Spakiranih kofera, porodica 32-godišnjeg Benjamina danima iščekuje povratak u Sarajevo, nakon što su sukobi između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana poremetili zračni promet širom Bliskog Istoka. Ovaj magistar sporta i tjelesnog odgoja živi u Kuvajtu sa suprugom i sinom već deset godina. Radio je u školi i kao predavač na fakultetu, a trenutno je trener fitnessa. "Čujemo sirene na uzbunu i detonacije, ovisno u kojim dijelovima grada su presretnuti ti iranski projektili koje lansiraju na američke baze. No, ništa nije prestalo da radi, osim što su škole prešle na online nastavu i dijelom pojedini poslovi", kazao je za Radio Slobodna Evropa. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli su 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze. Oko stotinjak bh. državljana koji rade u Kuvajtu, obratilo se ambasadi BiH u toj zemlji, u želji da se vrate, a među njima i Benjaminova porodica. Kako će se vratiti iz Kuvajta?Zračni promet u Kuvajtu potpuno je obustavljen zbog čega se jedino može putovati kopnenim putem preko Saudijske Arabije. No, da bi mogli proći kroz tu državu, bh. državljanima je potrebna tranzitna viza. Za 82 državljanina Bosne i Hercegovine, Saudijska Arabija je vize odobrila 9. marta, potvrđeno je za RSE iz Ambasade BiH u Kuvajtu. "Da li ćemo ići organizovanim prevozom ili kako, još ne znamo. Najbitnije su nam te vize, da imamo slobodan prolaz. Ako se situacija smiri, vratit ćemo se, ali ako je nestabilno stanje zašto dolaziti. Kuvajt glasi kao jedna od sigurnijih zemalja svijeta, ali sada nije jednostavno, pogotovo ljudima koji su već proživjeli rat", kaže Benjamin za RSE. Šta kažu u Ambasadi?U ambasadi BiH u Kuvajtu potvrdili su za RSE da im se javilo stotinjak bh. državljana sa zahtjevom za evakuaciju. Kako kažu, većinom je riječ o radnicima koji su duže vrijeme u toj zemlji, a zaposleni su, uglavnom, u školstvu, zdravstvu, naftnim kompanijama i vojsci. No, nisu odgovorili na upit RSE kada će i na koji način bh. državljani, kojima je odobrena tranzitna viza Saudijske Arabije, doputovati u BiH. Ambasador u Kuvajtu Nusret Čanar koji se, kako kaže, zbog zdravstvenih razloga, trenutno nalazi u BiH, ističe da je Ambasada "uradila sve kako bi bh. državljani dobili tranzitne vize do Rijada". Prema njegovim riječima, prema propisima u Kuvajtu, bh. radnici su morali dobiti tzv. exit permit, odnosno dozvolu od poslodavca ili države, prije nego što mogu napustiti zemlju. "Bio je tu i problem hoće li poslodavci to dati ili ne. No, naši ljudi tamo nisu zaboravljeni. Vanredne su situacije, teško se komunicira i normalno da ima malo panike i neizvjesnosti i razumljivo je", kazao je. 'Nije toliko strašno'Desetak godina u Kuvajtu stanuje i nogometni trener iz Sarajeva Edin Džebo, koji trenutno radi i kao nastavnik tjelesnog odgoja u školi. "U početku, kad se krenulo s granatiranjema, budiš se noću, čuju se detonacije. Nakon toga smo dobili informacije da to vojska obara te rakete i dronove, a ljudi su se malo uspaničili jer ne znaju gdje će ostatak rakete ili drona završiti. Na vrijeme objave zvučne sirene i onda se sklonimo, ali budem u kući, ne u podrumu kao tokom rata u Sarajevu. Uglavnom se to tokom noći dešava, a danju jedna ili nijedna sirena", kaže on. No, ističe da trenutno ne planira povratak u BiH. "Treninzi su obustavljeni, škole su na online nastavi, ali život je i dalje normalan. Navečer su ljudi vani. Generalno, za mene nije toliko strašno. U trenutku ako osjetim da ta ratna djestva nisu više samo prema vojnim bazama, naravno da ću napusitit Kuvajt", naglasio je. Osim u Kuvajtu, bh. državljani čekaju i u drugim državama Bliskog Istoka povratak u BiH. Njih oko 1.000, boravi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a grupa od oko 150 vratila se prošle sedmice komercijalnim letom iz Dubaija. Manji broj bh. građana, koji je boravio u Iranu, evakuiran je još prije eskalacije, potvrđeno je ranije iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Šta su poduzele vlasti BiH?Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo je 800.000 maraka (oko 400.000 eura) za organiziranje čarter letova i povratak državljana BiH iz zemalja Bliskog Istoka, nakon eskalacije sukoba. Da bi se to provelo u praksi, potrebno je, nakon izdvajanja novca iz budžetskih rezervi, odabrati aviokompanije koje će za to biti angažirane. Ministar vanjskih poslova BiH Elemedin Konaković nije odgovarao na poziv za razgovor za RSE o tome kad je moguće očekivati okončanje evakuacije građana. Vijeće ministara BiH zatražilo je prošle sedmice i međunarodnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka. Putem ovog mehanizma, 13. državljana BiH je evakuirano 8. marta iz Omana u Rumuniju, dok ih se 11 prijavilo za let iz Rijada koji je za Varšavu planiran 11. marta.

Saudijska Arabija odobrila je vize državljanima Bosne i Hercegovine koji žele da se iz Kuvajta vrate u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Ambasade BiH u Kuvajtu, u ponedjeljak, 9. marta. Zbog obustave aviosaobraćaja jedina opcija izlaska iz Kuvajta je kopnenim putem prema Saudijskoj Arabiji, gdje su državljanima Bosne i Hercegovine potrebne vize. Prema informacijama ambasade, tranzitne vize Saudijske Arabije odobrene su za 82 građanina Bosne i Hercegovine. Prethodno je iz Ministarstva sigurnosti BiH saopšteno kako su prvi državljani Bosne i Hercegovine evakuisani sa Bliskog istoka putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije (UCPM). Tokom 8. marta je evakuisano 13 državljana Bosne i Hercegovine iz Omana (Muskat) za Rumuniju (Bukurešt). Pratite blog uživo RSE o ratu na Bliskom istoku.Vijeće ministara BiH je ranije usvojilo Odluku o traženju međunarodne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka, nakon čega je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine aktiviralo ovaj mehanizam i dostavilo zahtjev za podršku Koordinacionom centru za odgovor na vanredne situacije Evropske komisije (ERCC). Jedan od repatrijacijskih letova iz Rijada za Varšavu planiran je 11. marta, za što se do sada se prijavilo 11 državljana Bosne i Hercegovine. Paralelno sa međunarodnom koordinacijom, Operativno-komunikacijski centar BiH-112 nalazi se u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH i Kriznim timom MVP-a radi razmjene informacija o broju državljana Bosne i Hercegovine koji su se putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prijavili za repatrijaciju. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je oko više od hiljadu državljana BiH. Još oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj bosanskohercegovačkih državljana obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a šef diplomatije BiH Elmedin Konaković je ranije kazao da su neki od njih ranije evakuisani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim državama Zaljeva. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom prometu od pandemije korona virusa.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine- Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović susreli su se u ponedjeljak, 9. marta sa papom Lavom XIV u Vatikanu. Kako se navodi u saopštenju Predsjedništva BiH, tokom sastanka su potvrđeni prijateljski odnosi Bosne i Hercegovine i Svete stolice. "Članovi Predsjedništva BiH izrazili su zahvalnost papi Lavu XIV i Svetoj stolici na podršci koju su do sada pružali Bosni i Hercegovini, na njegovim porukama mira, solidarnosti i nade koje imaju poseban odjek u društvu", navodi se u saopštenju. Dodaje se da su Komšić, Bećirović i Cvijanović izrazili spremnost Bosne i Hercegovine da doprinosi jačanju multilateralizma i očuvanju univerzalnih vrijednosti. Predsjedništvo BiH je pozvalo papu Lava XIV da posjeti Bosnu i Hercegovinu. Pored susreta sa papom, članovi Predsjedništva BiH su razgovarali sa sekretarom za odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama Državnog sekretarijata Svete stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom. "Razmijenjena su mišljenja o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji u BiH, kao i o regionalnim i globalnim izazovima. Posebno je naglašena važnost očuvanja stabilnosti i institucionalne funkcionalnosti, političkog dijaloga, jačanje vladavine prava i unapređenje međusobnog povjerenja", ističe se u saopštenju iz Predsjedništva BiH.

Povodom Međunarodnog dana žena u Sarajevu je u nedjelju održan protestni marš pod sloganom "Sigurnost žena je javna obaveza", u organizaciji neformalne grupe aktivistica i aktivista iz Bosne i Hercegovine. Učesnici okupljanja ukazali su na problem rodno zasnovanog nasilja i poručili da su potrebne snažnije i efikasnije reakcije institucija, kao i dugoročan rad na zaštiti i unapređenju prava žena. Političarka i aktivistica Besima Borić kazala je da je u Bosni i Hercegovini ostvaren određeni napredak u zakonodavstvu koje se odnosi na borbu protiv nasilja nad ženama, ali da primjena tih propisa i dalje ide sporo. Istaknula je da je potrebno kontinuirano podsjećati na izvorno značenje 8. marta, naglašavajući da taj datum predstavlja podsjetnik na borbu žena za radna i socijalna prava, kao i na potrebu da se ta prava stalno štite. Novinarka Rubina Čengić upozorila je da u Bosni i Hercegovini i dalje ne postoji sistemski pristup prevenciji nasilja nad ženama. Prema njenim riječima, na različitim nivoima vlasti ne postoje sveobuhvatne evidencije o slučajevima nasilja, femicida ili pokušaja femicida. Ukazala je i na nedovoljno finansiranje sigurnih kuća, naglašavajući da bi zaštita žena trebala počinjati mnogo ranije, kroz prevenciju, edukaciju, rad s počiniocima nasilja i savjetodavnu podršku žrtvama. Organizatori marša poručili su da je cilj skupa podsjetiti javnost i institucije da je sigurnost žena pitanje društvene odgovornosti te da je nužno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti žrtava. Protestni skupovi u Beogradu i Novom SaduNekoliko hiljada ljudi okupilo se u centru Beograda na protestnom skupu na koji su pozvale feminističke organizacije povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta. "Mi koje radimo kod kuće, na polju i na poslu, u učionicama i za katedrama obrazujemo mlade, u sudnicama tražimo pravdu za sve koje je ovaj sistem oštetio, na prvim smo linijama odbrane dostojanstvenog života", navele su feminističke organizacije u zajedničkoj objavi na Instagramu. Zatražile su slobodu izbora za slobodno i pravedno društvo. Protestna povorka sa porukom "Hrabrost je ženskog roda" prošetala je 8. marta i Novim Sadom. Na skup u tom gradu pozvali su studenti, a pozivu su se pridružili i neformalni novosadski zborovi.

Novi sukob na Bliskom istoku podigao je cijene nafte na svjetskom tržištu. Ispitali smo kako će se to odraziti prije svega na cijene goriva u BiH i da li će lančano sve da poskupi? Provjerili smo kako na to gledaju građani, a šta kažu stručnjaci.

Kako izgleda biti u sred globalnih sukoba dok si hiljadama kilometara od kuće? Oni koji žive, rade ili su na odmoru u Kataru ili UAE dijele svoja iskustva prvih dana rata – zvuk sirena, eksplozije, ljudi koji trče da snime projektile, racionalne reakcije koje ih čuvaju i senzacionalistički naslovi koji ih uznemiravaju. U ovom podcastu ZIP istražujemo i kako reagovati u krizama, kako ne podleći dezorijentisanosti i fokusirati se na unutrašnji mir.

Skupština Kantona Sarajevo prihvatila je ostavku kantonalnog premijera Nihada Uka koji je rekao da je taj njegov čin "direktan odgovor" na tramvajsku nesreću u Sarajevu u kojoj je poginula jedna osoba. Usvajanjem Odluke o prihvatanju ostavke premijera, u skladu sa Zakonom o Vladi Kantona Sarajevo, zvanično je razriješen kompletan saziv Vlade Kantona Sarajevo. Uk je u obraćanju zastupnicima rekao da je ostavka direktan odgovor na tragičnu saobraćajnu nesreću od 12. februara i opravdano nezadovoljstvo građana, naročito mladih. "Duboko vjerujem da društva napreduju onda kada su institucije spremne preuzeti odgovornost i kada vlast pokazuje da čuje glas svojih građana. Posebno glas mladih ljudi koji žele pravednije, sigurnije i uređenije društvo", rekao je Uk. U Sarajevu se održavaju protesti kojima se traži neovisna istraga i utvrđivanje odgovornosti za tramvajsku nesreću u kojoj je nastradao mladić, a djevojčica teško povrijeđena. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajeva, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Uk je podnio ostavku nekoliko dana nakon nesreće, čime je Vlada Kantona Sarajevo prešla u tehnički mandat. Protest je održani u petak kada je počelo zasjedanje Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj je prihvaćena Ukova ostavka. Istragu o nesreći vodi Tužiteljstvo Kantona Sarajevo. Osim na okolnosti nesreće, fokusirana je i na tehničku ispravnost vozila, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguću odgovornost svih u lancu – od vozača, preko uprave GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na izvanrednoj telefonskoj sjednici u petak donijelo je odluku o traženju međunarodne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite Europske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog Istoka. Kako je saopćilo Vijeće ministara, zahtjev BiH se odnosi na pružanje potpore u repatrijaciji bosanskohercegovačkih državljana s važećom putnom ispravom iz država Bliskog Istoka. To, kako se navodi, podrazumijeva "korištenje dostupnih kapaciteta repatrijacijskih letova koje organiziraju države članice EU i države sudionice Mehanizma civilne zaštite Unije". Ministarstvo vanjskih poslova, u suradnji s diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine i drugim nadležnim institucijama, dostavit će državnom Ministarstvu sigurnosti potrebne podatke o bh. državljanima koji se nalaze u državama Bliskog Istoka. Za realizaciju ove odluke osigurano je 800.000 maraka (oko 407.000 eura) iz tekuće budžetske rezerve institucija BiH za potrebe evakuacije bh. državljana iz zemalja Bliskog Istoka, uz mogućnost korištenja financijske podrške Mehanizma civilne zaštite EU, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH. Avion s oko 150 državljana Bosne i Hercegovine iz Dubaija, sletio je na Sarajevski aerodrom u večernjim satima, 5. marta. Riječ je o redovnom komercijalnom letu iz Dubaija, prvom nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je oko više od hiljadu državljana BiH. Još oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj bosanskohercegovačkih državljana obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a šef diplomacije BiH Elmedin Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim državama Zaljeva. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom prometu od pandemije korona virusa.

Dok na društvenim mrežama iz Sirije objavljuje snimke svakodnevice, Edin Zukić se u Bosni i Hercegovini suočava s višegodišnjom zatvorskom kaznom i odlukom vlasti da mu zamrznu imovinu i novac zbog optužbi za terorizam. "Ja lično se ne planiram nikad vraćati u Bosnu i Hercegovinu. To inače javno govorim", rekao je Zukić ranije za Radio Slobodna Evropa. U Siriju je otišao 2013. godine s užom obitelji, no tvrdi da nikada nije bio pripadnik tzv. Islamske države jer se, kako kaže, "njegova ideologija razlikuje od one koju ta skupina zagovara". Tijekom ofenzive za preuzimanje vlasti javno je hvalio uspjehe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) protiv Bašara al-Asada, islamističke organizacije nastale "rebrendiranjem" nekadašnje Džabhat al-Nusre, koja je bila službeni ogranak al-Kaide u Siriji. Vođa HTS-a, Ahmed Husein al-Šara, preuzeo je dužnost predsjednika Sirije u decembru 2024. godine. Bez obzira na Zukićeve tvrdnje i namjere, policijsko-pravosudne vlasti raspisale su za njim međunarodnu potjernicu, a Vijeće ministara BiH je 18. februara odlučilo zamrznuti Zukićevu nepokretnu imovinu i bankovne račune – koje on ni nema – kao i sve transakcije prema njemu. Zamrznuta je i imovina još deset državljana BiH koji su se priključili ili na drugi način su povezani sa sirijskim skupinama. Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Radio Slobodna Evropa kazali su da je mjera donesena radi provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojenih nakon napada 11. septembra 2001. godine, kao i radi usklađivanja s međunarodnim standardima Odbora stručnjaka Vijeća Europe (MONEYVAL) za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Imaju li sankcionirani imovinu u BiH?Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu i centraliziranu bazu zemljišnih knjiga, no podaci o vlasništvu nad nekretninama dostupni su u nadležnim općinskim sudovima koji vode katastar. Provjere koje je Radio Slobodna Evropa zatražio od više sudova pokazuju da dio sankcioniranih osoba posjeduje imovinu, dok drugi nemaju upisane nekretnine u BiH. Iz Općinskog suda u Tuzli potvrđeno je da je Muradif Hamzabegović vlasnik nekretnine na području te općine te da su zaprimili zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH za privremenu zabranu raspolaganja tom imovinom, koji će biti proveden. Iz suda u susjednoj Kalesiji naveli su da njegova, također sankcionirana supruga Sena Hamzabegović ima upisano pravo vlasništva na nekretninama, ali da do kraja februara nisu zaprimili obavijest o zamrzavanju njezine imovine. Iz Općinskog suda u Velikoj Kladuši potvrđeno je za RSE da je Alex Koller suvlasnik nekretnina u toj općini, ali do kraja februara sud nije zaprimio odluku Vijeća ministara BiH o zamrzavanju njegove imovine. Naveli su da će postupiti po odluci ako je zaprime. Sankcionirani Hariz, Adem i Meho Mešanović nisu vlasnici nekretnina kao ni Azur Karasuljić, Emir Ćelam i Edin Zukić. Jedno od najpoznatijih imena na listi je Nusret Imamović, prijavljen u Gornjoj Maoči, selu na sjeveru Bosne poznatom po izoliranoj zajednici povezanoj sa selefijskim vjerskim učenjem. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Američke Države i Europska unija sankcionirali su ga 2016. godine zbog povezanosti s Al-Nusrom, ogrankom Al-Kaide, dok ga je Interpol uvrstio na popis najtraženijih terorista. Prije odlaska u Siriju krajem 2013., gdje se prema dostupnim podacima i danas nalazi, bio je optuživan za vrbovanje državljana BiH za odlazak na strana ratišta. Iz nadležnog suda potvrđeno je za RSE da Imamović nema nekretninu u BiH. Sud u Brčkom do objave teksta nije odgovorio na upit RSE o imovini Jasmina Grabusa. Za razliku od Imamovića, ostale osobe obuhvaćene odlukom Vijeća ministara nisu na popisu sankcioniranih Ujedinjenih naroda, već ih potražuju vlasti BiH zbog sumnje u povezanost s terorizmom, a za većinom je raspisana INTERPOL-ova crvena tjeralica. Podaci o bankovnim računima tretiraju se kao poslovna tajna. Iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine potvrdili su za RSE da su ih državne vlasti 19. februara obavijestile o odluci o zamrzavanju imovine 11 osoba. "Banke su dužne, bez odgađanja i najkasnije u roku od 24 sata, zamrznuti prijenos, konverziju ili bilo kakvo raspolaganje financijskim sredstvima ili drugom imovinom koja je u vlasništvu ili pod kontrolom osoba obuhvaćenih odlukom", kazao je za RSE Edin Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH. Koliko je osoba iz BiH u Siriji?"Između 250 i 300" muškaraca, žena i djece otišlo je iz BiH u Siriju do 2016. godine, prema službenim podacima vlasti. Bosna i Hercegovina je 2014. izmijenila Krivični zakon i odlazak državljana na strana ratišta, uključujući Siriju i Ukrajinu, proglasila krivičnim djelom. Za pridruživanje, obuku i opremanje predviđena je kazna do 10 godina, a za vrbovanje i organiziranje odlazaka do 20 godina zatvora. Više od 80 osoba vratilo se ili je deportirano u BiH, 28 muškaraca osuđeno je u prosjeku na dvije godine zatvora, dok su žene i djeca uključivani u programe reintegracije. Sigurnosne agencije procjenjuju da se oko 160 državljana BiH i dalje nalazi u Siriji i Iraku, među njima i deset osoba obuhvaćenih mjerama zamrzavanja imovine, na različitim lokacijama i u različitim okolnostima. Prije pada režima Bašara al-Asada, oko 30 odraslih osoba s djecom nalazilo se u pokrajini Idlib, dok je više od 120 državljana BiH, uglavnom žena i djece, bilo smješteno u kampovima i zatvorima na sjeveroistoku Sirije, područjima koja su tada kontrolirale kurdske snage. Oko 30 odraslih s djecom boravilo je u pokrajini Idlib do rušenja Bašara Asada, dok se više od 120 državljana, uglavnom žena i djece, nalazilo u kampovima i zatvorima na sjeveroistoku Sirije koje su kontrolirale kurdske snage. Dio muškaraca iz BiH, uključujući osobe koje su kao maloljetnici odvedene u ratno područje, i dalje je pritvoren bez sudskog postupka, a dio je prebačen u iračke zatvore, prema dostupnim podacima sigurnosnih struktura iz BiH.

Grupa građana započela je protest ispred Vlade Kantona Sarajevo na kojem se još jednom traži neovisna istraga i utvrđivanje odgovornosti za tramvajsku nesreću u kojoj je nastradao mladić, a djevojčica teško povrijeđena. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajevu, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Okupljeni su na protest došli u vrijeme održavanja sjednice Skupštine Kantona Sarajevo koja odlučuje o prihvatanju ostavke premijera Nihada Uka. Uk je podnio ostavku nekoliko dana nakon nesreće, čime je Vlada KS-a prešla u tehnički mandat. Ostavku mora prihvatiti Skupština KS-a i potom imenovati novog mandatara i vladu. Građani okupljeni ispred zgrade Vlade traže poštivanje prava na mirno okupljanje i prestanak zastrašivanja učenika, studenata i građana zbog javnog izražavanja stavova. Organizatori su pozvali građane da im se pridruže uz poruku "Zasjeda Skupština KS-a, zasjedamo i mi". Zahtijevaju hitnu, neovisnu i transparentnu istragu o tramvajskoj nesreći, uz međunarodno vještačenje i širu istragu o stanju u GRAS-u. Također traže političku odgovornost vlasti i temeljitu obnovu javnog prijevoza, uz transparentno upravljanje javnim poduzećima i sigurniji sistem za sve građane. Na skupu su i studenti Akademije likovnih umjetnosti, gdje je studirao Erdoan Morankić koji je smrtno nastradao u nesreći. Istragu o nesreći vodi Tužiteljstvo Kantona Sarajevo. Osim na okolnosti nesreće, fokusirana je i na tehničku ispravnost vozila, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguću odgovornost svih u lancu – od vozača, preko uprave GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja.

Avion s više od 150 državljana Bosne i Hercegovine iz Dubaija, sletio je na Sarajevski aerodrom u večernjim satima, 5. marta. Riječ je o redovnom komercijalnom letu iz Dubaija, prvom nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku od 28. februara, koji su doveli do obustave i poremećaja aviosaobraćaja. Putnici koji su stigli su uglavnom turistički boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na letu je bilo i državljana Srbije.

Avion s oko 150 državljana Bosne i Hercegovine iz Dubaija, sletio je na Sarajevski aerodrom u večernjim satima, 5. marta. Riječ je o redovnom komercijalnom letu iz Dubaija, prvom nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku od 28. februara, koji su doveli do obustave i poremećaja aviosaobraćaja. Putnici koji su stigli su uglavnom turistički boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na letu je bilo i državljana Srbije. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je oko više od hiljadu državljana BiH. Ambasador BiH u Emiratima Bojan Đokić ispratio je prvu grupu građana iz Dubaija. On je rekao da nije poznato kad je novi let, s obzirom na to da ima još ljudi koji se žele vratiti. "Večeras ćemo znati da li će sutra ili preksutra biti novi let", naveo je Đokić. Još oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Vijeće ministara BiH odobrilo je sredstva u iznosu od 800.000 konvertibilnih maraka za organiziranje letova za povratak državljana BiH iz zemalja Bliskog Istoka, koji to budu željeli. "Odobrena su sredstva iz tekuće rezerve. Već smo u fazi analiziranja tržišta, prikupili smo neke ponude. Sutra tokom dana ćemo sa Agencijom za javne nabavke i Uredom za zakonodavstvo u skladu sa zakonskim procedurama najbrže moguće odabrati kompanije koje bi trebale pomoći da evakuišemo građane Bosne i Hercegovine s Bliskog Istoka i zemalja u kojima im je ugrožena i sigurnost i život", rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova, nakon sjednice Vijeća ministara u četvrtak 5. marta.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo je sredstva za organiziranje letova za povratak državljana BiH iz zemalja Bliskog Istoka, nakon eskalacije sukoba koji su doveli do obustave i poremećaja aviosaobraćaja. "Odobrena su sredstva od 800.000 konvertibilnih maraka iz tekuće rezerve. Već smo u fazi analiziranja tržišta, prikupili smo neke ponude. Sutra tokom dana ćemo sa Agencijom za javne nabavke i Uredom za zakonodavstvo u skladu sa zakonskim procedurama najbrže moguće odabrati kompanije koje bi trebale pomoći da evakuišemo građane Bosne i Hercegovine s Bliskog Istoka i zemalja u kojima im je ugrožena i sigurnost i život", rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova, nakon sjednice Vijeća ministara u četvrtak 5. marta. Prva grupa državljana BiH trebala bi doputovati u Sarajevo u četvrtak navečer, komercijalnim letom iz Dubaija. Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s Ambasadom BiH u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu, 28. februara, pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim zaljevskim državama. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa.

Rafinerija ulja u Modriči, koja je u ruskom vlasništvu, zatražila je od institucija bh. entiteta Republike Srpske (RS) dozvolu za otvaranje novih pogona, u trenutku kada se suočava s milionskim gubicima i mogućom tužbom zbog duga u gašenju požara na deponiji otpada. Za nova postrojenja za preradu otpadnih ulja, Rafinerija je početkom ove godine pokrenula postupak za dobijanje ekološke dozvole, tvrdeći da će utjecaj na okoliš biti zanemariv. No, lokalna zajednica dočekala je tu najavu s oprezom, s obzirom na to da Rafinerija godinama ne pronalazi rješenje za saniranje odlagališta kiselog gudrona, industrijskog otpada nastalog u rafinerijskom procesu. Jovica Radulović, načelnik te općine na sjeveru zemlje, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bez saniranja "gudronske jame", Rafinerija ne može očekivati podršku lokalne vlasti za nove pogone. "Konsultovali smo struku i jasno poručili da smo protiv, jer iz takvog postupka već imamo nusproizvod, odnosno gudronsku masu koja je godinama otrov u Modriči i ne treba nam drugi. Mnogo je tu upitnika, ima li potrebe za pogonima, koje količine su u pitanju i odakle će dolaziti", rekao je Radulović. Odlagalište s oko 25.000 tona otpada, koji je nastao u preradi motornih i industrijskih ulja sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom, nalazi se u blizini kuća u naselju nedaleko od grada. Česti požari uzrokovali su proteklih godina zagađenje zraka, a gašenje jednog od većih, koji je izbio u augusta 2024., i financijske troškove općinskom budžetu. Troškovi gašenja tog požara su, prema tvrdnjama lokalne vlasti, premašili milion maraka (500.000 eura), a Općina je morala platiti dio kako izbjegla sudske postupke. "Vlada RS-a je pristala da plati dvije trećine, a jednu trećinu je ostavila Rafineriji, koja to odbija platiti. Mi smo morali dati ukupno 450.000 konvertibilnih maraka (225.000 eura), da ne dođe do utuženja. No, sada taj dug potražujemo i ići ćemo u regresnu tužbu da nam se to refundira", kaže Radulović. Rafinerija je 1967. godine pustila u rad postrojenje za rerafinaciju u kome su se prerađivala otpadna motorna i industrijska ulja prikupljena širom bivše Jugoslavije. Postrojenje je prestalo s radom tokom '90-ih, a u Modriči je ostala "gudronska jama" udaljena manje od deset minuta vožnje od centra Modriče. Odlukom Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS-a iz 2022. godine, Rafinerija u ruskom vlasništvu zadužena je da ukloni otpad. No, iz Rafinerije tvrdili da ne snose odgovornost za taj otpad jer je nastao prije privatizacije kompanije, dok je bila u državnom vlasništvu. Zabrinutost zbog novih pogonaRafinerija u Modriči dio je naftnog sistema RS-a koji je 2007. godine kupila ruska državna kompanija Zarubežnjeft preko svoje firme Neftegazinkor. Posluje u okviru Optima grupe. Ni iz rafinerije ni iz Optima grupe nisu odgovorili na upit RSE o planiranoj tužbi lokalne zajednice, mjerama za saniranje gudronske jame, kao i planovima otvaranja novih pogona. Sredinom januara, Rafinerija je podnijela Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na životnu sredinu za nove pogone za preradu otpadnih ulja. To predstavlja korak u procesu dobijanja ekološke dozvole. Iz Ministarstva su za RSE naveli da se projekt izgradnje novih pogona nalazi u fazi pribavljanja suglasnosti, koje prethode izdavanju ekološke dozvole i drugih regulatornih odobrenja. Ministarstvo nije odgovorilo na pitanje da li će biti upriličena javna rasprava, imajući u vidu zabrinutosti lokalne zajednice od potencijalnih zagađenja. U prethodnoj procjeni utjecaja na okoliš, Rafinerija je pak navela da će novi pogoni koristiti suvremene i sigurne tehnologije, te da će utjecaj na okoliš biti zanemariv. Također, ističe da je u ranijem postupku prerade kao nusproizvod nastajao kiseli gudron dok bi novo postrojenje koristilo savremeniji postupak, koji ne uključuje sumpornu kiselinu i aktivnu glinu. No, te tvrdnje nisu dovoljne da umire grupu građana okupljenu u inicijativu "Stop gudronu u Modriči". Pane Kostadinović, član te grupe i stanovnik naselja u kojoj se nalazi gudronska jama, kaže za RSE da je mještane teško uvjeriti da neće doći do novih zagađenja. "Kažu da će novi pogoni biti u krugu Rafinerije i da neće nastajati nusproizvod kakav je pravljen prije 30 godina. Lijepo je to napisano, ali teško nas je uvjeriti kad vidimo da niko ništa konkretno ne poduzima, osim što su prošlog ljeta pokosili travu i postavili novu ogradu", navodi Kostadinović. Ističe da meštani nisu protiv investicija, ali da nemaju dovoljno objašnjenja i garancija da se neće ponoviti ekološki incidenti. Ističe da je ekološka dozvola, koja je produžavana u godinama nakon privatizacije Rafinerije, bila uvjetovana trajnim rješenjem gudronske jame, ali da ništa nije urađeno. "Bili bismo sretni da je sve kako piše i kada bi se u Rafineriji zaposlilo i 1.000 ljudi. Međutim, nije nam dovoljno objašnjeno o čemu se tu radi, posebno nakon požara prije godinu i po, kada je naselje bilo ugroženo gušili smo se u dimu", kaže Kostadinović. Milionski gubiciNa web stranici Rafinerije u Modriči navodi se da je to jedna najvećih proizvođača maziva i funkcionalnih tečnosti u jugoistočnoj Evropi. Kako je rečeno, osnova za to su "vlastita proizvodnja i najsavremenija postrojenja za proizvodnju, razvojni tim i laboratorijska kontrola proizvoda". Financijski izvještaj o poslovanju Rafinerije pokazuje da je 2025. godinu završila s gubitkom od 4,87 miliona maraka, čime je akumulirani gubitak dosegao 118,2 miliona. U revizorskom izveštaju iz 2024., što je dostupno na internetu, upozoreno je da njena sposobnost da nastavi s radom "ovisi o kontinuiranoj financijskoj podršci matičnog društva". Samir Lemeš, profesor s Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici i predsjednik Eko Foruma Zenica, smatra da je, u trenutnim okolnostima, zabrinutost građana opravdana. "Ljudi imaju pravo da kažu - prvo sanirajte postojeći problem, pa onda razmišljajte o proširenju. Sve drugo produbljuje nepovjerenje. Ko je kupio Rafineriju, kupio je i pogone i odgovoran je za sve što uz njih ide", kaže on. U Rafineriji se proteklih godina smanjen broj radnika pa danas zapošljava oko 170, dok ih je u trenutku privatizacije bilo 540. Đorđe Vidaković bio je u grupi radnika koji su tužili firmu nakon što im je otkazan ugovor o radu. Presuda u korist radnika izrečena je prošle godine, nakon čega se većina njih vratila na posao. Prema riječima Vidakovića, rad rafinerije danas se uglavnom svodi na pakiranje, utovar i miješanje ulja. "Ne radi vakum, rashladni toranj, obrada i priprema vode, deparafinacija (...) Kuhinju su odvojili od rafinerije i dali u zakup. Plan se svaki mjesec ispuni, samo radnici imaju najmanje koristi", kaže on. Vidaković ističe da su radnici vjerovali da će privatizacijom poslovanje ići nabolje. "Prije i poslije rata Rafinerija je sponzorirala čitavu opštinu, kulturno-umjetnička društva i sportske klubove. Toga više nema i opština praktično od Rafinerije nema ništa. Dosta radnika su pred penziju, a rijetko mlađi dođu raditi." Zašto ruski vlasnici održavaju u životu jedinu rafineriju nafte u BiH uprkos milionskim gubicima?Rafinerija ulja u Modriči osnovana je 1954. godine kao kemijska zanatska radnja. Razvoj dostiže šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je izrasla u prepoznatljivog proizvođača motornih ulja i maziva na tržištu bivše Jugoslavije Privatizaciju naftne industrije RS-a 2007. godine provela je Vlada RS-a, predvođena tadašnjim premijerom Miloradom Dodikom. Tada je većinski paket akcija preuzeo ruski državni kapital preko kompanije NefteGazInKor, podružnice Zarubezhneft. U sastav Optima grupe tada su ušle Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributer goriva Petrol. Privatizacija je praćena upozorenjima organizacije Transparency International BiH na "netransparentnost i štetnost ugovora o prodaji". Milionskim gubicima danas je opterećena i Rafinerija nafte Brod, koja ne radi otkako je 2018. došlo do eksplozije i požara u postrojenju.