa predstavnicima kosovskih Srba. Dijalog Srbije i KosovaKao i prethodnih godina, Komisija poručuje da je napredak i Srbije i Kosova na evropskom putu vezan za suštinski napredak u normalizaciji odnosa. "Sprovođenje Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Aneksa o sprovođenju i dalje je nedovoljno", navodi se u nacrtu. "Normalizacija nije samo uslov na evropskom putu. Ona je ključna za bezbednost, stabilnost i ekonomski razvoj oba društva i šireg regiona. Izostanak napretka nosi političku i ekonomsku cenu i preti da obe strane zaostanu u trenutku kada je proces proširenja ponovo dobio zamah", navodi se u dokumentu. Plan rasta i pomirenjePrema nacrtu, do septembra 2026. iz Plana rasta za Zapadni Balkan isplaćeno je 193,3 miliona evra bespovratnih sredstava od ukupno 1,6 milijardi evra, za 90 ispunjenih reformskih koraka. Komisija ocenjuje da sprovođenje mora da se ubrza. Navodi se i da je u toku rad na ukidanju troškova rominga sa zemljama Zapadnog Balkana. U delu o pomirenju Komisija poručuje da su istorijski revizionizam, negiranje ili veličanje ratnih zločina i zapaljiva retorika "nespojivi sa vrednostima" na kojima počiva proces pristupanja.

Opštinski sud u Žepču potvrdio je optužnicu protiv Rame Isaka, ministra unutrašnjih poslova bh. entiteta Federacija BiH‚, zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog suda. Ročište je zakazano za 17. novembar. Iz Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, koje je podiglo optužnicu, za RSE su rekli da još nisu dobili rješenje suda. Prethodno iz ove institucije su naveli kako o detaljima ne mogu govoriti dok ne dobiju sudsko rješenje. Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH za RSE je izjavio 27. oktobra kako je saslušan u Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona u svojstvu "oštećenog". Naveo je da je osoba koja ga je prijavila uputila njemu i njegovoj porodici prijetnje, zbog čega ga je, dodaje, prijavio Federalnoj upravi policije i Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona. "Gdje sam ja uključio telefon da svi koji su prisutni u prostoriji, moji pratioci i uposlenici federalnog ministarstva, slušaju i gdje je uputio ozbiljne pretnje, gdje mi nudio mito da mu završim određene stvari. Za sve navedeno ja sam pomenuto lice prijavio Federalnoj upravi policije i tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona i saslušan sam u svojstvu oštećenog, kako ja, tako i svi svjedoci", istikao je Isak za RSE. Na upit RSE da li mu je poznato zbog čega je protiv njega podignuta optužnica, Isak je rekao kako ima "informaciju navodno da me je lažno prijavio, jer mi je prije slao neke prijatelje zajedničke da me zamoli da povučem prijavu protiv njega".

Državljanin Bosne i Hercegovine Saša Micev, osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama zbog pokušaja posredovanja u nabavci raketa iz Sjeverne Koreje, godinama je gradio mrežu firmi u Bosni i Hercegovini, pokazalo je istraživanje Radija Slobodna Europa (RSE). Micev je osuđen na pet godina zatvora, a američki tužitelji opisali su ga kao međunarodnog trgovca oružjem. U BiH je tokom posljednjega desetljeća registrirao najmanje tri kompanije, od kojih dvije u Banjoj Luci. Jedna od njih dobila je suglasnost Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske za proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme, no nije poznato je li pribavila i potrebne dozvole državnih tijela. Micevov poslovni partner u BiH bio je državljanin SAD Douglas Enrique Rios, porijeklom iz Salvadora, koji je povezan s više američkih kompanija iz sektora municije i obrambene industrije. Američki sudski spisi u koje je RSE imao uvid pokazuju da je Rios također bio uključen u više sudskih sporova povezanih s industrijom vatrenog oružja. RSE do zaključenja ovoga teksta nije dobio odgovor na upite poslane na email adrese firmi koje su u BiH registrirali Micev i Rios. Na pitanja o njihovim poslovnim aktivnostima u zemlji nisu odgovorili ni Ministarstvo trgovine Republike Srpske ni Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, tijela nadležna za izdavanje dozvola i suglasnosti za trgovinu naoružanjem. Micev je uhapšen u januaru 2023. na Aerodromu John F. Kennedy u New Yorku te je ostao u pritvoru u SAD-u do izricanja presude u septembru 2026. godine. Nakon što je priznao krivnju, osuđen je zbog kršenja američkih zakona i međunarodnih sankcija protiv Sjeverne Koreje tako što je pokušao da posreduje u prodaji protuzračnih raketnih sistema SA-18 Igla iz te zemlje. Prema sudskom dokumentu u koji je RSE imao uvid, Micev je pristao na deportaciju iz SAD nakon odsluženja kazne. RSE nije uspio utvrditi gdje je Micev živio prije hapšenja ni posjeduje li neko državljanstvo osim državljanstva Bosne i Hercegovine. Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na pitanja o tome je li bilo upoznato sa slučajem i jesu li ga kontaktirale američke vlasti. Sjeverna Koreja je zbog svog nuklearnog programa pod sankcijama Ujedinjenih nacija koje uključuju i embargo na izvoz oružja, a sve države članice dužne su da ih poštuju. Što je Micev radio u BiH?Prema javno dostupnim evidencijama, Micev je poslovne aktivnosti u Bosni i Hercegovini započeo prije 12 godina. RSE je identificirao najmanje tri tvrtke povezane s njim. Godine 2014. registrirao je u Banjoj Luci tvrtku BSTG, ovlaštenu za obavljanje desetaka djelatnosti, od uzgoja bobičastog voća i prodaje automobila do usluga njege kože i lica. Tri godine poslije osnovana je još jedna firma, Balkan Security Tech Group, za uglavnom iste djelatnosti. Ona koristi kraticu BSTG, a kao vlasnik navedena je osoba istoga prezimena, ali drukčijega imena, Slobodan Micev. "Mlada smo firma čiji tim ima dugogodišnje iskustvo u sigurnosnoj industriji. Naša je firma specijalizirana za pružanje višerazinskih sigurnosnih proizvoda i rješenja. Naš tim može vam ponuditi savjetovanje, razvoj, obuku i tehničku podršku za sigurnosne sisteme", navodi se na mrežnim stranicama tvrtke. Balkan Security Tech Group kao partnere navodi firme iz različitih država specijalizirane za nacionalnu sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture, kibernetičku sigurnost, digitalnu forenziku, komunikacijski nadzor i sisteme za kontrolu prometa. Obje firme sa sjedištem u Banjoj Luci u registru javne nabave Bosne i Hercegovine navode istu internetsku stranicu i iste telefonske kontakte. Na adresi Balkan Security Tech Group, firme registrirane na Slobodana Miceva, nalazi se stan s portafonom na kojemu stoji ime "Saša Micev". Na višekratne pozive RSE niko nije odgovorio. Iz zapisnika sa sjednice entitetske Vlade Republike Srpske održane u maju 2021. proizlazi da je Balkan Security Tech Group zatražila i dobila suglasnost za proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme. Međutim, prema zakonima Bosne i Hercegovine, za takve su djelatnosti potrebne i dozvole državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. To ministarstvo do zaključenja ovoga teksta nije odgovorilo na upit RSE o tome je li Balkan Security Tech Group ishodio takva odobrenja. Financijski podaci koje je prikupio CompanyWall iz službenoga registra poslovnih subjekata Republike Srpske pokazuju da je Balkan Security Tech Group između 2019. i 2025. ostvarivao godišnje prihode u rasponu od nekoliko desetaka hiljada do nekoliko stotina hiljada eura. Druga firma, BSTG, nalazi se u stečajnome postupku. Saša Micev i Douglas Enrique Rios, državljanin Sjedinjenih Američkih Država, osnovali su u januaru 2022. u Sarajevu firmu North River s temeljnim kapitalom od 500 eura. Registrirana je za trgovačke i proizvodne djelatnosti slične onima kojima su se bavile dvije banjolučke firme. Javno dostupni financijski podaci pokazuju da je i dalje aktivna, ali nema prijavljenih prihoda ni rashoda te nema aktivan poslovni račun. Tokom postupka registracije firme, Miceva je zastupao sarajevski advokat Amar Mutapčić. "Toga sam gospodina vidio dva puta", rekao je Mutapčić za RSE. "Prvi put kada je potpisao dokumentaciju za osnivanje tvrtke, a drugi put kada je preuzeo dokumentaciju firme". Mutapčić je naglasio da je angažiran isključivo za postupak registracije te da poslije više nikada nije vidio Miceva, kao i da ne zna je li firma ikada poslovala. RSE do zaključenja ovoga teksta također nije dobio odgovor na pitanja o poslovanju tvrtke North River poslana na email adresu navedenu u poslovnom registru. Pieter Wezeman, istraživač pri Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), rekao je za RSE da međunarodni posrednici u trgovini oružjem često djeluju putem mreža poslovnih kontakata i tvrtki registriranih u više država. "Takvi aranžmani sami po sebi nisu nužno nezakoniti. Međutim, u ovom je slučaju ključno to što je (Micev) pokušao poslovati sa Sjevernom Korejom, koja je zbog svojega raketnog i nuklearnog programa pod međunarodnim sankcijama", rekao je Wezeman. Ko je Saša Micev?Prema saopćenju američkog Ministarstva pravosuđa objavljenom nakon izricanja presude, Micev je međunarodni trgovac oružjem. Na profilu na poslovnoj mreži Linkedin Saše Miceva navodi se da je vlasnik firme Balkan Security Tech Group u BiH. Na temelju profilne fotografije sa ove mreže, RSE je istu osobu identificirao u Sarajevu 2015. i 2019. Javno dostupne fotografije pokazuju da je ta osoba u Sarajevu boravila 2015. godine na konferenciji i sajamskoj izložbi Adria Security Summit, regionalnom događaju posvećenom industriji sigurnosti. Ta osoba je posjetila i Adria Security Summit održan u Skopju 2019. godine. Prilikom prvoga pojavljivanja pred sudom u New Yorku nakon hapšenja u januaru 2023. Micev je za sebe rekao da je "samostalni broker" (posrednik). U obrascu za financijsku objavu podataka, koji je ispunio nakon hapšenja, a u koji je RSE imao uvid, naveo je da njegova supruga zarađuje "otprilike 30.000 eura mjesečno". U dokumentu nisu navedeni njezin identitet ni mjesto prebivališta. Micev je vrijednost vlastite imovine procijenio na "otprilike 60.000", bez navođenja valute. Službenici američkog Ministarstva domovinske sigurnosti uhapsili su ga na Aerodromu JFK u New Yorku 26. januara 2023., nakon što je savezni sud u Novom Meksiku dva dana ranije izdao nalog za njegovo hapšenje. Iz javno dostupnih sudskih spisa nije moguće utvrditi koliko je dugo Micev bio pod istragom američkih vlasti ni kada su njegove aktivnosti prvi put privukle njihovu pozornost. Nakon hapšenja prebačen je u pritvor u Novom Meksiku, gdje je ostao do izricanja presude u septembru 2026., nakon što je priznao krivnju za kršenje američkih sankcija protiv Sjeverne Koreje. Prvotna optužnica teretila ga je za kršenje jedne od najstrožih odredaba američkoga kaznenog zakonodavstva koje uređuju nabavu prijenosnih protuzračnih raketnih sistema, kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvora do 25 godina. Prema podacima američkog Ministarstva pravosuđa, Micev i suradnik iz Novog Meksika, čiji identitet nije objavljen, pokušali su posredovati u kupnji protuzračnih raketnih sustava SA-18 Igla iz Sjeverne Koreje. Dvojica muškaraca krajem 2020. otputovala su u Ankaru u Turskoj kako bi realizirala posao, no transakcija je propala jer se nisu uspjeli dogovoriti o cijeni, navelo je Ministarstvo pravde SAD-a. Pieter Wezeman, istraživač SIPRI-ja, rekao je da se raketni sistemi poput SA-18 Igle smatraju posebno osjetljivom vrstom naoružanja. "Postoji zabrinutost da bi takvo oružje moglo završiti u rukama terorističkih skupina ili kriminalnih organizacija, odnosno biti preusmjereno u područja sukoba", rekao je Wezeman. SA-18 Igla prijenosni je protuzračni raketni sistem sovjetske konstrukcije namijenjen djelovanju protiv ciljeva koji lete na malim visinama, uključujući helikoptere, avione i bespilotne letjelice. Tužitelji su poslije odustali od optužbe koja se odnosila na pokušaj nabave protuzračnih raketnih sistema, navodeći da je takva odluka "opravdana uvjetima sporazuma o priznanju krivnje" sklopljenoga između Miceva i američkih vlasti, proizlazi iz sudskoga dokumenta u koji je RSE imao uvid. RSE je zatražio pristup dodatnim sudskim spisima, uključujući Sporazum o priznanju krivnje, kako bi utvrdio okolnosti nagodbe između tužiteljstva i obrane. Odgovor nije zaprimljen do zaključenja ovoga teksta. Advokati Clay Wilwol i Marc Lowry, koji su Miceva zastupali po službenoj dužnosti, također nisu odgovorili na pisane upite RSE-a. Ko je Douglas Rios?Douglas Enrique Rios, koji je s Micevom osnovao sarajevsku firmu North River, godinama se u javno dostupnim poslovnim registrima Floride pojavljuje kao predsjednik uprave, direktor, član uprave ili registrirani zastupnik više kompanija. Dostupni sudski spisi pokazuju da se Riosovo ime tokom posljednjih deset godina pojavilo najmanje 11 puta u kaznenim i prekršajnim evidencijama na Floridi koje se odnose na posjedovanje droge, porezne i prometne prekršaje te oštećenje tuđe imovine. Na svojem profilu na Linkedinu Rios navodi da vodi projekt Koffee Cartel te ističe da njegova kafa dolazi "iz naše domovine El Salvadora". Prema sudskim dokumentima i registrima stanovništva, Rios živi u Gainesvilleu na Floridi, gdje je upisan u birački popis. U Sjedinjenim Američkim Državama registracija birača u pravilu podrazumijeva američko državljanstvo. Nekoliko američkih firmi povezanih s Riosom bavilo se prodajom municije i dijelova za automatske i poluautomatske puške. U dokumentima iz jednog sudskog postupka u Sjedinjenim Američkim Državama Rios se navodi kao predsjednik tvrtki We Got Ammo i Wide Open Enterprises. Sudski spisi, u koje je RSE imao uvid, također ga opisuju kao osobu uključenu u razvoj i komercijalizaciju proizvoda Wide Open Trigger, okidačkoga mehanizma namijenjenoga poluautomatskom vatrenom oružju. Iz sudskih podnesaka proizlazi da je Rios 2022. bio među strankama koje su postigle nagodbu s firmom Rare Breed Triggers, obvezavši se prekinuti proizvodnju i prodaju određenih vrsta okidačkih mehanizama. Rare Breed Triggers podnio je novu tužbu protiv Riosa pred sudom na Floridi u julu 2025., tvrdeći da je prekršio prethodnu nagodbu nastavljajući proizvodnju preko drugih firmi. Ovaj postupak je i dalje u toku pred sudom na Floridi. Advokati firme Rare Breed Triggers u tužbi tvrde da je Rios planirao proizvoditi sporne okidačke mehanizme u Bosni i Hercegovini. Suradnja na tekstu: Meliha Kešmer i Jelena Janković.

U Brčkom je 30. oktobra proglašen Dan žalosti zbog stradanja četiri osobe u padu transportnog helikoptera EUFOR-a u selu Gorice kod ovog grada na sjeveru Bosne i Hercegovine. Među pripadnicima EUFOR-a koji su tragično izgubili živote bila su dva pripadnika italijanskih oružanih snaga i dva pripadnika italijanskog vojnog Crvenog krsta, naveo je EUFOR u saopštenju. U nesreći, koja se dogodila 29. oktobra kasno poslijepodne, povrijeđeno je 11 osoba. Svi povrijeđeni pripadnici EUFOR-a su trenutno u stabilnom stanju. Univerzitetski klinički centar Tuzla saopštio je da su dvije povrijeđene osobe hospitalizovane u toj ustanovi. Oni su u jedinici intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju i trenutno su stabilnih vitalnih parametara. Povodom nesreće se oglasila i premijerka Italije Giorgia Meloni koja je na mreži X izrazila saučešće porodicama nastradalih. Kaja Kallas, šefica diplomatije Evropske unije je na mreži X napisala kako "Evropa izražava punu solidarnost sa Italijom u ovom teškom trenutku. Američka senatorka Jeanne Shaheen, koja je početkom oktobra boravila u Sarajevu i dobila priznanje počasne građanke, napisala je kako je imala "čast da leti" u ovom helikopteru tokom posjete BiH. "Moje misli su sa svim pogođenim, njihovim porodicama i osobljem EUFOR-a koje služi u Misiji", navela je Shaheen na mreži X. EUFOR je ranije saopštio da se tokom rutinske operacije u području Brčkog 29. oktobra dogodila nesreća koja je rezultirala padom jednog od njihovih vazduhoplova. Također su naveli da nije oštećena civilna infrastruktura, imovina ili vozila, te da nije bilo povrijeđenih civila. EUFOR je saopštio i da provodi "potpunu i temeljnu istragu incidenta". EUFOR (Snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini) je međunarodna vojna misija koja od 2004. godine djeluje u BiH u okviru operacije Althea s ciljem očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji. Trenutne snage broje nekoliko stotina vojnika iz 24 evropske države.

Novi ustav Republike Srpske mogao bi biti više od promjene najvišeg pravnog akta tog bh. entiteta. Najave Milorada Dodika, proruskog lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata o vraćanju nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH, Amerikanac, Louis Crishock povezuje s rizikom od "de facto separacije" Republike Srpske (RS) od Bosne i Hercegovine. U izvještaju koji će 30. oktobra biti razmatran pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija, Crishock povezuje inicijativu za novi ustav RS s Dodikovim najavama vraćanja nadležnosti u oblastima odbrane, granične kontrole, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja. Crishock podsjeća da je i prethodni pokušaj donošenja novog ustava RS proglašen neustavnim, uz obrazloženje da je bio suprotan ustavnom poretku BiH i predstavljao "direktnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine". Prema dosadašnjim Dodikovim najavama, novi ustav predviđao bi smanjenje ovlaštenja Vijeća naroda RS, proglašenje Banjaluke glavnim gradom entiteta, a Pala, ratnog sjedišta RS tokom rata, prijestonicom. State department i Evropska unija nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome šta su za njih "crvene linije" kada je u pitanju izmjena Ustava RS. Mogu li entiteti mijenjati ustave?Entiteti u BiH mogu mijenjati svoje ustave, ali ne i zadirati u nadležnosti države, kaže za Radio Slobodna Evropa Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo. Prva granica su nadležnosti države, utvrđene članom III Ustava BiH. Ustavne promjene koje bi zadirale u te nadležnosti, mijenjale ustavno uređenje zemlje ili poništavale ranije odluke Ustavnog suda BiH, visokog predstavnika ili Parlamentarne skupštine BiH predstavljale bi, prema Trlinovom tumačenju, protivustavno djelovanje. "Ustavotvorac u entitetu nema izvornu suverenost. Izmjena Ustava Republike Srpske ne bi smjela zadirati u izvorne nadležnosti Bosne i Hercegovine, ali ni u nadležnosti koje su prenesene sa entiteta na državu. Tu govorimo o odbrani i sigurnosti, obavještajnom sektoru, indirektnom oporezivanju, te pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine", kaže on. Inače, vlasti Republike Srpske već godinama zagovaraju vraćanje nadležnosti u oblastima odbrane, obavještajnog sektora, indirektnog oporezivanja i pravosuđa sa državnog na entitetski nivo. Zbog toga Trlin upozorava da bi svako prekoračenje tih granica predstavljalo jednostrani pravni potez bez pravnog dejstva, koji bi mogao biti osnov za postupak pred Ustavnim sudom BiH ili intervenciju visokog predstavnika radi zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema njegovim riječima, svaki amandman na Ustav RS koji bi bio u suprotnosti s Ustavom BiH ili konačnim i obavezujućim odlukama Ustavnog suda BiH bio bi protivustavan. "Entitet ne može ustavom sebi pripisati atribute državnosti, pravo na otcjepljenje, primat entitetskog prava nad državnim pravom niti ukidanje nadležnosti državnih organa na teritoriji entiteta", kaže Trlin. Zašto je Vijeće naroda najveći problem za vlasti RS?Ako postoji tačka na kojoj bi novi ustav Republike Srpske mogao naići na najveći otpor, onda je to Vijeće naroda RS. Institucija koja kroz mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa može osporiti odluke vlasti sada bi se i sama mogla naći na udaru najavljenih ustavnih promjena. Vijeće naroda čine klubovi Srba, Bošnjaka, Hrvata i Ostalih. Ima ključnu ulogu u zaštiti vitalnih nacionalnih interesa, jer može pokrenuti mehanizam kojim se osporavaju zakoni usvojeni u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Zajedno sa Domom naroda Federacije BiH i Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Vijeće naroda RS, po ocjeni Trlina, predstavlja jedan od ključnih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda u političkom sistemu Bosne i Hercegovine. "Slabljenje, razvlašćivanje ili izbacivanje Vijeća naroda iz zakonodavnog procesa značilo bi direktno poništavanje implementacije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda. Republika Srpska ne može sama smanjiti ili ukinuti njegovu ulogu, jer je riječ o mehanizmu koji proizlazi iz obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", kaže Trlin. Dodaje da se Vijeće naroda RS može ukinuti ili mu se umanjiti nadležnosti, ukoliko se o tome postigne konsenzus u cijeloj državi BiH. Šta Republika Srpska može mijenjati bez ulaska u spor sa državom?Trlin smatra da među najavljenim promjenama ima i onih koje bi mogle ostati unutar okvira entitetskih ovlaštenja. To se odnosi na najavu da Banjaluka bude definisana kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prijestonica. Prema sadašnjem Ustavu RS, Sarajevo je glavni grad. "Republika Srpska mogla bi odrediti Banjaluku kao glavni grad. Meni to uopšte nije sporno. U komparativnom federalizmu postoje brojni primjeri da je ustavom federalne jedinice određen njen glavni grad", kaže Trlin. Kada je riječ o Palama, smatra da bi i takvo rješenje moglo proći test ustavnosti ukoliko bi imalo simbolički, a ne državnopravni karakter. "Ako bi se pravila razlika između političkog i administrativnog centra s jedne strane i istorijskog ili simboličkog centra s druge strane, takvo rješenje moglo bi proći test ustavnosti. Ključno je samo da se ne pretenduje na državni suverenitet niti da se mijenja ustavna pozicija Sarajeva kao glavnog grada Bosne i Hercegovine", navodi Trlin. On smatra da Republika Srpska može mijenjati način organizacije i funkcionisanja svojih institucija, od Vlade i Narodne skupštine do ministarstava i lokalne samouprave. Međutim, takve promjene ne smiju zadirati u nadležnosti države BiH niti biti u suprotnosti s obavezujućim odlukama Ustavnog suda BiH. Ustav koji je već jednom izazvao političku i pravnu krizuNarodna skupština RS usvojila je prošle godine Nacrt novog entitetskog ustava kojim je predloženo da Republika Srpska bude definisana kao "država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive". Taj tekst predviđao je pravo Republike Srpske na samoopredjeljenje, mogućnost udruživanja s drugim državama u federalne i konfederalne zajednice, formiranje vlastite vojske, kao i odlučivanje o tome koji će se akti Bosne i Hercegovine primjenjivati na teritoriji entiteta. Predviđeno je bilo i ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske. Pojedine odredbe direktno su se odnosile na nadležnosti koje su godinama ranije prenesene na državni nivo. Među njima je bila i oblast odbrane, uprkos tome što je ta zakonodavna institucija 2005. godine prihvatila reformu odbrane i formiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Tada su ukinuti Vojska Republike Srpske, Ministarstvo odbrane RS i Generalštab. Godinu dana kasnije Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske i drugim institucijama da obustave sve aktivnosti koje se zasnivaju na odluci o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske. Kako se mijenja Ustav Republike Srpske?Prijedlog za promjenu Ustava mogu podnijeti predsjednik RS, Vlada ili najmanje 30 poslanika u entitetskoj skupštini. Nakon izrade nacrta i javne rasprave, za usvajanje ustavnih promjena potrebna je podrška dvotrećinske većine u Narodnoj skupštini RS, odnosno najmanje 56 od 83 poslanika. Osim toga, promjene moraju dobiti i većinu u klubovima svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u Vijeću naroda Republike Srpske, što ovu instituciju čini jednom od ključnih tačaka svakog pokušaja ustavne reforme. Ako prijedlog ne dobije potrebnu podršku, novi pokušaj izmjene Ustava ne može biti pokrenut prije isteka tri mjeseca. Posljednji put Ustav RS mijenjan je 2011. godine, kada je amandmanima povećan maksimalan broj potpredsjednika Narodne skupštine RS sa dva na četiri.

Četiri osobe su poginule, a 11 je povrijeđeno u padu transportnog helikoptera EUFOR-a u selu Gorice kod Brčkog, potvrdio je EUFOR u saopštenju. Među pripadnicima EUFOR-a koji su tragično izgubili živote bila su dva pripadnika italijanskih oružanih snaga i dva pripadnika italijanskog vojnog Crvenog krsta, naveo je EUFOR u saopštenju. Dva povrijeđena pripadnika su prebačena u medicinsku ustanovu u Tuzli na dalje liječenje, dok je devetoro na liječenju u Brčkom. Svi povrijeđeni pripadnici EUFOR-a su trenutno u stabilnom stanju. Univerzitetski klinički centar Tuzla saopštio je da dvije povrijeđene osobe hospitalizirane u toj ustanovi. Oni su u jedinici intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju i trenutno su stabilnih vitalnih parametara. Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić je ranije za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao: "Radimo na zbrinjavanju osoba u Zdravstvenom centru Brčko distrikta, a spremni smo i da ih izmjestimo, ako bude potrebe, u veće kliničke centre", rekao je Milić za RSE. Prema njegovim riječima, sve poginule i povrijeđene osobe su pripadnici EUFOR-a, a helikopter koji se srušio pripadao je italijanskom kontingentu Misije. EUFOR je u ranijem saopštenju potvrdio da se srušio helikopter italijanskog kontingenta EUFOR-a, CH-47 Chinook. Povodom nesreće se oglasila i premijerka Italije Giorgia Meloni koja je na mreži X izrazila saučešće porodicama nastradalih. "Vijest o tragičnoj nesreći italijanskog helikoptera EUFOR-a u Bosni i Hercegovini razlog je za duboku tugu. Moje misli su sa žrtvama, njihovim porodicama i svima onima koji, angažovani u misiji za mir i stabilnost u regiji, proživljavaju sate strepnje. Njima upućujem svoje najiskrenije saučešće, kao i saučešće italijanske Vlade", navela je Meloni. Oglasila se i Kaja Kallas, šefica diplomatije Evropske unije, koja je na mreži X napisala kako "Evropa izražava punu solidarnost sa Italijom u ovom teškom trenutku. Ostajemo u bliskom kontaktu sa komandantom EUFOR-a i našim predstavnicima EU na terenu". Američka senatorka Jeanne Shaheen, koja je početkom oktobra boravila u Sarajevu i dobila priznanje počasne građanke, napisala je kako je imala "čast da leti" u ovom helikopteru tokom posjete BiH. "Moje misli su sa svim pogođenim, njihovim porodicama i osobljem EUFOR-a koje služi u Misiji", navela je Shaheen na mreži X. EUFOR je ranije saopštio da se tokom rutinske operacije u području Brčkog 29. oktobra dogodila nesreća koja je rezultirala padom jednog od njihovih vazduhoplova. Također su naveli da nije oštećena civilna infrastruktura, imovina ili vozila, te da nije bilo povrijeđenih civila. EUFOR je saopštio i da provodi "potpunu i temeljnu istragu incidenta". Na mjesto nesreće brzo su stigle ekipe policije Brčko distrikta, vatrogasci i hitna pomoć, a šire područje pada helikoptera je osigurano. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez rekao je za RSE da je obaviješten kako u nesreću nisu bili uključeni pripadnici Oružanih snaga BiH. EUFOR (Snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini) je međunarodna vojna misija koja od 2004. godine djeluje u BiH u okviru operacije Althea s ciljem očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji. Trenutne snage broje nekoliko stotina vojnika iz 24 evropske države.