Dvije decenije upozorenja, kriza i političkih blokada – a Bosna i Hercegovina i dalje zavisi od samo jednog pravca snabdijevanja gasom. U ovoj epizodi podcasta Zaviri ispod površine otvaramo priču o Južnoj interkonekciji – gasovodu koji bi BiH povezao s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, donio alternativu ruskom gasu i veću energetsku sigurnost. Šta BiH mora zakonski riješiti prije početka gradnje? Zašto je ovaj projekat ključan? I šta bi prekid isporuke ruskog gasa, a bez alternative, značio za građane i privredu? Lejlina sagovornica je Maja Žuvela, novinarka Montel News-a koja prati energetska tržišta Evrope.

Godinu i po dana od nesreće u Donjoj Jablanici pravosuđe je i dalje u fazi istrage. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona od oktobra 2024. godine istražuje uzroke smrti 19 stanovnika Donje Jablanice. U međuvremenu se uključio i Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK), koji je donio novu naredbu o provođenju istrage u ovom predmetu, ali je naglasio da će biti apsolutni prioritet.

Dok su u Višegradu veličani četnički simboli i ličnosti, vlasti Republike Srpske su u Banjaluci, nekoliko dana kasnije, usvojile Rezoluciju koja se bavi drugim ideologijama, što je otvorilo pitanje dvostrukih standarda u odnosu prema prošlosti. Rezolucija koju su usvojili parlamentarci u ovom bh. entitetu bavi se, isključivo, ustaškim simbolima i obilježjima. Amandman kojim bi u tekst bio uključen četnički pokret, nije usvojen. O ratnim zločinima iz devedesetih nema ni riječi, iako su spomenici, murali i javna veličanja osuđenih ratnih zločinaca, ali i četništva, daleko vidljiviji u Republici Srpskoj od obilježja Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Sagovornici Radija Slobodna Evropa ističu kako usvojena Rezolucija ukazuje na selektivan odnos vlasti u RS prema prošlosti, koja se koristi u dnevnopolitičke svrhe. Zašto se četnici ne spominju u Rezoluciji?Polovinom marta u Višegradu, gradu na istoku Bosne i Hercegovine, u kojem je prema presudama Haškog tribunala tokom rata 90-ih godina ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, obilježeno je osam decenija od hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića, vođe Ravnogorskog pokreta u Drugom svjetskom ratu. Stotine pripadnika ravnogorskih organizacija iz BiH i regiona pjevale su četničke pjesme, nosile zastave i isticale ikonografiju, a o Mihailoviću su iznošene teze kao "vođi slobodarskog naroda". Radovan Karadžić i Ratko Mladić, ratni lideri Srba u BiH osuđeni za genocid i ratne zločine u ratu 90-ih godina prošlog vijeka, kako prenose mediji, nazivani su na skupu "nastavljačima" Mihailovićeve borbe. Četničke formacije u Drugom svjetskom ratu su počinile brojne zločine. Ubili su više od 58 hiljada ljudi, prema podacima iz knjige "Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941 -1945", autora Rasima Hurema. Mihailović je 1946. godine zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, osuđen na smrtnu kaznu, a rehabilitovan je u maju 2015. godine presudom Višeg suda u Beogradu. Četnički simboli pratili su i zločine paravojnih i vojnih formacija u ratovima devedesetih, tokom raspada bivše Jugoslavije. No, predstavnici vladajuće koalicije predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika, kao i srpskih opozicionih partija, odbili su inicijativu pojedinih poslanika da se u inicijativu doda zabrana četničkih okupljanja i njihovih obilježja. Mirsad Duratović, poslanik Socijaldemokratske partije u NSRS, za RSE ističe da "ako osuđujemo fašiste, naciste, trebamo osuditi i kolaboracionističke pokrete". On podsjeća da je, prema podacima beogradskog Muzeja genocida, četnički pokret "izvršio ubistvo ili zločin na 180-200 hiljada civila, pripadnika antifašističkog pokreta". "To što je došlo do rehabilitacije, odnosno ukidanja presude Draže Mihajloviću na Vrhovnom sudu u Beogradu, ne znači da je četnički pokret rehabilitovan od ratnih zločina koje je počinio”, rekao je Duratović. Ističe i da su pripadnici formacija koje su 1992. godine ubili njegovog 15-godišnjeg brata, oca, djeda i babu nosili oznake četničkog ravnogorskog pokreta. "Znači, ta ideologija živi, treba je osuditi, a sad zašto nije došlo do uvrštavanja ovdje, to govori o politici koja vodi Narodna skupština, kada je o pitanju sam ravnogorski četnički pokret i nastavlja se pokušaj rehabilitacije na ovom prostoru", ocjenjuje on. Srđan Mazalica, šef poslaničkog kluba SNSD-a u Skupštini RS, odbio je za RSE da komentariše zbog čega četnici nisu uvršteni u usvojeni tekst Rezolucije. Isti dan kada se raspravljalo o Rezoluciji, lider SNSD-a Milorad Dodik, izjavio je kako su četnici bili "oslobodilačka vojska Srba koja je učestvovala u spasavanju savezničkih pilota tokom Drugog svjetskog rata". Zagorka Grahovac, poslanica opozicionog Pokreta za pravdu i red u NSRS, ističe za RSE da je rezolucija reakcija na "pojačane proustaške narative u BiH, ali i u susjednoj Hrvatskoj". "To je više bila reakcija, uzvratna, nego što je bila rezolucija koja bi osudila jednako sve radnje koje eventualno vrijeđaju neke druge narode. Bio je jedan prijedlog da se nakon riječi ustaške doda riječ četnička, koju smo odbacili, jer smatram da bi na jedan ozbiljniji način trebalo pristupiti osudi slične ideologije sa svih strana i naravno, ono što vrijeđa sve druge narode u BiH", izjavila je Grahovac. Ona smatra da bi promjene naziva ulica i uklanjanje spomenika osobama povezanim s ratnim zločinima, kako iz devedesetih, tako i iz Drugog svjetskog rata, zadirale u istoriju i kulturu. Ističe da svjedočanstva o prošlosti treba očuvati, ali da o svakom slučaju treba odlučivati pojedinačno. Prošlost se koristi kao 'samoposluga'Istoričar Hrvoje Klasić ocijenio je za RSE da je najnoviji slučaj donošenja rezolucije o istorijskim temama u RS dokaz nemogućnosti objektivnog suočavanja s prošlošću na Balkanu. "Ljudi se prema prošlosti odnose kao prema samoposluzi, uzmu samo ono što im u tom trenutku odgovara", naveo je. Kao ključni problem ističe činjenicu da balkanska društva izbjegavaju suočavanje s vlastitim zločinima. "Vole čistiti tuđe dvorište, ali vlastite grijehe niti priznaju niti o njima žele govoriti", navodeći upravo kao primjer revizionizam o četničkom pokretu u Drugom svjetskom ratu. "Ustaše su zločinci i saradnici nacističkog i fašističkog režima, odgovorni za genocid. No, istovremeno se prešućuju zločini i saradnja drugih pokreta, posebno četnika predvođenih Dražom Mihailovićem. Zaboravlja se da su četnici su u Bosni i Hercegovini imali sporazume o saradnji s ustašama, ranjeni su se liječili u njihovim bolnicama, a porodice poginulih dobijale su penzije od NDH", naveo je Klasić. Podsjetio je i na kraj rata, kada je, kako kaže, Mihailović tražio pomoć od Ante Pavelića, poglavnika ustaškog režima u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, uključujući prolaz, oružje i lijekove, što je i odobreno. Zaključio je da političari i dalje koriste prošlost za mobilizaciju birača, jer "kada nemaju šta ponuditi u budućnosti, posežu za temama iz prošlosti." Dvostruki standardi nakon usvajanja Rezolucije u RSRezolucija u RS predviđa da se uklone sva obilježja, spomenici, murali i nazivi koji baštine ustašku, fašističku i nacističku ideologiju. Kao primjer se navodi spomenik na groblju u Modranu kod Derventa, podignut u čast poginulim pripadnicima HVO-a, oblikovan u formi slova "U" i obilježen šahovnicom koja počinje bijelim poljem, simbolom koji je koristila NDH. Sa druge strane, četnički simboli i obilježja u RS i dalje ostaju neupitna i netaknuta. Osim spomen kompleksa kod Višegrada, širom Republike Srpske postoje spomenici, nazivi ulica i memorijali posvećeni Ravnogorskom pokretu. U Bijeljini, na sjeveroistoku zemlje, već pet godina postoji spomenik Mihalioviću, postavljenom na istoimenom trgu. Jedna od ulica u Istočnom Sarajevu nosi naziv po vođi Ravnogorskog pokreta, a spomenik postoji i u Brčko distriktu, kao trećoj administrativnoj jedinici u BiH. Kontinuitet se ogleda i u simbolima iz posljednjeg rata. Na ulazu u Kalinovik stoji mural s likom Ratka Mladića, a u njegovom rodnom mjestu podignut je i spomenik koji na njega podsjeća. Osim toga murali i grafiti sa likom Mladića i dalje se nalazi u brojnim gradovima, pa i u Banjaluci. U Banjaluci već nekoliko godina na jednoj od zgrada, udaljenoj svega par stotina metara od sjedišta Ministarstva unutrašnjih poslova, stoji i mural sa nazivom Radovana Karadžića. Obojica su pred Haškim tribunalom osuđeni na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti i genocida u Srebrenici, tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka u Bosni I Hercegovini. BiH nema zakon o zabrani ideologija koje osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam. Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH.

Američke obavještajne agencije upozorile su u najnovijem godišnjem izvještaju da Zapadni Balkan ostaje područje pojačanih političkih tenzija i vanjskih utjecaja, uz posebno istaknutu ulogu Rusije u destabilizaciji regije. U izvještaju "Annual Threat Assessment 2026", koji objavljuje Ured direktora nacionalne obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država, navodi se da je rat u Ukrajini produbio podjele između Zapada i Moskve, što se reflektira i na Balkan. Rusija, kako se navodi, "podstiče nestabilnost između Srbije, koju favorizira, i Kosova", ali i "podržava odvajanje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine". Američke službe procjenjuju da su etničke i političke podjele u regiji i dalje izražene, te da predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik, posebno u kombinaciji s utjecajem stranih aktera. Zapadni Balkan se u izvještaju opisuje kao prostor u kojem se prelamaju interesi velikih sila, a postojeće krize i neriješeni sporovi, uključujući odnose Srbije i Kosova, te unutrašnje političke odnose u Bosni i Hercegovini, ostaju ključni izvori nestabilnosti, navedeno je u izvještaju objavljenom 18. marta. Izvještaj upozorava i na širi spektar prijetnji u Europi, uključujući politički utjecaj, dezinformacije i pokušaje narušavanja sigurnosne arhitekture, pri čemu se Balkan posmatra kao posebno osjetljivo područje. Izvještaj upozorava i na šire globalne prijetnje, među kojima se izdvajaju rastuće nadmetanje velikih sila, prije svega između Sjedinjenih Američkih Država, te Kine i Rusije, kao i ubrzani razvoj cyber napada i tehnologija koje se mogu koristiti za destabilizaciju država. Također se naglašavaju rizici od terorizma, organiziranog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje, koji i dalje predstavljaju dugoročne sigurnosne izazove. Izvještaj upozorava i na trajnu prijetnju terorizma, posebno pojedinaca ili manjih grupa inspiriranih ekstremističkim ideologijama, koji djeluju bez direktne veze s organiziranim mrežama. Iako su kapaciteti velikih terorističkih organizacija oslabljeni, rizik od napada niskog intenziteta i dalje ostaje prisutan, uključujući i u Evropi, stoji u izvještaju.

Dok se iz pojedinih političkih krugova širi priča o Bosni i Hercegovini kao mjestu potencijalnog "sukoba civilizacija", stanovnici Sarajeva i Banjaluke, sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, ne znaju mnogo o tome. "Sva ta priča o 'sukobu civilizacija' je bespredmetna i čista budalaština. Ova izjava koju su potpisali je dobra, jer treba 'udarati' kontru političarima u Republici Srpskoj", kaže Sarajlija Edin. On na taj način komentariše Izjavu o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH, koju su u Sarajevu 18. marta potpisala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Potpisnici su osudili pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice. Aid iz Sarajeva, pak, kaže kako mu nije jasno kome se potpisnici izjave obraćaju niti šta je njena svrha. "Oni bi na više stolica sjedili i više pravaca ugodili. U RS-u su pametni, znaju šta rade, imaju ciljeve, a mi u Federaciji ne znamo šta ćemo i prepucavamo se. Narod je drugačiji. Moramo mi na Balkanu da se držimo zajedno. Mali smo i nejaki, drugi nam kroje kapu. Pustite priče i velikim Hrvatima, Bošnjacima i Srbima, trebamo biti ljudi", kaže on. Izjava koju su potpisali zvaničnici u Sarajevu naišla je na političku osudu predstavnika vladajuće stranke u Republici Srpskoj, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji najavljuju da će tražiti da se o tome izjasni i Skupština RS. Međutim, Banjalučani sa kojima je RSE razgovarao nisu upoznati sa deklaracijom bošnjačkih zvaničnika. Penzioner Đorđe kaže da bilo kakav sukob postoji "samo u glavama političara dok ga u glavama naroda nema". Po njegovim riječima, suživot sa različitim religijama i narodima ne samo da je moguć, nego je već tu. "Kako ne postoji, samo treba rastjerati ove lopove sa vlasti, i biće odmah", smatra on. Nastavnica Saša kaže da taj konflikt, ukoliko uopće postoji, nije samo u BiH. "Mislim da na nivou Evrope ima određenog smisla, hrišćanstvo, islam, susret u Bosni, i te razlike i sukobi, može imati nekog smisla, geopolitički, istorijski, ali ne bih rekla da se to samo ovdje dešava. Na momente sam potpuno deprimirana tom temom, ali sa druge strane, kad gledam klince, neke druge stvari, to djeluje mnogo bolje", kazala je ona. 'Izjava bila neophodna'U izjavi (Potpisnici izjave su ukazali da je na djelu zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka i odbacuje se narativ o "sukobu civilizacija". Poručeno je da islamski identitet nije prepreka sekularnom uređenju države, te da Bošnjaci pripadaju evropskom kulturnom i političkom prostoru. Ističe se i opredijeljenost za suprotstavljanje "šovinističkim prijetnjama" i osudu govora mržnje prema svim zajednicama u BiH, uz poziv pravosudnim institucijama da sankcioniraju takve pojave. U dokumentu se naglašava da Bosna i Hercegovina može biti poligon za "sukob civilizacija", već društvo susreta različitih kultura, religija i identiteta. Upozoreno je i na njegove potencijalno opasne posljedice, čiji je cilj, kako se navodi, "antidržavna secesionistička politika".)ukazuje na "antidržavnu secesionističku politiku", a potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa u kojima se spominju "konstrukcije o ugroženosti kršćana od muslimana i široko rasprostranjenom antisemitizmu u BiH". Analitičar i istraživač Hikmet Karčić smatra da je takav dokument bio neophodan, imajući u vidu da je u posljednjih nekoliko mjeseci prepoznat obrazac djelovanja u "antimuslimanskoj i antibosanskoj retorici". "Vidjelo se da postoji tendencija da se pokušava ocrniti BiH kao država na međunarodnom planu i prikazati kao mjesto u kome je nemoguće živjeti, dok su Bošnjaci prikazani kao strani element s kojima je suživot nemoguċ”, kazao je za RSE. Izjava je potpisana nakon što su se proteklih nekoliko mjeseci u javnom prostoru intenzivirali istupi koji BiH prikazuju kao prostor potencijalnog sukoba civilizacija. Takve ocjene su se, uglavnom, mogle čuti od političara iz RS, među kojima je najglasniji bio Dodik, koji je govorio o navodnom islamskom radikalizmu i BiH kao neodrživoj državi. Među onima koji su zastupali slične stavove bio je i Max Primorac, suradnik američke Fondacije Heritage, koji je u javnim istupima opisivao Sarajevo kao centar ekstremizma i upozoravao na navodnu ugroženost kršćana. Analitičar Karčić ističe da se, tokom nedavne posjete zvaničnika iz RS-a Sjedinjenim Američkim Državama, prema dostupnim informacijama među materijalima nalazile i brošure kojima se politička situacija u BiH interpretira kroz prizmu "sukoba civilizacija". Pri tome se koristi koncept koji je 90-ih godina popularizirao američki politolog Samuel P. Huntington, u tezi "Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka". "Radi se o recikliranju starih teza u svrhu pridobijanja pažnje. Ta teorija nije tačna, a BiH je primjer toga. Trideset godina nakon rata imamo suživot, kakav-takav, nemamo sukoba i, iako imamo političku nestabilnost, država funkcionira", kazao je. Kako kaže, radi se o kampanji koja ima političku i nacionalističku pozadinu i nema veze s realnošću. "Šokantna je činjenica da niko nije reagovao na izjave, poput onih da je BiH potencijalna baza za radikalizam. Sve to se prešućuje što je zabrinjavajuće", naveo je. Izjava došla kasno?Izjava bošnjačkih zvaničnika o osudi govora mržnje potpisana je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Do toga je došlo na inicijativu Islamske zajednice u BiH, Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet" i Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI). Među potpisnicima su predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i institucija kulture. Mirsad Tokača, predsjednik Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, smatra da ona neće ništa promijeniti, ističući da dolazi kasno i da je donesena mimo državnih institucija. Tokača, također, ističe da su među potpisnicima osobe koje su godinama na najvišim funkcijama i koje su, kako tvrdi, nedjelovanjem odgovorne za "neprijateljski narativ usmjeren prema Bošnjacima". "Vuku teret neuspjeha, promašenih ciljeva i nejasnih politika. Da su objašnjavali diplomatama u svijetu šta BiH zaista jeste, i radili to na pravi način, ne bismo imali danas nikakvu opasnost od kojekakvih 'laprdanja'. Ovdje se radi o ljudima koji trebaju djelovati unaprijed, a uvijek su u defanzivi. Kaskamo i ne reagujemo na vrijeme. Kad eskalira, tek tada se sjete, ali na pogrešan način i u pogrešnoj proceduri", kazao je. Za Tokaču je sporno i to što je izjava usvojena mimo insitucija države, jer smatra da je morala biti donesena u Parlamentu BiH. "Iza takvih stvari ne treba da stoji nijedna vjerska zajednica. Mi smo sekularna država. Moramo se boriti protiv islamofobije kao i narativa koji su usmjereni protiv svih građana. Moramo poslati takvu vrstu poruke i to su morali pokušati kroz Parlament BiH", kazao je. Rješenje za daljnje suzbijanje retorike, kojom se širi mržnja i netrpeljivot, vidi isključivo u procesuiranju odgovornih. "Nećete nikad spriječiti da postoje ljudi koji recimo relativiziraju genocid nad Bošnjacima, ali imate zakone i postoje institucije. Ako ne insistirate da one rade svoj posao, o čemu onda pričamo", kazao je. Govor mržnje nije posebno definiran kao krivično djelo u BiH, već se procesuiranje vrši kroz djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Za to djelo prijavljivan je, među ostalima, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zbog izjava koje Tužiteljstvo BiH treba ispitati kao potencijalno poticanje nacionalne i vjerske mržnje. Gostujući na platformi LindellTV, tokom nedavnog boravka u SAD, Dodik je iznio niz spornih kvalifikacija o Bošnjacima i Sarajevu. Između ostalog, naveo je da su "muslimani u Bosni surađivali s nacističkim režimom", da su " otvarali logore za djecu u Drugom svjetskom ratu", te da "muslimani oduzimaju imovinu Srbima u BiH". Za ova djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Suradnja na tekstu: Goran Katić

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je 19. marta u Banjaluci kako je "Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini", koja je potpisana u Sarajevu dan ranije, "protuustavna i zabrinjavajuća sa stanovištva srpskog naroda kao hrišćanskog naroda". Ovu izjavu su u Sarajevu potpisali 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice. Dodik je rekao kako se radi o "dokazu da Bošnjaci nikada nisu prihvatili Dejtonski sporazum", te da "odbija svaku mogućnost da je neko izvršio agresiju na BiH". "Pokušavaju da se brane od islamofobije, da se bore protiv kategorije da je u BiH na djelu sukob civilizacija. Nije tačno da mi mrzimo Bošnjake. SNSD nisu nikakvi separatisti, mi smo srpske patriote koji žele da očuvaju srpska nacionalna prava", rekao je Dodik. On je najavio kako će inicirati predstavnike vlasti u bh. entitetu Republika Srpska da se izjasne o ovom dokumentu, te da će o tome raspravljati i Skupština RS. Šta je potpisano u Izjavi?U "Izjavi o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini" se ističe i opredijeljenost da se suprotstavi "šovinističkim prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i osudi svaka manifestacija govora mržnje prema Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i Jevrejima, Romima ili pripadnicima bilo koje druge zajednice u BiH". U osudi o nametanju narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", u Izjavi se navodi kako se radi "o zlonamjernoj kampanja demonizacije Bošnjaka zbog činjenice da kulturno pripadaju i islamskom civilizacijskom krugu". "Ne pristajemo na kreiranju diskursa o sukobu civilizacija. Ne smatramo islamski identitet preprekom u sekularnom uređenju države. Bošnjaci pripadaju Evropi, stoga snažno podupiremo politiku koja nas vodi ka EU i NATO-u", navodi se u Izjavi. U Izjavi se navodi i kako BiH "nije i ne može biti poligon za sukob civilizacija". "Njena istorija svjedoči o susretu tradicija kultura i religija. Za Bošnjake je BiH pluralno i sekularno društvo u kojima različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića. Ne pristajemo na polarizaciju bh. društva i kreiranje diskursa o sukobu civilizacija", ističe se u izjavi i dodaje kako "Bosna i Hercegovina i Bošnjaci pripadaju Evropi i njenoj kulturnoj i istorijskoj tradiciji". "Opredijeljeni smo da štitimo mir, te apelujemo da potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma dijele s nama ove vrijednosti", ističe se. Među potpisnicima su, između ostalog, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, Zukan Helez, ministar odbrane BiH, Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN-u, Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i kulturnih institucija. Inicijatori za potpisivanje izjave su Islamska zajednica u BiH, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

Tužilaštvo Kantona Sarajevo popdiglo je optužnicu protiv 14 osoba zbog visoke korupcije, u četvrtak, 19. marta. Optužnica je podignuta protiv Adne Mesihović, Dženite Viteškić, Ibrahima Obhođaša, Ende Pavić Pečenković, Muhameda Ajanovića, Dalile Hakalović, Murata Ramadanovića, Mersihe Šabaredžović Klačar, Jasminke Sijerčić, Maide Čohodar Husić, Lidije Zvačko Pehar, Dejana Miloševića, Kasima Bajrovića, Emine Kiseljaković. Oni se terete za krivična djela zloupotreba položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, te prevara u službi. U optužnici su tužioci predložili ukidanje pritvora Muhamedu Ajanoviću, a određivanje mjera zabrane i to zabrana obavljanja funkcije dekana na Stomatološkom fakultetu, zabranu posjećivanja Stomatološkog fakulteta, Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS i Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, zabranu putovanja i zabranu kontaktiranja sa svjedocima i osumnjičenima. Za Dalilu Hakalović, predložena je zabrana obavljanje funkcije glavne prosvjetne inspektorice, posjećivanje zgrade inspekcije, Stomatološkog fakulteta i sastajanje sa svjedocima i osumnjičenima. Endi Pavić Pečenković predložena je zabrana obavljanja funkcije ministrice u Vladi KS i zabrana sastajanja sa svjedocima i osumnjičenima. Dženiti Viteškić je predložena zabrana obavljanje funkcije pomoćnika ministra za visoko obrazovanje i zabrana sastajanja sa svjedocima i osumnjičenima. U odnosu na članove Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu predložena je zabrana obavljanja funkcije u Upravnom odboru, te sastajanje sa svjedocima i osumnjičenima. Podizanju optužnice prethodila je istraga Tužilaštva KS u saradnji sa policijom i Uredom za borbu protiv korupcije KS. Optužnica je proslijeđena Općinskom sudu u Sarajevu na potvrđivanje.

Firma "Smartmatik BH" d.o.o. Sarajevo izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača za nabavku opreme za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, odlučeno je na sjednici Centralne izborne komisije BiH u četvrtak, 19. marta. Na ovu odluku dozvoljena je žalba u roku od deset dana, a ugovor, ukoliko postane pravosnažan, dodjeljuje se na period od četiri godine. "Smartmatic" je za uvođenje novih tehnologija u BiH dostavio ponudu od oko 74,5 miliona maraka bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ova firma je dio korporacije "Smartmatic Global Holding", čiji su većinski vlasnici Antonio Mugica i Roger Pinate. Venecuelanskog su porijekla, a kompaniju koja posluje više od dvije decenije, osnovali su dok je na vlasti bio Hugo Chavez, zagovornik elektronskog glasanja. Nude mašine za glasanje i drugu tehnologiju koja pomaže u provođenju izbora u 25 zemalja, od Argentine do Zambije. Prema podacima sa njihove službene stranice pružatelj su tehnologije za sigurno glasanje, koji je u više od 35 zemalja obradio preko 6,5 milijardi glasova bez sigurnosnih propusta. No, protiv troje njihovih službenika je 2024. godine podignuta optužnica u Sjedinjenim Američkim Državama za podmićivanje i pranje novca. Terete se da su prebacili novac iz ugovora o mašini za glasanje iz 2018. godine sa okrugom Los Angeles u "tajne fondove". Fondovi su, kako piše "Guardian" prvobitno osnovani za plaćanje mita izbornom zvaničniku na Filipinima radi dobijanja i zadržavanja unosnih izbornih ugovora. Iako Smartmatic nije optužen za nepravilnosti, već samo tri rukovodioca, u kompaniji su tvrdili kako posluje "etički" i da se "uvijek pridržava svih zakona, kako u okrugu Los Angeles, tako i u svakoj jurisdikciji u kojoj posluju". Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump je optužio Smartmatic da je manipulisao izborima u SAD na kojima je on poražen od Joea Bidena. Trump i danas tvrdi da je pokraden i da je ključnu ulogu odigrala upravo tehnologija koju je instalirala kompanija Smartmatic. Ova kompanija je nedavno pred američkim sudom zatražila odbacivanje optužnice za pranje novca, tvrdeći da američki predsjednik i njegovi saveznici pokušavaju politički utjecati na slučaj kao dio "kampanje odmazde" protiv onih koje krive za njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine. Tender za nabavku opreme za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića u BiH je raspisan u novembru 2025. godine, a predviđa ne samo nabavku uređaja nego i obuku biračkih odbora, logistiku, skladištenje opreme i implementaciju sistema koji bi trebalo koristiti u dva izborna ciklusa 2026. i 2028. godine. Uvođenje novih tehnologija u izborni proces omogućeno je nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona. Za realizaciju je obezbijeđeno i 112,5 miliona maraka.

Boro Ivanović osuđen je na 10 godina zatvora za krivično djelo zločin protiv čovječnosti. On se tereti da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske Foča, od maja 1992. do kraja juna 1992. godine, u zgradi poznatijoj kao Bijeli dvor, izvršio višestruko silovanje jedne ženske osobe bošnjačke nacionalnosti. Nakon izricanja prvostepene presude, Sud je donio rješenje kojim je Ivanoviću produžena mjera zabrane putovanja van Bosne i Hercegovine. Protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću Apelacionog odjeljenja Suda u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka presude. U Foči, mjestu na jugoistoku BiH, dogodila su se neka od najvećih ratnih stradanja u ratu u BiH, u kojima je ubijeno 3.000 Bošnjaka, među kojima 586 žena, podaci su Udruženja žrtava rata Foča 92-95. U vrijeme rata u BiH, u Foči su na nekoliko lokacija poput sportske sale "Partizan" u centru grada i Karamanove kuće kod Miljevine odvođene i silovane žene. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, Sudom BiH, te još četiri suda, izrečeno je 19 presuda za ratne zločine na području Foče. Upravo zbog Foče, presudom iz 2001. godine u predmetu protiv Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića, Haški tribunal je prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti.

“Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom”, piše u izveštaju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House). Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživele pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabeležilo poboljšanja. Objašnjavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da uguše mirno neslaganje ili promene ustavna pravila u svoju korist. Sve zemlje Zapadnog Balkana označene su žutom bojom, što predstavlja delimično slobodne zemlje. Srbija se nalazi među zemljama u kojima je Fridom Haus zabeležio najveći pad sloboda u toku prethodne godine. Srbija je na 5. mestu kada je reč o padu sloboda. Sa njom mesto dele, između ostalih, Bugarska i Sjedinjene Američke Države. Najveći pad u toku 2025. godine zabeležen je u Gvineji Bisao, Tanzaniji, Burkini Faso, El Salvadoru, Madagaskaru i Gruziji. Fridom Haus navodi i da su poslednje dve decenije demokratskog nazadovanja uticale na širok spektar prava i sloboda, ali da su sloboda medija, sloboda ličnog izražavanja i pravični sudski postupak pretrpeli najveću štetu. Šta se u izveštaju navodi o Srbiji?Srbija, koja se i prošle godine u izveštaju Fridom Hausa našla među zemljama u kojima se beleži najveći pad sloboda, ove godine izgubila je 3 poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", piše u izveštaju. Takođe, navodi se da je policija koristila prekomernu silu protiv demonstranata, te da ih nije zaštitila od naoružanih bandi. Izveštaj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obaveštajne službe koristile špijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta. Navode primer o kom su pisali srpski istraživački novinari - da su najmanje desetine, a možda i stotine ličnih uređaja bile meta posebnog špijunskog alata poznatog kao NoviSpy, ali da tačan broj nije poznat jer su vlasti softver tajno instalirale tokom hapšenja i policijskih ispitivanja. Fridom Haus ističe da je svest o nekontrolisanom državnom nadzoru u Srbiji podstakla autocenzuru među običnim građanima. Ostale države Zapadnog Balkana ostale "obojene u žuto"Kao i prethodnih godina, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija obeležene su kao delimično slobodne zemlje. Navedeno je da je Crna Gora izgubila jedan bod u odnosu na prethodni izveštaj, a da je razlog to što su brojni predlozi zakona koje je podnela vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave. "Politički zastoji ometali su druge funkcije vlasti širom regiona", piše u izveštaju. Naveden je primer Kosova, gde novoizabrani poslanici nisu uspeli da formiraju vladu veći deo godine, dok postoje navodi da je vlada u tehničkom mandatu prekoračila svoja ovlašćenja, što je dovelo do vanrednih izbora. "Taj zastoj je umanjio dobitke zemlje na polju sudske nezavisnosti i fizičke bezbednosti", navode iz Fridom Hausa. Međutim, u izveštaju piše i da su, uprkos značajnim političkim pritiscima, sudovi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini donosili presude koje su pokazale njihovu nezavisnost. Globalno nazadovanje demokratijeIzveštaj Fridom Hausa navodi da su vlasti u Rusiji nastavile sa potiskivanjem glasova neslaganja. "Kako je Kremlj nastavio invaziju Ukrajine četvrtu godinu zaredom, ruske vlasti su krivično gonile sve veći broj ljudi u zemlji zbog njihovog antiratnog govora i aktivizma. U januaru 2025. godine, dva medija su po prvi put proglašena terorističkim organizacijama", piše u izveštaju. Navodi se da je sličan slučaj i u Kini, gde vladajuća partija nastavlja da vrši kontrolu nad političkim pravima i građanskim slobodama, krivično goneći novinare, obračunavajući se sa sve brojnijim protestima i ograničavajući međunarodna putovanja. Kada je reč o Evropi, iz Fridom Hausa navode da je poštovanje političkih prava sloboda bilo uglavnom stabilno, a da je taj kontinent ostao najslobodniji na svetu. Među zemljama koje su ocenjene kao slobodne, Bugarska, Italija i Sjedinjene Američke Države zabeležile su najveći pad. U Bugarskoj razlog su posledice parlamentarnih izbora iz 2024. godine, koji su bili obeleženi kupovinom glasova i izbornim prevarama, dok je u Italiji vlada oslabila antikorupcijske zaštitne mehanizme. U izveštaju Fridom Hausa zabeležen je i pad sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebno je istaknuta izvršna uredba iz januara 2025. godine kojom je ugašena Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko koje su finansirani brojni projekti organizacija civilnog društva i nezavisnih medija širom sveta, kao i uredba kojom se nalaže zatvaranje Američke agencije za globalne medije, koja nadgleda Glas Amerike, kao i Radio Slobodna Evropa i Radio Slobodna Azija kao korisnike grantova. Ove promene sprovedene su brzo i van zakonodavnog procesa, navodi se u izveštaju, uz objašnjenje da je to pogodilo hiljade organizacija u najmanje 129 zemalja. U Belorusiji je, prema Fridom Hausu, vlast primenila nesrazmerno nasilje nad demonstrantima, pri čemu su policajci hapsili, tukli i pucali na novinare, a više desetine hiljada ljudi je privedeno, što je rezultiralo time da brojni prodemokratski lideri i aktivisti odu u izgnanstvo. Kao primer većeg pada sloboda navedena je i Gruzija, gde su protivnici vlasti, kako se navodi, bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i zakonskim ograničenjima čiji je cilj da se otežaju aktivnosti opozicionih partija i civilnog društva. "Autoritarni režimi i dalje napreduju širom sveta, i samo udruženi napori branilaca ljudskih prava, organizacija civilnog društva i demokratskih vlada mogu ubrzati dolazak dana kada će svi ljudi moći da žive u slobodi", zaključuje se u izveštaju Fridom Hausa. Ova međunarodna organizacija više od 50 godina beleži pretnje po demokratiju i slobode širom sveta. U svojim izveštajima svake godine procenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija i rangira ih na osnovu različitih indikatora.

Cijene goriva rastu na pumpama u BiH, a kazne za prekoračenje marži se gomilaju. Pogledajte zašto se pumpama i dalje isplati kršenje pravila i kako država učestvuje u cijeni litre goriva.

U Sarajevu je 18. marta potpisana "Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini". Kako se navodi u izjavi, odbacuju se "lažne konstrukcije o ugroženosti hrišćana od muslimana i široko rasprostranjenom antisemitizmu u Bosni i Hercegovini koji se plasira kao opravdanje za antidržavnu secesionističku politiku". Izjavu su potpisala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice. "To je zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka zbog činjenice da kulturno pripadaju i islamskom civilizacijskom krugu. Ne pristajemo na kreiranju diskursa o sukobu civilizacija. Ne smatramo islamski identitet preprekom u sekularnom uređenju države. Bošnjaci pripadaju Evropi, stoga snažno podupiremo politiku koja nas vodi ka EU i NATO-u", navodi se u Izjavi. Ističe se i opredijeljenost da se suprotstavi "šovinističkim prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i osudi svaka manifestacija govora mržnje prema Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i Jevrejima, Romima ili pripadnicima bilo koje druge zajednice u BiH". "Posebno nas zabrinjava prešutno odobravanje ovakvih istupa u domaćoj i međunarodnoj javnosti, a naročito u krugovima u čije ime se takve optužbe iznose. Od pravosudnih institucija BIH tražimo da sankcionišu svaki takav govor mržnje", dodaje se. U Izjavi se navodi i kako BiH "nije i ne može biti poligon za sukob civilizacija". "Njena istorija svjedoči o susretu tradicija kultura i religija. Za Bošnjake je BiH pluralno i sekularno društvo u kojima različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića. Ne pristajemo na polarizaciju bh. društva i kreiranje diskursa o sukobu civilizacija", ističe se u izjavi i dodaje kako "Bosna i Hercegovina i Bošnjaci pripadaju Evropi i njenoj kulturnoj i istorijskoj tradiciji". "Opredijeljeni smo da štitimo mir, te apelujemo da potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma dijele s nama ove vrijednosti", ističe se. Među potpisnicima su, između ostalog, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, Zukan Helez, ministar odbrane BiH, Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN-u, Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i kulturnih institucija. "Nema odgovornih predstavnika bošnjačkog naroda koji prihvataju narativ o podjeli društva i zemlje, niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini. Narativ o sukobu civilizacija i vjerskoj netrpeljivosti nema sagovornika među bošnjačkim predstavnicima. Ova poruka je podjednako važna i za naše prijatelje izvan Bosne i Hercegovine, i na istoku i na zapadu", rekao je lider Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović. Inicijatori za potpisivanje izjave su Islamska zajednica u BiH, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

Skupština Republike Srpske na posebnoj sjednici, 17. marta izabrala je novu Vladu tog bosanskohercegovačkog entiteta. Savo Minić, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, koji je dan ranije podnio ostavku na tu poziciju, ponovo je izabran za predsjednika entitetske vlade. On je 16. marta izjavio da se na ostavku odlučio kako bi se obezbijedio legalitet i legitimitet Vlade, te naveo da postoje osporavanja i od međunarodne zajednice, ne objašnjavajući na šta konkretno misli. Njegova ostavka je prihvaćena na sjednici Skupštine RS isti dan. Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da je Minić podnio ostavku. Za entitetskog premijera imenovan je 2. septembra prošle godine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 23. januara ove godine odlučio da ta Vlada nije ustavna, jer ga je za mandatara prošlog avgusta predložio Milorad Dodik, koji se tada predstavljao kao predsjednik RS. Prema Ustavu RS, mandatara može samo da predloži predsjednik entiteta, a ta funkcija je Dodiku oduzeta nakon što je postala pravosnažna presuda za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kojom mu se zabranjuje obavljanje političkih funkcija na period od šest godina. Nekoliko dana uoči odluke Ustavnog suda BiH, Minić je podnio ostavku, za mandatara ga je predložila tadašnja v.d. predsjednice RS, Ana Trišić Babić, te je on ubrzo ponovo postavljen na istu funkciju. Poslanici Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta BiH su se i nakon tog imenovanja obratili Ustavnom sudu BiH, tražeći da bude poništeno. U svojoj apelaciji, između ostalog, oni tvrde da je imenovanje premijera na osnovu prijedloga v.d. predsjedničke funkcije, "direktno i svjesno kršenje načela vladavine prava" iz bh. Ustava. Ustavni sud BiH se o tome još nije izjašnjavao. Ko su novi ministri?Sastav nove Vlade RS je nepromijenjen u odnosu na prethodnu. Zora Vidović je ponovo izabrana za ministricu finansija, Željko Budimir za ministra unutrašnjih poslova, Goran Selak za ministra pravde, Senka Јujić za ministra uprave i lokalne samouprave, a Radenko Bubić za ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske. Za ministra trgovine i turizma je ponovo izabran Ned Puhovac, Petar Đokić za ministra energetike i rudarstva, Zoran Stevanović za ministra saobraćaja i veza, a Alen Šeranić za ministra zdravlja i socijalne zaštite Srpske. Borivoje Golubović je izabran za ministra prosvjete i kulture, Radan Ostojić za ministra rada i boračko-invalidske zaštite, Irena Ignjatović za ministricu porodice, omladine i sporta, Zlatan Klokić za ministra za evropske integracije i međunarodnu saradnju. Bojan Vipotnik je ostao na poziciji ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Anđelka Kuzmić je ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a Draga Mastilović ministrica za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

Izvestilac za Bosnu i Hercegovinu u Evropskom parlamentu Ondrej Kolar poručio je da predstavnici Bosne i Hercegovine ne uspevaju da postignu međusobni dogovor, ostajući zapetljani i nesložni oko ključnih unutrašnjih pitanja. Prema njegovim rečima, takav pristup rizikuje da potkopa razvoj zemlje, što, između ostalog, dovodi do ozbiljnog odliva mozgova. Na raspravi o godišnjem izveštaju o zemlji, održanoj u Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (AFET), Kolar je upozorio da dominiraju pretnje secesijom, da je angažman organizacija civilnog društva u procesu donošenja odluka slab, te da su prisutni pritisci na medije i opšta nestabilnost. "Zemlja, barem po mom mišljenju, nije prevazišla okvire Dejtonskog sporazuma i, nažalost, u velikoj meri se oslanja na Kancelariju visokog predstavnika, kao i na produžavanje mandata EUFOR-a. Doduše, treba reći da mnogi oštro kritikuju OHR zbog smanjenja suvereniteta zemlje", izjavio je Kolar tokom predstavljanja nacrta izveštaja. Predsedavajući AFET-a, Dejvid Mekalister (David McAllister), podsetio je da Bosna i Hercegovina od 2024. godine ima odluku o otvaranju pristupnih pregovora, koja je uslovljena sprovođenjem neophodnih reformi. "Nažalost, obnovljena politička kriza i kontinuirani pokušaji rukovodstva entiteta Republika Srpska da potkopaju ustavno-pravni poredak zemlje, a time i njen put ka pridruživanju, zaustavili su napredak", rekao je Mekalister. On je naveo da je Bosna i Hercegovina dostavila reformsku agendu, doduše sa zakašnjenjem, ali je naglasio da je neophodno hitno započeti proces sprovođenja dodatnih reformi. "Svi politički akteri trebalo bi ponovo da usmere fokus na evropske integracije, kako bi se ispunili uslovi za održavanje prve međuvladine konferencije", poručio je Mekalister. Međuvladina konferencija je forum između Evropske unije i zemlje kandidata na kojem se otvaraju i zatvaraju pregovaračka poglavlja. Predstavnica Evropske komisije nadležna za Bosnu i Hercegovinu podsetila je da je odluka o otvaranju pristupnih pregovora iz 2024. godine dokaz da su vrata Evropske unije otvorena za tu zemlju. "Nažalost, u dva uzastopna godišnja izveštaja konstatovali smo zastoj u napretku", navela je Barbara Hesus Himeno (Barbara Jesus Gimeno) iz Evropske komisije. Dodala je da nadležne vlasti moraju hitno preduzeti sve potrebne korake kako bi se usvojio pregovarački okvir. U nacrtu godišnjeg izveštaja Evropskog parlamenta izražava se žaljenje zbog kontinuiranih političkih podela, secesionističkih težnji i fenomena "zarobljene države", koji, decenijama nakon rata, narušavaju poverenje javnosti i podstiču odliv mozgova. U dokumentu se odbacuje istorijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, kao i osporavanje utvrđenih činjenica i nezavisnosti domaćih i međunarodnih sudova, posebno od strane političkih aktera. U nacrtu se takođe konstatuje ograničen napredak u borbi protiv, kako se navodi, široko rasprostranjene korupcije i sve izraženijih elemenata zarobljavanja države. Vlasti Bosne i Hercegovine pozivaju se da preduzmu hitne i konkretne mere na državnom i entitetskom nivou, kao i da ojačaju saradnju između institucija za borbu protiv korupcije, policije i tužilaštva. Takođe se pozivaju da otklone sistemske nedostatke u borbi protiv organizovanog kriminala, unapređenjem operativne saradnje između organa za sprovođenje zakona na svim nivoima vlasti. Izražava se i zabrinutost zbog zlonamernih dezinformacija i pokušaja stranog mešanja aktera iz trećih zemalja, uz poziv vlastima da preduzmu odlučne korake kako bi se tim pretnjama suprotstavile i ojačale otpornost društva. Kasnije tokom godine, nacrt izveštaja biće usvojen u AFET-u, a potom i na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta, čime će dobiti formu rezolucije.