Istražitelji Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo izuzimaju dokumentaciju iz GRAS-a koja se odnosi na upotrebu tramvaja broj 516 koji je učestvovao u nesreći u kojoj je jedna osoba poginula a više njih povređeno, tehničku dokumentaciju svih čeških tramvaja i određene personalne dosijee zaposlenih, saopštilo je u četvrtak kantonalno Tužilaštvo. U sklopu istrage o nesreći 12. februara iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo se izuzima dokumentacija vezana za stručni nadzor nad tramvajskim saobraćajem koji je sprovođen u GRAS-u, javnom komunalnom preduzeću zaduženom za gradski prevoz u Sarajevu. U sklopu provjere navoda iz prijave koja se tiče javnih nabavki magnetnih kočnica, vrše se pretresi u prostorijama firme "Vikler-Promet" na dvije lokacije, navedeno je u saopštenju Tužilšatva Kantona Sarajevo. Nakon što je tramvaj s brojem 516 iskočio iz šina i srušio stajalište, poginuo je jedan 23-godišnji mladić dok je više osoba povrijeđeno. Tužilaštvo Kantona Sarajevo saopštilo je u srijedu da je u okviru istrage tramvajske nesreće saslušano 30 svjedoka, te izuzeto 10 snimaka videonadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. Iz kantonalnog Ministarstva saobraćaja već je izuzeta "obimna dokumentacija koja se odnosi na rekonstrukciju kompletne tramvajske pruge i signalni planovi svih relevantnih raskrsnica koji će se vještačiti". Tužilaštvo je ranije navelo da je utvrdilo da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuje odluku Suda koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, te da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što tvrdili i Sindikat KJKP GRAS. U danima nakon nesreće 12. februara, ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, kao i direktor KJKP GRAS, Senad Mujakić. Stotine građana protestuju svaki dan na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Da bi se sigurnost povećala infrastruktura se mora stalno nadzirati, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Drago Ezgeta, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu. Govoreći o tramvajskoj nesreći koja se 12. februara dogodila u Sarajevu profesor Ezgeta pojašnjava da li se radi o nesreći, incidentu, propustu ili o očekivanom ishodu lošeg sistema? Cijeli razgovor poslušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Nakon tragične tramvajske nesreće kod Zemaljskog muzeja, u kojoj je ugašen jedan mladi život, a drugi trajno obilježen, mladi Sarajeva izlaze na ulice. Govorimo o sigurnosti javnog prevoza, odgovornosti, promjeni sistema i generaciji koja ne pristaje na pitanja bez odgovora.

Prvo je objavljeno ime. Pa zdravstveno stanje. A onda smo na slikama po društvenim mrežama i portalima vidjeli kako izgleda djevojka koja je povrijeđena u tramvajskoj nesreći koja se dogodila u Sarajevu. No, fotografije iz bolničkog kreveta na kojima su, pored maloljetne djevojke i njen doktor, nisu napravljene aparatom, već uz pomoć umjetne inteligencije. "Slike su očito napravljene da izazovu emotivnu reakciju i privuku reakcije na društvenim mrežama i klikove na članke", pojašnjava za Radio Slobodna Evropa Rašid Krupalija, glavni urednik Raskrinkavanja.ba i član Koalicije za slobodu izražavanja i moderacije sadržaja u BiH. Dodaje da su neki od portala shvatili da slike treba ukloniti, ali sada "stvar više nije u njihovim rukama". U tramvajskoj nesreći u glavnom gradu Bosne i Hercegovine koja se desila 12. februara poginuo je 23-godišnji Erdoan Morankić. I njegove fotografije izmanipulisane kroz alate umjetne inteligencije mogu se danas naći širom društvenih mreža. Još četiri osobe su povrijeđene u nesreći uključujući i 17-godišnju djevojku koja se i dalje nalazi u bolnici. Slike koje se šire društvenim mrežama i portalima prikazuju djevojku u bolničkom krevetu, sa modricama na licu dok se pored nje nalazi direktor Opće bolnice dr. Ismet Gavrankapetanović. Doktor Gavrankapetanović koji se nalazi na manipulisanoj slici kaže za RSE da se umjetna inteligencija danas koristi korektno i nekorektno. "Nisam za objavljivanje nikakvih slika bolesnih i povrijeđenih ljudi. Niti pravih niti ovih napravljenih vještačkom inteligencijom", dodao je Gavrankapetanović. Zakon o zaštiti pacijenata garantuje pravo na dostojanstvo pacijentkinje, te zabranjuje aširenje informacija, između ostalog i fotografija, bez njenog pristanka iz bolnice. U većini komentara ispod manipulisane fotografije objavljene na društvenim mrežama ljudi ostavljaju želje brzog oporavka, te pohvale za doktore. Samo u rijetkim momentima mogu se naći komentari sa upitom da li se radi o AI slici. "Ne radite to, nije lijepo ni humano", navodi se u jednom od komentara. Generisane fotografije djevojke se množe i dijele po mrežama, privatnim porukama, a pojavljuju se čak i druge na kojima je zajedno sa 23-godišnjakom koji je poginuo na tramvajskoj stanici. "Onog momenta kad su objavljene na društvenim mrežama, počele su se dijeliti dalje i na privatnim profilima, i to portali više nisu mogli zaustaviti", pojašnjava Krupalija. 'Nismo imali lošu namjeru'Portali i profili na društvenim mrežama koji prenose slike poginulog mladića i djevojke povrijeđene u tramvajskoj nesreći nemaju impressume niti ime i prezime. Neki od njih imaju kontakte. Jedan od portala koji su na svom Facebook profilu prenijeli fotografiju djevojke u bolnici i koji na svom sajtu imaju preko dva miliona mjesečnih pregleda za RSE su rekli da su oni samo prenijeli fotografiju. "Mi smo portal koji samo prenosi vijesti sa drugih portala, nit smo mi napravili sliku nit smo imali bilo kakvu lošu namjeru", rekli su iz redakcije ovog portala za RSE. Prema podacima Vijeća za štampu u BiH postoji 488 registrovanih informativnih portala, a samo 40 posto ima u potpunosti ispunjene impressume. Više od 2,73 miliona u zemlji koristi internet. Iz Vijeća za štampu BiH su za RSE rekli da Kodeks za štampane i online medije izričito navodi da su izdavači i novinari dužni da tehnologiju kao i društvene mreže koriste koriste "u dobroj namjeri, radi istinitog, tačnog, objektivnog, provjerljivog i pravovremenog informiranja javnosti." Kažu također da će zbog izazova sa umjetnom inteligencijom tokom ove godine dopuniti Kodeks za štampu sa odredbom o primjeni AI alata. Dodali su da se ove odredbe mogu primjenjivati u svim slučajevima neetične upotrebe umjetne inteligencije na portalima. Bosna i Hercegovina nema zakonske regulative kojima bi građani bili zaštićeni od zloupotrebe fotografija putem vještačke inteligencije. Radi se o potpuno novoj dimenziji u koju, kako navodi Krupalija, ulazimo "vrlo brzo i naglavačke" te o etici i zaštiti privatnosti tek se počinje raspravljati. Zakon o zaštiti ličnih podataka zemlje propisuje da je fotografija lica biometrijski podatak, odnosno dakle lični podatak koji se ne smije obrađivati bez saglasnosti ili drugog pravnog osnova. No, pitanje sadržaja koji se prave uz umjetnu inteligenciju se tek postavlja širom svijeta i organizacije tek rade na regulaciji generativnog sadržaja. Iz Vijeća za štampu BiH kažu da iako ne postoje posebni zakoni kojima bi se u regulisala ova oblast, BiH kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU ima obavezu usklađivanja svog zakonodavstva sa Unijom. "Uključujući i odredbe Akta o umjetnoj inteligenciji iz 2024. godine". Evropska unija kroz svoj AI Act obavezuje da na svim materijalima koji su generisani kroz umjetnu inteligenciju budu naznačeno da je njima manipulisano ili da su AI. "Iskorištavanje ovakvih slika za privlačenje čitatelja na portal je jasno upitno - ove slike nemaju nikakvu informativnu funkciju, jedina im je svrha da izazovu emotivnu reakciju", dodaje Krupalija. Dodatan problem jeste što su korištene slike maloljetne osobe. "Mediji imaju jasne preporuke o izvještavanju o temama koje uključuju maloljetne osobe, i te preporuke su napisane s ciljem da se maloljetnici zaštite od iskorištavanja i štete koju može nanijeti nesavjesno izvještavanje", pojašnjava Krupalija. "Ove AI slike su jasan primjer eksploatacije za lajk i klik". 'Nema pristanka na AI slike'Umjetna inteligencija pravi fotografije na koje nikada nismo pristali, pojašnjava Jennifer Adams stručnjakinja za digitalne politike, i time se potkopava sam pristanak. "Imate mladu ženu koja će sada biti ponovno traumatizirana nakon vjerovatno najtraumatičnijeg događaja u njenom životu. I onda će biti ponovno traumatizirana ovim slikama koje će zauvijek biti tu", pojašnjava Adams koja na Univerzitetu u Beču vodi centar za uticaj politika. Problem nije samo u umjetnoj inteligenciji, nego i u širenju tih materijala pojašnjava Adams. Ovakvo nešto se danas dešava svuda i stalno i suština problema leži u velikim tehnološkim kompanijama, dodaje. Meta, na primjer, od autora zahtjeva da pri objavi materijala naglase da se radi o sadržaju koji je generisan kroz umjetnu inteligenciju, nakon čega sadržaj dobije ikonu AI Info. To nije bio slučaj kod fotografija povrijeđene djevojke. "Nisu to samo ovi pojedinačni slučajevi manipulacije umjetnom inteligencijom, već i velike tehnološke tvrtke koje odbijaju poduzeti bilo kakve značajne korake kako bi zaustavile te slike kada se objave", kaže ova stručnjakinja za digitalna prava. Niska stopa medijske pismenosti, odnosno nedostatak iste u školama, jeste također jedan od problema koji dovede do širenja ovakvog sadržaja. Kako navodi Adams, iako neke od platformi traže da se sadržaj označi kao AI, to nije rašireno u dovoljnoj mjeri. Velike tehnološke platforme moraju biti prisiljene na poštivanje pravila, dodaje, krivični zakoni moraju biti usklađeni sa današnjicom i problematizirati pitanje umjetne inteligencije i neophodno je uvesti tehničke zaštitne mjere, poput alata za otkrivanje i označavanje tih sadržaja. "Ono što ljudi uvijek kažu jeste da AI nije loš ni dobar, to je alat. Moj stav je da se ne radi o tome da li je dobar ili loš, već da se radi o pristanku, o moći, o odgovornosti." Urednik na Raskrinkavanju Rašid Krupalija kaže da uklanjanje ovih sadržaja ide teško jer nije jasno da li krše pravila na pojedinim mrežama. "Mogu se prijaviti kao štetni sadržaji, ali to ne garantuje uklanjanje. Ono što korisnici mogu sami uraditi je da kontaktiraju profile i stranice koje objavljuju ove slike i zatraže uklanjanje. Nekad je i to dovoljno." No, upozorava da obzirom da su fotografije do sada podijeljene bezbroj puta, malo je vjerovatno da će u potpunosti nestati sa interneta.

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini reagovala je na pojavu slogana i obilježja povezanih s fašističkim ideologijama tokom nedavnog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, poručivši da za takve poruke nema mjesta u demokratskom društvu. U saopštenju navode da su se na društvenim mrežama pojavile fotografije i video-snimci na kojima se vide učesnici koncerta kako skandiraju parole i ističu simbole koji se dovode u vezu s fašističkim pokretima i ideologijama iz prošlog stoljeća. "Veličanju i relativizaciji fašističkih ideologija nema mjesta u demokratskom društvu, a takvi prizori podsjećaju na najmračnije periode evropske istorije", poručili su iz Delegacije EU. Delegacija je pozvala sve građane i institucije u BiH da iskažu poštovanje prema žrtvama zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata, te zatražila od nadležnih organa da istraže incident u skladu s domaćim zakonodavstvom. Reakciji Evropske unije prethodila je snažna osuda nerezidentne ambasadorice Izraela u BiH, Galit Peleg, koja je koncerte održane 13. i 14. februara nazvala primjerom "širenja mržnje i veličanja nacističke ideologije". "Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izljevi mržnje moraju se iskorijeniti", napisala je ambasadorica Peleg na platformi X. Na snimcima iz sportske dvorane Pecara vidljive su ustaške oznake, skandiranje "Za dom spremni!" i podizanje ruke u nacistički pozdrav tokom izvedbe pjesme "Bojne Čavoglave". Dvorana je oba dana bila puna, uz istaknutu ikonografiju tzv. NDH. Ambasadorica Peleg pozvala je institucije BiH da hitno reaguju i preduzmu konkretne mjere protiv odgovornih. Osudu je uputio i predsjednik jevrejskog društva La Benevolencija, Vladimir Andrle, koji je poručio da su ustaški pozdravi i nacistički simboli bili "glavna obilježja koncerata". "Relativizacija zla ne jača identitet. Uništava društva i vrijeđa sjećanje na žrtve. Suočavanje s prošlošću najmanje je što civilizirano društvo može učiniti", napisao je Andrle. U kontekstu navedenih reakcija, Delegacija EU naglasila je da evropske vrijednosti počivaju na jasnom odbacivanju svih oblika fašizma, nacizma i totalitarnih ideologija. Pozvali su institucije u BiH da dosljedno primjenjuju zakone koji se odnose na zabranu govora mržnje, poticanje nasilja i javno isticanje simbolike koja glorificira režime odgovorne za masovne zločine. Delegacija EU najavila je da će nastaviti pratiti situaciju i podržavati inicijative koje promoviraju vladavinu prava, međusobno poštivanje i demokratske standarde.

U Sarajevu su završeni šesti po redu protesti na kojima se okupilo oko 200 osoba ispred Zemaljskog muzeja, u blizini mjesta nesreće u kojoj je poginuo Erdoan Morankić (23), a više osoba je povrijeđeno, nakon što je tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište. Nakon okupljanja blokirana je glavna saobraćajnica, a potom su učesnici protesta prošetali do centra grada, blokirajući glavnu saobraćajnicu. "Obraćam vam se kao neko ko svaki dan koristi gradsku saobraćajnu mrežu. Koliko još mladih mora da nestane da bi se sistem promijenio. Svaki put kada uđem u stari tramvaj osjećam strah koji nije moj, nego strah svih nas. Tražim javnu, transparetnu istragu i sanaciju infrastrukture u Grasu, da se vlast pobrine za pitanje mladih, imenovanje stručnih rukovodilaca, reviziju budžeta prema sigurnosti i socijalnim mjerama,", izjavila je studentica Lamija Hažimusić na protestu. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je saopštilo 18. februara da je u okviru istrage tramvajske nesreće saslušano 30 svjedoka, te izuzeto 10 snimaka videonadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. "Istraga se vodi u više pravaca, s posebnim akcentom na tehničku ispravnost tramvaja", saopšteno je iz Tužilaštva. Dodaju da je iz kantonalnog Ministarstva saobraćaja izuzeta "obimna dokumentacija koja se odnosi na rekonstrukciju kompletne tramvajske pruge i signalni planovi svih relevantnih raskrsnica koji će se vještačiti", te da se istragom bavi tim tužilaca Odjela za opći i privredni kriminal i korupciju. Tužilaštvo takođe ističe da su oni utvrdili da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuju odluku Suda koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, te da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što su tvrdili i u Sindikatu KJKP GRAS, javnog komunalnog preduzeća zaduženog za gradski prevoz u Sarajevu. U saopštenju Tužilaštvo zaključuje da će brzina rada zavisiti od policije, drugih agencija za provođenje zakona, kao i od naredbi nadležnog suda, potrebnih za istražne radnje na terenu. U danima nakon nesreće 12. februara, ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, kao i direktor KJKP GRAS, Senad Mujakić. Stotine građana protestuju svaki dan na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je saopštilo 18. februara da je u okviru istrage tramvajske nesreće saslušano 30 svjedoka, te izuzeto 10 snimaka videonadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. Kantonalno Tužilaštvo istražuje slučaj kada je tramvaj gradskog prevoza 12. februara iskočio iz šina i srušio stajalište u centru Sarajeva nedaleko od Zemaljskog muzeja, pri čemu je poginuo Erdoan Morankić (23), a više osoba je povrijeđeno. "Istraga se vodi u više pravaca, s posebnim akcentom na tehničku ispravnost tramvaja", saopšteno je iz Tužilaštva. Iz Tužilaštva navode da su, između ostalog izuzeti snimci videonadzora"sa BH Telecoma, Zemaljskog muzeja, Tehničke škole", te da se nalaze na forenzičkoj obradi. Dodaju da je iz kantonalnog Ministarstva saobraćaja izuzeta "obimna dokumentacija koja se odnosi na rekonstrukciju kompletne tramvajske pruge i signalni planovi svih relevantnih raskrsnica koji će se vještačiti", te da se istragom bavi tim tužilaca Odjela za opći i privredni kriminal i korupciju. Tužilaštvo takođe ističe da su oni utvrdili da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuju odluku Suda koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, te da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što su tvrdili i u Sindikatu KJKP GRAS, javnog komunalnog preduzeća zaduženog za gradski prevoz u Sarajevu. U saopštenju Tužilaštvo zaključuje da će brzina rada zavisiti od policije, drugih agencija za provođenje zakona, kao i od naredbi nadležnog suda, potrebnih za istražne radnje na terenu. U danima nakon nesreće, ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, kao i direktor KJKP GRAS, Senad Mujakić. Stotine građana protestuju svaki dan na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Rusko‑srpski hram u Banjaluci, građen od 2018. kao replika manastira Čudov iz Kremlja, napreduje uz političku podršku, ali bez jasne transparentnosti. Iz budžeta RS izdvojeno je do sada oko 10 miliona evra.

Izgradnja rusko‑srpskog hrama u Banjoj Luci traje već osam godina, uz više puta pomjerane rokove i stalna izdvajanja iz budžeta Republike Srpske (RS). Nije poznata konačna cijena ni rok završetka projekta kojeg su entitetske vlasti promovisale kao "istorijski za rusko‑srpske odnose". Na upit Radija Slobodna Evropa o ukupnom iznosu sredstava koje je Vlada RS uložila u projekat, odgovor nije stigao. Prema podacima objavljenim na sajtu Vlade, u prve dvije godine radova izdvojeno je oko dva miliona evra. Tokom 2024. odobreno je dodatnih pet miliona, a posljednjom odlukom iz februara ove godine još 2,5 miliona. Time se ukupan iznos javnih sredstava približava sumi od deset miliona evra. Najnovije izdvajanje novca za nastavak radova se dešava u godini kada se taj bosanskohercegovački entitet planira zadužiti za gotovo milijardu evra kako bi isplatio ranije dugove i zaostala socijalna davanja. Ne postoje ni podaci o tome koliko je u gradnju uložila Srpska pravoslavna crkva ili privatni donatori. Eparhija banjalučka nema javno dostupnu adresu elektronske pošte, a na telefonske brojeve niko nije odgovarao. O eventualnom finansijskom učešću je bez odgovora i Ambasada Ruske Federacije u BiH. Na području Banje Luke nalazi se oko 40 pravoslavnih vjerskih objekata. Šta se zna o projektu?Nosilac radova je Eparhija banjalučka, uz finansijsku podršku Vlade Republike Srpske. Gradnja hrama počela je 2018. godine. Projektovan je kao replika manastira Čudov iz moskovskog Kremlja, koji je srušen nakon Oktobarske revolucije. Tokom predstavljanja projekta najavljeno je da će hram biti posvećen ruskoj carskoj porodici Romanov i caru Nikolaju II, kao simbol zahvalnosti Rusiji za podršku srpskom narodu tokom Prvog svjetskog rata. Objekat se gradi prema projektu Moskovskog arhitektonskog instituta, a izvode ga ruski i domaći majstori. Vlasti su ga od početka opisivale kao "istorijski projekat rusko‑srpskih odnosa". Početkom 2019. hram je uvršten među budžetske prioritete, a tada je najavljen rok od 18 mjeseci za završetak radova. Rok je od tada pomjeran dva puta – uoči izbora 2022. i 2024. godine. Hram i prateći kulturni centar grade se u širem centru Banje Luke, nedaleko od zgrade Vlade RS, na površini od oko 6.500 kvadratnih metara. U kulturnom centru planirano je izučavanje ruskog jezika i organizovanje programa vezanih za rusku kulturu. Projekat su, uz Eparhiju banjalučku, inicirali i predstavnici humanitarne organizacije "Imperatorsko pravoslavno‑palestinsko društvo", na čijem čelu se nalazi Sergej Stepašin, bivši premijer Rusije i nekadašnji šef Federalne službe bezbjednosti, nasljednice KGB‑a. Predstavnici banjalučke filijale ove organizacije nisu željeli govoriti za RSE, navodeći da je za informacije o toku gradnje nadležna Eparhija. I dok hram ostaje među budžetskim prioritetima Republike Srpske, brojni infrastrukturni projekti u Banjoj Luci i dalje čekaju finansiranje. Riječ je o ulaganjima u saobraćajnice, vodovodnu mrežu, mostove i obrazovne objekte, za koja grad prema vlastitim navodima nema dovoljno sredstava. Rusija preko pravoslavlja širi uticaj u BiHPrije nekoliko godina u centru Banje Luke postavljena je bista Nikolaju II Romanovu, na inicijativu "Imperatorsko palestinsko-pravoslavnog društva". Bista bivšeg ruskog cara nalazi se i u blizini Doboja, na sjeveru BiH. Otkrivena je 2017. godine u organizaciji Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva i jedinstva pravoslavnih naroda i uz podršku Ambasade Rusije u BiH. Kancelarija Ruske ambasade na zemljištu Srpske pravoslavne crkveNedaleko od rusko-srpskog hrama, a takođe u blizini Administrativnog centra entiteta nalazi se zgrada kancelarije Ruske ambasade u Bosni i Hercegovini, otvorena u junu 2024. godine. Vila u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, Eparhije banjalučke, sagrađena je u doba vladavine Austro‑Ugarske i predstavlja jednu u nizu vila podignutih u tom periodu na glavnoj banjalučkoj cesti, koja je tada bila poznata kao "Carski drum". Objekat u kome je danas Kancelarija ruske ambasade dio je i ambijentalne cjeline koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH iz oktobra 2017. godine. Nastavak bliskosti Banja Luke i MoskveOtvaranjem Kancelarije Bosna i Hercegovina (BiH) postala je jedina zemlja Zapadnog Balkana u kojoj je omogućeno širenje diplomatske misije Rusije nakon što je ta zemlja započela agresiju na Ukrajinu 2022. godine. Potez je tada najavljen kao nastavak politike bliskosti Banja Luke i Moskve. Rusija je do sada davala snažnu podršku Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji kroz izjave i odluke vlasti na čijem je čelu, sve više iznosi secesionističke težnje za odvajanje RS od Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik se devet puta sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Dodik se sa Putinom sastajao u svojstvu člana Predsjedništva BiH, kao predsjednik RS, a zadnji put 2. oktobra prošle godine u Sočiju, i to nakon što mu je oduzet mandat predsjednika RS-a. Rusija se od 2011. godine redovno suprotstavlja izvještajima visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ističuću da ovu funkciju treba ukinuti.

U Sarajevu je peti dan zaredom održan protest u kome je nekoliko stotina, uglavnom mladih ljudi, tražilo od vlasti da podnesu pisane ostavke, omoguće siguran javni prijevoz i transparentnu istragu tramvajske nesreće u kojoj je jedna osoba poginula, a četiri povrijeđene.

Novoizabrani predsjednik Republike Srpske, Siniša Karan, položio je svečanu zakletvu 17. februara u Narodnoj skupštini ovog bh. entiteta, čime je i zvanično stupio na dužnost. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 13. februara, zvanično potvrdila da je Karan, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika RS. On će ovu funkciju obavljati do sljedećih opštih izbora u BiH, koji bi trebalo da budu održani u oktobru ove godine. Karan je biran na prijevremenim izborima održanim 23. novembra prošle godine. Ipak, sa stupanjem na funkciju je morao da pričeka, jer su izbori ponovljeni na 136 biračkih mjesta, zbog otkrivenih zloupotreba. Uključujući rezultate na ponovljenim izborima održanim 8. februara, Karan je osvojio ukupno 50,5 odsto glasova, a njegov glavni protivkandidat, Branko Blanuša iz opozicione Srpske demokratske stranke, 48,1 odsto ukupnog biračkog tijela. Izbori u RS su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu 2025. oduzet predsjednički mandat, zbog presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. U međuvremenu, funkciju predsjednika kao vršilac dužnosti je obavljala Ana Trišić Babić, Dodikova dugogodišnja savjetnica. Siniša Karan (63) je doktor pravnih nauka iz Banjaluke, koji je posljednjih nekoliko godina obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova RS, a veći dio karijere je proveo kao policajac.

Bosna i Hercegovina nalazi se pred ključnom energetskom i političkom odlukom - bez izmjena zakonodavstva o državnoj imovini teško će biti realizovati projekat Južne gasne interkonekcije, strateški važan za smanjenje potpune zavisnosti zemlje od ruskog gasa. Iako postoje pravni mehanizmi koji bi omogućili izuzetak u javnom interesu, institucije nadležne za njihovu primjenu godinama su blokirane. U međuvremenu, rastu i međunarodni interesi, uključujući i američke investitore. To dodatno povećava pritisak da se dugogodišnje pitanje državne imovine konačno riješi. Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da u važećem zakonu postoji mehanizam kojim bi se odobrio izuzetak u javnom interesu, ali tijelo koje bi trebalo da provodi taj mehanizam, Komisija za državnu imovinu, nije imenovano od 2018. godine. Stručnjaci sa kojima je razgovarao RSE ostavljaju otvorenom mogućnost usvajanja posebnog zakona, lex specialis, koji bi se bavio ovim pitanjem, ali da je potrebno usvajanje krovnog zakona, koji bi tretirao državnu imovinu na cijeloj teritoriji zemlje. U BiH je trenutno na snazi zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je nametnuo visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) prije više od 20 godina. Zakon ostaje na snazi dok državni parlament ne usvoji novi koji će definisati šta je državna imovina, ko i kako njome raspolaže, što politički predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska već godinama blokiraju. Trenutno, 100 posto gasa koji se koristi u BiH dolazi iz Rusije, a za izgradnju Južne interkonekcije je zainteresovana američka firma AAFS Infrastructure and Energy, čiji predstavnici su nedavno posjetili BiH. Kakva su zakonska rješenja moguća?Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić uputio je u septembru prošle godine inicijativu za izmjenu zakonske zabrane, koju bi trebao nametnuti visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) koristeći tzv. bonska ovlašćenja. Nikšićev prijedlog predviđa da iz zabrane raspolaganja bude izuzeta ona državna imovina koja je potrebna za izgradnju, održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture. Tim dokumentom, od zabrane bi bila izuzeta imovina potrebna za izgradnju cesta, željeznica, aerodroma, gasovoda, naftovoda i elektroenergetskih objekata. Vlasnik imovine ostala bi država BiH, ali bi niži nivoi vlasti mogli mijenjati namjenu radi javnih projekata. Na upit RSE iz OHR-a nisu odgovorili šta misle o Nikšićevoj inicijativi, te da li je bilo drugih inicijativa za izmjene zakona. Ističu da je Ustavni sud BiH naveo da je "nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom država BiH", a da je zabrana raspolaganja sredstvo za zaštitu interesa države. "Trajno rješenje, međutim, zahtijeva političku volju i spremnost na kompromis od strane domaćih političkih aktera", naglašavaju iz OHR-a. Albin Muslić, poslanik u Predstavničkom domu bh. Parlamenta i predsjedavajući njegove Ustavnopravne komisije, izjavio je za RSE da će zakon jednom biti usvojen, ali bi volio da to ne bude "nametanje visokog predstavnika". "Pritom u tom zakonu o državnoj imovini treba definisati imovinska dobra koja su u vlasništvu isključivo BiH, a po meni, ono što nije potrebno za izvršavanje ovlaštenja institucija, odnosno BiH, treba prenijeti na niže nivoe vlasti, naročito oko onih imovinskih dobara koja su neperspektivna i koja možda samo generiraju trošak", ocjenjuje Muslić. Za njega je lex specialis moguće rješenje za Južnu interkonekciju, ali smatra da to nije dugoročno dobar pristup. "Mi imamo potrebu za zapadnom interkonekcijom, za sjevernom interkonekcijom, tako da onda bi se mi kao državni zakonodavac pretvorili u zakonodavca koji donosi parcijalna rješenja od slučaja do slučaja, i to je po meni potpuno pogrešno", upozorava Muslić. Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, ocjenjuje za RSE da će projekt Južne interkonekcije biti vododijelnica koja će, nakon tri decenije političkih razmiziraca, definisati načine rješavanja državne imovine. On kaže da je rješenje neophodno kako bi se osigurala pravna sigurnost investitora i izbjegli potencijalni abritražni procesi koji bi BiH mogli koštati milione. Kada je riječ o Južnoj interkonekciji, Cero ne isključuje ni mogućnost donošenja posebnog zakona koji bi ponudio rješenje za zemljište kojim će prolaziti gasovod. On podsjeća da pravosudne institucije imaju nekoliko predmeta koje se odnose na nezakonitu prodaju ili raspolaganje državnom imovinom i da novo rješenje ne bi smjelo legalizovati dosadašnja rasparčavanja. Zašto još nema zakona?Nekoliko prijedloga zakona bilo je upućivano u Parlament BiH, ali do danas nijedan nije dobio podršku. Najnoviji prijedlog zakona, koji je prošle jeseni u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika, nije dobio podršku – u januaru ga je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta BiH dva puta ocijenila negativno. "Nedostatak političke volje, naročito iz Republike Srpske, jer je poznata situacija da svaki zakon koji se usvaja u državnom parlamentu mora imati pored obične većinu i entitetsku većinu, zapravo održava ovako stanje stvari na terenu, a što se reflektira na između ostalog i realizaciju brojnih investicija u BiH", kazao je predsjedavajući komisije, Albin Muslić. Politički predstavnici iz RS su od ranije protivnici usvajanja bilo kojeg zakona koji bi se bavio državnom imovinom na nivou BiH. Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata ranije je govorio da je entitetska imovina za njih "crvena linija", te je prijetio secesijom RS iz BiH u slučaju nametanja zakona. RS je pokušavala da raspolaže državnom imovinom preko više zakonskih rješenja, usvojenih u Narodnoj skupštini entiteta. Većina je oborena na Ustavnom sudu BiH. Ko će graditi gasovod i šta je do sada urađeno?Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, osnovana krajem prošle godine, zainteresovana je za interkonekciju, a njeni rukovodeći ljudi su bliski predsjedniku Sjedinjenih Država, Donaldu Trampu (Trump). Početkom novembra prošle godine u Atini, američki ministri za resurse i energetiku, Dag Bargam (Doug Burgum) i Kris Rajt (Chris Wright), razgovarali su sa hrvatskim i bh. zvaničnicima o važnosti ovog projekta. Jedan zakon o Južnoj interkonekciji je već usvojen – i to u parlamentu entiteta Federacija BiH. U zakonu je entitetska gasna kompanija, BH-Gas, navedena kao isključivi investitor, koji je, između ostalog, oslobođen plaćanja naknade za zemljište kuda bi prolazio gasovod. Obzirom da ovaj zakon ne dozvoljava da privatni koncesionar gradi gasovod, on će po svemu sudeći morati da bude mijenjan, kako su ranije za RSE potvrdili federalni poslanici. BH-Gas bi u toj situaciji mogao ostati manjinski partner, koji bi mogao biti tehnički operater ili zakupac kapaciteta. Da bi država mogla sklopiti ugovor o koncesiji s investitorom, najprije bi se moralo tačno utvrditi koja imovina je u njenom vlasništvu. Tek nakon toga bi ta imovina mogla biti otkupljena ili ustupljena za potrebe izgradnje gasovoda. Značaj Južne interkonekcijeKrajem prošle godine, za RSE je rečeno iz Ambasade SAD da bi već tokom 2026. godine mogla početi izgradnja gasovoda. Njime bi BiH direktno mogla da dobija gas iz LNG (liquid natural gas – ukapljeni prirodni gas) terminala na ostrvu Krku, na sjeveru Jadrana, što bi značilo diversifikaciju izvora ovog energenta. Oko 60% gasa na krčkom terminalu stiže iz SAD, ostalo sa Bliskog istoka. Trasa Južne interkonekcije bi počinjala u Travniku u centralnoj BiH, išla kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom gasnom mrežom na području Makarske, sa nastavkom prema Splitu. U cijelom projektu, Hrvatska mora uraditi svoj dio posla, i izgraditi gasovod dužine oko 75 kilometara, od Splita do Imotskog. Ovaj projekat postoji već duže od dvije decenije. U sklopu njega je planirano i povezivanje na gasovod koji bi dolazio iz pravca Albanije, a kojim bi ovaj energent stizao iz Azerbejdžana. Trenutno, BiH dobija 100% gasa iz Rusije, i to na jedinom ulazu u zemlju, gasnom terminalu Šepak na granici sa Srbijom. Saradnja na tekstu: Marija Augustinović

U Sarajevu je završen protest nekoliko stotina osoba, peti po redu, nakon što se 12. februara dogodila nesreća kada je tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište, pri čemu je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, a više osoba je ozlijeđeno. "Tražimo pismene ostavke i da dok primaju plate srede gradski prevoz", kazao je jedan o učesnika protesta u utorak, 17. februara. Okupljanje je bilo ispred Zemaljskog muzeja u blizini tramvajske stanice gdje se dogodila nesreća, nakon čega je nastavljeno kroz centar grada, glavnom saobraćajnicom koja je bila zatvorena. Javnosti se isti dan obratio i predsjednik Kantonalne vlade u ostavci Nihad Uk. On je pozvao Tužilaštvo KS da "otvori predmete i procesuira odgovorne" za, kako je naveo, kriminal u gradskom prijevozničkom poduzeću. Uk je ostavku podnio u 15. februara, čime je Vlada Kantona Sarajevo (KS) prešla u tehnički mandat. Ostavku mora prihvatiti Skupština KS i potom imenovati novog mandatara i vladu. Dan kasnije ostavku je podnio i direktor KJKP GRAS-a Senad Mujakić. Vozač tramvaja pušten je na slobodu nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu odbio prijedlog Tužilaštva KS za određivanje pritvora. Ova pravosudna institucija je prethodno zatražilo jednomjesečni pritvor, navodeći da je uzrok nesreće bio "ljudski faktor", dok se vozač izjasnio da nije kriv i da je uzrok tehnička neispravnost tramvaja, na čemu inzistiraju i iz Sindikata GRAS-a. Stotine građana protestirale su prethodna četiri dana na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Premijer Kantona Sarajevo u ostavci Nihad Uk prvi put se 17. februara obratio javnosti nakon prošlosedmične tramvajske nesreće u kojoj je poginula jedna osoba, pozvavši Tužiteljstvo Kantona Sarajevo da "otvori predmete i procesuira odgovorne" za, kako je naveo, kriminal u gradskom prijevozničkom poduzeću. U nesreći 12. februara kod Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine tramvaj je iskočio iz šina i srušio stajalište, pri čemu je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, a više osoba je ozlijeđeno. Uk je rekao da su iz prometa povučeni svi stariji tramvaji, uključujući i one koji su tehnički ispravni, te da nijedan neće biti vraćen u promet dok javnost ne bude upoznata s nalazima analiza i atesta. Zatražio je od Tužiteljstva Kantona Sarajevo da postupi po ranije podnesenim kaznenim prijavama koje se odnose na poslovanje Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća GRAS. Prema Ukovim riječima, prethodna vlada podnijela je niz kaznenih prijava za stanje u GRAS-u koje obuhvaćaju 47 osoba, ali do sada nije bilo procesuiranja. Dodao je da je kantonalna vlast u proteklim godinama financijski i kadrovski jačala pravosudne institucije, te da očekuje konkretne rezultate. "Uloženo je na stotine miliona maraka u javni gradski prevoz. Zatekli smo preko 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura) dugovanja, a više od 100 smo isplatili. Itekako smo kapacitirali i Tužilaštvo u proteklim godinama. Insistiram da se otvore predmeti i da se počnu procesuirati oni koji su odgovorni za stanje u GRAS-u", kazao je Uk. Uk je ostavku podnio u 15. februara, čime je Vlada Kantona Sarajevo (KS) prešla u tehnički mandat. Ostavku mora prihvatiti Skupština KS i potom imenovati novog mandatara i vladu. Dan kasnije ostavku je podnio i direktor KJKP GRAS-a Senad Mujakić. Uk je pozdravio ostavku Mujagića i najavio uspostavu nove upravljačke strukture u tom poduzeću, uključujući hitne neovisne revizije poslovnih procesa. Rekao je da nova uprava GRAS-a mora omogućiti potpunu suradnju s Tužiteljstvom Kantona Sarajevo u vezi s nesrećom, te uspostaviti procedure koje bi spriječile slične incidente. Tužiteljstvo KS ranije je priopćilo da je izuzelo dokumentaciju iz GRAS-a i obavilo očevid uz prisutnost vještaka strojarske, prometne i elektroenergetske struke, ali dodatne detalje nije objavilo "zbog interesa istrage". Vozač tramvaja pušten je na slobodu nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu odbio prijedlog Tužiteljstva KS za određivanje pritvora. Tužiteljstvo KS je prethodno zatražilo jednomjesečni pritvor, navodeći da je uzrok nesreće bio "ljudski faktor", dok se vozač izjasnio da nije kriv i da je uzrok tehnička neispravnost tramvaja, na čemu inzistiraju i iz Sindikata GRAS-a. Stotine građana protestirale su prethodna četiri dana na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.