Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odobrila ruske posmatrače za Opće izbore, među kojima su i senatorica pod zapadnim sankcijama te bivši pukovnik GRU-a povezan sa sistemom Redut, iz Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) poručuju da političke i parlamentarne delegacije treba jasno razlikovati od nezavisnih međunarodnih posmatračkih misija. ODIHR za Radio Slobodna Evropa navodi da političke, parlamentarne i institucionalne delegacije mogu imati legitimnu svrhu, ali da ih treba jasno razlikovati od nezavisnog međunarodnog posmatranja izbora. Kao ključne elemente kredibilnih posmatračkih misija navode političku neutralnost, institucionalnu nezavisnost, nepristrasnost i primjenu javno dostupne metodologije zasnovane na međunarodno prihvaćenim standardima. "Važno je neovisno i pažljivo analizirati metodologiju koju koriste posmatračke misije i na osnovu toga procijeniti njihovu legitimnost." ODIHR upozorava da organizacije koje se predstavljaju kao međunarodne posmatračke misije, a ne rade prema međunarodno priznatim metodološkim standardima, mogu izazvati zabunu o osnovama njihovih procjena i doprinijeti širenju dezinformacija o izbornom procesu. Centralna izborna komisija BiH do sada je odobrila ili je u postupku odobravanja akreditacija za oko 730 domaćih i međunarodnih posmatrača iz 24 organizacije, među kojima je i 20 ruskih posmatrača. Od tog broja, 15 je akreditirano na zahtjev Ambasade Ruske Federacije u BiH, dok je pet kandidiralo Vijeće Federacije Ruske Federacije. Među ruskim posmatračima su senatorica Elena Afanaseva, koja se nalazi pod sankcijama EU, SAD-a i Velike Britanije, te bivši pukovnik GRU-a Aleksej Kondratjev, kojeg je ranija istraga RSE-a povezala sa sistemom Redut. Preostalih troje posmatrača koje je kandidiralo Vijeće Federacije su Anna Kočerova, Vasilij Popov i Vladimir Morozov.

Državljanka Rusije Arina Iusifova, koju Rusija traži putem međunarodne INTERPOL-ove potjernice, i dalje je u privremenom pritvoru u zatvoru u Tuzli, dok Sud Bosne i Hercegovine treba odlučiti o daljem postupanju u ekstradicijskom postupku. Iusifova je u petak, 25. septembra, saslušana na ročištu pred Sudom BiH, gdje se razmatrao prijedlog Tužiteljstva BiH u vezi s njenim ekstradicijskim pritvorom, kao i uvjeti potrebni za njeno izručenje u Rusiju. Kako je navedeno, Rusija Iusifovu traži zbog sumnje u krivično djelo sudjelovanja u aktivnostima terorističke organizacije. Tužiteljstvo BiH zatražilo je pritvor zbog postojanja potjernice, kao i navoda iz ruske dokumentacije da nije bila dostupna organima od 2014. godine. Ona je krajem augusta privedena u Sarajevu nakon što je, s ocem i troje maloljetne djece, u BiH doputovala iz Turske. Iusifova negira da je sudjelovala u terorističkim aktivnostima. Njena odbrana traži da joj se umjesto pritvora odrede mjere zabrane kako bi mogla biti sa svoje troje djece. Odbrana je navela da u dokumentaciji iz Rusije nisu navedeni dokazi o njenoj umiješanosti u terorističke aktivnosti ili sudjelovanje u oružanim grupama. Prema navodima odbrane, njena djeca trenutno su s njenim ocem u iznajmljenom smještaju u Sarajevu. Iusifova je podnijela zahtjev za azil u BiH, a prema riječima odbrane, kod sebe nema pasoš koji joj je oduzet u okviru postupka, čime je onemogućen bijeg ili napuštanje BiH. Azil su zatražili i njena djeca i otac. Iusifova je na ročištu navela da je prije dolaska u BiH živjela u Turskoj, a da je Rusiju 2014. napustila zbog problema koje je tamo imao njen suprug. Odluku o ekstradicijskom pritvor donijet će Sud BIH najkasnije do nedjelja, 27. septembra. U BiH je ranije vođen i postupak protiv Selime Hadisove, koju je Rusija tražila zbog sumnje na terorizam. BiH je odbila njeno izručenje, a Hadisova je potom dobila status izbjeglice u BiH, kao i njeno troje djece. Organizacije za ljudska prava, kao i institucije Europske unije, ranije su upozoravale na korištenje INTERPOL-ovih potjernica i drugih pravnih mehanizama za prekograničnu represiju, navodeći Rusiju među državama čije su vlasti takve mehanizme koristile za progon osoba izvan zemlje.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, najavio je da će biti nastavljen proces s ciljem zaključivanja sporazuma o zaštiti investicija i ulaganja između BiH i Rusije, tvrdeći da je to ranije stopirala Evropska unija (EU). Košarac je to izjavio 25. septembra na Jahorini, gdje je, kako je objavljeno, održan sastanak Međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju BiH i Rusije. Sjednici je prisustvovao i kopredsjedavajući Anton Šalajev, direktor ruske Federalne agencije za tehničku regulativu i metrologiju Rosstandart, koju su sankcionirale (Ruska agencija Rosstandart formalno je civilna agencija registrirana u Ministarstvu industrije i trgovine Ruske Federacije. Međutim, uloga nadilazi standardizaciju i certifikaciju kućanskih uređaja, već uključuje i onu koja se klasificira kao vojna tajna. Rosstandart definira standarde i certificira proizvode za vojnu industriju kao i za dvojnu, civilno-vojnu namjenu, nadzire laboratorije, testira ključne materijale i tehnologije te, naprimjer, kalibrira instrumente u fabrikama koje proizvode ili servisiraju i vojnu opremu, poput nišanskih uređaja ili sistema za navođenje raketa.)zapadne države. Upozorenja iz EURuska agencija Rosstandart nalazi se od 2022. pod sankcijama EU, u okviru mjera protiv ruskih subjekata povezanih s vojno-industrijskim sektorom i podrškom ruskoj agresiji na Ukrajinu. Suradnja s Rosstandartom i ranije je izazvala pažnju Evropske komisije, nakon što je krajem septembra 2025. u Sočiju BiH s njom potpisala Memorandum o razumijevanju. Evropska komisija ga je kritizirala kao suprotan restriktivnim mjerama EU prema Moskvi, zbog invazije na Ukrajinu, te obavezama BiH da uskladi vanjsku politiku s Briselom. Ministarstvo koje predvodi Košarac, koji je kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, pokrenulo je prošle godine proceduru za sporazum s Rusijom, koji bi trebao urediti pravnu zaštitu i sigurnost ulaganja. Košarac je na Jahorini kazao da će Ministarstvo nastaviti proces ističući da postoji "tendencija razvoja ruskih investicija u BiH", ne navodeći konkretne detalje. Rusija nije među glavnim trgovinskim partnerima BiH, dok najveće ruske investicije u naftnu industriju posluju s višemilionskim gubicima. Prema podacima državne Agencije za statistiku, BiH je tokom 2025. u Rusiju izvezla robe u vrijednosti od 96,3 miliona maraka, dok je iz Rusije uvezla 272,6 miliona maraka. Blokiranje članstva BiH u WTOKošarac se osvrnuo i na situaciju s članstvom BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), navodeći da je Rusija jedina država s kojom su ostali pregovori, nakon što je BiH ranije zaključila 17 sporazuma s drugim državama. Optužio je "bošnjačku politiku" da usporava učlanjenje u WTO, ističući da predstavnici entiteta RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji. Hamdo Tinjak, šef Pregovaračkog tima BiH za pristupanje u WTO, izjavio je ranije za RSE da se BiH suočila se s novom preprekom na putu ka članstvu jer Rusija sada od nje traži ukidanje sankcija, koje su Moskvi uvedene zbog rata u Ukrajini. BiH se formalno pridružila sankcijama koje je EU uvela Rusiji, nakon što je 2022. započela rat u Ukrajini. No, one nikada nisu zaživjele zbog protivljenja politčara iz RS-a u državnim inistucijama vlasti. Evropska komisija je u nedavnom izvještaju navela da se BiH uskladila sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu. U izvještaju se navodi da primjena tih mjera nailazi na značajne prepreke u ministarstvima i tijelima pod kontrolom Dodikovog SNSD-a. O ruskom plinu i energetskoj suradnjiŠef sankionirane ruske agencije, Anton Šalajev, kazao je da je Rusija "pouzdan dobavljač plina i drugih energenata za BiH" te da je spremna nastaviti saradnju i otvoriti nove pravce. Ta najava dolazi u vrijeme kada BiH, uz podršku Sjedinjenih Država, planira projekt izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, koji bi je povezao sa plinskom mrežom u Hrvatskoj i smanjio ovisnost o ruskom plinu. BiH trenutno u potpunosti ovisi o ruskom plinu koji, jedinim plinovodom, uvozi preko Srbije, putem pravca Turski tok. Istovremeno s pregovorima o Južnoj interkonekciji koja bi trebala biti izgrađena na području Federacije BiH, vlasti u RS planiraju izgradnju plinovoda kojim bi se taj entiet povezao na postojeći pravac kojim trenutno stiže ruski plin. Ko sudjeluje u Komisiji za suradnju BiH i RusijeNa sastanku na Jahorini je, kako je rečeno, sudjelovalo više od 20 predstavnika resornih agencija, institucija i organizacija. Međuvladina bosanskohercegovačko-ruska komisija za trgovinu i ekonomsku saradnju formirana je na osnovu sporazuma Vijeća ministara BiH i Vlade Rusije iz 2004. godine. Sjednica je u septembru 2025. održana u Sočiju, kada su delegaciju BiH činili isključivo predstavnici iz eniteta RS. Tada je i dogovoreno formiranje radnih grupa za saradnju Rusije s entitetima RS i Federacija BiH i Brčko Distriktom, što je, prema javno dostupnim podacima, za sada učinio RS. Košarac je, nakon sastanka na Jahorini, pozvao institucije Federacije BiH da formiraju radnu grupu za suradnju s Rusijom. Formiranje te grupe bilo je na dnevnom redu sjednice Vlade Federacije BiH 9. aprila, ali nema javno objavljenih podataka o predloženim članovima. Iz Vlade Federacije BiH do zaključenja teksta nisu odgovorili na upit RSE da li je radna grupa imenovana, čime će se baviti i jesu li predstavnici iz tog bh. entieta bili pozvani na sastanak na Jahorinu. Sastanak komisije za suradnju Rusije i BiH održan je u trenutku kada evropske i američke institucije pojačano govore o ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu. Na to je prije nekoliko dana upozoreno i u Kongresu Sjedinjenih Država, na rasrpavi u Pododboru za Evropu Zastupničkog doma.

Kuća ljudskih prava, koja okuplja deset organizacija civilnog društva u BiH, zatražila je 25. septembra od policije Brčko distrikta i MUP-a Republike Srpske "hitnu i nezavisnu istragu" postupanja njihovih službenika prema predstavnicima Studentske liste iz Srbije u Brčkom i Doboju, kao i istragu napada u Višegradu. Policija je, prema ocjeni Kuće ljudskih prava, zloupotrijebila ovlaštenja prema studentima iz Srbije koji su u Republici Srpskoj vodili kampanju "Studenti pobeđuju", dok su fizički i verbalni napadi u Višegradu "stvorili atmosferu straha i ugrozili njihovu bezbjednost". Posebno spornim ocjenjuju slučaj iz Doboja, gdje su studenti, prema dostupnim informacijama, privedeni i zadržani u policijskoj stanici oko tri sata prije nego što su započeli planirani razgovor sa građanima. Reakcija je uslijedila nakon što su studenti okupljeni oko Studentske liste saopštili da odustaju od skupa zakazanog za 25. septembar u Banjaluci, te da prekidaju kampanju u Republici Srpskoj zbog, kako su naveli, opstrukcija, postupanja policije i pritisaka lokalnih provokatora. U međuvremenu, predsjednik Vlade RS Savo Minić je izjavio, kako prenosi RTRS, da studenti "mogu da održe skup u Banjaluci ukoliko dobiju dozvolu". Zakon u RS javnim okupljanjem smatra organizovano okupljanje građana na javnom mjestu radi izražavanja političkih ili drugih stavova i ciljeva. Prema Zakonu o javnom okupljanju Republike Srpske, organizator je dužan da policiji prijavi javni skup, nakon čega MUP procjenjuje da li postoje uslovi za njegovo održavanje. Zakon se primjenjuje na organizovana okupljanja građana na javnim mjestima. Prekršajne prijaveStudenti su u Brčko distriktu 23. septembra dobili prekršajne prijave zbog neprijavljenog okupljanja, dok su u Doboju 24. septembra privedeni na informativni razgovor. Zakon o mirnom okupljanju Brčko distrikta predviđa obavezu obavještavanja policije o organizovanom mirnom okupljanju. Tokom okupljanja u Višegradu 24. septembra su doživjeli i verbalne napade i prijetnje. Tokom kampanje, studenti su do sada bili u Bijeljini, Brčkom, Doboju i Višegradu. Iz policije u Brčkom saopšteno je da mirno okupljanje studenata nije prekidano, ali da su napisali prekršajne prijave organizatorima, jer nisu obavijestili nadležne institucije da će organizovati skup i postavljati štandove. Iz Policijske uprave Doboj, kao ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa u vezi postupanja prema studentima iz Srbije. Policija 'bez osnova' privodila studenteKoordinator pravnog tima Kuće ljudskih prava i advokat Aleksandar Jokić smatra da za aktivnosti koje su studenti organizovali nije postojala zakonska obaveza prijavljivanja skupa. Govoreći o postupanju policije u Doboju, Jokić kaže da je riječ o najproblematičnijem slučaju tokom kampanje, te da policija iz Doboja i dalje nije obrazložila zbog čega su priveli studente i zadržali tri sata u policijskim prostorijama. "Studenti su privedeni prije nego što su i pokušali da razviju transparent i pozovu građane da im priđu i pričaju s njima. To je eklatantan primjer onoga o čemu govorimo, zbog čega smatramo da je policija prekoračila ovlaštenja“, naveo je Jokić. Ističe kako je policija "zloupotrijebila ovlaštenja", jer, po njegovom mišljenju, "nije postojala obaveza prijavljivanja ovakvih događaja". "Ovo nije u pitanju neki protestni skup ili skup od bilo kakvog rizika za javni red i mir", rekao je Jokić za RSE. Prema njegovim riječima, studenti nisu organizovali protest niti masovno okupljanje, te da se njihove aktivnosti ne mogu podvesti ni pod "javni skup" u smislu zakona koji definišu javno okupljanje. Istovremeno, smatra da situacija u Brčkom nije identična slučaju iz Doboja. Iako se ne slaže sa stavom policije da je riječ o javnom skupu koji je trebalo prijaviti, navodi da je policija tamo omogućila da se događaj održi, a tek potom pokrenula prekršajni postupak. Pored policijskog postupanja, iz Kuće ljudskih prava posebno zahtijevaju istragu incidenta u Višegradu, gdje su studenti bili izloženi napadima i prijetnjama. "Imamo snimak, imamo lica koja je vrlo lako moguće identifikovati. Kuća ljudskih prava traži hitno postupanje nadležnih organa i procesuiranje ovih lica zbog očigledno počinjenih prekršaja, a možda i eventualnih krivičnih djela", rekao je Jokić. Kuća ljudskih prava Banja Luka je koalicija organizacija civilnog društva koje djeluju na zaštiti i promociji ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Njeni predstavnici upozoravaju da su sloboda kretanja, okupljanja i izražavanja ustavom zagarantovana prava, te da svaki pokušaj njihovog neopravdanog ograničavanja predstavlja udar na demokratske standarde i vladavinu prava.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 25. septembra odluku kojom je zabranio isplate iz budžeta Republike Srpske za lobiranje, uključujući novac za finansiranje lobističkih ugovora povezanih sa zagovaranjem nezavisnosti Republike Srpske. Predmet se odnosi na budžetsku stavku "Transferi predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu" iz budžeta RS-a za ovu godinu, vrijedan oko osam miliona evra, kao i na istu stavku iz drugog rebalansa budžeta za 2025. godinu u iznosu od oko 25 miliona evra. Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim milionska budžetska sredstva Republike Srpske namijenjena lobiranju u inostranstvu, uključujući i ugovor koji je Predstavništvo RS u Beču sklopilo sa kanadskom firmom "Dickens & Madson". Sud je istovremeno zabranio sve isplate iz budžeta RS po tom ugovoru, kao i finansiranje drugih lobističkih angažmana čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je odluku donio na osnovu zahtjeva Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U zahtjevu se od Ustavnog suda BIH tražilo rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i njenog entiteta Republika Srpska koji se odnosi na milione evra izdvojenih za predstavništva tog entiteta u inostranstvu, uključujući sredstva korištena za finansiranje lobističkih ugovora povezanih sa zagovaranjem nezavisnosti RS. Zvizdić je apelaciju podnio u aprilu ove godine. "Cilj moje apelacije je da Ustavni sud BiH zabrani sve budžetske isplate svih nivoa vlasti u BiH za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH, zakonima BiH, odlukama Ustavnog suda BiH i institucija BiH", saopštio je tada Zvizdić. Upozorio je i da "budžetska potrošnja ne smije biti usmjerena ka rušenju teritorijalnog integriteta i suvereniteta države BiH". Sporni ugovor sa firmom Dickens & MadsonPrema istraživanju Radija Slobodna Evropa, Republika Srpska platila je iz budžeta četiri miliona dolara lobistima u Washingtonu da zagovaraju nezavisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine. Prema podacima iz baze američkog koju je analizirao RSE, posljednji ugovor s izraelsko-kanadskom firmom Dickens & Madson je dio višegodišnje lobističke kampanje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Za nju je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 miliona dolara. Ciljevi su, uz ostalo, bili i ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsjedniku i premijeru Miloradu Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dodiku i saradnicima SAD su ukinule sancije 2025. godine, a Schmidt je podnio ostavku u maju ove godine. Vlasti ovog entiteta namijenile su dodatnih 54,9 miliona maraka (oko 28 miliona eura) za lobističke aktivnosti rebalansom budžeta za 2025. godinu. Novac za lobiranje izglasala je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata. Predstavnici državne vlasti u BiH od završetka rata 1995. su samo jednom, prošle godine, na deset mjeseci angažovale sličnu firmu da zagovara zaštitu državnog integriteta. Prema važećem ustavnom okviru, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje niti na jednostrano mijenjanje teritorijalnog integriteta države. U ranijoj odluci iz 2008. godine, Ustavni sud BiH zauzeo je stav da Republika Srpska može angažovati lobiste radi promocije vlastitih interesa, odbacivši tvrdnje da se time zadire u isključive nadležnosti države u oblasti spoljne politike. Međutim, Zvizdić je u svom zahtjevu tvrdio da je aktuelni slučaj drugačiji, jer se budžetska sredstva koriste za aktivnosti koje su direktno povezane sa zagovaranjem nezavisnosti RS, što je u suprotnosti sa Ustavom BiH i ranijim odlukama domaćih i međunarodnih institucija.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je 25. septembra Bojana Cvijetića, bivšeg savjetnika nekadašnjeg ministra sigurnosti BiH na godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 100 hiljada maraka (oko 50 hiljada eura) za organizirani kriminal, međunarodnu trgovinu drogom i krijumčarenje . Radi se o jednom od najvećih slučajeva pokrenutih na temelju dokaza iz kriptiranih komunikacijskih aplikacija Sky ECC i Anom koje su "razbile" američke i europske policijsko-obavještajne službe. U istom predmetu je osuđen i Mladen Milovanović, bivši službenik MUP-a Republike Srpske na pet godina zatvora i 20.000 maraka novčane kazne (oko 10.000 eura). Pored trgovine kokainom, on je osuđen i za pomaganje u skrivanju Miloša Božovića koga Crna Gora traži zbog teškog ubistva. Pored Cvijetića i Milovanovića, u ovom predmetu je osuđen i Petar Dukić na 10 godina zatvora i 700 hiljada maraka (oko 350 hiljada eura). On je osuđen kao organizator uvoza više od dvije tone marihuane iz Albanije. Ostali u ovom predmetu su osuđeni od šest mjeseci do godinu zatvora kao vozači teretnih vozila u kojima se krijumčarila droga. Presuda nije pravomoćna, a Tužiteljstvo BiH i obrana imaju pravo žalbe Apelacijskom vijeću Suda BiH. Optužnica je podignuta 30. avgusta 2023. godine, a Sud BiH ju je potvrdio mjesec kasnije. Suđenje je trajalo gotovo tri godine. Optuženo je ukupno 18 lica te tri firme iz Banja Luke, Laktaša (kod Banje Luke) te Istočnog Sarajeva. Među optuženima je i Mladen Milovanović, bivši službenik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Predmet je proizašao iz akcije "Transporter", provedene krajem 2021. godine, kada je uhapšeno više osumnjičenih i zaplijenjeno više od 300 kilograma marihuane te veći broj skupocjenih vozila. Tužiteljstvo BiH tereti Cvijetića i druge optužene da su od 2019. do 2021. godine djelovali kao organizirana kriminalna skupina koja je sudjelovala u međunarodnom krijumčarenju kokaina, kanabisa (skanka) i cigareta. Sud ih je oslobodio optužbi za pranje novca stečenog kaznenim djelima. Prema optužnici, organizirali su i krijumčarenje više od 35 kilograma kokaina iz Nizozemske i Belgije prema BiH te daljnju distribuciju u BiH i zemljama regije. Tužitelji su također naveli da su optuženi povezani s krijumčarenjem više od tri tone skanka iz Albanije i drugih zemalja, kao i sa skladištenjem oko 316 kilograma te droge koji su kasnije zaplijenjeni. U jednom dijelu optužnice navodi se da su pripadnici skupine specijalno prepravljenim vozilom prokrijumčarili najmanje 23 kilograma kokaina iz zapadne Europe u BiH, nakon čega je droga, prema tvrdnjama Tužiteljstva. Tužiteljstvo je tvrdilo da su optuženi višemilionsku nezakonitu zaradu ulagali u nekretnine i luksuzna vozila kako bi novac "ubacili u legalne financijske tokove". U postupku je zatraženo oduzimanje imovine procijenjene na oko osam miliona maraka (više od četiri miliona eura). Što su Sky i Anom aplikacije?Sky ECC je bila šifrirana aplikacija isključivo za razmjenu poruka, slična WhatsApp-u. Koristila se na posebno modificiranim telefonima i bila je popularna u kriminalnim mrežama. Europske i američke policije su 2021. godine zaplijenile njene servere i dešifrirale je. Anom je bila "tajna" komunikacijska platforma koju je zapravo razvio i kontrolirao američki FBI u suradnji s drugim agencijama i distribuirao je kriminalnim grupama kako bi ih nadzirao. Osim Bojana Cvijetića, bivšeg savjetnika nekadašnjeg ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, te službenika MUP-a RS-a Mladena Milovanovića te Petara Dukića, optuženi su i Milovoje Todorović, Aleksadar Nikolić, Haris Hodžić i Jelenko Knežević. Optuženi su i Saša Rađević, Davorin Popović, Goran Stojisavljević, Ivan Jurić, Dragan Kresojević, Slavko Brborović, Željko Maksimović, Eldin Hažbić, Radislav Tešić, Mladen Panić i Siniša Bačić. Svi oni bili su vozači raznih teretnih i putničkih vozila kojima je droga dovožena u BiH. Optužena su i pravna lica "Milko" Laktaši, "21 maj" Banja Luka i "Star-R" Istočno Novo Sarajevo. Svjedočilo je oko 130 svjedoka, izvedeni su nalazi osam vještaka te stotine materijalnih dokaza i dokumenti međunarodne pravne pomoći pribavljeni iz više država.

Studenti okupljeni oko Studentske liste saopštili su da prekidaju predizbornu kampanju u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, uoči parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra. "Od početka naših zakazanih razgovora u više gradova suočavali smo se sa opstrukcijama i postupanjem policije, kao i lokalnim provokatorima", saopštili su 25. septembra na društvenim mrežama. Studenti su 23. septembra dobili prekršajne prijave od policije u Brčko distriktu, na severoistoku BiH. Iz policije u Brčkom saopšteno je da mirno okupljanje studenata nije prekidano, ali da su napisali prekršajne prijave organizatorima jer nisu obavestili nadležne institucije da će organizovati skup i postavljati štandove. Studenti su naveli da odlaze sa "još većim poštovanjem prema ljudima koji su ih dočekali". "Posebno smo zahvalni ljudima koji su bili uz nas u najvećim neprilikama", istakli su. U međuvremenu, predsednik Vlade RS Savo MInić je izjavio, kako prenosi RTRS, kako studenti "mogu da održe skup u Banjaluci ukoliko dobiju dozvolu". Kao znak podrške studentima, u Banjaluci se na mestu gde je trebao biti održan skup studenata, okupilo oko 50 stanovnika ovog grada. Nosili su natpise "Studenti pobeđuju. Banjaluka je uz vas." Kampanja Studentske liste, pokrenuta je 22. septembra u Bijeljini na severoistoku BiH. Za Radio Slobodna Evropa objasnili su da su time želeli da se obrate svim državljanima Srbije koji imaju pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima. Na to su se odlučili, kažu, jer im smeta što se u javnosti stvara slika kako su birači iz RS-a automatski i bez izuzetka za Srpsku naprednu stranku, koja je vladajuća u Srbiji. Nema preciznih podataka o tome koliko građana Bosne i Hercegovine poseduje i državljanstvo Srbije. Procenjuje se da ih je više desetina hiljada, uglavnom, iz Republike Srpske, nakon što je sporazumom Beograda i Sarajeva 2003. omogućeno dvojno državljanstvo. Ovo je prvi izlazak na izbore studentskog pokreta koji je nastao iz antivladinih protesta i blokada zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, u novembru 2024. godine.

Iz kabineta Predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića demantuju informaciju da je dvoje međunarodnih eksperata, koje imenuje UNESCO, napustilo rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. U izjavi za Radio- televiziju Republike Srpske (RTRS), dan ranije, članica Komisije Anđelina Ošap Gaćanović je kazala da su se "dva strana eksperta povukla iz rada Komisije nakon što su upoznati sa nezakonitostima u radu ovog tijela i činjenicom da u njegovom sastavu nema predstavnika Republike Srpske". Iz Bećirovićevog kabineta navode kako su se članovi Komisije za nacionalne spomenike BiH dogovorili da neće zasijedati tokom predizbornog perioda, dodajući kako je izjava data za RTRS "špekulacija". "Iz Republike Srpske 10 godina miniraju rad Komisije. Predsjedništvo BIH je donijelo odluku o imenovanju novih članova i ona je počela sa radom", dodaju iz Bećirovićevog kabineta, 25. septembra. Iz UNESCO-a do objave ove vijesti nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o informaciji o povlačenju međunarodnih članova iz ove organizacije. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je uputio polovinom jula apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine o ocjeni ustavnosti odluke Skupštine Republike Srpske. Bećirovićeva apelacija je upućena nakon što je entitetski parlament 7. jula podržao veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Cvijanović je veto uložila na većinsku odluku članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u Komisiju za nacionalne spomenike BiH budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti. Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto na odluku o imenovanju, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito". Iz Bećirovićevog kabineta ocjenjuju da Skupština RS u ovom slučaju nema ustavnu nadležnost da vodi proceduru proglašenja odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta. Šta je prethodilo odluci?Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao nezavisna institucija nadležna za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika. Tim dokumentom predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a. Taj model primjenjivan je od osnivanja Komisije 2001. godine, kada su, uz domaće članove imenovana i dva međunarodna eksperta. Prekretnica dolazi 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv Komisije sastavljen isključivo od domaćih članova. U narednom periodu međunarodni članovi praktično su isključeni iz procesa odlučivanja, dok je uveden sistem prema kojem je donošenje odluka potreban konsenzus, dogovor sva tri glasa domaćih članova Komisije. Taj model nije bio funkcionalan, zbog čega je došlo do blokade rada Komisije, pa je posljednja sjednica održana 2023. godine. Posljedice su postale vidljive i kroz izvještaje državnih revizora, koji su konstatovali da tokom 2024. godine Komisija nije donijela nijednu odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, ukidanju tog statusa ili odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnog spomenika. Kao jedan od razloga navedena su različita tumačenja Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma i nadležnosti same Komisije. Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH pokušalo je vratiti izvorni model rada. Novom odlukom vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, ponovo je uspostavljen sastav od pet članova, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.

Iako mu je presudom Suda BiH zabranjeno da obavlja javne funkcije i kandiduje se na izborima, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, najveće partije u bh. entitetu Republika Srpska, neizostavan je dio predizborne kampanje ove stranke.

Krijumčareno oružje iz Bosne i Hercegovine u posjedu kriminalnih mreža u EU koje su, prema zapadnim vlastima, korištene za iranske operacije, dio je široke istrage koja je dovela do malog policijskog ureda u blizini Sarajeva. Oružje je, prema nezvaničnim informacijama, išlo prema mreži Foxtrot Rawa Majida, kriminalnoj organizaciji u Švedskoj, koja se dovodi u vezu i s operacijama Teherana u Europi. Državna agencija za istrage i zaštitu, uz EURPOL, provodila je u srijedu, 23. septembra, akciju u kojoj je pretreseno nekoliko lokacija u BiH po nalogu Tužiteljstva i Suda BiH. Priveden je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, odnosno Policijske uprave Ilijaš, koji je, u dosad nepoznatim okolnostima, uspio u prostorijama policije doći do pištolja i izvršiti samoubistvo. Nadzirali su ga pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), iz koje zasad nema zvaničnog saopćenja o ovom incidentu. Službenik, koji je bio zadužen za izdavanje dozvola za oružje, preminuo je dan kasnije u bolnici od posljedica samoranjavanja u glavu. Osumnjičen je da je zloupotrebljavao dozvole za oružje izdate osobama iz Ilijaša i okoline te na osnovu njih kupovao pištolje iz najmanje dvije kompanije u Bratuncu i Doboju, a potom ih na zasad nepoznate načine uvodio u ilegalne tokove. Nezvanična saznanja RSE, koje dosad nisu potvrdili nadležni organi uključeni u istragu, upućuju da je nabavljeno više desetaka komada oružja, tokom 2024. i 2025. godine. Prema informacijama RSE, jedan od tih kanala vodio je prema grupi koju je predvodio Dino Muzaferović, porijeklom iz BiH, trenutno u pritvoru u Sloveniji. Muzaferović se, prema podacima EUROPOL-a i slovenskih istražitelja, godinama pojavljuje u međunarodnim istragama koje obuhvataju trgovinu drogom, oružjem i djelovanje balkanskih kriminalnih mreža u EU. U ranijoj međunarodnoj akciji protiv Muzaferovićeve mreže, koju je u februaru 2025. podržao EUROPOL, istražitelji iz BiH, Slovenije i Švedske istraživali su trgovinu drogom, oružjem i eksplozivom te snabdijevanje kriminalnih mreža u EU. 'Kurdska lisica'Tragovi tih kriminalnih mreža, kako je potvrđeno RSE iz izvora bliskih istrazi, vode do mreže Foxtrot koju vlasti povezuju s Rawa Majidom, poznatim kao Kurdska lisica, a koja se posljednjih godina nalazi u središtu brojnih švedskih i međunarodnih istraga organiziranog kriminala. Majid je u Švedskoj poznat kao jedan od ključnih aktera organiziranog kriminala, ali njegova mreža posljednjih godina dobila je i širi sigurnosni značaj. Američke i britanske vlasti sankcionirale su Foxtrot i vođu Majida, navodeći da je kriminalna mreža korištena i za operacije u interesu Irana. Američko Ministarstvo financija je u martu 2025. navelo da je Foxtrot organizirao napad na izraelsku ambasadu u Stockholmu u januaru 2024. godine "u ime Vlade Irana", dok je Rawa Majid, prema istom dokumentu, surađivao s iranskim Ministarstvom obavještajnih poslova (MOIS). Za sada, nije zvanično potvrđeno da je konkretno oružje iz istrage u Sarajevu završilo kod u operacijama Foxtrota povezanim s Iranom. Međutim, prema informacijama upućenih u istragu, u najmanje pet oružanih incidenata ove grupe korišteno je oružje koje je ilegalno nabavljeno iz BiH. U januaru 2025. švedski dnevnik Svenska Dagbladet, pozivajući se na policijske izvore, objavio je da je jedan od aduta vođe mreže Foxtrot Rawe Majida upravo mreža kontakata za krijumčarenje oružja iz Bosne i Hercegovine prema Švedskoj. Upozorenja EU na krijumčarenje oružja iz Zapadnog BalkanaVeza Balkana i švedskog tržišta ilegalnog oružja dokumentirana je godinama. Europska komisija je u dokumentu iz 2026. navela da je 59 posto najčešće zaplijenjenih poluautomatskih pištolja u području Stockholma, u periodu od 2017. do 2022. godine, bilo porijeklom iz balkanskih zemalja. Konkretna veza postoji i između BiH i Švedske: Tužiteljstvo BiH je procesuiralo slučaj u kojem je oružje nabavljano u BiH, preko osobe koja je živjela u Švedskoj krijumčareno u tu zemlju i prodavano na crnom tržištu. U drugom slučaju, u operaciji Rekyl, švedski, slovenski, bosanskohercegovački i srbijanski istražitelji razbijali su mrežu koja je oružje s Balkana prebacivala prema Švedskoj; u jednom vozilu pronađeno je pet automatskih pušaka i 59 ručnih bombi. Kako djeluje Foxtrot mreža?Foxtrot je izrastao kao kriminalna mreža čiji su glavni poslovi bili trgovina drogom, oružjem i naručivanje nasilja. Američko Ministarstvo financija Foxtrot opisuje kao transnacionalnu kriminalnu organizaciju sa sjedištem prvenstveno u Švedskoj, povezanu s trgovinom drogom i oružjem, pucnjavama, ubistvima po narudžbi i drugim oblicima nasilja. Američke vlasti navode i da je njegova mreža koristila maloljetnike za izvršavanje napada. Prema švedskom javnom servisu SVT, Rawa Majid je rođen u Iranu u kurdskoj porodici porijeklom iz Iraka, a odrastao je u švedskoj Uppsali, gdje je kasnije izgradio kriminalnu mrežu Foxtrot. Nakon što je protiv njega u Švedskoj otvoreno više postupaka i izdata međunarodna potjernica, preselio se u Tursku, odakle ga Švedska nije mogla izručiti jer je imao tursko državljanstvo. U septembru 2023. napustio je Tursku i otišao u Iran, nakon što su turske vlasti pokrenule postupak za oduzimanje njegovog pasoša. Prema navodima izraelskog Mossada, koje je objavio švedski javni servis SVT, u Iranu je potom bio suočen s izborom između zatvora i suradnje s iranskim vlastima. Rawa Majid nije nužno morao biti fizički prisutan negdje da bi upravljao mrežom. Švedska televizija opisuje kako je Majid godinama upravljao svojim ljudima na daljinu, dok su kriminalne aktivnosti i sukobi između različitih grupa stvarali široku mrežu izvršilaca, koji su po potrebi obavljali zadatke i za druge kriminalne grupe. Slučaj profesora Arvina KhoshnoodaKako to funkcionira u praksi pokazuje i slučaj Arvina Khoshnooda, švedskog istraživača i kritičara iranskog režima, koji je u septembru 2025. bio meta pokušaja ubistva, iza kojeg stoji druga kriminalna grupa iz Švedske. Već godinu dana Khoshnood, Iranac koji živi u Švedskoj, je s obitelji u sigurnoj kući. Za RSE je ispričao da je jedan muškarac došao pred njegovu kuću, ali nije uspio ući. Nekoliko sedmica kasnije policija je uhapsila istog čovjeka u drugom gradu, nakon što je pucao na jednu osobu. "Kada su ga uhapsili, u njegovom telefonu pronašli su informacije o meni – moju fotografiju, ime, adresu, podatke o našem automobilu i slično. Pronašli su i mnogo poruka, pa su mogli uhapsiti još pet osoba." U telefonu su pronađene i poruke koje su policiju dovele do još pet osoba. "Svih šest ljudi imalo je neku različitu ulogu. Bili su u kontaktu s nekim preko Signala ko se predstavljao kao Tartarus. On im je rekao da me trebaju ubiti i za to će dobiti 300.000 kruna (oko 30.000 eura)." Uloga ljudi na terenu bila je podijeljena, ispričao je Khoshnood. Jedna djevojka imala je nož koji je kasnije predat drugom članu grupe, dok je muškarac koji je došao pred Khoshnoodovu kuću, prema porukama, trebao nožem izvršiti napad i pokušati ga izvesti što tiše. Svih šest osoba kasnije je osuđeno, a četvero za pripremu ubistva. Svi su bili maloljetni u vrijeme događaja. Švedska policija je kasnije, prema informacijama koje je objavio javni servis SVT, povezala identitet Tartarusa s Danteom Peykarom, koji se prema tim informacijama nalazi u Iranu. Khoshnood kaže da je Peykar ranije bio dio švedskog kriminalnog miljea, a da se nakon odlaska u Iran vjeruje da je počeo raditi za iranski režim. SVT ga je također povezao s iranskim operacijama u Švedskoj. Khoshnood, međutim, za RSE kaže, da njegovo ubistvo nije naručio Foxtrot. Međutim, tokom suđenja je dokazano da je ista osoba koja došla pred njegovu kuću prethodno u švedskom gradu Uddevalla pucala na jednog muškarca. Taj napad naručio je Foxtrot. "Ti ljudi su u mom slučaju radili za Dantea Peykara, ali su paralelno radili i za Foxtrot. Imali su i neke privatne probleme zbog kojih su pokušavali ubiti nekoga. Bili su, dakle, ljudi koji su radili za različite organizacije i mreže među kriminalcima i izvršavali naloge za novac." Od kriminalnog naloga do političkog nasiljaŠvedska sigurnosna služba Säpo još je 2024. javno potvrdila da Iran koristi švedske kriminalne mreže kao svoje posrednike za nasilne aktivnosti u Švedskoj i drugim državama. Säpo tada nije imenovao konkretne kriminalne mreže, ali je potvrdio da postoje veze između iranskih aktivnosti i švedskog kriminalnog miljea. SVT je u istraživanju iz juna 2025. objavio da je Foxtrot bio povezan sa sedam napada na izraelske ciljeve i da su izvori iz samog kriminalnog miljea govorili o pritiscima Irana na kriminalce da izvode napade. Prema tim izvorima, nakon što je Majid otišao u Iran, on je od tamošnjeg režima dobivao zahtjeve i prosljeđivao ih ljudima unutar svoje mreže, koji su zatim tražili izvršioce. Američko Ministarstvo financija taj model opisuje kao način na koji Iran koristi transnacionalne kriminalne organizacije kao posrednike kako bi zadržao mogućnost poricanja direktne umiješanosti. Mladi izvršioci i slučaj iz NizozemskeU slučaju Khoshnooda, prema njegovom svjedočenju, osobe koje su trebale izvršiti napad bile su maloljetne. Jedan od njih imao je 16 godina kada je došao pred njegovu kuću. SVT je u novijem izvještavanju također naveo da se u operacijama povezanima s Foxtrotom koriste veoma mladi izvršioci, dok se nalog može distribuirati kroz više nivoa kriminalne mreže. To stvara sistem u kojem osoba koja izvrši napad često ne zna ko je krajnji naručilac, a ponekad ni pravi motiv napada. Da takav model nije ograničen samo na Švedsku, pokazuje i slučaj iz nizozemskog grada Schoonhovena iz marta 2026. godine. Tada je teško ranjen 36-godišnji muškarac iranskog. Riječ je o zaposleniku nizozemske policije i kritičaru iranskog režima, zbog čega se u početku se razmatrala i mogućnost da napad ima političku pozadinu. Osumnjičeni Hasan B., koji je uhapšen u Njemačkoj i kasnije izručen Nizozemskoj, priznao je da je pucao. Međutim, prema informacijama koje je RSE dalo nizozemsko tužiteljstvo, rekao je da je bio regrutiran za napad, da nije znao ko je meta niti zašto treba biti napadnuta. U istrazi se pojavljuje i posrednik, odnosno osoba koja je povezivala naručioca i izvršioca. Nizozemsko tužiteljstvo je za RSE reklo da motiv još nije utvrđen.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva(POSKOK) podigao je optužnicu protiv Elmedina Volodera, bivšeg direktora JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Optužnica je podignuta i protiv Marina Nikolića, Borisa Zelića i Reufa Kadrića. Svi se sumnjiče da su zloupotrebama, povezanim s uspostavljanjem deponije Ljubatovići i eksproprijacijom zemljišta na trasi autoceste Medakovo–Ozimice, pribavili korist u iznosu od nekoliko stotina hiljada eura. Istovremeno, javnom preduzeću, prema navodima optužnice, pričinjena je višemilionska šteta. POSKOK ih tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Boris Zelić dodatno se tereti i za podnošenje lažne porezne prijave. Prema saopštenju Tužilaštva 24. septembra, optužnica se odnosi na aktivnosti povezane s uspostavljanjem deponije Ljubatovići, kao i na eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje poddionice autoceste Medakovo–Ozimice, duge 21,3 kilometra, koja je dio Koridora Vc u centralnoj Bosni i Hercegovini. Radio Slobodna Evropa je ranije izvještavao da je izgradnja poddionice Medakovo–Ozimice privremeno obustavljena nakon što su evropske finansijske institucije zamrznule finansiranje zbog sumnji u nepravilnosti povezanih s realizacijom projekata na ovom dijelu Koridora Vc. Šta se još navodi u optužnici?Tužilaštvo navodi da je Marin Nikolić od augusta 2022. do maja 2023. godine organizovao grupu kojoj su pristupili Voloder, Zelić i Kadrić, s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi Borisu Zeliću kroz postupak eksproprijacije zemljišta na području Ljubatovića. Tužilaštvo tvrdi da je tim radnjama pribavljena protivpravna korist od najmanje 702.3 hiljade maraka (oko 359 hiljada eura), dok je JP Autoceste FBiH oštećeno za više od 2,53 miliona maraka (oko 1,3 miliona eura). Optuženi su, koristeći službene i poslovne pozicije, kako se navodi u saopštenju, radili na izmjeni projektne dokumentacije, uspostavi nove deponije Ljubatovići i pokretanju postupka potpune eksproprijacije zemljišta za deponiju. Aktivnosti su preduzimane, kako se navodi u optužnici, iako je izvođač radova bio spreman o vlastitom trošku uspostaviti privremenu deponiju, dok je projektant ranije iznio stav da nova deponija nije potrebna. Tužilaštvo tvrdi da je Boris Zelić prethodno kupio zemljište koje je kasnije obuhvaćeno eksproprijacijom, nakon čega mu je JP Autoceste FBiH za eksproprisane nekretnine isplatilo 851,9 hiljade maraka (oko 435 hiljada eura). Zelić se dodatno tereti da je prilikom kupovine pojedinih nekretnina nadležnim organima prijavljivao niže kupoprodajne cijene od stvarno ugovorenih i plaćenih, te da je takve podatke dostavljao Poreznoj upravi Federacije BiH. Tužilaštvo je predložilo saslušanje više od 50 svjedoka, četiri vještaka i izvođenje više od 500 materijalnih dokaza. Optužnica je upućena Posebnom odjelu Vrhovnog suda Federacije BiH na potvrđivanje. Koridor Vc pod lupom i evropskih istražilacaOptužnica dolazi u trenutku kada se pojedini projekti na Koridoru Vc već nalaze pod lupom domaćih i evropskih istražnih organa. Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) istražuje konsultantske ugovore na dionici Medakovo–Poprikuše, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, zbog sumnji na korupciju i nepravilnosti u postupcima dodjele i provođenja ugovora. Koridor Vc predstavlja najveći infrastrukturni projekat u Bosni i Hercegovini. Trasa kroz zemlju duga je oko 325 kilometara i treba povezati Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i luku Ploče. Evropska unija je za njegovu izgradnju do sada odobrila stotine miliona eura bespovratnih sredstava, uz kredite Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.

Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine potpisao je odluku o raskidu ugovora za dvojicu pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Dvojica pripadnika su dio prijave koju je Helez poslao Tužilaštvu BiH, 9. septembra. Tada je najavio da će im biti raskinut ugovor o prijemu u Oružane snage BiH, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost. Pored njih su bila još 35 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog, kako je tada naveo, "aktivnosti kojima su veličali i glorifikovali pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića". Kako je Helez objavio na zvaničnom Facebook profilu, 24. septembra, ostali prijavljeni slučajevi proslijeđeni su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. "Njihov status u Oružanim snagama BiH biće riješen nakon odluka nadležnih pravosudnih institucija, u skladu sa zakonom. Dok sam ja ministar odbrane Bosne i Hercegovine, u Oružanim snagama BiH neće biti tolerancije za veličanje ratnih zločinaca", napisao je Helez. Naveo je i kako su "Oružane snage BiH vojska svih građana Bosne i Hercegovine". "One štite sve naše građane, mir i sigurnost, kao i suverenitet i teritorijalni integritet naše države. Naša vojska mora biti institucija u koju svaki građanin može imati povjerenje - institucija koja poštuje žrtve, zakon i vrijednosti mira", napisao je Helez u objavi. Veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida uoči i tokom sahrane Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, osudili su zvaničnici Evropske unije, SAD, UN-a, OHR i brojni drugi predstavnici međunarodnih institucija. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Senatorica pod zapadnim sankcijama i bivši oficir vojne obavještajne službe GRU bit će među ruskim posmatračima na Općim izborima u Bosni i Hercegovini, raspisanim za 4. oktobar, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE). Riječ je o Eleni Afanasevoj, senatorici iz Orenburške oblasti koju su Europska unija (EU), Sjedinjene Države i Velika Britanija sankcionirale nakon što je podržala rusko priznanje separatističkih teritorija u Ukrajini. Na izbore u BiH dolazi i Aleksej Kondratjev koji se, prema ranijoj istrazi RSE, dovodi u vezu i s Redutom, ruskom privatnom vojnom organizacijom, koja je obuhvatala najmanje 20 različitih oružanih formacija, blisko povezanom s GRU-om. Oboje se nalaze među pet osoba koje je za praćenje izbora predložilo Vijeće Ruske Federacije, gornji dom ruskog parlamenta pod predsjedavanjem Valentine Matvijenko, koja se od 2014. godine nalazi pod američkim i evropskim sankcijama zbog podrške ruskoj politici prema Ukrajini. Centralna izborna komisija (CIK) BiH odobrila je ukupno 20 ruskih posmatrača za izbore zakazane za oktobar, a među njima je 15 akreditirano na zahtjev Ambasade Rusije u BiH. Dodatnih pet posmtrača kandidiralo je Federalno vijeće Rusije, a osim Afanaseve i Kondratjeva među njima su Vasilij Popov, Ana Kočerova i Vladimir Morozov. Sudjelovanje predstavnika ruskog političkog i sigurnosnog aparata u posmatranju izbora u BiH dolazi u trenutku kada američke i evropske institucije upozoravaju na rusko djelovanje na Zapadnom Balkanu. O ruskom utjecaju u regiji nedavno je raspravljano i tokom saslušanja u američkom Kongresu, dok je OSCE najavio da će tokom praćenja izbora u BiH pažnju posvetiti i mogućem stranom miješanju i dezinformacijama. Bivši član CIK-a i član organizacije "Pod lupom" koja prati izbore u BiH, Vehid Šehić kaže da je zahtjev Rusije za slanje posmatrača na izbore u BiH dio uobičajenih procedura, ali da je sastav ovogodišnje ruske delegacije neobičan. "Ne možemo naravno ništa bez ikakve rezerve tvrditi, ali je činjenica da je neobičan izbor", rekao je Šehić za RSE. Senatorica pod sankcijamaElena Vladimirovna Afanaseva nalazi se pod sankcijama EU od marta 2022. godine. Sankcionirana je nakon što je kao članica Vijeća Federacije glasala za ratifikaciju sporazuma Rusije sa samoproglašenim Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom, uz obrazloženje EU da se radi o odlukama koje narušavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Iz istog razloga sankcije su joj uvedene i u Velikoj Britaniji, dok ju je američko Ministarstvo financija u septembru 2022. uvrstilo na svoju listu sankcioniranih. Afanaseva je posljednjih godina bila uključena i u kontakte Rusije sa zvaničnicima Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS). Nekoliko mjeseci prije izbora u BiH sudjelovala je i na okruglom stolu u Moskvi s poslanicima Narodne skupštine RS, iz stranaka vlasti i opozicije. Prema ruskom izvještaju sa sastanka, razgovarano je o ratu u BiH, "zločinima protiv Srba" te rezultatima i posljedicama Dejtonskog sporazuma. Skup u Moskvi jedan je od primjera koji potvrđuju bliske političke odnose zvaničnika entiteta RS sa Moskvom, koji su nastavljeni i tokom ruske invazije na Ukrajinu. Iako se formalno BiH pridružila većini sankcija koje je EU uvela Rusiji, one nikada nisu zaživjele zbog protivljenja politčara iz RS-a u državnim inistucijama vlasti. Bivši GRU-ovac povezan s RedutomMeđu posmatračima na izborima u oktobru trebao bi biti i Aleksej Kondratjev, ruski senator, koji trenutno predstavlja Tambovsku oblast, i član je Odbora Vijeća Federacije za međunarodne poslove. Prema dostupnoj biografiji, Kondratjev je od 1998. do 2010. služio je u jedinicama specijalne namjene GRU-a, ruske vojne obavještajne službe. Bio je zamjenik komandanta 16. zasebne brigade specijalne namjene GRU-a i dostigao čin pukovnika, a sudjelovao je u ratovima u Čečeniji i ruskoj mirovnoj operaciji na Kosovu. Prema istraživanju Ruskog i Ukrajinskog servisa RSE, nakon što je u februaru 2022. Rusija počela invaziju na Ukrajinu obnovio je vojnu karijeru i preuzeo komandu nad kozačkom dobrovoljačkom brigadom Don. Ta brigada je 2023. postala dio tzv. Dobrovoljačkog korpusa ruskog Ministarstva odbrane, s drugim formacijama koje su prethodno djelovale kroz mrežu Redut. Istraživanje RSE objavljeno u oktobru 2023. godine utvrdilo je da je GRU imao ključnu ulogu u stvaranju i funkcioniranju Reduta, mreže koja je obuhvatala najmanje 20 različitih oružanih formacija i služila za regrutiranje ljudi za rat u Ukrajini. Prema tom istraživanju, među ljudima koji su upravljali sistemom Redut bio je i Kondratjev, uz zamjenika šefa GRU-a Vladimira Aleksejeva i pukovnika Generalštaba Sergeja Drozdova. Kondratjev je u februaru 2023. prisustvovao i kongresu Saveza dobrovoljaca Donbasa u okupiranom Mariupolju u Ukrajini, gdje je najavljeno formiranje Dobrovoljačkog korpusa. Na fotografijama sa tog događaja istraživači su ga identificirali zajedno s Vladimirom Aleksejevim, zamjenikom šefa GRU-a. Ko su ostali posmatrači iz Rusije?Uz Afanasevu i Kondratjeva, među kandidatima koje je predložilo Vijeće Federacije je i senatorica iz Belgorodske oblasti Anna Kočerova. Prije ulaska u Vijeće Federacije vodila je regionalni ogranak državnog fonda Zaštitnici Otadžbine, koji pomaže ruskim vojnicima i njihovim porodicama. U Vijeće Federacije ušla je prošle godine, nakon što je izabrana u Belgorodsku oblasnu dumu na listi Jedinstvene Rusije, stranke ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kad je riječ o Vasiliju Popovu i Vladimiru Morozovu, koji su također na listi Federalnog vijeća Rusije, kojima je CIK BiH odobrio praćenje izbora, RSE nije uspio utvrditi njihove funkcije. Više od 700 posmatrača na izborima u BiHIzbore u BiH trebalo bi pratiti oko 730 posmatrača, kojima Centralna izborna komisija (CIK) BiH odobrava akreditacije, a među njima su i posmatrači OSCE/ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OSCE-a. Upitan da komentira ruske posmatrače i politički povezane posmatračke misije, predstavnik Parlamentarne skupštine OSCE-a u izjavi za RSE nije želio ulaziti u ocjenu pojedinačnih slučajeva, navodeći da svaka misija ima svoje karakteristike i da Parlamentarna skupština OSCE-a nema jedinstven stav o svim takvim inicijativama. Istovremeno je naglasio da OSCE u svim državama primjenjuje istu metodologiju zasnovanu na standardima koje su usuglasile države članice organizacije, te da su dosljednost, transparentnost i nepristranost ključni elementi vjerodostojnog međunarodnog posmatranja izbora. "Važno je neovisno i pažljivo analizirati metodologiju koju koriste posmatračke misije i na osnovu toga procijeniti njihovu legitimnost." RSE je o ulozi ruskih posmatrača u BiH upite poslao i Europskoj uniji te State Departmentu, ali do objave teksta odgovori nisu stigli. OSCE nije pozvan da posmatra ovogodišnje parlamentarne izbore u Rusiji, što je ta organizacija ocijenila kao dio šireg obrasca zanemarivanja transparentnosti, demokratske odgovornosti i vladavine prava. ODIHR upozorava: Kredibilitet posmatrača zavisi od metodologije i nezavisnostiPredstavnici ODIHR-a za RSE su naveli da političke, parlamentarne i institucionalne delegacije mogu imati legitimnu svrhu, ali da ih treba jasno razlikovati od nezavisnih međunarodnih posmatračkih misija. Kao ključne kriterije kredibilnog posmatranja izbora naveli su političku neutralnost, nepristrasnost, institucionalnu nezavisnost i primjenu jasne metodologije zasnovane na međunarodnim standardima. Upozorili su i da organizacije koje se predstavljaju kao međunarodne posmatračke misije, a ne rade prema međunarodno priznatim metodološkim standardima, mogu izazvati zabunu o osnovama takvih procjena i doprinijeti širenju dezinformacija o izbornom procesu. "Važno je neovisno i pažljivo analizirati metodologiju koju koriste posmatračke misije i na osnovu toga procijeniti njihovu legitimnost", naveli su iz ODIHR-a. Posmatrači iz BiH i Srbije na ruskim izborimaDok će ruski posmatrači pratiti Opće izbore u Bosni i Hercegovini, na ovogodišnjim izborima za Državnu dumu Ruske Federacije bilo je veliki broj međunarodnih posmatrača, a među njima i predstavnici BiH i Srbije. Ruski medij iz Tomske oblasti objavio je da je osam stranih stručnjaka iz BiH, Kambodže, Kenije, Srbije i Uzbekistana pratilo izbore za Državnu dumu i regionalni parlament u Tomskoj oblasti. Jedan od posmatrača iz BiH bio je Danijel Simić, novinar Radio-televizije Republike Srpske (RTRS). Simić je na društvenoj mreži X objavio komentar nakon završetka glasanja u Tomskoj regiji, u kojem je ruske izbore opisao pozitivno i Rusiju nazvao "svjetionikom razuma". Miljan Damnjanović, član Srpske seljačke stranke, bio je međunarodni posmatrač na ruskim izborima u septembru 2026., a prema snimku koji je dostupan RSE-u, pratio je izbore na okupiranim područjima Ukrajine. Damnjanović se predstavlja kao međunarodni posmatrač u Mariupolju i govori da će pratiti da li izbori protiču "u najboljem redu". Vehid Šehić, predstavnik organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore u BiH, kaže za RSE da ga ne iznenađuje odlazak posmatrača iz Srbije i BiH na okupirane ukrajinske teritorije. "Ako su išli dobrovoljci u rat, a imamo izvještaje da jesu, i bili komandom ruske vojske, onda mogu i posmatrači otići. Nažalost, živimo 'novo normalno'." Prema podacima do kojih je došao RSE, ove godine među srpskim učesnicima ruske posmatračke misije bio je i Aleksandar Vulin, nekadašnji šef Bezbjednosno informativne agencije, pod sankcijama SAD-a upravo zbog povezanosti s Moskvom. Među srpskim posmatračima ruskih izbora bili su predstavnici Srpske napredne stranke predsjednika Aleksandra Vučića, Pokreta socijalista Aleksandra Vulina, Srpske narodne partije, pokreta Mi glas iz naroda i udruženja Srpsko-ruski front. Osim njih, nekoliko dana nakon ruskih parlamentarnih izbora, zamjenik predsjednika Republičke izborne komisije Srbije Marko Janković, kojeg je ruska agencija TASS predstavila i kao međunarodnog posmatrača izbora, sudjelovao je u Moskvi na forumu koji je organizirala ruska organizacija ANO Dialog Regions. Tu organizaciju SAD su sankcionirale zbog povezanosti s ruskim operacijama utjecaja i dezinformiranja, dok je EU 2026. sankcionirala njenog direktora Vladimira Tabaka. Srbija bi krajem oktobra trebala održati vanredne parlamentarne izbore, a informacije o međunarodnim posmatračkim misijama još nisu objavljene. Na prethodnim izbornim ciklusima među posmatračima su bili i ruski zvaničnici, koji su glasanje ocjenjivali pozitivno, dok su međunarodne misije predvođene OSCE/ODIHR-om u svojim izvještajima ukazivale na probleme tokom izbornog procesa. Suradnja na tekstu: Dušan Komarčević

Osumnjičeni u međunarodnoj istrazi krijumčarenja oružja, koju provode policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) uz podršku EUROPOL-a, teško je povrijeđen nakon što je tokom pretresa pucao sebi u glavu, saznaje Radio Slobodna Evropa iz izvora upoznatih s istragom. Riječ je o osumnjičenom koji je radio na poslovima izdavanja dozvola za oružje u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, odnosno Policijskoj upravi u Ilijašu, gdje se incident i dogodio. RSE je zvanične informacije zatražio od organa uključenih u istragu. Pretresi se provode u srijedu, 23. septembra, po nalogu Tužiteljstva i naredbi Suda BiH na više lokacija u Bosni i Hercegovini. Istraga se navodno odnosi na međunarodni lanac krijumčarenja oružja za koje istražitelji vjeruju da je završavalo u europskim kriminalnim mrežama te da je kasnije korišteno u više teških krivičnih djela u državama Europske unije. Akcija se provodi u suradnji s EUROPOL-om, a više detalja očekuje se nakon zvaničnog saopćenja. RSE nezvanično saznaje da se predmet odnosi na krijumčarenje oružja koje je kasnije korišteno u više nasilnih incidenata i ubistava u državama EU, uključujući Švedsku, te da je u vezi s mrežom Foxtrot koju vlasti povezuju s Rawa Majidom, poznatim kao "Kurdish Fox". Američke i britanske vlasti sankcionirale su Foxtrot i Majida navodeći da se mreža, osim trgovine drogom i oružjem, koristila i za operacije koje su provođene u interesu iranskog režima protiv izraelskih i jevrejskih ciljeva u Europi, kao i protiv protivnika režima i kritičara Teherana.