"Trebali bi nam biti vjetar u leđa, da svako na individualnoj osnovi radi svoj posao. Što bi stari rekli, da svako čisti ispred svog dvorišta", kaže Dženana Hadžić, pijanistica i vlasnica radnje na Baščaršiji. Dok Bosna i Hercegovina odbrojava sate do najveće utakmice u svojoj nogometnoj historiji, euforija u glavnom gradu se ne mjeri samo zastavama, dresovima i punim kafićima. "Zmajevi" su postali inspiracija i van terena. "Ako smo na Čaršiji trenutno, da svako očisti ispred svoje radnje, da krenemo od mikrokosmosa i onda će se pokazati na makro", kaže Dženana. Nogometna reprezentacija BiH u četvrtak ujutro igra u šesnaestini finala Svjetskog nogometnog prvenstva protiv Sjedinjenih Američkih Država. Od početka Mundijala, navijači BiH su u Sarajevu na otvorenom pratili utakmice i slavili uspjehe reprezentativaca. Formirane su "fun zone" na više lokacija u Sarajevu, kao i u drugim bh. gradovima. Sve dosadašnje utakmice i pobjede slavile su se kolektivno i do kasno u noć. U tom duhu funkcionira i gradski saobraćaj. Na autobusima, tramvajima i trolejbusima, umjesto naziva stanice, ispisana su imena bh. reprezentativaca. Anđela je rođena u Austriji, njena majka je iz Bosne i Hercegovine, otac iz Srbije. Nada se pobjedi BiH. "Baš očekujemo dobre vesti. Nadamo se, baš navijamo. Iako smo mi iz Srbije isto, navijamo za Bosnu. Ovo je super za Bosnu, da su se malo digli, to je predivno. Vidi se da su se svi spojili zajedno. Austrijanci isto obožavaju ovo. Svi su na našoj strani." Kim Fočić iz Švedske u Sarajevu je kupio dres reprezentacije i majicu benda Dubioza Kolektiv, čija je pjesma "I am from Bosnia, take me to America" postala bh. "himna" Mundijala. "Moji baka i deda su iz Bosne i Hrvatske, tako da pričam malo hrvatski i bosanski." - I večeras? "2:1 za Bosnu." Amerikanke Charlotte, Ria i Abby, Nura, rođena u SAD-u, porijeklom iz Bosne i Hercegovine i Neža iz Slovenije su prijateljice i zajedno studiraju. Spremaju se za slavlje, jer očekuju pobjedu Bosne i Hercegovine. - Pa, da pobjedimo, da. Naravno. - Da je zabavno, da smo... Da smo svi zajedno. Da slavimo. Nura je iz Amerike, ali je njena porodica iz Bosne i Hercegovine i kaže da navija za BiH. "Rođena sam tamo, odrasla sam tamo, ali osjećam se nekako da imam neku veću konekciju ovdje, nego tamo. I naravno, otišla sam na fakultet, nisam se vratila u Ameriku, već ima godinu dana i više." - I ne vuče te ništa da navijaš malo i za Ameriku? "Pa, ne baš. Ne, dok sam ovdje, ajde tako ću reći." Ria (lijevo) je iz Sjedinjenih Američkih Država. "Živim u Sjedinjenim Američkim Državama i tamo idem u školu. Ovdje smo samo preko ljeta, na stručnoj praksi." Na pitanje hoće li slaviti BiH ili Ameriku večeras kaže: "Navijam za Bosnu, svim srcem. Zato što volim Bosnu." Njena prijateljica Charlotte je također iz Amerike, a zašto navija za BiH, objašnjava: "Svi navijamo za Bosnu. Volimo autsajdere i navijamo za njih. Želimo da Bosna dogura što dalje." Tara Memić je iz Meksika. Njena mama je Francuskinja, tata iz BiH, baka i deda su živjeli u Meksiku. Ovo je njen poredak reprezentacija na Mundijalu za koje navija: 1. Bosna i Hercegovina 2. Meksiko 3. Francuska Jadranko iz Sarajeva nosi majicu sa stihovima pjesme Halida Bešlića, koja je, također, postala zaštitni znak navijača BiH. "Samo da ih hoćemo pobijediti. 2:1 eee, tri dana bih slavio. A ova majica je sretna." Utakmica BiH i SAD-a igra se na stadionu San Francisco Bay Area u Santa Clari. Banja Luka bez euforijeZa razliku od Sarajeva, u Banjoj Luci ni traga od mundijalske euforije. Bh. dresovi su rijetkost na ulicama drugog najvećeg grada u državi, ali ih ima. Banjalučani uglavnom nisu voljni da detaljnije razgovaraju o nogometu. Pojedinci samo u prolazu kažu da će večeras navijati za Bosnu, dok neki kažu da neće. Jedan od rijetkih koji je stao da razgovara s novinarom RSE je stariji Banjalučanin Darko, kojeg smo zatekli u reprezentativnom dresu BiH, ali ni on nije htio da se fotografiše. Kaže da će utakmicu gledati iako počinje u 2 ujutru po našem vremenu. Prognozira pobjedu od 2:1 protiv reprezentacije Sjedinjenih Država. Nosio je dres u Banjoj Luci više puta tokom ovog prvenstva, i kaže da niko nije obraćao posebnu pažnju. "Sve je u redu, nema niko ništa. Stvarno je u redu, nikakvih problema", rekao je on. Prema njemu, svi bi trebalo da navijaju za BiH, nezavisno od svoje nacionalne pripadnosti. "Svi za jednog, jedan za sve", poručuje Darko. Navijači u BiH će je gledati u dva ujutro prema centralnoevropskom vremenu. Zbog ovoga je i Vlada Federacije BiH najavila da će poslovnoj zajednici i lokalnim samoupravama predložiti da odluče o eventualnom neradnom danu i prilagođavanju radnog vremena u četvrtak. Radnice iz pekare u centru Sarajeva optimistično najavljuju svoj naredni dan. "Slavit ćemo radno. Slavit ćemo s našim kupcima." Sarajevske ulice prepune su stranih turista i bh. građana koji žive van domovine. U starom dijelu Sarajeva skoro da se više čuju strani jezici nego domaći. A uspjesi bh. nogometaša, smatraju iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo, predstavljaju snažnu promociju države. "Sport je jedan od najjačih ambasadora turizma, jer budi emocije, stvara pozitivnu sliku o zemlji i motiviše ljude da je posjete", kažu iz Turističke zajednice. Zbog popularne pjesme Dubioze Kolektiv, kao i desetaka hiljada bh. navijača u američkim gradovima, koji su "osvojili srca" u cijelom svijetu, BiH je postala popularna na društvenim mrežama. Uspjeh reprezentativaca BiH, medijska pažnja, slavni nogometaši poput Zlatana Ibrahimovića i Thierryja Henryja koji sa simpatijama govore o BiH, ali i zajedništvo i radost navijača, učinili su da se država predstavlja u svjetlu na kakvo dosad niko nije navikao. "Oni su mikrokosmos, a makro nam je horor. Neka nam svaki njihov šut bude čista inspiracija da i mi 'šutamo' svako jutro", zaključuje Dženana s početka priče. Suradnja na tekstu: Goran Katić

Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini saopštila je u srijedu da "blisko sarađuje" s međunarodnim partnerima u Vijeću za provedbu mira (PIC) na imenovanju "odgovarajućeg nasljednika" Christiana Schmidta. Louis J. Crishock, kojeg je PIC imenovao za vršioca dužnosti visokog predstavnika za BiH, u srijedu je preuzeo dužnost od bivšeg visokog predstavnika Schmidta, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Iz britanske ambasade navode za RSE kako "Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja podržavati ulogu visokog predstavnika, s punim ovlaštenjima, kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom". "U Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira i dalje postoji snažan konsenzus o važnosti Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da agenda 5+2 još nije završena. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira posvećen je odabiru kandidata uz konsenzus do 14. jula 2026. godine", ističe se. Iz Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je prije moguće", te je cilj najkasnije 14. juli. Upravni odbor PIC-a sastao se 30. juna po drugi put u istom mjesecu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspjeli. Na prvoj sjednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspjele doći do dogovora o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio svoj odlazak sa te funkcije nakon nešto manje od pet godina. Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIC-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza (Trocaz). Prethodno je u odgovoru iz State Departmenta za RSE rečeno je da oni i dalje pokušavaju "doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija". Istakli su da i dalje podržavaju teritorijalni integritet BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te su dodali da se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". Prošle sedmice je za RSE iz State Departmenta rečeno da oni očekuju da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna.

Privremeno imenovanje američkog diplomate Louisa Chrishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini otvara nova pitanja o budućnosti međunarodne uprave i sve slabijem konsenzusu zapadnih zemalja o BiH. Na to upozoravaju stručnjaci za međunarodno pravo za Radio Slobodna Evropa (RSE). Chrishock će narednih 15 dana obavljati funkciju šefa Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Radi se o rješenju koje nije predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali je već ranije korišteno u praksi, 2009. godine nakon odlaska Miroslava Lajčaka. Ipak, kako ocjenjuju stručnjaci za međunarodno pravo, sadašnji kontekst je znatno drugačiji, jer je, kako navode, obilježen unutrašnjim političkim blokadama u BiH i sve izraženijim razilaženjima između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije oko pravca djelovanja OHR-a. Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) imenovao je Chrishocka kao privremeno rješenje do 14. jula, dok se pokušava postići kompromis o novom visokom predstavniku. Takva situacija, navode eksperti, jača politike koje podrivaju zemlju, dovodeći u pitanje i legitimitet pozicije i budućnosti visokog predstavnika u BiH. Ima li vršilac dužnosti istu 'moć' kao i visoki predstavnik?Iz Kancelarije visokog predstavnika nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa da li vršilac dužnosti ima isti opseg ovlasti kao i imenovani visoki predstavnik. Tokom preuzimanja dužnosti 1. jula, Chrishock je izjavio kako će mandat provoditi "u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir i ovlaštenjima povjerenim visokom predstavniku". Međutim, Jens Woelk, profesor komparativnog ustavnog prava na Univerzitetu u Trentu u Italiji, za RSE upozorava kako vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH "ne može imati isti politički legitimitet kao osoba koja je na tu funkciju imenovana punim međunarodnim konsenzusom". "Vršilac dužnosti, naravno, nema isti politički legitimitet. Njegovo djelovanje trebalo bi biti čvršće vezano za mandat iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, slično kao što vršilac dužnosti premijera obavlja tekuće poslove. To znači da ne bi trebalo da otvara potpuno nova politička pitanja niti da slijedi vlastitu agendu, već da se drži principa 'poslovanja kao i obično', što uključuje i eventualnu upotrebu bonskih ovlaštenja", rekao je Woelk. Istovremeno, upozorava da ostaje otvoreno pitanje da li će se takav pristup poštovati u sadašnjim političkim okolnostima. Prema njegovim riječima, osnovni problem nije samo privremeno rješenje na čelu Kancelarije visokog predstavnika (OHR), već činjenica da više "ne postoji međunarodni konsenzus ni o osobi koja bi trebalo da obavlja tu funkciju, niti o načinu na koji bi mandat visokog predstavnika trebalo da bude provođen". "OHR i OSCE godinama su predstavljali vezu između Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i drugih država, uprkos protivljenju Rusije. Uz unutrašnje sukobe unutar te grupe teško je i zamisliti kakve negativne posljedice to može izazvati", naveo je Woelk. Dodao je da će takvu situaciju domaći politički akteri pokušati iskoristiti za ostvarivanje vlastitih političkih ciljeva. Woelk smatra da međunarodne garancije sadržane u instituciji OHR-a dugoročno moraju biti transformisane i postepeno ukinute, ali tek kada za to budu ispunjeni jasno definisani uslovi. Podsjeća da su sigurnost, politička stabilnost, demokratska odgovornost i napredak Bosne i Hercegovine, sadržani u takozvanoj agendi 5+2 (Programa "5+2" obavezuje vlasti BiH da, prije zatvaranja OHR-a, riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. Istovremeno, Evropska komisija u svom mišljenju navodi da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji OHR, što dodatno održava otvorenim pitanje njegove buduće uloge i trajanja.), godinama predstavljani kao preduslovi za zatvaranje OHR-a. "Aktuelni razvoj događaja je sve osim uvjerljiv. On predstavlja suprotnost ozbiljnoj procjeni stanja u Bosni i Hercegovini i planskom, postepenom gašenju međunarodnog nadzora. Iz moje perspektive, riječ je o neodgovornom pristupu", zaključio je Woelk u izjavi za Radio Slobodna Evropa. Slabljenje OHR-a 'dobra vijest' za pristalice Dodika i PutinaAktuelna situacija sa OHR-om, prema ocjeni profesora međunarodne politike na Univerzitetu u Passau Soerena Keila, ide u direktnu korist akterima koji osporavaju postojeći ustavni okvir Bosne i Hercegovine. "To je dobra vijest za Milorada Dodika i njegove pristalice, ali i za Putina. Ovakav razvoj pokazuje da je konsenzus između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije o Bosni narušen, a to nužno slabi sposobnost međunarodne zajednice da reaguje i otvara prostor onima koji žele da dalje potkopavaju Dejtonski sporazum", kaže Keil za Radio Slobodna Evropa. Iako podsjeća da je model vršioca dužnosti korišten i 2009. godine, Keil naglašava da današnji kontekst nema sličnosti s tim periodom. "Tada je to bio kratkotrajan tehnički prelaz. Danas govorimo o situaciji krize u BiH, političkih blokada i podijeljene međunarodne zajednice. To ovaj presedan čini mnogo ozbiljnijim i potencijalno destabilizirajućim", ističe on. Prema njegovim riječima, ključni problem je što vršilac dužnosti preuzima funkciju bez političke podrške koja je prethodnim visokim predstavnicima davala stvarnu moć. "On u praksi ima vrlo ograničen kapacitet da djeluje. Ne vidim da će koristiti bonska ovlaštenja bez podrške Evropljana. U ovom trenutku je politički oslabljen akter, 'lame duck'. To znači da OHR formalno postoji, ali bez snage da interveniše ako se situacija pogorša", navodi Keil. Upozorava i na pitanje legitimiteta i trajanja ovakvog stanja, jer "vršilac dužnosti ne može imati isti politički i pravni legitimitet kao stalni visoki predstavnik". "Zbog podjela između zapadnih aktera, postoji realna mogućnost da takvo rješenje potraje, a bez jasnog autoriteta OHR ostaje bez stvarnih mehanizama djelovanja upravo u trenutku kada su najpotrebniji. Ovo je prvi put da se zapadni konsenzus o Bosni i Hercegovini i Dejtonskom sporazumu dovodi u otvoreno pitanje. To je opasno i za unutrašnju stabilnost zemlje i za kredibilitet Zapada", istakao je za RSE. Presedan iz 2009. godine i uloga GregorianaFunkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika već je jednom korištena 2009. godine, nakon ostavke Miroslava Lajčaka. U kratkom prelaznom periodu prije dolaska Valentina Inzka, Kancelariju visokog predstavnika (OHR) vodio je tadašnji prvi zamjenik i supervizor za Brčko distrikt, američki diplomata Raffi Gregorian. Taj period trajao je svega nekoliko sedmica i odvijao se uz već postignut politički dogovor o novom visokom predstavniku. Raffi Gregorian nije koristio bonska ovlaštenja dok je 2009. godine obavljao funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika nakon odlaska Miroslava Lajčaka, već je obavljao tekuće poslove do dolaska novog visokog predstavnika. Institucija visokog predstavnika uspostavljena je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao ključni mehanizam međunarodnog nadzora nad implementacijom civilnog dijela mira u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika formalno imenuje Savjet za implementaciju mira, tijelo koje okuplja najvažnije međunarodne aktere uključene u dejtonski proces. U praksi, imenovanje je rezultat političkog dogovora između SAD-a i vodećih evropskih država, uz saglasnost ostalih članica PIC-a. Od kraja rata do danas, svi visoki predstavnici dolazili su iz evropskih zemalja, uz snažnu političku podršku Sjedinjenih Američkih Država. SAD je svoju ulogu ostvarivao i kroz poziciju zamjenika šefa OHR-a, koji je obavljao i funkciju supervizora za Brčko distrikt, treću administrativnu jedinicu u zemlji.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove Kaja Kallas i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković saglasili su se da BiH ne smije propustiti postojeći evropski momentum te da nastavak reformi predstavlja zajedničku odgovornost domaćih institucija i evropskih partnera, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH Kallas, koja se tokom dvodnevne posjete BiH sastala i s članovima Predsjedništva BiH, potvrdila je čvrstu opredijeljenost EU očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH, navodeći da EU ostaje pouzdan partner BiH u evropskim integracijama, navodi se u saopštenju. Konaković je rekao da da BiH ostaje čvrsto opredijeljena za članstvo u EU. Šef diplomatije BiH je povodom izbora novog visokog predstavnika rekao da BiH treba osoba koja razumije njene specifičnosti i složenost političkog sistema, dosljedno štiti Dejtonski mirovni sporazum i institucije države te svojim djelovanjem doprinosi političkom dijalogu i stvaranju ambijenta u kojem će reforme i evropske integracije biti u fokusu, umjesto političkih i institucionalnih blokada. Nakon što Savjet za provođenje mira (PIC) na sjednici u utorak nije uspio da postigne kompromis oko imena novog visokog predstavnika, izabran je vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH Luis Krišok (Louis Crishock), dosadašnji zamjenik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i supervizor za Brčko distrikt. U PIC-u i dalje postoje sporovi oko dva kandidata. Amerikanci i Italijani podržavaju Antonia Zanardija Landija, dok ostale evropske države u ovom tijelu smatraju da bi novi visoki predstavnik trebalo da bude francuski diplomata Rene Trokaz (Troccaz). Stavovi međunarodne zajednice se ne podudaraju ni po pitanju buduće uloge OHR-a u BiH. Pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu se za očuvanje tzv. bonskih ovlasti, koja visokom predstavniku daju mogućnost da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada. S druge strane, SAD zagovaraju pragmatičniji pristup i oslanjanje na domaće snage, uz naglasak na stabilnost i funkcionalnost procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlasti. Konaković je rekao da se bonske ovlasti trebaju koristiti isključivo kada je to neophodno, ali da njihovo postojanje predstavlja važan preventivni mehanizam koji odvraća od pokušaja podrivanja institucija, ugrožavanja ustavnog poretka i destabilizacije zemlje. Ministarstvo vanjskih poslova BiH je navelo da je u razgovorima Konakovića i Kallas posebna pažnja posvećena očuvanju političke stabilnosti BiH i ulozi međunarodne zajednice u zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka.

Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine utvrdila je disciplinsku odgovornost predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i izrekla mu mjeru razrješenja s dužnosti predsjednika i sudije Suda BiH. Komisija je zaključila 1. jula da Debevec, u periodu od najmanje godinu i devet mjeseci, nije poštovao pravila o automatskoj dodjeli sudskih predmeta. U objašnjenju se navodi da Debevec, umjesto da osigura da se predmeti raspoređuju sudijama putem propisanog automatskog sistema, u 16 slučajeva nije postupio u skladu s pravilnikom. Time je, prema odluci Komisije, prekršio službenu dužnost i narušio povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet pravosuđa. Na ovu odluku Debevec ima pravo žalbe Drugostepenoj disciplinskoj komisiji VSTV-a BiH. Inače, Debevec je ranije suspendovan s funkcije predsjednika Suda BiH nakon hapšenja u decembru 2023. godine u okviru istrage Tužilaštva BiH. Protiv njega se vodi i krivični postupak zbog sumnje na zloupotrebu položaja, zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem.

Nakon odluke Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira da imenuje Louisa J. Crishocka za vršitelja dužnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, on je danas preuzeo dužnost od bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Provodit ću ovaj mandat u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir i ovlaštenjima povjerenim visokom predstavniku. Nastavljamo se fokusirati na očuvanje mira i stabilnosti, pružanje podrške institucijama Bosne i Hercegovine, te osiguranje potpunog poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine“, izjavio je Crishock. Crishock je bio dosadašnji zamjenik Christiana Schmidta na toj poziciji i supervizor za Brčko Distrikt. Na poziciji vršioca dužnosti ostaje do imenovanja novog visokog predstavnika. Iz Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je prije moguće", te je cilj najkasnije 14. juli. Louis Crishock je visoki zvaničnik američke Službe spoljnih poslova, na poziciji prvog zamjenika visokog predstavnika se nalazi od 2024. godine, a istovremeno je i međunarodni supervizor za Brčko, posebnu administrativnu jedinicu u BiH. Upravni odbor PIC sastao se po drugi put u junu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspjeli. Na prvoj sjednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspjele doći do dogovora o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio svoj odlazak sa te funkcije nakon nešto manje od pet godina. Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIC-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza (Trocaz). U odgovoru iz State Departmenta za RSE, rečeno je da oni i dalje pokušavaju "doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija". Istakli su da i dalje podržavaju teritorijalni integritet BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te su dodali da se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". Prošle sedmice je za RSE iz State Departmenta rečeno da oni očekuju da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna.

Sjedinjene Američke Države i dalje podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija za budućeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ovo je navedeno u odgovoru američkog State Departmenta za Radio Slobodna Evropa, nakon što Savjet za provođenje mira (PIC) na sjednici 30. juna nije uspio da nađe kompromis oko imena novog visokog predstavnika. SAD od sredine maja, kada je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) podnio ostavku na poziciju visokog predstavnika, podržava Landija, 76-godišnjeg karijernog diplomatu i trenutnog ambasadora Suverenog Malteškog vojnog reda pri Svetoj stolici, kao kandidata za to mjesto. "Američka delegacija i dalje pokušava doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija", ističe se u odgovoru State Departmenta. Ističu da se se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". "Sjedinjene Države nastavljaju podržavati Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH", naglašeno je u odgovoru. Na sjednici Upravnog odbora PIC-a održanoj u Sarajevu 30. juna, drugoj tog mjeseca, je izabran vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH, Luis Krišok (Louis Crishock), dosadašnji Šmitov zamjenik i supervizor za Brčko Distrikt. On ostaje na toj poziciji do konačnog imenovanja novog visokog predstavnika. Iz OHR-a je saopšteno da je cilj da dogovor bude postignut do 14. jula. U PIC-u i dalje postoje sporovi oko dva kandidata. Amerikanci i Italijani podržavaju Landija, dok ostale evropske države u ovom tijelu smatraju da bi novi visoki predstavnik trebalo da bude francuski diplomata Rene Trokaz (Troccaz). Stavovi međunarodne zajednice se ne podudaraju ni po pitanju buduće uloge OHR-a u BiH. Pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu se za očuvanje tzv. bonskih ovlašćenja, koja visokom predstavniku daju mogućnost da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada. S druge strane, SAD zagovaraju pragmatičniji pristup i oslanjanje na domaće snage, uz naglasak na stabilnost i funkcionalnost procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlašćenja.

Još tri mjeseca dijele Bosnu i Hercegovinu od Opštih izbora, a utrka za mjesto u Predsjedništvu BiH već je u punom jeku. Već su poznata imena kandidata koji će tražiti povjerenje birača. Među njima su političari koji su već sjedili u državnom vrhu, ali i oni kojima je ovo prvi pokušaj da postanu članovi kolektivnog šefa države. Na Opštim izborima, zakazanim za 4. oktobar, građani će birati tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – bošnjačkog i hrvatskog člana iz Federacije BiH, te srpskog člana iz Republike Srpske. Ko su kandidati iz Federacije Bosne i Hercegovine?Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda u utrci su tri kandidata, a dvojica od njih ovu funkciju već su obavljala. Aktuelni član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, ponovo traži povjerenje birača. Kandidat je Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH), a iza njegove kandidature stala je i koalicija poznata kao "Trojka", koju, uz SDP BiH, čine Narod i pravda (NiP) i Naša stranka. Bećirović je kandidaturu zvanično najavio u januaru ove godine, uz podršku 12 političkih stranaka koje sa SDP-om učestvuju u vlasti na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini. Uoči sadašnjeg mandata, na koji je izabran 2022. godine, obavljao je dužnost delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i to od 2019. godine. Bećirović iza sebe ima dugogodišnje političko iskustvo. U institucijama na državnom nivou prisutan je od 2006. godine, gdje je obavljao različite zastupničke i delegatske dužnosti. Političku karijeru na višim nivoima vlasti započeo je još 1998. godine, kada je postao poslanik u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu. U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH ponovo je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović. Izetbegović je prvi put izabran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2010. godine, nakon jednog mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Povjerenje birača dobio je i na izborima 2014. godine, osvojivši drugi uzastopni mandat. Nakon isteka mandata u Predsjedništvu, politički angažman nastavio je u Domu naroda Parlamenta BiH, gdje je obavljao dužnost delegata, ali i predsjedavajućeg ovog doma. Izetbegovićeva parlamentarna karijera traje više od dvije decenije. Na kandidatskim listama prvi put se našao 2000. godine, kada je izabran za poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo. Dvije godine kasnije postao je i poslanik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. On je predsjednik Stranke demokratske akcije od 2015. godine. Po struci je arhitekta je i sin osnivača SDA i bivšeg Predsjednika BiH, Alije Izetbegovića. Među kandidatima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nalazi se i Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Efendić ima višegodišnje političko iskustvo na lokalnom nivou. Na čelu sarajevske opštine Novi Grad nalazi se od 2012. godine, a trenutno obavlja svoj treći uzastopni mandat načelnika. Politički put započeo je 2001. godine u Stranci demokratske akcije (SDA), gdje je bio član Glavnog odbora. Stranku je napustio 2021. godine, nakon čega je nastavio politički angažman u Stranci za Bosnu i Hercegovinu. Završio je Fakultet političkih nauka u Sarajevu, a zvanje magistra javne uprave stekao je u Maleziji. U izbornoj utrci je i Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH. Tokom političke karijere dva puta je obavljao funkciju ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine – od 2012. do 2014. godine, te ponovo od 2019. do 2020. godine. Bio je i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u dva mandata. Završio je fakultet za nastavnika likovne umjetnosti u Nikšiću. Tri kandidata iz reda HrvataHrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine u izbornu utrku za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kandidovala je Darijanu Filipović. Filipović u trku za najvišu državnu funkciju ulazi kao aktuelna poslanica u Parlamentu BiH i potpredsjednica HDZ-a BiH. Politički angažman započela je 2011. godine, kada je izabrana za tajnicu županijske Mladeži HDZ-a BiH. Tri godine kasnije napravila je postala poslanica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na smjeru poslovna ekonomija – menadžment. Zdenko Lučić zajednički je kandidat takozvane "Petorke" – koalicije pet stranaka s hrvatskim predznakom koju čine Hrvatska demokratska zajednica 1990, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski demokratski savez. Lučić je jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice BiH. Političku karijeru započeo je nakon izbora 1998. godine, kada je osvojio mandat poslanika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon razlaza s HDZ-om BiH početkom 2000-ih, politički angažman nastavio je u Hrvatskoj, gdje se priključio stranci Hrvatski istinski preporod, na čijem je čelu bio Miroslav Tuđman, sin prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana. U toj stranci obavljao je funkciju glavnog sekretara, a 2002. godine izabran je i za vijećnika Gradskog vijeća Makarske. Po struci je diplomirani pravnik, a nosilac je i čina brigadnog generala. Kandidat Demokratske fronte (DF) za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda je Slaven Kovačević, dugogodišnji politički saradnik aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Kovačević od 2018. godine obavlja funkciju savjetnika za vanjsku politiku u Komšićevom kabinetu. Prije toga politički angažman započeo je u Socijaldemokratskoj partiji BiH, nakon čega je prešao u Demokratsku frontu. Bio je vijećnik u Opštinskom vijeću Centar Sarajevo, od 2004. do 2016. godine, a dva mandata proveo je i kao vijećnik Gradskog vijeća Sarajeva. Diplomirao je i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ko su kandidati iz RS?Aktuelna članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović ponovo će tražiti povjerenje birača za još jedan mandat iz reda srpskog naroda, kao kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Cvijanović u stranci obavlja više dužnosti – članica je Izvršnog i Glavnog odbora, međunarodna sekretarka SNSD-a, te potpredsjednica Gradskog odbora Banja Luka. Političku karijeru započela je 2006. godine kao savjetnica za evropske integracije i saradnju s međunarodnim organizacijama, a potom i kao šefica kabineta tadašnjeg premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Četiri godine kasnije imenovana je za ministricu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske. Godine 2013. preuzela je funkciju predsjednice Vlade Republike Srpske, koju je obavljala u dva uzastopna mandata. Na Opštim izborima 2018. godine izabrana je za predsjednicu Republike Srpske, a četiri godine kasnije i za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Uoči preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo joj je sankcije zbog, kako je navedeno, podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Sankcije su joj uvele i Sjedinjene Američke Države, koje su ih ukinule u oktobru 2025. godine. Po struci je profesorica engleskog jezika i književnosti. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, a magistrirala iz oblasti diplomatsko-konzularnog prava. Kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske najavio je i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red. Vukanović je aktuelni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a u političkom životu prepoznatljiv je kao jedan od najglasnijih opozicionih aktera u ovom entitetu. Od 2014. do 2018. godine je bio savjetnik Mladena Bosića, tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Prvi poslanički mandat u entitetskom parlamentu osvojio je 2018. godine, nakon saradnje sa SDS-om, dok je na izborima 2022. godine kao nosilac liste svoje stranke osigurao i drugi mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Završio je Filozofski fakultet u Nikšiću, u Crnoj Gori. Koje su ovlasti Predsjedništva BiH?Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jedna je od ključnih državnih institucija. Članovi Predsjedništva vode vanjsku politiku BiH, učestvuju u predstavljanju države pred međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, te imaju ovlaštenje za imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo učestvuje i u pregovorima i zaključivanju međunarodnih ugovora, brine o izvršavanju odluka Parlamentarne skupštine BiH, predlaže državni budžet, te imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Od 26 igrača fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, njih 17 rođeno je van zemlje. Ostatak je odrastao u ratnoj i poslijeratnoj, tranzicijskoj državi. To je sastav tima koji je podigao na noge navijače širom zemlje, ali i svijeta, gdje rasuto živi više od dva miliona Bosanaca i Hercegovaca. Favoriti za pobjedu na fudbalskom prvenstvu privlače manje pažnje od bosanskohercegovačkih navijača i reprezentacije koja je od početka viđena kao autsajder. Priče o njima pune svjetske medije, a slično je podcrtao i selektor Sergej Barbarez koji je u razgovoru za njemački Bild rekao kako se sada u utakmici šesnaestine finala protiv Sjedinjenih Država nalaze u ulozi "Davida protiv Golijata". "To nam je uvijek dobro služilo", dodao je. Desetine hiljada ljudi obojilo je Seattle u žuto-plavo tokom posljednje utakmice protiv Katara kojom je reprezentacija postigla historijski uspjeh i izašla iz grupne faze takmičenja kako bi dočekala američku ekipu 2. jula. Među publikom na Lumen stadionu u Seattleu bila je i Mostarka Irma Baralija sa svojom porodicom. "Tribine su prepune naših ljudi sa svih strana svijeta, a njihove životne priče su materijal za vrhunske holivudske filmove", priča Baralija za RSE o iskustvu gledanja utakmica reprezentacije u Sjedinjenim Državama. Iako sa porodicom danas živi u Sarajevu, njihovi životu su vezani i za Ameriku u koju je njen suprug otišao nakon što je uspio izaći iz logora Heliodrom (Heliodrom je bio jedan od desetak logora koje je tokom rata u BiH formirala samoproglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, paradržavna tvorevina od 1991. do 1994. godine)kod Mostara. "Prvu kćerku smo dobili upravo u Los Angelesu, a ona je svoje prve korake pravila u Seattleu", dodaje Baralija koja je zajedno sa porodicom neko vrijeme provela živeći na Zapadnoj obali u SAD. U Sjedinjenim Državama inače živi više od 350.000 osoba porijeklom iz BiH. Neki od njih, poput Esmira Bajraktarevića, danas i igraju za fudbalsku reprezentaciju. Dvadesetjednogodišnji Bajraktarević rođen je u SAD-u od roditelja, porijeklom iz Srebrenice koji su u ratu izgubili brojne članove porodice. Život u izbjeglištvu zbog rata značio je da su prvo živjeli u Švicarskoj, a potom u SAD-u gdje se Bajraktarević rodio 2005. godine. Nakon nekoliko nastupa za američku reprezentaciju, 2024. je počeo da igra za tim BiH. "Rođen sam u Americi, ali sam sebe uvijek vidio kao Bosanca", kaže Bajraktarević u profilu Međunarodne fudbalske federacije (FIFA). On nije jedini. Velika dijaspora koju ima BiH znači i šaroliku reprezentaciju. Tako je nekoliko igrača svoje prve nastupe imalo za druge zemlje poput Švedske i Austrije, da bi na kraju se ipak odlučili za zemlju porijekla. Slične su sudbine brojnih ljudi koji su zbog rata morali napustiti zemlju, da bi potom pokušavali da, kako je pojasnila Baralija, "spoje dva svijeta" kao što je učinio njen suprug koji je prije desetak godina otvorio kompaniju u BiH. "Neovisno kakve su naše priče i pozadine, reprezentacija i ovi sjajni momci su nas ujedinili, spojili i zahvalni smo za ovu radost koju su nam omogućili," kaže Baralija. "Mnogo nam se lijepog ovdje desilo, a ovaj uspjeh reprezentacije i vijorenje naše zastave na najvećim američkim stadionima, pjevanje uglas sa desetinama hiljada naših ljudi ovdje je vrhunac svega toga." 'Ništa nije nemoguće'Država kojoj je ovo tek drugo učešće na Svjetskom fudbalskom prvenstvu i njeni navijači osvojili su simpatije i domaćina, a brojne su poruke Amerikanaca na društvenim mrežama koji sada "dodaju Bosnu i Hercegovinu na listu zemalja za posjetiti". Ova reprezentacija pokazuje da ništa nije nemoguće, pojašnjava psihologinja Vahida Djedović. "Kako su nam ta djeca negdje pomogla da mi ponovo proživimo to zajedništvo i da se povežemo na neki način", kaže Djedović, koja naglašava da su danas ljudi sve više usamljeni. “Zapravo ovaj fudbal i sve ovo što se dešava nas je povezalo i imamo organizovane skupove, organizovano praćenje i kako smo zapravo svi kao jedan." Ovih dana u Bosni i Hercegovini fudbal je, izgleda, mnogo više od igre. On je ljepilo koje povezuje ljude, isčekivanje tih 90 minuta koje donose radost, ali i nadu u do sada nezabilježen uspjeh koji bi se mogao pozitivno odraziti, ne samo na igrače i njihove buduće angažmane, već i na ljude van terena. A emocije su zarazne, dodaje psihologinja Djedović. "Ako gledate fudbalske utakmice i svo navijanje, zapravo ta euforija prelazi sa jednog na drugog. Pa čak kad mi gledamo na stadionu tamo u Los Anđelesu svi ljudi koji koji pjevaju ' Poljem se širi miris ljiljana’, naprosto se pokrene suza u oku", kaže psihologinja i pojašnjava da ovo može da bude jedno kolektivno iscjeljenje. Fudbal je postao način na koji "Bosna noćne more pretvara u prelijepe snove” piše u autorskom tekstu Ed Vulliamy, ratni novinar koji je bio prvi strani novinar kojem su prijedorske vlasti dozvolile da uđe u logor Trnopolje 1992. godine. A da je fudbal mnogo više od igre, ponekad i spas, svjedoče i učesnici kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva iz Sarajeva, jedinog muzeja na svijetu koji se bavi isključivo dokumentovanjem iskustava osoba čija je djetinjstva obilježio rat. "Izrezane sličice iz Panini albuma postajale su improvizovana igrališta; klikeri i plastične loptice zamjenjivale su pravu loptu; školske torbe služile su kao stative," pojašnjava Ajnura Akbaš, menadžerica za istraživanje u Muzeju, opisujući kako su djeca uz domišljatost i maštu tokom rata pokušavala da ostanu povezana sa sportom kojeg su voljeli. "Ovi predmeti i sjećanja svjedoče o načinima na koje su djeca u ratu aktivno stvarala prostore igre i zajedničke radosti, ali i čuvala poveznicu s ostatkom svijeta," dodaje Akbaš. Jedno od djece koje je odraslo u Sarajevu pod opsadom je i dugogodišnji kapiten reprezentacije BiH Edin Džeko. "Odrastao sam u ratu. Odjednom sam živio u bajci. Nikada ništa nije nemoguće. Čak ni odvesti Bosnu i Hercegovinu na Svjetsko prvenstvo", kaže Džeko u pismu djeci Sarajeva objavljenom pred prvu utakmicu BiH na Svjetskom prvenstvu. Prema zvaničnim podacima 1.601 dijete je ubijeno tokom četiri godine opsade Sarajeva. Danas četrdesetogodišnjak, Džeki je ovo drugo učešće na Svjetskom fudbalskom prvenstvu. Pored njega, koji je također odbio pozive drugih zemalja, danas u reprezentaciji stoje i dječaci koji su BiH odabrali za svoj tim i koji, kako kaže psihologinja Djedović mogu mladima da budu idoli. "Bosna i Hercegovina generalno dugo vremena nema nikakvog idola, neku osobu, junaka sa kojima možemo da se identifikujemo. A to svakome treba. Ako se vratimo u prahistoriju u svim borbama i situacijama imali smo neke junake. E sad je naš junak reprezentacija Bosne i Hercegovine i onda se ljudi identifikuju s njima," zaključuje Djedović. Slično je ranije u podcastu Radija Slobodna Evropa rekao i sociolog Amer Osmić koji smatra da je fudbalska reprezentacija društvu donijela osjećaj mogućnosti i da se ne radi samo o sportskom rezultatu. "Ako gledamo sa simboličke strane, zapravo ono što su donijeli je kapital koji pokazuje da uspjeh na neki način nije rezervisan samo za neka druga društva, neke druge države," pojasnio je Osmić. Da se mladi u BiH nalaze u situaciji u kojoj im je potrebna pomoć pokazuje i činjenica da je BiH zemlja sa najvećom stopom nezaposlenosti mladih ali i da svaka druga mlada osoba razmišlja da napusti BiH kao što je pokazalo ranije istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija. Bosna i Hercegovina će historijsku utakmicu sa Sjedinjenim Državama igrati 2. jula u San Franciscu. Sa tribina će ih, kao i prethodne dvije, bodriti Baralija sa porodicom. "Nije važno kakav će sutra biti rezultat, važno je da igramo srcem i junački, a pobjednici smo svakako", dodaje Baralija. Da je predstojeća utakmica "trenutak koji nadilazi sport" rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić čije je ministarstvo predložilo da poslodavci u četvrtak prilagode radno vrijeme. Očekuje se da će samo na američkim televizijskim kanalima utakmicu pratiti rekordnih 30 miliona gledalaca.

Umjesto novog visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina je dobila vršioca dužnosti ove funkcije. Luis Krišok (Louis Crishock), dosadašnji zamjenik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) na toj poziciji i supervizor za Brčko Distrikt, imenovan je za vršioca dužnosti visokog predstavnika - do konačnog imenovanja novog. Ovo je saopšteno nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) održanoj u Sarajevu 30. juna. Takođe su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je prije moguće", te je cilj najkasnije 14. juli. "Upravni odbor PIC-a naglašava da će vršilac dužnosti visokog predstavnika u potpunosti osigurati institucionalni kontinuitet funkcije, pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama koje su donijeli prethodni visoki predstavnici, te da će djelovati pod političkim vodstvom PIC-a", navodi se u saopštenju OHR-a. Krišok na funkciju zvanično stupa 1. jula, kada Šmitova ostavka, podnesena tokom maja, stupa na snagu. Luis Krišok je visoki zvaničnik američke Službe spoljnih poslova, na poziciji prvog zamjenika visokog predstavnika se nalazi od 2024. godine, a istovremeno je i međunarodni supervizor za Brčko, posebnu administrativnu jedinicu u BiH. Upravni odbor PIC sastao se po drugi put u junu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspjeli. Na prvoj sjednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspjele doći do dogovora o nasljedniku visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je najavio svoj odlazak sa te funkcije nakon nešto manje od pet godina. Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIC-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza (Trocaz). U odgovoru iz State Departmenta za RSE, rečeno je da oni i dalje pokušavaju "doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija". Istakli su da i dalje podržavaju teritorijalni integritet BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te su dodali da se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". Prošle sedmice je za RSE iz State Departmenta rečeno da oni očekuju da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna. Da li 'vršilac dužnosti' može predvoditi OHR?Ambasador BiH u Srbiji, Aleksandar Vranješ, jedan je od prvih koji je u javnost iznio mogućnost da bi Krišok mogao biti privremeno rješenje, do konačnog dogovora o imenu visokog predstavnika. Posljednji put, i do sada jedini, kada je OHR imao vršioca dužnosti na čelu, to je bio takođe američki diplomata Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian), tadašnji zamjenik visokog predstavnika, početkom 2009. godine. Tada je Miroslav Lajčak podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika jer je preuzimao poziciju ministra spoljnih poslova Slovačke. Tokom februara i marta te godine, dok Valentin Incko (Inzko) nije zvanično preuzeo ulogu visokog predstavnika, tu funkciju je obavljao Gregorijan. Iako formalno pozicija "vršioca dužnosti visokog predstavnika" ne postoji ni u kakvim zvaničnim dokumentima, situacija sa Gregorijanom pokazuje da ona može biti praktično rješenje u prelaznom periodu. Stav EU i italijanski 'non-paper'Do zaključenja teksta, ambasade Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije nisu odgovorile na upite RSE o tome kakvu budućnost očekuju za OHR, te kakve će biti njegove nadležnosti u nadolazećem periodu. Iz EU je na ranije upućeni upit RSE odgovoreno da oni i dalje rade sa partnerima na izboru visokog predstavnika koji predstavlja "jedinstvo i konsenzus". Istakli su da kandidat treba biti iz EU, i da je Unija posvećena "stabilnosti, bezbjednosti i teritorijalnom integritetu BiH", kao i njenoj evropskoj perspektivi kao "jedinstvenoj, ujedinjenoj, suverenoj državi". Uoči novog pokušaja dogovora, Italija je partnerima u PIC-u uputila non-paper koji otkriva kako Rim vidi budućnost OHR-a. U ovom dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navode se Landijeve reference za vršenje ove funkcije, ali se najavljuje i postepeno smanjenje OHR-a, dok su Bonska ovlašćenja ostavljena kao "zadnja" mogućnost kada su ostale opcije iscrpljene. Navedeno je i da novi visoki predstavnik neće poništavati odluke prethodnika. Takođe, ističu da će sve odluke biti donošene u dogovoru sa Upravnim odborom PIC-a, a Landijev mandat je prema non-paperu ograničen na dvije godine, uz mogućnost produženja za još dvije. Njegov mandat nije povezan sa trajanjem OHR-a, koji i dalje, navodi se, zavisi od ispunjenja programa 5+2 (Programa "5+2" obavezuje vlasti BiH da, prije zatvaranja OHR-a, riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. Istovremeno, Evropska komisija u svom mišljenju navodi da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji OHR, što dodatno održava otvorenim pitanje njegove buduće uloge i trajanja.). Ko su potencijalni kandidati?Trenutno su se iskristalisala dva glavna kandidata – Italijan Landi i Francuz Trokaz. Landi je 76-godišnji karijerni diplomata koji je bio ambasador Italije u Rusiji, Vatikanu te Srbiji i Crnoj Gori. On trenutno obavlja funkciju ambasadora Suverenog Malteškog vojnog reda pri Svetoj stolici. Tokom skoro 50-godišnje diplomatske karijere, radio je i u ambasadama u Otavi, Teheranu i Londonu. Trokaz je 67-godišnjak koji se trenutno nalazi na funkciji specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan pri Vladi Francuske. Od 1988. radi na poslovima međunarodne saradnje u okviru francuske administracije. Između ostalog, u posljednjih 10 godina je bio ambasador na Kipru, te generalni konzul Francuske u Jerusalimu. Šta je PIC, i koja je njegova uloga u OHR-u?PIC je međunarodno političko tijelo zaduženo za nadgledanje i provođenje Dejtonskog sporazuma, a njegov Upravni odbor – u kojem se nalaze ključne zapadne države i međunarodni akteri – zadužen je za izbor novog visokog predstavnika. OHR je uspostavljen 1995. godine Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, kao ključni mehanizam nadzora nad civilnom implementacijom mira. Od tada je ovu funkciju obavljalo osam visokih predstavnika, a Šmit je deveti na toj poziciji. Tokom godina, visoki predstavnik dobio je Bonska ovlaštenja, koje omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući nametanje zakona i smjene zvaničnika. Iako zamišljen kao privremeni instrument, OHR i je do danas ostao ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovini.

Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Miodrag Malić osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Kako je saopćeno iz Suda BiH, drugostepenom presudom, koja je otpremljena 29. juna 2026. godine, odbijene su kao neosnovane žalbe Tužiteljstva BiH i odbrane, te je potvrđena presuda od 26. januara 2026. godine. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjoj Luci, na protestu koji su organizirale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima. Za krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a stav 6. Krivičnog zakona BiH izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od tri godine. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. Riječ je o drugoj pravomoćnoj presudi zbog veličanja ratnih zločinaca u BiH.

Državljani Kine, Rusije i Turske i dalje dolaze na Zapadni Balkan bez viza, a potom pokušavaju nastaviti put prema Europskoj uniji, upozorava Frontex u najnovijoj procjeni rizika. Iz Bruxellesa u isto vrijeme traže od zemalja regiona da pooštre viznu politiku i zatvore prostor za takve zloupotrebe. Granična policija Bosne i Hercegovine potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da od Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), redovno zaprima informacije koje se odnose na nezakonite migracije, krijumčarenje ljudi i moguće zloupotrebe bezviznog pristupa, te da raspolaže saznanjima o pokušajima nezakonitog nastavka putovanja prema državama Europske unije. "Takve informacije ne odnose se isključivo na državljane Ruske Federacije i Narodne Republike Kine i Turske, već i na državljane drugih zemalja", naveli su iz Granične policije BiH, ističući da kontinuirano surađuju s Frontexom i drugim međunarodnim partnerima. Prethodnih godina kineski državljani dolazili su u region avionom i potom pokušavali nastaviti put ka EU, dok su pojedini ruski državljani, uključujući Čečene, Balkan koristili kao tranzit ili privremeno utočište nakon početka rata u Ukrajini. Frontex: Zloupotrebe će se nastavitiU godišnjoj procjeni rizika za period 2026. i 2027. godine, objavljenoj u junu, Frontex upozorava da će migracijska kretanja na Zapadnom Balkanu i dalje odražavati dešavanja na istočnomediteranskoj ruti te da će određene nacionalnosti nastaviti koristiti bezvizni pristup zemljama regiona kako bi pokušale nastaviti put prema Europskoj uniji. Među njima posebno navodi državljane Kine, Rusije i Turske, kao i "nosioce jordanskih pasoša palestinskog porijekla". Frontex procjenjuje da će pritisak biti ublažen policijskim akcijama, sezonskim faktorima te odvraćajućim učinkom nasilja i otmica koje provode krijumčarske mreže, ali upozorava da će se zloupotrebe bezviznog pristupa nastaviti. U istom izvještaju navodi se da neusklađena vizna politika zemalja Zapadnog Balkana i dalje olakšava korištenje avionskih ruta prema državama regiona kao odskočne tačke za neregularni ulazak u Europsku uniju. Frontex također navodi da će zapadnobalkanski koridor, koji vodi preko Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske prema Sloveniji i Austriji, ostati dominantna ruta za migracijska kretanja koja potiču s istočnomediteranske rute. Iz ove agencije nisu odgovorili na upit RSE o upozorenjima na moguće zloupotrebe bezviznog pristupa na Zapadnom Balkanu. Europska komisija godinama traži usklađivanje vizne politikeEuropska komisija već nekoliko godina upozorava zemlje Zapadnog Balkana da usklade svoje vizne politike s pravilima Europske unije kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima. Ovo pitanje redovno se pojavljuje u godišnjim izvještajima o napretku, ali i u izvještajima o Mehanizmu suspenzije viza. Iz Delegacije Europske unije u BiH za RSE navode da se od BiH, kao zemlje kandidata, očekuje dalje usklađivanje vizne politike s listom trećih zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU, posebno kada je riječ o državama koje predstavljaju migracijski ili sigurnosni rizik. Podsjećaju da se BiH Reformskom agendom obavezala da će između 2025. i 2027. godine svake godine ukinuti po jedan bezvizni sporazum sa zemljama čijim je državljanima potrebna viza za EU. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je ranije 2026. da će BiH do kraja godine uvesti vize jednoj od takvih zemalja, ne navodeći o kojoj je riječ. Ali je tada i vrlo jasno rekao da "nije realno" da to budu Turska, Kina ili Rusija. Bosna i Hercegovina održava stalni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU - Azerbejdžan, Kina, Katar, Rusija, Turska, Kuvajt i Vanuatu. Osim toga, odobrava sezonsko ukidanje viza, uglavnom tokom ljeta, koje nije u skladu s pravnom tekovinom EU, Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji. Iz Granične policije BiH za RSE navode da je u 2025. godini zabilježeno 147.910 državljana Narodne Republike Kine i 125.088 državljana Ruske Federacije. Od 1. januara do 16. juna 2026. godine, prilikom ulaska u BiH, zabilježeno je 55.359 državljana Narodne Republike Kine i 51.001 državljanin Ruske Federacije. Prema riječima Denisa Avdagića, vanjskopolitičkog analitičara zagrebačkog Instituta novih medijskih strategija (INMS), ako BiH ne bude u stanju ispuniti zahtjeve, to će biti jasna poruka Briselu. "Ne mogu sve probleme rješavati visoki predstavnici, nešto je i na građanima. Ako neko građane želi držati taocima politike, prvenstveno prema Rusiji, onda ti ljudi trebaju znati da je, prema posljednjim anketama, više od polovine građana Republike Srpske za članstvo u EU, dok je podrška u Federaciji BiH i Brčko distriktu među najvišima od svih zemalja kandidatkinja." Zapadni Balkan ne može biti izuzetakAvdagić kaže da je usklađivanje vizne politike zahtjev koji EU postavlja svim državama kandidatkinjama, zbog čega ni zemlje Zapadnog Balkana ne mogu biti izuzetak. Naglašava kako je jasno da uvođenje viznog režima nije politička želja pojedinih država. "Ako ste to već postavili prema ostalima i ako su ostali prihvatili zahtjev za usklađivanje viznih režima s državama članicama EU, onda su stvari posve jasne", kaže Avdagić. Vize za Ruse u Crnoj Gori do septembra?Crna Gora je prva zemlja regiona koja će, pod pritiskom Europske unije, ukinuti bezvizni režim za ruske državljane. U novembru 2025. godine vlada Crne Gore najavila je da će vizni režim za ruske državljane biti uveden najkasnije do septembra 2026. Ta mjera je dio obaveza koje je Crna Gora preuzela u okviru usklađivanja s pravilima Europske unije u poglavlju 24 – Pravda, sloboda i sigurnost. Iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE su 26. juna potvrdili da će za državljane Rusije biti neophodna viza za ulazak u Crnu Goru i da bez te mere neće biti moguće zatvoriti poglavlje 24. Naglasili su da je Ministarstvo 2. juna 2026. pokrenulo "proces zaprimanja zahtjeva za vizu preko kompanije VFS Global u nekoliko gradova Ruske Federacije (...) čime će dostupnost crnogorske vize ruskim državljanima biti značajno unaprijeđena, a potencijalni negativni efekti ukidanja bezviznog režima svedeni na najmanju moguću mjeru." Od ukupnih dolazaka stranaca u Crnu Goru na godišnjem nivou, Rusi su uglavnom na drugom mjestu po brojnosti, odmah iza onih koji dolaze iz Srbije. Prema posljednjem popisu iz septembra 2024. godine, među svim stranim državljanima koji imaju stalan boravak u Crnoj Gori, najviše je Rusa – 13.550, dok zvanični podaci MUP ukazuju da ih više - 23.330. Crna Gora je zemlja koje se velikim dijelom ekonomski oslanja na turizam – prihodi od ovog sektora čine oko četvrtinu BDP-a, dok su ruski turisti među najbrojnijima. Tako je, na primer, u toku 2025. godine, Uprava za statistiku zabilježila da su 16 posto ukupnih broja noćenja stranih turista u Crnoj Gori činili Rusi, odmah iza srpskih turista sa 23 posto. Iako je Crna Gora 2022. uvela sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, EU je kontinuirano upozoravala da je vizna politika ključna za napredak u pregovorima. Crna Gora ima najveće izglede da do kraja decenije postane članica EU, sa zatvorenih 16 od 33 pristupnih poglavlja. Kada je riječ o kineskim državljanima, Uprava za statistiku Crne Gore zabilježila je porast dolazaka iz te zemlje – 2025. broj dolazaka iz Kine (82.054) premašio je dotadašnji rekord iz 2019. Međutim, kineski državljani individualno ne mogu da borave u Crnoj Gori bez vize. Ali kada je riječ o grupnim putovanjima, omogućeno im je da putem crnogorskih agencija koje imaju ugovore sa kineskim agencijama, dobiju pozivna pisma. Tako, oni na osnovu plaćenog aranžmana, mogu da borave do 30 dana u Crnoj Gori. Kakve su moguće posljedice zbog neusklađivanja?Avdagić kaže da za sada nema konkretnih mjera protiv BiH, kao i protiv Srbije u kojoj je slična situacija, ali da se u Europskoj uniji vode rasprave o mogućim posljedicama za zemlje kandidatkinje koje odbijaju uskladiti viznu i vanjsku politiku. "Raspravljalo se o mogućnosti promjene viznog režima EU prema državama kandidatkinjama koje nisu spremne harmonizirati viznu i vanjsku politiku. Niko ne žuri s takvom vrstom kazne, ali će vjerovatno u nekom trenutku morati biti povučeni određeni potezi." Moguće posljedice, dodaje, mogle bi biti široke, od prekogranične suradnje, pristupa europskim fondovima, pa čak i putovanja za građana. "Ipak, mislim da će prije bilo kakvih sankcija uslijediti snažna poruka upozorenja. Dok još nema iskristalizirane odluke o konkretnim posljedicama, BiH ima vremena da o tome razgovara. Ta komunikacija vjerovatno će se odvijati diplomatskim kanalima, daleko od očiju javnosti, ali nijedna od tih poruka neće biti bezbolna za BiH." Srbija stagniraKada je riječ o Srbiji, uprkos pozivima iz EU, ni više od četiri godine od početka rata ova zemlja nije uvela sankcije Rusiji. Za ruske državljane važi bezvizni režim do 30 dana, dok se veliki broj Rusa preselio u Srbiju od 2022., prema popisu iz te godine, u Srbiji je živjelo više od 10.000 Rusa, dok je MUP iste godine saopćio da u Srbiji boravi više od 30.000 Rusa. Procjene nevladinih organizacija su i veće – prema Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, od početka ruske agresije na Ukrajinu do kraja 2024. više od 67.000 Rusa u Srbiji dobilo je privremenu dozvolu boravka. Kinezi su također godinama unazad jedni od najbrojnijih turista u Srbiji, a za boravak do 30 dana u toj zemlji nije im potrebna viza. Kada je riječ o Kosovu, ta zemlja nema diplomatske odnose s Kinom, s obzirom na to da Kina ne priznaje nezavisnost Kosova. Građani Kine ne mogu stupiti na teritoriju Kosova bez vize. Isto važi i za ruske državljane – bez vize ne mogu boraviti na Kosovu. Severna Makedonija također zahtijeva vize i za državljane Kine i za državljane Rusije. 'Jasno je zašto Rusija i Kina'Govoreći o sigurnosnom aspektu, vanjskopolitički analitičar Avdagić ističe da ne može procjenjivati pojedinačne slučajeve zloupotrebe bezviznog režima, ali kaže da su ruski državljani i ranije povezivani s hibridnim djelovanjem. "Poznato je da su se ruski državljani bavili određenim hibridnim djelovanjem i izvan EU, u državama zapadnog Balkana, ali i unutar EU. Dok je u Europskoj uniji izrazito teško proći sigurnosne provjere, bilo pri izdavanju viza ili ulasku u zemlju, na Balkanu je situacija drugačija, posebno ako imate liberaliziran režim za ruske državljane", kaže Avdagić. Prema njegovom mišljenju, pitanje usklađivanja vizne politike prije svega je politički test za zemlje koje žele članstvo u Europskoj uniji. "Ako ćemo podvući crtu, svima je jasno zbog čega su upravo Rusija i Kina posebno izazovno pitanje za Europsku uniju. Na tim temama države kandidatkinje moraju pokazati koliko zaista žele članstvo u EU."

"Očekujemo da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna i da će Christian Schmidt napustiti funkciju visokog predstavnika u junu". Ovo se navodi u odgovoru State departmenta za Radio Slobodna Evropa (RSE) u vezi imenovanja novog visokog predstavnika u BiH, nakon što je postavljen politički cilj da se do 30. juna imenuje Schmidtov nasljednik. Riječ je o roku koji nije pravno obavezujući, već je definisan kao politički cilj nakon sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, održane 3. i 4. juna u Sarajevu, kada nije postignut konsenzus o nasljedniku Christiana Schmidta. Nakon toga je najavljeno da će se konsultacije nastaviti do kraja mjeseca, kako bi se omogućila primopredaja dužnosti. "Bilo je javno i široko očekivano da će na sastanku 3–4. juna Vijeće za provedbu mira (PIC) izabrati novog visokog predstavnika kako bi osiguralo stabilnost u Bosni i Hercegovini. Delegacija Sjedinjenih Američkih Država nastojala je postići konsenzus oko zajedničke vizije i podrške dobro kvalifikovanom kandidatu Italije. Sjedinjene Američke Države primaju k znanju neuspjeh evropskih partnera da postignu konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da izvrši svoj zadatak izbora novog visokog predstavnika", navodi se u odgovoru State departmenta za RSE. Ističe se i kako Sjedinjene Američke Države "odaju priznanje Christianu Schmidtu za godine predane službe u Bosni i Hercegovini kao drugom najdugovječnijem visokom predstavniku od uspostavljanja te funkcije, kao i za njegov rad na izgradnji institucija suverene Bosne i Hercegovine". Iz State departmenta navode i da Sjedinjene Američke Države nastavljaju podržavati Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Zbog čega je spor u imenovanju?Ključni spor je oko podrške Antoniu Zanardiju Landiju, italijanskom diplomati. Prethodno je iz italijanske ambasade za RSE rečeno kako ta država i dalje stoji iza ovog kandidata. S druge strane, francuski diplomata Rene Trocaz je favorit većine članica PIC-a iz EU i Velike Britanije. Polovinom mjeseca, za RSE su iz ambasada Njemačke, Italije i Velike Britanije, naglasili da se konsultacije nastavljaju i da postoji opredijeljenost za postizanje konsenzusa. Istaknuta je važnost jedinstva međunarodne zajednice i očuvanja stabilnosti Bosne i Hercegovine, ali bez konkretnih odgovora o uzrocima neslaganja ili mogućim rješenjima. Ni jedna od ovih zemalja nije precizirala šta će se desiti ukoliko dogovor izostane do kraja juna, niti postoji li alternativni scenarij. Schmidt, koji je podnio ostavku u maju, ostaje na funkciji do izbora novog visokog predstavnika. Kancelarija visokog predstavnika uspostavljena je 1995. godine Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao ključni mehanizam nadzora nad civilnom implementacijom mira. Od tada je ovu funkciju obavljalo osam visokih predstavnika, a Christian Schmidt, imenovan 2021. godine, deveti je na toj poziciji. Tokom godina, visoki predstavnik dobio je Bonska ovlaštenja, koje omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući nametanje zakona i smjene zvaničnika. Iako zamišljen kao privremeni instrument, OHR i je do danas ostao ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovini.

Moskovska policija, predvođena Olegom Baranovim, razbila je opozicione demonstracije početkom 2021. godine. Nasilje je bilo široko rasprostranjeno, izvijestile su tada međunarodne organizacije, a Baranova je to odvelo pod sankcije Evropske unije (EU). Vlastima u Republici Srpskoj (RS) to nije bila smetnja za sporazum o suradnji između policije tog bosanskohercegovačkog entiteta i moskovske policije, prilikom susreta u glavnom gradu Rusije, 23. juna. Tokom ovosedmične posjete Moskvi, entitetski ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir potpisao je novi memorandum o suradnji sa Baranovim, načelnikom Glavne uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskvu. Time je nastavljena suradnja koja je uspostavljena prije više od deset godina, a predviđa razmjenu informacija, stručne obuke te suradnju u borbi protiv terorizma i drugih oblika kriminala. Tekst novog memoranduma nije javno objavljen, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS navelu su za Radio Slobodna Evropa (RSE) tek da "dodatno konkretizuje oblike saradnje u oblasti stručnog usavršavanja, razmjene iskustava i realizacije zajedničkih obuka". Ruski utjecaj i ranjivost BiHOndrej Kolar, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH ocijenio je da proširivanje saradnje MUP-a RS sa moskovskom policijom, koja je pod sankcijama EU od 2023., nije izneneđaujuće, ali da je "duboko štetno i opasno". "Moskva aktivno radi na širenju utjecaja, a ova suradnja se jasno uklapa u taj cilj. Istovremeno, ona pokazuje dugogodišnju ranjivost BiH na ruski uticaj i duboke političke podjele u zemlji", ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE). Stava je da i ova suradnja potvrđuje da Rusija nastavlja raditi na očuvanju utjecaja širom Zapadnog Balkana, da i dalje ima snažne mreže partnera u regiji te da uspijeva održati i dodatno jačati taj utjecaj. "To istovremeno govori i o širem neuspjehu Evrope da se odbrani od hibridnih pritisaka – kako unutar vlastitih granica, tako i u zaštiti regija koje želi jednog dana primiti u EU", kazao je. Za njega ruske ambicije u ovom dijelu Evrope nisu iznenađujuće, ali jeste lakoća kojom ih uspijeva ostvarivati. "Bojim se da su ovo znakovi da Evropa mora učiniti na Zapadnom Balkanu ono što bi trebala činiti i drugdje, a ne uspijeva uvijek. Biti jasna, čvrsta, vidljiva i dosljedna", kazao je. BiH se formalno pridružila sankcijama EU (Dodik je jedan od rijetkih evropskih zvaničnika koji se nastavio sastajati s Putinom, otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Politički kontakti održavaju se, također, kroz posjete parlamentarnih delegacija iz entiteta RS koje su posjećivale Rusiju. Kada je u aprilu Banjaluku posjetio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Aleksandar Gruško, Dodik je kazao kako "podržava rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, kako moskva naziva invaziju na tu zemlju, te da RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji".)protiv Rusije, ali njihovom provođenju protive se političari iz RS, predvođeni Miloradom Dodikom, predsjednikom vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata. O nastavku suradnje policija RS i Moskve, RSE je zatražio komentar od Evropske komisije, a do objave teksta nije odgovoreno. Šta su razlozi sankcija?Oleg Anatoljevič Baranov nalazi na čelu moskovske policije od 2015. godine. Predvodio je policiju tokom protesta, koji su održani početkom 2021. u Moskvi, u znak podrške opozicionaru i Alekseju Navaljnom, koji je kasnije preminuo u ruskom zatvoru. Iako su tokom protesta mediji zabilježili brojne primjere policijskog nasilja nad demonstrantima, Baranov je tvrdio da je policija postupala u skladu sa zakonom i da na protestu niko nije povrijeđen. Moskovsku policiju je tokom njegovog mandata pratilo nekoliko afera, među kojima je hapšenja ruskog istraživačkog novinara Ivana Golunova. Golunov je 2019. godine uhapšen pod optužbom za posjedovanje i prodaju droge, ali je oslobođen nakon što je utvrđeno da su dokazi podmetnuti. Nekoliko policajaca koji su učestvovali u hapšenju osuđeni su zbog fabriciranja dokaza, a Baranov je osobno vodio istragu o tom slučaju. EU ga je sankcionirala 20. jula 2023., zajedno sa Glavnom upravom Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskva, smatrajući ih odgovornim za ozbiljna kršenja ljudskih prava u Rusiji. Sankcije EU, uz ostalo, podrazumijevaju zamrzavanje imovine i novca u EU kao i zabranu ulaska i tranzita kroz države članice EU. U obrazloženju se navodi da je policijska uprava pod njegovom komandom pratila i proizvoljno privodila novinare, opozicione aktiviste te učesnike mirnih protesta, uz korištenje sistema za prepoznavanje lica za njihovu identifikaciju. Taj sistem je, kako se navodi upotrebljavna i za identifikaciju osoba koje su pokušavale izbjeći mobilizaciju za rat u Ukrajini. Jačanje veza s MoskvomKurt Bassuener, iz Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, kaže za RSE da re radi o pokušaju "Dodikovog režima da održi odnos s Moskvom dok učvršćuje veze s administracijom predsjednika Sjedinjenih Država Donaldom Trumpom". "Moskva je dugo težila potkopavanju onoga što sam refleksno nazivao 'Zapadom' na Balkanu, a Dodik je njen najdosljedniji partner. Sada se čini da i SAD provodi sličnu politiku. Dodik će sigurno htjeti i rusku pomoć u održavanju vlastitog režima i osobne sigurnosti kako se približavaju izbori", kazao je. Bassuener ističe da EU, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu, imaju mandat da očuvaju sigurno okruženje u BiH te da bi trebali s oprezom gledati na ove događaje. "Oni pružaju još jedan razlog Evropi da ojača EUFOR i osigura mu cijeli niz sposobnosti na raspolaganju, kao i da osigura da postavi sposobnog visokog predstavnika. To su alati za provedbu zakona koje Dodik i Moskva već jako dugo nastoje uništiti", naveo je. Govoreći o insistiranju zvaničnik entiteta RS na nastavku suradnje sa sankcioniranim ruskim dužnosnicima, Bassuner je kazao da bi to trebalo biti neobično u zemlji kandidatkinji za članstvo u EU. "Ali kao što vidimo s Dodikom, i u susjednoj Srbiji, ti odnosi ostaju i trajni su. Evropa nije učinkovito inzistirala na njihovom ograničavanju. Ali mogli bi i trebali bi, jer predstavljaju prijetnju ne samo BiH, već i za šire područje", naveo je. Kako kaže, države članice EU mogu primijeniti vlastite "restriktivne mjere" zvaničnicima RS, koji poduzimaju antidaytonske poteze, što u inititucijama EU, zbog protivljenja Mađarske, nije uspjelo. "Unija mora nedvosmisleno pokazati da može i hoće koristiti sve instrumente moći kako bi osigurala mir i sigurnost u BiH. Međutim, još nije pokazala stratešku viziju ili volju", kazao je. Osjetljiva zonaMUP RS nije odgovorio na pitanje RSE šta je konkretno rezultat desetogodišnje saradnje sa moskovskom policijom, kao ni da li smatra sankcije EU preprekom za planirani nastavak suradnje U ranijem odgovoru za RSE naveli su da su u okviru memoranduma iz 2015. godine "razmjenjivana iskustva i znanja", te da razmatraju mogućnost organizovanja obuke policijskih službenika iz oblasti kinologije i korištenja konjice. Safet Mušić, ekspert za oblast sigurnosti, kaže da s pravnog aspekta takvi memorandumi ulaze u "osjetljivu zonu nadležnosti vanjske politike i međunarodne suradnje". "Entiteti, uključujući MUP RS, imaju određeni stepen operativne i tehničke suradnje sa stranim policijskim agencijama, ali to ne smije prerasti u međunarodne angažmane koji imaju politički ili strateški karakter bez koordinacije sa državnim institucijama", rekao je za RSE. Dodao je da svaki memorandum koji uključuje razmjenu podataka, obuke ili operativnu suradnju mora biti usklađen s državnim okvirom, "posebno kroz Ministarstvo sigurnosti i relevantne državne agencije". Govoreći o potpisivanju memoranduma sa načelnikom moskovske policije koji je pod sankcijama EU, Mušić kaže da sankcije formalno ne proizvode direktno pravno dejstvo u BiH, ali imaju "važan političko-sigurnosni signal". Kako je kazao, mogu utjecati na procjene takve suradnje sa evropskim standardima vladavine prava i policijske etike, posebno imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo u EU. Sigurnosni rizik, kako kaže, ne proizilazi iz samih stručnih obuka koliko iz mogućnosti da se ovakvi sporazumi koriste za izgradnju paralelnih međunarodnih policijskih veza koje nisu usklađene sa ukupnom vanjskopolitičkom orijentacijom države koja je okrenuta prema EU. "Ovakvi aranžmani se tumače kao izuzetno poliitčki osjetljivi. No, to nije ništa novo kada pogledamo politiku vlasti RS, koja otvoreno ostvaruju suradnju s Rusijom", kazao je, ističući da po tom pitanju BiH treba podršku međunarodne zajednice. Evropski parlament usvojio je 17. juna rezoluciju posvećenu BiH u kojoj je osudio suradnja vlasti RS sa ruskim zvaničnicima pod međunarodnim sankcijama. Upozoreno je da takvi odnosi predstavljaju rizik za sigurnost i stabilnost BiH.