Obilježavanje 9. januara predstavlja jasno nepoštivanje i neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, navodi se u objavi Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini na mreži X. Dodaje se kako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naglasio da utvrđivanje 9. januara kao Dana Republike Srpske ne simbolizira kolektivno i zajedničko sjećanje u multietničkom društvu, te da je diskriminatorno. "Nepoštivanje odluka Ustavnog suda može predstavljati krivično djelo na osnovu odredbi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, te je preduzimanje zakonom propisanih mjera u domenu nadležnih organa za provedbu zakona, posebno kada se radi o nosiocima javnih funkcija", ističe se. Vlasti u Republici Srpskoj i ove godine obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a. Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organizovanje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda. Do sada niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara. Christian Schmidt je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe.

Godinu dana nakon što je otvoren, na predmetu neustavnog obilježavanja dana entiteta Republika Srpska, rade dva tužitelja državnog tužiteljstva. Iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa kažu da se poduzimaju radnje s ciljem donošenja tužiteljske odluke, odnosno pokretanja istrage ili podizanja optužnice. U međuvremenu, vlasti u Republici Srpskoj još jednom obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta, usprkos činjenici da je Ustavni sud dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a. Iako Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organiziranje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda, dosad niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara. Christian Schmidt je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe. Organizatore proslave 9. januara 2026. ne ometa ni činjenica da je Narodna skupština RS-a u oktobru poništila zakon koji je prethodno usvojila o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH, a koji je prvobitno ništavnim proglasio i Ustavni sud. Poništavanje ovih zakona uslijedilo je nakon što su Sjedinjene Američke Države s liste sankcioniranih osoba skinule bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika i članove njegove porodice, kao i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i druge visoke zvaničnike iz entiteta RS. S liste sankcioniranih skinuti su u oktobru prošle godine i organizatori proslave 9. januara, među kojima i Siniša Karan, kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjednika RS-a. State Department je tada poteze Skupštine RS-a u vezi s ukidanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i drugih spornih zakona ocijenio kao konstruktivne akcije koje bi trebale poboljšati stabilnost u BiH. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije, čelnici RS-a proslavljaju neustavni dan u Banjoj Luci, defileom policije i drugim manifestacijama. Za Hikmeta Karčića, naučnog suradnika Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, potezi iz RS-a u vezi s 9. januarom ove godine nisu samo vid prkosa američkoj administraciji, već i poruka političkom establišmentu i građanima Bosne i Hercegovine "da se ništa nije promijenilo". "Oni hoće da pokažu time da su oni nedodirljivi, porodica Dodik najprije. I dok je bilo sankcija, i sad kad su ukinute. Ono što je interesantno je da se na fotografijama za početak priprema u Banjoj Luci u prvom redu vide američki lobisti koji rade za RS. Vidimo da je došao Rod Blagojević i još nekoliko ljudi. Oni tako hoće pokazati kako imaju dobre odnose s američkom administracijom, što je na neki način blef", kaže Karčić. Iz State Departmenta nisu odgovorili na upit RSE za komentar najavljenog obilježavanja neustavnog praznika entiteta. Dan uoči 9. januara, Milorad Dodik, koji je pravomoćno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, zbog čega je i prekinut njegov mandat predsjednika RS-a, je na društvenoj mreži X napisao da će RS nastaviti obilježavati 9. januar. Pomenuo je i američkog predsjednika Donalda Trumpa, odnosno administraciju SAD-a koja je samo nekoliko mjeseci ranije pozdravila ukidanje secesionističkih i antidejtonskih zakona u Skupštini RS-a, a koje je mjesecima ranije zagovarao Dodik. "Primjećujemo i promjene u svijetu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je administracija predsjednika Donalda Trampa jasno odbacila politike koje su pokušavale da brišu historiju, zabrane obilježavanja i ponište nacionalni i regionalni identitet u ime lažne političke korektnosti. Dijeleći te ideje, nastavićemo da 9. januar obilježavamo mirno, ponosno i odgovorno", napisao je, između ostalog, Dodik. Šta se zna o ovogodišnjem obilježavanju 9. januara?Polovinom decembra prošle godine započele su pripreme za obilježavanje 9. januara, nakon što je Narodna skupština RS-a zadužila Odbor za njegovanje tradicije Vlade RS-a da započne organizaciju. Za 9. januar najavljen je svečani defile u Banjoj Luci, uz sudjelovanje pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i oko 2.000 sudionika iz civilnog sektora. Osim toga, organizirani su različiti događaji od 5. do 10. januara. Program uključuje polaganje vijenaca, vjerske obrede i svečane akademije širom RS-a. Dan uoči 9. januara u Banjoj Luci boravi i premijer Srbije Đuro Macut, koji je rekao da u RS-u boravi kako bi "u ime građana Srbije zajedno za braćom iz Republike Srpske, sa dubokim pijetetom odao počast palim borcima i njihovim porodicama, uz jasnu poruku - da se bilo kakve žrtve nikada više ne ponove". Ovogodišnji slogan obilježavanja 9. januara glasi "Živjeće ognjište" i bit će istaknut na informativnim portalima iznad autoputeva u RS-u, a istaknute su i zastave entiteta, ali i Srbije. Za razliku od prethodnih godina, nisu javno dostupni podaci i tome koliko će koštati organizacija obilježavanja neustavnog praznika. Britanske sankcije ostajuOsim informacije da je u Tužiteljstvu BiH predmet u radu, većih reakcija s državnog nivoa u BiH na neustavni dan nema. Za Karčića ovo nije neobično. "Postalo je svejedno. Kad je u pitanju tužilaštvo, to je posebno standardna priča, nema volje ili hrabrosti da se pokrene bilo šta po tom pitanju", kaže pravni stručnjak i dodaje: "Jedina stvar sada koja i dalje postoji jesu sankcije britanske vlade prema porodice Dodik i prema onima koji obilježavaju 9. januar. Znamo da je britanska vlada ranije sankcionirala marketinške firme koje su radile na obilježavanje 9. januar. Tako da jedino ta reakcija sada postoji", kaže on. Ocjene dijela opozicije iz RS-a da je ovogodišnje obilježavanje 9. januara "tiše" i "bez euforije", zbog kako navode, dogovora o ukidanju sankcija sa SAD-om, Karčić komentira kao moguću uputu unutar vladajuće strukture "da se malo smanji ton". "Ja ne smatram da je Dodik išta slabiji nego ranije. On je apsolutno centralna figura, alfa i omega svega što se dešava, po pitanju 9. januara, ali i svega ostalog. Ali, vjerovatno, je rečeno da se malo smanji ton po pitanju izjava o secesionizmu, otcjepljenju, pripajanju Srbiji, govoru mržnje prema Bošnjacima. Ali i dalje su spremni izvesti vojno-policijske formacije na ulicu i time pokazuju javnu vojnu silu i nikad to nigdje nije tako organizovano. To je poruka pokazivanje sile i moći. Ton je smanjen, ali poruka je ostala ista." S više strana osporen praznik entitetaUstavni sud BiH je 2016. godine donio odluku prema kojoj je obilježavanje Dana Republike Srpske na datum 9. januar neustavno. BiH nema zakon o praznicima, a Ustavni sud BiH je tom odlukom izbrisao sporne odredbe Zakona o praznicima RS-a, po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Za sud nije sporno da taj entitet ima svoj dan, ali je sporno njegovo obilježavanje na taj datum, na koji je 1990. godine osnovana Skupština srpskog naroda u BiH i 1992. godine proglašena Republika srpskog naroda BiH, što se smatra uvodom u rat. Na entitetskom referendumu u septembru 2016. godine, čije održavanje je Ustavni sud BiH zabranio, više od 99 posto izašlih birača je na pitanje - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?" odgovorilo sa "Da". Vlasti RS su u oktobru 2016. usvojile Zakon o Danu RS-a u kojem je bila ista odredba da se on obilježava 9. januara, a Ustavni sud BiH ih je poništio 2019. godine. Sud je u martu 2019. donio odluku prema kojoj je član tog zakona da se "na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske, 9. januar utvrđuje kao Dan Republike" neustavan i protivan Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Utvrđeno je i da je protivan Protokolu uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Prethodno je i Venecijanska komisija u mišljenju ocijenila da je Dan RS na taj datum "diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja".

Granična policija Bosne i Hercegovine je saopštila da je neistinita informacija o mogućem napadu na granične prelaze BiH, nakon što je dobila informaciju o tome od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske. Iz ove državne institucije je saopšteno da je Granična policija, u saradnji sa drugim sigurnosnim agencijama, nakon što je dobila informaciju, preduzela sve mjere i angažovala dodatne ljudske resurse i materijalno-tehnička sredstva. "Istovremeno, u skladu s procedurama poduzete su sve aktivnosti na provjeravanju tačnosti navoda informacija, kao i operativno-taktičke aktivnosti na terenu. Nakon svih poduzetih mjera i radnji, u saradnji s drugim sigurnosnim agencijama, utvrđeno je da je riječ o netačnoj informaciji", navodi se u saopštenju 8. januara. Dodaje se kako Granična policija BiH zahvaljuje svim bh. agencijama za provođenje zakona i Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Hrvatske na ostvarenoj brzoj, efikasnoj i profesionalnoj saradnji. "Ovaj slučaj potvrđuje da su razmjena informacija i saradnja od ključnog značaja za institucionalnu provjeru svih potencijalnih navoda i suzbijanje svih mogućih prijetnji", ističe se. U saopštenju se navodi i kako je Granična policija BiH spremna suočiti se sa svim izazovima u zaštitu državne granice, te je odlučna preduzeti sve raspoložive mjere i radnje na suzbijanju svih oblika prekograničnog kriminala, nezakonitih migracija i drugih prijetnji.

Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Venecijanske komisije, u kojoj nisu bile članica, već samo posmatrač, umanjit će težinu i značaj mišljenja ove institucije na Zapadnom Balkanu smatra Enver Hasani, bivši predsjednik Ustavnog suda Kosova i profesor prava i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Prištini. "To se vidi upravo u činjenici da je bilo slučajeva kada su preporuke Venecijanske komisije ponovo slane na pojašnjenje i na drugo mišljenje, pri čemu je slučaj Kosova posljednjih godina tipičan primjer, upravo zato što SAD na Kosovu, tokom druge Kurtijeve vlade, nisu pokazale nikakav interes da se miješaju u pitanja vladavine prava, kao što je to bio slučaj ranije", kaže Hasani u intervjuu za Radio Slobodna Evropa. Hasani je bio prvi predstavnik Kosova u Venecijanskoj komisiji Vijeća Evrope kada je Kosovo postalo članica ove institucije u septembru 2014. godine. Profesor Hasani kaže da će ova odluka Washingtona, koji se povukao i iz još 65 drugih međunarodnih organizacija koje su opisali kao "neefikasne" – "ohrabriti populističke političare" u regionu da idu izvan standarda vladavine prava definisanih u pravno-ustavnom okviru Venecijanske komisije. Prema Hasaniju, među najvećim uticajima prisustva Washingtona u ovoj instituciji bio je onaj koji se odnosio na zemlje Zapadnog Balkana. Posljedice povlačenja SAD-aRSE: Koliko je u praksi bio važan angažman Sjedinjenih Američkih Država u Venecijanskoj komisiji, uprkos njihovom statusu posmatrača? Hasani: Bio je veoma važan, jer su Sjedinjene Američke Države, kao globalna sila, ne samo finansijski podržavale rad Komisije, već su kroz kontinuiranu interakciju koju su imale s njenim tijelima o različitim pravno-ustavnim pitanjima obogatile i mišljenja i izvještaje Komisije. Prisustvo SAD-a bilo je signal globalnog efekta rada Komisije, koji je dodatno osnažen uticajem SAD-a širom svijeta. RSE: Kakav politički signal povlačenje SAD-a šalje vladama Zapadnog Balkana koje se suočavaju s kritikama u vezi s vladavinom prava, izbornim procesima ili ustavnim reformama? Hasani: Jedan od uticaja prisustva SAD-a u Venecijanskoj komisiji odnosio se na balkanske zemlje. Ne postoji ustav ili sistemski zakon koji je donesen u ovim zemljama, a da nije prošao kroz ekspertski filter Venecijanske komisije. SAD su, zbog svog velikog političkog uticaja u balkanskim zemljama, služile kao svojevrsni sjenoviti garant provođenja stavova i mišljenja Venecijanske komisije. Do ovog trenutka o kojem govorimo, ne pamti se da neka od balkanskih zemalja nije vjerno provela stavove i ocjene Venecijanske komisije. RSE: Može li ovo smanjiti pritisak na lidere Zapadnog Balkana da provode preporuke Venecijanske komisije i, ako da, na koji način? Enver Hasani: Ne nužno. To zavisi od bilateralnog interesa koji SAD mogu imati u konkretnom slučaju za provođenje bilo koje preporuke Venecijanske komisije. Kao pravilo, načelno, mora se reći da povlačenje SAD-a značajno umanjuje težinu i značaj mišljenja i preporuka Venecijanske komisije na Balkanu. To se vidi upravo u činjenici da je bilo slučajeva kada su preporuke Venecijanske komisije ponovo slane na pojašnjenje i na drugo mišljenje, pri čemu je slučaj Kosova posljednjih godina tipičan primjer, upravo zato što SAD na Kosovu, tokom Vlade Kurti II, nisu pokazale nikakav interes da se miješaju u pitanja vladavine prava, kao što je to bio slučaj ranije. Uticaj SAD-a na mišljenja Komisije o KosovuRSE: S obzirom na oslanjanje Kosova na mišljenja Venecijanske komisije tokom ustavnih i izbornih sporova, može li povlačenje SAD-a smanjiti političku težinu tih mišljenja ili ih učiniti lakšim za ignorisanje od strane lokalnih aktera? Hasani: Da. Tako nešto se očekuje i, kao što sam rekao, Kosovo je posljednjih godina dalo prve signale, kada su ponovo slali na drugo mišljenje neke od svojih normativnih struktura, uprkos činjenici da su mišljenja i preporuke Komisije bile sasvim jasne. To se dogodilo, kao što sam rekao, upravo zato što SAD na Kosovu, tokom drugog mandata Kurtijeve vlade, nisu pokazale nikakav interes za aktivniju podršku u pitanjima vladavine prava, ostavljajući lokalnim akterima da rade svoj posao kako znaju. Poznato je kako se ovo iskustvo završilo, sudeći prema međunarodnim procjenama koje su tokom ovih godina date o Kosovu u vezi s vladavinom prava i dobrim upravljanjem. SAD imale ulogu 'u provođenju preporuka u Bosni'RSE: Venecijanska komisija ima savjetodavnu ulogu u pitanjima pravosuđa i vladavine prava u Bosni i Hercegovini, uključujući i nedavna mišljenja o kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj i zabrinutosti u vezi s Tužilaštvom. Mislite li da bi povlačenje SAD-a moglo narušiti autoritet ili uticaj Venecijanske komisije u jednoj tako kompleksnoj zemlji? Hasani: Uloga SAD-a u provođenju preporuka Venecijanske komisije još je vidljivija u Bosni i Hercegovini, i to zbog činjenice da su SAD glavni garant fizičkog opstanka Bosne i Hercegovine. Normalizacija ove zemlje kao države ne može se zamisliti bez stalne pažnje SAD-a, uprkos velikoj ulozi i težini Evropske unije. Mišljenja i preporuke Komisije nemaju obavezujuću pravnu snagu. One su imale veliki uticaj zahvaljujući izuzetnoj stručnosti Komisije i njenih tijela, kao i političkom uticaju SAD-a i Evropske unije u državama članicama Komisije. Budući da se preporuke Venecijanske komisije odnose na temeljna ustavna pitanja, SAD održavaju svoj uticaj kroz druge sigurnosne strukture, poput NATO-a, imajući u vidu činjenicu da se članstvo u ovoj strukturi također zasniva na provođenju vladavine prava i dobrog upravljanja. Poznato je da sve balkanske zemlje, s izuzetkom Srbije, imaju veliko oduševljenje za članstvo u NATO-u. Međutim, američki uticaj ovdje, u odnosu na odluke Komisije, može se ostvariti samo u slučajevima kada američka administracija procijeni da je to u njenom strateškom interesu, kako je nedavno definisano od strane administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. U ovoj novoj nacionalnoj strategiji, Zapadna hemisfera dobila je visok prioritet. RSE: Šta povlačenje SAD-a iz Venecijanske komisije znači za demokratiju i vladavinu prava na Zapadnom Balkanu? Hasani: To znači mnogo, imajući u vidu činjenicu da Evropska unija ima ograničen uticaj, jer je on vezan isključivo za članstvo u Evropskoj uniji, dok je američki uticaj u zemljama Zapadnog Balkana bio i ostao opći i obuhvata sva pitanja, a ne samo vladavinu prava i dobro upravljanje. Povlačenje SAD-a iz Venecijanske komisije ohrabrit će populističke političare u regionu da se udalje od standarda vladavine prava i dobrog upravljanja definisanih u pravno-ustavnom okviru Venecijanske komisije. Nerijetko, kada je dolazilo do usporavanja provođenja preporuka Venecijanske komisije, tražena je pomoć SAD-a, posebno kada su se one odnosile na osjetljiva politička pitanja koja utiču na sigurnost i stabilnost balkanskih zemalja. To se sada ne može uzimati zdravo za gotovo.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dalo je načelnu saglasnost za angažovanje pripadnika Oružanih snaga u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Pojasu Gaze. Ministar odbrane BiH je ovlašten da obavijesti Sjedinjene Američke Države o spremnosti Bosne i Hercegovine da u misiji Medunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi uputi pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon što bude provedena zakonska procedura donošenja odluke o upućivanju kontigenta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Misiju. "Zadužuje se ministar obrane Bosne i Hercegovine da provede proces nominacije za vojnog predstavnika Bosne i Hercegovine u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, te Predsjedništvu Bosne i Hercegovine dostavi prijedlog odluke za njegovo imenovanje", navodi se u odluci bh. Predsjedništva. Zaduženo je i Vijeće ministara BiH da Predsjedništvu Bosne i Hercegovine dostavi Ocjenu opravdanosti učešća pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 17. novembra prošle godine odobrilo rezoluciju koju je sastavio SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Pojasu Gaze. Rezolucija, također, odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi. Izrael i palestinska grupa Hamas, koju su SAD i druge sile označile kao terorističku, pristali su na prvu fazu Trumpovog plana od 20 tačaka za Gazu, prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca. Međutim, rezolucija UN-a smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu. U tekstu rezolucije se navodi da države članice mogu učestvovati u Mirovnom odboru kojim predsjedava Trump, zamišljenom kao prelazni organ koji bi nadgledao obnovu i ekonomski oporavak Gaze. Također ovlašćuje međunarodne stabilizacijske snage, koje bi osigurale proces demilitarizacije Gaze, uključujući uništavanje oružja i vojne infrastrukture. Rezolucija je dio druge faze mirovnog plana administracije Donalda Trumpa za Gazu, nakon što je prije mjesec postignut dogovor o prvoj fazi, odnosno prekidu vatre i razmjeni talaca između Izraela i Hamasa. Druga faza predviđa uspostavu prelazne uprave (Odbora za mir), kraj vlasti Hamasa u Gazi i potpunu demilitarizaciju enklave, što Hamas zasad nije prihvatio. Međunarodne sigurnosne snage (ISF) bile bi raspoređene uz dogovor s Izraelom i Egiptom, a SAD razgovara s više država o učešću u misiji, bez slanja američkih vojnika. Države koje su se dosad pominjale su Indonezija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Katar, Turska i Azerbejdžan. Rezolucija, također, predviđa financijsku podršku obnovi Gaze putem Svjetske banke i posebnog fonda. Oružane snage BiH su i ranije učestvovale u mirovnim misijama u svijetu, a trenutno su tri pripadnika u Centralnoafričkoj Republici.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo formiralo je predmet nakon što je jedna osoba smrtno stradala u sarajevskom naselju Grbavica 5. januara, poslije pada stabla bora. Ovo je potvrđeno iz ove pravosudne institucije za Radio Slobodna Evropa. Iz Tužilaštva KS navode i kako je predmet formiran na osnovu krivične prijave vijećnika Opštine Novo Sarajevo Arslana Dučića. On je podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih osoba Opštine Novo Sarajevo, kantonalnih preduzeća i svih ostalih odgovornih NN osoba. Iz sarajevske Hitne pomoći potvrdili su 5. januara da se stablo srušilo na ženu, koja je zadobila povrede glave opasne po život, nakon čega je preminula na Kliničkom centru u Sarajevu. Stablo je palo zbog težine sniježnog pokrivača. Dan kasnije, još jedno stablo je palo u dvorištu jedne sarajevske osnovne škole, koja se nalazi, također, na Grbavici. Načelnica Opštine Novo Sarajevo Benjamina Karić je na svojoj Facebook stranici objavila kako "nikada nije zaprimljen zahtjev za sječu ili uklanjanje stabla". "Do ovog tragičnog događaja došlo je usljed izuzetno teških vremenskih uslova, uz kontinuirane padavine mokrog i teškog snijega koji je stvarao nagla i velika opterećenja na krošnje i korijenje stabala kojih je na području naše općine izrazito veliki broj", navela je Karić.

"Turska, Kina i Rusija teško da u ovoj fazi mogu doći u vizni režim zbog geopolitičkih odnosa." Tom rečenicom, početkom januara, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković praktično je potvrdio ono na šta Evropska unija već mjesecima upozorava – da BiH ne prati evropsku viznu politiku i da zbog toga postaje bezbjednosni i migracijski rizik. U trenutku kada Brisel traži hitno usklađivanje viznog režima, Bosna i Hercegovina je, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je tokom 2025. godine povećala nivo neusklađenosti sa viznom politikom EU. Dok su susjedne zemlje pooštravale pravila, BiH je išla u suprotnom smjeru. Umjesto uvođenja viza, BiH i dalje omogućava bezvizni ulazak državljanima Rusije, Kine, Turske, Azerbejdžana, Kuvajta, Katara, te sezonski i Saudijske Arabije – zemalja čiji građani, za ulazak u Evropsku uniju, moraju imati vizu. Upravo to Brisel vidi kao direktan kanal za iregularne migracije prema EU. Radi se o zemljama za čije državljane je obavezna viza, ukoliko žele da uđu u neku od zemalja EU. Dok u najvišim institucijama EU u izvještajima upozoravaju kako nepoštivanje njihovih politika u BiH predstavlja direktan bezbjednosni i migracijski rizik, nadležni u BiH neuvođenje viza pravdaju "geopolitičkim" izazovima i "prijateljskim odnosima". EU je ukinula vize građanima BiH 2010. godine, nakon čega se Bosna i Hercegovina obavezala na usklađivanje svoje vizne politike sa Evropskom unijom. Kroz program reformi, kojeg je u decembru odobrila Evropska komisija, BiH se obavezala, zaključno sa 2027. godinom, da će svake godine uvesti vize za najmanje jednu zemlju, usklađujući se sa evropskom viznom politikom. Šta traži EU od BiH?U najnovijem izvještaju Evropske komisije ukazuje se na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u 2025. godini jedina zemlja regiona koja je zabilježila negativan trend, dok su susjedi pooštrili svoje režime. "Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima", stoji u Izvještaju EK o usklađenosti viznog režima država zapandog Balkana i Evropske unije. Posebno se naglašava da granica sa Hrvatskom ostaje glavni ulaz za neregularne migrante, uz sve češće slučajeve korištenja falsifikovanih pasoša. U preporukama u Izvještaju, ne stoji izričito za koje zemlje se očekuje od BiH da ukine vize, ali je istaknuto da BiH mora ubrzati usklađivanje vizne politike, ukinuti sezonske olakšice, ojačati kontrolu granica i uvesti biometrijske vizne aplikacije kako bi zadržala bezvizni režim sa EU. U izvještaju se navodi i da je BiH preduzela određene korake, poput potpisivanja sporazuma sa Frontexom, ali da i dalje postoje kašnjenja u readmisiji i problemi u kontroli granica. Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upite Radija Slobodna Evropa koji su to ključni koraci za BiH. Evropska komisija traži da se vizna politika hitno uskladi sa listom EU, da se ukinu sezonske olakšice i da se pojačaju provjere dolazaka iz rizičnih zemalja. Poseban naglasak stavljen je na potrebu jačanja kapaciteta granične policije i uvođenje biometrijskih procedura u vizni sistem, kako bi BiH zadržala bezvizni režim sa Evropskom unijom. Pozitivno je ocijenjena saradnja sa EU agencijama, nakon što je BiH u junu 2025. potpisala statusni sporazum sa Frontexom. Šta kaže državni ministar?Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome zbog čega se BiH ne uspijeva uskladiti sa viznim politikama EU. Na poruke i pozive nije odgovarao ni ministar Elmedin Konaković. No, on je izjavio 5. januara, gostujući na televiziji N1, kako se sa Evropskom unijom "komunicira stalno", ali da su "veliki pritisci". "Osim Turske, Kine i Rusije, sa kojima imamo odlične odnose, imamo i Azerbejdžan, Katar i Kuvajt. Veliki su pritisci, ali tu očekujemo dvosmjernu ulicu. Očekujemo prvo kakva će biti reakcija Evropske unije. Pozivam ih na ozbiljnost", izjavio je Konaković, aludirajući na unutrašnje političke blokade u zemlji. Govoreći o privremenim vizama sa Sadijskom Arabijom, Konaković je rekao kako je bio veliki broj posjeta iz ove zemlje u Bosnu i Hercegovinu. "I nula sigurnosnih izazova, niti jedan azil, neće ljudi Saudijci bježati u BiH, to je dobra praksa, ja sam ubijeđen da će se ona nastaviti", kazao je. Za uvođenje viza potrebno je da o tome odluku donese Savjet ministara BiH, čiji je i Konaković član. Savjet čine predsjedavajuća i devet ministara, od kojih su po tri Bošnjaka, Hrvata, Srbina kao "konstitutivnih naroda", i jedan ministar iz reda "Ostalih". Da bi neki prijedlog bio na dnevnom redu sjednice, potrebno je da za to glasaju predsjedavajuća i njena dva zamjenika koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Za usvajanje odluke, uz prostu većinu, mora glasati najmanje jedan ministar iz svakog naroda. Zbog protivljenja srpskih ministara, BiH nije uvela vize Rusiji, sa kojom je bezvizni režim uspostavljen 2013. godine. Nakon što je Rusija 2022. godine izvršila agresiju na Ukrajinu, EU je uvela sankcije i vize ruskim državljanima, a to je u više navrata zatražila i od BiH. Iz Evropske komisije upozoravaju i kako je preko 5.000 državljana Turske tokom 2024. godine pokušalo ilegalno preći granicu BiH–Hrvatska, što EU vidi kao direktnu posljedicu neusaglašene vizne politike. No, i pored toga, političke stranke iz Sarajeva odbijaju uvođenje viza Turskoj. Državljani iz više od 70 zemalja mogu ući u Bosnu i Hercegovinu bez viza, prema odluci Savjeta ministara iz 2017. godine, koja je mijenjana kasnije u nekoliko navrata. EU neusklađenost vizne politike u BiH vidi kao 'rizik'Politički analitičar Adi Ćerimagić za RSE ističe kako EU vidi neusklađenost vizne politike BiH kao značajan rizik za povećanu iregularnu migraciju. "Kazne za neispunjavanje zahtjeva su dvostruke- BiH bi mogla ostati bez 23 miliona eura predviđenih planom rasta i reformskom agendom, a druga opcija je suspenzija bezviznog režima", kaže on za Radio Slobodna Evropa. Ipak, dodaje da je kazna u vidu suspenzije bezviznog režima za BiH "malo vjerovatna, jer bi za takvu odluku bila potrebna saglasnost svih članica EU". "EU je jasno stavila do znanja da BiH mora početi sa usklađivanjem vizne politike, te se I obavezala na postepeno smanjenje kroz Reformsku agendu, uz finansijsku podršku od 7,3 miliona eura po svakoj zemlji za koju ukine bezvizni režim – ukupno oko 22 miliona eura", naveo je. Ističe kako se drugi ključni zahtjev EU odnosi na jačanje kapaciteta granične službe BiH. "Od vlasti se traži uvođenje strožijeg sistema identifikacije putnika, posebno iz Turske. BiH bi morala razviti sistem kojim bi se razlikovali turisti od onih koji bezvizni režim koriste za ilegalni ulazak u EU, što podrazumijeva bolju razmjenu podataka sa zemljama porijekla i modernizaciju granične infrastructure", istakao je Ćerimagić. Dodao je i kako postojanje sezonskog bezviznog režima, kojeg BiH ima sa Saudijskom Arabijom, EU ne priznaje kao pravnu kategoriju. 'EU neće odustati od zahtjeva'Politički analitičar Denis Hadžović izjavio je za RSE da je malo vjerovatno da će vlasti u Bosni i Hercegovini u kratkom roku pristati na uvođenje viznog režima, kako to traži Evropska unija. Hadžović je naglasio da će BiH imati niz problematičnih zadataka, među kojima je i pitanje viznog režima sa Kosovom. BiH nije ukinula vize Kosovu, zbog protivljenja jednog od njenih entiteta, Republike Srpske, dok, sa druge strane bh. građani mogu ići u ovu državu bez viza. Hadžović je istakao da EU neće odustati od svojih zahtjeva, jer je BiH dobila kandidatski status. "Ako želimo postati dio EU, moramo ispuniti kompletan acquis, uključujući i viznu politiku i vanjsku politiku. Tu neće biti prostora za pregovore", zaključio je. Kako izgleda vizna mapa BiH?Bosna i Hercegovina je uspostavila bezvizni režim s Rusijom 2013. godine, s Turskom 2016. godine Prema posljednjoj izmjeni usvojenoj u Savjetu ministara, u aprilu prošle godine, BiH i dalje omogućava bezvizni režim za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije za vrijeme turističke sezone od 1. juna do 30. septembra tokom kalendarske godine u trajanju do 30 dana. Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA), državljani BiH mogu bez viza putovati u 118 država od 193 članice UN-a. Od evropskih zemalja, državljanima BiH potrebne su vize samo za Ujedinjenu Kraljevinu, a u regiji BiH ima vizni režim s Kosovom čiju nezavisnost ne priznaje zbog protivljenja predstavnika RS-a.

Sud Bosne i Hercegovine je 7. januara potvrdio optužnicu protiv Radislava Krstića, osuđenika za genocid i nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), za zločine protiv čovječnosti počinjene na području istočnobosanske opštine Sokolac, 1992. godine. Krstić, koji je prvi osuđenik za djelo genocida u Srebrenici, tereti se za zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom u napadu na selo Novoseoci, kod Sokoca. Tada je bio komandant Druge romanijske motorizovane brigade VRS, dok se napad dogodio 21/22. septembra 1992. godine. Nakon napada, žene i djeca odvojeni su od muškaraca, a zarobljeni muškarci vojnim kamionima transportovani na smetljište na lokaciji Ivan Polje, gdje su strijeljani i ubijeni pucanjem iz vatrenog oružja. Na navedenoj lokaciji ubijene su 44 žrtve, od kojih je najmlađi ubijeni imao 14, a najstariji 77 godina. Tijela 43 žrtve ekshumirana su i pronađena, dok se za posmrtnim ostacima jedne žrtve još uvijek traga. Tužilaštvo je u optužnici navelo da je tokom počinjenog zločina izvršeno pljačkanje i uništavanje imovine, mjesna džamija porušena, a tijela žrtava zakopana na deponiji Ivan Polje. Krstić se tereti da je "planirao, naredio, počinio, podstrekavao i pomagao u planiranju, pripremanju, činjenju i prikrivanju ratnog zločina" počinjenog nad stanovništvom Novoseoca. Krstić je uhapšen 2. decembra 1998. godine i prebačen u pritvor u Hagu. Pred Međunarodnih sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije u Hagu, pravosnažno je osuđen u aprilu 2004. godine. Priznao je odgovornost za zločin i izjavio da se kaje. Osuđen je na 35 godina zatvora, a kaznu trenutno služi u zatvoru u Estoniji. U novembru 2024. godine obratio se sudu sa posljednjim zahtjevom za prijevremeno puštanje na slobodu. Zahtjev mu je odbijen u februaru 2025.

Svjetlost svijeća i peć na drvo. To je jedini izvor svjetla u kući porodice Pejanović. Već treći dan nemaju struju zbog kvara na obližnjem dalekovodu, koji je uzrokovan snježnim padavinama. Žive u blizini Kaknja, u srednjoj Bosni, gdje je i jedna od bosanskohercegovačkih termoelektrana koja snabdijeva ovo područje električnom energijom. "Imam dvoje male djece, od godinu i četiri godine, pa je malo teže. Sreća je, pa se grijemo na drva, ali nam je mrak. Ko nema peć, već kotao ili struju njemu je veliki problem", kaže za Radio Slobodna Evropa Darko Pejanović iz sela Vukanovići kod Kaknja. Ova općina se nalazi u sastavu Zeničko-dobojskog kantona gdje je bez struje, ostalo oko šest hiljada i 600 stanovnika. Prema podacima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, bez struje već treći dan je više od 15.000 stanovnika na području bh. entiteta Federacija BiH. Najviše ih je na području Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Tuzlanskom kantonu je palo 44 centimetra, a u Zeničkom- dobojskom 40 centimetara snijega. 'U gradu kolaps'U Olovu, 40-tak kilometara od Sarajeva ne radi ništa. To za Radio Slobodna Evropa kaže Kadir Plećan, koji živi nedaleko od ove općine. Dodaje i da stanovnici ne mogu obaviti osnovne potrebe, od kupovine, do plaćanja. "U gradu je kolaps. Ne radi ništa, banke, općinske službe, ljudi nemaju grijanje, ako se griju na struju ili imaju kotlovnice na ugalj ili pelet. Sreća je nama koji živimo u prigradskim naseljima, pa se grijemo na drva", navodi on. Zbog toga što nema struje, kako kaže, pojedina naselja su ostala i bez vode. Slična situacija je i u mjestu Koprivnica, u blizini Kaknja, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik ove mjesne zajednice, Amer Karić. "Više od 50 domaćinstava ima u mjestu. Lakše je onima koji imaju peć na drva, ali ima ljudi kojima za grijanje treba struja, tako da je baš loše", ističe on. Bez struje i pojedina tuzlanska naseljaOsim Zeničko-dobojskog kantona električnu energiju nema ni oko 3.500 stanovnika Tuzlanskog kantona. U mjesnoj zajednici Par Selo, u blizini Tuzle, živi više od 1.200 stanovnika. Kako kaže predsjednik ove mjesne zajednice, Marko Tomić, napajenje električnom energijom se samo djelimično stabilizovalo. "Električna energija nije stigla još u područje Orašja, gdje živi oko 400 ljudi. Teško je i zbog snabdijevanja vodom, naročito u padinskim dijelovima. Ulazimo u treći dan bez struje, a ljudi imaju problem i sa grijanjem, jer su, uglavnom, centralna grijanja za koja treba struja", navodi Tomić. Bez struje skoro 24 sata su bili i mještani Tabaci, nadomak Lukavca, gdje je nastanjeno oko 500 stanovnika. "Grijanja nije bilo, ali pošto smo u kućama, uglavnom, ložimo drva, pa nije bar bilo hladno. Imam malu djecu, pa smo s njima više bili vani na snijegu da se igraju, tako da smo nekako prebrodili", kaže Fahrudin Memišević, predsjednik mjesne zajednice Tabaci. Dodaje i da uz nestašicu struje, mještani imali problem i sa čišćenjem snijega. Sami su, kaže očistili ulice, no glavna cesta koja ih spaja s Lukavcem i magistralnim putem, nije bila očišćena. Prema podacima Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzlanskog kantona, snježne padavine su uzrokovale prekid napajanja električnom energijom u 13 općina ovog kantona. Oglasio se i Dom zdravlja Tuzla iz kojeg je saopšteno kako je zbog nestanka električne energije, neprohodnosti puteva i otežanog kretanja, u pojedinim rubnim mjesnim zajednicama došlo do privremenih izmjena u radu pojedinih ambulanti. Šta kažu u Elektroprivredi BiH?Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine se navodi kako se otklanjanje većine aktuelnih kvarova očekuje do večernjih sati. "Međutim, nepredvidivost situacije dovodi do toga da se zbog pojave novih kvarova broj kupaca bez električne energije konstantno mijenja. Otežavajuću okolnost za saniranje i dalje predstavljaju nepristupačnost terena zbog visokih nanosa snijega i obrušenih stabala, posebno u ruralnim područjima", ističe se u saopštenju Elektoprivrede BiH. Dodaje se i kako su "prioritet u obezbjeđenju stabilnog snabdijevanja institucije i objekti od posebnog značaja, bolnice, domovi zdravlja". Upozoravaju i na nove snježne padavine, te pojavu podzemnih voda i klizišta, posebno na području Unsko-sanskog kantona, zatim u Konjicu, Jablanici, Busovači, Kiseljaku, Fojnici i Bugojnu. Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda nove snježne padavine se očekuju 7. januara.

Američko Ministarstvo pravde saopštilo je da je podnelo građansku tužbu za oduzimanje državljanstva Seadu Miljkoviću, poznatom i kao Sead Dukić, zbog skrivanja njegovog pravog identiteta, dok je u Bosni i Hercegovini za njim bila raspisana poternica zbog sumnje da je počinio ratne zločine. Miljković je bivši pripadnik snaga bezbednosti kratkotrajne samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB), za kojim je sud u BiH izdao poternicu zbog ratnih zločina nad civilima kada mu je vlada SAD dodelila naturalizovano državljanstvo, saopštilo je Ministarstvo pravde SAD u ponedeljak. On je došao u SAD 1996. i naturalizovao se kao državljanin SAD 2007, ali, prema saopštenju, nije otkrio američkim imigracionim vlastima da je koristio više od jednog imena i da je u svojim različitim zahtevima naveo više od jednog datuma i mesta rođenja, više od jednog imena za svog oca i više od jedne žene kao svoju suprugu. Poternica izdata 23. januara 2007. u BiH dovela je do Interpolove crvene poternice u kojoj se tvrdi da je Miljković 18. juna 1994. godine, dok je delovao kao pripadnik bezbednosnih snaga APZB, fizički zlostavljao civile koji su se protivili vladi APZB, navelo je američko Ministarstvo pravde. Prema crvenoj poternici, Miljković i saučesnici su tukli 12 civila drvenim palicama i zaključali ih u mrtvačnicu pet dana bez pristupa svetlosti ili vodi. Miljković se još nije pojavio pred bosanskim sudom po ovim optužbama. "Ova administracija neće dozvoliti strancima da dođu u ovu zemlju i skrivaju svoju prošlost kako bi stekli dragoceni dar američkog državljanstva", rekao je pomoćnik državnog tužioca Bret Šumejt (Brett A. Shumate) iz Građanskog odeljenja Ministarstva pravde. Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna proglasio je 1993. na području Velike Kladuše i delu Cazinske krajine kontroverzni privrednik iz tog dela BiH Fikret Abdić, a ukinuta je 1995.

Gosti iz Moskve, na tradicionalnoj krsnoj slavi policije Republike Srpske (RS) u Banjoj Luci. Riječ je o delegaciji Glavne uprave ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) koja je boravila u RS u novembru 2025. godine. Uprava i njeni čelnici su pod sankcijama Evropske unije (EU). Entitetske vlasti do danas nisu objavile ni sastav delegacije niti teme razgovora. Iz MUP-a RS-a saopćeno je, tek, da su ruski zvaničnici prisustvovali obilježavanju slave ove institucije. MUP RS objavio je fotografiju sa jednog od sastanaka koje su gosti iz Rusije imali u Banjaluci. Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u zvaničnu informaciju o susretima u RS-u, na osnovu čega je identificirala pet članova ruske delegacije. Šta je Glavna uprava MUP-a Rusije za grad Moskvu?Glavna uprava MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu nije obična policijska struktura. Riječ je o snažnom represivnom aparatu, prema nalazima Europske unije, koji ima ključnu ulogu u gušenju političkih sloboda u Rusiji. EU je sankcionirala bivše i sadašnje čelnike ove uprave, uključujući aktualnog šefa Olega Baranova, navodeći da je moskovska policija koristila sustav prepoznavanja lica za praćenje i proizvoljna uhićenja neovisnih novinara, oporbenih aktivista i sudionika mirnih prosvjeda, uključujući demonstracije potpore Alekseju Navaljnom i proteste protiv rata u Ukrajini. Navaljni je bio advokat, antikorupcijski aktivista i političar koji je zbog trovanja 2020. godine izmješten u Berlin. Po povratku u Rusiju je osuđen na 19 godina zatvora u kojem je umro u februaru 2024. godine. Prema zapadnim vladama, isti sustav nadzora koristi se i za lociranje regruta koji pokušavaju izbjeći prisilnu mobilizaciju za ruski rat protiv Ukrajine, što se potvrđuje i u francuskom registru sankcionirane imovine i pojedinaca kao i u kanadskom registru. Kakvi su 'plodovi' policijske suradnje Banje Luke i Moskve?Iz MUP-a Republike Srpske navode da su, na temelju memoranduma, koji je potpisan 2015, godine, do sad "razmjenjivana iskustva i znanja". "Razmatra se mogućnost organiziranja obuke za naše pripadnike iz oblasti kinologije [uzgoj i trening pasa] i načina korištenja konjice koja je u Moskvi na zavidnom nivou", naveli su iz MUP-a RS-a u odgovoru za RSE. Međutim, iz MUP-a RS nisu odgovorili na ključna pitanja RSE-a. Među njima su i ona koje su točno aktivnosti provedene, kada i gdje su održane, jesu li održane "online" ili su policijski službenici iz RS-a pohađali obuke ili školovanja u Rusiji ili su ruski instruktori dolazili u Bosnu i Hercegovinu. Poznato je, međutim, da je MUP RS-a u Rusiji nabavio tri helikoptera Kazan Ansat, dio naoružanja za Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ), te antidron opremu. Više medija izvijestilo je i da je ruski MUP u maju 2024. godine organizirao online kurs o prikupljanju podataka iz otvorenih izvora (OSINT) za pripadnike MUP-a RS. Već 2016. godine, godinu dana nakon potpisivanja memoranduma, spominjalo se da bi pripadnici ruskog "Spetsnaza", specijalnih jedinica ruske kontraobavještajne službe GRU, trebali doći u RS radi obuke policije u tom entitetu. MUP RS-a ove navode nije ni demantirao ni potvrdio. Kada je počela saradnja policija RS i Rusije?Formalna institucionalna suradnja policija RS-a i Rusije traje od 2015. godine, kada je potpisan memorandum o razmjeni informacija, zajedničkim aktivnostima i obukama. Memorandum MUP-a RS i ruske policije predviđa suradnju u borbi protiv terorizma, koja je u nadležnosti državnih policijsko-obavještajnih agencija i pravosudnih tijela, kao i široku, te pravno nepreciznu formulaciju "ostalih kaznenih djela transnacionalnog karaktera". "Memorandum se aktivno operacionalizira. Saradnja ima operativni nivo, jer smo vidjeli slanje pripadnika MUP-a RS-a u Moskvu, dolaske ruskih delegacija i instruktora u Banju Luku, zajedničke aktivnosti u oblasti 'borbe protiv terorizma', obuka specijalnih jedinica, službenih pasa i drugo", kaže za RSE Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar. Karčić kaže da izvještaji govore da obuke nisu isključivo tehničke, već uključuju i narative o sigurnosti, suverenitetu i "neprijateljima države" što je, ističe, tipično za ruski sigurnosni diskurs. "Ne radi se o klasičnoj međunarodnoj policijskoj saradnji, već o strateškom oslanjanju RS na ruski sigurnosni model", dodao je Karčić. Najosjetljivije pitanje je to što memorandum predviđa "izravne komunikacijske kanale" između entitetske i ruske policije, bez jasne koordinacije s državnim policijsko-obavještajnim i drugim sigurnosnim tijelima u BiH. U tekstu Memoranduma se, pored ostalog, navodi i da međunarodni kriminal nanosi "značajnu štetu po sigurnost obje države", čime se entitet Republika Srpska tretira kao država, što je u suprotnosti s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine. Šta još treba znati o Memorandumu potpisanim sa policijom Moskve?Memorandum o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) i moskovske policije nije međunarodni ugovor. Nisu ga razmatrali Predsjedništvo niti Parlamentarna skupština BiH, iako se odnosi na područja sigurnosti, borbu protiv terorizma i međunarodnog kriminala koja spadaju u nadležnost države. Upravo tu "siva zona", u koje pravni i sigurnosni stručnjaci stavljaju memorandume, jedan je od ključnih alata koje iskorištavaju predstavnici vlasti iz Republike Srpske, jer bi za međunarodne sporazume bila potrebna i suglasnost ministara i članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH. Za razliku od klasične policijske suradnje unutar europskih okvira, kao što je sporazum s EUROPOL-om ili FRONTEX-om, čije potpisivanje su godinama kočili predstavnici RS-a, memorandum s moskovskom policijom nema jasne mehanizme nadzora i transparentnosti. Štoviše, on omogućuje prijenos doktrina, praksi i tehnologija razvijenih u autoritarnom ruskom sistemu u kojem policija ima izrazito represivnu ulogu. U Banjoj Luci je otvoren i Ured Ambasade Ruske Federacije, gradi se rusko-srpski hram, a pored njega kulturni centar u kojem bi se trebali izučavati ruski jezik i kultura. Spominjala se i izgradnja ruskog "humanitarnog centra", po uzoru na onaj u Srbiji. Ignoriranje vanjske politike EUSuradnja MUP-a RS s ruskom institucijom optuženom za sustavna kršenja ljudskih prava nije samo tehničko pitanje policijske razmjene, nego i ozbiljno kršenje preuzetih međunarodnih obveza i sankcija, kako se navodi u izvještajima EU o BiH. "Provedba restriktivnih mjera i dalje se suočava sa značajnim preprekama od strane ministarstava i tijela pod kontrolom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (vladajuća stranka u RS-u), koja također pojačavaju suradnju s ruskim kolegama. Vlasti Republike Srpske i dalje održavaju česte kontakte s Rusijom na najvišim razinama", navodi se u izvještaju za 2025. godinu i napominje kako bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik "otvoreno podržava rusku agresiju protiv Ukrajine". Europska komisija godinama upozorava da entiteti u BiH ne mogu voditi vlastitu vanjsku i sigurnosnu politiku i da se zemlja koja je kandidat za članstvo obvezala uskladiti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Takve odluke u Vijeću ministara BiH blokirane su glasovima ministara iz Republike Srpske iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Iz istog razloga nije ukinut ni bezvizni režim za ruske državljane. U ranijim izvješćima Europske komisije, počevši sa 2016. godinom, izražava "duboka zabrinutost" zbog najava produbljivanja policijske i sigurnosne suradnje RS-a s Rusijom, uključujući razmjenu informacija i nabavu ruske opreme. EU je, također, više puta kritizirala činjenicu da BiH uz Srbiju, za razliku od europskih zemalja, nije uvela sankcije Rusiji nakon aneksije Krima 2014. godine, niti nakon pune invazije na Ukrajinu 2022. godine. "U praksi, RS kroz saradnju s Rusijom de facto sabotira evropski put BiH, čak i ako formalno ne povlači državu iz procesa. Sve to dovodi do kreiranja paralelne sigurnosne arhitekture. RS razvija sigurnosne veze izvan državnog okvira BiH, što je izuzetno problematično", kaže za RSE Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar. Dodik se od početka ruske agresije na Ukrajinu više puta sastajao s Vladimirom Putinom, dok EU upozorava na "kontinuirani interes Rusije za destabilizaciju zapadnog Balkana". Europski parlament u posljednjim rezolucijama za 2023. i 2024. godinu upozorava da su Bosna i Hercegovina i njezin europski put sve češće meta "zlonamjernih stranih aktera", prvenstveno Rusije i Kine, za koje navode da koriste institucionalnu slabost i etničke podjele za zaustavljanje reformi i urušavanje povjerenja u EU. U istim dokumentima navodi se da ruski državni mediji, uključujući Sputnjik i Russia Today Balkan, nastavljaju djelovati u BiH, posebno u Republici Srpskoj, šireći prokremljske narative, iako su pod sankcijama EU-a. Suradnja na tekstu: Meliha Kešmer

Jedna osoba je smrtno stradala nakon što je na nju palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica u ponedjeljak, 5. januara. Iz sarajevske Hitne pomoći potvrdili su da se stablo srušilo na ženu, koja je zadobila povrede glave opasne po život, nakon čega je preminula na Kliničkom centru u Sarajevu. Stablo je palo zbog težine sniježnog pokrivača. Snijeg, koji je pao u posljednja sata širom Bosne i Hercegovine, izazvao je probleme. Iz Elektroprivrede BiH su saopštili da su zbog snijega zabilježeni brojni kvarovi na elektroenergetskom sektoru. Najteža situacija je u Tuzlanskom kantonu gdje je bez električne energije više od 29 hiljada potrošača. Slična situacija je i u na istoku Bosne i Hercegovine, u Goraždu, a veći dio opštine Gornji Vakuf-Uskoplje bio je bez električne energije. Na području opštiine Travnik, u srednoj Bosni, zabilježeni su prekidi električne energije u više naselja. Iz Federalne civilne zaštite su saopštili i da je na području Unsko-sanskog kantona, u dijelovima Ključa i Sanskog mosta, prekinuto snabdijevanje elektičnom energijom. Snijeg je uzrokovao probleme i u saobraćaju, gdje je zabilježen veliki broj saobraćajnih nesreća, kao i obustava javnog prevoza. Federalna Uprava civilne zaštite saopštila je kako se u Tuzlanskom kantonu zbog velikih sniježnih padavina saobraćaj odvija otežano na svim putnim pravcima. Usporeno se i otežano saobraća i u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje su putne komunikacije blokirane zbog stabala koja su pala pod teretom snijega. Kako javlja Bosanskohercegovački auto-moto klub, formirane su kolone putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Hadžin Potok, Velika Kladuša, Gradina, Gradiška, Brod, Kostajnica, Kozarska Dubica i Orašje. Zbog očekivanih padavina i jakog vjetra za regije Mostara, Trebinja i Foče na snazi je narandžasti meteoalarm, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod. Stanovništvu na ovim područjima savjetuje se oprez.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine(BiH) izrazilo je podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu, istovremeno oštro osuđujući vladavinu Nicolasa Madura kao represivnu i nedemokratsku te naglašavajući strateško partnerstvo BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama(SAD). "Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu", objavili su iz MVP BiH na društvenoj mreži X, pozivajući sve aktere da se ponašaju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi spriječili dalju eskalaciju i patnju. SAD su 3. januara izvele vojni napad na Venecuele i uhapsile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Oni su zatim sprovedeni u Njujork, gdje bi trebalo da se suoče sa optužbama povezanim sa trgovinom drogom. "Nicolas Maduro je diktator koji je vladao kroz strah, upotrebu sile, vojsku i policiju, punu kontrolu medija i druge represivne instrumente", poručeno je iz Ministarstva. U saopštenju je navedeno da "njegovo držanje na vlasti nije zasnovano na slobodnim i poštenim izborima, već na izbornim prevarama i manipulacijama, kao i na sistematskoj represiji političkih protivnika i studentskom aktivizmu kroz hapšenja, zastrašivanja i prijetnje". "Svijet bi bio bolje mjesto bez vladara poput Nicolasa Madura", naglašeno je i istaknuto da je "tokom njegove vladavine, više od osam miliona ljudi bilo primorano da napusti zemlju". "Danas, više od 90 posto stanovništva živi u siromaštvu, a 70 posto živi u ekstremnom siromaštvu. Ove brojke predstavljaju duboki politički, društveni i humanitarni neuspjeh", saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Poručili su da se "svi politički diktatori ponašaju na sličan način i koriste iste represivne metode, uključujući i one iz naše vlastite političke realnosti u ovom dijelu svijeta". "Sjedinjene Države su najvažniji strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine", dodali su iz Ministarstva.

U Perspektivi na Festivalu mira mladima se pridružila prof. dr. Sarina Bakić, profesorica sociologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Razgovarali su o snazi umjetnosti kao alata društvene kritike, ističući da ona potiče bunt protiv nepravde, povezuje ljude bez obzira na identitete i pomaže u suočavanju s mržnjom i nacionalizmom. Govoreći o kulturi sjećanja, poručili su da u ratu nije bilo pobjednika i da su sve žrtve zajedničke.