Jedanaest osoba je smrtno stradalo, dok je 30 osoba hospitalizirano nakon požara koji je 4. novembra izbio u Domu penzionera u Tuzli, objavio je glavni tužilac Tužilaštva Tuzlanskog kantona (TK) Vedran Alidžanović. Među povrijeđenima u požaru koji je oko 20.45 sati izbio na sedmom spratu zgrade su tri policajca i pet vatrogasaca. Četiri osobe su na respiratoru, a medicinsku pomoć je zatražio i veći broj drugih osoba uključenih u spašavanje, izjavio je 5. novembra tužilac na konferenciji za novinare jutro nakon požara. Kako su ranije objavili iz gradske bolnice, među povrijeđenima najmanje dvoje je u teškom stanju, a povrijeđeni su, osim štićenika Doma, i policajci, vatrogasci, te radnici Doma penzionera. Uviđaj na mjestu požara je započet, ali prekinut privremeno zbog opasnosti na terenu. Kantonalno tužilaštvo u Tuzli je saopštilo da će uviđaj biti nastavljen i u petak. Zbog stradanja štićenika Doma penzionera Tuzla, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na hitnoj sjednici donijela je odluku o proglašenju 6. novembra Danom žalosti u tom entitetu u BiH.Svi organi i institucije obavezni su istaknuti zastave na pola koplja, dok su medijske kuće, kao i organizatori kulturno-umjetničkih i sportskih manifestacija, dužni prilagoditi svoje programske sadržaje obilježavanju Dana žalosti. Ranije je Vlada Tuzlanskog kantona proglasila Dan žalosti. Ispred Doma penzionera u večernjim satima su zapaljene svijeće. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je ostavku. Ova ustanova se inače sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera. Uviđaj započet, pa prekinutKako je na konferenciji za novinare rekao tužilac Alidžanović, uviđaj je započet u ranim jutarnjim satima 5. novembra, uz prisustvo predstavnika svih relevantnih institucija. Dežurni tužilac i ekipa kriminalističke policije započeli su radnje na izuzimanju tijela, ali je uviđaj privremeno obustavljen zbog opasnosti na terenu. "Radi se o požarenom području koje je u tom trenutku bilo opasno za vršenje radnji dokazivanja", kazao je, te naveo da će se istraga nastaviti kada se za to steknu uslovi. On je naveo kako su angažovani vještaci elektrostruke, protivpožarne zaštite i zaštite na radu koji zajedno s tužiocem i istražiteljima rade na utvrđivanju okolnosti ove strašne tragedije. Tužilaštvo TK je najavilo da će obdukcije za svih 11 tijela biti obavljene tokom dana u prostorijama Komemorativnog centra, te da će javnost biti redovno informisana o daljem toku istrage. Još je kazao da će za tijela jedanaest osoba koje su izgubile život obdukcija biti naređena danas. "Donijeli smo odluku o načinu na koji će se vršiti uviđaj s ciljem utvrđivanja okolnosti koja ja zadesila TK i BiH. To je ono od informacija što trenutno imamo i s čime raspolažemo. Za ovih 11 tijela će u toku dana biti naređene obdukcije". Detalji o povrijeđenima iz Univerzitetskog kliničkog centra TuzlaU toku noći hospitalizirano je dvadeset pacijenata u Klinici za plućne bolesti, među kojima je bilo tri policajca i šest vatrogasaca, a ostali su bili korisnici i uposlenici Doma penzionera Tuzla, objavili su detaljan izvještaj 5. novembra ujutro iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Nažalost, jedna pacijentica je u toku noći preminula u Klinici za plućne bolesti, navedeno je u saopštenju direktora UKC-a dr. Šekiba Umihanića. Prema izvještaju Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju primljeno je osam pacijenata, od kojih je pet na respiratoru i nalaze se u izuzetno teškom stanju, a jedan je nažalost završio letalnim ishodom. Kod hospitaliziranih pacijenata dijagnostikovane su inhalacione povrede nastale udisanjem dima, odnosno štetnih produkata sagorijevanja. Trenutno su i u Klinici za interne bolesti smještena dva pacijenta. Osoblje i načelnici Klinike za plućne bolesti, Klinike za anesteziju i reanimaciju i Klinike za interne bolesti bili su uključeni u proces zbrinjavanja i opservacije navedenih pacijenata. "Univerzitetski klinički centar Tuzla stavio je na raspolaganje i sve raspoložive kapacitete za hospitalizaciju pacijenata koji su mogli doći zbog pogoršanja svog osnovnog stanja, hroničnih bolesti, komorbiditeta ili eventualno za smještaj korisnika Doma penzionera Tuzla, ukoliko se procijeni da nemaju adekvatan smještaj za novonastale slučajeve ili kao mogućnost privremenog smještaja dok se ne iznađe adekvatno rješenje", navodi se u saopštenju. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u Tuzli je 5. novembra, dan nakon požara, obećao potrebna sredstva za pomoć nakon požara, te kazao da je sada imperativ smještaj preostalih korisnika Doma. U izjavi novinarima je kao jednu od opcija naveo je i smještaj u hotelskim kapacitetima u Sarajevu, uz mogućnost finansijske podrške onima koji žele privremeno biti smješteni kod porodica. Nikšić je kazao i da je Dom penzionera javno dobro te da se nakon ove tragedije mora pristupiti rješavanju problema koji bi, prema njegovim riječima, vjerovatno godinama čekali da nisu došli u fokus nakon događaja koji je potresao Tuzlu, preniijela je tuzlanska Radio-televizija Slon. Vijest se ažurira

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije usvojio 4. novembra apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH u kojoj je pravosnažno osuđen 1. avgusta na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Tada je Dodikov advokat Goran Bubić najavio da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH navodeći da su to koraci potrebni za dalju apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava. Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio. Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta. Drugooptuženi u procesu, Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika RS, koji je objavio sporne zakone, oslobođen je krivice u prvostepenom postupku, što je potvrdilo apelaciono vijeće. Šta se navodi u odluci Ustavnog suda BiH?Ustavni sud je zaključio da nije došlo do povrede prava na pravično suđenje, niti drugih prava garantovanih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Sud je odbacio apelaciju protiv odluka CIK-a i Suda BiH o prestanku Dodikovog mandata, ocijenivši da se te odluke ne tiču građanskih prava i obaveza niti krivične optužbe u smislu člana 6. Evropske konvencije. CIK je oduzeo mandat Dodiku polovinoma augusta, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio. Ustavni sud je naveo da je CIK postupao po službenoj dužnosti, u skladu s Izbornim zakonom BiH, nakon što je presuda protiv Dodika postala pravosnažna. Sud je zaključio da se osporenim odlukama nije odlučivalo o ustavnosti postupanja Suda BiH, te da se ne može govoriti o povredi prava na pravično suđenje u tom kontekstu. U vezi s navodima o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima, Ustavni sud je istakao da je krivično djelo za koje je Dodik osuđen jasno definisano zakonom, te da je zakon koji je donio visoki predstavnik pravno valjan i dio domaćeg pravnog sistema. Sud je podsjetio da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma, rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i Bonske deklaracije, te da nisu podložna kontroli Ustavnog suda. Ustavni sud je odbacio i navode o pristrasnosti sudije u predmetu, te utvrdio i da je javnost suđenja bila osigurana, te je ocijenio i da je apelant (Dodik) imao pravičan postupak.

Nadam se da ću se živ vratiti kući. - Gdje je vaša kuća? E sad... To zavisi... Nadam se da će se sve završiti kako treba. S vjerom u Boga. Riječi su ovo Neđe Panića, 30-godišnjaka iz Kotor-Varoši, u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, koji je u proljeće 2025. otišao ratovati na ruskoj strani u Ukrajini, što je prema zakonima u BiH krivično djelo kažnjivo kaznama od tri mjeseca do deset godina zatvora. Kad je u augustu govorio za Radio Slobodna Evropa (RSE), nije bio na ratištu. Rekao je da se vratio s fronta i da će ići ponovno. U novembru je i dalje bio u Rusiji. Informacije o njegovom odlasku imaju i sigurnosne agencije u BiH, i to nakon što je u julu na Panićevom Facebook profilu objavljen video u kojem objašnjava da se pridružio ratištu na strani ruske armije. U videu, koji je kasnije uklonjen, Panić je objasnio i da je dobio rusko državljanstvo. Za RSE u telefonskom razgovoru kaže da je u Rusiju otišao iz avanturističkih razloga. "Radio sam devet godina na Zapadu, u zemljama Evrope. I nekako sam odlučio da idem istočnije, nije mi se više sviđao život na Zapadu. Razlog je čista avantura", rekao je Panić, koji od ranije ima državljanstvo BiH i Srbije. Panić negira da je za odlazak u Rusiju tražio pomoć neke od osoba iz zemalja Zapadnog Balkana koje su već od ranije u Rusiji i Ukrajini, kaže da to njemu nije bilo potrebno. "Sve imate na internetu. Možete doći i vi. Dođete avionom, prijavite se da idete. To nikakav nije bauk", tvrdi Panić. Rusija ozakonila dolazak stranaca u vojskuRusija je tokom ljeta 2025. dekretima predsjednika Vladimira Putina omogućila strancima služenje u ruskoj vojsci, ne samo tokom vanrednog ili ratnog stanja, već i tokom mobilizacije. Harry Stevens, američki istraživač vanjske politike i odbrane, specijaliziran za Rusiju, za RSE kaže da postoji nekoliko razloga za ovakvu odluku Rusije i motive stranih državljana da se pridružuju ruskoj armiji. Na prvom mjestu, kaže Stevens, je namjera Rusije da potakne što više stranaca da se pridruže vojsci. Stevens smatra da se ruska Vlada suočava s vrlo ozbiljnim nedostatkom radne snage i ljudi generalno, posebno muškaraca radne ili vojne dobi. "I sve im je teže uvjeriti ljude da se priključe, posebno kako postaje sve jasnije da služenje u ruskoj vojsci i borba u Ukrajini nose vrlo visoku stopu smrtnosti. Jedan od načina na koji su uspijevali regrutirati ljude jeste nudeći sve veće iznose novca, kao i vrlo velike isplate u slučaju smrti ili ranjavanja. Zapošljavanje stranih vojnika, posebno iz siromašnijih zemalja, također je način da se izbjegne isplata tih beneficija", kaže Stevens. Za Panića novac nije bio motivPanić iz BiH, međutim, tvrdi da mu novac ni zarada nisu bili primarni motivi. On inzistira na avanturizmu kao prvom razlogu. "Bio sam u sobi hotela u Njemačkoj, sjedim, razmišljam šta dalje. Tako sam odlučio da odem u Rusiju. Otišao sam u Bosnu da se pozdravim s roditeljima i onda sam otišao u Rusiju. Kupio kartu, došao u Sankt Peterburg. Dalje je sve bilo lako", kaže Panić. Roditelji su, ispričao je, znali da ide u Rusiju, kaže ovaj 30-godišnjak. Navodi da im "nije bilo svejedno", ali i da im je "čast" zbog sinove odluke. Na pitanje je li svjestan da na frontu u svakom trenutku može poginuti ili ubiti nekog drugog, kaže da jeste. "Svjestan sam svega. Svakih deset minuta se na frontu to dešava, napadi, svega sam svjestan." Iako je video koji je objavio na Facebooku podijelio i Aleksandar Velimirović, osoba o kojoj je RSE ranije više puta pisao, a koji javno na društvenim mrežama regrutira i poziva na pridruživanje ruskoj vojsci, Panić negira da mu je on pomogao da ode na ratište. Velimirović je ranije kažnjavan u BiH, promijenio je ime, otišao u Rusiju i pridružio se vojsci. Više puta je objavljivao pozive i nudio pomoć svima iz BiH i Srbije koji žele ratovati na strani Rusije. Panić, pak, kaže da nema veze s Velimirovićem, da ga je sretao u Rusiji i da ga poznaje, ali to je sve. "Ja sam više s ruskim vojnicima. Doduše, ima ih iz raznih zemalja, ima i iz Bosne, ali nisam mnogo u kontaktu s njima." Na pitanja o plaći, kaže da ne želi iznositi detalje. "Nije razlog novac. Ja sam po Evropi radio i zarađivao. Ja sam u Njemačkoj zarađivao isti i veći novac", kaže Velimirović ponavljajući da ga je avanturizam doveo u Rusiju. Slučaj Darija Ristića koji je na ratištu izgubio noguOd početka ruske invazije na Ukrajinu u BiH je poznat jedan slučaj hapšenja bh. državljanina koji se dovodi u vezu s ratovanjem na bilo kojoj strani. Riječ je o Dariju Ristiću iz Modriče, za kojim je BiH bila raspisala INTERPOL-ovu potjernicu. Ristić se vratio u BiH i uhapšen je na Aerodromu u Sarajevu 17. septembra. Državni sud mu je odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor. Istraga o njegovom odlasku i sudjelovanju u ratu traje, a u međuvremenu Ristić želi sporazumno priznati krivicu i dogovoriti s Tužiteljstvom kaznu. Ristić je i tokom boravka u Rusiji i Ukrajini snimao sadržaj i objavljivao ga na ruskoj društvenoj mreži Vkontakte i na TikToku. To je nastavio i nakon što je u BiH pušten iz pritvora. On je na ratištu izgubio nogu, a sumnjiči se da je ratovao na strani Rusije u Ukrajini od novembra 2023. godine. Kao i Panić, dobio je državljanstvo Rusije. Panić kaže da je svjestan da je ono što je uradio krivično djelo u Bosni, ali nije siguran da li će zbog tog odgovarati ako se vrati u Bosnu i Hercegovinu. "Ne znam hoće li me neko uhapsiti ako dođem. Ne znam ni kako bih reagovao. Ako sam ja državljanin Rusije, možda mi i ne mogu suditi", kaže Panić, koji se nije odrekao nijednog od tri državljanstva, niti je to ko od njega tražio. Ko je još iz BiH na ratištu u Ukrajini?Osim Panića, Ristića koji se vratio u BiH, Velimirovića o kojem je RSE više puta pisao i koji je i dalje na ratištu u Ukrajini ili u Rusiji, iz Bosne je, prema saznanjima RSE iz obavještajnih izvora, otišao i Danijel Grubač iz Kneževa, kao i Andrej Vukašinović iz Trebinja. Da je teško govoriti o preciznim brojevima stranaca u redovima ruske vojske, kaže i stručnjak Stevens. Objašnjava da su brojevi koje zvanično kroz obavještajne izvore objavljuju Ukrajinci vjerovatno mnogo manji od stvarne slike na terenu. "Zemlje sa najvećim brojem stranih dobrovoljaca su: Bjelorusija, Uzbekistan, Kuba, Tadžikistan, Nepal, Šri Lanka i Kirgistan. Prema službenim brojevima se govori između 1.000 i 1.300 osoba. Ali, kao što sam rekao, ti brojevi su vrlo vjerovatno podcijenjeni. U svom istraživanju koje sam radio prošle godine, došao sam do konsenzusa da su određene zemlje vjerovatno poslale po nekoliko hiljada ljudi. Na primjer, Nepal je vjerovatno poslao barem nekoliko hiljada ljudi. Dakle, u ljeto 2024. procijenio sam da je barem 10.000, a možda i bliže 15.000 do 20.000 stranih dobrovoljaca bilo ili je bilo uključeno u borbe", kaže Stevens. Kad je riječ o Zapadnom Balkanu, Stevens kaže da je situacija nejasna. "Zvanični ukrajinski podaci pokazuju da je samo oko 101 osoba sa srpskim pasošem. To može uključivati etničke Srbe iz Bosne, Crne Gore ili drugih zemalja. Međutim, postojali su i drugi podaci s početka rata koji su pokazivali da je možda znatno veći broj Srba sudjelovao. Još u augustu 2022. francuska open source obavještajna grupa Intelligence Online procijenila je da je 500 ljudi iz balkanskih zemalja, većinom Srba, bilo registrovano u glavnom vojnim birou u Moskvi", rekao je Stevens. Ukrajina i Moldavija s EUROPOL-om otkrivaju slučajeve stranih državljana na ratištu, među njima i one iz BiHKrajem oktobra policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om su otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner (Wagner je plaćenička vojska koju je 2014. osnovao ruski državljanin Jevgenij Prigožin, koji je bio blizak Kremlju i poginuo u augustu 2023. u padu privatnog aviona, tačno dva mjeseca nakon što je njegov odred organizirao pobunu protiv vlasti u Moskvi. Prigožin je ranije bio nazvan "Putinov kuhar" zbog brojnih ugovora o ugostiteljstvu koje je njegova kompanija imala sa državom.)i Redut (Redut je pseudo privatna vojna kompanija koju Rusija koristi kao paravan za regrutovanje i raspoređivanje vojnika u Ukrajini. Iako se povezuje s grupom Wagner, u stvarnosti je koordinirana i finansirana od strane ruske vojne obavještajne agencije GRU, služeći kao sistem za mobilizaciju borbenih jedinica u ključnim ofanzivama.) i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini. Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Iz kontakt tačka BiH i EUROPOL-a i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za RSE su rekli da nisu obaviješteni o akciji. Sličan odgovor RSE je dobio i od Ureda INTERPOL-a u Sarajevu. Iz Policije Ukrajine nisu odgovorili na upit o tome o kojem broju bh. državljana je riječ. RSE je iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH nezvanično dobio informaciju da Ukrajina i Moldavija redovno obavještavaju BiH o saznanjima o bh. državljanima na ratištu i u plaćeničkim grupama. Kad je riječ o paravojnoj formaciji Wagner i bh. državljanima, u novembru 2023. RSE je izvijestio da je državno tužiteljstvo BiH od Federalne uprave policije dobilo izvještaj o Davoru Savičiću, zbog postojanja osnova sumnje da je bio član Wagnera u periodu 2014. i 2015. godine. Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži VKontakte, RSE je 2023. utvrdio da je Savičić ponovno aktivan kad je riječ o ruskoj invaziji u Ukrajini, kao i da stoji iza plaćeničke grupe "Vuk". U martu 2025. Ruski servis RSE je objavio istraživanje koje pokazuje da je Savičić pukovnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije, poznatije kao GRU. Sigurnosne agencije u BiH ne govore o državljanima u UkrajiniDržavna agencija za istrage i zaštitu više puta je za RSE rekla da u suradnji s Tužiteljstvom postupa u okviru svojih nadležnosti u predmetima koji se odnose na odlaske na strana ratišta. "Zbog osjetljivosti i stepena tajnosti više informacija ne možemo podijeliti", uglavnom je odgovor iz ove agencije. Slično su za RSE više puta rekli i u državnom tužiteljstvo, u kojem Odsjek za terorizam radi na predmetima koji se donose na sudjelovanje građana BiH na ratištima stranih zemalja. RSE je ranije, tokom 2023., od sigurnosnih izvora dobila informaciju da su u Tužiteljstvu BiH bile otvorene istrage o najmanje sedam osoba koje su aktivno sudjelovale na ratištu u Ukrajini. Sve do slučaja Darija Ristića, jedini procesuiran zbog sumnje da je 2014. i 2015. ratovao u Ukrajini bio je Gavrilo Stević. Sud Bosne i Hercegovine Stevića je pravosnažno oslobodio optužbi zbog nedostatka dokaza. Stević je ranije za RSE rekao da ne poriče boravak u Ukrajini, ali kaže da se nije borio.

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 4. novembra usvojio je nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Prema proceduri, ovaj dokument treba odobriti Predsjedništvo BiH, a potom i Parlamentarna skupština BiH. Nacrt budžeta uključuje sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH koja su namijenjena za nabavku novih tehnologija za provođenje izbora. Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je novi tekst Nacrta zakona o budžetu, nakon što prijedlog ovog zakona nije usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom 30. oktobra nije, na hitnoj sjednici, usvojio budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u drugom čitanju. Na sjednici isti dan ranije, budžet je usvojen u prvom čitanju. Zakonska procedura podrazumijeva usvajanje u prvom i drugom čitanju, kada se ulažu amandmani. Za budžet u drugom čitanju nije bilo entitetske većine prilikom glasanja, jer poslanici iz bh. entiteta Republika Srpska nisu željeli podržati izdvajanje novca za institucije kulture od državnog značaja, povećanje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH i sredstva za isplaćivanje dugova BHRT-a. Budžet je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosio od 1.5 milijardi maraka (805,3 miliona evra). Inače, budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već 11 mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plata, a novi projekti su blokirani.

Osnovni sud u Banjaluci zatražio je od Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) dodatno pojašnjenje oko pozicije Milorada Dodika na poziciji predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). "Sud traži da CIK precizira da li predlaže upis promjene podataka u registru političkih organizacija koji se odnose na SNSD. Rok za dopunu je osam dana, a ako zahtjev ne bude vraćen ili bude nepotpun – biće odbačen", navodi se u saopštenju Osnovnog suda u Banjaluci od 4. novembra. Ovaj postupak povezan je s pitanjem može li Milorad Dodik ostati predsjednik SNSD-a nakon što mu je Sud BiH pravosnažnom presudom zabranio obavljanje javnih funkcija na šest godina. Iz CIK-a je za RSE 4. novembra potvrđeno da je Kolegij ove institucije donio odluku da rješenje banjalučkog suda proslijedi Sudu BiH. Inače, Sud BiH 16. oktobra poslao je dopis CIK-u u kojem obrazlaže presudu Miloradu Dodiku i traži da je CIK sprovede u potpunosti. U dopisu je navedeno da Dodik ne može obavljati nijednu dužnost u organima koji se finansiraju iz javnih sredstava. Iako Sud BiH citira zakone i Statut SNSD-a, ne navodi izričito zabranu vođenja stranke, već traži od nadležnih organa da sprovedu zakon. Iz CIK-a BiH su ranije za Radio Slobodna Evropa izjavili da su primili dopis, ali da nisu nadležni za ovo pitanje. Pojasnili su da će dopis sa presudom i Odlukom o oduzimanju mandata predsjednika RS, poslati Osnovnom sudu u Banjaluci, koji je nadležan za upis političkih subjekata u sudski registar. CIK je ranije oduzeo Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske, ali je on ostao na čelu SNSD-a. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembra, a Dodik je, u ime stranke, potpisao kandidaturu Siniše Karana za tu funkciju. Centralna izborna komisija BiH odbila je 23. oktobra zahtjev da se poništi kandidatura SNSD-a za prijevremene izbore u RS.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obustavilo je istragu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, bivšeg premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Skupštine RS Nenada Stevandića, koji su bili osumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak BiH, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 4. novembra. Kao razlog obustave istrage, kako je rečeno za RSE, se navodi da "nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili krivično djelo". Predmet je formiran početkom godine nakon što je Narodna skupština RS usvojila zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta, što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Tužilaštvo je tvrdilo da postoji osnov sumnje da su trojica najviših zvaničnika RS organizovano djelovali na rušenju ustavnog poretka države. Istraga je mjesecima bila u fokusu javnosti, a kulminirala je u martu ove godine kada je Sud BiH, zbog njihovog neodazivanja na pozive za saslušanje, odredio pritvor i raspisao centralnu potjernicu. Potjernica je važila od 17. marta, a sve policijske agencije u BiH imale su nalog da ih privedu. Nakon nekoliko mjeseci izbjegavanja hapšenja, Dodik je u pratnji branioca 4. jula dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH, gdje je ispitan u svojstvu osumnjičenog povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo "Napad na ustavni poredak". Sud BiH je na tom ročištu donio rješenje o ukidanju pritvora, uz mjeru obaveznog povremenog javljanja nadležnom policijskom organu, čime mu je ponovo omogućeno da legalno putuje van zemlje, odnosno nije bilo prijetnje da bi mogao da bude uhapšen pri prelasku granice. Za krivično djelo napada na ustavni poredak Krivični zakon BiH predviđa kaznu zatvora do pet godina i zabranu obavljanja javnih funkcija. U međuvremenu je Dodiku 18. avgusta zvanično oduzet mandat na mjestu predsjednika RS, nakon što je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih političkih funkcija. Radovan Višković je istog dana podnio ostavku na mjesto premijera RS. Nenad Stevandić i dalje obavlja funkciju predsjednika entitetskog parlamenta. Inače, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Država (OFAC) 29. oktobra uklonila je sa liste sankcija Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao i članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović. Sa liste su uklonjeni i ranije sankcionisani članovi Dodikove porodice, njihove firme i bliski saradnici. OFAC je sankcionisala Dodika već dva puta, zbog antidejtonskog djelovanja, odnosno zbog podrivanja države BiH. State Department je, u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o razlozima ukidanja sankcija Dodiku, naveo da bi posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske (RS) trebale "poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine". "Konstruktivne akcije koje su provedene posljednjih sedmica u Narodnoj skupštini RS-a trebale bi poboljšati stabilnost u Bosni i Hercegovini i omogućiti partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskim potencijalima i prosperitu", navodi se u odgovoru State Departmenta koji je u srijedu upućen RSE. Pored Dodika sa liste sankcija je skinuto 48 fizičkih i pravnih lica, a koja su u prethodnom periodu sankcionisana prema Programu sankcija za Zapadni Balkan. U odluci se navodi da su sa liste sankcionisanih sklonjeni i djeca Milorada Dodika, Igor i Gorica, te političari Dodikove stranke i drugi bliski saradnici. Među njima su Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radovan Višković, bivši premijer RS-a, Siniša Karan, ministar za visoko obrazovanje RS-a, Alen Šeranić, ministar zdravstva RS-a, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS-a, Miloš Bukejlović, bivši ministar pravde RS-a.

Radnici Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, na istoku Bosne i Hercegovine, protestvovali su 4. novembra, tražeći da zemljište sa zalihama uglja, koje je do sada bilo pod koncesijom kompanije u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, bude vraćeno u vlasništvo njihovog preduzeća. Protesti su nastavak štrajka koji je počeo proteklog vikenda, tokom kojeg su izneseni zahtjevi sindikata kojima, između ostalog, traže smjenu uprave RiTe Ugljevik i smjenu Petra Đokića, ministra industrije i energetike u Vladi Republike Srpske. Povod za štrajk je bila medijska izjava premijera Minića u kojoj je pomenuo mogućnost angažovanja "trećih lica" na eksploataciji uglja. Vlada RS trenutno je u procesu preuzimanja kompanije "Comsar Energy RS", čiji je vlasnik Sardarov, koja ima koncesiju za kopanje uglja u Ugljeviku, nadomak tamošnjeg rudnika i termoelektrane, te za gradnju i termoelektrane Ugljevik 2. Posao preuzimanja koncesije povjerena je javnom preduzeću "Gas-Res" čija osnovna djelatnost nije povezana sa rudarenjem i kopanjem uglja. Na sastanku predstavnika Vlade RS, Elektroprivrede RS, Uprave Termoelektrane i "Gas-Resa" 3. novembra, navedeno je da će RiTe Ugljevik biti omogućeno nesmetatno kopanje uglja na zemljištu koje preuzme "Gas-Res". Time bi, kako je navedeno nakon sastanka, dugoročno trebao biti riješen problem snadbijevanja ugljem ove termolektrane koja posluje u okviru Elektroprivrede RS. Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je dogovoreno zakazivanje sjednice Nadzornog odbora Gas-RES-a, nakon koje bi Vlada RS mogla dati saglasnost za zaključenje ugovora o preuzimanju kompanije Comsar Energy RS. "Ukoliko sve bude išlo po planu, ugovor bi mogao biti zaključen do petka, 7. novembra, ili najkasnije za desetak dana. Od tog trenutka, sve se isključivo daje na raspolaganje RiTE Ugljeviku", rekao je Minić. Vlada je do sada izdvojila nešto više od 123 miliona maraka (oko 63 miliona evra) za otkup kompanije putem javnog preduzeća firmi "GAS-RES". Ova kompanija za trgovinu i snabdijevanje gasom, još ranije je ovlašćena za kupovinu "Comsara". Sardarov za firmu traži ukupno 240,5 miliona maraka (123 miliona evra). U prvoj polovini godine mu je isplaćeno 58,6 miliona maraka (30 miliona evra) iz budžeta RS, što znači da je potrebno uplatiti još 30 miliona evra da bi se kupila kompanija. Neposredno pred sastanak u ponedjeljak, objavljeno je sedam sedam zahtjeva radnika koji su upućeni Vladi Republike Srpske. Oni traže poštovanje kolektivnog ugovora i povećanje koeficijenata radnicima u proizvodnji, te investicije u mehanizaciju i dijelove. Od predsjednika entitetske vlade Save Minića traže da dođe u Ugljevik i objasni radnicima šta se dešava. Entitetski premijer Minić nije želio nakon sastanka u Banjaluci da komentariše zahtjeve, navodeći da ih "nije niko potpisao". Termoelektrana Ugljevik je tokom 2. novembra prestala sa radom zbog nedostatka uglja, jer uprava nije uspjela da postigne dogovor da rudari nastave rad. Generalni direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović istakao je da je dosadašnji problem bio nedostatak uglja. Najavio je i povećanje cijene električne energije za RITE Ugljevik sa 65 na 75 evra po megavat času, uz obrazloženje da je proizvodnja pala i da se mora nadomjestiti kako bi se izbjegla kupovina struje iz inostranstva po višim cijenama. Na pitanje da li će to uticati na cijenu struje za građane, Petrović nije dao konkretan odgovor, ali je naveo da je raspisan javni konkurs za otkup struje od domaćinstava koja je proizvode, po cijeni od 48 evra po megavat času. Istovremeno, ugljevička termoelektrana, u većinskom vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, nakon prethodnog arbitražnog postupka mora slovenačkoj državnoj kompaniji Elektrogospodarstvo Slovenije (EGS) isplatiti oko 190 miliona evra, te isporučivati trećinu proizvedene električne energije sve dok posluje. Arbitraža se odnosi na prijeratna ulaganja slovenačke kompanije u vrijeme kada je termoelektrana bila u fazi izgradnje. Posljednjih godina, zbog nestašice uglja, Termoelektrana je više puta morala da zaustavlja proizvodnju, a radnici su nekoliko puta protestovali i tražili raskid koncesije za eksploataciju uglja sa Comsarom.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine (POSKOK) privremeno je oduzeo telefone od četiri osobe zbog slučaja sporne prepiske koja ukazuje na zloupotrebu položaja, trgovinu utjecajem i korupciju u takozvanoj aferi "spengavanje". Tiče se prepiske između zvaničnika Vlade Federacije BiH i Federalne uprave policije, predmet o ovome je u POSKOK-u otvoren još od jula, nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu. "Radi se na prikupljanju šifri i obradi podataka koji će biti dostavljeni Posebnom odjelu Vrhovnog suda FBiH koji je i naredio aktivnosti", potvrdila je za Radio Slobodna Evropa Nina Hadžihajdarević, glasnogovornica POSKOK-a. Telefon je oduzet i Ervinu Mušinoviću, direktoru Policijske akademije Federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP). Mušinović je na svom Facebook nalogu napisao da je "skladu sa zakonskim procedurama, predao svoj službeni telefon u okviru predmeta koji se odnosi na prepiske iz telefona direktora FUP-a Vahidina Munjića". Prethodno je za RSE potvrđeno da je Posebni odjel Federalnog tužilaštva predmet otvorio u julu. Preuzet je od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. "U ovoj fazi se poduzimaju sve potrebne radnje iz nadležnosti ovog tužilaštva". navodi se u odgovoru Federalnog tužilaštva za RSE. Afera "spengavanje" odnosi se na prepisku između v.d. direktora FUP-a Vahidina Munjića, premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, kao i službenika Federalne uprave policije Muhameda Ohranovića. Ohranović je, prema ranije objavljenim porukama na portalu Istraga.ba, koordinirao između Nikšićevog kabineta i Munjića, kao i direktora Sudske policije Dženada Groše, te šefice Nikšićevog kabineta Arijane Huseinović-Ajanović. Poruke se odnose na dogovore o zapošljavanju u javnim preduzećima, među kojim i u FUP-u, bliskih rođaka, prijatelja, te prenošenja informacija o istragama koje su u toku. Iz Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu je potvrđeno da je u ovoj instituciji bio otvoren predmet nakon anonimne prijave iz januara 2025., koja se odnosi na konkurs prijema policijskih službenika u Federalnu upravu policije. Još u februaru je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo provjeravalo navode i dostavilo izvještaj Tužiteljstvu KS-a, a u predmet je bilo uključeno i državno Tužiteljstvo. "Budući da je Posebni odjel (POSKOK) krenuo sa radom u aprilu, a isti dan Tužilaštvo BiH dostavilo ovjerene fotokopije naredbi za pretrese i vještačenje mobilnih uređaja, pristupilo se popisu spisa koji je u maju ustupljen POSKOK-u na dalje postupanje", rečeno je za RSE iz Kantonalnog tužiteljstva. Nikšić je na društvenim mrežama izjavio da "afere nema" i da je riječ o "pakovanju".

Ministarstvo odbrane Hrvatske neće pozivati mladiće od 19 godina koji imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske i prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini na služenje vojnog roka u toj zemlji, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) nadležno hrvatsko ministarstvo. "Ministarstvo obrane te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu, budući da zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama", navodi se u odgovoru na upit RSE. Hrvatska je uvela obavezno služenje vojnog roka, a prvi regruti će biti primljeni u januaru. Prema Zakonu o odbrani BiH državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država. Istovremeno, prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine se definiše, između ostalog, da "državljanstvo BiH može biti oduzeto u slučajevima kada državljanin Bosne i Hercegovine vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama uprkos pravne zabrane takve službe". Iz Ministarstva odbrane Hrvatske navode i da Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu, koji je Hrvatski sabor usvojio 2007. godine, a Predsjedništvo BiH ratifikovalo 2011. godine, propisuje da dvojni državljanin vojnu obavezu ili drugu obaveznu službu izvršava u zemlji u kojoj ima prebivalište. "Vojnom obvezom i obveznom službom, u smislu ovog Ugovora, smatraju se sve obveze iz područja obrane koje se izvršavaju u skladu sa zakonodavstvom ugovornih stranaka. Ukoliko je dvojni državljanin izvršio obvezu služenja vojnog roka, odnosno civilne službe u jednoj od ugovornih stranaka, to se izvršenje priznaje i u ugovornoj stranci drugog državljanstva", navodi se u odgovoru za RSE.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kallas izjavila je u Sarajevu, govoreći o mandatu visokog predstavnika u BiH, kako je došlo vrijeme da se međunarodna supervizija gasi, ali kada BiH bude imala odgovarajuće kapacitete za donošenje odluka. Kallas se nalazi u službenoj posjeti BiH, 3. novembra, u okviru koje je boravila u kampu Butmir kod Sarajeva gdje su smješteni pripadnici EUFOR-a (Mirovna misija EU). EUFOR ima mandat i za korištenje sile u slučaju da je "sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture budu u opasnosti da se raspadnu". Ona je izjavila i kako su nedavni događaji u Narodnoj skupštini Republike Srpske "prilika da se smire političke tenzije". "Slobodni i pošteni izbori mogu vratiti povjerenje u lokalne vlasti. Građani BiH zaslužuju priliku za stabilnost i priliku da prodišu", navela je Kallas. Skupština RS usvojila je 18. oktobra Zakon o prestanku važenja zakona koje je već ništavnim proglasio Ustavni sud BiH. Radi se o Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakonu o neprimjenjivanju Odluka Ustavnog suda BiH, Izbornom zakonu RS, Zakonu o zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakonu o dopuni Krivičnog zakonika RS, te Zakonu o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS. Prema njenim riječima, Evropska unija je odgovorila prijetnjama ustavnom poretku Bosni i Hercegovini još u martu na način da je ojačala evropske trupe (EUFOR) u Bosni i Hercegovini. Ona se osvrnula i na produženje mandata EUFOR-u 31. oktobra koje je izglasalo Vijeće sigurnosti UN-a. "Svijet je prepoznao da oni čine Bosnu i Hercegovinu sigurnom, te da EU od Dejtona do danas čini sve kako bi BiH učinila sigurnom", kazala je ona. Kallas se osvrnula i na Program reformi koje je poslalo Vijeće ministara BiH, a koje bi, kako je navela, trebalo BiH da donese milijardu eura koje će pomoći u njenom razvoju. Navela je i kako je Evropska komisija u izvještaju o napretku BiH za narednu godinu navela preporuke koje se odnose na pravosudnu reformu i uspostavu glavnog pregovarača.

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocenjeno je u nacrtu redovnog godišnjeg izveštaja Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvu u Evropskoj uniji (EU), koji bi sutra trebalo da bude usvojen. Za Srbiju i Kosovo je i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i deo pristupnih pregovora za obe države, navodi se u dokumentu kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana. Srbija i dalje zaostaje kada je reč o usklađenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Još je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usled talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana. Bosna i Hercegovina (BiH), kako se ocenjuje, zaostaje u reformama usled "političkih tenzija", kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u bh entitetu Republika Srpska. Inače, koalicija na državnom nivou u toj zemlji se raspala još u januaru, kada poslanici stranke bivšeg predsednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebalo da zemlju približe EU. U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izveštaju, postoje različiti rizici "zarobljavanja države" u kontekstu borbe protiv korupcije. "Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da reše", navodi se u nacrtu. U izveštaju se navodi i generalna ocena za sve države kandidate da "proces proširenja sada ide brže nego u poslednjih 15 godina". Pohvale Crnoj GoriCrna Gora je, prema izveštaju Evropske komisije, najnaprednija u procesu pristupanja EU jer je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja. Ta zemlja je pregovore o članstvu sa EU počela pre 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja. "Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU", piše u nacrtu izveštaja Evropske komisije. Evropska komisija pohvalila je u izveštaju napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa gde su, kako se navodi, sprovedene "intenzivne faze reformi 2024. godine" na pravnom okviru koji treba da garantuju nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa. Ove reforme, prema oceni EU, dale su "inicijalne pozitivne rezultate". Crna Gora je preduzela prošle godine korake ka poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti borbe protiv korupcije, a takođe je jedna od zemalja kandidata u kojoj je zabeležen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i pluralizmu. Spomenut je i napredak u sprovođenju akcionih planova za Šengen, kao i u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Crnoj Gori su takođe odobrena sredstva u okviru Plana rasta, u okviru druge runde uslova plaćanja, kao priznanje za značajan napredak u reformama i ispunjenje 30 uslova iz Reformske agende. Evropska unija ponudila je 2024. šest milijardi evra zemljama regiona u okviru takozvanog Plana rasta, kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju. Crna Gora je jedna od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA). To, kako se navodi, omogućava njihovim finansijskim institucijama da učestvuju u SEPA šemama plaćanja, što olakšava transfere u evrima i otvara put smanjenju troškova i vremenu obrade. Primena SEPA-e u Crnoj Gori počela je u oktobru, odnosno stupilo je na snagu jeftinije slanje i primanje novca iz i u Crnu Goru iz 40 država Evrope. Crna Gora je takođe pozvana da se pridruži Konvenciji o zajedničkom tranzitu 1. novembra, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. 'Spor tempo sprovođenja reformi' u SrbijiSrbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Evropska komisija je ocenila da su vlasti u Srbiji "nastavile da proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen". EU ukazuje da "Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima", a posebno na polju usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. "Srbija takođe treba da preuzme mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU i treba da izbegava anti-EU retoriku", precizira se. Iz EU je u više navrata do sada poručeno da se očekuje veći stepen usklađivanja Srbije sa spoljnom politikom Unije, uključujući sankcije protiv Rusije. Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Belorusije) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine. "Stopa usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU ostaje niska", kaže se i dodaje da Srbija treba značajno da poboljša stopu usklađenosti kako bi napredovala na svom putu ka EU. U nacrtu se navodi i da za EU predstavlja bezbednosni rizik to što državljani Rusije u Srbiji ubrzano stiču pravo "na putovanje bez viza u EU" dodeljivanjem srpskog državljanstva. Nacrt ukazuje na to i da je došlo do produbljivanja "polarizacije u srpskom društvu" usled "masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine". "(To) odražava razočaranje građana zbog korupcije i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo", naznačeno je. U Srbiji godinu dana traju masovni antivladini protesti na kojima se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi. Apostrofira se i to da se u Srbiji, tokom demonstracija, primenjuju hapšenja i druge prisilne mere koje "imaju zastrašujući efekat na civilno društvo". To je, kako se ističe, pogoršano "verbalnim napadima i kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih zvaničnika". Kada je reč o nezavisnosti pravosuđa, u doukumentu se navodi da su u određenoj meri "neprimerni uticaj (vlasti) i pokušaji ograničavanja nezavisnosti pravosuđa potkopali vladavinu prava i demokratiju u Srbiji". Srbija je, pored Turske i Gruzije, jedna od zemalja u kojima je došlo do pogoršanja "slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja". Kada je reč o dijalogu Srbije i Kosova, podvlači se i da se očekuje da i Srbija i Kosovo ispune sve svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma. Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, ali ga zvanični Beograd ne priznaje. Dve strane od 2011. godine posredstvom EU vode razgovore o normalizaciji odnosa: "I za Kosovo i za Srbiju, napredak na njihovom putu ka EU i dalje zavisi od značajnog napretka u normalizaciji njihovih odnosa.. U odsustvu konstruktivnog angažovanja, obe strane rizikuju da propuste velike prilike". Srbija je, kako se navodi, jedna od zemalja koja je iskoristila deo novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. 'Zastoj u reformama' u Bosni i HercegoviniU dokumentu Evropske komisije se navodi da se Bosna i Hercegovina (BIH) suočila sa "političkim tenzijama" i "zastojem u reformama". "Entitet Republika Srpska usvojio je zakone kojima se podriva ustavni i pravni poredak i funkcionalnost državnih institucija. Ove zakone je ukinuo Ustavni sud. Nakon krivične osude potvrđene u žalbi, predsednik entiteta Republika Srpska je smenjen sa funkcije, a prevremeni izbori su zakazani za 23. novembar", navodi se. Inače, bh entitet Republika Srpska nema predsednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsedniku tog entiteta, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Osuđen je na godinu zatvora, a taj deo kazne je otkupio za oko 18.000 evra, kao i na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija: "Reforma državnih institucija radi obezbeđivanja funkcionalnosti i nediskriminacije moraće da se odvija u kontekstu predstojećih pregovora o pristupanju". Ukazuje se i na kašnjenje BiH u usvajanju Reformske agende kako bi ta zemlja dobila novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan. "Komisija je morala da smanji predloženu alokaciju (sredstava) za Bosnu i Hercegovinu u okviru Instrumenta za reforme i rast za 10 odsto", piše u nacrtu. Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta. Bosna i Hercegovina je, uz Albaniju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, postigla punu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Ipak, u ovom dokumentu BiH je među državama u kojima je, kako se navodi, postignut ograničen napredak na polju nezavisnosti pravosuđa, a EU ističe i da je BiH među državama u kojima treba ojačati mehanizme i saradnju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. Takođe, navodi se i da BiH još uvek radi na svojoj aplikaciji za pristup Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), kao i da ubrzava pripreme za pristup Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. 'Podele na političkoj sceni' otežavaju napredak KosovaNapredak Kosova otežan je podelama na domaćoj političkoj sceni i političkim zastojem nakon parlamentarnih izbora 9. februara, uprkos posvećenosti Kosova evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti, navodi se u nacrtu. Kosovo, za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana, nema status zemlje kandidata, iako je podnelo zahtev za članstvo u decembru 2022. godine. U dokumentu se spominje da je Kosovo dobrovoljno uskladilo svoju spoljnu politiku sa politikom Evropske unije, što signalizira jasnu posvećenost vrednostima EU. Između ostalog, u nacrtu izveštaja se pominje da je Evropska komisija preduzela prve korake ka postepenom ukidanju kaznenih mera toj zemlji. Kosovo je kažnjeno merama EU leta 2023. godine jer je blok procenio da kosovske vlasti nisu učinile dovoljno da spreče nemire koji su izbili na severu, gde žive većinsko srpsko stanovništvo. "Sledeći koraci će zavisiti od kontinuirane deeskalacije na severu. Komisija ima za cilj da ukine finansijske mere kada se izvrši uredan prelaz lokalne samouprave na severu, nakon održavanja izbora". Na lokalnim izborima održanim 12. oktobra, u četiri opštine sa većinskom srpskom populacijom na severu – Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku – pobedila je Srpska lista, najveća srpska stranka na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda. Ovim opštinama upravljaju Albanci od 2022. godine, kada su srpski gradonačelnici podneli ostavke u kosovskim institucijama u znak protesta zbog nekoliko odluka koje je donela kosovska vlada. Od Kosova se zahteva da se angažuje u pronalaženju dugoročnih rešenja kako bi sve zajednice imale pristup osnovnim javnim uslugama, u skladu sa obavezama iz dijaloga sa Srbijom koji je počeo 2011. godine. Dijalog na visokom nivou između Srbije i Kosova poslednji put je održan u septembru 2023. godine, dok su se na tehničkom nivou strane sastale nekoliko puta, ali bez postizanja bilo kakvog dogovora. Očekivan dalji rad na reformama u Severnoj MakedonijiEvropska komisija je ocenila da Severna Makedonija još uvek nije usvojila neophodne ustavne izmene sa ciljem uključivanja u Ustav građana koji nisu deo većinskog naroda, kao što su Bugari, na šta se ta zemlja obavezala: "Vlasti su nastavile da rade na mapama puta o vladavini prava, reformi javne uprave i funkcionisanju demokratskih institucija, kao i na akcionom planu o zaštiti manjina". Severna Makedonija, kako se navodi, treba da intenzivira napore za očuvanje vladavine prava, posebno zaštitu nezavisnosti i integriteta pravosuđa i pojača borbu protiv korupcije. Još se dodaje da je Severna Makedonija među zemljama u kojima je ostvaren "ograničeni napredak" na polju pravosuđa. Ova zemlja se, prema oceni Evropske komisije, u potpunosti uskladila sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Takođe, jedna je od država koja se prodružila Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. Evropska komisija je kao pozitivan pomak spomenula aktiviranje Saveta za saradnju između vlade i civilnog društva u Severnoj Makedoniji i ocenila da je ta zemlja postigla manji napredak na planu pluralizma, medijskih sloboda i slobode izražavanja. Severna Makedonija je jedna od država kojoj je Komisija odobrila dodatna sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan "kao priznanje za značajan napredak u reformama". Naloženo je da postojeći bilateralni sporazumi, uključujući Prespanski sporazum između Grčke i Severne Makedonije i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusedstvu i saradnji između Bugarske i Severne Makedonije "moraju se sprovoditi u dobroj veri od strane svih strana". Napredak u reformama u AlbanijiPregovori o pristupanju sa Albanijom dobile su, prema nacrtu, zamah sa više međuvladinih konferencija koja su dovele do otvaranja pregovora o pet klastera. "Ovo jasno odražava čvrstu političku posvećenost Albanije", piše u nacrtu konačnog izveštaja. Albanija je, prema tom dokumentu, nastavila da napreduje u reformama, posebno pravosuđa i istakla se dobrim rezultatima Specijalne strukture za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) u slučajevima borbe protiv korupcije, aktivnom međunarodnom saradnjom protiv organizovanog kriminala i razvojem kapaciteta za finansijske istrage. "Usvojeno je ključno zakonodavstvo o nacionalnim manjinama i zaštiti ličnih podataka. Zamah u procesu pregovora o pristupanju mora dovesti do daljeg ubrzanja reformi vezanih za EU, posebno u pogledu slobode medija, daljih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno na visokom nivou, i promocije osnovnih prava, uključujući rodna pitanja, prava deteta i pravo na imovinu". Albanija je u potpunosti uskladila svoju spoljnu politiku sa EU, a među državama je koje su napredovale "u dizajniranju ili sprovođenju Šengenskih akcionih planova". Ova zemlja je takođe iskoristila sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Albanija je, pored Crne Gore, izrazila nameru da završi pregovore o pristupanju do 2026, odnosno 2027. godine.

U Goraždu je gradonačelnik Ernest Imamović s lokalnim srednjoškolcima vodio iskren i konstruktivan dijalog, bez uljepšavanja.

Građani su 2. novembra u protestnoj šetnji Tuzlom zatražili odgovornost i ostavke zbog zlostavljanja dvije maloljetne djevojčice (16), nakon što je za to djelo uhapšeno osam muškaraca među kojim i četiri policajca i jedan univerzitetski profesor. Protestna šetnja je počela ispred Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli, a nastavila se pored Kantonalnog tužilaštva do zgrade kantonalnog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Građani su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo "Ostavke", "Ko nam štiti djecu, ako sistem štiti zločince". Kantonalni sud u Tuzli odredio je prethodno jednomjesečni pritvor osmorici osumnjičenih zbog sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima, a vezano za iskorištavanje dvije djevojčice u svrhu prostitucije od aprila 2024. do kraja jula ove godine. Bivši državni zastupnik i univerzitetski profesor iz Živinica Zijad Jagodić jedan je od uhapšenih u okviru policijske akcije provedene na području Tuzlanskog kantona zbog sumnje na navođenje maloljetnica na prostituciju. Jagodić obnaša funkciju profesora na Evropskom univerzitetu u Brčkom, a ranije je bio dugogodišnji član Stranke demokratske akcije (SDA). Među uhapšenima su, inspektor Policijske uprave Kalesija Besim Klopić, načelnik Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Živinice Miralem Halilović, te policijski službenici iz Policijske uprave Živinice- Jasmin Modrić i Dževad Požegić. Miralem Halilović obavljao je i funkciju predsjednika Radne grupe za izradu Strategije za borbu protiv korupcije ovog kantona. Na temelju dokaza prikupljenih u toku istrage koju vodi Kantonalno tužilaštvo, utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da su svi osumnjičeni počinili krivična djela za koja se protiv njih vodi istraga. Kopić, Kadrić, Halilović, Modrić i Šehić su osumnjičeni da su od aprila 2024. do kraja jula ove godine vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije na području Kalesije, Živinica i Srebrenika, predavali drugim licima i skrivali dvije petnaestogodišnje djevojčice u svrhu iskorištavanja prostitucijom i drugim oblicima seksualnog iskorištavanja, te su i oni koristili njihove seksualne usluge koje su im plaćali. Dio novca od seksualnih usluga, koje su djevojčice bile prisiljene imati sa drugim osobama, uzimao je prvoosumnjičeni Besim Kopić. Jagodić, Požegić i Avdić su osumnjičeni da su u pomenutom periodu, iako su bili svjesni da se radi o djevojčicama koje su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima, koristili njihove seksualne usluge i plaćali im za to. Riječ je o dvije djevojčice koje su bile smještene u socijalnim ustanovama na području Tuzle, kao i prihvatilištu Doma za djecu bez roditeljskog staranja, odakle su više puta bježale. Osumnjičeni su iskorištavali njihov bijeg iz ustanova i njihovo stanje bespomoćnosti kako bi ih vrbovali i navodili na prostituciju i koristili njihove seksualne usluge. Miralem Halilović, načelnik Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Živinice obavljao je i funkciju predsjednika Radne grupe za izradu Strategije za borbu protiv korupcije ovog kantona. Vlada Tuzlanskog kantona, nakon akcije, Halilovića je smijenila sa ove funkcije te su saopštili da daju punu podršku aktivnostima usmjerenim na borbu protiv svih oblika kriminaliteta, s posebnim akcentom na sankcionisanje onih koji nisu dostojni policijske uniforme.

Dvojica uhapšenih policajaca Kantona Sarajevo, od kojih se jedan tereti za spolno uznemiravanje a drugi za spolnu zloupotrebu djeteta starijeg od 15 godina, suspendovana su, izjavio je u nedjelju ministar unutrašnjih poslova Kantina Sarajevo Admir Katica nakon hitne sjednice Vlade tog kantona. Katica je rekao da je hitna sjednica Vlade Kantona Sarajevo održana nakon jutrošnjih konsultacija i informacija da su dvojica policajaca počinili krivična djela iz oblasti spolne slobode i morala na štetu maloljetnih osoba. On je rekao da su osumnjičeni suspendovani s poslova policijskih službenika iako je istraga u početnoj fazi, prenela je televizija N1. "Nadležni dežurni tužilac reagovao i odmah su uhapšeni pripadnici policije koji su osumnjičeni i moram reći da u ovakvim slučajevima je ovo otežavajuća okolnost kada nosite uniformu jer se kalja obraz svih časnih policajaca. Nadamo se da će sutra biti više informacija o ovom događaju", rekao je Katica. Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk rekao je da je su sjednici Vlade kantona prisustvovali čelnici policije koji su pružili informacije o slučaju, dodajući da će glavni komesar policije i tužiteljica u ponedjeljak održati konferenciju za novinare na kojoj će izneti dodatne informacije o slučaju koji je, kako je rekao "zgrozio javnost u Kantonu Sarajevo". Uk je rekao da je u subotu uveče zaprimljena informacija "o eventualnom počinjenju krivičnog djela od jedne ustanove u Kantonu Sarajevo". "Onog trenutka kada je utvrđeno da se radi o ovom krivičnom djelu, pozvan je glavni i odgovorni i držurni tužilac i predstavnik Centra za socijalni rad s obzirom na to da je riječ o maloljetnim osobama. Sistem je jako brzo reagovao na način da su pripadnike Policijske uprave Trnovo, a drugi Novo Sarajevo uhapsili njihove kolege zbog ovog krivičnog djela", naveo je Uk. Katica je rekao da su svi dužni primjenjivati Zakon o zaštiti maloljetnika u ovakvim postupcima i pridržavati ih se kako se ne bi ugrozila dobrobit oštećenih maloljetnika. On je rekao da je riječ o dva odvojena slučaja, odnosno, da hapšenje u Kantonu Sarajevo nije povezano sa jezivim slučajem u Tuzli u kojem su također maloljetnice i to iz Doma za nezbrinutu djecu bile seksualno zlostavljane, a u tu radnju su umiješani i policajci. Slučaj u TuzliIstovremeno, 2. novembra su građani u protestnoj šetnji Tuzlom zatražili odgovornost i ostavke zbog zlostavljanja dvije maloljetne djevojčice (16), a nakon što je za to djelo uhapšeno osam muškaraca među kojim i četiri policajca i jedan univerzitetski profesor. Kantonalni sud u Tuzli odredio je prethodno jednomjesečni pritvor osmorici osumnjičenih zbog sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima, a vezano za iskorištavanje dvije djevojčice u svrhu prostitucije od aprila 2024. do kraja jula ove godine. Bivši državni zastupnik i univerzitetski profesor iz Živinica Zijad Jagodić jedan je od uhapšenih u okviru policijske akcije provedene na području Tuzlanskog kantona zbog sumnje na navođenje maloljetnica na prostituciju. Jagodić obnaša funkciju profesora na Evropskom univerzitetu u Brčkom, a ranije je bio dugogodišnji član Stranke demokratske akcije (SDA). Među uhapšenima su, inspektor Policijske uprave Kalesija Besim Klopić, načelnik Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Živinice Miralem Halilović, te policijski službenici iz Policijske uprave Živinice- Jasmin Modrić i Dževad Požegić. Miralem Halilović obavljao je i funkciju predsjednika Radne grupe za izradu Strategije za borbu protiv korupcije ovog kantona.