Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, koji upravlja sa 30 javnih vrtića sa preko 400 zaposlenih, zatražili su na protestu u centru grada povećanje plata za 20 odsto za sve zaposlene. Kažu kako u Centru sa visokom stručnom spremom imaju platu oko 1.370 maraka, što je 70 maraka više od minimalca za tu stručnu spremu. Vlada Republike Srpske krajem januara je utvrdila iznos najnižih plata u ovom entitetu u skladu sa stručnom spremom. Tako je minimalna plata za nekvalifikovane i polukvalifikovane radnike 900 maraka, za treći stepen obrazovanja 950 maraka, za srednju stručnu spremu 1.000 i 1.300 maraka za visoku stručnu spremu. Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje kažu da na pregovore o povećanju plata čekaju od jula prošle godine. No, oko toga nema dogovora u gradskoj vlasti koja je podijeljena između gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića iz Partije demokratskog progresa i skupštinske većine predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. SNSD je načelno podržao zahtjeve zaposlenih u vrtićima, dok je gradonačelnik rekao da su zahtjevi "teško ostvarivi zbog odluka većine okupljene oko Dodikove stranke, koja je ograničila gradski budžet". Skupština grada Banjaluka usvojila je krajem maja budžet za ovu godinu u iznosu od oko 267 miliona maraka, koji je za 26 odsto veći u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni fond za plate i doprinose, prema ovom budžetu, je oko 61 milion maraka, što je povećanje od skoro tri miliona u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, i pored većeg ukupnog budžeta, nije planirano povećanje plata zaposlenima u javnim ustanovama i institucijama kojima upravlja Grad. Za povećanje plata radnicima Centra za oko 20 odsto neophodno je oko 1,6 miliona maraka.

Tridesetak godina nakon što je oružje utihnulo na Zapadnom Balkanu, nova vrsta naoružanih letjelica tiho krstari iznad regije, a njihov točan broj nitko ne zna sa sigurnošću. Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisan je 1996. godine, pod okriljem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, nakon što je godinu ranije završio sukob u Bosni i Hercegovini. Nametnuta su ograničenja za broj tenkova, oklopnih vozila, teško topništvo, borbene avione i jurišne helikoptere u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Danas je upadljivo da jedno smrtonosno moderno oružje nedostaje na tom popisu. Naoružane bespilotne letjelice. "Samo su tri zemlje posjedovale naoružane dronove 2010. godine. Krajem 2024. godine taj broj se povećao na više od 40 zemalja", kazao je za Radio Slobodna Evropa Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva koji je nedavno obranio magistarsku tezu na ovu temu. Nova pravila vojne igreVojni dronovi jeftiniji su, mobilniji i smrtonosniji od tradicionalnih borbenih aviona. Postali su omiljeno oružje u današnjim sukobima, od Ukrajine, preko Kavkaza do Bliskog Istoka i svi ih žele imati u svojim oružanim snagama. U tome ni Zapadni Balkan nije izuzetak. Srbija je nabavila jurišne bespilotne letjelice iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela. Razvija i domaće modele Pegaz, Vrabac i Komarac koji su ispunili nebo iznad ove zemlje nakon što je, barem zasad, propao dogovor o kupovini turskih Bayraktara. Hrvatska je realizirala kupovinu šest turskih naoružanih dronova, a izrađuje i svoje smrtonosne mini-letjelice koje je, pored ostalog, izvozila i u Ukrajinu. Prema izjavama dužnosnika, može sa sadašnjim kapacitetima proizvoditi oko pola miliona mini-dronova godišnje. Još jedna članica NATO-a, Crna Gora tiho, ali sve više unaprjeđuje svoje vojne sposobnosti. Ona je s ograničenim vojnim proračunom kupila izviđačke bespilotne letjelice od Slovenije i radi na nabavci dodatnih, namijenjenih nadzoru granica. Najavila je i vlastitu proizvodnju u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, te, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letjelica. Turska je nedavno donirala BiH sistem za ometanje dronova i obećala donaciju dva Bayraktara. Kosovo nije dio subregionalnog sporazuma, a ova država kupila je turske Bayraktare. Bayraktare je prošle godine kupila i Albanija. Može li se ovo pitanje regulirati?Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva, smatra da bi se bespilotne letjelice morale uvrstiti ili kao nova, šesta kategorija ili da se uvrste u postojeću klasifikaciju borbenih letjelica. "Međutim, na ovim prijedlozima se stalo, jer za sada ne postoji politička volja kod svih strana potpisnica da se to i učini", kazao je Prlenda za RSE. Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija su 2015. godine preuzele vlasništvo nad provedbom sporazuma od Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), koji je do tad nadgledao provedbu. "Od tad više nije moguć izravan pritisak međunarodnog faktora na provedbu i eventualne izmjene. Od tad to ovisi isključivo od političke volje samih potpisnica", dodao je Prlenda. Svaka nabavka vojne opreme se često doživljava kao utrka u naoružanju, a nelagodnost podgrijavaju i vodeći političari svojim izjavama. Nakon što je Hrvatska sklopila ugovor za kupovinu francuskih borbenih aviona Rafale koji su zamijenili sovjetske MIG-ove, to je dospjelo na naslovnice u regiji. Na to je Srbija odgovorila kupovinom istih aviona. Iako su sve zemlje daleko ispod maksimalnog broja vojnika i teškog naoružanja dogovorenog prije tridesetak godina, ravnoteža snaga najviše se promijenila po pitanju vojnih dronova. "Sa dronovima je prilično komplikovana situacija, jer postoji veliki broj različitih kategorija. Male komercijalne letjelice je relativno lako prepraviti. Možemo da pričamo samo o većim koji se mogu klasifikovati kao borbeni avioni", smatra Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda. Nebo bez granicaStari sustav kontrole naoružanja u regiji izgleda više kao relikt nego zaštita, budući da su sve zemlje uvele nova i modernija naoružanja. Radić ukazuje na činjenicu da je Srbija u vrijeme potpisivanja sporazuma 1996. godine imala više od 155 borbenih aviona. "Srbija danas nije ni blizu tog broja. Velika Britanija ima stotinjak borbenih aviona. Sam duh tog sporazuma je vezan za stare okolnosti i prepravka takvog dokumenta je, mislim, nerealna. Trebao bi novi dokument koji bi garantovao poverenje, u skladu sa savremenom okolnostima", kazao je Radić za RSE. Zemlje NATO-a i Varšavskog pakta od Atlantskog oceana do Urala potpisale su krajem 1990. godine Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE), ali je Rusija 2007. godine suspendirala članstvo u tom sporazumu. Subregionalni sporazum, koji su potpisale iste zemlje, potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. završen rat u Bosni i Hercegovini, bio je zasnovan na tom hladnoratovskom ugovoru. "On je ispunio svoju funkciju. Donesen je u onom najkritičnijem trenutku. Zemlje koje su ga potpisale nisu nikad bile ni blizu tih kvota. Trebala bi inovacija ne samo tog sporazuma, već i Bečkog dokumenta i CFE i o nuklearnom naoružanju", kazao je za RSE Dragan Samardžić, umirovljeni admiral u Vojsci Crne Gore. Što se tiče vojnih dronova, Samardžić kaže kako njih nije prepoznao nijedan dokument o kontroli naoružanja i da se trenutno na bespilotne letjelice više gleda kao na opasno oružje koje bi mogle koristiti terorističke grupe, nego države. Usporedno sa nabavkom dronova, zemlje regije rade i na nabavci integriranih sistema za praćenje i obaranje dronova. Hrvatska i Srbija imaju takve manje sisteme, a nedavno je Turska donirala Bosni i Hercegovini antidron sistem.

Pod sloganom "Ljubav je zakon", održana je šesta Povorka ponosa u Sarajevu, na kojoj se okupilo nekoliko desetaka građana. Uz pojačano prisustvo policije, učesnici su prošetali centrom glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Pod sloganom "Ljubav je zakon", u Sarajevu je 14. juna održana šesta Povorka ponosa, na kojoj se okupilo nekoliko desetaka građana. Uz pojačano prisustvo policije, učesnici su šetnji prošli kroz centar glavnog grada Bosne i Hercegovine. Organizator je grupa aktivista i aktivistica iz Sarajeva, Tuzle, Banjaluke, Prijedora, Bijeljine i drugih bosanskohercegovačkih gradova, a ovo je šesti ovakav skup u Sarajevu. Povorka centrom grada napravila je krug, sa početkom i krajem kod Zemaljskog muzeja. Na šetnji su se mogle vidjeti zastave, transparenti i poruke podrške. "Povorka je postala najveći i najdosljedniji protestni marš u zemlji, koji već pet godina kontinuirano poziva vlast da prestane ignorisati sistemsku diskriminaciju i nasilje nad LGBTIQ+ zajednicom", saopšteno je ranije iz Organizacionog odbora Povorke. Istakli su da već šest godina žele pravno priznanje istopolnih zajednica, donošenje zakona o rodnom identitetu, zaštitu LGBTIQ+ osoba od nasilja u porodici, uvođenje zločina iz mržnje u krivične zakone, te izmjene zakona Kantona Sarajevo o javnom okupljanju u skladu sa evropskim standardima. Naglašavaju da ovo nisu specijalni zahtjevi, već osnovna ljudska prava. Podsjećaju da već godinama nijedan od zahtjeva nije ispunjen, te da su čak vlasti u entitetu Republika Srpska izbrisale pojam "rodnog identiteta" iz zakona. U nedjelji uoči održavanja Povorke ponosa, na plakatima postavljenim povodom njenog održavanja su osvanuli napisi "fuj pederi". Iz Bh. povorke ponosa su ranije za Radio Slobodna Evropa izjavili da niti jedna kampanja u prethodnih pet godina nije prošla bez sličnih reakcija. Bh. povorku ponosa već godinama podržavaju organizacije civilnog društva u BiH, kao i pojedine međunarodne organizacije i ambasade, dok je jedan dio domaćih političara podržava, a drugi osporava.

Osam bezbjednosno interesantnih migranata identifikovano je na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH) i oni će biti protjerani iz zemlje, saopštila je Služba za poslove sa strancima BiH. Služba je u Privremenom prihvatnom centru Blažuj identifikovala bezbjednosno interesantne strane državljane koji su u BiH ilegalno, a koji dolaze iz Avganistana, Pakistana, Bangladeša i Egipta, navodi se u saopštenju. Njima su izrečene mjere protjerivanja iz BiH, nakon čega su, u skladu sa Zakonom o strancima, smješteni pod nadzor u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu. Migranti su pronađeni tokom pojačanih operativnih aktivnosti sa ciljem očuvanja bezbjednosti i javnog reda u privremenim prihvatnim centrima na teritoriji BiH. Služba za poslove sa strancima pozvala je građane da prijave sve nelegalne i neregistrovane objekte koji se koriste za nezakonit smještaj stranaca u BiH. Stranci koji su proglašeni prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, te koje nemaju pravo na azil, niti imaju status izbjeglice nalaze se u pravnom vakuumu. Ako ne mogu biti izručeni zemlji iz koje dolaze, u Bosni i Hercegovini imaju status zabrane prisilnog vraćanja. Zakonski imaju, a u praksi nemaju smještaj, kao i zdravstveno osiguranje. Neki se u tom statusu nalaze decenijama, iako ne postoji nikakav krivični postupak protiv njih. Bosna i Hercegovina nema usaglašenu listu zemalja u koju bi se takve osobe slale. Istovremeno, Velika Britanija razmatra planove za deportaciju migranata u tzv. "centre za povratak“ na zapadnom Balkanu, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Znatno veća plata za isti posao, ali i nezadovoljstvo ekonomskom i političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, glavni su motivi mladima koji odlaze na sezonski rad izvan zemlje. Najveća destinacija za sezonski rad za mlade je Hrvatska, koja i ove godine potražuje skoro 70.000 sezonskih radnika u turizmu. Kao i protekle tri godine, 21-godišnji Matija iz Banjaluke priprema se da još jedno ljeto provede u Istri, gdje će raditi kao konobar. On tvrdi da u BiH ne može naći stabilno zaposlenje sa adekvatnom platom, odnosno da domaći poslodavci ne žele da ponude bolje uslove rada. "Ljudi ovdje rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram da radim i dodatno. Plata je tri puta veća na moru gdje konobarišem nego da sam ovdje ostao", kaže on za Radio slobodna Evropa (RSE). Najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj tokom prošle godine bili su državljani BiH, njih nešto više od 38.000, među kojima je oko 3.700 sezonskih radnika. Bosna i Hercegovina nema zaključen sporazum sa Hrvatskom o zapošljavanju radnika, pa radnici, sezonci, odlaze uglavnom samostalno, dogovarajući se direktno sa poslodavcima. Banjalučanin Matija pronašao je posao putem oglasa i jedan telefonski razgovor s vlasnikom ugostiteljskog objekta bio je dovoljan za dogovor. "U početku me bilo strah, nisam vjerovao u tu zaradu što su obećavali. Dio od onoga što zaradim šaljem porodici da im pomognem, a namjeravam sebi i da kupim pošten auto", kaže on. Planira mu je da u Hrvatskoj pokuša pronaći stalno zaspolenje jer tvrdi da u BiH ne vidi perspektivu. "Ovdje je situacija takva, da sve i da želim, nemam uslove da zasnujem svoju porodicu. Plate su niske, sve ide preko neke veze, jednostavno nisam dobio priliku da ovdje ostanem da budem sretan", kaže on. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u martu ove godine iznosila je 1.448 eura, dok je u BiH iznosila oko 784 eura, pokazuju statistički podaci. Plaće, smještaj, obroci...Nekoliko mladih, koji idu da rade na hrvatskom primorju, u razgovoru za RSE ističu da tamo u ugostiteljstvu mogu da zarade 2.000 eura i više mjesečno, dok u BiH mogu da zarade maksimalno 750 eura. Kažu i da će, ugalvnom, raditi kao recepcioneri, pomoćni radnici u kuhinji, konobari i čistači. Na radno ljeto u Hrvatskoj priprema se i 21. godišnji Jovan iz Banjaluke zbog, kako kaže, bolje plate i radnog okruženja. Pronašao je posao recepcionara i očekuje mjesečnu plaću od oko 2.000 eura. "Kod nas u tom sektoru nije moguće zaraditit te pare. Ovdje mogu mjesečno dobiti do 1.200 maraka. Idem da zaradim novac kako bih imao za studije u inostranstvu, konkretno u Sloveniji", kaže on te ističe da ga na odlazak dodatno motivira loša politička situacija. Mnoštvo oglasa za sezonske poslove u Hrvatskoj nude agencije, a desetine ih poslodavci svakodnevno objavljuju i na društvenim mrežama. U njima uz plaće, koje su veće od onih u BiH, poslodavci često obećavaju osigurane radne dozvole, smještaj i dnevne obroke za radnike. Tako je u jednom od oglasa, koji je objavljen u jednoj od Facebook grupa o sezonskim poslovima u Hrvatskoj, za posao čiščenja objekta na otoku Viru navedena plaća od oko 1.500 eura. Uz smještaj, poslodavac je naveo da su osigurani i dnevni obroci za radnike. Odgovornost na poslodavcimaAmir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera Federacije BiH, kaže za RSE da dio krivice za gubitak radnika, tokom ljetne sezone, snose iposlodavci. "Prije nego počne sezona trebali bi da sjednu s radnicima i pokušaju s njima dogovoriti posbene uslove kako bi ih zadržali. Da im daju stimulacije ta tri- četiri mjeseca jer im se to više isplati nego dovoditi nove. Dok ih obučiš prođe sezona", kaže on. Upozorava i da su oglasi za rad izvan BiH često nerealni te da radnike nerijetko dočekaju lošiji uvjeti od onih koji su im obećani. "I ovdje kvalitetan kuhar zarađuje 4.000 maraka. Ne možete početnika toliko platiti. Ukuhinji svi primaju više od 1.000 eura. I vani više nisu plaće kao nekad, a ima i izrabljivanja da se radi bukvalno 24 sata", kaže Hadžić. Kako kaže, zbog odlaska radnika poslodavci u BiH su primorani angažirati radnike iz azijskih zemalja, poput Nepala. Istovremeno, na evidencijama za nezaposlene u BiH u aprilu je bilo više od 320.700 osoba, pokazuju podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. 'Radnici žele ostati u BiH'Goran Kurtinović, iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske "Horeca" kaže za RSE da je gubitak radnika tokom ljetne sezone uobičajena pojava u proteklih 15-ak godina. Kako kaže, najviše odlaze pomoćni radnici i oni bez adkevatnog iskustva. "Uspijevamo zadržati iskusne radnike imamo mogućnosti da ih bolje plaćamo. Oni recimo odu dvije- tri sezone da zakrpe rupe u budžetu, ali im je draže da nađu posao u svom mjestu. No, radnike bez iskustva ne možeš adekvatno platiti pa odlaze", kaže Kurtinović. Upozorava i da je u takvim okolnostima ugostiteljima sve teže pronaći radnike kako bi tokom ljeta normalno funkcionisali pa su primorani na kolektivni godišnji odmor, kada prestaju s radom po 15-ak dana. Govoreći o koracima koje poslodavci poduzimaju da zadrže radnike tokom sezone, Kurtinović je kazao da napretka nema i da je za bolje uvjete neophodna pomoć države. "Spremni su da ostanu i rade u svojoj sredini, ali do države i poslodavaca je da ih ne izgubimo. Moje iskustvo je da će prvo dati nama šansu, ako ih razočaramo da će tek tad ići u inostranstvo", naveo je. Na prvom mjestu regijaHrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine izdala dozvole za rad za više od 83.000 stranaca, Najbrojniji su Nepalci, a slijede radnici iz BiH - njih više od 15.000. Od toga se oko 7.450 dozvola odnosi na sezonske radnike, angažirane uglavnom u turizmu i ugostiteljstvu. Među njima je 1.376 "sezonaca" iz BiH. Natača Kačar, predstavnica portala Posao u turizmu, kaže za RSE da je u Hrvatskoj u posljednje dvije godine primjetan pad zapošljavanja radnika iz regije, što je posljedica velikog priljeva radnika iz azijskih zemalja. Ona za RSE navodi da su na poslodavcima u toj zemlji i dalje, nakon domaćih radnika, prioritet oni iz regije te da se trude pridobiti i zadržati radnike iz BiH. "Posebno u ugostiteljstvu, gdje je važno imati uhodan tim koji dobro funkcionira, a da ga ne mijenjaju svake godine. Dio smo istog govornog područja, tako da su radnici iz BiH traženi kadar", kaže ona za RSE. Ističe, također, da je Hrvatska i dalje jedna od najpoželjnijih destinacija za radnike iz regije, prvenstveno zbog sigurnosti koju pružaju poslodavci. "Radnici znaju da će biti prijavljeni, da će dobiti radne dozvole i da će im plaće biti isplaćene", kaže ona, ističući da plaće i uvjeti rada variraju ovisno o regiji i vrsti ugostiteljskog objekta. Novi Zakon o strancima, koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 15. marta, najavljuje strože uvjete zapošljavanja stranih radnika, a od iduće godine očekuje se da će potpuna primjena Kako kaže Kačar, omjeri zapošljavanja bit će postavljeni tako da se ograniči broj stranih radnika u odnosu na domaće. To će, tvrdi, pomoći u kontroli masovnog uvoza radnika iz Azije, gdje su se pojavile ilegalne agencije i problemi s trgovinom ljudima. "No, postavlja se pitanje ima li uopće dovoljno domaćih radnika za sezonska zanimanja. Naime, sezonski radnici iz Hrvatske i regije često traže veće plaće, što otežava pregovore s poslodavcima", kaže ona. Iz Hrvatske gospodarske komore za RSE tvrde da plaće stranih radnika moraju biti iste kao i plaće hrvatskih državljana, uz poštivanje odredbi o minimalnoj plaći i kolektivnom ugovoru. *Suradnja na tekstu: Gojko Veselinović

Umjesto "Ljubav je zakon", na tek postavljenim plakatima povodom šeste Povorke ponosa u Sarajevu je osvanulo "Fuj pederi". Ovo nije nikakav izoliran slučaj ni nešto sa čime se prvi put suočavaju pripadnici i pripadnice LGBTQ zajednice u Bosni i Hercegovini. Govor mržnje prema LGBTQ osobama sveprisutan je u javnom prostoru, a naročito se intenzivira pred Povorku ponosa. Ovakvog mišljenja je i Amila Hrustić, idejna kreatorica i dizajnerica kampanje Bh. povorke ponosa, koja za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da niti jedna povorka, odnosno niti jedna kampanja za Bh. Povorku ponosa nije prošla bez ovakvih i sličnih reakcija. "Da je drugačije - vjerovatno ni povorke ne bi bilo, jer bi to slalo drugačiju sliku bh. društva. Jedini odgovor na ovakve poruke je da se izađe na ulicu 14. juna, da se zajednički pozove na zakonsku jednakost, i da se poruke ljubavi šire još glasnije", poručuje Hrustić. Koji su zahtjevi ovogodišnje Povorke?Vlast u BiH se do sada oglušila o zahtjeve Bh. povorke ponosa. To su pravno priznanje istospolnih zajednica, donošenje zakona o rodnom identitetu, zaštita LGBTIQ+ osoba od nasilja u porodici, uvođenje zločina iz mržnje u krivične zakone te izmjene zakona o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo u skladu s evropskim standardima. Iz Bh. Povorke ponosa su više puta ponovili da se ne radi o nikakvim specijalnim zakonima nego o osnovnim ljudskim pravima. Treba podsjetiti da je u protekloj godini, kada je riječ o pravima LGBTIQ+ osoba, bh. entitet Republika Srpska (RS) otišao korak unazad pa je 2024. godine iz Krivičnog zakona RS-a obrisao termin "rodni identitet". Ovaj termin izbrisan je u dijelu zakona koji se odnosi na krivično djelo počinjeno iz mržnje, javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje, te povredu ravnopravnosti građana, a zamijenjen je terminom "drugog ličnog svojstva". Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa je za RSE istakla da ovakve i slične poruke govore da LGBTQ osobe još nisu u potpunosti prihvaćene u društvu. "To je teško i niko ne može na takav način da živi. To nosi psihičke poteškoće. Nažalost, institucije ne daju nikakav značajan odgovor i nijedna se nije oglasila po pitanju ovog plakata", pojašnjava Huremović. Huremović kaže da izmjenama Krivičnog zakona u RS-u poslana jasna poruka da LGBTQ osobe nisu dobrodošle i da neće biti zaštićene zakonski te da država neću stajati tu kada se desi neko nasilje nad LGBTQ osobama. "Dakle, taj dio zakona koji govori o zločinu iz mržnje je bio vrlo značajan zbog predrasuda koje postoje nad LGBTQ osobama i zločina iz mržnje koji se dešava nad LGBTQ osobama. Sada se izjednačilo, da zločin koji se desi nad LGBTQ osobama biva prepoznat kao obični prekršaj i nešto slično", kaže ona. Slogan ovogodišnje Povorke ponosa "Ljubav je zakon" nije samo slogan, naglašava Hrustić i dodaje da je to odgovor na sliku društva, otpor i podsjetnik da LGBTIQ+ osobe u BiH i dalje nemaju jednaka građanska i zakonska prava. "Zato ovogodišnja poruka nije upućena samo vlastima, već cijelom društvu. Ljubav nije prijetnja, ona je temelj zajedništva. Jednakost nije stvar privilegije, već osnova slobodnog društva. Ako sistem ne štiti sve - ne štiti nikoga. Hoćemo državu koja vidi, priznaje i štiti sve svoje građane", zaključuje Hrustić. Bez podrške političaraBh. povorku ponosa podržavaju organizacije civilnog društva u BiH, kao i pojedine međunarodne organizacije i ambasade. Kada su u pitanju političari u Bosni i Hercegovini, tu je podrška podijeljena, pa dok jedni izlaze na ulicu u znak podrške LGBTQ zajednici, drugi osporavaju. Tako je 2022. godine tadašnji ministar privrede Kantona Sarajevo, a sadašnji federalni ministar rada i socijalne politike, Adnan Delić, na službenoj stranici Ministarstva privrede Kantona Sarajevo iznio lični stav u kojem je kazao da se njega pita "parada ne bi imala njegov glas". Delić je tada takođe naveo da "smatra da ovakva okupljanja ne doprinose boljem razumijevanju i prihvatanju velikih društvenih i kulturoloških promjena u našem društvu". Nakon njegove izjave protiv Delića je podnesena krivična prijava zbog stavova o Povorci ponosa. Takođe, Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je u više navrata komentarisao kako je on protiv Povorke ponosa, kao i članovi njegove stranke Narod i Pravda (NiP). I bivša gradonačelnica Sarajeva, a sadašnja načelnica Opštine Novo Sarajevo, Benjamina Karić, je tokom svog gradonačelničkog mandata odbila da osvijetli zgradu Vijećnice u duginim bojama u znak podrške LGBTQ zajednici. Političari iz RS-a takođe nisu ostali uzdržani. Tako je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio 2020. godine kako je Parada ponosa dovoljna Sarajevu, da u Banjaluci nije potrebna te kako Parada ponosa nije u duhu naroda kojem pripada.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je na sjednici 12. juna izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH. Prema ovom prijedlogu, Zastupnički dom bi imao pravo predložiti kandidata za imenovanje ministra u slučaju da neka osoba podnese ostavku ili bude smijenjena, a predsjedavajući Vijeća ministara BiH ne predloži novog kandidata u zakonskom roku od 14 dana. Trenutno ministra može predložiti samo predsjedavajući državne vlade. Da bi stupile na snagu, izmjene Zakona mora izglasati i u drugi, Dom naroda. Za izmjene su u Zastupničkom domu glasale stranke vladajuće stranke "Trojke" iz entiteta Federacija BiH koju čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda i Naša stranka. Protiv su glasali zastupnici vladajuće Hrvatske demokratske zajednice BiH, također iz Federacije BiH, te zastupnici vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Republike Srpske. Izmjene su usvojene zahvaljujući glasovima Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte te Narodnog evropskog saveza koji su opozicija u Federaciji BiH, te Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa i Liste za pravdu i red koje čine opoziciju iz Republike Srpske. Za usvajanje odluke u Domu naroda potrebno je da za nju glasa osam od petnaest delegata i to najmanje po dva iz svakog od tri kluba - bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Za održavanje sjednice potrebno je da na njoj prisustvuju najmanje po tri delegata iz svakog kluba. Stranke koje su podržale izmjene imaju većinu i u drugom, Domu naroda, ali delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata mogu spriječiti usvajanje zakona nedolaskom ili napuštanjem sjednice tog doma čime bi srušili potrebni kvorum za njeno održavanje. To su i činili prethodnih mjeseci sprječavajući tako smjenu svoja dva ministra koju je izglasao Zastupnički dom, kao i smjenu svog člana iz rukovodstva Doma naroda koje određuje dnevni red sjednice. Istu mogućnosti ima i Hrvatska demokratska zajednica BiH. Tadašnji ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić uhapšen je krajem decembra osumnjičen za korupciju u vrijeme kad je bio direktor Cesta Republike Srpske. U januaru je podnio ostavku koju je prihvatila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice BiH. Krišto nije predložila kandidata za novog ministra, iako je zakonski rok 14 dana, ali za kašnjenje ne postoje zakonske sankcije. Funkciju ministra sigurnosti već šest mjeseci obavlja zamjenik ministra Ivica Bošnjak, koji je kadar HDZ-a BiH. "Trojka" i opozicija iz Republike Srpske istaknula je lidera Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića kao kandidata za novog ministra. Predsjedavajuća Krišto odbija predložiti Vukanovića i kaže da ona radi po jedinom i postojećem koalicijskom sporazumu sve dok se ne potpiše novi. U međuvremenu su stranke "Trojke" izašle iz koalicijskog sporazuma na državnom nivou sa SNSD-om, na čijem čelu je proruski predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. One su s opozicijom iz Republike Srpske potpisale i "političku platformu", ali im se Hrvatska demokratska zajednica BiH nije pridružila. Kao razlog za prekid koalicije sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata, "Trojka" je navela neustavno djelovanje vlasti u tom entitetu koje su pokušale donijeti entitetske zakone kojima bi se zabranio rad nekoliko policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji RS-a zbog čega je više država sankcioniralo gotovo cjelokupno entitetsko rukovodstvo. Za Dodikom, premijerom Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem Sud BiH je raspisao potjernicu zbog neodazivanja pozivima Tužiteljstva BiH koje ih sumnjiči za rušenje ustavnog poretka BiH. Pred Sudom BiH se vodi i odvojeni proces zbog potpisivanja neustavnih entitetskih zakona čime je prekršio odluku predstavnika međunarodne zajednice koji je Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine ovlašten za njegovo provođenje.

Za zakazivanje konferencije smo saznali kasno, a takvi događaji trebaju biti organizovani u saradnji sa državnim institucijama, rekao je za Radio Slobodna Evropa Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine, nakon što je otkazan sastanak stalnog odbora Evropske konferencije rabina, koji je bio zakazan za iduću sedmicu u Sarajevu. "Kada sam prvi put zvanično dobio dopis od Jevrejske opštine u Sarajevu, koja je najavila dolazak Evropske rabinske konferencije. Mislim da se takvi događaji generalno trebaju organizovati u saradnji sa institucijama države BiH, jer nije primjereno da se o njima saznaje samo nekoliko dana prije održavanja", rekao je Konaković. Istovremeno, iz jevrejske zajednice u BiH kažu da "ostaje gorak ukus u ustima nakon svega", kako je kazao za RSE Igor Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge povodom otkazivanja. Redovni sastanak Stalnog odbora Evropske konferencije rabina (CER), koji se održava dva puta godišnje, trebao je biti održan u hotelu Swissotel u Sarajevu od 16. do 18. juna, ali je hotel otkazao rezervacije. Iz CER-a su istakli i da je hotel bio rezervisan za 50 učesnika i da su svi letovi već bili rezervisani. Na njemu su trebali biti svi glavni rabini iz cijele Evrope "kako bi razgovarali o najvažnijim pitanjima koja se tiču jevrejskog života u Evropi danas i o pitanjima slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja". Kožemjakin ističe da je ovo težak udarac za malu jevrejsku zajednicu koja od 1968. nema rabina u BiH. "Pa može i dalje da nema rabina, kada rabini nisu dobrodošli u mali Jerusalim, kako se Sarajevo odmilja naziva, što je ono odavno prestalo da bude", smatra Kožemjakin. Po njemu je nezamislivo da se jedan vjerski događaj ispolitizuje i da se izvrši toliki pritisak javnosti da se on otkaže. "U jednoj državi koja se obavezala da će poštivati evropske konvencije o ljudskim pravima pritisak javnosti se izvrši do te mjere da se utiče na slobodu vjere". U pojedinim medijima u BiH konferencija rabina je najavljena kao "skup za podršku države Izraela", što je dio javnosti označio kao neprihvatljivo za Sarajevo, s obzirom na stalne napade na Pojas Gaze i uskraćivanje humanitarne pomoći okupiranoj palestinskoj teritoriji. Kožemjakin je naglasio da konferencija nije planirana kao politički skup, niti bi se bavila bilo kakvim drugim pitanjima osim vjerskih. Odgovore na pitanja o razlozima otkazivanja unaprijed rezervisanog događaja RSE nije dobio od "Swisshotela" iz Sarajeva. Zašto su otkazane rezervacije?Gady Gronich, sekretar Evropske rabinske konferencije, za RSE kaže da su im iz hotela odgovorili e-mailom, kako otkazuju rezervacije iz sigurnosnih razloga. "Rekli su da ne žele da stave zgradu, osoblje i goste u neprijatnu ili opasnu situaciju. Obećali su vratiti novac", rekao je Gronich. On je istakao kako su ih u Sarajevo pozvali "lokalni nevjerski zvaničnici", među kojima pominje i bivšu gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, da održe sastanak CER-a, kako bi poslali jasne poruke o međuvjerskom dijalogu. Ističe kako nije bilo drugih motiva, te da je na sastancima oko dogovaranja organizacije bio prisutan i visoki predstavnik u BiH Christian Schdmit. "Na sve ono što je objavljeno u pojedinim lokalnim medijima o našoj organizaciji, o razlozima dolaska, o našim političkim vezama – sve su to laži i neistine. Neko je imao namjeru da spriječi naš dolazak. Ko? Ne znam. Nemam pojma", rekao je Gronich. Prve informacije o konferenciji objavili su portali HercegBosna, Hrvatski medijski servis (HMS), zatim Večernji list, sa sjedištem u Mostaru, a potom prenijeli brojni drugi mediji. Naslovi su, uz sitne izmjene glasili: "Europska konferencija rabina, zagovornici obnove Izraela, organiziraju skup u Sarajevu". Saopćenje medijima poslano je 10. juna s gmail adrese privatne osobe “Jakob Malik" od čega su se ogradili iz Evropske konferencije rabina. Benjamina Karić, bivša gradonačelnica Sarajeva za RSE kaže da nije učestvovala u organizaciji konferencije, ali je istakla kako vjerski skupovi ne bi trebali da se koriste u političke svrhe, pogotovo ako su, kako kaže, posvećeni pomirenju. "Iskreno se nadam da niko nije htio iskoristiti Sarajevo u političke svrhe i pokušao na emocijama dobiti neke političke poene. Na takvo nešto Sarajevo ne treba da pristane ali treba da ostane prepoznato kao mjesto susreta različitih kultura i religija odakle će se slati poruke mira i suživota, jer je to grad koji je preživio najveće strahote koje podsjećaju na ono što se danas dešava u Gazi, a to je genocid", poručila je Karić. Iz OHR-a su za RSE rekli kako nisu bili organizatori Evropske konferencije rabina (CER) u Sarajevu, već da su samo "podijelili neka prethodna iskustva u organizaciji događaja na visokom nivou". Sporno pismo entitetskog ministraU saopštenju krovne evropske organizacije rabina koja okuplja više od 1.000 jevrejskih ortodoksnih zajednica, ističu da im je otkazano gostoprimstvo nakon otvorenog pisma koje je napisao federalni ministar rada i socijalne politike, Adnan Delić, i koje je objavljeno u medijima. On je u pismu pozvao "organizatore da odmah otkažu konferenciju u Sarajevu, sve relevantne institucije da spriječe njenu realizaciju, a građane i organizacije civilnog društva da ne ostanu nijemi pred ovim pokušajem moralnog poniženja našeg glavnog grada i naše zemlje". Istakao je i da je "nedopustivo da se u Sarajevu kao grad koji je preživio najdužu okupaciju u istoriji" organizuje skup sa kojeg se šalje podrška okupatoru koji svakodnevno, pred očima cijelog svijeta, čini genocid nad nedužnim civilnim stanovništvom Gaze". Ministar Delić nije se javljao na pozive RSE da prokomentariše otkazivanje sastanka evropskih rabina u Sarajevu. 'Delić ima pravo na stav'Elmedin Konaković, koji je i stranački šef Deliću u partiji Narod i pravda, istakao je da on ima pravo na svoje mišljenje. "Ministar Delić iznio je svoj stav na društvenim mrežama, na što ima pravo. Takođe, moramo razumjeti senzibilitet onih koji su prošli stradanja u Bosni i Hercegovini, svjedočili događajima u Srebrenici, Prijedoru, Foči, ubijenoj djeci Sarajeva. Oni imaju pravo da emotivnije sagledavaju cijelu situaciju", poručio je Konaković. Dodao je i da smatra kako Sarajevo nikome ne može biti pozornica. "Sarajevo nije neka plastična forma niti skup daski na koje možete doći, govoriti, otići, a onda ga iskoristiti. Možete Sarajevu reći šta god želite, ali morate i čuti šta Sarajevo ima da kaže vama – zbog svega što sam već naveo. Zbog stava koji Sarajevo danas mora imati prema onome što se dešava, bilo da je riječ o Gazi, Ukrajini, Sudanu ili drugim mjestima širom svijeta", zaključio je Konaković. Otkazivanje konferencije 'žalosno' za Evropsku komisijuEvropska komisija u četvrtak je ocijenila "žalosnim" otkazivanje sastanka Konferencije evropskih rabina (CER), prenijele je Hrvatska novinska agencija Hina. "Sloboda vjeroispovijesti i sloboda udruživanja zagarantovani su Ustavom Bosne i Hercegovine. Poštovanje načela sadržanih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i Povelji EU o temeljnim pravima ključno je za svaku zemlju koja želi pristupiti Europskoj uniji" navodi se u izjavi portparola Komisije Markusa Lammerta koju prenosi Hina. Iz Islamske zajednice BiH nisu željeli komentarisati otkazivanje sastanka rabina u Sarajevu, a na upite nisu odgovorili iz Biskupske konferencije BiH, komentar nismo uspjeli dobiti ni od predstavnika Srpske pravoslavne crkve u BiH. Takođe, na upit RSE za komentar nije odgovorilo ni Međureligijsko vijeće BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je živjelo 411 Jevreja. Suradnja na tekstu: Una Čilić

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku bude izrečena stroža kazna i da, umjesto na jednu godinu zatvora na koliko je prostepeno osuđen, bude osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu. Na sjednici Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Tužilaštvo je, također, zatražilo da Dodiku obavljanje dužnosti bude zabranjeno duže od šest godina. Za drugooptuženog Miloša Lukića zatraženo je poništavanje oslobađajuće presude, ponavljanje suđenja ili da mu Apelaciono vijeće izrekne osuđujuću presudu. Apelaciono vijeće Suda BiH će drugostepenu presudu, u predmetu koji se vodi protiv Dodika i Lukića, donijeti najkasnije za 30 dana. Sudsko vijeće Suda BiH odbilo je prethodno zahtjev Dodikove odbrane za izuzećem dvoje sudija, Vesne Jesenković i Hilme Vučinića, u žalbenom postupku predsjednika ovog bh. entiteta pred Sudom BiH. Naime, odbrana je smatrala da su to dvoje sudija su već učestvovali u prethodnom postupku protiv Dodika i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, te prema tome ne mogu biti i u Apelacionom vijeću. Jesenković i Vučinić su bili u sudskom vijeću koje je odlučivalo o zahtjevu odbrane iz decembra prošle godine da se suđenje Dodiku prebaci iz Sarajeva u Banjaluku. Dodikov advokat, Goran Bubić dan ranije je najavio da će odbrana, nakon što usmeno obrazloži žalbu, zatražiti ukidanje prvostepene presude i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa. Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS, a Lukić oslobođen optužbi. Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Dan nakon izricanja presude, Narodna skupština RS je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta. Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su nakon toga za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica Suda BiH. Ipak, iako centralna potjernica nalaže da sve policijske agencije u BiH moraju da ih hapse, to se do danas nije dogodilo, te oni normalno obavljaju svoje poslove. Ukoliko pravosnažana presuda bude osuđujuća na nju će biti moguće uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH, ukoliko osuđeni smatraju da su im narušena ljudska prava ili zbog povrede zakonskog postupka. Ukoliko taj sud odbaci apelaciju, moguća je žalba pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Autobusi puni turista često satima stoje u mraku i kilometarskoj koloni pokušavajući doći do bosanskog Nacionalnog parka Una, zbog spuštene rampe između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja je prikladnija kontrolnom punktu s početka prošlog stoljeća. Vlasti BiH 23 godine rade na spajanju montažnog kontejnera na elektromrežu, vodovod, kanalizaciju i fiksni internet na prijelazu Ripač na sjeverozapadu zemlje. Na Užljebiću, s hrvatske strane, hvale se modernim objektom izgrađenim po standardima Europske unije. "Cesta do Ripča je OK, magistrala, ali taj tamo prijelaz baš jadno izgleda. Želimo razvijati turizam, ljudi koji su umorni od vrućina i 'žara' cijena na Jadranu nam žele doći i vidjeti ovu netaknutu ljepotu u našem Nacionalnom parku, a eto kakva su nam ulazna vrata", kazao je za Radio Slobodna Evropa Emir koji vodi rafting klub na rijeci Uni. Bosanski graničari i carinici su se od otvaranja međunarodnoga graničnog prijelaza u junu 2002. godine oslanjali isključivo na benzinski agregat. U julu 2021. godine dobili su manje solarne panele – investicija vrijedna oko 15.000 eura. Ako agregat noću zakaže, turistički autobusi i automobili gomilaju se jedan za drugim ili se okreću prema sjeveru i drugom, 50-ak kilometara udaljenom prijelazu Izačić, čuvenom po kilometarskim kolonama u oba smjera u bilo koje doba godine. Granični policajci i carinici rade u gotovo nikakvim uvjetima. Toalet nema "mokri čvor" i koriste vodu iz cisterne - do prvih zimskih minusa. "Kad je jaka naoblaka, palimo agregat. Dešavalo se i da stane agregat i onda nam čitači pasoša ne rade pa vršimo graničnu kontrolu samo uvidom u dokumente", kazao je za RSE jedan graničar, koji je tražio da mu se ne objavljuje ime jer nema ovlaštenje za davanje izjava. Zašto je problem dovesti struju?Granični prijelaz Ripač u Bosni i Užljebić u Hrvatskoj otprilike su jednako udaljeni od najbližih istoimenih sela. Iz Uprave za neizravno oporezivanje (UINO) BiH, koja je nadležna za prikupljanje carina i upravlja graničnim objektima, kazali su za RSE da su se obraćali nadležnoj Elektroprivredi BiH. "Zbog visokih troškova i udaljenosti prvog mogućeg priključka od nekoliko kilometara realizacija je bila odgođena", naveli su iz UINO-a BiH za RSE. Obraćali su se i Hrvatskoj elektroprivredi, zbog blizine njihove elektromreže, ali propisi u Hrvatskoj ne dozvoljavaju priključivanje novih objekata van hrvatskih državnih granica. Iz UINO-a BiH kažu kako je ponovno "pokrenut proces adaptacije prijelaza, koji uključuje i poboljšanje snabdijevanja električnom energijom". Iz Elektrodistribucije u Bihaću su za RSE kazali da je potrebno izgraditi trafostanicu i srednjenaponski vod "odgovarajuće dužine" i da troškove dijele Elektroprivreda BiH i podnositelj zahtjeva, u ovom slučaju UINO BiH. Napominju da su 2011. godine izdali elektroenergetsku suglasnost za priključenje objekata na granici i dostavili prijedlog ugovora o međusobnim odnosima i financiranju izgradnje. "Međutim, ugovori nisu potpisani niti je realizirana uplata potrebna za pokretanje procesa izgradnje priključka", naveli su u odgovoru za RSE iz Elektrodistribucije u Bihaću. Dalje kažu da je uvjet za priključenje na elektromrežu da korisnik podnese zvaničan zahtjev za izdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti. "Do danas, takav zahtjev nije zaprimljen", kazali su za RSE iz Elektrodistribucije. Koliko bi sve to koštalo nisu odgovorili ni iz UINO niti iz Elektroprivrede BiH. Sa strujom bi na ovaj granični prijelaz trebalo dovesti i fiksni telefon i internet, budući da se trenutno za komunikaciju, povezivanje računala i pasošku kontrolu koriste mobiteli. Rampa za turisteMještani kažu da tim putem idu većinom prema Zadru i Splitu i Jadranskom moru, da ne moraju kružiti oko Plitvičkih jezera i koristiti autoput koji spaja kopnenu Hrvatsku i Dalmaciju. "Išao sam par puta na taj granični prijelaz. On je i smiješan i žalostan. Ima jedan kontejner. Ali narod prelazi. Neki dan sam prolazio i sreo sam dva autobusa hrvatskih registracija", pojašnjava za RSE Esad koji se bavio iznajmljivanjem obližnje vikendice turistima. Kao jedan od najvećih problema za razvoj turizma vidi granične prijelaze jer ljudi najčešće idu na Izačić i Maljevac gdje, kaže, nema dovoljno otvorenih traka i stvaraju se gužve. Turisti koji dođu u Dalmaciju, pojašnjava Esad, najčešće iz Splita i Zadra idu na Plitvička jezera, odakle dođu u BiH i Bihać, obiđu i Nacionalni park Una, Štrbački buk, Japodske otoke i idu prema jugu sve do Krupe. "Najviše Hrvatska, Slovenija i Srbija. Bude tu i Kineza i Arapa, dolaze nam Austrijanci, Česi, Mađari, Šveđani, dolazili su nam i iz Finske. Mi radimo aktivne odmore, team building, imamo rafting, paintball…", kaže za RSE Emir koji vodi ovaj posao. Cesta do ulaza u Nacionalni park Una bila je makadamska, ali se trenutno asfaltira i trebala bi biti spremna do početka ljetne turističke sezone. "Ogroman je porast broja turista. Ja još nisam otvorio booking za ovo ljeto, a popunjen sam 70 posto. Nama je glavni adut porast nameta na privatni smještaj u Hrvatskoj. Imali smo goste koji se pokupe sa mora, dođu kod nas i prelijepo im je. Što se tiče domaćih gostiju - nama su i naše cijene previsoke", kaže Emir koji osim raftinga vodi i privatni smještaj kraj rijeke Une. Noćenje s doručkom u prosjeku košta oko 35 eura po osobi, rafting na Uni, kroz nacionalni park, košta oko 50 eura, a ako gosti žele organizira se roštilj, muzika, streličarstvo, ovisno o želji gostiju. Je li bliža Tirana ili LjubljanaBihać i Unsko-sanski kanton graniče s Hrvatskom i Europskom unijom, glavnim izvoznim i uvoznim tržište za privrednike iz Bosne i Hercegovine. "Dešavalo se da naša dva kamiona krenu u isto vrijeme iz Cazina, jedan za Sloveniju, drugi za Albaniju. Onaj za Albaniju stigne na odredište, a drugi je tek prešao hrvatsku granicu", kaže za RSE Emir Bajrić, vozač kamiona i suvlasnik prijevozničke kompanije iz ovog grada. Na izlazu na Izačiću ili Velikoj Kladuši, kaže, kamioni u prosjeku čekaju šest, a na ulazu u BiH tri sata. "Za male aute puste dvije trake, treća je za kamione. Vikendom naiđe puno autobusa i onda i njih ubace ispred kamiona i dodatno opterete teretni saobraćaj", dodaje Bajrić. Jasmin Emrić, državni zastupnik, kazao je za RSE da su prije desetak godina tražili rekonstrukciju i proširenje graničnih prijelaza u Bosanskoj Krajini. Sve je, kaže, ostalo na razgovorima "dok se godinama ova nesnošljiva situacija na granicama samo promatra". On kaže da je kao zastupnik dolazi iz Bužima, zapadnobosanskog grada 50-ak kilometara od granice s Hrvatskom, pokrenuo pitanje prekategorizacije graničnih prijelaza u Krajini 2016. godine kako bi barem putnici lakše prelazili. Tu inicijativu je usvojio Predstavnički dom državnog parlamenta, nakon čega je Vijeće ministara BiH zadužilo Upravu za indirektno oporezivanje BiH da se pristupi prekategorizaciji više prijelaza, u dogovoru s hrvatskom stranom. "Do danas ništa nije urađeno", kazao je Emrić. Ukupna granica BiH duga je oko 1.550 kilometara, od čega je kopnena duga oko 905, riječna oko 625 i morska dvadesetak kilometara. BiH ima 86 graničnih prijelaza, od kojih je 58 međunarodnih dok je 28 prijelaza namijenjeno lokalnim mještanima za pogranični promet, koji mogu imati i posebne propusnice.

Stupio je na snagu zaključak Predsjedništva BiH, kojim je osuđeno "protupravno postupanje Vlade Republike Srpske (RS), odnosno proglašavanje personom non grata" ministrice za Evropu i klimu Njemačke Anne Luhrmann, tokom njene nedavne posjete BiH. Nakon što je istekao rok od 72 sata za pokretanje vitalnog entitetskog interesa, stupio je na snagu zaključak Predsjedništva BiH o osudi protupravnog postupanja institucija vlasti u entitetu Republika Srpska, saopćeno je 11. juna iz kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. Proglašavanje personom non grata ministrice za Evropu i klimu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Anne Luhrmann je, "uz upotrebu represivnih mjera, rezultiralo izgonom ministrice Lührmann iz tog entiteta i ograničavanjem njenog kretanja", navedeno je u zaključku koje je usvojilo Predsjedništvo BiH. "Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović usvojeni zaključak nije proglasila destruktivnim po vitalni entitetski interes, čime je on stupio na snagu", kaže se u saopćenju iz Bećirovićevog kabineta od 11. juna. Prema Ustavu BiH, član Predsjedništva koji se ne slaže sa usvojenom odlukom, može da je proglasi destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, ali to mora učiniti u roku od tri dana po njenom usvajanju. Nakon toga, pokreće se procedura pred entitetskim parlamentom - Narodnom skupštinom RS ili Domu naroda Federacije BiH - koji imaju mogućnost na ospore odluku, za šta je potrebna dvotrećinska većina. Ako proces nije pokrenut, odluka stupa na snagu. Vlada RS-a proglasila je 4. aprila Luhrmann nepoželjnom u ovom bh. entitetu, a nakon što je Njemačka uvela sankcije najvišim zvaničnicima RS. Luhrmann je, sa austrijskom ministricom Beatom Meinl-Reisinger, saopćila da su 4. aprila stupile na snagu sankcije koje su Njemačka i Austrija uvele predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, te premijeru i predsjedniku Skupštine tog entiteta. Sankcijama im je zabranjen ulazak u Austriju i Njemačku. Njemačka ministrica je kasnije izjavila da su joj "Dodikovi predstavnici prijetili nasiljem", dok su iz Vlade RS-a naveli da njemačke sankcije, kao i javne istupe Luhrmann, vide kao direktno miješanje u unutrašnja pitanja i kršenje međunarodnih konvencija.

Iščekivala se akcija nadležnih po pitanju eventualnog hapšenja predsjednika Republike Srpske (RS), a iza brave je završio njegov protivnik iz vodeće opozicione stranke. Razlozi zbog kojeg je Milorad Dodik, lider u entitetu vladajuće Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u problemu sa zakonom, potpuno su različiti od onih sa kojima je suočen lider Srpske demokratske stranke (SDS), Milan Miličević. No, dok prvom prijeti zatvor i suspenzija obavljanja dužnosti predsjednika RS, pritvaranje drugog za posljedicu ima komplikovanje planova za formiranje političkog bloka u Bosni i Hercegovini koji za cilj ima izolaciju Dodika. Hapšenje u 'nezgodni' časHapšenje Milana Miličevića udaljilo je mogućnost realizacije planova opozicije u Republici Srpskoj da se dogovore sa strankama u drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, te izbace SNSD Milorada Dodika iz vlasti na nivou BiH. Vlast na državnom nivou je mjesecima u blokadi, nakon što stranke okupljene oko Socijaldemokratske partije (SDP) u koaliciju "Trojka", odbijaju svaku saradnju sa Dodikovim SNSD-om, zbog njegovih secesionističkih poteza. Iz "Trojke", u javnosti se za sada jedini oglasio Zukan Helez iz SDP, koji je na Facebooku napisao da daje punu podršku Miličeviću, "ne ulazeći u mogući sudski proces niti prejudicirajući eventualnu presudu". O hapšenju se nisu oglasili ni u kancelariji Visokog predstavnika u BiH, niti su o tome odgovorili na upit RSE. A upravo je visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio prije nekoliko dana kako je BiH potrebna politička koalicija koja se "pridržava dejtonskog okvira i koja radi ka napretku prema Evropskoj uniji". Rečeno je to nakon sastanka Savjeta za implementaciju mira, kojem su prisustvovali i predstavnici "Trojke", opozicije iz RS, te Hrvatske demokratske zajednice BiH. Milorad Dodik, sa nekim od najbližih političkih saradnika već par mjeseci izbjegava hapšenje po raspisanoj centralnoj potjernici u zemlji, u istrazi koja se protiv njega vodi zbog napada na ustavni poredak BiH. Miličević, koji je uhapšen u ponedjeljak, tereti se za političku korupciju u Tesliću, mjestu na sjeveru BiH u kojem je gradonačelnik. Inače, Miličevića posljednjih mjeseci prate spekulacije vezane za to što je riječ o jedanom od rijetkih političara u Republici Srpskoj koji je javno podržao studentske proteste u Srbiji, započete sa zahtjevima vezanim za borbu protiv korupcije, da bi se trenutno tražili vanredni izbori. Kod Miličevića je tokom pretresa pronađeno i oko 400.000 maraka (oko 200.000 evra), za koje osumnjičeni kaže da je rezultat porodične štednje. Kakve su posljedice u RS?Aleksandar Trifunović, urednik portala "Buka" za RSE ocjenjuje da je Miličevićevo hapšenje "ozbiljan udarac za najveću opozicionu stranku u RS, u kojoj se neće moći snaći tako brzo". Dodaje da je "ovo dokaz da aktuelna vlast predvođena Miloradom Dodikom može da radi šta god hoće", što ovako objašnjava: "Uopšte ne dovodim u pitanje rad tužilaštva, policije, na njima je da utvrde – ali način na koji se ovo desilo, brzina reakcije, ako znamo da su mnogi slični slučajevi prošli gdje je otvoreno, u snimcima, pominjana neka kupovina 'papaka', podsjećam, su prošli bez ikakvih pretresa, bez ikakvih insinuacija da je neko plaćen i kupljen, govori da je ovdje ipak primjena selektivne pravde." O hapšenju Miličevića do sada se nije oglasio Milorad Dodik, predsjednik RS i lider vladajućeg SNSD-a, niti bilo ko iz najužeg stranačkog rukovodstva, kao ni iz vrha partija sa kojima je SNSD u koaliciji u tom bh. entitetu. Slično razmišlja i dugogodišnji banjalučki novinar Vladimir Šušak, koji za RSE kaže kako se radi o preusmjeravanju "oštrice vlasti" sa novinara i civilnog sektora na političke neistomišljenike. Zakonska kriminalizacija klevete u RS, te neustavni pokušaji uspostave 'zakona o stranom agentu' po uzoru na Rusiju, kao i neustavno definisanje u zakonu odjela koji će se baviti 'neprijateljima' RS, doživljava se kao nastojanje vlasti da stavi pod kontrolu medije i nevladin sektor u tom bh. entitetu. No, Šušak je stava da opozicione stranke iz RS ipak neće odustati od pregovora oko prekompozicije vlasti na nivou BiH. "To sada zavisi od reorganizacije u SDS-u. Očigledno da njihov predsjednik sada neće moći da ni u kakvom kapacitetu učestvuje u tome, osim ako na neki način ne bude oslobođen, mada mislim da se to neće tako skoro desiti." "Ali ja vjerujem ako postoje neke političke platforme, ako postoje drugi relevantni sagovornici, da to može da ide svojim tokom kako je to zamišljeno", rekao je Šušak. Tužilaštvo je predložilo pritvor za Miličevića u trajanju od trideset dana. Pritvor može biti produžen naknadno za još dva mjeseca. Efekti na izbore za predsjednika RSInače Miličevićevo hapšenje za sada je završnica policijskih provjera obavljanih oko ovog političara i njegovih saradnika, na šta podsjeća Đorđe Vujatović, urednik portala Gerila.info. "Ono što je indikativno, u posljednih nekoliko mjeseci, pozivnice za optužnice, pozivi za davanje izjava dobili su Jovica Radulović, koji je predsjednik Glavnog odbora SDS, Milan Miličević koji je predsjednik SDS-a, i vidjeli smo, Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine, tri veoma čvrsta odbora, gdje se nalazi i najveći broj pristalica SDS-a", navodi Vujatović. Radulović je, nakon što je pobijedio na izborima za načelnika Opštine Modriča (sjever BiH) na lokalnim izborima u oktobru 2024. godine, saslušan u policiji dva mjeseca kasnije, nakon anonimne prijave za političku korupciju, odnosno kupovinu odbornika. Iz Okružnog javnog tužilaštva Doboj, u čijoj nadležnosti je Modriča, nije odgovoreno na upit RSE šta je sa predmetom u slučaju Radulovića. Radulović je u više navrata to okarakterisao kao "pokušaj opstrukcije i zastrašivanje odbornika" u procesu formiranja lokalne vlasti u Modriči nakon izbora. U policiji je tokom januara privođen, saslušavan pa pušten na slobodu i Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine (sjeveroistok BiH), u istrazi zbog dodjela stipendija u iznosu većem od pola miliona maraka (oko 250.000 evra). Iz SDS-a su ispitivanje i hapšenje komentarisali kao "nastavak torture režima prema slobodnim gradovima i ljudima u kojima na vlasti nisu gradonačelnici iz SNSD-a i njihovih satelita". Politikolog Stefan Blagić ističe kako je neizvjesno reći u ovom momentu, koliko će trebati opoziciji da se konsoliduje, nakon hapšenja Miličevića. Lider SDS-a je, ističe Blagić, važio za jednog od favorita za kandidaturu za predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH na izborima koji bi trebali biti održani iduće godine. "Postoje neke spekulacije oko smjene Miličevića, odnosno postojale su prije ovih dešavanja, oko njegove smjene sa čela SDS-a. Da li će se sada ići u tom smjeru - sve prognoze su krajnje, krajnje neizvjesne. Ali jedno, sasvim sigurno stoji, a to je da ovo najviše odgovara vlastima", naveo je Blagić. U SDS-u nisu željeli konkretno da odgovore na upit RSE o previranjima u toj stranci i potencijalnoj smjeni Miličevića. "Znači postoje različita mišljenja, ali ono što dogovori stranka, što dogovori većina, tako će biti. U ovom momentu Milan Miličević je predsjednik SDS-a. Znači, za sada, to su samo govorkanja o kojima se govori u određenim medijima. Ja vam mogu samo reći da je Srpska demokratska stranka jedinstvena", rekao je za RSE Želimir Nešković, potpredsjednik SDS-a. Nešković nije mogao u ovom momentu da kaže ni kako će izgledati rukovođenje strankom u slučaju dužeg pritvaranja Miličevića. Istakao je kako Statut stranke predviđa da, u slučaju spriječenosti stranačkog lidera da obavlja dužnosti, njegovu funkciju privremeno obavlja predsjednik Glavnog odbora SDS-a. U ovom slučaju je to Jovica Radulović. Hoće li biti efekta po državnu vlast?Nešković za RSE kaže da će, bez obzira na hapšenje lidera stranke, SDS nastaviti sa realizacijom ciljeva zacrtanih u Platformi koju je ta stranka, u saradnji sa PDP-om i Listom za pravdu i red, potpisala sa strankama "Trojke" iz Federacije Bosne i Hercegovine početkom maja. Platforma je najavljivana kao spasonosno rješenje, koje će odblokirati državne institucije i evropski put zemlje. Iz Koalicije "Trojka", koju čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS) za sada se nisu oglašavali o hapšenju Miličevića. Na upit, zašto je to tako, lider NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, za RSE je rekao kako "pomno prate situaciju", te da će u narednih nekoliko dana reagovati kada se "rasvijetli ta priča". "Ako neki komentar prvi treba logičan, ono za šta tvrde da je krunski dokaz da je Miličević nekome dao pare - nisu našli, al' eto, nešto su drugo našli", rekao je Konaković. Dodao je i kako su stranke "Trojke" i dalje "potpuno opredijeljene" za razgovor sa SDS-om i drugim opozicionim strankama u RS oko prekompozicije državne vlasti. SDS, sa PDP-om i Listom za pravdu i red nije podržala secesionističke poteze Dodikove vlasti u RS, smatrajući ih "vrlo opasnim" za opstanak Republike Srpske i "udarom na ustavni poredak" dejtonske BiH. Tokom razgovora sa "Trojkom" najavili su i da bi mogli podržati evropske zakone. "I dalje (želimo razgovarati sa SDS), zato što pokazuju svijest o aktuelnom trenutku. Ne slažemo se oko mnogo stvari, ali prije svega smo opredijeljeni za mir i stabilnost u BiH, što SNSD svim silama potkopava. Opredijeljeni smo za evropski put, za razvoj ekonomije BiH. Dodik je jasno rekao da ne želi u EU, da tamo gubi identitet i on i entitet i time stavio tačku na partnerstvo na državnom nivou", rekao je Konaković za RSE. Ipak, i bez hapšenja Miličevića, realizacija Platforme je "zapela", jer, po sadašnjem omjeru snaga, opozicionim partijama iz Republike Srpske (RS) i "Trojki" u Federaciji BiH nedostaje po nekoliko glasova u oba doma Parlamenta BiH da bi "iz igre" eliminisali Milorada Dodika i njegov SNSD. Bez Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH nemaju većinu u Predstavničkom domu, dok u Domu naroda, SNSD može do u nedogled blokirati smjenu svojih ministara.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i evropski komesar za unutrašnje poslove i migracijska pitanja Magnus Brunner potpisali su u srijedu u Briselu sporazum o operativnim aktivnostima koje Agencija za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) provodi u BiH. Taj sporazum između EU i BiH predstavlja važan iskorak na evropskom putu BiH, jer ona postaje kredibilan partner u osiguravanju vanjskih granica EU, saopćilo je Vijeće ministara BiH. Riječ je o sporazumu koji će omogućiti raspoređivanje policajaca Frontexa na teritoriji BiH zbog boljeg upravljanja migracijama. Trenutno je oko 1.800 graničara BiH zaduženo za čuvanje više od 1.500 kilometara granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, odnosno jedan graničar čuva oko kilometar i pol granice. Sporazum će omogućiti Frontexu da provodi zajedničke operacije s BiH i rasporedi svoje stalne snage bilo gdje u zemlji, uključujući i granice sa susjednim zemljama koje nisu članice EU, kao i na graničnim prelazima na aerodromima. Iz Delegacije EU u BiH saopćili su da je intenziviranje suradnje u oblasti upravljanja granicama ključni element s ciljem sprječavanja neregularnih prelazaka granica i jačanja sigurnosti regiona. Zajednički napori doveli su do značajnog smanjenja neregularnih prelazaka granica, sa 145.600 u 2022. na 21.520 u prošloj godini. Taj trend se nastavlja i u ovoj godini, s daljim padom od 58 posto u prva četiri mjeseca, kaže se u saopćenju. Komesar Brunner kazao je da je sporazum sa BiH još jedan važan korak u jačanju "zajedničke odgovornosti za efikasno upravljanje granicama i sigurniju Evropu". "Zahvaljujući bliskoj suradnji sa partnerima sa zapadnog Balkana, neregularni prelasci granica duž ove rute smanjeni su za skoro 95 posto u poređenju sa 2022. godinom. Ovo potvrđuje da zajednički rad donosi opipljive rezultate i da je zapadni Balkan sastavni dio evropskog prostora stabilnosti i sigurnosti", kazao je. Sporazumom se realizira Akcijski plan EU za Zapadni Balkan iz decembra 2022. godine, a stupit će na snagu nakon odobrenja Evropskog parlamenta i Evropskog vijeća, kao i nakon procedure ratifikacije u BiH, naveli su iz Delegacije EU. Bosna i Hercegovina bila je do sada jedina zemlja u regiji koja nije imala operativni sporazum s Frontexom, koji je jedan od uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora s EU. Frontex ima gotovo 500 službenika angažovanih na području Zapadnog Balkana i zajedničke operacije u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.