Dvostranačka grupa američkih senatora i kongresmena pozvala je administraciju predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije bivšem lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku zbog, kako navode, podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu. Inicijativa dolazi pet mjeseci nakon što je Trump ukinuo sve postojeće kaznene mjere protiv Dodika, njegove porodice i saradnika. U pismu, koje je objavio The Hill, zakonodavci su od ministra finansija Scotta Bessenta i državnog sekretara Marca Rubija zatražili da Dodik bude sankcionisan u skladu s federalnim zakonima, navodeći da su sankcije, prema propisima, trebale biti obnovljene 18. marta. Inicijativu su pokrenuli senatorica Jeanne Shaheen, najviša demokratska članica Odbora za vanjske odnose Senata, i republikanski senator Thom Tillis. Među potpisnicima su i Chuck Grassley, Roger Wicker, Dick Durbin, Elizabeth Warren, te kongresmeni Mike Turner i Ann Wagner - što predstavlja jedan od rijetkih slučajeva širokog dvostranačkog dogovora. Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, smijenjen je s dužnosti 2025. godine, osuđen na godinu dana zatvora i dobio šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Administracija Joea Bidena sankcionisala ga je 2022. zbog korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH, a početkom 2025. sankcije su proširene i na članove njegove porodice. Trump je sankcije ukinuo u oktobru bez dodatnog objašnjenja. Prema američkim medijima, pojedini srpski zvaničnici tvrde da istovremeno rade na popravljanju odnosa sa SAD‑om i održavanju bliskih veza s Rusijom. Američki zakonodavci tvrde da je Dodik nastavio djelovanja koja "direktno podrivaju Dejtonski sporazum", uključujući zagovaranje secesije Republike Srpske, osporavanje nadležnosti državnih institucija i kršenje odredbi Zakona o odbrambenim ovlaštenjima (NDAA) iz 2026. "Iako razumijemo da je ukidanje sankcija moglo biti vođeno željom da se postigne veća politička stabilnost u BiH, Dodikova kasnija djelovanja jasno pokazuju da on nema namjeru ići tim putem", navodi se u pismu. U dodatku pismu, zakonodavci podsjećaju i da NDAA zahtijeva uvođenje sankcija najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu, te navode primjere zbog kojih Dodik ispunjava kriterije - od obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, preko političkog djelovanja kroz SNSD, do lobiranja u Washingtonu "radi postizanja nezavisnosti Republike Srpske". Posebno izdvajaju slučaj Staše Košarca, koji je nakon skidanja s američke liste sankcija poslao "kacigu iz nacističkog perioda" u kancelariju Ureda visokog predstavnika, istovremeno optužujući OHR da je "okupatorska struktura". "Ovaj incident dio je kontinuiranog obrasca ponašanja gospodina Dodika i njegovih saradnika, koji uporno kritikuju i podrivaju autoritet Ureda visokog predstavnika", navodi se. Zakonodavci zaključuju da su Sjedinjene Države "igrale ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini" i da je "u nacionalnom interesu SAD‑a da se akteri koji nastoje potkopati više od trideset godina teško izborenog mira pozovu na odgovornost".

Ustavni sud BiH je donio odluku da Nacrt Ustava Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Utvrđeno je i da Odluka o utvrđivanju Nacrta Ustava RS prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 13. marta prošle godine Nacrt novog ustava RS-a kojim, između ostalog, vlasti u RS-u planiraju da definišu taj entitet kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, te da ukinu Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda. Ove stavke su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a samim tim i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Neustavan i zakon o finansiranju političkih stranaka u RSUstavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je na sjednici 26. marta proglasio neustavnim zakona o finansiranju poliitčkih stranaka u Republici Srpskoj kojim je obustavljeno finansiranje svih političkih partija iz entitetskog i lokalnih budžeta. Ovaj zakon je Skupština RS usvojila u maju prošle godine. Sporni zakon je usvojen kao odgovor na odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je zabranio javno finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokarata Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske, na čijem je čelu Nenad Stevandić. Schmidt je to učinio zbog antiustavnog djelovanja ove dvije stranke, nakon niza secesionističkih odluka RS kojima se podrivaju institucije BiH. Donošenje zakona je izazvalo reakcije opozicionih stranaka i nevladinih organizacija, koje tvrde da je tim zakonskim rješenjima u RS ugroženo djelovanje i postojanje opozicionih stranaka, koje ostaju bez prihoda. Ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH je u oktobru prošle godine podnio Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ustavni sud je u decembru 2025. već reagovao, privremeno stavljajući zakon van snage, jer bi njegova primjena, po ocjeni sudija, mogla narušiti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih stranaka iz različitih dijelova BiH. O glavnom pregovaraču BiHUstavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke normira proceduru imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju BiH u EU i osnivanja ureda glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH. U ovom predmetu se odlučivalo na osnovu zahtjeva 31 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Odluke o osnivanju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine za vođenje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Ustavni sud BiH je naveo da ovu odluku nije potvrdio Dom naroda BiH, jer Ustav propisuje da sve zakonodavne odluke moraju da odobre oba doma. Poslanici SNSD-a iz NSRS su tražili privremenu mjeru za obustavljanje odluke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača sa Evropskom unijom.

Vlast u Bosni i Hercegovini podijeljena je na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, sa brojnim institucijama, ministrima i savjetnicima. Gotovo svaki peti zaposleni radi u javnom sektoru, dok Evropska komisija upozorava na politiziranu i nedovoljno profesionalnu javnu upravu.

Brojne opštine na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine ostale su 27. marta bez struje zbog kvarova na dalekovodima. Razlog su snježne padavine koje su tokom noći zahvatile više gradova na tom području. Najveći prekidi u snabdijevanju električnom energijom zabilježeni su u Cazinu, Velikoj Kladuši, Bosanskom Petrovcu i Bužimu, dok se saobraćaj na brojnim cestama odvija otežano zbog nanosa snijega i oborenih stabala. Posebno je ugrožen put Bihać – Bosanski Petrovac, na kojem je uvedena zabrana kretanja za teretna vozila iznad 7,5 tona. Iz Ministarstva obrazovanja Unsko-sanskog kantona (jedan od 10 kantona u entitetu Federacija BiH) saopštili su da je nastava u svim osnovnim školama obustavljena do daljnjeg. Komunalne službe u Bihaću od jutra čiste gradske saobraćajnice, ali vožnja je i dalje usporena, a na infrastrukturi se bilježe brojni kvarovi uzrokovani težinom snijega. Građanima je upućen apel da izbjegavaju kretanje ispod drveća i u blizini elektroenergetske mreže. Otežan je i prolaz na putnim pravcima Jablanica – Blidinje, Tomislavgrad – Prisoje, na jugu BiH, te Rudanka – Stanari na sjeveru BiH, gdje se zbog radova i klizišta vozi sporije ili samo jednom trakom. Prema informacijama Auto-moto saveza RS, iako su svi putevi formalno prohodni, najkritičnije je na području Banjaluke, Prijedora, Kostajnice i Doboja (sjever BiH), gdje snijeg i dalje intenzivno pada i zadržava se na kolovozu. U višim predjelima i preko planinskih prevoja vožnja je otežana zbog zaleđenih, zasniježenih i klizavih dionica. Vozačima se savjetuje spora i oprezna vožnja, te obavezna upotreba zimske opreme. Iz Agencije za vodno područje rijeke Save izdato je i upozorenje da se u naredna četiri dana očekuju obilne padavine koje će uzrokovati znatan porast vodostaja na sjeveru i sjeverozapadu zemlje. Prema prognozama, očekuje se nagli rast vodostaja rijeka Sane, Spreče i Save na sjeveru BiH, što bi moglo dovesti do izlijevanja i poplava na području Unsko-sanskog i Tuzlanskog kantona. Nadležnim službama naloženo je da povećaju stepen pripravnosti, a stanovništvo se upozorava da izbjegava boravak u blizini riječnih obala, te da prati sve zvanične informacije u narednim danima.

Više od godinu dana savjetnica u Parlamentu Bosne i Hercegovine Marija Ćosić obavljala je istovremeno dvije javne funkcije. Nakon što je sankcionirana zbog sukoba interesa dužna je do 28. marta podnijeti ostavku na jednu od njih. Ćosić je od 2022. godine šefica kabineta predsjedavajućeg Zastupničkog doma državnog Parlamenta Marinka Čavare, dok je decembru 2024. preuzela mandat vijećnice Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH u općinskom vijeću u Busovači, u srednjoj Bosni. Pozivajući se na državni zakon, prema kojem dužnosnici i njihovi savjetnici mogu obnašati samo jednu javnu funkciju, Komisija za utvrđivanje sukoba interesa u institucijama BiH izrekla joj je početkom marta novčanu kaznu i zatražila da podnese ostavku. Dvadesetak dana nakon odluke, Ćosić se i dalje zvanično vodi na obje funkcije, prema podacima na web stranicama institucija. Na upite Radija Slobodna Evropa za razgovor o odluci Komisije nije odgovorila. Predsjedavajuća Komisije Ilma Mehić Jusufbašić navela je u odgovoru za RSE da Komisija nema informaciju da li je Ćosić, u međuvremenu, podnijela ostavku. Nema ko da utvrdi jesu li milionski javni poslovi za firme ministara u BiH sukob interesaĆosić je jedna od 15 savjetnika koji su angažirani u kabinetima rukovodstva oba doma Parlamenta BiH, prema podacima iz ovogodišnjeg parlamentarnog izvještaja. Njihova mjesečna plaća, sa uključenom naknadom topli obrok, prelazi 3.000 maraka (oko 1.500) eura. To znači da se iz državnog budžeta, samo za njihove plaće, izdvaja više od pola miliona maraka (oko 250 hiljada eura) godišnje. Taj trošak dodatno raste kada sa dodaju ostale naknade, poput onih za topli obrok, stanove, putovanja i rad u komisijama. Istovremeno, u BiH, u kojoj je prema zvaničnim evidencijama nezaposleno više od 300.000 osoba, prosječna plaća iznosi nešto više od 1.600 maraka (oko 800 eura) Zbog obnašanja duplih funkcija, na poziciji savjetnice u Parlamentu BiH i vijećnicu u općinskom vijeću, prijavu protiv Ćosić podnijela je u julu prošle godine organizacija Transparency International (TI) BiH. Odluka kojom je utvrđen sukob interesa donesena je tek nakon višemjesečnog izostanka konsenzusa među članovima Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u institucijama BiH. Damjan Ožegović, iz organizacije TI u BiH kazao je za RSE da nema informacije šta se dalje događalo i da postoji zabrinutost da bi moglo sve završiti na toj novčanoj sankciji, koja joj je izrečena u iznosu od 5.000 maraka (2.500 eura). "Vodile su se polemike u Komisiji da li je taj vijećnićki mandat na puno radno vrijeme ili ne, ali ne može se sukob interesa svoditi na primanje plate. Oni koji obavljaju duple funkcije mogu da ih koriste za ličnu korist ili za političku, partijsku i drugu korist", kazao je. Zakon (U BiH je Zakonom o sprečavanju sukoba interesa koji je stupio na snagu u martu 2024. godine, uvedena zabrana istovremenog obavljanja više javnih funkcija na različitim nivoima vlasti. Predviđeno je da Komisija, koja je započela s radom u novembru 2024., za kršenje tog zakona može izreći upozorenje, novčanu kaznu do 20 hiljada maraka (oko 10 hiljada eura), te pokrenuti razrješenje ili zatražiti ostavku.) omogućava pokretanje postupka ukoliko nosilac javne funkcije ne postupi po odluci Komisije. U tom slučaju, Komisija, u roku od 15 dana, pokreće postupak za utvrđivanje povrede zakonskih odredbi, ali nije precizirano o kojim mjerama se radi. Zapošljavanje savjetnikaZbog kompleksne strukture vlasti, BiH spada među države sa brojnom i skupom administracijom dok se godinama bori da provede reformu javne uprave, kao jedan od uvjeta na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. BiH nema jedinstveni registar uposlenika javne uprave, koja se u izvještajima međunarodnih institucija opisuje kao glomazna i neučinkovita. Osim državnih službenika koji se zapošljavaju putum javnih konkursa, propisi omogućavaju imenovanje savjetnika u institucijama na svim nivoima vlasti - od državnog, preko entitetskih, kantonalnih do lokalnih. Savjetnici, prema domaćoj regulativi, ne spadaju u državne službenike, već ih, bez konkursa, imenuju izabrani zvaničnici i nosioci izvršnih funkcija. To znači da ih imaju članovi Predsjedništva BiH, državni, entitetski i kantonalni premijeri i ministara, te entitetski predsjednici i potpredsjednici, rukovodstava parlamenata i skupština na svim nivoima, kao i čeknici fradova i općina. Mogu biti angažirani najduže dok traje mandat dužnosnika koji su ih imenovali, bez obaveze raspisivanja konkursa, a njihove plaće i drugi benefiti iz budžeta variraju na različitim nivoima vlasti. Ko ima najviše savjetnika?Među nabrojnijima je, kada je riječ o broju savjetnika, kabinet člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. Uz šefa kabineta, Bećirović ima osam savjetnika, prema podacima sa web stranice Predsjedništva BiH. Na upit RSE o njihovom radnom statusu, iz Bećirovićevog kabineta su za RSE naveli da "imaju jasno definiran radni status u skladu s relevantnim propisima i odlukama koje uređuju organizaciju i rad Predsjedništva BiH". Šef kabineta Alija Kožljak naveo je i da je "popunjen manjim brojem savjetnika nego što je predviđeno važećim aktima Predsjedništva BiH", u koje RSE nije imao uvid. "Radi kompletnije slike i objektivnog informiranja, bitno je naglasiti da kabineti druga dva člana Predsjedništva BiH, imaju veći broj savjetnika od Bećirovića", naveo je u odgovoru za RSE. Prema podacima na sajtu, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, uz šefa kabineta, ima četiri savjetnika, dok podatak o broju savjetnika trećeg člana, Željka Komšića, nije javno objavljen. Većina institucija na svim nivoima vlasti u BiH, kojima se RSE obratio sa zahtjevom za dostavu podataka o savjetnicima, nije odgovorila na upit. Odgovor je stigao iz nekoliko ministarstava u Vladi Federacije BiH, a iz njih proizlizlazi da imaju, uglavnom, između jednog i tri savjetnika. Prema entitetskim propisima savjetnici, uz plaće, ostvaruju pravo na naknadu za topli obrok, za odvojeni život od obitelji, naknadu troškova smještaja u mjestu rada kao i prijevoza do mjesta prebivališta obitelji četiri puta mjesečno. Ekonomistica i nekadašnja ministrica finansija Republike Srpske Svetlana Cenić kaže za RSE da se savjetničke pozicije u BiH često koriste za zbrinjavanje stranačkih kadrova, uz izostanak jasnih kriterija i mjerila efikasnosti rada. "To je zbrinjavanje i nagrađivanje stranačkih ljudi, rodbine i prijatelja. Dobar savetnik je retkost i taj govori šefu sa stručnog aspekta ono što jeste, a ne ono što bi šef hteo da čuje. Postoje, kao, neki pravilnici o unutrašnjoj organizaciji, ali oni se menjaju kako kome odgovara", kazala je Cenić. BiH nema jedinstveni propis koji precizira njihov angažman i ograničava broj, pa je to pitanje obuhvaćeno pravilnicima i drugim aktima, pojedinačno na nivou insitucija. Institucije vlasti entiteta Republika Srpska nisu odgovorile na upit RSE koji se odnosi na savjetnike benefite koji su im omogućeni. No, na njihov veliki broj upozoravano je, prethodnih godina, u revizorskim izvještajima. Prema izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS za 2021. godinu, u Uredu predsjednika RS bilo je, angažirano 16 savjetnika, u vrijeme dok je entitetska predsjednica bila Željka Cvijanović. Savjetnici i u kantonimaPravo da imenuju savjetnike u kabinetima imaju i članovi Vlada i rukovodstva skupština u deset kantona u Federaciji BiH. Zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona Sanja Renić prošle godine je problematizirala troškove savjetnika u Vladi tog kantona u centralnoj Bosni. Tada je navela da, prema njenim saznanjima, 11 savjetnika godišnje košta više od 380.000 maraka (oko 190.000 eura), bez dodatnih naknada poput toplog obroka, prijevoza i drugih troškova. Renić je ove godine ponovno zatražila detaljan pregled troškova za savjetnike koji su angažirani po ministarstvima. "Od tada se situacija promijenila. Povećavala im se i plata tako da su i troškovi sada veći. Tražila sam informacije da vidim druge naknade. Tu su upravni odbori, rad u komisijama. Nije rijedak slučaj da oni poslije završaju na nekim direktorskim pozicijama", kazala je za RSE. Politički savjetnici postoje i u insitucijama vlasti u zemljama regije i EU, ali se BiH, prema izvještajima međunarodnih insitutcija, izdvaja zbog višeslojne strukture vlasti i izostanka koordinacije i neujednačene primjene propisa između različitih nivoa. U izvještajima SIGMA-e, zajedničke inicijative Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i EU, upozoreno je i na problem političkog utjecaja na zapošljavanje i ograničene profesionalizacije. Prema principima javne uprave, koje razvija ta inicijativa, prostor za politička imenovanja treba biti ograničen kako bi se osigurala profesionalnost i stabilnost javne uprave. I iz Evropske komisije je u izvještajima o napretku BiH upozoravano je, također, da je javna uprava politizirana i da zapošljavana nisu zasnovana na jasnim kriterijima. Prema ranijim izvještajima EU, između 17 i 19 posto zaposlenih u BiH radi u javnom sektoru, dok Svjetska banka procjenjuje da plaće u javnom sektoru iznose u prosjeku 11,6 posto bruto domaćeg proizvoda.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je 25. marta i uputila Parlamentu Federacije BiH izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku. Izmjenama se u zakon uvodi američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, navodi se u saopštenju za javnost. Direktor ove firme je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Oni su sredinom januara razgovarali s vlastima u BiH. Dodaje se da je ova kompanija poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". "Pismo namjere i ponuda od strane AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, koji ima za cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija, uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom", ističe se. Američka ambasada u Sarajevu pozdravila je odluku Vlade Federacije BiH. U objavi na platformi X poručili su da je riječ o "velikom koraku ka diverzifikaciji snabdijevanja energijom i jačanju ekonomskih veza sa Sjedinjenim Državama", te izrazili očekivanje da će Parlament FBiH uskoro usvojiti izmjene zakona i omogućiti pokretanje projekta. Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Kako se navodi u saopštenju za javnost iz Vlade Federacije BiH, Južna interkonekcija je "jedan od od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". "Projekat Južne interkonekcije dio je šire strateške inicijative energetske diverzifikacije u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta uz snažnu podršku međunarodnih partnera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. U tom kontekstu, još ranije su vođeni razgovori sa političkim liderima u Federaciji BiH o potrebi izgradnje novog gasnog pravca koji bi smanjio zavisnost od jednog izvora snabdijevanja i ojačao energetsku sigurnost zemlje", navodi se. Ističe se i kako "Južna interkonekcija nije političko pitanje, već pitanje sigurnosti građana i privrede". "Federacija BiH više ne može sebi priuštiti zavisnost od jednog pravca i jednog dobavljača. Predloženim izmjenama uklanjaju se administrativne prepreke, precizira se institucionalni okvir i ubrzavaju procedure, kako bi se omogućila brža i efikasnija realizacija projekta", dodaje se u u saopštenju za javnost. Inače, dionica na teritoriji Bosne i Hercegovine bila bi duga približno 170 kilometara. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima. Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli. Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Više od milijardu eura ove godine planiraju da se zaduže entiteti u Bosni i Hercegovini - Federacija BiH za 800 miliona, a Republika Srpska oko 500 miliona eura. Problem, kažu ekonomski stručnjaci, nije samo u zaduživanju, već u tome što se novac ne ulaže u razvoj i projekte koji bi donosili prihod, već se koristi za krpljenje postojećih finansijskih rupa.

Sarajevska Hagada kao poveznica svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Tim riječima Sven Alkalaj, bosanskohercegovački ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama opisuje jevrejsku obrednu knjigu iz 14. vijeka koja sadrži biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah, posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva. Radi se o rukopisu koji je ispisan na pažljivo obrađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još nije bio u masovnoj upotrebi. Knjiga je preživjela progon iz Španije, inkviziciju, dva svjetska i posljednji rat u Bosni i Hercegovini, a promovisana je američkoj publici 24. marta u Capitol Hillu, u Vašingtonu, sjedištu zakonodavne vlasti Sjedinjenih Američkih Država, u povodu ovog jevrejskog praznika. Sarajevska Hagada je predstavljena kao primjer naslijeđa koje povezuje, a ne razdvaja, kaže Alkalaj za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Nije riječ samo o vjeri, nego i o hrabrosti svih onih koji su branili slobodu Bosne i Hercegovine. Tako danas možemo predstavljati Sarajevsku Hagadu kao vrhunac koegzistencije i suživota naroda koji žive na prostoru Bosne i Hercegovine. Ne treba da govorimo o mržnji jednih prema drugima, o rušenju bogomolja ili krađama iz njih. Mislim da smo u fazi da Sarajevska Hagada bude poveznica svih naroda u BiH. To je osnovna ideja, bez ikakve političke konotacije prema današnjem geopolitičkom stanju u svijetu", kaže Alkalaj za RSE. Simbolika Sarajevske Hagade predstavljena je brojnim zvanicama, uključujući američke kongresmene, predstavnike institucija i organizacija, kao i goste iz regiona. Događaju su prisustvovali i Denis Bećirević, predsjedavajući Predsjedništva BiH, te Elmedin Konaković, državni ministar vanjskih poslova. Hagada se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji je otkupio 1894. godine od Josefa Cohena. Čuva se u posebno opremljenim uslovima. Hagada 'vrhunac' suživota naroda u BiHAmbasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj izjavio je za Radio Slobodna Evropa kako promocija nije bila politički događaj, već skup sa porukama univerzalnih ljudskih vrijednosti. Prema njegovim riječima, centralni događaj u Vašingtonu bila je tradicionalna religijska "seder" večera. Radi se o obrednoj večeri koja se organizuje za najveći jevrejski praznik Pesah. Promocijom se, dodaje, željela poslati jasna poruka da su u Bosni i Hercegovini "suživot i koegzistencija stvarne vrijednosti". "Ja očekujem jedan pozitivan uticaj prema Bosni i Hercegovini, jer smo kroz brojne aktivnosti lobističkih grupa koje nisu prijatelji Bosne i Hercegovine često predstavljeni kao prostor sukoba civilizacijskih vrijednosti, kao mjesto gdje se ruše i kršćanske i druge vjerske vrijednosti", naveo je Alkalaj. Važnost promocije Hagade u momentu kada 'BiH više nije u fokusu svjetskih zbivanja'Sarajevska Hagada je jedan od najznačajnijih simbola kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. U kontekstu promocije u Vašingtonu, Igor Bencion Kožemjakin, hazan Jevrejske opštine Sarajevo, za Radio Slobodna Evropa navodi kako je "posebno važno" što se Hagada predstavlja danas, "kada Bosna i Hercegovina više nije u fokusu svjetskih zbivanja". "Hagada je stoljećima opstajala ne zahvaljujući jednoj zajednici, nego zahvaljujući ljudima različitih vjera, identiteta i kultura koji su je prepoznavali kao dio vlastitog nasljeđa. Hagada je uspomena na zajedništvo, a ne povod za sukob. U Bosni i Hercegovini građani su je uvijek doživljavali kao nešto što pripada svima", rekao je Kožemjakin za RSE. Ističe i da Hagada treba da se "čita, tumači i predstavlja" u skladu sa vrijednostima koje su je pratile kroz vijekove, bez zloupotreba u političke svrhe. "Podsjeća nas na temeljne ljudske vrijednosti, slobodu, jednakost, dostojanstvo. Njena primarna funkcija je prenos priče o izlasku iz ropstva, priče koju roditelji prenose djeci, iz generacije u generaciju. Svake godine čitamo Hagadu, ponovo ispisujemo isto sjećanje, pretvaramo ga u etički odnos prema drugom čovjeku", naveo je. Kako je nastala Hagada?Sarajevska Hagada nastala je na sjeveru Španije između 1330. i 1380. godine, u vremenu kada iluminirani hebrejski rukopisi gotovo i nisu postojali. Pretpostavlja se da je nastala kao svadbeni dar, jer jedan od najistaknutijih prikaza sadrži dva grba najmoćnijih katalonskih porodica toga vremena, ukrašena motivima cvijeća, ptica i leptira. Sastoji se od 142 pergamentska lista podijeljena u tri cjeline, od bogato ilustrovanog prikaza stvaranja svijeta, preko narativnog i simbolički ornamentiranog teksta, do molitvi i psalama koji se čitaju tokom Pesaha. Upravo raskoš kolorita, fantastični svijet životinja i simbola, kao i hrabrost nepoznatog umjetnika koji je ilustrovao i ljudske figure, čak i lik Stvoritelja, čine ovaj rukopis jedinstvenim. Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Jakob Finci, podsjeća upravo na tu neobičnu slobodu u umjetničkom izrazu. "Iako je u judaizmu zabranjeno prikazivanje ljudskih likova, Hagada sadrži brojne ilustracije, čak i prikaz stvaranja svijeta", naveo je. Finci navodi za RSE kako je "bio dug put Hagade do Sarajeva", kada su je Sefardi ponijeli iz Španije tokom protjerivanja Jevreja. Na tlo Bosne i Hercegovine, Hagada je iz Španije stigla 1492. godine. Preživjela je inkvizicijske provjere u Veneciji i Modeni, o čemu svjedoče zabilješke u rukopisu, a u Sarajevo je dospjela sredinom 19. vijeka. Najpoznatija epizoda njenog spašavanja dogodila se 1941. godine, kada su kustos Derviš Korkut i direktor Jozo Petrović zavarali nacističkog oficira, tvrdeći da je knjigu već odnio drugi njemački vojnik. Sakrili su je i tako joj ponovo produžili život. Tokom opsade Sarajeva 1990-ih, Hagada je bila prebačena u sef Narodne banke i tako izbjegla razaranje. Stručna obnova i uređenje posebne sef-sobe u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nakon rata devedesetih godina prošlog vijeka, koštali su oko 120.000 dolara, uz podršku UN-a i njemačke vlade. Zašto je institucija koja čuva Hagadu izostavljena?Dok se Hagada promoviše u Washingtonu, iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu, institucije koja je čuva već 132 godine, pitaju zbog čega nisu bili uključeni u organizaciju njene promocije. "Ne osporavamo pravo političkim i vjerskim predstavnicima da promovišu predmete iz naših zbirki, ali smatramo neprimjerenim da se predstavljanje jednog od najvrjednijih rukopisa prepušta nepoznatim osobama, bez konsultacija s osobljem Muzeja", istakli su u saopštenju 24. marta. Muzej podsjeća da je Hagada preživjela zahvaljujući decenijama stručnog rada kustosa i konzervatora, da je uvrštena na UNESCO-ov registar "Memory of the World" i da je međunarodno priznata upravo zahvaljujući stručnoj obradi i izložbama poput "Tri života Sarajevske hagade". Na tvrdnje Muzeja nije odgovoreno iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je jedan od organizatora promocije Sarajevske Hagade u SAD-u. Ranije promocije Sarajevske HagadeOriginalno djelo "Sarajevska Hagada", samo je jednom, krajem 80-ih godina, napustilo Sarajevo, gdje je prikazano u Zagrebu i odmah vraćeno. Odbijeni su, po tvrdnji Jakoba Fincija, brojni pozivi da se predstavi u muzejima svijeta, između ostalog, i u Metropolitan Museum of Art u Njujorku, zbog bojazni da se ne bi vratila u zemlju. "To je vjerovatno jedini slučaj da je jedan od najvećih svjetskih muzeja dobio odbijenicu za izlaganje ovako vrijednog artefakta", rekao je Finci. Ipak, politika čuvanja originala u Sarajevu ograničila je njeno međunarodno predstavljanje. Umjesto toga, izrađeno je kvalitetno faksimilno izdanje koje se danas nalazi u velikim svjetskim bibliotekama i univerzitetima. "Mnogi žele vidjeti original, ali kao što je razlika između kopije i originala Da Vinčijeve Mona Lise, tako je i sa Hagadom. Ko želi da je vidi, treba da dođe u Sarajevo", zaključio je Finci. Inače, u okviru obilježavanja jevrejskog praznika Pesah, i u Sarajevu će u aprilu biti organizovana večera, čime će se nastaviti tradicija okupljanja i dijaloga među predstavnicima različitih zajednica u Bosni i Hercegovini. U BiH živi između 700 i 1.000 Jevreja.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković sastao se 24. marta u Washingtonu sa Brendanom Hanrahanom, visokim zvaničnikom Biroa za evropska i evroazijska pitanja američkog State Departmenta. Konaković je zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama na, kako je naveo, kontinuiranoj podršci Bosni i Hercegovini, posebno u jačanju institucija, sprovođenju reformi i očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Tokom susreta, ministar je naglasio da političke podjele, blokade i opstrukcije i dalje usporavaju rad institucija u BiH i predstavljaju izazov za stabilnost. Istakao je da je za napredak nužno zajedničko djelovanje domaćih institucija kako bi se očuvala funkcionalnost države i osigurao napredak prema EU i NATO‑u. Hanrahanu je prenio i, kako je rekao, zabrinutost zbog kampanja pojedinih secesionističkih aktera i njihovih lobista, koje šire lažne narative o navodnim napadima muslimana na kršćane u BiH. Konaković je izdvojio i ekonomske prioritete zemlje, posebno privlačenje investicija i jačanje poslovne klime. Kao strateški projekat naglasio je Južnu gasnu interkonekciju, navodeći da ona donosi energetsku sigurnost, ali i šire razvojne mogućnosti i saradnju s američkim partnerima. Hanrahan je ponovio dugoročnu opredijeljenost SAD‑a za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Poručio je da su mir i stabilnost u BiH i regiji Zapadnog Balkana od strateške važnosti za Washington, te naglasio potrebu saradnje domaćih političkih aktera na reformama. Američki zvaničnik izrazio je i podršku projektima koji jačaju ekonomsku i energetsku otpornost BiH, uključujući Južnu gasnu interkonekciju, te istakao važnost diverzifikacije energetskih izvora.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta sigurna Srpska (PSS), pušten je iz pritvora u Policijskoj stanici Stara Gradiška i na putu je za Banjaluku. Potvrdila je to Radio Slobodna Evropa portparolka PSS-a, Mirjana Radanović. Stanivuković je u noći između 23. i 24. marta priveden na Graničnom prelazu Stara Gradiška, u povratku iz Budimpešte, te je nakon višečasovnog pretresa priveden i zadržan u prostorijama policije. U Policijskoj upravi brodsko-posavskoj nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa povodom hapšenja Stanivukovića. Nije poznat zvaničan razlog njegovog zadržavanja u Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić, objavio je na mreži X da će od hrvatskog MUP-a tražiti konkretan razlog zadržavanja Stanivukovića. Banjalučki gradonačelnik je kasno 23. marta na Instagramu objavio da ga hrvatska policija, kako je naveo, po 14. put u posljednjih nekoliko mjeseci temeljito kontroliše na granici, te da je "gotovo izvjesno" da će ga cijelu noć zadržati na graničnom prelazu.

Više letova, povoljnije karte i moderniji aerodromi. To su promjene koje bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti ulaskom američkog investitora u upravljanje zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru. Ponuda dolazi od kompanije AAFS Infrastructure Energy LLC koja najavljuje značajna ulaganja i bolju povezanost s europskim destinacijama. Sarajevski aerodrom je u vlasništvu Vlade Federacije BiH. Iz ove entitetske institucije su potvrdili za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su početkom marta zaprimili ponudu AAFS-a za dodjelu koncesije na 30 godina. Predmet je "u fazi procjene javnog interesa" u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Istovremeno, ponuda za Zračnu luku Mostar proslijeđena je Gradu Mostaru, koji upravlja tim manjim regionalnim aerodromom. Iz Grada Mostara nisu odgovorili na upit RSE šta se navodi u ponudi za mostarski aerodrom. Bosna i Hercegovina i Crna Gora su jedine države Zapadnog Balkana koje još nisu dale glavne aerodrome pod koncesiju ili privatno upravljanje. Što nude Amerikanci?AAFS predlaže uzimanje aerodroma u Sarajevu pod koncesiju na 30 godina, uz mogućnost produljenja za dodatnih 20 godina, kako je potvrđeno iz Vlade Federacije BiH. Ponuđač je naveo da planira u fazama uložiti približno 250 milijuna eura u prvih pet do sedam godina. Aerodrom bi ostao u vlasništvu Vlade Federacije kojoj bi AAFS kao aerodromski operater godišnje uplaćivao oko jedan posto godišnjeg prihoda, procjenjuje se oko 720.000 eura. Dodatno bi novi operater u entitetski budžet uplaćivao sedam posto dobiti prije oporezivanja (tzv. EBITDA) što je oko 2,5 milijuna eura godišnje, uz procjenu godišnjeg prihoda na oko 72 milijuna eura. AAFS nije odgovorio na upit RSE o planovima za sarajevski i mostarski aerodrom, iskustvu u upravljanju aerodromima, kao ni o uvjetima koje su ponudili. Ova američka kompanija je zainteresirana i za izgradnju i upravljanje plinovodom Južna interkonekcija koji bi BiH povezao s terminalom na hrvatskom otoku Krku. Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi jedan od najvećih porasta broja putnika, avioprijevoznika, avionskih linija i dobiti među većim aerodromima Zapadnog Balkana. Iz Aerodroma Sarajevo su za RSE kazali da su u 2025. godini imali oko 2,2 milijuna putnika, u odnosu na 1,8 milijuna u 2024. godinu, što je rast veći od 22 posto. Vlasti istodobno isplaćuju iz budžeta subvencije aerodromu, u cilju razvoja turizma. Vlada Federacije BiH je 2021. godine odlučila da se dobit Aerodroma Sarajevo deset godina ne isplaćuje u entitetski budžet kao dividenda, nego reinvestira u razvoj. Mostarski aerodrom je znatno manji i ovisi o subvencijama. U februaru 2026. s Hrvatskom je potpisan paket vrijedan 1,75 milijuna eura gdje je 950.000 eura namijenjeno za subvencioniranje linije Mostar–Zagreb, te 800.000 eura za sigurnost, infrastrukturu i širenje aerodroma. U 2025. godini imao je oko 72.000 putnika, planira proširenje terminala, obnovu rasvjete i piste, te izgradnju solarne elektrane radi smanjenja troškova. "Ako nema koncesionara i velikih ulaganja, Aerodrom Sarajevo realno bi ostao u rasponu od dva do dva i po miliona putnika godišnje, uz oscilacije povezane s turizmom i dijasporom. S koncesionarom koji ima reputaciju i može otvoriti nove linije, potencijal je tri do tri i po miliona putnika, što bi Sarajevo približilo Skoplju ili Prištini", kazao je za RSE Muharem Šabić, profesor na Fakultetu za promet i komunikacije u Sarajevu. Dodaje da bi, dugoročno, Sarajevo moglo dosegnuti i pet milijuna putnika godišnje, ali samo uz ozbiljna infrastrukturna ulaganja i strateški razvoj. Šabić upozorava da sarajevski aerodrom, usprkos rastu, i dalje kaska za regionalnim konkurentima. Ograničenja poput kraće piste i skromnijeg terminala, nedostatka baziranog avioprijevoznika, te slabije razvijene mreže linija usporavaju njegov puni potencijal. Dodatni izazov predstavljaju i česti zimski poremećaji u saobraćaju, kada magla nerijetko dovodi do otkazivanja letova. Zbog toga, kaže, država u eventualni koncesijski proces mora ući s jasnim podacima, detaljnim analizama i precizno definiranim javnim interesom. Sličnu poruku šalje i Bojana Mirković, profesorica na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, koja ističe da odgovor na pitanje je li koncesija dobra ili loša uvelike ovisi o tome što država želi postići. "Razlozi i motivi za davanje nekog aerodroma u koncesiju mogu biti vrlo različiti, i o njima zavisi koliko je važno proučavati iskustva susjednih zemalja i u kojem kontekstu", kaže Mirković za RSE. A za putnike, poput vlasnika male sarajevske piljare Feđe Šarenkape, najvažnije je da ima što više što povoljnijih letova. Nakon što je nedavno uvedena povoljnija linija niskotarifnog prijevoznika iz Sarajeva prema Baden-Badenu on će ovog ljeta, u 50. godini života, prvi put sjesti u avion da posjeti brata u Minhenu. Direktan let nema, a karte za njega i obitelj preko Frankfurta ili Beča mu je bila preskupa. "Sad je situacija s letovima malo bolja. Ali mislim da to neće biti pravi aerodrom dok ga neka ozbiljna strana kompanija ne uzme pod svoje", kaže Šarenkapa za RSE. Ko odobrava koncesiju?Ključnu ulogu u upravljanju aerodromima u Bosni i Hercegovini ima Direkcija za civilno zrakoplovstvo (BHDCA). Ovaj regulator ne odlučuje o koncesiji, ali bez njegova odobrenja novi operater ne bi mogao preuzeti upravljanje. Iz BHDCA su za RSE kazali da to, pored ostalog, uključuje certifikaciju, procjene rizika, ažurirane operativne priručnike i odobrenje svih promjena u sigurnosnom i operativnom sistemu. Davanje Aerodroma Sarajevo pod koncesiju morao bi odobriti i entitetski Parlament Federacije BiH, dok je odluka o Zračnoj luci Mostar na Gradskom vijeću. I međunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke, su prije nekoliko godina analizirale davanje sarajevskog aerodroma pod koncesiju, što pokazuje da ideja javno-privatnog partnerstva nije nova. Kakva su iskustva regionalnih aerodroma?Gotovo svi ključni aerodromi u regiji već su povjereni velikim međunarodnim operaterima. Beogradski aerodrom od 2018. vodi francuski Vinci Airports, Zagreb je još od 2012. pod koncesijom Group ADP-a, dok Skoplje i Ohrid već godinama vodi TAV Airports. Prištinski aerodrom je u vlasništvu turskog Limak Holding, a ljubljanski njemačkog Fraporta. Koncesijski modeli su različiti, ali zajedničko im je da su države u pravilu dobivale kombinaciju jednokratnih uplata, udjela u prihodima i obveznih investicijskih ciklusa. Vrijednosti koncesijskih aranžmana u regiji kreću se od oko 200 milijuna eura u Sjevernoj Makedoniji, preko više od 320 milijuna eura za Zagreb, do približno 1,46 milijardi eura za beogradski aerodrom.

Više od milijardu evra novog zaduženja. Toliko ove godine planiraju da se zaduže entiteti u Bosni i Hercegovini — pri čemu Federacija BiH prednjači sa 800 miliona evra, koje planira osigurati izlaskom na londonsko tržište kapitala, dok Republika Srpska najavljuje dodatnih 500 miliona eura kroz međunarodne kredite. Ova sredstva neće biti usmjerena u nove projekte, već prvenstveno u pokrivanje budžetskih deficita i otplatu postojećih dugova. Dva bosanskohercegovačka entiteta zajedno duguju po oko 3,5 milijardi eura, ali je Republika Srpska u znatno težoj poziciji. Prema posljednjim podacima, njen dug doseže čak 35 posto BDP-a, dok je u Federaciji BiH taj udio osjetno niži i iznosi oko 20 posto. Uprkos tome, vlasti RS planiraju novo zaduženje kako bi ulagale u zastarjeli energetski sistem, uz garanciju Vlade, što dodatno opterećuje javne finansije. Stručnjaci upozoravaju da su domaći izvori finansiranja gotovo iscrpljeni, pa se sve češće poseže za inostranim kreditima. Problem, kažu, nije samo u zaduživanju, već u tome što se novac ne ulaže u razvoj i projekte koji bi donosili prihod, već se koristi za krpljenje postojećih finansijskih rupa. Federacija BiH na Londonskoj berziVlada Federacije BiH otvorila je vrata novom velikom zaduženju na međunarodnoj sceni. Na sjednici 18. marta podržan je prijedlog Ministarstva finansija da se taj bh. entitet zaduži emitovanjem evroobveznica na Londonskoj berzi u iznosu od 800 miliona evra, čime bi se izašlo direktno pred strane investitore. Plan je jasan – značajan dio ovogodišnjeg budžeta biće pokriven novcem iz inostranstva, dok će se ostatak pokušati obezbijediti na domaćem tržištu. Evroobveznice su hartije od vrijednosti kojima se trguje na međunarodnom tržištu, i to u valuti različitoj od države ili kompanije koja ih izdaje. Vlade, kompanije i međunarodne institucije ih izdaju kada žele da pristupe većem broju investitora, i izbjegnu strogu regulaciju na domaćem tržištu. U toku su pripreme za izlazak na berzu, ali tačan datum emisije obveznica se još ne zna. Federalni ministar finansija, Toni Kraljević, nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa. Ekonomista Igor Gavran upozorava da se radi o iznosu koji je toliko enorman za Federaciju BiH, da bi teško bilo opravdati toliko zaduženje i ozbiljnijim strateškim ulaganjima, a kamo li, kako je planirano, za redovna budžetska izdvajanja. "Jednostavno je nemoguće vidjeti kako se taj dug može servisirati u narednom periodu, a da to godinama ne opterećuje i naredne budžete i mogućnosti za dalja ulaganja u budućnosti", ocijenio je Gavran za RSE. Ekonomista dodaje da su vlasti u FBiH vjerovatno odlučile za evroobveznice umjesto aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jer iako bi uslovi bili povoljniji, MMF imao određene uslove, i kontrolu upotrebe novca. "U ovom slučaju jedino znamo da će se dug povećavati i ništa drugo", naglašava on. Zaduženja RS: Elektroenergetika i kineski kreditiRepublika Srpska – barem za sada – još nije izašla na međunarodno finansijsko tržište. Ipak, takva opcija je sve glasnije. Početkom februara, entitetski premijer Savo Minić najavio je da se vode razgovori o mogućem izlasku pred strane investitore, s ciljem obezbjeđivanja značajnih sredstava. Iz Ministarstva finansija RS, međutim, bez mnogo detalja. Za RSE podsjećaju da je okvir zaduživanja za ovu godinu već usvojila Narodna skupština Republike Srpske, te upućuju na ranije izjave ministarke Zore Vidović. Ona je krajem prošle godine za agenciju Srna navela da RS planira tokom 2026. godine da se zaduži nešto više od 860 miliona evra, te da istovremeno otplati 770 miliona evra duga. Iako Republika Srpska još nije izašla po novac na međunarodno tržište, zaduženja se gomilaju kroz garancije Vlade. Na jednoj od posljednjih sjednica, Vlada RS je, čak, tri puta dala garancije za milionske kredite. Tako se javno preduzeće Autoputevi Republike Srpske zadužilo kod kineskih banaka Export-Import Bank of China (CEXIM) i China Construction Bank za izgradnju dionica autoputeva na istoku zemlje. Riječ je o stotinama miliona evra za projekte poput pravaca Brčko–Bijeljina i Vukosavlje–Brčko. Sličan obrazac vidi se i u energetskom sektoru. Vlada je dala garanciju i Elektroprivredi Republike Srpske za novo zaduženje, dok je ministar Petar Đokić najavio dodatne kredite za termoelektrane i obnovu zastarjele mreže. "Neprimjereno je da u uslovima naglog pogoršanja vremenskih prilika dolazi do prekida u snabdijevanju električnom energijom koji traju i po pet ili šest dana. To je jasan signal da moramo ubrzati investicije u jačanje i pouzdanost mreže", poručio je tada Đokić. Iz Elektroprivrede RS nije odgovoreno na upit RSE o budućim i trenutnim zaduženjima ovog preduzeća. Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da način na koji se vlasti zadužuju u sektoru elektroprivrede otkriva ozbiljan problem – nedostatak jasne strategije. "Sve što se dešava, sve je ad hoc ili dnevno-politička aktivnost koja bi trebala nešto da pokaže da se radi na tom polju", istakao je Pavlović. Istovremeno, ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava na dodatni rizik koji dolazi uz garancije vlasti – ukoliko dugovi ne budu vraćeni, kao kolateral se mogu naći javna preduzeća ili čak dijelovi njihovih kapaciteta. Koliko su ukupno dužni entiteti?Većinu dugova entiteti moraju platiti stranim kreditorima, među kojima su najveći Evropska investicijska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, i Svjetska banka. RS se do sada dva puta zaduživala na međunarodnim tržištima, na Bečkoj berzi 2018. i Londonskoj 2021. godine. FBiH je to učinila prvi put prošle godine, kada su u Londonu izdali evroobveznice vrijedne 350 miliona evra. Istovremeno, javna preduzeća u oba entiteta su dužna oko dvije milijarde evra, prema podacima s kraja 2024. godine. Federalne Autoceste su najveći dužnik u ovom entitetu. Kreditorima duguju 1,1 milijardu evra, što je više od dvije trećine ukupnih dugovanja javnih preduzeća. U RS, najveći dužnik je entitetska Elektroprivreda, sa 106 miliona evra dugova.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez najavio je da će krajem maja Oružane snage BiH dobiti dvije bespilotne letjelice TB2 Bayraktar i nekoliko manjih dronova. Helez je 23. marta kazao da su letjelice trebale stići u martu, ali da je, kako je kazao, "zbog određenih okolnosti u regionu sve prolongirano za maj". "Sve je davno bilo završeno, ali imali smo problem plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV). To je bilo sporno, sad smo sve riješili i krajem maja očekujemo da će dronovi biti sastavni dio Oružanih snaga", kazao je Helez na konferenciji za novinare u Sarajevu. Helez se u julu prošle godine potvrdio da će Oružanim snagama BiH biti donirane dvije bespilotne letjelice Bayraktar TB2, koje su ustupile Oružane snage Turske na osnovu bilateralne saradnje sa BiH. Modernizaciju Oružanih snaga BiH, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, pa, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letjelica.

Šta Južna interkonekcija zaista znači, koliko je Bosna i Hercegovina ranjiva bez alternativnog pravca, šta bi prekid gasa značio i kako globalne krize utiču na projekat, za ZIP podcast objasnila je Maja Žuvela, novinara Montel Newsa koja pokriva energetska tržišta Evrope.