Nekoliko dana prije nego što je priveden u Crnoj Gori, Mihail Zvinčuk, osnivač ruske mreže Ribar, koja je pod zapadnim sankcijama zbog podrške ratu protiv Ukrajine i širenja propagande, boravio je u Bosni i Hercegovini i Srbiji, pokazuju snimci koje je objavio na svojim društvenim mrežama. Prema snimkama objavljenim na društvenoj mreži VKontakte, Zvinčuk je u Srbiji bio od 27. septembra, a tri dana poslije javio se ispred Narodne skupštine u Beogradu. U jednom od izvještaja, 3. oktobra, naveo je da njegov tim na Balkanu snima dokumentarni serijal o odnosima Rusije i balkanskih naroda te historiji regiona. "Ostajemo na Balkanu, gde snimamo dokumentarni serijal o različitim aspektima odnosa Rusije i balkanskih naroda, kao i o istoriji ovog regiona, bez koje je nemoguće razumeti kako ovde delovati", navodi u izveštaju datiranom na 3. oktobar. Sankcije Zapada i američka nagrada Zvinčuk je pod sankcijama je Evropske unije od 2023. godine zbog podrške ruskom ratu protiv Ukrajine i širenja propagande. Evropska unija navodi i njegovo članstvo u radnoj grupi koju je ruski predsjednik Vladimir Putin formirao radi mobilizacijskih napora povezanih s ratom u Ukrajini. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija povezale su Ribar s operacijama stranog utjecaja i informacionog ratovanja. Američki State Department je 2024. godine ponudio nagradu do deset miliona dolara za informacije o osobama povezanim s tom mrežom, zbog sumnji u njegovo učešće u operacijama stranog utjecaja. Američke vlasti sumnjaju da su osobe povezane s Ribarom učestvovale u operacijama stranog utjecaja usmjerenim na američke izbore i širenju propagandne kojom se podstiču političke i društvene podjele. U okviru balkanske turneje, koja je prethodila privođenju u Crnoj gori, Zvinčuk je nekoliko dana proveo i u BiH. Prema saznanjima RSE, na sarajevski aerodrom je sletio 2. oktobra oko 14.30 sati i najprije je bio prijavljen u hotelu u Sarajevu, a onda u Banjoj Luci. Također, prema snimkama koje je objavio, posjetio i Mostar dok je 6. oktobra snimao u Donjoj Gradini, mjestu koje je dio memorijalnog kompleksa posvećenog žrtvama ustaškog logora Jasenovac. U jednom od objavljenih videa iz BiH, koji datira od 6. oktobra, osvrnuo se na rezultate Općih izbora u BiH koji su održani dva dana ranije, ističući "Rusiju kao politički pokretač i vjeoravnje ljudi da je ona garant slobode srpskog naroda". Protjerivanje iz Crne GoreZvinčuk je napustio BiH 7. oktobra, kako doznaje RSE, preko graničnog prijelaza Zupci, kada je otputovao Crnu Goru. Sa suprugom i još tri ruska državljana, 9. oktobra je priveden u Crnoj Gori, u akciji policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), a uslijedila je odluka o njihovom protjerivanju zbog nacionalne i unutrašnje bezbjednost. Ranije se na Telegramu oglasila i ruska mreža Ribar, ističući da je Zvinčuk u Crnoj gori boravio legalno i s namjerom snimanja Cetinjskog manastira. Upozorenja o ruskom utjecaju na Zapadnom BalkanuOdluka o protjerivanju Zvinčuka i njegovih suradnika iz Crne gore dolazi u trenutku kada američke i evropske institucije upozoravaju na rusko djelovanje na Zapadnom Balkanu, o čemu je nedavno je raspravljano i tokom saslušanja u američkom Kongresu. Crna Gora najavila je od 1. novembra uvođenje viza za ruske državljane, pridružujući se mjerama EU zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 2022. BiH i Srbija održavaju bezvizni režim s Rusijom, iako Evropska unija godinama traži da uskladi viznu politiku s politikom Unije. Veze sa PrigožinomTelegram kanal Ribar osnovan je u februaru 2018. godine. Jedna od njegovih prvih objava odnosila se na izraelsku zračnu operaciju nad Sirijom, tokom koje je oboren izraelski F-16. U početku se kanal bavio prvenstveno Bliskim istokom, a nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., fokus je prebacio na ukrajinsko ratište. Prije rata imao je oko 30.000 pratilaca, dok je njegov glavni kanal do oktobra 2026. narastao na približno 1,56 miliona. Prema istraživanju ruskog medija The Bell, osnivač plaćeničke grupe Wagner Jevgenij Prigožin od 2019. je financijski podržavao Ribar. Tokom 2020. i 2021. Ribar je imao rubriku u mediju RIA FAN, glavnom portalu Prigožinove medijske grupe "Patriot". Zvinčuk je u intervjuima navodio da su se njegovi putevi s Prigožinovim medijskim strukturama razišli 2022. godine. U martu 2023. osnovana je kompanija "Rybar", s osnovnim kapitalom od 12.000 rubalja, odnosno oko 130 eura. Kao osnivači firme navode se Mihail Sergejevič Zvinčuk, Valerija Vladimirovna Zvinčuk i Denis Valerijevič Vulf. Prema ruskom Jedinstvenom državnom registru pravnih lica, glavna djelatnost kompanije je djelatnost reklamnih agencija. U prve dvije godine poslovanja prihodi firme kretali su se između 80.000 i 200.000 eura. Na svojoj stranici Ribar navodi da se oslanja na donacije. Njegova mreža obuhvaća istoimeni Telegram kanal, kanal na platformi Rutube i zajednicu na mreži VKontakte. Na svojoj stranici Ribar navodi da je među najcitiranijim ruskim Telegram kanalima u stranim medijima te da se fokusira na vojnu analizu, informaciono ratovanje i vizuelnu propagandu. "Danas je naš tim na čelu informacionog rata, braneći interese Ruske Federacije. Znamo kako da lako i efikasno vodimo informacioni rat i predstavimo Rusiju u pravom svjetlu", navodi se u opisu projekta. Prema podacima platforme Telemetr, koja prikuplja podatke o Telegram kanalima i grupama, Ribar je u prosjeku imao oko 142.000 pregleda po objavi i objavljivao oko 26 puta dnevno. Zvinčuk je tvrdio da mu je iskustvo u ruskom Ministarstvu odbrane, gdje je prethodno radio u odsjeku za odnose sa javnošću, omogućilo mu je da razvije vlastiti pristup analizi vojnih informacija. Širenje utjecaja na BalkanuRibar je razvio mrežu kanala za različite dijelove svijeta, uključujući i Balkanar, posvećen Balkanu, koji objavljuje na ruskom jeziku pod sloganom "hronika bureta baruta Evrope". Balkanar uglavnom objavljuje komentare o aktuelnim političkim i sigurnosnim događajima u regiji te često kritikuju Evropsku uniju, NATO i zapadnu podršku pojedinim političkim akterima. Istovremeno, pozitivno predstavljaju rusku ulogu i odnose s lokalnim političkim strukturama. Tako o izborima u Srbiji kanal izvještava pretežno analitički, ali Rusiju koristi kao mjerilo za procjenu političkih poteza. Pozitivno ističe obećanja Studentske liste da Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji, prenosi da Kremlj podržava predsjednika Aleksandra Vučića, dok njegova proevropska obećanja opisuje kao predstavu za Brisel. Otvoreno je naklonjen rukovodstvu entiteta Republika Srpska (RS), dok njenog bivšeg predsjednika i lidera vladajuće stranke Milorada Dodika predstavlja kao uspješnog lobistu koji ima pristup i Putinu i administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH naziva "nelegitimnim", dok Sarajevo i "zapadne kuratore" optužuje za centralizaciju zemlje i izazivanje izbornog haosa. Prema Crnoj Gori zauzima kritičan stav zbog njenog prozapadnog kursa, dok uvođenje viza za ruske državljane opisuje kao "radikalan korak radi odobrenja Brisela". Balkanar rusku prijetnju naziva izmišljenom, a NATO vježbe i nabavke nepotrebnim. Prema podacima platforme Telemetrio, Balkanar je početkom oktobra imao oko 18.600 pratilaca i prosječno 12.400 pregleda po objavi. U prvih osam dana oktobra kanal je 80 puta spomenut ili prenesen preko više od 23 različita Telegram naloga, pretežno preko drugih Ribarovih kanala na stranim jezicima. Veze sa Srbijom i BiHZvinčuk je proteklih godina u nekoliko navarata posjećivao zemlje regije. U aprilu 2024. održao je predavanje u hotelu "Moskva" u Beogradu o Telegramu kao sredstvu za kontrolu informacionog prostora, uključujući analizu najpopularnijih Telegram kanala na srpskom jeziku. Javni servis Srbije emitirao je 27. juna emisiju u kojoj je Zvinčuk govorio o dešavanjima na ukrajinskom frontu i ulozi Telegrama u informisanju. U entitetu RS je ranije najavljivana saradnja s Ribarom na uspostavljanju "medijske škole". Entitetska agencija za informacione i komunikacione tehnologije potvrdila je 2024. da se priprema takav sporazum, a Ribar je najavljivao obuke na srpskom jeziku. U novembru 2025. snimio je u Banjaluci videoanalizu prijevremenih izbora za predsjednika RS ispred zgrade Vlade RS i objavio je na svom kanalu. Istraga čeških novinaraČeški portal Seznam Zprávy objavio je u septembru istragu o aktivnostima Ribara u Evropi. Navodi se da su članovi ekipe putovali su po evropskim zemljama i snimali intervjue s političarima, novinarima i stručnjacima, a sugovornici nisu uvijek bili jasno obaviješteni za koji se projekat snima. Češke vlasti ispitale su ruske državljane Vitalija Čaščuhina i Igora Dolmatova, povezane s Ribarom, a potom im naredile da napuste zemlju. Prema tadašnjem pisanju češkog portala, snimanja su bila planirana i u Srbiji, BiH, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Belgiji i Francuskoj.

Prvi put u tročlanom Predsjedništvu BiH, na adresi Titova 16 u Sarajevu, sjede dvije žene. Da li je to stvarni iskorak za žene u politici ili samo novo lice starih patrijarhalnih struktura? U novoj epizodi razgovaramo sa Majom Gasal, Jadrankom Miličević i Željkom Umičević, te građankama i građanima Sarajeva, tražeći odgovor na pitanje: ko zaista donosi odluke i može li ova istorijska promjena donijeti više od same simbolike?

Američka senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen u Sarajevu je 8. oktobra izrazila nadu da će Bosna i Hercegovina nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO-u i da će se udaljavati od Rusije.

Američka senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen u Sarajevu je 8. oktobra izrazila nadu da će Bosna i Hercegovina nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO-u i da će se udaljavati od Rusije. Ona boravi u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, u okviru koje je posjetila Memorijalni centar Srebrenica, te dobila priznanje "Počasni građanin Sarajeva". Odnos Rusije prema regionu bio je jedna od tema i njenih ranijih izjava. U ranijem intervjuu za RSE, Shaheen je navela da Rusija ima interes za destabilizaciju Zapadnog Balkana, koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske odnose Senata, duže vrijeme upozorava i na sigurnosne rizike na Zapadnom Balkanu i zalaže se za snažnije prisustvo Sjedinjenih Država u regionu. "Nadam se da ćete nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO savezu u budućnosti i da ćete se udaljavati od Rusije", poručila je Shaheen tokom susreta sa novinarima u Sarajevu. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, američka senatorka više puta je isticala podršku njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru, uz ocjenu da je nastavak američkog i međunarodnog angažmana važan za očuvanje stabilnosti. "Vjerujem da je jako važno da Sjedinjene Države nastavljaju igrati ulogu u pružanju podrške napretku zemlje i nadam se da ćete nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO savezu u budućnosti. Ja sam podržavala teritorijalni integritet ove zemlje i jako mi je drago što smo imali priliku da usvojimo neke zakone kao podršku Bosni I Hercegovini i Zapadnom Balkanu", poručila je ona u Sarajevu, 8. oktobra. Prema njenim riječima, pozicija Kongresa Sjedinjenih Država prema Bosni i Hercegovini je jedinstvena. "Bosna i Hercegovina je zemlja koja je okrenuta ka Evropskoj uniji i Zapadu i mi nastojimo podržati takvu sliku. Mislim da je važno podsjetiti administraciju na ulogu koju BiH, Zapadni Balkan i cijela ova regija treba da igraju u Evropskoj uniji", kazala je senatorka Shaheen. Južna interkonekcija dobar projekat za regionSenatorka Shaheen se osvrnula i na pitanje izgradnje Južne interkonekcije u bh. entitetu Federacija BiH. Projekat se razvija u okviru šireg cilja smanjenja potpune ovisnosti Bosne i Hercegovine o ruskom plinu, koji se u zemlju isporučuje preko Srbije putem Turskog toka. Inicijativu podržavaju Sjedinjene Američke Države s ciljem jačanja energetske, prometne i digitalne povezanosti u toj regiji. "Što se tiče plinske interkonekcije, mislim da je u interesu Bosne i Hercegovine i u interesu cijelog Zapadnog Balkana da se riješite ruskog gasa i goriva. Zapadni svijet radi ka tome, i mislim da je u interesu u ovom dijelu Evrope da isto to radi. I Zapadna Evropa to radi. Ja mislim da je to dobar projekat za region", kazala je senatorka. Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda (Splita) u Hrvatskoj, preko Posušja u Hercegovini, do Travnika u središnjoj Bosni, s odvojkom prema Mostaru. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura. BiH kupuje ruski plin od 1979. godine, kada je izgrađen jedini postojeći plinovod od Beograda do Sarajeva. Senatorka Shaheen dobitnica priznanja 'Počasni građanin Grada Sarajeva'Američka senatorka Jeanne Shaheen dobitnica je i priznanja "Počasni građanin Grada Sarajeva" za 2025. godinu, koje joj je uručeno 7. oktobra. Kako je rečeno iz Grada Sarajeva, priznanje joj je dodijeljeno zbog njenog dugogodišnjeg angažmana i podrške Bosni i Hercegovini, te zalaganja za jačanje odnosa između BiH i Sjedinjenih Američkih Država. Navodi se i da se Shaheen tokom političkog djelovanja zalagala za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i prosperiteta Bosne i Hercegovine, te podržavala euroatlantske težnje Bosne i Hercegovine. Nagradu Shaheen je 7. oktobra u Gradskoj vijećnici u Sarajevu uručio gradonačelnik Samir Avdić. Tokom svog političkog djelovanja, Shaheen je nekoliko puta posjetila Bosnu i Hercegovinu.

Gotovo 50 osoba uhapšeno je u međunarodnoj policijskoj akciji protiv mreže za trgovinu drogom čiji su članovi povezani sa zemljama Zapadnog Balkana, saopštila je 8. oktobra Evropska policijska agencija EUROPOL. U saopštenju se ističe kako se uhapšeni dovode u vezu s ubistvima, otmicama, pucnjavama i napadima ručnim bombama širom Evrope. Akcija je kulminirala 6. oktobra pretresima na 42 lokacije u Sloveniji i Španiji, dok su hapšenja koordinisana iz operativnog centra koji je uz podršku EUROPOL-a uspostavljen u Ljubljani. Među osumnjičenima su državljani Bosne i Hercegovine i Srbije, zajedno sa osobama iz Slovenije, Bugarske, Turske i Nizozemske. U istrazi su učestvovale policijske i pravosudne službe iz 22 države. Najviše hapšenja u SlovenijiNajveći broj osumnjičenih uhapšen je u Sloveniji, njih 34, navode u EUROPOL-u, dok je po jedna osoba privedena u Španiji i Hrvatskoj. Još 11 osumnjičenih ranije je uhapšeno tokom višegodišnje istrage. Tokom posljednjeg dana akcije, u saopštenju se navodi i da je policija zaplijenila 66 kilograma droge, uključujući 51 kilogram kanabisa i 15 kilograma amfetamina, kao i vatreno oružje, nakit i gotov novac. Istraga je pokazala da je kriminalna grupa velike količine narkotika skrivala u komercijalnim teretnim pošiljkama, koristeći legalne transportne rute kao paravan za krijumčarenje. Članovi mreže, prema navodima EUROPOL-a, angažovali su vozače uglavnom iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Bugarske koji su kamionima, kombijima i automobilima prevozili drogu zajedno s legalnom robom. Za komunikaciju i koordinaciju koristili su šifrovane platforme SKY ECC i CryptCom. Kokain, kanabis, amfetamin, MDMA i metamfetamin transportovani su iz Belgije, Nizozemske i Španije prema drugim evropskim državama. Legalni transport robe istovremeno je donosio dodatnu zaradu i smanjivao troškove krijumčarenja. Gubici droge završavali nasiljemPrema rezultatima istrage, u EUROPOL-u ističu kako su zaplijenjene pošiljke droge ili sporovi među članovima mreže često završavali nasilnim obračunima. Istražioci grupu povezuju s više pucnjava, ubistava i pokušaja ubistava, kao i s otmicom jednog člana organizacije. U napadima su korištene eksplozivne naprave, uključujući ručne bombe, a mete su bili članovi kriminalne mreže i članovi njihovih porodica. Vlasti navode da je nasilje korišteno radi naplate gubitaka, kažnjavanja odgovornih za neuspjele pošiljke i održavanja kontrole unutar organizacije. Tokom istrage otkriven je i jedan pokušaj ubistva u Španiji. Od februara 2022. do septembra 2026. godine vlasti su zaplijenile 253 kilograma kokaina, 404 kilograma kanabisa, 18,8 kilograma metamfetamina i 825 grama MDMA. Oduzeto je i 550 litara anhidrida sirćetne kiseline, hemikalije koja se koristi u proizvodnji droge, automatsko oružje s prigušivačem, municija i više pištolja. Međutim, EUROPOL navodi da zaplijenjene količine predstavljaju samo dio ukupnih kriminalnih aktivnosti. Analizom komunikacija preko SKY ECC-a i drugim dokazima istražioci su rekonstruisali dodatne transporte i transakcije povezane sa osumnjičenima. Kako je Sky u BiH povezao političare, narko-kartele i policiju?Zbog toga se očekuje da će osumnjičeni biti procesuirani za promet dodatnih 2,5 tone kanabisa, 474 kilograma kokaina, 104 kilograma heroina, 30 kilograma amfetamina, 11,6 kilograma MDMA, po jedan kilogram ketamina i hašiša, 18.000 tableta ekstazija i 1.000 jedinica psihoaktivnih gljiva. Istražioci su takođe identifikovali 45 litara ulja namijenjenog za proizvodnju amfetamina. U saopštenju se navodi i kako je EUROPOL je tokom istrage pružao analitičku i operativnu podršku nacionalnim policijama, a na dan akcije stručnjak te agencije i hrvatski istražilac radili su iz koordinacionog centra u Ljubljani. Iz tog centra u realnom vremenu koordinisana su hapšenja i aktivnosti istražilaca na području više država.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv 90-godišnjeg Petra (Bonifacije) Barbarića iz Ljubuškog, zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, nekadašnjeg načelnika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO), saopćilo je Tužilaštvo BiH 8. oktobra. Optužnica tereti Barbarića da je 2. novembra 2025. održao govor na groblju u Čapljini, u blizini nezakonito podignutog spomenika Praljku, koji je pred Haškim tribunalom 2017. godine pravosnažno osuđen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Barbarić je državljanin BiH i Hrvatske, a otpušten je iz Franjevačkog reda 1998. godine. Kako je objavila ranije Mostarsko-duvanjska biskupija, unatoč tome, ostao je u župnom stanu u Čapljini i pastoralno djelovao bez crkvenog ovlaštenja. Iz Tužilaštva BiH su saopćili da je Barbarićev govor posvećen Praljku prenijelo više elektronskih medija, odnosno internet portala, i da je zabilježio veliki broj pregleda kao i reakcija javnosti i građana. Naveli su i da će biti nastavljena istraga u predmetu s ciljem otkrivanja osoba koje su u novembru prošle godine nezakonito postavile spomenik Praljku. U BiH je od jula 2021. godine krivično djelo javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, predviđaju kazne zatvora od tri mjeseca do pet godina za negiranje ili opravdavanje ratnih zločina. Za dodjeljivanje priznanja ili druge oblike veličanja osuđenih ratnih zločinaca propisana je kazna od najmanje tri godine zatvora. Bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak pravosnažno je 2017. osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih tokom rata u BiH. Nakon izricanja presude 29. novembra 2017. popio je otrov u sudnici i istog dana preminuo.

Posljednje dvije godine bh. političku scenu su obilježile blokade i opstrukcije. Bosna i Hercegovina za to vrijeme nije napravila ozbiljniji iskorak ni prema Evropskoj uniji ni prema NATO-u. Sada se, nakon izbora, ponovo otvara mogućnost da vlast na državnom nivou formiraju Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) – stranke koje su, u različitim kombinacijama, već godinama dio vlasti i političkih dogovora u BiH. No, može li se govoriti o nekom novom početku na planu evropskih i evroatlanskih integracija? SNSD, čiji je lider prorusko orijentisani Milorad Dodik, otvoreno se protivi članstvu BiH u NATO-u, a u posljednjim istupima glasno govori i protiv EU, pod sadašnjim vodstvom. HDZ BiH evropski put zvanično podržava. SDA, iako je prethodni mandat provela u opoziciji na državnom nivou, tokom ranijih mandata u vlasti nije imala rješenje brojnih problema koji godinama koče evropske integracije. Nijedna od tri stranke nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) koje stavove će zastupati u pregovorima o formiranju vlasti kada su u pitanju evropske integracije, članstvo u NATO-u i odnos prema Rusiji. Šta poručuju EU i NATO?Bosna i Hercegovina je u decembru 2022. godine dobila kandidatski status za članstvo u EU i zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, ali je veliki dio posla ostao nedovršen. Reforme pravosuđa, borba protiv korupcije, funkcionisanje institucija, državna imovina, pitanje Ustavnog suda i brojni drugi sporovi i dalje čekaju politički dogovor. Osim toga Evropske institucije posljednjih godina redovno upozoravaju i na maligni ruski uticaj, te da se od Bosne i Hercegovine očekuje "puno usklađivanje" sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. To uključuje i odnos prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. Evropski parlament je u posljednjim ocjenama pozdravio formalno usklađivanje BiH sa sankcijama Rusiji, ali je istovremeno upozorio da političke blokade i podjele nastavljaju usporavati reformski i evropski put zemlje. Evropska komisija je ranije upozorila i da vlasti u Bosni i Hercegovini nisu provele nijednu od 113 preuzetih reformskih mjera, zbog čega je zemlja ostala bez prvih tranši evropske finansijske pomoći. Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas i komesarka za proširenje Marta Kos pozvale su 6. oktobra političke aktere da "bez odlaganja" formiraju vlast na svim nivoima i grade konsenzus kako bi BiH napredovala prema članstvu u Evropskoj uniji. Poručile su da će EU nastaviti podržavati evropske integracije Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene i teritorijalno cjelovite države, te da od novih vlasti očekuje nastavak provođenja reformi i korištenje prilike koju pruža evropski Plan rasta za Zapadni Balkan. Iz sjedišta NATO-a za RSE poručuju kako Alijansa očekuje formiranje institucija i nastavak saradnje sa Bosnom i Hercegovinom. Naglašava se da NATO ostaje snažno posvećen suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Na upit RSE u kojoj mjeri bi bliske veze koje neki od pobjednika izbora u Bosni i Hercegovini održavaju s Rusijom mogle uticati na odnose te zemlje s NATO-om iz Alijanse su naveli kako su "Stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina, kao i miran Zapadni Balkan, u našem su strateškom interesu". "NATO podržava operaciju Evropske unije Althea, koja se provodi u okviru aranžmana Berlin Plus, i nećemo dozvoliti da se u Bosni i Hercegovini pojavi bezbjednosni vakuum. Prijetnje secesijom, unutrašnja politička prepucavanja, retrogradne i nacionalističke ideje destabilizujuće su i opasne", naveli su iz NATO-a u odgovoru za RSE. NATO podsjeća i da sa Bosnom i Hercegovinom sarađuje više od tri decenije, te da nastavlja podržavati reformske procese, jačanje otpornosti institucija i kapaciteta Oružanih snaga BiH. Dodik između Moskve i WashingtonaS obzirom na stavove EU i NATO-a, ruski uticaj bi, po ocjenama sagovornika RSE, mogao biti jedna od ključnih tema i kod daljeg formiranja državne vlasti u BiH. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik posljednjih godina održavao je bliske političke odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok su predstavnici Republike Srpske odbijali podržati uvođenje sankcija Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. Nekoliko dana prije izbora Dodik je ponovo boravio u Moskvi gde ga je primi i ruski predsjednik, a u izbornoj noći zahvalio se i Putinu i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču, smatra da je ruska dimenzija Dodikove politike ostala nepromijenjena. "Ono što je konstanta i što se ne može mijenjati jeste ta proruska dimenzija. Od proruskog stava ne može da odstupi. Ta linija mu je donijela političke poene i ona ostaje jedan od temelja njegovog političkog pozicioniranja", kaže Džihić za Radio Slobodna Evropa. Dodaje kako sa druge strane SDA ima jasnu poziciju prema kojoj je Rusija agresor u Ukrajini, a ruski uticaj u regionu negativan. "Veliko pitanje ostaje kako će se HDZ BiH postaviti prema Rusiji i koliko će uspjeti balansirati između evropske politike i partnerstva sa SNSD-om. Njihov stav će dosta zavisiti i od stava u Hrvatskoj, koja se priključila politici Evropske unije u sankcijama prema Rusiji", naveo je. A politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da će na procese u BiH značajno uticati dešavanja van zemlje, od rata u Ukrajini do odnosa Evropske unije, Rusije i Sjedinjenih Država. Od toga će, ocjenjuje, zavisiti i dalji odnosi Dodika i Moskve, ističući da lider SNSD-a "kalkuliše" u skladu sa političkim interesima. "Rusiji odgovara da na ovom prostoru postoji politički klin koji usporava evropske i evroatlantske integracije. U tom kontekstu interesi Moskve i Dodika se prepoznaju i preklapaju", rekao je Bubonjić. Sa druge strane, Vedran Džihić ističe kako je Dodik istovremeno politički profitirao i na promijenjenim okolnostima u odnosima sa Sjedinjenim Državama, nakon što su mu krajem prošle godine ukinute američke sankcije koje su mu uvedene zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma, koruptivnih aktivnosti i podrivanja institucija BiH. Nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, sankcije su ukinute, što je Dodik tokom kampanje predstavljao kao dokaz promijenjenog odnosa Washingtona prema njemu i Republici Srpskoj. Vlasti Republike Srpske su prethodnih godina izdvojile više miliona evra za angažovanje lobističkih kuća i konsultantskih firmi u Sjedinjenim Državama, nastojeći da poprave političku poziciju entiteta i njegovog rukovodstva u američkim političkim krugovima. Bez velikih očekivanja na evropskom putu'Za razliku od HDZ-a BiH i SDA, koji su tokom kampanje evroatlantske integracije isticali kao jedan od prioriteta buduće vlasti, SNSD je nastavio nastupati sa znatno kritičnijih pozicija prema Evropskoj uniji. Lider stranke Milorad Dodik posljednjih mjeseci više puta je kritikovao sadašnje rukovodstvo EU, protivio se pojedinim zahtjevima iz Bruxellesa koje podrazumijevaju nove nadležnosti države. Istovremeno, SNSD je nastavio zagovarati saradnju sa Evropskom unijom, ali uz protivljenje članstvu BiH u NATO-u i odbacivanje dijela politika EU prema Rusiji. Za Vedrana Džihića, predavača na Fakultetu političkih nauka u Beču, izborni rezultat ne donosi mnogo nepoznanica o daljem toku EU integracija. "Ne vidim, barem u sljedećem periodu, neke posebne šanse da se tu nešto pokrene sa mrtve tačke. Kompromisi između ove tri nacionalne stranke u mogućem novom sazivu Vijeća ministara nisu prirodni, barem kada je riječ o evropskim integracijama i jačanju funkcionalnosti države", istakao je Džihić. Evropska komisija je 2019. definisala 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi napredovala prema članstvu. Oni uključuju reforme pravosuđa, borbu protiv korupcije, funkcionisanje institucija, javnu upravu i zaštitu ljudskih prava. Džihić navodi kako SNSD i HDZ "zagovaraju daljnju etno-teritorijalizaciju Bosne i Hercegovine i slabljenje zajedničke države", dok se SDA i druge probosanske snage zalažu za funkcionalniju BiH. "Jedino je pitanje da li će biti dovoljno pragmatizma da se kroz minimalne korake i reforme osigura da Bosna i Hercegovina nastavi dobijati sredstva iz Plana rasta i drugih evropskih fondova", rekao je Džihić. NATO ostaje podijeljena temaBosna i Hercegovina je članica programa Partnerstvo za mir od 2006. godine, dok je saradnja sa NATO-om posljednjih godina nastavljena kroz Program reformi BiH. Ipak, politički konsenzus o članstvu nikada nije postignut.Dodikov SNSD godinama insistira na vojnoj neutralnosti Republike Srpske, dok SDA i HDZ BiH podržavaju približavanje NATO savezu. "Oficijalnog i formalnog ubrzanog puta ka NATO savezu u ovoj situaciji neće moći biti. Ali neće biti ni momenata da se ta saradnja potpuno prekida. Ona će se odvijati otprilike onako kako se odvijala i do sada", rekao je Džihić. Međutim, direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović smatra da, uprkos dubokim razlikama, prostor za dogovor postoji. "Na kraju će ključnu ulogu imati spremnost političkih aktera da razgovaraju i postižu kompromise. Koliko god političke pozicije danas djelovale udaljene, vlast se ne može formirati bez dogovora stranaka koje imaju legitimitet dobijen na izborima", rekao je Hadžović. Šta je ostavila vlast iz prethodnog mandata?Državnu vlast nakon izbora 2022. godine činili su SNSD, HDZ BiH i stranke okupljene oko "Trojke". Iako je Bosna i Hercegovina u tom periodu dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji i odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora, niz ključnih reformi nije usvojen, zbog čega je evropski put usporen. Zemlja je tokom 2024. kasnila sa Reformskom agendom potrebnom za korištenje sredstava iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, od čega je za BiH predviđeno oko milijardu eura. Političke sporove obilježila su pitanja Ustavnog suda BiH, državne imovine i nadležnosti državnih institucija, uz protivljenje vlasti Republike Srpske imenovanju novih sudija i prisustvu stranih sudija u Ustavnom sudu. Mandat su pratili i sukobi zbog secesionističkih odluka vlasti RS-a koje su osporavale odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, dok je lider SNSD-a Milorad Dodik, uprkos smjeni sa funkcije predsjednika RS nakon pravosnažne presude, zadržao poziciju stranačkog lidera i značajan politički uticaj.

Bivša predsjednica Republike Srpskevi i osuđena za ratne zločine pred Haškim tribunalom, Biljana Plavšić, uz počasti je sahranjena u Banjaluci. Plavšić je preminula 1. oktobra u Beogradu, u 96. godini.

Dugogodišnja podrška Bosni i Hercegovini, ali i upozorenja na političke i sigurnosne prijetnje u regionu, obilježili su angažman američke senatorke Jeanne Shaheen prema Zapadnom Balkanu. Sarajevo joj je za taj angažman dodijelilo priznanje počasne građanke za 2025. godinu.

Američka senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen dobitnica je priznanja "Počasni građanin Grada Sarajeva" za 2025. godinu. Priznanje joj je uručeno, kako je rečeno iz Grada Sarajeva, zbog njenog dugogodišnjeg angažmana i podrške Bosni i Hercegovini, te zalaganja za jačanje odnosa između BiH i Sjedinjenih Američkih Država. Navodi se i da se Shaheen tokom političkog djelovanja zalagala za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i prosperiteta Bosne i Hercegovine, te podržavala euroatlantske težnje Bosne i Hercegovine. Time je, kako se ističe u obrazloženju, postala jedna od značajnih i postojanih saveznica Bosne i Hercegovine na američkoj političkoj sceni. Ističe se i njen doprinos afirmaciji Sarajeva, posebno kroz zalaganje za glavni grad Bosne i Hercegovine kao simbol otpornosti i evropske budućnosti. Nagradu Shaheen je 7. oktobra u Gradskoj vijećnici u Sarajevu uručio gradonačelnik Samir Avdić. Tokom svog političkog djelovanja, Shaheen je nekoliko puta posjetila Bosnu i Hercegovinu. Interes Rusije destabilizacija regiona Zapadnog BalkanaJeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske odnose Senata, duže vrijeme upozorava na sigurnosne rizike na Zapadnom Balkanu i zalaže se za snažnije prisustvo Sjedinjenih Država u regionu. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, više puta je isticala podršku njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru, uz ocjenu da je nastavak američkog i međunarodnog angažmana važan za očuvanje stabilnosti. Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije, u februaru ove godine, gdje je predvodila delegaciju Odbora za vanjske odnose američkog Senata na sastanku sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem i tadašnjim visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, izrazila je zabrinutost zbog secesionističke retorike i poteza Milorada Dodika, za koje je navela da ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i regionalnu stabilnost. Sjedinjene Američke Države su, u oktobru prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, kao i članici Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović i pojedinim članovima Dodikove porodice koji su bili pod američkim sankcijama. U fokusu njenih izjava je i odnos Rusije prema regionu. Shaheen je u intervjuu za RSE rekla kako Rusija ima interes za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Navela je i da SAD moraju osigurati da Rusija zna da su američke snage u regionu "u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Povodom zabrinutosti zbog mogućnosti nestabilnosti koja uključuje Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Srbiju, ona je rekla da je "riječ o povezanosti Srbije i Srba u (bh. entitetu) Republici Srpskoj s Rusijom, te o ruskom interesu za destabilizaciju regiona". "Rusija to vidi kao potencijalni drugi front, a mi moramo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali stabilnost u regionu. Takođe moramo jasno dati do znanja da i naša vojska vrlo pažljivo prati situaciju", rekla je Shaheen, koja je i kopredsjednica Senatske grupe za posmatranje NATO. Navodeći da NATO ima snage na Kosovu i misiju EUFOR-a u BiH ona je istakla: "Moramo osigurati da Rusi znaju kako su te snage u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Shaheen je rekla da SAD moraju da osiguraju suzbijanje ruskog hibridnog ratovanja gdje god je to moguće. "To nije samo u interesu Amerike, već i u interesu naših evropskih saveznika", dodala je ona. Na pitanje zabrinutost zbog aktivnosti Rusije duž istočnog krila NATO saveza, Shaheen je rekla da Rusija ne sprovodi hibridno ratovanje samo u toj oblasti, a da Srbiju koristi kao "usputnu stanicu".

Manja izlaznost, manje izbornih prevara i brzo objavljeni rezultati – to je epilog prve upotrebe savremenih tehnologija na izborima u Bosni i Hercegovini. Nakon što su se godinama glasovi ručno brojali, u zemlji u kojoj svaka osoba glasa pomoću četiri glasačka listića, na izborima 4. oktobra skeneri su mnogo brže radili posao. Rezultati su prvi put bili poznati samo sat vremena nakon zatvaranja birališta. Istovremeno, izbore je obilježila istorijski mala izlaznost. U državi sa oko 3,4 miliona glasača, na izbore je izašlo nešto više od 1,4 miliona, odnosno tek nešto više od 42 odsto. Ovo je oko 10 odsto manje nego na prošlim opštim izborima, 2022. godine. U Koaliciji "Pod lupom", nevladinoj organizaciji koja prati izbore, ocjenjuju da su nepravilnosti koje su pratile prethodne cikluse, a koje su sada sprečene, davale lažnu sliku o odzivu birača. "Dosta ovih nepravilnosti jeste napumpavalo izlaznost", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Hasan Kamenjaković iz ove organizacije. Centralna izborna komisija (CIK) BiH i posmatračke organizacije ocjenjuju da je primjena izbornih tehnologija bila uspješna. Da li su skeneri spriječili 'glasanje mrtvih'?Na ovim izborima, glasači su identifikovani pomoću otiska prsta, i bez toga nije bilo moguće glasati. Listiće nisu ubacivali u glasačke kutije, nego u skener koji je automatski evidentirao kome su dali svoj glas. Ipak, radi kontrole, glasovi se broje i ručno, a eventualne razlike se dodatno provjeravaju. Predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije, Dubravko Malinić, kaže za RSE da su se nove izborne tehnologije dobro pokazale. "Vjerovatno jeste smanjena mogućnost izborne prevare. Ručno brojanje koje su birački odbori proveli nakon zatvaranja biračkih mjesta su pokazali gotovo identične rezultate kao i one koje su pokazali skeneri", istakao je on. U Koaliciji "Pod lupom" navode da je dan izbora bio mnogo pošteniji nego ranije. "Nismo mogli imati glasanje više puta, glasanje umjesto umrlih osoba, glasanje umjesto izašlih, glasanje na više biračkih mjesta, dopisivanje glasova, poništavanje glasova za političke oponente. Nismo imali direktne manipulacije pri pakovanju i brojanju materijala", izjavio je za RSE Hasan Kamenjaković, menadžer za odnose sa javnošću u ovoj organizaciji. Koliko je stari sistem bio podložniji manipulaciji, pokazuju posljednji održani izbori prije ovog oktobra, kada su građani Republike Srpske izašli na prijevremene izbore za predsjednika ovog bh. entiteta, u novembru 2023. godine. CIK BiH je poništio te izbore na 136 biračkih mjesta u 10 gradova i opština, jer je, između ostalog, dokazano da je bilo nepravilnog dodavanja i oduzimanja glasova, krivotvorenja potpisa, te brojanja nevažećih listića kao važećih. Nove tehnologije i izlaznost na izborimaU Koaliciji "Pod lupom" su, navode, očekivali ovakvu izlaznost, te da ona daje stvarnu sliku stvari. Hasan Kamenjaković iz ove organizacije dodaje da uvijek postoji mogućnost građanske apatije, i da to nije isključeno, ali da su u "Pod lupom" sigurni da je do razlike od 10 posto između ovih i izbora 2022. došlo jer su skeneri eliminisali izborne nepravilnosti. Sistem je složeniji nego ranije, čekalo se i duže od pola sata u redovima za glasanje, te manja izlaznost nije iznenađenje, smatra politički analitičar Mladen Bubonjić. "Što se tiče same izlaznosti, i to se očekivalo, da će nove tehnologije pokazati ne toliko ishod politički, koliko stvarnu situaciju, koliko ljudi glasa. S druge strane, uzevši u obzir da je poprilično i komplikovano, bar za prvi put, očekivalo se da se neće baš svi najbolje snaći, a i da će dobrim djelom zbog tih poteškoća biti i većih gužvi", izjavio je Bubonjić za RSE. Od većih gradova u BiH, jedino je u Banjaluci glasalo više od 50 odsto biračkog tijela. Gde su moguća poboljšanja?Ipak, izborni proces u BiH još ima svojih manjkavosti – koje se prvenstveno tiču predizborne kampanje. Kako su "Pod lupom" i "Transparency International BiH" upozoravali u mjesec dana uoči izbora, stranke su konstantno kršile pravila kampanje, a najveći prestupi su bili u području zloupotrebe javnog novca. Tako su različiti nivoi vlasti građanima iz budžeta uoči izbora "poklonili" više od 40 miliona evra. Dubravko Malinić iz banjalučke izborne komisije kaže da je na dan izbora bilo malih problema, ali da su oni otklanjani u hodu, i nisu uticali na efikasnost procesa. Ocjenjuje da ima prostora za napredak, naročito u obuci. "Prije svega mislim da se neke stvari na vrijeme odrade, što ovaj put nije učinjeno od strane samog dobavljača. Da se ostavi prostora da se napravi malo bolja organizacija. Ovo je ipak sad bilo prvi put, bio izazov za sve nas koji smo radili", kazao je Malinić. U "Pod lupom" tvrde da je upotreba tehnologije "pola posla", ali da su i dalje ostali određeni problemi na biralištima. Hasan Kamenjaković ističe da su i na ovim izborima bile nepravilnosti koje se "tradicionalno ponavljaju". "Kao što je npr. porodično glasanje, kada više ljudi glasa, nekako istovremeno. Zatim pružanje pomoći pri glasanju, gdje je jedna osoba pomagala većem dijelu birača da glasaju u kabini. Ili zloupotreba pomoći pri glasanju, gdje nismo imali dokaze da je određenim osobama potrebna pomoć u glasanju", nabraja Kamenjaković. Dan nakon izbora, iz ove Koalicije su saopštili da su više od 100 sličnih nepravilnosti prijavili CIK-u. Iz CIK-a je ranije navedeno da su na dan izbora primili oko 60 prigovora na kršenje izborne šutnje i 50 prigovora za povrede na biračkim mjestima, što je prepušteno na odlučivanje opštinskim i gradskim izbornim komisijama.

Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH i Demokratska fronta najavile su 7. oktobra da će formirati vlast u Kantonu Sarajevo. Ove političke opcije, prema preliminarnim rezultatima izborima koji su održani 4. oktobra, imaju 18 mandata u Skupštini Kantona Sarajevo od ukupno 35 mjesta. Muamer Bandić, iz Stranke za BiH na konferenciji za novinare u Sarajevu je rekao da će se većina temeljiti na programskim ciljevima. "Ovo nije nova 'Trojka', već stranke koje će sklopiti dogovor na osnovu političkih rezultata", izjavio je Bandić. Kako je rekao Faruk Kapidžić, iz SDA, ove stranke će do dodjele certifikata napraviti program i odrediti imena. Iz Demokratske fronte je rečeno da sa dva poslanika "odlučuju koji će od dva bloka odlučivati". Sve tri stranke su u prošlom sazivu bile opozicione. U Bosni i Hercegovini su 4. oktobra održani Opšti izbori na koji su birani članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik Republike Srpske, zastupnici u entitetskim parlamentima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te zastupnici u kantonalnim skupštinama u deset kantona u Federaciji BiH. Prema preliminarnim rezultatima, Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića, Socijaldemokratska partija BiH na čelu s Nerminom Nikšićem, te Hrvatska demokratska zajednice vodeće su u entitetu Federacija BiH. U Republici Srpskoj uvjerljivo vodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika čiji kandidat Savo Minić vodi i u utrci za predsjednika RS-a. Nakon direktnih izbora slijede formiranje entitetskih parlamenata, te indirektni izbori za državni Dom naroda Parlamenta BiH, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i Vijeće naroda Narodne skupštine Republike Srpske. U Federaciji BiH će se u Parlamentu indirektno birati i entitetski predsjednik, te potpredsjednici. Nakon toga slijedi formiranje Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada. U deset kantona u Federaciji BiH, također, se trebaju formirati skupštine i imenovati vlade.

Uz počasni plotun, počasnu stražu, prisustvo članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović, te vrha bh. entiteta Republika Srpska, u Banjaluci je 7. oktobra sahranjena ratna zločinka i bivša predsjednica RS Biljana Plavšić. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ju je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u 37 općina širom Bosne i Hercegovine tokom 1992. godine. U Bosni i Hercegovini je od jula 2021. godine krivično djelo javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, predviđaju kazne zatvora od tri mjeseca do pet godina za negiranje ili opravdavanje ratnih zločina, dok za dodjeljivanje priznanja, privilegija ili druge oblike veličanja osuđenih ratnih zločinaca zakon propisuje zatvorsku kaznu od najmanje tri godine. Sahrani Biljane Plavšić na banjalučkom groblju Sveti Pantelija prisustvovalo je oko hiljadu osoba, a među njima su, osim Cvijanović, bili predsjednici entiteta, entitetskog Parlamenta i Vlade, Siniša Karan, Nenad Stevandić, te Savo Minić. Prisutan je bio i Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Počasni plotun izveli su pripadnici Počasne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa, kako će postupiti na sahranu uz odavanje počasti Biljani Plavšić, osuđenoj za ratne zločine. Prije sahrane, u Banskom dvoru u Banjaluci održana je i komemoracija Biljani Plavšić. Komemorativni skup pratile su takođe počasti, a prisustvovali su Nenad Stevandić, ministri u Vladi RS Goran Selak i Željko Budimir, te Milorad Dodik, kao i neki od bivših zvaničnika RS, prijatelji, članovi porodice i poznanici. Komemoraciji i sahrani nije prisustvovao niko od zvaničnika Srbije. Počasna straža MInistarstva unutrašnjih poslova RS stajala je uz fotografiju Biljane Plavšić, ispred koje su bila izložena njena odlikovanja. Osim komemorativnog skupa, organizovano je i upisivanje u knjigu žalosti. Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata ranije je izjavio da Plavšić "zaslužuje sve počasti". Plavšić je preminula 1. oktobra u Beogradu u 96. godini života. U Beogradu je 6. oktobra služeno opijelo, nakon čega je kovčeg otpremljen za Banjaluku. Plavšić je ostala upamćena po fotografiji, objavljenoj 1992. godine, na kojoj korača preko tijela mrtvog muslimanskog civila u Bijelini kako bi poljubila Željka Ražnatovića "Arkana". U pravomoćnoj presudi iz 2003. Haški sud je utvrdio da je Plavšić priznala da je, kao članica najvišeg političkog vodstva bosanskih Srba, sudjelovala u politici etničkog razdvajanja koja je dovela do smrti hiljada ljudi i prisilnog protjerivanja desetaka hiljada drugih. Sud je naveo da su progoni uključivali deportacije, prisilna premještanja stanovništva, nezakonita zatočenja, okrutno postupanje te uništavanje imovine i vjerskih objekata nesrpskog stanovništva. Haški suci zaključili su i da je Plavšić podržavala i opravdavala kampanju etničkog čišćenja koju su provodile političke, vojne i policijske strukture bosanskih Srba. U presudi je navedeno da je bila svjesna raširenih zločina nad nesrbima, ali ih nije spriječila niti kaznila odgovorne, premda je imala znatan politički utjecaj. Prilikom priznanja krivnje izjavila je da prihvaća činjenicu da su "hiljade nevinih Muslimana i Hrvata bile žrtve organiziranog i sistemskog nastojanja da ih se ukloni s područja koja su srpske vlasti smatrale svojima". Prema sporazumu o priznanju krivice, odbačene su ostale optužbe, uključujući i onu za genocid. Sedam godina kasnije, dok je služila kaznu u Švedskoj, u intervjuu za švedski magazin Vi povukla je svoje priznanje krivnje, tvrdeći da ga je dala kako bi izbjegla duži zatvor. Nakon što je odslužila dvije trećine kazne, Plavšić je 2009. godine puštena na slobodu. Iz Švedske je avionom Vlade Republike Srpske prebačena u Beograd, gdje ju je na pisti dočekao tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Tokom rata Plavšić je bila jedna od najbližih saradnica Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Među najpoznatijim prizorima iz tog razdoblja ostala je fotografija iz 1992. godine na kojoj Plavšić u Bijeljini prelazi preko tijela ubijenog muslimanskog civila kako bi pozdravila Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne jedinice. "Postoji 12 miliona Srba i čak i ako ih šest miliona pogine na ratištu, preostalih šest miliona i dalje će ubirati plodove te borbe", jedna je od izjava koje je dala tokom rata. Pojedini mediji navodili su da ju je bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević smatrao radikalnom osobom, dok ju je njegova supruga Mirjana Marković nazvala "ženskim Mengeleom", aludirajući na nacističkog doktora Josefa Mengelea. Prije ulaska u politiku Plavšić je izgradila značajnu akademsku karijeru kao biologinja. Objavila je oko stotinu naučnih radova, a Univerzitet u Sarajevu imenovao ju je profesoricom 1956. godine. Obnašala je i dužnost dekanice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te se naučno usavršavala u Pragu i Sjedinjenim Američkim Državama. Uoči rata u Bosni i Hercegovini bila članica Predsjedništva BiH. Tokom rata Plavšić je bila desna ruka Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine. Uoči rata bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tokom rata postala je jedna od ključnih političkih figura bosanskih Srba. Za razliku od dijela tadašnjeg vodstva Republike Srpske, podržala je Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Poslije rata obnašala je dužnost predsjednice Republike Srpske. Nakon sukoba s pristalicama Radovana Karadžića i njegove Srpske demokratske stranke osnovala je Srpski narodni savez. Početkom 2000-ih postupno se povukla iz političkog života nakon izbornih neuspjeha svoje stranke na lokalnoj razini. Godinu kasnije dobrovoljno se predala Haškom tribunalu pred kojim je osuđena kao najviše rangirana politička dužnosnica bosanskih Srba koja je priznala krivicu.

Šefica diplomatije EU Kaja Kalas (Kallas) i komesarka za proširenje Marta Kos pozvale su u utorak političare izabrane na izborima u Bosni i Hercegovini da "preuzmu punu odgovornost" i "bez odlaganja" formiraju vlasti na svim nivoima, kao i da grade konsenzus kako bi unapredili put zemlje ka Evropskoj uniji. Navodeći da će EU nastaviti da podržava BiH u evropskim integracijama, Kalas i Kos su u zajedničkom saopštenju navele će EU sarađivati s novim vlastima na svim reformama povezanim sa EU. "Evropska unija ponovno potvrđuje svoju nedvosmislenu opredeljenost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, celovite i suverene zemlje", navele su visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku i komesarka za proširenje. Prema rezultatima izbora, ključne pozicije su osvojile takozvane nacionalne partije Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, dok su građanske i opozicione opcije zabeležile ozbiljne gubitke. One su saopštile da "nakon potvrđivanja konačnih rezultata, izabrani predstavnici treba da preuzmu punu odgovornost za formiranje vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou bez odlaganja" "EU očekuje od svih političkih lidera da se u ovaj proces uključe na konstruktivan način, u dobroj veri i s interesima svih građana na umu. EU poziva sve lidere da jačaju povjerenje među narodima i zajednicama te grade konsenzus u cilju napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu", dodale su visoke evropske zvaničnice. Kalas i Kos su poručile da BiH, da ne bi dalje gubila sredstva opredeljena Planom rasta EU za Zapadni Balkan, hitno treba da finalizuje pravni i institucionalni okvir i nastavi sprovođenje preuzetih reformi. One su dodale da EU prima k znanju preliminarne nalaze i zaključke Misije OEBS/ODIHR za posmatranje izbora, koji, kako navode, "pokazuju istinsku konkurenciju i da su učesnici izbora u velikoj meri mogli da dopru do birača". Dodale su da je izborni dan protekao je uredno, iako su uočene poteškoće s novim sistemima izborne tehnologije, složene procedure glasanja i brojanja glasova, kao i problemi sa tajnošću glasanja. Na izborima u BiH 4. oktobra prvi put su korišćeni biometrijske identifikacije birača, skeneri glasačkih listića i brza transmisiju izbornih rezultata.