U Sarajevu je peti dan zaredom održan protest u kome je nekoliko stotina, uglavnom mladih ljudi, tražilo od vlasti da podnesu pisane ostavke, omoguće siguran javni prijevoz i transparentnu istragu tramvajske nesreće u kojoj je jedna osoba poginula, a četiri povrijeđene.

Novoizabrani predsjednik Republike Srpske, Siniša Karan, položio je svečanu zakletvu 17. februara u Narodnoj skupštini ovog bh. entiteta, čime je i zvanično stupio na dužnost. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 13. februara, zvanično potvrdila da je Karan, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika RS. On će ovu funkciju obavljati do sljedećih opštih izbora u BiH, koji bi trebalo da budu održani u oktobru ove godine. Karan je biran na prijevremenim izborima održanim 23. novembra prošle godine. Ipak, sa stupanjem na funkciju je morao da pričeka, jer su izbori ponovljeni na 136 biračkih mjesta, zbog otkrivenih zloupotreba. Uključujući rezultate na ponovljenim izborima održanim 8. februara, Karan je osvojio ukupno 50,5 odsto glasova, a njegov glavni protivkandidat, Branko Blanuša iz opozicione Srpske demokratske stranke, 48,1 odsto ukupnog biračkog tijela. Izbori u RS su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu 2025. oduzet predsjednički mandat, zbog presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. U međuvremenu, funkciju predsjednika kao vršilac dužnosti je obavljala Ana Trišić Babić, Dodikova dugogodišnja savjetnica. Siniša Karan (63) je doktor pravnih nauka iz Banjaluke, koji je posljednjih nekoliko godina obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova RS, a veći dio karijere je proveo kao policajac.

Bosna i Hercegovina nalazi se pred ključnom energetskom i političkom odlukom - bez izmjena zakonodavstva o državnoj imovini teško će biti realizovati projekat Južne gasne interkonekcije, strateški važan za smanjenje potpune zavisnosti zemlje od ruskog gasa. Iako postoje pravni mehanizmi koji bi omogućili izuzetak u javnom interesu, institucije nadležne za njihovu primjenu godinama su blokirane. U međuvremenu, rastu i međunarodni interesi, uključujući i američke investitore. To dodatno povećava pritisak da se dugogodišnje pitanje državne imovine konačno riješi. Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da u važećem zakonu postoji mehanizam kojim bi se odobrio izuzetak u javnom interesu, ali tijelo koje bi trebalo da provodi taj mehanizam, Komisija za državnu imovinu, nije imenovano od 2018. godine. Stručnjaci sa kojima je razgovarao RSE ostavljaju otvorenom mogućnost usvajanja posebnog zakona, lex specialis, koji bi se bavio ovim pitanjem, ali da je potrebno usvajanje krovnog zakona, koji bi tretirao državnu imovinu na cijeloj teritoriji zemlje. U BiH je trenutno na snazi zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je nametnuo visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) prije više od 20 godina. Zakon ostaje na snazi dok državni parlament ne usvoji novi koji će definisati šta je državna imovina, ko i kako njome raspolaže, što politički predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska već godinama blokiraju. Trenutno, 100 posto gasa koji se koristi u BiH dolazi iz Rusije, a za izgradnju Južne interkonekcije je zainteresovana američka firma AAFS Infrastructure and Energy, čiji predstavnici su nedavno posjetili BiH. Kakva su zakonska rješenja moguća?Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić uputio je u septembru prošle godine inicijativu za izmjenu zakonske zabrane, koju bi trebao nametnuti visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) koristeći tzv. bonska ovlašćenja. Nikšićev prijedlog predviđa da iz zabrane raspolaganja bude izuzeta ona državna imovina koja je potrebna za izgradnju, održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture. Tim dokumentom, od zabrane bi bila izuzeta imovina potrebna za izgradnju cesta, željeznica, aerodroma, gasovoda, naftovoda i elektroenergetskih objekata. Vlasnik imovine ostala bi država BiH, ali bi niži nivoi vlasti mogli mijenjati namjenu radi javnih projekata. Na upit RSE iz OHR-a nisu odgovorili šta misle o Nikšićevoj inicijativi, te da li je bilo drugih inicijativa za izmjene zakona. Ističu da je Ustavni sud BiH naveo da je "nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom država BiH", a da je zabrana raspolaganja sredstvo za zaštitu interesa države. "Trajno rješenje, međutim, zahtijeva političku volju i spremnost na kompromis od strane domaćih političkih aktera", naglašavaju iz OHR-a. Albin Muslić, poslanik u Predstavničkom domu bh. Parlamenta i predsjedavajući njegove Ustavnopravne komisije, izjavio je za RSE da će zakon jednom biti usvojen, ali bi volio da to ne bude "nametanje visokog predstavnika". "Pritom u tom zakonu o državnoj imovini treba definisati imovinska dobra koja su u vlasništvu isključivo BiH, a po meni, ono što nije potrebno za izvršavanje ovlaštenja institucija, odnosno BiH, treba prenijeti na niže nivoe vlasti, naročito oko onih imovinskih dobara koja su neperspektivna i koja možda samo generiraju trošak", ocjenjuje Muslić. Za njega je lex specialis moguće rješenje za Južnu interkonekciju, ali smatra da to nije dugoročno dobar pristup. "Mi imamo potrebu za zapadnom interkonekcijom, za sjevernom interkonekcijom, tako da onda bi se mi kao državni zakonodavac pretvorili u zakonodavca koji donosi parcijalna rješenja od slučaja do slučaja, i to je po meni potpuno pogrešno", upozorava Muslić. Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, ocjenjuje za RSE da će projekt Južne interkonekcije biti vododijelnica koja će, nakon tri decenije političkih razmiziraca, definisati načine rješavanja državne imovine. On kaže da je rješenje neophodno kako bi se osigurala pravna sigurnost investitora i izbjegli potencijalni abritražni procesi koji bi BiH mogli koštati milione. Kada je riječ o Južnoj interkonekciji, Cero ne isključuje ni mogućnost donošenja posebnog zakona koji bi ponudio rješenje za zemljište kojim će prolaziti gasovod. On podsjeća da pravosudne institucije imaju nekoliko predmeta koje se odnose na nezakonitu prodaju ili raspolaganje državnom imovinom i da novo rješenje ne bi smjelo legalizovati dosadašnja rasparčavanja. Zašto još nema zakona?Nekoliko prijedloga zakona bilo je upućivano u Parlament BiH, ali do danas nijedan nije dobio podršku. Najnoviji prijedlog zakona, koji je prošle jeseni u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika, nije dobio podršku – u januaru ga je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta BiH dva puta ocijenila negativno. "Nedostatak političke volje, naročito iz Republike Srpske, jer je poznata situacija da svaki zakon koji se usvaja u državnom parlamentu mora imati pored obične većinu i entitetsku većinu, zapravo održava ovako stanje stvari na terenu, a što se reflektira na između ostalog i realizaciju brojnih investicija u BiH", kazao je predsjedavajući komisije, Albin Muslić. Politički predstavnici iz RS su od ranije protivnici usvajanja bilo kojeg zakona koji bi se bavio državnom imovinom na nivou BiH. Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata ranije je govorio da je entitetska imovina za njih "crvena linija", te je prijetio secesijom RS iz BiH u slučaju nametanja zakona. RS je pokušavala da raspolaže državnom imovinom preko više zakonskih rješenja, usvojenih u Narodnoj skupštini entiteta. Većina je oborena na Ustavnom sudu BiH. Ko će graditi gasovod i šta je do sada urađeno?Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, osnovana krajem prošle godine, zainteresovana je za interkonekciju, a njeni rukovodeći ljudi su bliski predsjedniku Sjedinjenih Država, Donaldu Trampu (Trump). Početkom novembra prošle godine u Atini, američki ministri za resurse i energetiku, Dag Bargam (Doug Burgum) i Kris Rajt (Chris Wright), razgovarali su sa hrvatskim i bh. zvaničnicima o važnosti ovog projekta. Jedan zakon o Južnoj interkonekciji je već usvojen – i to u parlamentu entiteta Federacija BiH. U zakonu je entitetska gasna kompanija, BH-Gas, navedena kao isključivi investitor, koji je, između ostalog, oslobođen plaćanja naknade za zemljište kuda bi prolazio gasovod. Obzirom da ovaj zakon ne dozvoljava da privatni koncesionar gradi gasovod, on će po svemu sudeći morati da bude mijenjan, kako su ranije za RSE potvrdili federalni poslanici. BH-Gas bi u toj situaciji mogao ostati manjinski partner, koji bi mogao biti tehnički operater ili zakupac kapaciteta. Da bi država mogla sklopiti ugovor o koncesiji s investitorom, najprije bi se moralo tačno utvrditi koja imovina je u njenom vlasništvu. Tek nakon toga bi ta imovina mogla biti otkupljena ili ustupljena za potrebe izgradnje gasovoda. Značaj Južne interkonekcijeKrajem prošle godine, za RSE je rečeno iz Ambasade SAD da bi već tokom 2026. godine mogla početi izgradnja gasovoda. Njime bi BiH direktno mogla da dobija gas iz LNG (liquid natural gas – ukapljeni prirodni gas) terminala na ostrvu Krku, na sjeveru Jadrana, što bi značilo diversifikaciju izvora ovog energenta. Oko 60% gasa na krčkom terminalu stiže iz SAD, ostalo sa Bliskog istoka. Trasa Južne interkonekcije bi počinjala u Travniku u centralnoj BiH, išla kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom gasnom mrežom na području Makarske, sa nastavkom prema Splitu. U cijelom projektu, Hrvatska mora uraditi svoj dio posla, i izgraditi gasovod dužine oko 75 kilometara, od Splita do Imotskog. Ovaj projekat postoji već duže od dvije decenije. U sklopu njega je planirano i povezivanje na gasovod koji bi dolazio iz pravca Albanije, a kojim bi ovaj energent stizao iz Azerbejdžana. Trenutno, BiH dobija 100% gasa iz Rusije, i to na jedinom ulazu u zemlju, gasnom terminalu Šepak na granici sa Srbijom. Saradnja na tekstu: Marija Augustinović

U Sarajevu je završen protest nekoliko stotina osoba, peti po redu, nakon što se 12. februara dogodila nesreća kada je tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište, pri čemu je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, a više osoba je ozlijeđeno. "Tražimo pismene ostavke i da dok primaju plate srede gradski prevoz", kazao je jedan o učesnika protesta u utorak, 17. februara. Okupljanje je bilo ispred Zemaljskog muzeja u blizini tramvajske stanice gdje se dogodila nesreća, nakon čega je nastavljeno kroz centar grada, glavnom saobraćajnicom koja je bila zatvorena. Javnosti se isti dan obratio i predsjednik Kantonalne vlade u ostavci Nihad Uk. On je pozvao Tužilaštvo KS da "otvori predmete i procesuira odgovorne" za, kako je naveo, kriminal u gradskom prijevozničkom poduzeću. Uk je ostavku podnio u 15. februara, čime je Vlada Kantona Sarajevo (KS) prešla u tehnički mandat. Ostavku mora prihvatiti Skupština KS i potom imenovati novog mandatara i vladu. Dan kasnije ostavku je podnio i direktor KJKP GRAS-a Senad Mujakić. Vozač tramvaja pušten je na slobodu nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu odbio prijedlog Tužilaštva KS za određivanje pritvora. Ova pravosudna institucija je prethodno zatražilo jednomjesečni pritvor, navodeći da je uzrok nesreće bio "ljudski faktor", dok se vozač izjasnio da nije kriv i da je uzrok tehnička neispravnost tramvaja, na čemu inzistiraju i iz Sindikata GRAS-a. Stotine građana protestirale su prethodna četiri dana na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Premijer Kantona Sarajevo u ostavci Nihad Uk prvi put se 17. februara obratio javnosti nakon prošlosedmične tramvajske nesreće u kojoj je poginula jedna osoba, pozvavši Tužiteljstvo Kantona Sarajevo da "otvori predmete i procesuira odgovorne" za, kako je naveo, kriminal u gradskom prijevozničkom poduzeću. U nesreći 12. februara kod Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine tramvaj je iskočio iz šina i srušio stajalište, pri čemu je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, a više osoba je ozlijeđeno. Uk je rekao da su iz prometa povučeni svi stariji tramvaji, uključujući i one koji su tehnički ispravni, te da nijedan neće biti vraćen u promet dok javnost ne bude upoznata s nalazima analiza i atesta. Zatražio je od Tužiteljstva Kantona Sarajevo da postupi po ranije podnesenim kaznenim prijavama koje se odnose na poslovanje Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća GRAS. Prema Ukovim riječima, prethodna vlada podnijela je niz kaznenih prijava za stanje u GRAS-u koje obuhvaćaju 47 osoba, ali do sada nije bilo procesuiranja. Dodao je da je kantonalna vlast u proteklim godinama financijski i kadrovski jačala pravosudne institucije, te da očekuje konkretne rezultate. "Uloženo je na stotine miliona maraka u javni gradski prevoz. Zatekli smo preko 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura) dugovanja, a više od 100 smo isplatili. Itekako smo kapacitirali i Tužilaštvo u proteklim godinama. Insistiram da se otvore predmeti i da se počnu procesuirati oni koji su odgovorni za stanje u GRAS-u", kazao je Uk. Uk je ostavku podnio u 15. februara, čime je Vlada Kantona Sarajevo (KS) prešla u tehnički mandat. Ostavku mora prihvatiti Skupština KS i potom imenovati novog mandatara i vladu. Dan kasnije ostavku je podnio i direktor KJKP GRAS-a Senad Mujakić. Uk je pozdravio ostavku Mujagića i najavio uspostavu nove upravljačke strukture u tom poduzeću, uključujući hitne neovisne revizije poslovnih procesa. Rekao je da nova uprava GRAS-a mora omogućiti potpunu suradnju s Tužiteljstvom Kantona Sarajevo u vezi s nesrećom, te uspostaviti procedure koje bi spriječile slične incidente. Tužiteljstvo KS ranije je priopćilo da je izuzelo dokumentaciju iz GRAS-a i obavilo očevid uz prisutnost vještaka strojarske, prometne i elektroenergetske struke, ali dodatne detalje nije objavilo "zbog interesa istrage". Vozač tramvaja pušten je na slobodu nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu odbio prijedlog Tužiteljstva KS za određivanje pritvora. Tužiteljstvo KS je prethodno zatražilo jednomjesečni pritvor, navodeći da je uzrok nesreće bio "ljudski faktor", dok se vozač izjasnio da nije kriv i da je uzrok tehnička neispravnost tramvaja, na čemu inzistiraju i iz Sindikata GRAS-a. Stotine građana protestirale su prethodna četiri dana na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je na tri i po godine zatvora Simbada Bajraktarevića zbog prijetnji da će počiniti teroristički napad koje je tokom 2024. uputio na društvenim mrežama. Određeno mu je i obavezno psihijatrijsko liječenje. Bajraktarević, iz Velike Kladuše na sjeverozapadu BiH, je 6. i 7. aprila 2024. na Facebook profilu pod imenom Ahmed Bajraktarević objavio sadržaj kojem prijeti široj populaciji, nazivajući ih nevjernicima, mnogobošcima. Objavio je svoju fotografiju "u maskirnim hlačama i s automatskim oružjem, nožem i crnom zastavom s arapskim slovima", rečeno je tokom izricanja presude. U kaznu će mu biti uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 7. aprila do 3. oktobra 2024. godine. Sud je tokom izricanja presude osuđenom odredio i obavezno psihijatrijsko liječenje. Optužnica je potvrđena u martu 2025. a suđenje je počelo mjesec kasnije. Bajraktarević je neko vrijeme proveo u pritvoru, a na početku suđenja je rekao da nije kriv. U toku suđenja mu je ponovno određen pritvor, jer je ometao rad pravosuđa, odnosno službenika Državne agencije za istrage i zaštitu i tužiteljice koja radi na predmetu. Prijetnje službenicima upućivao je putem društvenih mreža u januaru 2026. godine. Odbrana je tokom postupka tvrdila da policija nije pronašla oružje, da nije učinjeno krivično djelo, te da traži puštanje Bajraktarevića na slobodu. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju je moguće uložiti žalbu.

Protesti u Sarajevu nastavili su se četvrti dan zaredom nakon što je 23-godišnji student Erdoan Morankić poginuo u nesreći 12. februara kod Zemaljskog muzeja BiH, kada je tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište.

Senad Mujagić, direktor Gradskog saobraćajnog preduzeća (GRAS) podnio je ostavku, potvrdio je ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta, poslije sastanka kojeg je održao sa čelnim ljudima tog javnog preduzeća 16. februara. Njegova ostavka dolazi tokom protesta, četvrti dan zaredom, nakon tragične tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23‑godišnji Erdoan Morankić. Nesreća se dogodila 12. februara kod Zemaljskog muzeja BiH, kada je tramvaj iskočio iz šina i srušio tramvajsko stajalište, pri čemu je jedna osoba smrtno stradala, a više ih je povrijeđeno. Nekoliko hiljada, uglavnom mladih ljudi, prošetalo je od Zemaljskog muzeja do Skenderije, gdje su blokirali saobraćaj. Nakon toga su se vratili do muzeja, a protest je završen u poslijepodnevnim satima. Jedna od učesnica Lamija Maglić, studentica Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu kaže za Radio Slobodna Evropa kako je došla na protest kako se slične nesreće ne bi ponavljale. "Da li trebamo šutjeti, da li trebamo mirno sjediti i ići sa kafe na kafu ili trebamo ovako nešto organizovati. To je pitanje za sve građane Sarajeva. Naši zahtjevi su da se stari tramvaji ukinu, da imamo siguran prevoz. Zahtjev je i ostavka direktora GRAS-a, da svi nadležni koji su krivi daju ostavku", kaže Lamija. Vanja Karalić, student privatnog Burc univerziteta u Sarajevu kaže da je razočaran trenutnom situacijom. "Vlada jeste dala ostavku, ali ima dosta problema, ovo je prvi korak", ističe on. U nedjelju poslijepodne, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio je ostavku, a vozač tramvaja Adnan Kasapović pušten je na slobodu nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu odbio prijedlog Tužilaštva KS za određivanje pritvora. Tužilaštvo je dan ranije tražilo jednomjesečni pritvor, uz tvrdnju da je uzrok nesreće "ljudski faktor". Tokom saslušanja, vozač se izjasnio da nije kriv i naveo da je do nesreće došlo zbog tehničke neispravnosti tramvaja.

Nerezidentna ambasadorica Izraela u Bosni i Hercegovini Galit Peleg protestirala je zbog koncerata koje je krajem prošle sedmice u Širokom Brijegu održao Marko Perković Thompson, ocijenivši da su poslužili za širenje mržnje i veličanje nacističke ideologije. "Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izljevi mržnje moraju se iskorijeniti", napisala je ambasadorica Peleg u objavi na društvenoj mreži X opisujući prizore iz sportske dvorane Pecara, gdje su koncerti održani 13. i 14. februara. Dvorana je oba dana bila ispunjena, a koncerte je pratila ustaška ikonografija iz tzv. Nezavisne države Hrvatske, uključujući izvedbu pjesme "Bojne Čavoglave", tokom koje je dio publike uzvikivao "Za dom spremni!" i podizao desnu ruku, što je zabilježeno na snimkama objavljenima na društvenim mrežama. "Očekujem od vlasti Bosne i Hercegovine da se odlučno pozabave ovim incidentom", poručila je izraelska ambasadorica i pozvala vlasti u BiH da reagiraju i poduzmu konkretne mjere protiv odgovornih. Osudama se pridružio i predsjednik židovskog karitativnog društva La Benevolencija iz Sarajeva Vladimir Andrle, koji je naveo da su "glavna obilježja koncerata bili ustaško skandiranje i nacistički pozdravi". "Relativizacija zla ne jača identitet. Uništava društva i vrijeđa sjećanje na žrtve. Suočavanje s prošlošću je najmanje što civilizirano društvo može učiniti. Učinimo to za Bosnu i Hercegovinu", objavio je i predsjednik židovskog karitativnog društva La Benevolencija iz Sarajeva Vladimir Andrle na X-u. Zakoni Bosne i Hercegovine zabranjuju govor mržnje i poticanje netrpeljivosti, ali do sada nitko nije kažnjen zbog javnog izgovaranja ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Koncerti Marka Perkovića Thompsona u BiH nisu bili zabranjivani i redovito se održavaju u sredinama s većinskim hrvatskim stanovništvom, većinom u Hercegovini. U Hrvatskoj je Grad Zagreb u više navrata ograničio ili odbio ustupiti gradske prostore za njegove koncerte. Europski sud za ljudska prava je u predmetu "Šimunić protiv Hrvatske" iz 2019. utvrdio da je "pozdrav 'Za dom spremni!' korišten kao službeni pozdrav Ustaškog pokreta i totalitarnog režima Nezavisne države Hrvatske (NDH)", te da "njegovo javno korištenje predstavlja izraz mržnje koji ne uživa zaštitu slobode izražavanja". Hrvatski nogometaš Josip Šimunić se žalio sudu u Strasbourgu pozivajući se na slobodu izražavanja, jer je 2013. novčano kažnjen zato što je nakon utakmice reprezentacije uzvikivao taj pozdrav, na koji mu je publika odgovarala.

Sintetičke droge dostupnije su nego ikad, dobna granica zavisnosti se pomjera naniže, a alarmantni podaci pokazuju da je problem prerastao zdravstvene okvire i postao ozbiljna sigurnosna prijetnja. U Zavodu za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo svakodnevno se vode tihe, ali teške bitke. Donosimo priču pacijenta koji je na vrijeme shvatio da gubi kontrolu, ali i upozorenja stručnjaka i nadležnih institucija.

Srednjoškolci iz Velike Kladuše i Cazina zajedno s prof. dr Šejlom Bjelopoljak su u Perspektivi otvorili ključna pitanja mentalnog zdravlja mladih, ukazujući na sistemske nedostatke i nedovoljnu društvenu osviještenost, uz jasnu poruku da je ono "sastavni dio zdravlja". Starijim generacijama poručili su da žele razumijevanje i uvažavanje, naglašavajući da je "razgovor važniji od kritike".       

Protesti u Sarajevu nastavljeni su i u nedjelju, treći dan zaredom, nakon tragične tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23‑godišnji Erdoan Morankić. Usred rasta nezadovoljstva u nedelju poslijepodne tokom protesta, premijer Kantona Sarajevo podnio je ostavku, a vozač tramvaja Adnan Kasapović pušten je na slobodu nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu odbio prijedlog Tužilaštva Kantona Sarajevo za određivanje pritvora. Tužilaštvo je dan ranije tražilo jednomjesečni pritvor, uz tvrdnju da je uzrok nesreće "ljudski faktor". Tokom saslušanja, vozač se izjasnio da nije kriv i naveo da je do nesreće došlo zbog tehničke neispravnosti tramvaja. Nesreća se dogodila 12. februara kod Zemaljskog muzeja BiH, kada je tramvaj iskočio iz šina i srušio tramvajsko stajalište, pri čemu je jedna osoba smrtno stradala, a više ih je povrijeđeno. Mediji su objavili i uznemirujuće snimke trenutka iskakanja tramvaja, što je dodatno pojačalo javno ogorčenje i zahtjeve za odgovornošću i sigurnosnim reformama. Tužilaštvo Kantona Sarajevo vodi intenzivnu istragu: izuzeta je dokumentacija iz GRAS‑a, a uviđaj na tramvaju obavljen je uz prisustvo vještaka mašinske, saobraćajne i elektroenergetske struke; dodatne detalje Tužilaštvo nije objavilo zbog interesa istrage. Protest je u međuvremenu završen. Organizatori su najavili novo okupljanje za ponedeljak. MUP Kantona Sarajevo saopštio je da je pet osoba — jedan punoljetni muškarac i četiri maloljetnika — privedeno tokom protesta. Kod njih su pronađeni nedozvoljeni predmeti, uključujući pirotehniku, predmete pogodne za nanošenje povreda i odjeću za prikrivanje lica. Protiv njih će biti poduzete zakonom propisane mjere. Dan nakon nesreće, 13. februara, stotine građana — među kojima veliki broj učenika i studenata — okupile su se na licu mjesta i kratko blokirale saobraćaj, odajući počast stradalom i tražeći hitne mjere nadležnih. Vozač tramvaja je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa i predat Tužilaštvu Kantona Sarajevo, gdje je zadržan 24 sata do odluke o daljim mjerama. Vlada Kantona Sarajevo proglasila je 14. februar Danom žalosti. Na istom mjestu 14. februara građani su se zadržali mnogo duže nego što je planirano — umjesto najavljenih 45 minuta, protest je trajao oko tri sata uz blokadu saobraćaja. Neformalna grupa "Reci dosta", koja je organizovala taj protest, ogradila se od njegovog produžetka, navodeći da to nije bilo u njihovom planu. Današnje okupljanje organizuje grupa mladih "Ne okreći glavu", koja je pokrenula i prve proteste 13. februara. U novom pozivu poručili su da "nema izgovora" i da se "svi moraju pojaviti na ulicama". Iako kiša od jutarnjih sati pada u glavnom gradu BiH, to nije spriječilo građane da se odazovu pozivu i pridruže najavljenoj protestnoj šetnji.

Hiljade građana, pretežno mladih, okupile su se u centru Sarajeva, dva dana nakon teške tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23-godišnji student, dok je četvoro povrijeđeno. Ubrzo nakon početka protesta blokirane su i veće raskrsnice u centru grada, a okupljeni su tražili odgovornost nadležnih i hitne mjere za povećanje sigurnosti saobraćaja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Hiljade građana (među njima veliki broj učenika i studenata) okupile su se u centru Sarajeva, dva dana nakon teške tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23‑godišnji mladić. Nakon okupljanja, demonstranti su izašli na glavnu saobraćajnicu, potpuno je blokirali i krenuli prema zgradi Vlade Kantona Sarajevo, tražeći odgovornost nadležnih i hitne mjere za povećanje sigurnosti javnog prevoza. Protest je započeo spontanim okupljanjem u centru grada, ali je ubrzo prerastao u masovnu blokadu glavne gradske saobraćajnice. Saobraćaj je u tom dijelu grada bio potpuno obustavljen, a ispred obližnjeg tržnog centra formirane su duge kolone vozila. Demonstranti su pozivali vozače da napuste automobile i pridruže se okupljanju. Blokada se potom proširila i na raskrsnicu na Skenderiji. Nakon višesatnog protesta, građani su se u međuvremenu razišli i protest je završen. Saobraćaj se postepeno normalizuje. Demonstranti su zahtijevali konkretne reforme u javnom prevozu i odgovornost svih institucija zaduženih za sigurnost tramvajskog sistema. Nesreća se dogodila 12. februara, kada je tramvaj iskočio iz šina prilikom skretanja ulijevo, potom udario u putničko vozilo, metalni stub i zaštitnu ogradu na stanici pri čemu je poginuo 23‑godišnji mladić, a još četiri osobe su povrijeđene, među njima i maloljetnica sa teškim povredama. Građani su se okupili i 13. februara (među njima veliki broj učenika i studenata) na mjestu nesreće i kratko blokirali saobraćaj, odajući počast stradalom i tražeći odgovornost nadležnih. Vozač tramvaja je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa i predat je Tužilaštvu Kantona Sarajevo, gdje će biti zadržan 24 sata do odluke o daljim mjerama. Vlada Kantona Sarajevo proglasila je 14. februar Danom žalosti. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je pokrenulo intenzivnu istragu. Izuzeta je dokumentacija iz GRAS-a, a uviđaj na tramvaju obavljen je uz prisustvo vještaka mašinske, saobraćajne i elektroenergetske struke. Dalje pojedinosti nisu iznošene zbog interesa istrage, a uzrok nesreće biće utvrđen nakon što vještaci dostave svoje nalaze.