U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku 17. novembra je otkriven Cvijet Srebrenice u čast sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Autor spomen-obilježja je bh. umjetnik Adin Hebib. Ceremoniji su prisustvovali predsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić, članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, te ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Snage Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine (BiH) ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih. U Potočarima kod Srebrenice su do sada ukopane 6.772 osobe. Pred sudovima u Hagu i regiji, za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno je više od 50 osoba, na oko 780 godina zatvora. Među osuđenima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bivši predsjednik entiteta RS i nekadašnji komandant Vojske RS, koji su osuđeni na doživotni zatvor. Generalna skupština UN je prošle godine usvojila rezoluciju o proglašavanju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je na hitnoj sjednici 17. novembra budžet za ovu godinu. Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi maraka i u okviru njega nema finansiranja institucija kulture od državnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a. Uključuje sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH koja su namijenjena za nabavku novih tehnologija za provođenje izbora. Nakon usvajanja u Zastupničkom domu, budžet treba biti potvrđen i u Domu naroda BiH. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine podržalo je 11. novembra budžet institucija za ovu godinu. Odluka je donesena jednoglasno, saopšteno je iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema proceduri, nakon toga dokument odobrava Parlamentarna skupština BiH. Inače, budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već 11 mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plata, a novi projekti su blokirani. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 4. novembra usvojilo je nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je novi tekst Nacrta zakona o budžetu, nakon što prijedlog ovog zakona nije usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom 30. oktobra nije, na hitnoj sjednici, usvojio budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u drugom čitanju. Na sjednici isti dan ranije, budžet je usvojen u prvom čitanju. Zakonska procedura podrazumijeva usvajanje u prvom i drugom čitanju, kada se ulažu amandmani. Za budžet u drugom čitanju nije bilo entitetske većine prilikom glasanja, jer poslanici iz bh. entiteta Republika Srpska nisu željeli podržati izdvajanje novca za institucije kulture od državnog značaja, povećanje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH i sredstva za isplaćivanje dugova BHRT-a. Budžet je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosu od 1,5 milijardi maraka (805,3 miliona evra).

Rafinerija nafte u Brodu, nekada jedan od ključnih energetskih pogona u Bosni i Hercegovini, već gotovo sedam godina stoji bez ijednog litra prerađene nafte. Dok se akumulirani gubici penju na preko 900 miliona maraka (više od 460 miliona evra), ruski vlasnici sada spas traže u – reciklaži plastike. Ovo je novi pokušaj izlaska ovog preduzeća iz milionskih minusa u kojima se nalazi. Nakon eksplozije u krugu rafinerije 2018. godine, prerada nafte u Brodu, gradiću na obali Save na sjeveru BiH, je potpuno stala, a kompleks danas, uglavnom, služi kao skladište benzina. Prije tri godine najavljivana je gradnja elektrane na gas unutar rafinerije, ali taj projekat do danas nije ni započet. Ruski vlasnici više puta su obećavali modernizaciju jedine rafinerije nafte u BiH, no konkretni koraci nikada nisu sprovedeni. Vlasti Republike Srpske su 2007. godine brodsku rafineriju, zajedno sa Rafinerijom ulja u Modriči i mrežom pumpi "Nestro Petrol", prodale ruskoj kompaniji "NjeftegazinKor" za 236 miliona maraka (oko 120 miliona evra). Te kompanije danas su dio "Optima grupe", društva za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, osnovanom 2008. godine u Banjaluci. Iz "Optime" je na upit Radija Slobodna Evropa o daljim planovima za rafineriju odgovoreno da se informacije o poslovanju objavljuju "putem korporativnih sajtova i saopštenja za javnost". Reciklaža plastike – najnoviji plan vlasnikaVlasnici rafinerije planiraju da izgrade postrojenje za reciklažu sekundarnih plastičnih sirovina, kapaciteta 32 tone po danu. Rafinerija je Ministarstvu za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju RS dostavila zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu reciklažnog postrojenja. Kako pokazuje dostavljena dokumentacija, u proizvodnoj hali će se u dvije linije prerađivati plastične folije i PET ambalaža. Planirana hala će se nalaziti na mjestu gdje je nekad bilo jedno od postrojenja za preradu nafte. Minus od skoro milijardeRafinerija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila minus nešto veći od 31 miliona maraka (oko 15,9 miliona evra), pokazuju finansijski izvještaji akcionarskog društva. Ukupno, rafinerija je u minusu većem od 914 miliona maraka (oko 467 miliona evra). Prošlogodišnji revizorski izvještaj naglašava da rafinerija i dalje zavisi od finansijske podrške svog matičnog društva, ruske kompanije "Zarubežnjeft", kako bi mogla nastaviti s radom. "NjeftegazinKor" je ćerka firma "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije sa sjedištem u Moskvi. Navode da je ruska firma 6. februara ove godine dostavila pismo podrške, u kome se obavezala da će u idućih godinu dana pružati finansijsku podršku rafineriji, te da je neće likvidirati. Osim ogromnih nagomilanih dugova, upozorili su i na to da su kratkoročne obaveze rafinerije (kratkoročni krediti, plate, porezi, kamate i sl.) veće od obrtne imovine (materijal, gotovi proizvodi, potraživanja od kupaca) za 133 miliona maraka, odnosno 68 miliona evra. "Ove činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost Društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja", naglasili su revizori. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za RSE da se "ne vidi nikakva strategija menadžmenta šta planiraju da urade". "Obnavljanje proizvodnje zahtijeva velika ulaganja, servisiranje opreme koje se inače radi u rafinerijama svakih osam godina, tzv. kapitalni remont", ističe Pavlović. Dodaje i da je cijela grupacija štura po pitanju informacija koje plasiraju u javnost, da žive od prodaje goriva, a da se rafinerijom "niko ne bavi". "Imam informaciju da su plaćene sve obaveze prema Poreskoj upravi RS od strane Rafinerije, tako da ovo ide nekuda, ali ne znamo kuda", ocijenio je Pavlović. Vlasnici su radili na modernizaciji i obnovi pogona za preradu nafte, kada se u oktobru 2018. godine u rafineriji desio požar u kojem je poginuo jedan radnik. Nikada nisu zvanično saopšteni uzroci požara ni razmjere štete. Početkom 2019., rafinerija je prekinula proces prerade nafte koji do danas nije obnovljen. Sindikat zaposlenih u rafineriji nije želio komentarisati trenutnu situaciju u kompaniji, upućujući nas umjesto toga na upravu Optima grupe. Prema podacima s kraja prošle godine, u rafineriji je zaposleno ukupno 319 osoba. Gasni terminali i elektraneJedan od rijetkih uspjeha rafinerije nakon prestanka prerade nafte bio je projekt izgradnje gasnog terminala. Gasna kompresorska stanica u krugu rafinerije, spojena na gasovodnu mrežu iz Hrvatske, puštena je u rad u decembru 2021. godine. Time je realizovan ugovor iz 2019. godine o snabdijevanju prirodnim gasom, između hrvatske kompanije "Crodux", kao nosioca projekta gasifikacije i ruskog "Zarubežnjefta". Vrijednost projekta je oko 16,2 miliona evra, a kapacitet stanice je 40 miliona kubnih metara gasa. Razmatrani su i planovi za izgradnju termoelektrane na gas u krugu rafinerije. U avgustu 2022., Rafinerija i Ministarstvo energetike i rudarstva RS su potpisali Sporazum o saradnji na razvoju energetskih projekata u RS. Planirana je izgradnja gasne termoelektrane, vrijedne oko 150 miliona maraka (77 miliona evra), snage 100 megavata. Poređenja radi, termoelektrana na ugalj u Ugljeviku ima kapacitet od 300 megavata. Kako navodi Rafinerija u svojim dokumentima, dobili su saglasnost za priključak Elektroprenosa BiH, te je planiran i koncesioni ugovor sa entitetskim institucijama, ali do danas izgradnja nije započeta. Privatizacija naftne industrijeU periodu poslije rata, Rafinerija nafte Brod je bila u vlasništvu RS, ali je zbog nagomilanih gubitaka i nelikvidnosti prestala sa radom. Milorad Dodik, tada u ulozi premijera RS, u Moskvi je 2007. godine potpisao ugovor o prodaji entitetske naftne industrije Rusima, u sklopu koje je bila brodska rafinerija, Rafinerija ulja u Modriči, i lanac benzinskih pumpi "Petrol". Godinu dana kasnije, kupac "NjeftegazInKor" je osnovao "Optima Grupu", koja do danas upravlja poslovanjem dvije rafinerije, kao i mrežom pumpi, preimenovanih u "Nestro Petrol". Transparency International BiH je tada upozoravao da je ugovor o prodaji naftne industrije netransparentan i štetan, utvrdivši čak 44 sporne tačke. Na zvaničnom sajtu firme, navedeno je da se radi o najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, koja se bavi svim procesima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade sve do veleprodaje i distribucije. U okviru kompanije, Rafinerija ulja Modriča, takođe, posluje sa gubicima. Prema posljednjim podacima su u minusu 113 miliona maraka (oko 58 miliona evra), dok "Nestro Petrol" posluje u plusu. Ruski vlasnici su u periodu od 2018. do 2021. povećali kapital "Optima Grupe " za oko 900 miliona evra, što je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Bosni i Hercegovini. Iako se nalazi u vlasništvu ruske kompanije, "Optima" nema problema sa poslovanjem, jer se "Zarubežnjeft" ne nalazi na listi sankcija Evropske unije, pokrenutih nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Kantonalni sud u Bihaću osudio je Mehemeda Vukalića na 42 godine zatvora za trostruko ubistvo u Sanskom Mostu, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Vukalić je dobio po 14 godina za svaku njegovu žrtvu, uključujući godinu za nedozvoljeno nošenje oružja koju je već proveo u zatvoru, prenosi Srna. Prema optužnici, Vukalić je u prostorijama Gimnazije u Sanskom Mostu, u augustu prošle godine hicima iz automatske puške ubio direktora škole Nijaza Halilovića, sekretaricu Nisvetu Kljunić i profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan. Vukalić je bio uposlenik srednjoškolskog centra u Sanskom Mostu koji se nalazi u istoj zgradi u kojoj je smještena Gimnazija. Radi se o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka. To je još jedan u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini (BiH) posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Aldina Jahić koju je 16. novembra uveče u Mostaru pucnjima iz pištolja ubio bivši momak Anis Kalajdžić, prema navodima ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Maria Marića, policiji se obratila nekoliko minuta prije ubistva. "Šestnaestog novembra oko 17.55 minuta dobili smo prijavu oštećene. Po prijavi oštećene da bivši momak trči sa pištoljem u ruci, policija je postupila odmah, ali događaj je već bio izvršen", naveo je Marić na konferenciji za novinare. Ministar je rekao da osumnjičeni ne posjeduje legalno oružje niti je podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za nošenje oružja. "Oružje kojim je djelo počinjeno nije registrirano, odnosno nije njegovo", kazao je Marić. Marić je potvrdio da je Aldina Jahić dobijala prijeteće poruke od Kalajdžića, ali da ona to nije prijavila. Bio prijavljivan za prijetnje, ali drugoj osobiKalajdžić je, prema riječima načelnika Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK Mirze Rožajca, početkom ove godine bio prijavljen zbog prijetnji. "U januaru ove godine jedna ženska osoba je prijavila osumnjičenog za slične stvari, te je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, protiv njega je podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu, a podnijela ga je nadležna policijska uprava Mostar", naveo je Ružajac. U tom slučaju, kako je kazao Rožajac, protiv Kalajdžića je podignuta optužnica protiv kod Općinskog suda u Mostaru. "Mislim da je ročište bilo zakazano u nekom narednom periodu", kazao je načelnik Sektora kriminalističke policije HNK. Načelnik Kalesije traži 'sistemsku i stvarnu' zaštitu ženaAldina Jahić, koja je inače iz Kalesije, ubijena je oko 18.00 časova 16. novembra u toaletu jednog mostarskog hotela, a uviđaj je završen oko 23.00 časa. Vesna Pranjić, dežurna tužiteljica HNK, po završetku uviđaja je novinarima izjavila da će nakon što dobije izvještaj od policije zatražiti pritvor za osumnjičenog. Ona je takođe rekla da su ubistvu prethodile prijetnje, koje, na žalost, žrtva nije prijavljivala. Kada je 16. novembra krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijela je detalje tužiteljica za medije nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je Pranjićeva koja nije mogla da komentariše navode o tome da je napadač pokušao da izvrši samoubistvo, jer, kako je rekla, za to nema dokaze. Načelnik Kalesije Nermin Mujkanović ukazao je na to da ubistvo Aldine Jahić "još jednom suočava s bolnom činjenicom da se femicidi ponavljaju, uprkos brojnim apelima, upozorenjima i obećanjima". "Kao društvo, moramo zahtijevati sistemske promjene i stvarnu zaštitu žena, a ne samo deklarativne istupe nakon što je već prekasno", napisao je Mujkanović na Facebooku, u reakciji na ubistvo Aldine Jahić. EU i OSCE pozivaju vlasti na 'sistemski odgovor' i jačanje preventivnih mjeraIz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH nakon ubistva u Mostaru pozvali su vlasti u BiH "da ojačaju sistemske odgovore na nasilje zasnovano na spolu i provođenje postojećih zakona". "Sjednica Zastupničkog doma Federacije BiH u srijedu mora označiti odlučan korak ka promjenama", naveli su u objavi na društvenim mrežama. Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH saopštila je da ubistvo Jahić "bolno naglašava da će se rodno-zasnovano nasilje nastaviti ukoliko se stavovi i institucije ne promijene". "Misija podsjeća vlasti na svim nivoima u BiH na potrebu jačanja preventivnih mjera usvajanjem jasnijih i dosljednijih propisa o posjedovanju vatrenog oružja i osiguravanjem brzog oduzimanja oružja u slučajevima sumnje na rodno-zasnovano nasilje", naveo je OSCE. Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, ali planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika. Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. RSE Specijal: Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika. Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici stupio je na snagu u martu ove godine, a uslijedile su izmjene Krivičnog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, uz ostalo, proširile su ovlasti policije, koja sada ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.

Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) izjavio je u nedelju u Sarajevu da institucije Bosne i Hercegovine imaju punu podršku Nemačke, izrazivši zadovoljstvo što posetom BiH počinje turneju po zemljama Zapadnog Balkana. "Zaštita osnovnih principa Dejtona, suvereniteta Bosne i Hercegovine kao celine su ključni. Zato institucije ove zemlje imaju našu punu podršku", rekao je Vadeful na konferenciji za novinare posle sastanka s visokom predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt). Govoreći o evropskom putu BiH, on je rekao da će "biti jasan", odnosno da BiH mora da ispuni uslove definisane još 2022. godine. "Prvo i osnovno je vladavina prava i jačanje demokratije. Nemačka je spremna da podrži BiH u tom pogledu i procesu. Imaću kasnije sastanak u Predsedništvu BiH, ali ću isto tako naglasiti da je do BiH da pokaže posvećenost", rekao je Vadeful. Navodeći da Nemačka ima "veoma bliske ekonomske odnose s BiH", on je istakao da će u svim razgovorima za zvaničnicima zemalja Zapadnog Balkana biti reči o tome kako ovaj region može brže i bolje da se približi Evropskoj uniji. "U vremenima rastućih trvenja, ovo je više nego ikada investicija u mir, bezbednost i blagostanje Evrope. Pritom je jedno jasno, proces pristupanja jeste i ostaće proces koji je baziran na učinku. To znači da zemlje Zapadnog Balkana moraju sprovesti duboke i često teške reforme. Nema tu zaobilaznica", naglasio je nemački ministar spoljnih poslova. Dodao je da to za BiH konkretno znači da uslovi koji su utvrđeni u oktobru 2022. godine na putu ka EU moraju biti ispunjeni pre nego što će se desiti napredak u procesu proširenja. U decembru 2022. godine Bosni i Hercegovini dodeljen je status kandidatkinje za članstvo u EU, uz pretpostavku da će sprovesti korake navedene u odluci Evropskog saveta od 12. oktobra 2022. o politici proširenja, kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, upravljanje migracijama i osnovna prava. "Nemačka može otvoriti put ka EU, ali na kraju je do odlučnosti političara i institucija u BiH da se to uradi i dokaže na delu. Zaštita osnovnih principa Dejtonskog sporazuma su od ključne važnosti", naglasio je Vadeful. Prema njegovim rečima, mir u srcu Evrope jeste i ostaće obaveza EU i Nemačke, dodavši da zato i institucije BiH, koje su nastale u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, uživaju njihovo puno poverenje. "O tome smo razgovarali Šmit i ja. On je nadležan za sprovođenje civilnog dela Dejtonskog sporazuma i to je od izuzetne važnosti. Zajedno želimo da nastavimo svoje napore da podržimo BiH na putu ka EU", zaključio je nemački ministar spoljnih poslova. EU konkretna perspektiva Zapadnog Balkana, ali zahteva teške odlukeUoči poslaska na turneju po Zapadnom Balkanu, Vadeful je rekao da zemlje regiona u svetlu stalnih pokušaja Rusije i Kine da na njih vrše uticaj, kao uslov za ulazak u Evropsku uniju moraju da nastave reforme i pokažu privrženost zajedničkim evropskim vrednostima. "Vladavina prava, borba protiv korupcije i odbrana osnovnih prava nisu predmet pregovora", rekao je Vadeful uoči polaska na turneju po zemljama Zapadnog Balkana. Šef nemačke diplomatije je naglasio da su zemlje Zapadnog Balkana "neraskidivi deo evropske porodice" i da "Evropska unija nije nikakvo daleko obećanje, nego njihova konkretna perspektiva". "Onaj ko želi da postane deo te zajednice vladavine prava i tog tržišnog prostora, mora da preuzme odgovornost, makar to zahtevalo i teške korake", rekao je Vadeful. On je rekao da je za zemlje Zapadnog Balkana od odlučujućeg značaja da diverzifikuju izvore energije, kako bi dugoročno osnažile svoju nezavisnost i suverenitet. "Mi u Nemačkoj znamo koliko bolno i ujedno neophodno to može da bude", rekao je Vadeful. Nemačka se posle napada Rusije na Ukrajinu u potpunosti oslobodila zavisnosti od ruskog gasa, navodi agencija dpa. Vadeful je rekao da su članice NATO-a Crna Gora i Albanija postigle značajan napredak na putu prema Evropskoj uniji, dok druge zemlje regiona moraju, neke i u značajnijoj meri, da slede taj put. U okviru turneje po šest država Zapadnog Balkana, Vadeful će prvi posetiti BiH, a zatim 17. novembra ide u Crnu Goru i Albaniju. Istog dana uveče šef nemačke diplomatije doputovaće u Beograd. Iz Beograda 18. novembra nastavlja turneju posetom Kosovu a zatim Severnoj Makedoniji. Izvori: Beta, dpa

Srbija je najlošije rangirana zemlja Zapadnog Balkana prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu. Nalazi se na četvrtom mestu, od 44 evropske zemlje koje su analizirane. Lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija. Godišnje izveštaje o Indeksu organizovanog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sedištem u Ženevi. Prema ovogodišnjem, izveštaju za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mestu, dok je Crna Gora na 10. Podaci za Kosovo nisu objavljeni. Globalni indeks organizovanog kriminala procenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države sveta. Izvršni direktor GI-TOC, Mark Shaw ukazao je na to da organizovani kriminal "potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbednost". "Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za merenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema", poručio je. 'U Srbiji ključni državni akteri'Po nivou kriminala u vrhu, po otpornosti na kriminal pri dnu liste - na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa. U Srbiji "državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala", ocenili su autori izveštaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta. Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su "visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz sveta organizovanog kriminala". "Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu", napominje se. Takođe, prema izveštaju, Srbija predstavlja sastavni deo rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina. Izveštaj podvlači i da je ova zemlja "domaćin nekoliko mafijaških grupa" koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom. "Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima", dodaju. Spominje se i u kontekstu trgovine oružjem. Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i potencijalno Ukrajine - prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi. "Kriminalne mreže sa Kosova, iz Albanije i Srbije olakšavaju ovu trgovinu, dok su korumpirani državni zvaničnici navodno bili umešani u ilegalne pošiljke oružja". Dodaje se i da je u poslednjih nekoliko godina zabeležen "porast krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa". Autori Globalnog indeksa bave se i ulogom Srbije u trgovini ljudima. "Izveštaji ukazuju da su pojedinci iz vlasti i policije umešani u prinudni rad, trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i krijumčarenje oružja velikih razmera, uz minimalnu odgovornost", navodi se. Spominju se i rastuće veze sa Rusijom, Kinom i zalivskim državama koje "izazivaju zabrinutost zbog netransparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata". To, kako se ističe, podstiče sumnje na korupciju. Finansijski kriminal u Srbiji veoma je ukorenjen, ocenjuje se i dodaje da su u njih "često umešani visoki državni zvaničnici". Privatni sektor u Srbiji, navodi se u izveštaju, duboko je isprepletan s organizovanim kriminalom - "veliki broj preduzeća posluje pod uticajem visokih političkih funkcionera", zbog čega "dobijaju povlašćen tretman u tenderima i investicijama, često služeći kao posrednici za tokove nezakonitog novca". S druge strane, napominju, preduzeća koja nisu povezana s političkim krugovima trpe stalne pritiske i inspekcije. Ukazuju i da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima značajan uticaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi sumnjama u demokratsko upravljanje. U Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu navode i da se organizovane kriminalne grupe u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipulaciju izbornim procesima. Pored toga, dodaje se da politička elita poseduje gotovo neograničenu moć, a da javnost na drugoj strani ima nizak stepen poverenja u demokratske institucije. U tom kontekstu, zaključuje se i da "široko rasprostranjeni protesti odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem". Globalni indeks bavi se i korišćenjem bezbednosnih službi u političke svrhe u Srbiji. Takvo korišćenje, "zajedno sa izveštajima o vezama između pripadnika organa reda i grupa organizovanog kriminala", dodatno je, kažu, "smanjilo poverenje javnosti". "Iako je Srbija uspostavila antikorupcijske agencije i uvela mere za unapređenje odgovornosti, njihova efikasnost je oslabljena slabim sprovođenjem, nedostatkom resursa i institucionalne nezavisnosti", jedan je od zaključaka. Napominje se i da slučajevi korupcije i organizovanog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda. 'Korupcija prisutna na svim nivoima vlasti u BiH'Kada je reč o otpornosti na kriminal BiH je među najniže rangiranim zemljama – na 42. mestu. Državni akteri uključeni u kriminal imaju ključnu ulogu u omogućavanju organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, piše u izveštaju. "Korupcija je prisutna na svim nivoima vlasti, a visoki zvaničnici su povezani sa trgovinom drogom, finansijskim kriminalom i nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa". Podsećaju da su nekim od vodećih političkih ličnosti uvedene međunarodne sankcije zbog njihovog doprinosa korupciji i podrivanja državnih institucija. Autori izveštaja ukazuju i na to da su neki policijski službenici uhapšeni zbog direktnog učešća u švercerskim operacijama, dok su političari koristili svoj uticaj kako bi zaštitili kriminalne mreže. Kao poseban problem, podvlači se trgovina ljudima. Autori izveštaja napominju da su žene i devojke izložene su seksualnoj eksploataciji, dok su romska deca često žrtve prinudnog prosjačenja, seksualne trgovine i kućnog ropstva. Dodaju i da je krijumčarenja migranata duboko ukorenjeno, te da BiH predstavlja ključnu tranzitnu tačku duž balkanske migrantske rute, a da korupcija među pripadnicima granične policije dodatno pogoršava problem. "Ovo tržište je usko povezano s krijumčarenjem oružja, pri čemu izveštaji ukazuju da kriminalne organizacije prodaju oružje migrantima uključenim u mreže krijumčarenja", napominje se. Rat u Ukrajini, dodaje se, doveo je do porasta trgovine oružjem, pri čemu oružje iz BiH, uprkos regulatornim ograničenjima, navodno dospeva u zone sukoba. Napominju i da zemlja funkcioniše kao tranzitni centar za kokain iz Južne Amerike namenjen zapadnoevropskom tržištu. U izveštaju se ocenjuje i da strani akteri imaju značajan uticaj na organizovani kriminal u zemlji, iskorišćavajući slabu kontrolu granica i podeljen politički sistem. "Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije imaju snažno prisustvo, sarađujući sa lokalnim akterima u švercu droge i oružja". Pored toga, turski, saudijski i zapadnoazijski akteri uključeni su u ilegalne finansijske šeme, dok grupe koje podržava Rusija koriste političku bliskost bh. entiteta Republike Srpske sa Moskvom, za jačanje uticaja. Ističe se da je finansijski kriminal je rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, da mnoge privatne kompanije služe kao posrednici u pranju novca i finansijskim prevarama, a da preduzeća u vlasništvu politički povezanih osoba imaju povlašćen položaj u postupcima javnih nabavki. Kao jedan od rasprostranjenih problema podvlači se i nezakonita seča šuma u koju su, kako navode, često umešane političke elite i lokalni zvaničnici. Dodaju i da se nezakonita eksploatacija uglja i drveta takođe sprovodi uz podršku političkih figura koje izdaju lažne dozvole u zamenu za mito. Zaključuje se da se BiH suočava sa stalnim izazovima u oblasti političkog upravljanja, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da podeljen politički pejzaž zemlje, posebno secesionističke politike RS i njeno odbijanje da poštuje institucije na državnom nivou, dodatno komplikuju upravljanje. Takođe u izveštaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala navedeno je da se pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini suočava sa neefikasnošću, političkim mešanjem i neujednačenom primenom zakona, što otežava efikasno procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije. Posebno je, smatraju, problematična praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana. 'Kavački i Škaljarski klan - ključan uticaj na kriminalni pejzaž Crne Gore'Kada je reč o nivou otpornosti na kriminal, Crna Gora je na 37. mestu. U izveštaju se podvlači da je Crna Gora dom dve dominantne mafijaške grupe – Kavačkog i Škaljarskog klana, koji imaju značajan uticaj na kriminalni pejzaž zemlje. Napominju da se njihove operacije protežu širom Crne Gore, ali i u druge države. "Uprkos pojačanim naporima policije, uključujući hapšenja ključnih članova, ove grupe i dalje kontrolišu kriminalna tržišta kroz regrutovanje novih članova, čak i u zatvorima", piše u izveštaju. Glavni izvori prihoda klanova su trgovina kokainom i pranje novca, pri čemu Europol procenjuje da kontrolišu najmanje 30 odsto kokaina koji iz Južne Amerike stiže u Evropu, navodi se. Klanovi, dodaje se, održavaju jake veze sa kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i na Zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju ključne ulazne tačke za šverc kokaina. "Dodatno, bave se iznudom i reketiranjem, koristeći nasilje i zastrašivanje za očuvanje svojih kriminalnih aktivnosti, što je dovelo do eskalacije sukoba i porasta broja ubistava između klanova", piše u izveštaju uz napomenu da je Crna Gora među zemljama sa najviše incidenata sa vatrenim oružjem u regionu. Autori izveštaja ukazuju i da su procurele enkriptovane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za političku zaštitu i uticaj na pravosuđe i policiju. "Akteri povezani sa državom održavaju duboke veze sa organizovanim kriminalom, olakšavajući nezakonite aktivnosti kroz korupciju i regulatorne slabosti". Dodaju da su visoki zvaničnici bili umešani u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duvanom i nelegalnu seču šuma. "Iako se sprovode istrage i hapšenja, stalna umešanost državnih zvaničnika slabi efikasnost organa reda", zaključuju i ukazuju na dokaze o mešanju kriminalnih grupa u izbore u Crnoj Gori. Takođe napominju i da privatni sektor u Crnoj Gori omogućava rad organizovanog kriminala, naročito kroz trgovinu nekretninama i finansijske kriminalne aktivnosti. Osim toga, ističe se da je finansijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorenjen i da ga karakterišu loše upravljanje javnim sredstvima, nepravilnosti u finansiranju političkih aktivnosti i korupcija velikih razmera. "Nepravilnosti u korišćenju sredstava EU i prevare u procesima privatizacije dodatno ističu sistemske slabosti u finansijskom sektoru". Takođe, izveštaj pokazuje da je trgovina ljudima i dalje prisutan problem u Crnoj Gori. Poslednjih godina među žrtvama je zabeležen značajan porast broja ruskih državljanki i državljana, navedeno je. Pored toga, romska deca često bivaju prisiljena na prosjačenje i nelegalna venčanja, dok nadležni često takve slučajeve tretiraju kao "kulturnu praksu". Zaključak je i da bezbednost granica predstavlja izazov, s obzirom na to da Crna Gora služi kao ključna tranzitna tačka za razne ilegalne aktivnosti. Autori izveštaja napominju da uprkos obavezama da se suzbije organizovani kriminal i korupcija, političke podele i nestabilnosti i dalje ometaju efektivno upravljanje i sprovođenje zakonodavnih reformi. Takođe ističu da visoko-profilisane oslobađajuće presude u slučajevima pranja novca izazivaju zabrinutost u vezi sa nezavisnošću pravosuđa i kvalitetom istraga.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini oštro je osudila sve oblike govora mržnje i podjela, uključujući i nedavne islamofobne izjave Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu. Kako su u Misiji naveli u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, takve poruke "produbljuju nepovjerenje, podstiču netrpeljivost i ugrožavaju suštinu suživota koje Bosna i Hercegovina predano gradi". "Govor mržnje i podsticanje na mržnju ne smiju ostati bez odgovora. Pozivamo nadležne pravosudne i regulatorne institucije, uključujući tužilaštva i Centralnu izbornu komisiju, da djeluju brzo i odlučno, u skladu sa svojim mandatima", ističu u OSCE-u na upit RSE. Misija naglašava da javne ličnosti imaju posebnu odgovornost da unapređuju dijalog i povjerenje, a ne da podstiču neprijateljstvo, posebno u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar. Na predizbornom skupu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu 10. novembra Dodik je poručio da taj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama". Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu BiH, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu. Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak 11. novembra, ali odluka još nije donesena. Iz Misije OSCE-a za RSE su ocijenili da je govor mržnje u BiH rasprostranjen i da reakcije institucija ostaju neujednačene, uz "izražen stepen nekažnjivosti, naročito u slučajevima koji uključuju visokorangirane javne ličnosti". Takva selektivna primjena pravde, upozoravaju, "stvara percepciju da se govor mržnje toleriše, podriva povjerenje javnosti u institucije i jača osjećaj da su neki iznad zakona". Dodik se nije izvinio zbog izjava koje su izazvale brojne osude, a iz SNSD-a nisu željeli komentarisati situaciju.

Kratki spoj na kablu radioprijemnika, prema zvaničnim nalazima, bio je iskra koja je zapalila sobu na sedmom spratu Domu penzionera u Tuzli 4. novembra. Ali ono što je uslijedilo, 15 mrtvih, više od 30 povrijeđenih, pokrenulo je raspravu o uslovima i bezbjednosti u ustanovama koje brinu o starijim, često i nepokretnim osobama. Dom penzionera u Tuzli našao se u fokusu javnosti nakon požara iako su pritužbe na uslove boravka stizale mjesecima prije nesreće. Zgrada, izgrađena krajem sedamdesetih i prvobitno projektovana kao hotel "B" kategorije, godinama funkcioniše kao javna ustanova socijalne zaštite koja se samofinansira. I pored upozorenja korisnika i porodica, gradski vijećnici Tuzle su u maju usvojili pozitivan izvještaj o radu za 2024. godinu. Sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) poručuju da sigurnosni propisi u domovima za starije postoje, ali da se postavlja dosljednosti njihove primjene, te nadzora. Ističu da rizik nikada nije potpuno eliminisan i da je potreban stalni nadzor i jasna odgovornost kako bi se spriječile tragedije poput one u Tuzli. Šta je do sada poznato o uzrocima požara?Kantonalno Tužilaštvo Tuzla, predstavilo je 14. novembra nalaze koji su radili vještaci elektro struke i protivpožarne zaštite, prema kojima je požar nastao zbog kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika. Kabl je, kako se ističe, bio priključen u utičnicu, deformisan i stisnut između madraca, zida i metalnog dijela kreveta. "Osnovni uzrok je prvo mehaničko, a zatim i termičko opterećenje kabla", navodi se u nalazu. Vještaci protivpožarne zaštite dodaju da će se analizirati da li su mjere zaštite bile adekvatne i da li su posljedice mogle biti umanjene. Tužilaštvo je najavilo izuzimanje dokumentacije i saslušanja svjedoka. Tužilaštvo je saopštilo da se istraga bavi time ko bi mogao snositi krivičnu odgovornost za tragediju u Domu penzionera. U fokusu je provjera da li je došlo do propusta službenih ili odgovornih osoba i da li se mogu utvrditi elementi krivičnih djela. U početnoj fazi istrage razmatra se nekoliko najtežih kvalifikacija iz oblasti ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine. Posebno se ispituje da li je požar, koji je doveo do smrti više štićenika, mogao biti spriječen i da li je u radu bilo nesavjesnosti onih koji su zaduženi za funkcionisanje ustanove. Nekoliko dana nakon tragedije, direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je ostavku. Dom se inače ne finansira iz javnih budžeta, nego isključivo od prihoda koje sam ostvari, iako je Grad Tuzla vlasnik objekta i imenuje upravu. Potrebno donijeti propise na državnom nivouSead Mustajbašić, šef Odjeljenja za zaštitu od požara i vatrogastvo Civilne zaštite Tuzla za RSE kaže da je prije godinu dana bila vježba evakuacije zaposlenika i štićenika doma penzionera. Dodaje kako je to dio redovnih vježbi koje službe provode u školama, vrtićima i domovima penzionera. Navodi da Civilna zaštita radi vježbe "po njihovom planu evakuacije, kada ustanova podnese zahtjev". "Ne mogu reći je li objekat prilagođen jer nisam bio unutra, ali u vježbi smo evakuisali dvije ili tri nepokretne osobe uz pomoć konopaca i Gorske službe spasavanja“, kaže Mustajbašić. Govoreći o samom požaru, objašnjava da je plamen zahvatio jednu prostoriju, ali je dim bio presudan. "Evakuacija je brzo izvršena, ali dim je prouzrokovao stradanje nekih ljudi. Oni koji su bili budni i u hodnicima su spašeni, ali oni koji su spavali u sobama – nažalost, nismo uspjeli", rekao je. Evakuacija preko prozora ili ljestvama, kaže, nije dolazila u obzir. "Sve se moralo uraditi u minuti-dvije. Da nije bilo tolikog broja policajaca i vatrogasaca, ne bismo uspjeli", naveo je Mustajbašić. Tragedija je, smatra, otvorila pitanje propisa i standarda u domovima za starije i osobe s invaliditetom. "Možda treba donijeti nove propise, u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, na državnom nivou, kako tretirati osobe s invaliditetom“, kaže Mustajbašić. Naglašava i da planove evakuacije, kao i procjene ugroženosti od požara, izrađuju ovlaštene firme. "To ne radimo mi. Stručne firme rade plan zaštite, procjenu ugroženosti i plan evakuacije – one trebaju predložiti najbrži način evakuacije“, objašnjava. Za to ko je radio plan za Dom penzionera prije godinu danas kaže da se "ne može sjetiti koja je firma". "Dokumente imaju MUP i Tužilaštvo“, zaključio je Mustajbašić "Sistem zahtijeva stalni nadzor"U Federaciji BiH djeluje ukupno 47 domova za starije osobe. Većinu, više od 30, čine privatni centri, desetak su u vlasništvu opština i gradova, dok pet ustanova vode nevladine organizacije. Samo jedan dom nalazi se direktno pod ingerencijom entitetskog nivoa. Federacija BiH nema centralni inspektorat za socijalnu zaštitu, pa kontrolu nad radom domova obavljaju kantonalne inspekcije. Propisi zahtijevaju postojanje planova evakuacije, hidrantske mreže, sistema za dojavu požara te redovnu obuku zaposlenih svake dvije godine. Profesor zaštite od požara Ibrahim Hadžić ističe za Radio Slobodna Evropa da je, prema njegovim saznanjima, u Domu penzionera u Tuzli većina zakonom propisanih mjera zaštite od požara bila uredno sprovedena. On podsjeća da ovakvi objekti spadaju u kategoriju javne upotrebe, te da su za njih propisane stroge mjere zaštite od požara, uključujući plan i procjenu zaštite, kontrolu aparata za gašenje, hidrantske mreže, vatrodojave i redovne obuke uposlenika. "Domovi za stare, kao i hoteli i studentski domovi, moraju imati jasne planove i preventivne mjere. Tek onda možemo govoriti o stvarnoj sigurnosti", objašnjava Hadžić. Ipak, profesor upozorava da šira situacija u kantonu pokazuje ozbiljne propuste u drugim objektima. "Imamo domove koji rade bez upotrebne dozvole. Ljudi od kafane naprave starački dom. Vidim to u prolazu, ali inspekcija je tu da utvrdi stvarno stanje", kaže Hadžić, dodajući da su ranije u Tuzli inspektori naložili mjere koje je Dom penzionera uspješno proveo, što se pokazalo ključnim u trenutku požara. Na pitanje da li se tragedija mogla spriječiti, Hadžić je rekao da je trenutno teško odgovoriti na to pitanje. "Tek će vještačenje pokazati da li je vatrodojava reagovala na vrijeme, šta se tačno desilo u sobi, kako je došlo do zadimljavanja. Ne mogu reći da li je moglo biti otkriveno ranije", zaključio je on. "Kada su životi u pitanju, ništa nije skupo"Slučajno ili ne, Javna ustanova "Penzionerski dom sa stacionarom u Zeničko-dobojskom kantonu" u Zenici bila je predmetom nekoliko inspekcijskih kontrola koje su uslijedile nakon nesreće u Tuzli. Damir Jukić, direktor te Ustanove, za RSE kaže da tragedija u Tuzli još jednom pokazuje koliko je važno ulagati u sigurnost, te da u toj Ustanovi ništa ne prepuštaju slučaju. "Svaka nesreća je upozorenje. Mi smo poduzeli sve što je moguće, vatrodojavni sistemi, hidrantske mreže, obuka osoblja. Ali rizik uvijek postoji", kaže on. On navodi da su ranije u objektu provedene redovne kontrole i održavanja: vatrodojavni sistemi, automatski aparati za gašenje, protupožarni aparati, hidrantske i gromobranske mreže, a zaposlenici su obučavani za postupanje u slučaju požara. "Redovno održavamo sve instalacije, planove zaštite od požara i evakuacije, a inspektori su naložili i dodatne mjere koje smo odmah implementirali", pojašnjava direktor. Jukić posebno ističe požar koji je zadesio njihov dom u maju ove godine. "Imali smo 19. maja požar u sobi 203. Nasreću, sistem vatrodojave odmah je reagovao, osoblje je interveniralo, a vatrogasci su stigli vrlo brzo. Zahvaljujući tome, požar je ugašen za par minuta i nije bilo povrijeđenih. Najvjerojatniji uzrok bio je kvar na kuhalu kod jedne korisnice", kaže Jukić. On podsjeća da i pored svih mjera, rizik nikada nije potpuno eliminisan: "Koliko god se trudili, kod ovakve populacije uvijek postoji mogućnost incidenta. Ali mi kontinuirano radimo na svim zakonski propisanim mjerama – od planova evakuacije, tehničke kontrole, obuke osoblja do ugradnje sprinkler sistema", zaključio je Jukić. Upozorenja koja "niko nije čuo"Dragana Gargo Berberović, vijećnica u Gradskom vijeću Tuzle, mjesecima prije tragedije upozoravala je na stanje u Domu penzionera. U javnosti je objavljivala i fotografije koje su pokazivale loše uslove smještaja korisnika. "Kao vijećnica, tek na početku mandata, dobila sam dopis sa fotografijama i opisima uslova u domu. Hrana, smještaj, higijena, jedno je djelovalo na fotografijama, a drugo u službenim opisima. Zato sam počela provjeravati"; kaže Berberović. Prema njenim riječima, radnici su potvrdili probleme, ali uz veliki strah od gubitka posla. "Nikad nisam vidjela toliki strah. Govorili su o pritiscima, vezama prema ‘nekim drugim organima’, uvjerenju da se 'ništa ne može'. Spominjali su i nepoštivanje ugovora prema korisnicima: da se ne presvlače tri puta dnevno kako bi trebalo, da ih se ne izvodi vani… Neki ljudi nisu izašli izvan doma po godinu dana", ispričala je. Berberović ističe da su izvještaji koje vijećnici dobijaju formalno uredni, ali da brojke ne odražavaju realno stanje: "Broj njegovateljica bio je šokantan – 16 ili 18 na oko 180 korisnika. Rečeno mi je da 'ide jedna na deset’'. Ali izvještaj je svejedno usvojen." Dodaje da je bezuspješno pokušavala pokrenuti raspravu u gradskom Vijeću, te da je na kraju i povukla taj zahtjev, nakon što je Kolegij Vijeća pristao formirati komisiju za Dom. "Formirali smo radnu grupu koju sam tražila, ali, nažalost, rješenje o njenom formiranju stiglo je tek tri dana nakon tragedije. Ta radna grupa sada treba raditi s uposlenicima i nadležnim službama na poboljšanju uslova, hrane, kvaliteta usluge i međuljudskih odnosa. Sljedeće sedmice imamo sastanak", rekla je. Ističe i kako je primijetila kako u cijeloj situaciju svi izbjegavaju odgovornost. "Otvara se sada i pitanje (zaštite od požara) bolnica, vrtića, škola – protivpožarni sistemi, vježbe evakuacije. Milion stvari treba pitati, ali tek kada se desi tragedija svi se sjete", zaključila je Berberović. Kakvo je stanje u drugom entitetu, Republici Srpskoj?Prema zvaničnom registru, u drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, postoji oko 60 registrovanih ustanova za smještaj i njegu starijih osoba. U nedavnom obraćanju novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS istakao je kako postoje jasni pravilnici i kontrole, te da "sigurnost treba biti prioritet". "Osnivači mogu biti privatna lica ili lokalne zajednice, ali procedura je identična, komisija ministarstva provjerava prostorne kapacitete i opremu, daje rješenje o osnivanju i početku rada", rekao je Šeranić. Dodao je kako inspekcija za socijalnu zaštitu kontroliše rad domova, a te da javne ustanove postoje u Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Banjaluci.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine zabranio je obavljanje funkcije direktoru Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću i drugim osumnjičenim u predmetu koji istražuje moguću zloupotrebu položaja i korupciju u ovoj policijskoj agenciji i Vladi FBiH. Mjere zabrane zatražio je Posebni odjel tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u FBiH (POSKOK) zbog osnovane sumnje da su osumnjičeni u dužem periodu počinili više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem. Osim Munjiću, vršitelju dužnosti direktora FUP-a, Posebno odjeljenje Suda je odlučilo da zabrani obavljanje dužnosti i Muhamedu Ohranoviću, službeniku FUP-a koji je blisko surađivao s Munjićem i Vladom FBiH, Ervinu Mušinoviću, direktoru Policijske akademije federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kao i Arijani Huseinović Ajanović, direktorici ureda federalnog premijera Nermina Nikšića. Sud je zabranio i sastajanje osumnjičenih jednih s drugima, kao i s čelnicima Vlade FBiH i federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te drugim državnim službenicima, kao i petom osumnjičenom Mirelom Bubalo, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa braniteljica prvoosumnjičenog Munjića Alena Begović. Određena je i mjera zabrane približavanja službenim prostorijama FUP-a i federalnog MUP-a, odnosno Vlade FBiH za osumnjičenu Arijanu Huseinović Ajanović. Munjić je osumnjičen da je fotografirao i proslijedio Arijani Huseinović Ajanović povjerljivi akt Kantonalnog tužilaštva o provjerama protiv premijera Nikšića, svjestan da time ugrožava istragu. Komunikacije preko Vibera i Signala otkrivaju dogovore o zapošljavanju kandidata u FUP-u, uključujući dostavljanje pitanja za testiranje u koje je, prema istrazi POSKOK-a, bio umiješan i Ervin Mušinović, kao i napredovanju već zaposlenog u FUP-u Muhameda Ohranovića i produženju mandata Vahidinu Munjiću. Dogovarano je imenovanje rođaka Vahidina Munjića na poziciju u JP BH Pošta, uz posredovanje Arijane Huseinović-Ajanović. Istraga o zloupotrebama položaja u FUP-u i Vladi FBiH počela je u ljeto 2025., nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo, a kasnije preuzeo federalni tužiteljski odjel. Prepiske na osnovu kojih su otvorene istrage potječu iz tri mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu Black Tie 2, koji se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog tužiteljstva o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe, koje su uhapsile domaće policijske snage, uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), Uprave za borbu protiv droga (DEA) i EUROPOL-a. Odbrana osumnjičenih odbacuje optužbe, navodeći da je riječ o indicijama i tvrdnjama.

Federalna uprava za inspekcijske poslove naložila je bolnici u Zenici, u srednjoj Bosni, da odmah preuzme biološki materijal i embrije iz sarajevske poliklinike "Northwestern Medical Center" koja je zatvorena. Ustanova "Northwestern medical centar" u fokusu je inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera, otkako su pacijenti proteklih dana alarmirali institucije, strahujući da će njenim iznenadnim zatvaranjem biti ugrožen nastavak liječenja. Zenička bolnica određena je za preuzimanje embrija, s obzirom na to da je to jedina javna ustanova koja posjeduje rješenje Ministarstva zdravstva FBiH o ispunjavanju uvjeta za biomedicinski potpomognutu oplodnju (BMPO). Uprava za inspekcijske poslove naložila je bolnici u Zenici da transportuje biološki materijal i embrije, a po preuzimanju bit će privremeno pohranjeni u karanten do detaljnog pregleda. "Nakon što bude utvrđena usklađenost biološkog materijala i embrija sa izuzetom dokumentacijom, pacijentima će biti izdate službene potvrde koje će omogućiti prijenos u kliniku po vlastitom izboru, u kojoj žele nastaviti ili započeti postupak vantjelesne oplodnje", saopćilo je Ministarstvo zdravstva FBiH. Zdravstvena inspekcija kontrolirala je "Northwestern Medical Center" 13. i 16. oktobra, kada su "utvrđene nepravilnosti koje se odnose na obaveze ispunjavanja uvjeta za čuvanje biološkog materijala i način vođenja zdravstvenih kartona". Na raniji upit RSE o razlozima zatvaranja, iz ustanove Northwestern Medical Center nije odgovoreno, dok su svi dostupni telefonski brojevi bili isključeni. Iz kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu i Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva Federacije BiH potvrdili su da imaju otvoren predmet u ovom slučaju i da provjeravaju navode iz prijava. Riječ je o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira postupke biomedicinski potpomognute oplodnje.

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine identificirala je državljanke Kine koje su bile uključene u međunarodni lanac prostitucije. Iz ove institucije je u petak, 14. novembra, saopćeno da je riječ o akciji INTERPOL-a Weka III, koju je Služba provela u suradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske. Izvršen je i inspekciji nadzor nad više pravnih i fizičkih lica koja pružaju usluge smještaja na području grada Doboja. "Tom prilikom identifikovane su državljanke Narodne Republike Kine koje su, za novčanu naknadu, pružale seksualne usluge. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su iste bile uključene u organizovani međunarodni lanac prostitucije", saopćeno je iz Službe za poslove sa strancima. Državljanke Kine su smještene u Imigracioni centar i bit će, kako je navedeno, protjerane iz BiH, uz zabranu ulaska u trajanju od jedne godine.

Požar u Domu penzionera Tuzla nastao je kao posljedica kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika u sobi jednog od štićenika Doma penzionera Tuzla. Ovo se navodi u istrazi koju je provelo Kantonalno Tužilaštvo Tuzla, saopšteno je 14. novembra. Nalaze su dostavili vještaci elektro struke i protivpožarne zaštite. Od posljedica požara koji je izbio 4. novembra u ovom domu, je smrtno stradalo 15 osoba, a povrijeđeno je više od 30 osoba. Obdukcije tijela dvije žene koje su preminule 13. novembra navečer će biti urađene u skorije vrijeme. "U toku su i saslušanja svjedoka. Biće izuzeta sva relevantna materijalna dokumentacija koja će pomoći da se sagleda šira slika tokom provođenja istražnih radnji", saoptilo je Kantonalno tužilaštvo. Istraga je, kako navode, "usmjerena na utvrđivanja krivične odgovornosti, odnosno elemenata za postojanje osnovane sumnje da su službene ili odgovorne osobe (ili neke druge osobe) počinili krivična djela". "Istraga je na početku utemeljena i vezuje se za krivično djelo teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opće opasnosti, s posljedicom smrti više osoba, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi", navodi se u saopštenju Kantonalnog tužilaštva. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je odbacilo prijavu Ćamila Durakovića, potpredsjednika Republike Srpske, zbog oslikanog murala Ratka Mladića, generala Vojske RS osuđenog za genocid, na javnoj kuhinji u Banjaluci. Ovo je objavio Duraković na svom Facebook profilu. Kako se vidi u odgovoru iz Tužilaštva koji je objavio Duraković, Tužilaštvo navodi da "nije bilo moguće utvrditi" da se na muralu nalazi Ratko Mladić, obzirom da nema propratnog teksta. Duraković je prijavio NN lice, zbog izazivanja nacionalne mržnje, a gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, zbog toga što je odbio ukloniti mural. "Ne. Na fotografiji koju vidite se ne nalazi lik ratnog zločinca, Ratka Mladića. I ne, mural oslikan na zgradi Narodne kuhinje u Banja Luci ne predstavlja krivično djelo – tako su mi bar iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine odgovorili na krivičnu prijavu", objavio je Duraković na Facebooku. Kako on navodi, "moja prijava se odbacuje, jer nije krivično djelo naslikati čiču u uniformi". On upozorava da odbacivanje prijave znači da "niko neće garantovati sigurnost onim građanima Banja Luke kojima navedeni mural smeta", te da se preživjelim žrtvama Mladićevih zločina "omogući bar minimum poštovanja koji zaslužuju". Mural sa Mladićevim likom je osvanuo tokom avgusta na zidu javne kuhinje "Mozaik prijateljstva" u banjalučkom naselju Mejdan, koje je tokom devedesetih preimenovano u Obilićevo. Kuhinja se nalazi u opštinskoj zgradi. "Mozaik" je slučaj prijavio komunalnom odjeljenju Gradske uprave Banjaluka, ali su im rekli, kako su ranije naveli iz ove narodne kuhinje za RSE, da "prefarbaju sami mural". Ratko Mladić je nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske RS, za kojeg je Haški tribunal utvrdio da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine. Zbog ovih zločina, 2017. godine je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.