Izvestilac za Bosnu i Hercegovinu u Evropskom parlamentu Ondrej Kolar poručio je da predstavnici Bosne i Hercegovine ne uspevaju da postignu međusobni dogovor, ostajući zapetljani i nesložni oko ključnih unutrašnjih pitanja. Prema njegovim rečima, takav pristup rizikuje da potkopa razvoj zemlje, što, između ostalog, dovodi do ozbiljnog odliva mozgova. Na raspravi o godišnjem izveštaju o zemlji, održanoj u Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (AFET), Kolar je upozorio da dominiraju pretnje secesijom, da je angažman organizacija civilnog društva u procesu donošenja odluka slab, te da su prisutni pritisci na medije i opšta nestabilnost. "Zemlja, barem po mom mišljenju, nije prevazišla okvire Dejtonskog sporazuma i, nažalost, u velikoj meri se oslanja na Kancelariju visokog predstavnika, kao i na produžavanje mandata EUFOR-a. Doduše, treba reći da mnogi oštro kritikuju OHR zbog smanjenja suvereniteta zemlje", izjavio je Kolar tokom predstavljanja nacrta izveštaja. Predsedavajući AFET-a, Dejvid Mekalister (David McAllister), podsetio je da Bosna i Hercegovina od 2024. godine ima odluku o otvaranju pristupnih pregovora, koja je uslovljena sprovođenjem neophodnih reformi. "Nažalost, obnovljena politička kriza i kontinuirani pokušaji rukovodstva entiteta Republika Srpska da potkopaju ustavno-pravni poredak zemlje, a time i njen put ka pridruživanju, zaustavili su napredak", rekao je Mekalister. On je naveo da je Bosna i Hercegovina dostavila reformsku agendu, doduše sa zakašnjenjem, ali je naglasio da je neophodno hitno započeti proces sprovođenja dodatnih reformi. "Svi politički akteri trebalo bi ponovo da usmere fokus na evropske integracije, kako bi se ispunili uslovi za održavanje prve međuvladine konferencije", poručio je Mekalister. Međuvladina konferencija je forum između Evropske unije i zemlje kandidata na kojem se otvaraju i zatvaraju pregovaračka poglavlja. Predstavnica Evropske komisije nadležna za Bosnu i Hercegovinu podsetila je da je odluka o otvaranju pristupnih pregovora iz 2024. godine dokaz da su vrata Evropske unije otvorena za tu zemlju. "Nažalost, u dva uzastopna godišnja izveštaja konstatovali smo zastoj u napretku", navela je Barbara Hesus Himeno (Barbara Jesus Gimeno) iz Evropske komisije. Dodala je da nadležne vlasti moraju hitno preduzeti sve potrebne korake kako bi se usvojio pregovarački okvir. U nacrtu godišnjeg izveštaja Evropskog parlamenta izražava se žaljenje zbog kontinuiranih političkih podela, secesionističkih težnji i fenomena "zarobljene države", koji, decenijama nakon rata, narušavaju poverenje javnosti i podstiču odliv mozgova. U dokumentu se odbacuje istorijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, kao i osporavanje utvrđenih činjenica i nezavisnosti domaćih i međunarodnih sudova, posebno od strane političkih aktera. U nacrtu se takođe konstatuje ograničen napredak u borbi protiv, kako se navodi, široko rasprostranjene korupcije i sve izraženijih elemenata zarobljavanja države. Vlasti Bosne i Hercegovine pozivaju se da preduzmu hitne i konkretne mere na državnom i entitetskom nivou, kao i da ojačaju saradnju između institucija za borbu protiv korupcije, policije i tužilaštva. Takođe se pozivaju da otklone sistemske nedostatke u borbi protiv organizovanog kriminala, unapređenjem operativne saradnje između organa za sprovođenje zakona na svim nivoima vlasti. Izražava se i zabrinutost zbog zlonamernih dezinformacija i pokušaja stranog mešanja aktera iz trećih zemalja, uz poziv vlastima da preduzmu odlučne korake kako bi se tim pretnjama suprotstavile i ojačale otpornost društva. Kasnije tokom godine, nacrt izveštaja biće usvojen u AFET-u, a potom i na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta, čime će dobiti formu rezolucije.

Skupština Republike Srpske usvojila je u utorak, 17. marta na posebnoj sjednici Rezoluciju o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije i simbola Nezavisne Države Hrvatske i ustaške, nacističke i fašističke ideologije. Radi se o prijedlogu vladajuće koalicije koju predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Prihvaćeni su i zajednički zaključci svih stranaka iz Republike Srpske koji predviđa izmjene Zakona o grobljima i Krivičnog zakonika, što je bio prijedlog opozicione Srpske demokratske stranke. Vlada RS je zadužena da u roku od 60 dana izradi i u skupštinsku proceduru uputi izmjene Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti kojim bi se zakonski regulisalo uklanjanje spomenika i simbola koji promovišu i veličaju ideologiju NDH i ustašku, nacističku i fašističku ideologiju koji vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje srpskog naroda. Pored toga, entitetska vlada je zadužena da u istom roku uputi u proceduru dopunu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom bi bilo propisano novo krivično djelo koje sankcioniše lica koja putem sredstava javne komunikacije na javnom mjestu ili na drugi način javno promovišu, veličaju, podržavaju ili podstiču pozitivno vrednovanje ili prihvatanje ustaštva i ustaške ideologije NDH. U Rezoluciji o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola osuđuje se veličanje i proslavljanje zločinačkih ideja iz konteksta Drugog svjetskog rata, genocida nad Srbima u NDH, Holokausta i Samudaripena. "Osuđuje se i zabranjuje svaki oblik veličanja i promovisanja ideologije i simbola NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola, organizacija, nosilaca vlasti i istaknutih ličnosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na inicijative ili podizanje spomenika i memorijala, imenovanje ulica, javnih institucija ili mjesta po pripadnicima tih pokreta, državanje javnih manifestacija na kojima se veličaju i pozdravljaju, upotrebu simbola, oznaka i pozdrava povezanih sa tim ideologijama", navodi se u rezoluciji. Pozivaju se nadležne institucije da, u skladu sa važećim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama, preduzmu odgovarajuće mjere radi sprečavanja finansiranja organizacija i pokreta koji promovišu ideologiju i simbole NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbole, sankcionisanja i kažnjavanja javnog podsticanja na rasnu, etničku ili vjersku mržnju, kao i radi sprečavanja javnih okupljanja na kojima dolazi do veličanja ovih ideologija, isticanja njihovih simbola i parola, te upotrebe njihovih pozdrava. Istovremeno, pozvane su sve vjerske organizacije, politički akteri i javne institucije da osude svaku ideologiju zasnovanu na rasnoj nadmoći, etničkoj i vjerskoj mržnji ili negativnom i falsifikatorskom istorijskom revizionizmu, te da se uzdrže od političke ili svake druge javne saradnje sa pojedincima, organizacijama i pokretima koji promovišu takve ideje. Osuđuje se i širenje ustaške propagande i drugih oblika ideološkog ili vjerskog fanatizma putem interneta i digitalnih platformi, a od nadležnih institucija se zahtijeva da pokrenu postupke uklanjanja takvog sadržaja sa interneta i digitalnih platformi. Šta se još navodi u rezoluciji?Vlada Republike Srpske se zadužuje da pripremi i u skupštinsku proceduru uputi prijedlog izmjena i dopuna propisa kojima bi se jasno i nedvosmisleno inkriminisalo promovisanje i veličanje ideologije i simbola NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola, te predvidjele odgovarajuće sankcije i kazne. Pozivaju se nadležne institucije da formiraju zakonski okvir na osnovu kojeg će u Republici Srpskoj biti uklonjeni svi postojeći simboli NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije, zaključuje se u prijedlogu rezolucije. Inače, Republika Srpska godinama odbija da ukloni obilježja osobama osuđenim za ratne zločine nad nesrbima tokom rata u Bosni i Hercegovini, devedesetih godina prošlog vijeka. Iako se u BiH svake godine osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam, BiH nikada nije uspjela donijeti zakon o zabrani takvih ideologija. Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH.

Kompanije koje se takmiče za tender vrijedan gotovo 45 miliona eura za uvođenje biometrijske identifikacije birača i skeniranje glasačkih listića u Bosni i Hercegovini, uglavnom, nemaju iskustvo u provođenju izbora niti u implementaciji izbornih tehnologija. Među ponuđačima je konzorcij sa najnižom ponudom od oko 29 miliona eura, u kojem su domaće firme povezane s političkim strukturama. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine trebalo bi do 20. marta 2026. godine objaviti koje su ponude najpovoljnije. Riječ je o projektu koji bi trebao biti uveden već na Općim izborima u oktobru ove godine. Ipak, rokovi već kasne. Tender je raspisan u novembru 2025. godine, a predviđa ne samo nabavku uređaja nego i obuku biračkih odbora, logistiku, skladištenje opreme i implementaciju sistema koji bi trebalo koristiti u dva izborna ciklusa 2026. i 2028. godine. "To da li ćemo stići, to niko živ ne zna. Mi se nadamo da hoćemo i uradili smo sve što je do nas", kaže predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba za Radio Slobodna Evropa. U Misiji OSCE-a u BiH upozoravaju da je za ovako kompleksan projekat ključno iskustvo kompanije u provođenju izbora, jer implementacija podrazumijeva uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića na svim redovnim biračkim mjestima, uz obuke, logistiku i skladištenje opreme. Uvođenje novih tehnologija u izborni proces omogućeno je nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona. Za realizaciju je obezbijeđeno i 112,5 miliona maraka. Šta se zna o ponudama?Konzorcij s najpovoljnijom ponudom od gotovo 29 miliona eura, te najkraći rok isporuke od 90 dana, čine domaće kompanije od kojih su najmanje dvije povezane sa političkim strukturama u Bosni i Hercegovini. Vlasnici IT kompanije "Planet soft" d.o.o. su otac i sin, Veljko i Vedran Jarić. Vlasnici su ili suvlasnici nekoliko firmi. Vedran Jarić bio je član Demokratskog narodnog saveza (DNS), dok je njegova sestra Sonja bila kandidatkinja koalicije predvođene DNS-om (DNS - Napredna Srpska - Srpska radikalna stranka) za narodnu poslanicu na izborima 2014. godine. Vedran Jarić je i suvlasnik firme Balkan Agriculture Invest sa predsjednikom Gradskog odbora DNS-a u Banjaluci, i nekadašnjim poslanikom te stranke u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska, Milanom Radovićem. Jedan od ključnih ljudi u ovoj kompaniji bio je i Igor Radojičić, nekada visokopozicionirani član Saveza nezavisnih socijaldemorata (SNSD), a danas predsjednik Nezavisnog pokreta "Svojim putem" - Igor Radojičić. Zbog nastavka političke karijere, kako je naveo na društvenim mrežama, izuzeo se iz upravljačkih struktura firme, ali je ostao prisutan kroz savjetodavnu funkciju. Mostarska kompanija "Katarina" d.o.o. posluje od 1997. godine i u vlasništvu je Milenka Čovića. Direktor ove firme je Nikica Bevanda, inače član Gradskog odbora HDZ BiH u Mostaru. Ova kompanija i ranije je dobijala tendere koje su raspisivala javna preduzeća i institucije. "CORE" Društvo za konsalting i inžinjering u vlasništvu je Nihada Velagića i Jensa Ceribašića. Uglavnom, se bave radom za velike kompanije u autoindustriji. Direktor Velagić dvije je godine radio u Ministarstvu finansija i trezora BiH, na uspostavi sistema Oracle, čiji je ranije bio i uposlenik. Jedina kompanija u konzorciju, južnokorejska "Miru Systems" ima direktno iskustvo u nabavci i provođenju izbornih tehnologija. Dizajnira i proizvodi automatske mašine za glasanje i brojanje, skenere glasačkih listića. Njihova tehnologija korištena je u nekoliko zemalja u razvoju, uključujući Fidži, Ekvador i El Salvador. No, i ovu kompaniju prate kontroverze. Nakon izbora u Iraku 2018. godine vlasti su naredile ručno ponovno brojanje glasova zbog sumnji u pouzdanost elektronskih sistema, dok su organizacije za zaštitu ljudskih prava i međunarodni posmatrači izražavali zabrinutost zbog korištenja njihove tehnologije na izborima u Demokratskoj Republici Kongo, zbog zabrinutosti oko moguće izborne prevare. Prijavljeno je da su oba ova incidenta bila uzrokovana tehničkim greškama u Miruovim mašinama za glasanje, što je izazvalo osporavane rezultate izbora u obje zemlje. Sukob sa Trumpom i sudski procesi za korupcijuMeđu ponuđačima je i firma "Smartmatic", kompanija registrovana u Sarajevu. Ona je dio korporacije "Smartmatic Global Holding", čiji su većinski vlasnici Antonio Mugica i Roger Pinate. Venecuelanskog su porijekla, a kompaniju koja posluje više od dvije decenije, osnovali su dok je na vlasti bio Hugo Chavez, zagovornik elektronskog glasanja. Nude mašine za glasanje i drugu tehnologiju koja pomaže u provođenju izbora u 25 zemalja, od Argentine do Zambije. "Smartmatic" je za uvođenje novih tehnologija u BiH dostavio ponudu od 41 milion eura bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Prema podacima sa njihove službene stranice pružatelj su tehnologije za sigurno glasanje, koji je u više od 35 zemalja obradio preko 6,5 milijardi glasova bez sigurnosnih propusta. No, protiv troje njihovih službenika je 2024. godine podignuta optužnica u Sjedinjenim Američkim Državama za podmićivanje i pranje novca. Terete se da su prebacili novac iz ugovora o mašini za glasanje iz 2018. godine sa okrugom Los Angeles u "tajne fondove". Fondovi su, kako piše "Guardian" prvobitno osnovani za plaćanje mita izbornom zvaničniku na Filipinima radi dobijanja i zadržavanja unosnih izbornih ugovora. Iako Smartmatic nije optužen za nepravilnosti, već samo tri rukovodioca, u kompaniji su tvrdili kako posluje "etički" i da se "uvijek pridržava svih zakona, kako u okrugu Los Angeles, tako i u svakoj jurisdikciji u kojoj posluju". Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump je optužio Smartmatic da je manipulirao izborima u SAD na kojima je on poražen od Joea Bidena. Trump i danas tvrdi da je pokraden i da je ključnu ulogu odigrala upravo tehnologija koju je instalirala kompanija Smartmatic. Ova kompanija je nedavno pred američkim sudom zatražila odbacivanje optužnice za pranje novca, tvrdeći da američki predsjednik i njegovi saveznici pokušavaju politički utjecati na slučaj kao dio "kampanje odmazde" protiv onih koje krive za njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine. Kredibilitet ili najniža cijenaU Bosni i Hercegovini postoji oko 5.400 biračkih mjesta, a implementacija tehnologije podrazumijeva transport, instalaciju i demontažu opreme na svakom od njih, kao i upravljanje cijelim sistemom tokom izbora. Cilj je zaštita birača, i to treba da je imperativ, kaže za RSE Vehid Šehić član Koalicije "Pod lupom" koja se bavi nadzorom izbornog procesa. "U prvom redu ne treba štiti političke subjekte, ne treba štititi vlast. Nove tehnologije štite dostojanstvo građana, birača koji će biti sigurni da će rezultati izbor odgovaraći njihovoj izbornoj volji, kakva god ona bila i kome god odgovarala", ističe Šehić. Ipak, predsjednik CIK-a Jovan Kalaba kaže da zakon o javnim nabavkama ograničava mogućnost drugačijeg izbora. "Najvažnija je cijena, to je naš zakon. Zakon o javnim nabavkama jasno kaže da cijena nosi najviše bodova, pa onda sve ostalo", navodi Kalaba. Iz Misije OSCE-a u BiH upozoravaju da je iskustvo kompanije ključni kriterij za ovakav projekat. "Izuzetno je važno da ovaj proces bude povjeren ozbiljnoj kompaniji sa iskustvom u provođenju ovakvih ili sličnih projekta, jer se radi o kompleksnom procesu implementacije uređaja za biometrijsku identifikaciju glasača i skenerima glasačkih listića na svim redovnim biračkim mjestima", kaže za RSE Ahmed Rifatbegović, savjetnik za politička pitanja Misije OSCE-a u BiH. Ukupno 96 zemalja u svijetu koristi neki oblik tehnologija u izbornom procesu. U Evropskoj uniji 15 od 27 zemalja članica koristi ih za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju ili skeniranje glasačkih listića, kao i online glasanje. Među osam zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, njih šest, prema podacima OSCE-a, koristi ove tehnologije.

Na katoličkom groblju u Modranu kod Dervente, na sjeveru Bosne i Hercegovine, spomenik u obliku slova "U" i s hrvatskom šahovnicom, već decenijama izaziva podjele. Jedni ga vide kao podsjetnik na stradale Hrvate u Posavini, drugi kao simbol ustaške ideologije. Ove godine spomenik je u središtu nove političke bure u Republici Srpskoj. Vladajuća stranka u tom bosanskohercegovačkom entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata, najavljuje rezoluciju i zakonski paket kojim bi se kriminalizovalo veličanje NDH kroz simbole, spomenike, pozdrave i javne manifestacije. Situaciju dodatno komplikuje planirano okupljanje bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u Modranu, 21. marta, jedne od tri vojske u ratu 90-ih godina prošlog vijeka, gdje se svake godine obilježava godišnjica te jedinice, kao i pomen stradalima u Bosanskoj Posavini. I dok bivši pripadnici Vojske RS to smatraju provokacijom, Hrvati u Posavini ističu da se obilježava stradanje i sjećanje na ratne žrtve. Spomenik u Modranu je konstruisan u obliku slova "U" i sa hrvatskim grbom, šahovnicom, koji počinje bijelim poljem, obilježjima za koja demobilisani vojnici ratne Vojske RS tvrde da nedvosmisleno asociraju na ustaški režim NDH. Osim tog spomenika, nema zvaničnih podataka o tome koliko je ukupno spornih spomen obilježja u Republici Srpskoj. Inače, Republika Srpska godinama odbija da ukloni obilježja osobama osuđenim za ratne zločine nad nesrbima tokom rata u Bosni i Hercegovini, devedesetih godina prošlog vijeka. Stručnjaci upozoravaju da ovakva pitanja ne bi trebala biti uređivana na nivou entiteta, već kroz zakonska rješenja na državnom nivou, kako bi se spriječile političke zloupotrebe i osigurala nepristrasna interpretacija istorijskih činjenica. Šta se predlaže?Za 17. mart u Banjaluci je zakazana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na čijem je dnevnom redu prijedlog rezolucije o osudi ustaških, nacističkih i fašističkih ideologija. Radi se o dokumentu koji prema najavama treba da posluži kao politički temelj za najobuhvatniju restrikciju ikonografije Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u ovom entitetu. Rasprava o ovoj temi otvorena je nakon što su opozicione stranke u Republici Srpskoj predložile rezoluciju o osudi ustaškog pokreta i ideologije NDH. Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, izjavio je za Javni servis Radio-televiziju RS da će rezolucijom biti zatraženo da se izmjenama zakona jasno definiše krivično djelo promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH, uključujući ustašku, nacističku i fašističku simboliku, te da se predvide odgovarajuće kazne i sankcije. Dodao je i kako "to uključuje i spomenike i manifestacije", te da se u zakonima "takvi spomenici inkriminišu da se sruše". Za RSE nije želio da komentariše na koji način bi se provodilo rušenje spomenika u RS. O ovoj temi nisu odgovarali na upit ni iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS). 'Nema postrojavanja, ovo su groblja, vijenci i misa'Još nije poznato hoće li biti ovogodišnjeg skupa posvećenog 103. Bojnoj HVO-a u Modranu, 21. marta. Iz Policijske uprave Doboj su za RSE naveli kako "skup još nije najavljen". Na upit, ukoliko bude najavljen, hoće li ga policija zabraniti, za RSE je navedeno da će policija postupati "u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima". RSE nije uspio da stupi u kontakt sa organizatorima okupljanja. Dinko Čutura, koji je nekada bio u organizacionom odboru obilježavanja, tvrdi da se "podižu bespotrebne tenzije i da ceremonija u praksi nema militaristički karakter, nikakvo vojno postrojavanje". O obilježju na spomeniku kaže kako "ne zna" da li se može govoriti o ustaškom obilježju. "Bijelo polje, ustaško, ne znam, pa to se i ovdje u Hrvatskoj govori. Prva zastava Republike Hrvatske bila je s prvim bijelim poljem, 90 ih godina zvanična, pa je kasnije izmijenjena, A drugo, to su spomenici na groblju. Što se tiče 'postrojavanja', ja sam učestvovao u organizaciji, nikad nikakvog postrojavanja nije bilo, dođe se na groblje, položi cvijeće, vijenci, misa, ručak i to je to", naveo je Čutura za RSE. Istovremeno, bivši borci VRS su zaprijetili da će zabraniti obilježavanje, ukoliko to policija ne učini, smatrajući pripadnike HVO odgovornima za zločine nad Srbima u Derventi. Iz Koordinacije udruženja veterana HVO saopštili su kako se time sprječava i sjećanje na stradale Hrvate u Derventi, kojih danas, kako tvrde ima tek desetak posto od prijeratnog broja. Prema popisu stanoivništva iz 1991. u Derventi je živjelo oko 40,6 posto Srba, 39 posto Hrvata, 12,5 posto Bošnjaka i oko šest posto Jugoslovena. Posljednji popis iz 2013. godine pokazuje da Srbi čine oko 81,5 posto populacije, Bošnjaci, 7,3 posto, a Hrrvati oko 9,3 posto. Zašto BiH nema zakon o zabrani ustaštva, fašizma i nacizma?Elvis Fejzić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu smatra da bi svaka pravna država, posebno ona koja teži članstvu u Evropskoj uniji, trebalo da ima jasno definisane zakone koji uređuju pitanja simbola, praznika i spomenika, uključujući i obilježja koja se odnose na ratna stradanja i kulturu sjećanja. "Važno je da se takva pitanja regulišu zakonom kako bi se izbjeglo djelovanje koje može vrijeđati nacionalna osjećanja drugih naroda ili odstupati od istorijski potvrđenih činjenica. Sve što nosi elemente profašističke ideologije ili politike koja odbacuje drugo i drugačije, vrijeđa osjećaje drugih ili negira ustavni poredak države, trebalo bi da bude zabranjeno i sankcionisano", naveo je Fejzić. Iako se u BiH svake godine osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam, BiH nikada nije uspjela donijeti zakon o zabrani takvih ideologija. Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH. Govoreći o mogućnosti rušenja već izgrađenih spomenika, Fejzić ističe da je riječ o veoma osjetljivom pitanju i da nije siguran da li bi takva pitanja trebalo regulisati na nivou entiteta ili nižih nivoa vlasti. "Najbolje bi bilo da se takva pitanja rješavaju na nivou države, jer postoji opasnost da budu predmet političkih zloupotreba koje mogu nanijeti dugoročnu štetu. Pitanja spomenika ili obilježavanja važnih datuma ne bi smjela biti vođena političkim interesima, već riješena na nepristrasan, neutralan i racionalan način, kako bi svi narodi i građani mogli obilježavati važne datume bez vrijeđanja osjećaja drugih i uz poštovanje istorijskih činjenica", rekao je Fejzić. Inače, hrvatski predsjednik Zoran Milanović 2023. je prisustvovao obilježavanju 103. brigade HVO u Derventi i tada odlikovao tu jedinicu Redom Nikole Šubića Zrinskog. Najnovija dešavanja pokazala su i neistomišljenstvo u do sada prijateljskim odnosima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Dodik je nakon najave okupljanja u Modranu poručio da "neće biti nikakvog postrojavanja HVO-a u Derventi", nazivajući brigadu "poraženom formacijom odgovornom za zločine nad Srbima". Na to je Čović odgovorio "dalje ruke od hrvatskog naroda", te istakao kako će "branitelji obilježavati svoje datume na svakom pedlju BiH".

Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska, Savo Minić, podnio je ostavku na tu funkciju, jer su, kako kaže, oni koji ne žele dobro Republici Srpskoj pokušali osporiti njegovo imenovanje. Sada slijedi procedura prihvatanja ostavke, ali i ponovnog imenovanja Minića na ovu funkciju, za šta tvrdi da ima podršku novog predsjednika i većine u Skupštini RS.

Ubrzo nakon što se svijetom proširila vijest da je u izraelsko-američkim napadima na Iran ubijen vrhovni vođa Ali Hamnei, koji je vodio zemlju skoro 40 godina, na email adrese medija u Sarajevu stigla je poruka iz Teherana. Upućena je s adrese IRIB-a, Iranskog državnog medijskog servisa koji je pod sankcijama Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade zbog optužbi za širenje propagande i kršenje ljudskih prava. U tom emailu, upućenom 1. marta, IRIB nudi i videosadržaje s onoga što su opisali kao "spontana masovna okupljanja naroda u raznim gradovima" nakon ubistva Hamneija. Slično se događalo i nešto više od mjesec dana ranije. Dok su vladine snage ubijale hiljade ljudi u gradovima Irana u antirežimskim protestima, IRIB Sarajevo je u saopćenjima slao materijale s provladinih skupova, organiziranim kao odgovor na nemire zbog široko rasprostranjenog nezadovoljstva ekonomskim stanjem u zemlji. Izvještaj iranskog Ministarstva vanjskih podova, poslan 14. januara medijima u BiH, sadržavao je fotografije u vezi s, kako je navedeno, "nasilnim i terorističkim djelovanjima izgrednika u periodu od decembra 2025. do januara 2026.". Demonstranti su uspoređeni s militantima terorističke grupe "Islamska država", a Sjedinjene Američke Države i neke zapadne zemlje kao podstrekači protesta. Šta se dešavalo na protestima u Iranu?Višesedmične demonstracije izbile su krajem decembra 2025. zbog ekonomskih problema, ali su ubrzo prerasle u najveću prijetnju Islamskoj Republici u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima organizacija za ljudska prava, vlasti su u januaru ubile najmanje 7.000 ljudi tokom gušenja masovnih protesta na kojima se tražio kraj vladavine vjersko-političkih elita, iako se vjeruje da je stvarni broj žrtava znatno veći. Vlasti su za smrt demonstranata optužile "izgrednike" i "teroriste" naoružane od Izraela i Sjedinjenih Država, vječitih neprijatelja Teherana. Prema RSE analizi, IRIB-ova saopćenja nisu značajno prenošena na internet platformama bh. medija, a Meisam Mirhadi, koji se potpisuje kao predstavnik javnog iranskog emitera, nije želio razgovarati s RSE o tome kojim je medijima IRIB slao saopćenja i materijale. IRIB, inače, skoro trideset godina radi u BiH, državi koja je kandidatkinja za članstvo EU, čiji je je odnos prema iranskoj državnoj informativnoj mreži jasan. Zašto je IRIB sankcioniran?Europska unija je u decembru 2022. uvela sankcije protiv osoba povezanih s IRIB-om navodeći da ta mreža ograničava slobodan protok informacija u Iranu i sudjeluje u organiziranju i emitiranju prisilnih priznanja kritičara režima, dobivenih zastrašivanjem i nasiljem. BiH je zemlja kandidat za članstvo u EU i ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), te je u obavezi usuglasiti svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU. Iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH, koja je nadležna za elektronske medije u BiH, kažu za RSE da do sada nisu zaprimali instrukcije od relevantnih institucija BiH po pitanju provođenja zabrane EU za pojedine strane programske sadržaje. Sankcije IRIB-u uvedene su nakon smrti Mahse Amini, 22-godišnje Iranke koja je preminula u policijskom pritvoru, 17. septembra 2022, gdje je bila pritvorena zbog navodnog kršenja iranskog kodeksa oblačenja koji od žena traži nošenje marame. Nakon njene smrti, demonstranti su širom Irana mjesecima organizirali svakodnevne proteste, što je dovelo do pokreta koji je postao poznat kao "Žene, život, sloboda". Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu financija sankcionirao je u novembru 2022. šest zaposlenika IRIB-a, navodeći da je taj medij emitirao "stotine prisilnih priznanja pritvorenika". Istaknuto je da IRIB i njegove podružnice, koji su pod američkim sankcijama od 2013., ne djeluju kao objektivni mediji, već kao ključni alat u kampanji masovnog suzbijanja i cenzure iranske vlade protiv vlastitog naroda. Otkad i kako u BiH djeluje iranski medijski servis?Javni medijski servis Irana najprije je distribuirao radijski program na bosanskom jeziku kroz testnu fazu u maju 1994. godine, ali se značajno razvio u godinama poslije rata. Ubrzo je, 1995., s radom počela i iranska televizija, kao dio IRIB-a, pod imenom Sahar Balkan TV na bosanskom jeziku, koja djeluje i danas, dok je radijski program ugašen. Osim na vlastitim digitalnim platformama, Sahar Balkan TV program emitira i na lokalnoj televiziji TV Vogošća u Sarajevu u dnevnom terminu u trajanju od nekoliko sati. Iranska televizija Sahar Balkan ima zvanične naloge na Facebooku, X-u, Telegramu i Instagramu. Najviše pratitelja televizija ima na Instagram nalogu, oko 30.000, na Facebooku stranicu prati oko 17.000, a aktivnosti na Telegram kanalu oko 3.000 korisnika. Na društvenoj mreži X nalog ima oko 500 pratitelja, a televizija ima i zvaničan YouTube nalog s nekoliko desetaka pratitelja. Sadržaj je, uglavnom, fokusiran na pozitivnu sliku o iranskom režimu, uz kritike prema Zapadu i "cionističkom režimu". Broj objava pojačan je nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku, kao i tokom antirežimskih protesta. Osim prijevoda s iranskih državnih medija na perzijskom, Sahar Balkan producira i vijesti na bosanskom jeziku, a u studiju u Sarajevu intervjuira i osobe iz BiH koje uglavnom zastupaju prorežimske stavove. Iz TV Vogošća, koja je javno poduzeće u vlasništvu Općine Vogošća, kažu da nemaju saznanja da je Sahar Balkan, kao dio IRIB-a, pod sankcijama EU. "Radio-televizija Vogošća još od 1996. godine prenosi program Sahar Balkan u različitim formatima, vremenskim intervalima i terminima. Danas RTV Vogošća na komercijalnoj osnovi ustupa termin reemitovanja programa Sahar Balkan koji se emituje iz Teherana." Prema javno dostupnim poslovnim registrima, Predstavništvo IRIB-a u Sarajevu registrirano je od augusta 2016. godine. Iz IRIB-a nisu odgovorili na upit RSE o načinu poslovanja i produkciji sadržaja na bosanskom jeziku. Sahar Balkan TV je dio IRIB-ove mreže Sahar Universal Network (SUN), koja emitira na jezicima uključujući dari, azerski, kurdski, urdu, bosanski i albanski. Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar i autor monografije o vezama Balkana i Bliskog Istoka, objašnjava da Sahar TV većinu sadržaja priprema u Teheranu, a potom dostavlja medijima u svijetu. "Iran dodjeljuje veliki broj stipendija stranim studentima, koji u završnim godinama studija prevode vijesti na svoje maternje jezike i prezentuju ih u studiju, nakon čega se gotove emisije šalju u njihove zemlje", objasnio je Karčić. On dodaje da su iranske televizijske stanice prije 30-ak godina imale mnogo veće prisustvo. "Sa malim brojem ljudi prevode saopćenja i šalju ih našim televizijama u nadi da će ih neko objaviti. Na kraju, sve zavisi od kritičkog razmišljanja naših urednika i novinara i od naše medijske pismenosti da razlikujemo propagandu od činjenica", kaže Karčić. Kako posluje Iranska državni servis?Iranska državna radiotelevizija IRIB (Islamic Republic of Iran Broadcasting) jedini je ovlašteni radio-televizijski emiter u Iranu. Osnovana je nakon Islamske revolucije 1979. godine i nalazi se pod direktnom kontrolom vrhovnog vođe, koji imenuje i razrješava direktora te ima snažan utjecaj i kroz nadzorni odbor od šest članova. Financiran je iz državnog budžeta i prihoda od oglašavanja. Zapošljava između 30.000 i 50.000 ljudi, što je više nego, primjerice, BBC s oko 21.000 zaposlenih, prema Iran Internationalu, privatnom mediju na perzijskom sa sjedištem u Londonu. IRIB nudi domaće i strane radijske i televizijske usluge, upravljajući s 12 domaćih televizijskih kanala, četiri međunarodna televizijska informativna kanala, šest satelitskih televizijskih kanala i 30 pokrajinskih televizijskih kanala. Prema Al-Monitoru, IRIB vodi namjenske informativne kanale na engleskom, arapskom i španjolskom jeziku, a emitira program na više od 30 jezika, uključujući bosanski, azerbajdžanski, mandarinski, malajski i albanski. IRIB surađuje i s Ministarstvom obavještajnih poslova (MOI) i Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), objavila je Fondacija za zaštitu demokratije. 'Neuspjeli pokušaji medijskog utjecaja'Iran je tokom rata '90-ih u BiH pomagao Armiju RBiH i bosanske snage novcem, humanitarnom pomoći i oružjem, a u zemlju su slani i vojni savjetnici Iranske revolucionarne garde. Nakon rata, pod pritiskom SAD-a, vlasti u Sarajevu smanjile su političke i sigurnosne veze s Teheranom, koje su danas, uglavnom, ograničene na kulturnu i akademsku suradnju, te rijetke političke kontakte. Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar, kaže za RSE da je utjecaj Irana poslije rata u BiH slabio. U posljednjih 30 godina Iran je, prema Karčiću, uložio mnogo novca pokušavajući ostvariti utjecaj kroz institute, fondacije, koledž, kao i medije poput televizijske kuće Sahar Balkan TV. Prema njegovim riječima, IRIB je nakon rata želio ostvariti znatno veći utjecaj u BiH, poput onog koji ima u Jemen, Iraku ili Libanu. "No, nakon rata tadašnji SFOR je izvršio snažan pritisak na bh. vlasti i ti odnosi su već 1998. značajno oslabljeni", navodi Karčić. Prema njegovim riječima, IRIB u Sarajevu ima vrlo mali tim, dok se emisije, uglavnom, snimaju u Teheranu, a u drugim zemljama imaju mala dopisništva. "Treba imati u vidu i kontekst. Svaka država, kada je u ratu, nastoji oblikovati narativ i prezentirati istinu kroz svoju perspektivu. Kao što to rade zapadne sile, tako to rade i istočne. Ima tu mnogo propagande i dezinformacija", ocjenjuje Karčić. On, međutim, ne misli da je BiH mnogo važna da bi se Iran borio za veći utjecaj. "Razumijem zašto se za utjecaj u regionu bore Rusija i Kina, koji traže prostor za širenje ili putem infrastrukturnih projekata ili medija, s obzirom na to da je SAD signalizirao da želi smanjiti angažman u Evropi, što je otvorilo prostor za druge aktere. No, ne razumijem šta Iran želi postići", kaže Karčić. Alat propagandeKako bi omogućio širenje međunarodnog programa, Teheran je za 2025. godinu utrostručio godišnji budžet IRIB-a i izdvojio oko 480 miliona dolara, navedeno je u analizi Fondacije za obranu demokracije iz Washingtona. Predstavnica Fondacije Toby Dershowitz kazala je za RSE da materijali, koji se šalju putem stranih ureda IRIB-a, govore o nastojanju vlasti Irana da šire utjecaj IRIB-a u inozemstvu, uključujući Balkan. "Domaće demonstracije na kojima su milioni Iranaca izašli na ulice protestirajući protiv represije svoje vlade prikazuju se kao neredi koje su potaknuli strani akteri. To je pristup koji zvaničnici režima ponavljaju kako u državnim medijima, tako i na međunarodnim kanalima", kazala je. Dershowitz ističe da je taj obrazac korišten tokom posljednjih protesta protiv režima. "Podsjeća me i na trenutak kada su iranski državni mediji lažno prikazivali ubistvo demonstranticeNede Agha-Soltan (Dvadesetšestogodišnja studentica Neda Aga Soltan ubijena je 2009., u vrijeme velikih prodemokratskih protesta poslije predsjedničkih izbora u Iranu. Neda i desetine hiljada drugih pristalica opozicije okupili su se u centru Teherana uprkos zvaničnoj zabrani masovnih protesta koji su uslijedili nakon predsjedničkih izbora na kojima je uvjerljivu pobjedu odnio tadašnji predsjednik Mahmud Ahmadinejad. Najmanje deset osoba je tog dana ubijeno, a više od stotinu ranjeno nakon što su sigurnosne snage razbile proteste. Nedino ubistvo je snimljeno, a njena smrt je odjeknula svijetom i postaje simbol protesta i otpora režimu Dokumentarni film državne televizije prikazan je u izvještaju emitiranom u januaru 2010. na Press TV-u, međunarodnom informativnom kanalu iranske televizije na engleskom jeziku. U dokumentarcu je Neda prikazana kao strani agent koji je postao žrtva zavjere organizirane od stranih aktera i pristalica opozicije. Teorija zavjere iznesena u dokumentarcu u skladu je s izjavama iranskih zvaničnika, koji su njenu smrt više puta opisivali kao "sumnjivu" i kao "unaprijed smišljen scenario" s ciljem da se okleveta Iran. Iranski državni mediji naveli su da dokumentarac predstavlja "drugu stranu" Nedine smrti i dovodi u pitanje tvrdnje koje su iznijeli "zapadni mediji".)2009. kao izmišljenu zavjeru zapadnih medija, iako je video njenog ubistva od pripadnika Basija postao viralan na društvenim mrežama", kaže Dershowitz. Iz Fondacije kažu da su sankcije IRIB-u i njihovim ograncima uvedene i u Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu zbog njihove uloge u emitiranja prisilnih lažnih priznanja i gušenju otpora, a stranice povezane s IRIB-om uklonjene iz emitiranja.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske na posebnoj sjednici održanoj u ponedjeljak, 16. marta su prihvatili ostavku Save Minića na funkciju predsjednika Vlade tog bh. entiteta. Ostavku Minića podržalo je svih 49 prisutnih poslanika bez rasprave. Poslanici opozicije nisu prisustvovali posebnoj sjednici. Minić je istakao da će on biti mandatar za sastav nove Vlade, nakon što je obavio konsultacije sa predsjednikom RS Sinišom Karanom, i dodao je da će ona uskoro biti izabrana. Ranije danas, Minić je na konferenciji za medije u Banjaluci objavio da je podnio ostavku. Minić, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, dodao je da ima podršku većine u Narodnoj skupštini RS. Rekao je da se na ovaj potez odlučio kako bi se obezbijedio legalitet i legitimitet Vlade, te je naveo da postoje osporavanja i od strane međunarodne zajednice, ne objašnjavajući na šta konkretno misli. Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da Minić podnosi ostavku i najavljuje da će ponovo biti mandatar. Dotadašnji ministar poljoprivrede RS, Savo Minić je imenovan za entitetskog premijera 2. septembra prošle godine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 23. januara odlučio da ta Vlada nije ustavna, jer ga je za mandatara prošlog avgusta predložio Milorad Dodik, koji se tada predstavljao kao predsjednik RS. Prema Ustavu RS, mandatara može samo da predloži predsjednik entiteta, a ta funkcija je Dodiku oduzeta nakon što je postala pravosnažna presuda za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kojom mu se zabranjuje obavljanje političkih funkcija na period od šest godina. Nekoliko dana uoči odluke Ustavnog suda BiH, Minić je podnio ostavku, za mandatara ga je predložila tadašnja v.d. predsjednice RS, Ana Trišić Babić, te je on ubrzo ponovo postavljen na istu funkciju. Poslanici Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta BiH su se i nakon tog imenovanja obratili Ustavnom sudu BiH, tražeći da bude poništeno. U svojoj apelaciji, između ostalog, oni tvrde da je imenovanje premijera na osnovu prijedloga v.d. predsjedničke funkcije, "direktno i svjesno kršenje načela vladavine prava" iz bh. Ustava. Ustavni sud BiH se o tome još nije izjašnjavao. Ćamil Duraković, potpredsjednik RS, tražio je od Ustavnog suda RS ocjenu ustavnosti izbora Trišić Babić na tu funkciju, obzirom da entitetski Ustav ne poznaje funkciju vršioca dužnosti predsjednika. Ustavni sud RS je 25. februara obustavio postupak ocjene ustavnosti njenog imenovanja.

Generativna vještačka inteligencija u kratkom roku prešla je put od nove tehnologije do svakodnevnog alata. Od upotrebe u private svrhe do posla i obrazovanja, milioni ljudi oslanjaju se na vještačku inteligenciju, koja ima sposobnost da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti. Ali Suliman Hasan iz Sarajeva deveti je razred osnovne škole. Vještačku inteligenciju koristi svakodnevno. Najčešće zbog školskih obaveza. "Ne volim da koristim AI puno. Mislim da je AI dobra stvar, ali ako koristimo u prave i dobre svrhe i ako ne koristimo previše. I ako možemo nešto da uradimo sami bolje da uradimo sami nego da nam AI radi", smatra on. "U standardnom životu više volim istraživati po AI-više nego na Google", kaže Ajdin, učenik drugog razreda jedne sarajevske gimnazije koji AI koristi za izradu prezentacija, za pomoć u zadaći i učenju. Devetnaestogodišnja studentica Imana AI koristi svakodnevno jer, kako kaže, "dobiva direktan i jasan odgovor" te je tako Internet pretragu skroz zanemarila. Prema podacima Eurostata prošle godine u Bosni i Hercegovini AI alate koristilo je 65,4 posto mladih, dok je recimo u Srbiji 47 posto, u Sjevernoj Makedoniji 45,4 posto. Podaci Eurostata za prošlu godinu pokazuju da otprilike trećina stanovnika Evropske unije u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristila neki od ovih alata, a 63,8 posto mladih u dobi od 16 do 24 godine u EU koristilo je alate vještačke inteligencije. Obrazovni sistem na Balkanu nije se prilagodio ni Internetu a kamoli AI-uVještačka inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva, a profesorica matematike u Drugoj sarajevskoj gimnaziji Dženeta Ajanić upozorava da se svi, globalno, neodgovorno i nekritički odnose kada koriste AI. "Potpuno gubimo kritičko razmišljanje, što je posebno opasno za mlade. Oni su u fazi kada tek treba da ga razvijaju i potpuno se sada prepuštaju da vještačka inteligencija umjesto njih razmišlja i donosi odluke", napominje profesorica Ajanić, te podsjeća na pojavu "prebacivanja kognitivne sposobnosti na druge entitete". "Mi smo prebacili kognitivni offload pamćenja s pojavom Googlea i dostupnost informacija na jedan klik. Sada radimo kognitivni offload donošenja odluka i kritičkog promišljanja jer se prepuštamo da nam ChatGPT umjesto nas rješava sve probleme i daje odgovore na sva pitanje." Obrazovni sistemi, napominje ona, sporo se mijenjaju a tehnologija brzo napreduje. "Posebno naš obrazovni sistem ili obrazovni sistemi na Balkanu se nikako još nisu prilagodili ni upotrebi Interneta kamoli da su došli do vještačke inteligencije. Mi još govorimo o obrazovnom sistemu koji baštini neke vrijednosti iz prošlog stoljeća i nikako da se pomaknemo naprijed", ističe profesorica Ajanić. Mladi pitaju AI prije nego sebePsihoterapeutkinja s dugogodišnjim iskustvom u radu s mladima Vahida Djedović kaže da treba biti oprezan pri korištenju vještačke inteligencije. "Daje nam zaista velike olakšice, mi kada istražujemo neku temu onda ipak moramo znati nešto o toj temi, jer će nas vještačka inteligencija često odvesti na krivi trag", upozorava ona. Najčešće su zamke u koje mladi mogu upasti pri korištenju vještačke inteligencije što mladi počinju da tu vještačku inteligenciju porede s najboljim svojim prijateljem i počinju da se tako i ponašaju. "Počinju mu davati te ljudske osobine, on, ona govori umjesto to nije osoba, to je nešto, ono, to. Granica između kritičkog mišljenja i virtualnog svijeta je vrlo izlizana i ljudi sve više vjeruju vještačkoj inteligenciji, ne mogu više učiniti nijedan pravi korak izuzev da ne pitaju svog stručnog savjetnika, svojeg najboljeg prijatelja, najbolju prijateljicu ili već kako ih oslovljavaju", upozorava Djedović. Tehnologija samo po sebi nije ni dobra ni loša, sve je do ljudiAI je uvijek dostupan, odgovara brzo i često djeluje kao da ima rješenja za sve što je ljudima potrebno. Abdul-Melik Pašanović, softverski inženjer iz kompanije Bloomteq upozorava da nekada "stvara iluziju da je svaka informacija tačna koju dobijemo". To naziva rizikom pasivnog korištenja tehnologije. "Druga opasnost je gubitak kritičkog razmišljanja. Ako se naviknemo da nam ta tehnologija stalno daje rješenja jedna za drugim, tada možemo prestati postavljati pitanja i provjeravati informacije." Ističe da sam AI nije problem sam po sebi. "Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, već sve zavisi od toga kako je koristimo. Zato moramo, pogotovo u današnje doba, biti veoma svjesni da sve što vidimo na internetu ne mora uvijek biti stvarno", objasnio je ovaj mladi inženjer. Vještačka inteligencija možda jeste nova tehnologija, ali odgovornost s kojom je koristimo i dalje je potpuno ljudska odluka. O podcastu "Glasom mladih"U "Glasom mladih" razgovaramo s mladima u zemljama Zapadnog Balkana, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake sedmice pričamo s uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način, ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kojem žive. Na Radiju Slobodna Evropa možete pronaći nekoliko podcast serijala. Pročitajte i ovo: Šta je podcast i kako ga slušati?Epizode pronađite na našem sajtu, na društvenim mrežama, na Apple Podcastima, Spotify i Youtube. Vikendom smo s vama kroz naše radijske programe. Detaljnije informacije kako slušati ovaj i naše druge podcaste pronađite ovdje

Inspektori Agencije za zaštitu ličnih podataka rade u 20-ak kvadratnih metara prostora. To je jedina agencija u državi koja štiti privatnost građana i nadgleda primjenu zakona o ličnim podacima, rješava prigovore i štiti pravo na privatnost. U njihovu kancelariju dolaze građani koji prijavljuju povrede ličnih podataka i sarađuju s inspektorima, što je u tako malom prostoru u potpunoj suprotnosti s principima povjerljivosti, diskrecije i zaštite privatnosti.

Republika Srpska osniva Kancelariju za međunarodnu saradnju, iako prema Ustavu BiH vanjsku politiku vodi isključivo država. Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini poziva Ustavni sud Bosne i Hercegovine da utvrdi je li ova uredba Vlade RS usklađena sa Ustavom BiH i zadire li se njome u nadležnosti države. Pravni eksperti upozoravaju da osnivanjem ove kancelarije postoji rizik od paralelne vanjske politike i udara na ustavni poredak BiH.

U Sarajevu je u podne počelo novo okupljanje građana ispred Zemaljskog muzeja povodom tramvajske nesreće koja se dogodila prije više od mjesec dana. Ovo je deseti protest od 12. februara, kada je poginuo student iz Brčkog, Erdoan Morankić, a teško povrijeđena srednjoškolka Ella. Na današnjem skupu okupilo se nekoliko desetina ljudi, uglavnom starijih, znatno manje nego prethodnih dana kada se broj demonstranata kretao od stotinjak do nekoliko hiljada. Na protest su ponovo došli roditelji koji traže pravdu za svoju djecu, kao i studenti koji kažu da se osjećaju nesigurno u gradu. Okupljeni su izrazili nezadovoljstvo slabim odzivom građana. Zbog manjeg broja prisutnih danas nije planirano blokiranje saobraćaja. Demonstranti su se kretali trotoarom od Zemaljskog muzeja prema SCC-u, ali su kod raskrsnice ipak izašli na cestu. Građani protestuju već mjesec dana tražeći od Tužilaštva Kantona Sarajevo da provede odgovornu i transparentnu istragu. Nezadovoljstvo su izazvali hapšenje vozača tramvaja i činjenica da ne postoji ključni videomaterijal iz tramvaja koji bi mogao razjasniti tok nesreće. Zbog toga se demonstranti redovno zaustavljaju i pred zgradom Tužilaštva KS. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajeva, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Istragu o nesreći vodi Tužiteljstvo Kantona Sarajevo. Osim na okolnosti nesreće, fokusirana je i na tehničku ispravnost vozila, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguću odgovornost svih u lancu – od vozača, preko uprave GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja.

Korištenje vještačke inteligencije postala je svakodnevica među mladima.Prema podacima Eurostata za 2025. godinu u BiH je 65,4 posto mladih koristilo alate vještačke inteligencije, dok je, recimo u Srbiji 47 posto.Istražujemo koliko je bitna svjesnost o prednostima i manama vještačke inteligencije?

U redovima ruske vojske, u ratu protiv Ukrajine, bori se ili se borilo, 15 osoba iz Bosne i Hercegovine, podaci su ukrajinskog projekta "Želim živjeti", osnovanog uz podršku Ministarstva odbrane Ukrajine i Odbrambene obavještajne službe Ukrajine. Osim bh. državljana kojima se bavi pravosuđe BiH i o kojima je ranije pisao Radio Slobodna Evropa (RSE), na listi su imena koja dosad nisu bila poznata javnosti. Iz ukrajinske službe su za RSE rekli da su u Oružanim snagama Rusije ove osobe porijeklom iz BiH: Dejan Aleksić, Mladen Bojanić, Ilija Bundalo, Andrej Vukašinović, Daniel Grubač, Duško Lukić, Petar Zunić, Anđelko Milićević, Daniel Mitrić, Sergej Mihić, Ivica Pilić, Davor Savić, Aleksandar Šekarić, Selver Hrustić i Senaid Delić. Ime Senaida Delića pojavilo se na popisu projekta "Želim živjeti" na Telegram kanalu, u septembru 2025. godine. Ovaj projekt Koordinacijskog stožera za postupanje s ratnim zarobljenicima, osnovan uz podršku Ministarstva obrane Ukrajine i Obrambene obavještajne službe Ukrajine, namijenjen je vojnicima ruskih oružanih snaga koji su spremni dobrovoljno se predati u zatočeništvo. Navedeno je da se Delić ruskoj vojsci pridružio tokom 2025. godine, a kasnije je za RSE rečeno da je ugovor potpisao 14. februara iste godine. Mladić iz središnje Bosne, u razgovoru za RSE, negirao je da ratuje u Rusiji. Rekao je da je otišao raditi i da je u jednoj firmi zaposlen kao varilac. Međutim, sigurnosne službe BiH imaju saznanja da se Delić priključio vojsci u Rusiji, kao i da je boravio u Moskvi, saznao je RSE nezvanično. "Ja živim ovdje. To je tačno. A to da sam u ratu, nek' pošalju dokaze, nek' dokaže neko da sam u ratu. Ovdje je zdrav život. Ovdje ljudi imaju život kao što su naši pradjedovi imali. Ja podržavam Rusiju. Ne mogu ne podržavati čovjeka kakav je ruski predsjednik Vladimir Putin", rekao je Delić. Kaže da u Rusiji boravi preko radne vize i da čeka državljanstvo. "Odradio sam tek godinu ugovora, čekam da dobijem državljanstvo", rekao je. - RSE: Dobro, kažete da sad ne ratujete. A šta ako Vam u Rusiji kažu da morate? - Delić: E sad, Vi niste zbog tog nazvali. Šta ako, ako budu... Vi ste nazvali da pitate – jesam li. Ja vam kažem – nisam. Za pridruživanje stranim vojnim i paravojnim formacijama u BiH je predviđena kazna od tri mjeseca do deset godina zatvora. Zašto je zatražena dopuna optužnice protiv ruskog dobrovoljca?Optužnica zbog ratovanja u Ukrajini podignuta je, trenutno, jedino protiv Darija Ristića iz Modriče. U ovom predmetu, Sud BiH treba potvrditi optužnicu Tužiteljstva BiH, koja Ristića tereti da se pridružio ruskoj vojsci tokom 2023. godine. Prema riječima njegovog odvjetnika, Ristić je spreman sporazumno priznati krivnju. Međutim, Sud BiH zatražio je dopunu optužnice koju je Tužiteljstvo podiglo 6. februara. Razlog je, kako je rekao glavni tužitelj Milanko Kajganić, činjenica da je Ristić dobio rusko državljanstvo. Kajganić je kazao da tu postoji problem, ističući da za djela pridruživanja stranim vojnim ili paravojnim formacijama, Zakon ne predviđa procesuiranje osoba koje su na zakonit način dobila državljanstvo te zemlje. "Imamo situaciju gdje naši državljani dobivaju državljanstva Rusije ili Ukrajine. Vidjet ćemo kako će Sud BiH tretirati našu optužnicu. Za nas su te osobe izuzetna sigurnosna prijetnja. Mi ne želimo da idu ratovati u druge zemlje", rekao je Kajganić. Na pitanje RSE o tome je li poznato da su neki od bh. državljana najprije ratovali, a potom dobili državljanstva, Kajganić kaže da tužitelji nemaju te informacije i ne mogu to potvrditi. "Imamo dokaze da su se naši državljani priključili, odnosno da su mogli potpisati ugovor sa stranom vojnom silom, tek nakon što su postali državljani Rusije", kazao je. Kajganić je najavio i mogućnost da prema Ministarstvu pravde BiH bude inicirana zakonska izmjena, u dijelu koji se odnose na dobivanje državljanstva "kako bi spriječili osobe da se pridružuju ratištima i kako bi mogle biti procesuirane u slučaju da to ipak urade". 'Nema prepreka za procesuiranje'Bosna i Hercegovina je 2014. izmijenila Krivični zakon i odlazak državljana na strana ratišta, uključujući Siriju i Ukrajinu, proglasila krivičnim djelom. Do danas je osuđeno oko 30 osoba, većinom za ratovanje na ratištima u Siriji, dok je Gavrilo Stević jedini procesuiran i 2020. oslobođen optužbi za ratovanje u ruskim snagama u Ukrajini 2014. Advokat Bakir Hećimović zastupao je nekoliko bh. državljana koji su procesuirani zbog ratovanja u Siriji, pridružujući se od 2012. različitim, militantnim grupama, većinom "Islamskoj državi". Više od 80 ih se do danas vratilo, ili je deportirano u BiH, a 28 muškaraca osuđeno je u prosjeku na dvije godine zatvora, Hećimović za RSE kaže da odredbe Krivičnog zakona BiH ne ograničavaju pravosudne institucije u procesuiranju osoba koje ratuju na ukrajinskom ratištu, u sastavu ruske vojske. Objašnjava da ako imaju dvojno državljanstvo, bosanskohercegovačko i rusko, to ne predstavlja zapreku za Tužiteljstvo da ih procesuira zbog ratovanja u stranim vojnim formacijama. Kao jedinu mogućnost da, u slučaju dvojnog državljanstva, izbjegnu procesuiranje u BiH, navodi mogućnost da Rusija odbije da ih isporuči BiH. "Druga je situacija ukoliko se neko od njih odrekao državljanstva BiH i sada ima samo rusko. Ključno je, dakle, pitanje da li su zadržali državljanstva BiH, jer ih ništa drugo ne može amnestirati od procesuiranja u BiH", kazao je. Na upit da prokomentira mogućnost zakonskih izmjena, o kojima je govorio glavni državni tužitelj, Hećimović je kazao da to može biti dug i bespotreban proces, imajući u vidu da i trenutne odredbe ne predstavljaju prepreku za procesuiranje. "Izmjene zakona zahtijevaju da politički prođe različite nivoe. Dug je to period. Da sam ja na mjestu tužitelja, to za mene ne bi bila nikakva prepreka, osim ako ne postoji neko drugo, političko pitanje koje se veže za ljude koji ratuju na stranim ratištima", kazao je. Slučaj zarobljenog Bosanca u UkrajiniKao ruski dobrovoljac, na ukrajinskom ratištu je boravio i bh. državljanin Selver Hrustić, koji je u januaru zarobljen u Ukrajini, u blizini Harkiva, objavio je United24 Media, medijski projekt ukrajinske vlade. U videu objavljenom na društvenim mrežama Hrustić je rekao da je potpisao ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. Glavni tužitelj Kajganić je, na pres-konferenciji 12. marta, na pitanje RSE o Selveru Hrustiću, bh. državljaninu koji je zarobljen u Ukrajini kao ruski dobrovoljac, rekao da će Tužiteljstvo tražiti da Hrustić bude isporučen BiH. "Naravno da ćemo tražiti izručenje kao i u svakoj situaciji gdje imamo naše državljane da su počinili krivična djela u inostranstvu", rekao je Kajganić. Član obitelji Hrustića za RSE kaže da nemaju nikakvih novih informacija o njemu, osim da je u zatvoru u Lavovu. Ukrajinska služba sigurnosti ranije je za RSE rekla da bh. državljanin može biti "zadržan u Ukrajini do kraja rata ili prebačen u državu agresora na njen odgovarajući zahtjev, u okviru mjera usmjerenih na oslobađanje ukrajinskih branitelja koji se nalaze u zarobljeništvu". Iz projekta "Želim živjeti" kažu da je dosad jedino Hrustić zarobljen u Ukrajini kao bh. državljanin. Pravni stručnjaci za RSE o zarobljenicima u UkrajiniHrustić je u videu za ukrajinske novinare rekao da je odlučio pridružiti se ruskoj vojsci, jer mu je obećano da će mu pomoći s pravnim problemima koje je imao u zemljama Europske unije. "Potpisao sam ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", rekao je Hrustić u videu. Njegov pravni tretman u Ukrajini ovisi o statusu prema međunarodnom humanitarnom pravu, kažu za RSE iz Regionalnog centra za ljudska prava iz Ukrajine. "Ključno je pitanje ima li osoba status borca, odnosno da li ispunjava uvjete da bude tretirana kao ratni zarobljenik, čime ima pravo na zaštitu Ženevske konvencije", kažu iz ove organizacije sa sjedištem u Kijevu, koja se bavi dokumentiranjem ratnih zločina i drugih kršenja ljudskih prava povezanih s ruskom agresijom na Ukrajinu. Ženevska konvencija garantira humano postupanje i poštovanje dostojanstva, te propisuje da ratni zarobljenici ne mogu biti krivično gonjeni samo zbog učešća u neprijateljstvima. S druge strane, osobe koje se smatraju plaćenicima ne ostvaruju pravo na status borca niti na zaštitu ratnih zarobljenika. Ipak, iz ove organizacije napominju da je status plaćenika u praksi teško dokazati. Prema javno dostupnim informacijama, kažu iz Centra, strani državljani koje regrutira Rusija često ne spadaju u ovu kategoriju, jer se regrutacija nerijetko zasniva na obmani ili nemonetarnim obećanjima, a ne na značajno većoj financijskoj koristi. "U slučaju Selvera Hrustića, na primjer, obećanje se navodno odnosilo na pravnu pomoć, a ne na znatno veću plaću." Iz organizacije napominju i da eventualna krivična odgovornost u njenoj matičnoj državi u pravilu ne utječu na njen status prema međunarodnom humanitarnom pravu dok se nalazi u pritvoru u Ukrajini. "Iako neke države kriminaliziraju učešće svojih državljana u stranim oružanim snagama, Ukrajina nije obavezna provoditi naloge za hapšenje iz drugih država za domaća krivična djela, a takva pitanja mogu postati relevantna tek nakon eventualnog puštanja na slobodu i repatrijacije." Kad je riječ o razmjeni stranih zarobljenika, iz Centra kažu da ne postoje javno poznata pravila o tome kako se oni prioritiziraju, niti se objavljuju liste za razmjenu. Također se navodi da Rusija, osim u slučaju državljana Sjeverne Koreje, nije tražila razmjenu stranih državljana. Osim Selvera Hrustića, među zarobljenicima u Ukrajini nalaze se i strani državljani iz više desetaka zemalja koji su se ruskoj vojsci pridružili iz različitih razloga, od potrage za poslom i boljim životom do političkih uvjerenja ili, kako neki tvrde, nakon što su prevareni ili prisiljeni potpisati vojni ugovor.

Ako ste u posljednjih nekoliko dana sipali gorivo na bilo kojoj pumpi u bilo kojoj od država Zapadnog Balkana osjetili ste efekat porasta cijene barela nafte. Ko će zapravo platiti tu cijenu zavisi od mjere koju je svaka od država uvela. Ali, ako je suditi prema objašnjenjima ekonomista jedno je jasno: Kada cijena jednom poraste, ona se neće vratiti na staro. Poremećeni promet tankera kroz Hormuški tjesnac, trgovinsku arteriju kroz koju prođe petina svjetske nafte, sukob u kojem je skoro svaka zemlja Bliskog istoka pretrpjela štetu, izraelsko-američki napad na Iran i iranska odmazda uticali su na rast cijene nafte na svjetskim tržištima. Nakon što je izabran novi vrhovni lider Irana, umesto prethodnog ubijenog u američko-izraelskim udarima, i cijena je skočila na 120 dolara po barelu, najviše od početka ruskog rata u Ukrajini 2022. godine. Tržišta su senzitivna i sada sve zavisi od toga koliko će rat potrajati, pojašnjava Branimir Jovanović, ekonomista u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije. "Ako traje više od mjesec dana, onda može da bude dosta, dosta opasno. Ako se sve okonča narednih nedelju, dvije, onda posljedice neće biti strašne." Nakon inicijalnog rasta, cijena nafte na svjetskim tržištima prvo je krenula da pada. Tome je, smatraju stručnjaci, doprinjela i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da je kraj rata blizu, ali i najava G7 da su spremni da poduzmu mjere kako bi podržale globalnu opskrbu nakon što je rat SAD-a i Izraela s Iranom doveo do naglog porasta cijena nafte. No, onda je uprkos što je Međunarodna agencija za energiju saopštila da će pustiti rekordnih 400 miliona barela nafte u pokušaju da obuzda ekonomski uticaj, barel nafte tipa Brent - referentne nafte na svjetskim tržištima - opet je porastao na više od sto dolara. "Svakako vlade u našem regionu moraju biti na oprezu, moraju preduzimati nešto", smatra Jovanović podsjećajući da kada inflacija jednom krene ona se ne zaustavlja. "Vidjeli smo u 2022. godinu da je cena nafte tada skočila nakon napada na Ukrajinu od 90 na 120, ostala na 120 nekoliko mjeseci, onda palo opet na 70. Ali naše domaće cene nisu pale, one su porasle." Zašto je poželjno ograničavanje cijena?Hrvatska vlada uvela je regulaciju najviše cijene goriva za naredne dvije sedmice. Tako će Eurosuper 95 biti 1,50 eura, što je porast cijene od četiri centa. Kako je rečeno iz Vlade, bez njihovih mjera, cijena bi bila 1,55. Cijena Eurodizela u naredne dvije sedmice u Hrvatskoj će biti 1,55 eura, odnosno sedam centi više, dok je bez mjera vlade predviđen porast do 1,72 eura. Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore također je najavilo fiksne cijene do 23. marta. Tako će Eurosuper 95 koštati 1,47 eura, što je povećanje od sedam centi, a Eurodizel 1,50 eura, odnosno skuplje za 16 centi. Cijena goriva je ograničena i u Srbiji i to na 1,73 eura za Eurodizel i 1,57 eura za Europremium 95. Mjere uvođenja gornje granice mogu biti dosta efikasne, pojašnjava Branimir Jovanović. "Ako cena bezina na domaćem tržištu sada skoči zbog cene nafte, onda to čini da sve poskupi u narednom periodu. Ako nakon toga cena nafte na globalnim tržištima padne, džaba vam je to kada su cene kod kuće već skočile. U tom je problem." Jovanović pojašnjava na primjeru Sjeverne Makedonije u kojoj je cijena dizela povećana za 20 posto na određeni period i zbog koje će kako kaže "sve manje više poskupiti." "Možda ne odmah, ali ako ostane tako može sve da poskupi." I zbog toga se, dodaje, mora odmah intervenisati sa ograničavanjem cijena. Nemoguće je tačno reći da li je potrebno sedam ili 14 dana da se rast cijena goriva odrazi na ostale cijene, ali kako naglašava Jovanović, ukoliko ostanu neko vrijeme "ostale cijene će sigurno skočiti." Osim ograničavanja cijena goriva, ono što savjetuje Jovanović, ekonomista koji je stručnjak za Srbiju i Sjevernu Makedoniju, jeste da se barem na mjesec dana zamrznu i ostale cijene, poput hrane. "Ako su globalne cene više, moraju i domaće da se povećaju. Nakon toga pregovarate kako šta da se uradi, ali se mora sprečiti ovaj prvi udarac i zato su ove mere, kao što su uradile Hrvatska, Srbija, dobre i efikasne i efektivne, jer one sprječavaju taj prvi skok." 'Cijena će skočiti'Sa druge strane, dok susjedne zemlje uvode ograničavanja cijena goriva, u Bosni i Hercegovini, u oba entiteta, na snazi je mjera ograničavanja marži na naftne derivate. To znači da za trgovinu na veliko marža, razlika između nabavne i prodajne cijene, iznosi oko tri centa, dok je u maloprodaji ona oko 12,5 centi po litru derivata. Dok federalni ministar trgovine Amir Hasičević kaže da je ograničenje marže "važan mehanizam zaštite potrošača", Branimir Jovanović kaže da to nije dovoljno. "I pored toga što su oni limitirali marže, cena će skočiti. To neće sprečiti da cena skoči, a ono što je sad važno jeste da se to spreči." Otkako je nafta na svjetskim tržištima počela da raste, cijena goriva na benzinskim pumpama varira širom BiH, dok su cijene dizela porasle za otprilike 25 centi po litru, a benzin 10 centi po litru. Tako je na primjer, na jednoj pumpi u Sarajevu litra dizela 1. marta bila 2,41 KM (1,23 eura), a 12.3. je porasla na 3,16 KM (1,62 eura), dok je litra benzina bila 2,35 KM (1,20 eura), a sada je 2,49 (1,27 eura). Cijene variraju zavisno od lokacije i pumpe. Iz federalnog Ministarstva trgovine kažu da su razlike u cijeni najčešće rezultat primjene mjere ograničenja marže, jer se ranije nabavljene zalihe prodaju po ranijim cijenama, dok se nove nabavke formiraju u skladu sa aktuelnim ulaznim troškovima. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević također je ranije rekao da ono što Federacija može i radi "jeste ograničenje marže, kontrola tržišta i stabilizacija snabdijevanja." Kako pojašnjava Ognjen Erić, profesor na Ekonomskom falultetu u Banja Luci i član udruženja ekonomista SWOT, usitnjeno i fragmentisano tržište onemogućava adekvatnu primjenu kontrole maloprodajnih cijena u BiH. "Za efikasno ograničenje cijena, potrebni su određeni preduslovi koje zemlje u regionu imaju a BiH u ovom momentu svakako ne ispunjava." Dodaje da u BiH ili nema ili je zanemarljivo vlasničko učešće države u ovom sektoru, ali i da mehanizam robnih rezervi praktično ne funkcioniše. "Ne postoji nijedna aktivna rafinerija, u BiH kanali dobave su svedeni na gotovo isključivo drumski saobraćaj, što sve implicira na veliku osjetljivost na šokove. Sve navedeno utiče na to da imamo haotično stanje, već posle nekoliko dana usred prekida izvora snabdijevanja." Poput BiH i na Kosovu je također uvedeno ograničenje marže na prodaju i to dva centa za velikoprodaju i 12 centi za maloprodaju. U roku od nekoliko dana, kako su zabilježili novinari Radija Slobodna Evropa 3. i 9. marta na više prodajnih mjesta, razlika u cijeni litra goriva bila je za oko najmanje 20 centi više. Liberalizacija cijena samo za kompanijeOsim ovih mjera, države također imaju i rezerve nafte. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da oni imaju zaliha za 90 dana. Također su kao jednu od mjera uveli i zabranu izvoza naftnih derivata. Dok u Federaciji BiH postoje robne naftne rezerve, u RS ih nema, već se nivo rezervi dogovara sa prodavcima u tom entitetu. No, i iz Federacije su ranije saopštili da raspolažu sa ograničenim rezervama i u slučaju poremećaja u snabdijevanju prioritet će biti da se osiguraju bolnice, policija, vatrogasci, vojska i druge institucije od vitalnog značaja. I Crna Gora ima zaliha za dva mjeseca rekao je premijer ove zemlje Milojko Spajić. No, upravo je iz Crne Gore, odnosno od njihovog Udruženja naftnih kompanija došao prijedlog za još jednom mogućom mjerom, a to je liberalizacija cijena goriva. "Tendencija rasta u narednim danima je takva da će doći dodatno do povećanja cijena. Smatramo da četrnaestodnevni model nije dobar jer je veliki pritisak i gubici kod naftnih kompanija su veliki pa će će oni onda da zaustave isporuku goriva", rekao je za RTCG Draško Striković iz ovog udruženja. No, Branimir Jovanović smatra da se liberalizacijom cijena nafte kompanijama pušta da profitiraju od cijele situacije. "To znači da šta se dešava na svjetskim tržištima nafte, to će se desiti i kod vas kući. Tako da imate, na primjer danas 90 na 120, pa onda opet na 90. Naravno da firme to zahtevaju, njima to odgovara, jer onda ako je cena u potpunosti slobodna, onda firme nemaju nikakav rizik, ne plaćaju ništa. Oni drže svoje profitne marže, profitiraju." Ko plaća najveću cijenu rasta goriva?Jovanović pojašnjava da kada su u pitanju mjere ograničenih cijena, one će u kratkom roku pogoditi benzinske pumpe. Pitanje jeste dodaje, ko plaća cijenu: da li su to naftne kompanije ili narod? "Moraju se cene limitirati, ne marže, ne smanjiti akcize", kaže Jovanović. I te mjere mogu biti uvedene ali mora postojati i fiksni plafon. "Mere kao ograničavanje marži i smanjenje akciza nisu same po sebi dovoljne, ali mogu biti korisne u čitavom tom paketu." Ograničavanje cijena koje su učinili u Hrvatskoj i Srbiji je dobro, ali, dodaje, mora se uraditi na vrijeme prije nego što se poveća cijena. A od mjere zavisi ko će da plaća najveću cijenu trenutne situacije. U Hrvatskoj će, pojašnjava Jovanović, najviše trpiti benzinske pumpe, naftne kompanije jer država nije smanjila akcize ali jeste stavila limit na cijenu. U Sloveniji su smanjene akcize što znači da će trošak pasti na državu. "U Makedoniji i u Bosni i Hercegovini nisu uradili ništa, što znači da će cijenu platiti građani." Dodaje da ne postoji mjera koja je skroz efektivna, ali se nešto mora pokušati uraditi. "Ali da, na kraju cenu plate siromašni i građani."