Reakcije na smrt Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine na doživotni zatvor, kreću se od podsećanja na njegove žrtve i poruka da smrt ne briše zločine, pa do veličanja. Ratko Mladić je iza sebe ostavio veliki teret generacijama naroda iz kojeg on dolazi, izjavila je za RSE Šehida Abdurahmanović, članica Upravnog odbora Udruženja Majki enklava Srebrenica i Žepa. Abdurahmanović, čiji suprug je bio jedna od prvih civilnih žrtava u Srebrenici još 1992. godine, kaže da je Mladić sve vreme negirao da je genocid počinjen i da ona to ne može da razume. "Ne mogu razumjeti ni ove koji ga veličaju, koji su htjeli izvući ga sad iz ćelije da on umre u Srbiji, kao iz nekih humanih razloga", rekla je ona. Udruženje Majke enklava Srebrenica i Žepa saopštilo je da je Ratko Mladić umro, ali da zločini za koje je osuđen nisu umrli s njim. "Sjećanje na žrtve mora nadživjeti i njega i svaku politiku koja je pokušavala opravdati ili relativizirati ono što su međunarodni sudovi utvrdili kao činjenice", navedeno je. Dodaje se da Mladićevo nasleđe jesu žrtve, masovne grobnice, logori, proterani ljudi, razoreni životi i presude međunarodnih sudova. Majke Srebrenice i Žepe poručile su da treba govoriti i o političkom sistemu koji je Mladića stvorio, podržavao i štitio, navodeći da ga Beograd nije samo posmatrao kao nekakvog usamljenog begunca. "Ratko Mladić bio je proizvod vojne, političke i institucionalne strukture koja mu je omogućila da godinama djeluje, a nakon rata i da dugo izbjegava pravdu", ocenjeno je u saopštenju. U Banjaluci i Sarajevu oprečno o MladićuSrpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da će Mladić ostati upamćen kao komandant koji je "u najtežem periodu" stao na čelo Vojske RS, prenosi Radio telvizija Republike Srpske. Navela je i da se "teško oteti utisku" da je smrt haškog osuđenika između ostalog i rezultat toga što nije pušten na lečenje u Srbiju. Predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i bivši predsednik RS Milorad Dodik naveo je da Mladićev odlazak mnogim ljudima u Republici Srpskoj vraća sećanje na vreme u kome su se "lomili istorija, sloboda i opstanak srpskog naroda." "Zato emocija koju osjeća naš narod ostaje snažnija od svih pokušaja da se izbriše ono što ljudi nose u svom pamćenju", naveo je Dodik na mreži X. Prethodno je za TV Informer ocenio da je reč o Mladićevom "ubistvu" jer je, kako je rekao, sve ukazivalo na njegovo loše zdravstveno stanje. Dodik je rekao i da je Mladić bio komandant Vojske Republike Srpske u borbi za slobodu srpskog naroda "bez obzira što su, izmišljajući kolektivnu odgovornost, i njega strpali u priču o odgovornosti za određene događaje". Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izneo je tvrdnju da je Haški tribunal odlukom da Mladića ne pusti na lečenja u Srbiju "ubrzao" njegovu smrt. Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zamenik predsedavajuće Saveta ministara, koji dolazi iz Dodikovog SNSD-a, objavio je da je Mladić bio "patriota, autoritet i čovjek čije je prisustvo u najtežim vremenima našem narodu davalo snagu i ohrabrenje". "General Mladić bio je, jeste i ostaće moj komandant", napisao je Košarac na Instagramu. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanovuković ocenio je da "Mladić ostaje čovjek čije je ime duboko upisano u našu istoriju." "Čovjek koji je, kako ga mnogi pamte, najteže trenutke svog naroda nosio na svojim plećima, koji je za svoj narod podnosio žrtvu i čije će djelo i ime nastaviti da žive", naveo je Stanivuković na mreži X. Dok je Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša, grada kod Banjaluke, čak najavio na Fejsbuku da će na sednici gradske Skupštine 21. septembra predložiti da jedna od novih ulica čija će izgradnja biti završena iduće godine dobije ime po, kako je naveo, "velikanu" Ratku Mladiću. Bojić je potpredsednik SNSD-a, stranke Milorada Dodika. U Sarajevu je predsedavajući Predsedništva BiH Denis Bećirović naveo da "ratni zločinac Ratko Mladić ostaje upisan crnim slovima u istoriji BiH, Evrope i svijeta". "Pravosnažna presuda Haškog tribunala, suda Ujedinjenih nacija, za sva vremena je ovog ratnog zločinca i sudski svrstala među najbrutalnije ubice 20. stoljeća", naveo je Bećirović na Instagramu. Ministar odbrane BiH Zukan Helez napisao je na Fejsbuku da je umro čovek koji je iza sebe ostavio Srebrenicu, Sarajevo, masovne grobnice i hiljade uništenih života. "Smrću ne dolazi oprost. Ne brišu se masovne grobnice. Ne vraćaju se ubijena djeca. Ne vraćaju se očevi, majke, braća i sestre. Ostaje samo sramota, presuda i krvavi trag zločina", naveo je Helez koristeću u objavi i pogrdne poruke. Predsednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da će Mladić ostati zapamćen onako kako ga je definisala pravosnažna presuda Međunarodnog suda u Hagu. "Mladićeva smrt je još jedan trenutak u kojem moramo odlučiti šta ćemo pamtiti i, još važnije, šta nikada nećemo dozvoliti da bude zaboravljeno", naveo je on. U Beogradu još bez zvanične reakcijeU Srbiji se oglasila Ambasada Rusije izražavajući saučešće porodici Ratka Mladića. Državni zvaničnici Srbije nisu se još oglasili povodom smrti Ratka Mladića. Ali jeste gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, koji je napisao na Fejsbuku "Počivaj u miru, generale. Neka ti je večna slava i hvala". Reakcije opozicije u Srbiji zavise od toga sa kojeg političkog spektra dolaze stranke. Predsednik desno orijetisane Nove demokratske stranke Srbije (Novi DSS) Miloš Jovanović ocenio je da svaki odbranjeni korak RS "govori više i glasnije od haških optužbi", a da nove generacije koje Mladiću crtaju grafite "jasno govore da istina nađe svoj put". Dok je opoziciona Stranka slobode i pravde podsetila je da je prethodna vlast, koju je činila Demokratska stranka sa partnerima, uhapsila i izručila Mladića Haškom tribunalu, gde je osuđen za niz ratnih zločina, uključujući i ubijanje više hiljada ljudi u Srebrenici. "Generacije ljudi koje nisu učestvovale u tim zločinima i koje za njih ne snose nikakvu krivicu, odrastale su i odrastaće noseći teret činjenice da se ime Srbije u svetu povezuje sa zločinima, posebno onim u Srebrenici", navedeno je. Opozicioni Zeleno-levi front (ZLF) saopštio je da Mladićevom smrću nije okončano pitanje odgovornosti za počinjene ratne zločine "Umesto počasti, ZLF poziva države institucuije da spreče svaki pokušaj glorifikacije osudjenog ratnog zločinca u javnom prostoru", navodi se. I Demokratska stranka je navela da smrt pojedinca ne menja činjenice utvrđene pred međunarodnim sudovima, niti može izbrisati odgovornost za počinjene zločine.

Ratko Mladić je iza sebe ostavio veliki teret generacijama naroda iz kojeg on dolazi, izjavila je za Radio Slobodna Evropa Šehida Abdurahmanović, članica Upravnog odbora Udruženja Majki enklava Srebrenica i Žepa. Mladić, nekadašnji general Vojske Republike Srpske, i osuđenik za genocid u Srebrenici, preminuo je u Hagu u 84. godini gdje je služio doživotnu zatvorsku kaznu za ratne zločine. Abdurahmanović, čiji suprug je bio jedna od prvih civilnih žrtava u Srebrenici još 1992. godine, kaže da je smrt Mladića "očekivana danima". "O tome se priča u stvari on otkako je zatvoren, otkako je u Hagu on umire, godinama", rekla je ona. Ona ističe da je Mladić sve vrijeme negirao da je genocid počinjen i "u ćeliji nikad nije imao pokajanja ni u jednoj rečenici". "Ja kao običan čovjek i kao žrtva genocida to zaista ne mogu razumjeti. Ne mogu razumjeti ni ove koje koji ga veličaju, koji su ga htjeli izvući sad iz ćelije da on umre u Srbiji, kao iz nekih humanih razloga", kazala je ona. Istakla je da Mladić ono što je počinio nosi sa sobom i ostavlja veliki teret budućim generacijama, a da je žrtvama bitno da za života "nije izašao iz pritvorske jedinice". "Jedino što sad možemo mi da žalimo kao žrtve genocida što je on zaista ostao u Hagu sve ove godine, što nije negdje prebačen kao recimo Krstić ili neko u neki zatvor gdje je on zaslužio da bude. On u Hagu je imao hotelski smještaj", rekla je ona. Abrdurahmanović poručuje da mu ni ona ni druge žrtve genocida ne mogu poželjeti ništa dobro. "Neka ga i tamo ako Bog da čeka ono što je zaslužio, a svi ćemo mi otići tamo jednog dana, jedni prije, jedni kasnije, ali blago onom ko ostavi iza sebe nešto dobro, on je definitivno ostavio i sebi, svojoj porodici, svom narodu nešto najgore što je mogao čovjek da učini", zaključila je ona.

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković razgovarao je u četvrtak u u Sarajevu s američkom kongresmenkom Klaudijom Teni (Claudia Tenney) o političkoj i bezbednosnoj situaciji u BiH i regionu, ekonomskom razvoju, investicijama i jačanju partnerstva sa SAD, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Konaković je zahvalio SAD na dugogodišnjoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, istakavši značaj američkog angažmana za stabilnost zemlje. Posebno je upozorio na, kako je naveo, secesionističku politiku lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i njen uticaj na državne institucije i evropski put BiH. On je istakao Dodikovo "političko oslanjanje na Moskvu, ističući da takvo djelovanje u praksi služi geopolitičkim interesima Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini i regionu", te da takvo delovanje nije u interesu ni onih koji žive u bh. entitetu Republika Srpska, ni srpskog stanovništva u BiH. Konaković i Tenu razgovarali su i o ekonomskim prilikama, privlačenju investicija, ulozi dijaspore u SAD, kao i o energetskoj bezbednosti, sa posebnim akcentom na projekat Južne gasne interkonekcije. Obe strane potvrdile su opredeljenost za dalje jačanje saradnje u oblastima bezbednosti, ekonomije, energetike, trgovine i investicija.

U Hagu je preminuo bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Haški tribunal ga je osudio na doživotni zatvor 8. juna 2021. godine.

U Hagu je preminuo Ratko Mladić, osuđenik za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992. do 1995. godine, potvrdio je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale. U saopštenju se navodi da je Mladić preminuo dok je bio hospitalizovan u Hagu, u Holandiji. Navedeno je da je u trenutku smrti čekao prebacivanje u neku državu radi izdržavanja preostalog dela kazne. Dodaje se da su holandske vlasti započele standardne procedure i istrage, kao i da je istragu naložila predsednica Mehanizma. Haški tribunal je Mladića osudio na doživotni zatvor 8. juna 2021. godine. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u leto 1995. godine. Osuđen je i progon i prisilno premeštanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine. Oslobođen je optužbe za genocid počinjen u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici. Na presudu, izrečenu 22. novembra 2017. godine, žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak sproveden je u avgustu prošle godine. Obe žalbe su odbijene. Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica. Ratko Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine. Bio je najtraženiji haški begunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina. Šest dana kasnije izručen je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine. Odbijen zahtjev za puštanje Mladića na sloboduPredsednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana 26. avgusta je odbila zahtjev odbrane Ratka Mladića za puštanje ranije na slobodu iz humanitarnih razloga. Mladićeva odbrana je 18. augusta podnijela zahtjev kojim je zatraženo njegovo prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga i transfer u određenu bolnicu ili ustanovu za palijativnu njegu u Srbiji. Zahtjev za puštanje, kako je navedeno, zasnovan je zbog vjerovatne neposredne smrti i veće i kontinuiranije prisustvo njegove porodice. Gatti Santana je u odluci istikla kako nije uvjerena da humanitarni razlozi opravdavaju izuzetnu mjeru prijevremenog puštanja, čak i uz stroge uslove. "Interesi pravde i opšta pravna načela ne zahtijevaju puštanje na slobodu samo zato što se očekuje neposredna smrt", ističe se u odluci. Ona je dodala da uzimajući u obzir posebne interese povezane s Mladićevom kaznom doživotnog zatvora, ne smatra da pravilno provođenje krivičnog pravosuđa zahtijeva humanitarno puštanje. Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu je i 14. maja odbio zahtjev pravnih zastupnika Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu. Ko je bio Mladić?Ratko Mladić je rođen 1943. godine u Božanovićima kod Kalinovika. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu i bio u aktivnoj vojnoj službi Jugoslovenske narodne armije (JNA). Pred početak ratova na području bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) 1991. godine, Predsjedništvo SFRJ-a unaprijedilo je Mladića u general-majora, a u aprilu 1992. godine, na samom početku rata u Bosni i Hercegovini, u general-potpukovnika. U junu 1991. godine kao komandant 9. korpusa JNA, poslan je u Knin, tokom borbi između JNA i hrvatskih snaga. U maju 1992. godine je imenovan za komandanta Glavnog štaba novoformirane Vojske Republike Srpske, na kojem je bio do decembra 1996. godine. Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine. Druga optužnica, 14. novembra 1995, a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica". Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011. da bi nakon nje uslijedile još dvije izmijenjene optužnice - 20. oktobra i 16. decembra 2011. godine.

Četiri od deset kandidata na izbornim listama moraju biti žene. Ali kada treba odlučiti ko će biti na čelu tih lista, ta pravila više ne znače mnogo. Na opštim izborima 2026. godine u Bosni i Hercegovini svega 13,5 posto žena predvode redovne kandidatske liste. To je manje i u odnosu na izbore 2022. godine, kada su žene bile na čelu 22 odsto kandidatskih listi. Duška Jurišić, nositeljica liste Naše stranke za Skupštinu Kantona Sarajevo, smatra da broj žena koje predvode liste zavisi isključivo od rukovodstva političkih partija. "U velikom broju političkih partija očekuje se apsolutna poslušnost i lojalnost vođi. Veliki broj žena spreman je da iznese svoje mišljenje i kaže šta misli. To je nešto što bosanskohercegovačkoj politici još uvijek ne odgovara", kaže ona. Vjeruje da bi veće učešće žena u politici bilo korisno za bosanskohercegovačko društvo, ali smatra da među političkim liderima još uvijek nema dovoljno svijesti i konkretnog interesa da žene u većoj mjeri budu postavljene na kandidatske liste. 'Spremnost da se iznese vlastiti stav moguća prepreka'Jurišić navodi da u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj "sposobnih i politički zainteresovanih" žena koje žele da utiču na politički i društveni život. Njihova spremnost da iznesu vlastiti stav, kako kaže, može predstavljati prepreku u partijama u kojima se od članova očekuje visoka lojalnost lideru. Jurišić odbacuje i tezu da birači nisu spremni da glasaju za žene. "Mislim da nije do birača. Mislim da nije do glasača, već do rukovodstava partija. I dalje imamo značajan broj birača koji bira osobe, a pri tome ih ne bira po polnom osnovu, da li je u pitanju žena ili muškarac, nego zato što im vjeruju i vjeruju da će ispuniti svoja obećanja", istakla je Jurišić. Zakon garantuje da najmanje 40 odsto kandidata budu žene. No, kako ističu sagovornici RSE, politička moć, novac i ključne odluke unutar stranaka se i dalje nalaze u rukama muškaraca. Posljednji Gender indeks za BiH, koji su izradile Agencija za statistiku BiH i Agencija za ravnopravnost polova BiH pokazuje da žene u Bosni i Hercegovini i dalje znatno rjeđe od muškaraca dolaze na mjesta sa kojih se odlučuje o zakonima, novcu i vođenju institucija. Antirodni narativi i 'fasada' uspjehaDragana Dardić, aktivistkinja za ljudska prava žena iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, za RSE ocjenjuje kako je mali broj žena na čelu kandidatskih listi dio trenda koji je u Bosni i Hercegovini prisutan godinama. "Mi o muškoj dominaciji u Bosni i Hercegovini u politici svjedočimo posljednjih 30 godina", rekla je, dodajući, da su u posljednjih nekoliko godina ponovo izraženiji "konzervativni i antirodni narativi", koji ženama dodjeljuju uloge isključivo u krugu porodice, a ne u javnoj sferi. "Konzervativni i antirodni narativi posljednjih godina veličali su tradicionalnu porodicu u kojoj se žena posmatra kao osoba odgovorna za djecu, domaćinstvo i brigu o porodici, a ne kao neko ko treba da djeluje u javnom i političkom prostoru", kaže Dardić za Radio Slobodna Evropa. Poseban problem, prema njenoj ocjeni, predstavljaju same političke partije i njihova interna pravila. Dardić smatra da žene često dobijaju mjesta na listama koja im omogućavaju da ispune zakonski propisanu kvotu, ali ne i stvarnu šansu da budu izabrane. "Na primjer, nosiocu liste u jednoj izbornoj jedinici je praktično garantovano da on i bude izabran. Žene su tu, uglavnom, dole negdje u sredini da se popuni ta kvota od minimalno 40 odsto", rekla je Dardić. Prema njenim riječima, posebno je problematično to što su nosioci lista, kao najvidljivije pozicije na glasačkom listiću, u više od 85 odsto slučajeva muškarci. Ona smatra da je razlog tome što se u političkim partijama unaprijed dogovaraju pozicije na listama, uključujući i to ko će biti nosilac liste, ko će zauzeti koje mjesto i ko će biti na kompenzacionim listama. "Naš izborni sistem i političke partije su i dalje poprilično tvrdokorne i poprilično muško orijentisane", zaključila je Dardić. Gdje završava novac namijenjen ženama?U analizi Transparency Internationala BiH, objavljenoj početkom ove godine, političke stranke više od 70 odsto svojih prihoda ostvaruju iz javnih budžeta, ali da postoji malo transparentnosti i odgovornosti kada je riječ o trošenju novca namijenjenog unapređenju političkog učešća žena. Damjan Ožegović iz te organizacije podsjeća da Zakon o finansiranju političkih stranaka predviđa poseban finansijski podsticaj za manje zastupljeni pol. Prema zakonu, deset odsto novca koji stranke dobijaju iz javnih sredstava, raspodjeljuje se prema broju mandata koje osvoje pripadnici manje zastupljenog pola. Međutim, kako navodi Ožegović, ne postoji obaveza da se taj novac zaista ulaže u njihovo političko osnaživanje. "Sporno je to što nije propisano da se taj novac mora trošiti za aktivnosti organizacija žena, za unapređenje njihovog položaja unutar političkih stranaka ili za povećanje njihove vidljivosti", kaže Ožegović za Radio Slobodna Evropa. Dodaje i da je "jasno da se sredstva koja bi trebalo da osnaže učešće žena u politici ne koriste nužno u te svrhe, već prema nahođenju stranačkih lidera". Ožegović podsjeća da Izborni zakon BiH garantuje zastupljenost žena na kandidatskim listama, ali ne propisuje ko mora biti nosilac liste. To znači da politička partija može u potpunosti poštovati zakon i istovremeno na čelo gotovo svih listi postaviti muškarce. Zakoni postoje, rezultati izostajuBosna i Hercegovina ima propisane rodne kvote u političkom životu. Zakon o ravnopravnosti polova propisuje da se ravnopravna zastupljenost smatra postignutom kada je manje zastupljeni pol zastupljen sa najmanje 40 odsto u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, političkim strankama i drugim javnim institucijama. Slično propisuje i Izborni zakon BiH, prema kojem najmanje 40 odsto kandidata na izbornim listama mora pripadati manje zastupljenom polu. Zakon precizno određuje i njihov raspored na listama, pa tako među prva dva kandidata mora biti najmanje jedna osoba manje zastupljenog pola, među prvih pet najmanje dvije, a među prvih osam najmanje tri. Pored toga, politički subjekti dužni su da u izbornim kampanjama obezbijede ravnopravnu promociju kandidata oba pola. Međutim, kako navodi Transparency International BiH u svom istraživanju, ne postoje efikasni mehanizmi koji bi osigurali provođenje te odredbe. I pored takvog zakonskog okvira, žene su i dalje daleko od zakonom predviđenih 40 odsto zastupljenosti u institucijama vlasti. Prema podacima koje navodi Transparency International BiH, nakon opštih izbora 2022. godine, žene su činile svega 16,66 odsto poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH žene su činile 26,5 odsto zastupnika, dok je njihov udio u Narodnoj skupštini Republike Srpske iznosio 18 odsto. Slična slika je i u izvršnoj vlasti. U mandatu od 2022. do 2026. godine, u Savjetu ministara BiH bila je samo jedna žena među devet ministara, dok su u vladama Republike Srpske i Federacije BiH žene zauzimale po četvrtinu ministarskih pozicija. Iako je posljednjih godina bilo određenog napretka u političkoj zastupljenosti žena, podaci pokazuju da je njihova stvarna politička moć i dalje znatno manja nego u zemljama Evropske unije.

Omar Musabegović, počasni konzul Bangladeša u Bosni i Hercegovini potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako su pripadnici Specijalne policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske legitimisali njega i ambasadora Srbije Ivana Todorova. Oni su zajedno sjedili u jednom restoranu u Palama, nedaleko od Sarajeva, 25. augusta. "Sve su bacili na pod. Mene nisu, ja sam se legitimisao. Ambasador Srbije, nažalost, nije uspeo. Meni je žao gospodina Todorova koji je stariji gospodin, čovek koji ima jedno veliko iskustvo. Žao mi je, ali eto, tako se, nažalost, desilo", kazao je Musabegović za RSE. Naveo je da niko nije priveden, te da nije uputio protesnu notu zbog ovog slučaja. Dolazak počasnog konzula Bangladeša i ambasadora Srbije u restoran nije prethodno bio najavljen, ali je postojala rezervacija, dodaje Musabegović, te da je policija prije ulaska mogla vidjeti automobile sa diplomatskim tablicama. "Trebali su da imaju neku informaciju ko sedi, kako sedi i na kraju nikoga nisu priveli. Što je meni čudno. Ako je neko pod poternicom, ako je neko naoružan, shvatam. Niti su ti momci isto bili naoružani, niti je iko priveden. To je trajalo pet minuta, otišli su i nikome ništa", ističe počasni konzul Bangladeša u BiH. Na pitanje da li je o ovom slučaju obavijestio ambasadu Bangladeša u Holandiji, koja je službeno akreditovana za Bosnu i Hercegovinu, Musabegović odgovara: "Za sada ne. Imali smo komunikaciju, ali nismo ništa poduzeli po tom pitanju. Hvala Bogu niko nije povređen. Da jeste, to bi verovatno išlo drugačije", kaže on, dodajući da se nije raspitivao o razlozima dolaska policije u restoran. "Pa, gledajte, ne da me ne zanimaju, ali sad je kasno. Šta imamo od toga? Nismo hteli da dižemo to na veći nivo. Iskreno da vam kažem, da to nije izašlo u medijima, ne znam da li bi uopšte i spominjali to. Čisto da se ne dižu tenzije", ističe on. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske se nisu oglašavali ovim povodom, kao ni ambasada Srbije u Bosni i Hercegovini.

Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev odbrane Ratka Mladića za puštanje ranije na slobodu iz humanitarnih razloga. Mladić je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini tokom rata od 1992. do 1995. godine. Mladićeva odbrana je 18. augusta podnijela zahtjev kojim je zatraženo njegovo prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga i transfer u određenu bolnicu ili ustanovu za palijativnu njegu u Srbiji. Zahtjev za puštanje, kako je navedeno, zasnovan je zbog vjerovatne neposredne smrti i veće i kontinuiranije prisustvo njegove porodice. Gatti Santana je u odluci istikla kako nije uvjerena da humanitarni razlozi opravdavaju izuzetnu mjeru prijevremenog puštanja, čak i uz stroge uslove. "Interesi pravde i opšta pravna načela ne zahtijevaju puštanje na slobodu samo zato što se očekuje neposredna smrt. Imajući u vidu nivo i prirodu njege koja je dostupna Mladiću, kao i mogućnosti za kontakt s porodicom, njegov nastavak pritvora neće mu prouzrokovati patnju izvan one koju zatvorska kazna sama po sebi podrazumijeva", ističe se u odluci. "Uzimajući u obzir posebne penološke interese povezane s Mladićevom kaznom doživotnog zatvora, ne smatram da pravilno provođenje krivičnog pravosuđa zahtijeva humanitarno puštanje. Naprotiv, Mladićevo ljudsko dostojanstvo, na koje svako ima pravo, u sadašnjim okolnostima u potpunosti se poštuje", dodaje se u odluci predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove. Gatti Santana je navela da se Mladićev zahtjev za puštanje mora razmatrati u kontekstu posebnog i značajnog penološkog cilja koji stoji iza kazni izrečenih osobama osuđenim za međunarodne zločine. "Kazna, osim odvraćanja, treba izražavati osudu međunarodne zajednice zbog predmetnog ponašanja i njenu nespremnost da toleriše ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava", navela je ona. Gatti Santana je dodala da "u tom širem kontekstu, a posebno kada Mladićev nastavak pritvora uključuje visok nivo sveobuhvatne i saosjećajne njege koja daleko nadilazi minimalne međunarodne standarde, njegov zahtjev da posljednje dane života provede u Srbiji predstavlja preferenciju, a ne ishod koji zahtijevaju interesi pravde i opšta pravna načela". Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu je i 14. maja odbio zahtjev pravnih zastupnika Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu. Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. U pritvoru pod nadzorom Međunarodnog mehanizma je od hapšenja 2011. godine u selu Lazarevo u Srbiji. Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995.

Savezni upravni sud Švicarske potvrdio je odluku o oduzimanju švicarskog državljanstva muškarcu porijeklom iz Bosne i Hercegovine, osuđenom u Francuskoj na 15 godina zatvora zbog sudjelovanja u terorističkoj grupi. Riječ je o 37-godišnjaku koji je 2021. godine osuđen pred Specijalnim porotnim sudom u Parizu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Saveznog upravnog suda Švicarske. Osuđen je jer je, između 2015. i 2017., sudjelovao u grupi čiji je cilj bio pripremanje terorističkih djela te upravljao kanalima povezanim s terorističkom grupom tzv. Islamska država. Ovaj muškarac, koji služi zatvorsku kaznu u Francuskoj, sudjelovao je, prema presudi, u regrutiranju i organiziranju potencijalnih napadača, te određivao moguće mete i načine napada. Presudom je potvrđena ranija odluka Državnog sekretarijata za migracije Švicarske koji mu je oduzeo švicarsko državljanstvo u septembru 2021. godine, uz obrazloženje da je naštetio interesima i ugledu Švicarske. Nakon njegove žalbe, Savezni upravni sud Švicarske potvrdio je tu odluku 12. augusta, uz zaključak da je riječ o teškim krivičnim djelima koja su ugrozila interese i sigurnost Švicarske. Za šta je osuđen?U odluci Suda, kojom je potvrđeno oduzimanje državljanstva 37-godišnjaku porijeklom iz BiH, nije naveden njegov identitet. Švicarski i francuski mediji ranije su objavili da se radi o Milutinu Jakovljeviću, rođenom 1989. godine, a koji je uhapšen 2017. u francusko-švicarskoj antiterorističkoj istrazi. Nakon hapšenja, francuski list Le Journal du Dimanche pisao je o Jakovljeviću kao o "švicarskom referentu" džihadističke mreže povezane sa simpatizerima tzv. Islamske države. Pred Specijalnim porotnim sudom u Parizu 2021. godine je, osim zatvorske kazne, osuđen i na trajnu zabranu ulaska i boravka u Francuskoj. U presudi se navodi da je pripremao je odlazak svoje porodice u Siriju, gdje je njegov prijatelj bio angažiran u takozvanoj Islamskoj državi. Posjedovao je hiljade fotografija i stotine videosnimaka povezanih s islamističkim grupama te upravljao kanalima za širenje propagande kojima je promovirao djelovanje "Islamske države", navodi se u presudi. Preko platforme Telegram, sudjelovao je u grupama u kojima je regrutirao i organizirao osobe radi uspostavljanja strukture za izvođenje terorističkih napada. Prema presudi, predstavljao se kao vođa ili "emir", provjeravao osobe koje bi bile primljene u mrežu, određivao moguće mete i načine djelovanja. Među planiranim metama bili su izabrani zvaničnici, savezni tužioci Švicarske, noćni klubovi, osobe homoseksualne orijentacije i drugi građani u Francuskoj i Švicarskoj. Razmatrani su različiti načini napada, uključujući napade nožem, jurišnom puškom i eksplozivom, kao i izazivanje iskliznuća voza. U presudi suda u Parizu navode se, također, pokušaji izrade improviziranih eksplozivnih naprava, njihovo testiranje te planiranje višesedmične obuke. Odricanje od državljanstva BiHTridesetsedmogodišnjak je imao državljanstvo BiH, a kao dijete, 2000. godine, stekao je i švicarsko u proces naturalizacije njegove majke, navodi se u odluci Saveznog upravnog suda. Istaknuto je da se u februaru 2022. godine odrekao državljanstva BiH nakon što je švicarski sekretarijat za migracije već donio odluku o oduzimanju švicarskog. U žalbi na ovu odluku tvrdio je da bi nakon gubitka švicarskog državljanstva mogao ostati bez ijednog državljanstva, odnosno postati apatrid. Sud taj argument nije prihvatio ističući da se sam odrekao državljanstva BiH i da je to učinio nakon što je saznao da se protiv njega vodi postupak za oduzimanje švicarskog državljanstva. Švicarski sud se, također, pozvao na odredbe Zakona o državljanstvu BiH, koji predviđa mogućnost poništenja odricanja od državljanstva. U presudi je zaključeno da državljanstvo BiH nije izgubio nepovratno te bi, ukoliko to bude potrebno, mogao poduzeti odgovarajuće korake pred institucijama BiH. Presuda o oduzimanju državljanstva nije konačna i protiv nje je moguće podnijeti žalbu Saveznom sudu Švicarske.

Osnovni sud u Kotor-Varoši produžio je za još dva mjeseca pritvor Danijelu Grubaču iz Kneževa, kojeg je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije identificirao među osobama iz Bosne i Hercegovine koje su ratovale na strani Rusije u Ukrajini. Kako je potvrđeno za RSE iz Osnovnog suda u Kotor Varošu, pritvor je produžen rješenjem vijeća od 21. augusta zbog sumnje da je Grubač počinio krivična djela ugrožavanja sigurnosti, nedozvoljene proizvodnje i prometa oružja ili eksplozivnih materija te neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga. Sud je pritvor produžio zbog opasnosti od bjekstva i bojazni da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo. Prema rješenju suda, pritvor može trajati najduže do 22. oktobra 2026. godine. Grubač je uhapšen 21. jula nakon što je, prema navodima Okružnog javnog tužilaštva u Banjoj Luci, u selu Imljani kod Kneževa pištoljem prijetio svom stricu da će ga ubiti. Nakon prijave uslijedio je pretres njegovog imanja, pri čemu je pronađeno 177 saksija sa zasađenom marihuanom. Policija Republike Srpske saopćila je ranije da su pronađeni i automatska puška, pištolj, 182 komada municije te zemljište pripremljeno za daljnji uzgoj kanabisa. RSE je ranije, pozivajući se na službene podatke ukrajinskog projekta "Želim živjeti", objavio da se Grubač nalazi među dvadesetak osoba porijeklom iz BiH koje su se borile ili se bore u redovima ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. U toj evidenciji vodi se pod činom mlađeg narednika. Prema nezvaničnim saznanjima RSE-a, Tužiteljstvo BiH ranije je imalo predmet koji se odnosio na njegov odlazak na ukrajinsko ratište. Međutim, nije poznato da li je taj predmet doveo do istrage ili drugih procesnih radnji, a Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na upite RSE-a o njegovom statusu.

Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno 35 požara na otvorenom prostoru, a najzahtevnija situacija je i dalje na području Deliblatske peščare na jugoistoku Vojvodine, saopštio je u utorak Sektor za vanredne situacije (SVM). "Za sada nema izgorelih objekata niti ljudskih žrtava, dok su sva naselja na području Deliblatske peščare odbranjena od požara", navedeno je. Dodaje se da gašenje požara u Deliblatskoj peščari i dalje izuzetno otežava veoma jak vetar i gotovo apsolutno nepristupačan teren, sa gustim rastinjem i peskovitim tlom, koji onemogućava prilaz vatrogasnim vozilima. I dalje je aktivan požar na planini Stolovi kod Kraljeva u centralnoj Srbiji, koji je zahvatio oko 200 hektara, gde je zbog izuzetno nepristupačnog i opasnog terena, otežano gašenje. Ni na Stolovima, kako je navedeno, nema ugroženih objekata niti ljudskih žrtava. U saopštenju se navodi da je na području Lukova, u blizini Vranja na jugu zemlje, požar zahvatio oko 1.000 hektara trave, niskog rastinja i šume. Dodaje se da je gašenje i dalje u toku, ali da je sprečeno širenje požara ka naseljenom mestu. Požar je aktivan i na planini Goč, kod Kraljeva, gde je zahvaćeno oko šest hektara borove šume. U gašenju požara u Deliblatskoj peščari, nakon aktiviranja Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, uključeni su i helikopteri sa posadama iz Češke, Rumunije i Slovačke. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je u utorak da je prihvatilo ponudu mađarskog Ministarstvo unutrašnjih poslova za pomoć u gašenju požara u vidu vatrogasnog tima od 12 pripadnika i četiri vozila. Na toj lokaciji su i kopnene snage, vatrogasci-spasioci iz Rumunije, njih 69 sa 15 vozila, kao i vatrogasci-spasioci iz Nemačke, njih 56 sa 24 vozila. U gašenju požara angažovan je i avion Rusije IL-76, kapaciteta 42 tone vode. Sektor za vanredne situacije je naveo da je taj avion u Deliblatskoj peščari, na Stolovima i kod Vranja izvršio 22 naleta i izbacio 924 tone vode. Dodaje se da u gašenju požara, pored pripadnika Sektora za vanredne situacije i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, učestvuju pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava, kao i lokalna komunalna preduzeća.

Ekološki inspektor Republike Srpske izrekao je zabranu eksploatacije uglja Bukova Kosa firmi "Drvo export" iz Teslića, saopštio je banjalučki Centar za životnu sredinu. Rudnik uglja Bukova Kosa, kod Prijedora na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, radio je uprkos tome što je sud prije više od mjesec dana poništio koncesiju, navodeći da je dodijeljena bez zvaničnog obrazloženja, ne uvažavajući načelo transparentnosti. Uprkos tome, Vlada Republike Srpske je ponovo dodijelila koncesiju za istraživanje uglja istoj kompaniji, "Drvo export", što je zvanično objavljeno 10. avgusta. Poništena i nanovo dodijeljena koncesija se tiče istražnih radova, koji su zvanično završeni prošle godine, dok je druga koncesija, za eksploataciju uglja, dodijeljena 2024. i traje do 2034. godine. Ekološka dozvola je poništena krajem jula, a radi se o već drugoj ekološkoj dozvoli za Bukovu Kosu koju poništavaju sudovi u RS. Prva ekološka dozvola je poništena pred Okružnim sudom u Banjaluci u decembru 2025. godine, ali je ubrzo izdata nova. Građani i aktivisti su na centralnom trgu u Prijedoru održali nekoliko protesta zbog eksploatacije uglja na Bukovoj Kosi, upozoravajući da se radi o ozbiljnoj prijetnji životnoj sredini. Pitanje ovih rudnika je došlo i do specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Meri Lolor (Mary Lawlor), koja je tokom juna prošle godine rekla da je "zgrožena" targetiranjem osoba koje se u BiH bore za zdravu životnu sredinu.

Više od 3.500 hektara Deliblatske peščare zahvatio je požar, a meštani sela na njenom obodu danima su gledali crni dim kako se približava njihovim kućama. U Šumarku, između Bele Crkve i Kovina, vatra je prišla na svega nekoliko stotina metara od kuća. Tanja Malinić morala je da napusti svoj dom i četiri dana provede van sela. "Jednostavno se zaledite i gledate, nemoćni ste", rekla je ona za RSE. "Vatra u tom momentu nije stigla, ali je bila jako blizu, ja nisam mogla da vidim vatru, ali veliki dim iz tog pravca šume iza nas se jako brzo širio", ispričala je. U specijalnom rezervatu prirode Deliblatska peščara, koja se nalazi na jugoistoku Vojvodine u Srbiji, veći deo čine šume bagrema i bora. Gašenje požara otežavaju jak vetar i peskovito tlo. "Naš teren je brdovit, tog momenta kada smo se evakuisali videla sam ogroman dim i padao je pepeo po kući, po kolima, po nama u dvorištu", rekla je Malinić. Vatrogasci se bore sa vatrom i na Stolovima, planini jugozapadno od Kraljeva, u centralnoj Srbiji, gde gori nisko rastinje. "Problem nastaje zato što je krševit predeo i nepristupačno je za dolazak vozila, odnosno za napajanje vodom. Jako je strmo i opasno", kaže za RSE Predrag Matović iz Dobrovoljno-vatrogasnog društva Padobranac iz Bogutovca. U Srbiji je trenutno aktivno 29 požara na otvorenom prostoru, prema navodima ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića. Evropska unija je, kako je saopšteno 24. avgusta iz Brisela, reagovala u roku od nekoliko sati na molbu Srbije za pomoć u gašenju požara. EU je mobilisala četiri helikoptera iz strateške rezerve flote, koji su bazirani u Češkoj, Rumuniji i Slovačkoj, kao i kopnene vatrogasne timove iz Nemačke i Rumunije. Srbija je aktivirala Mehanizam za civilnu zaštitu EU tražeći pomoć u gašenju požara 21. avgusta. Srpske vlasti su se prethodno obratile Rusiji zahtevajući pomoć, nakon čega je u Srbiju stigao avion Iljušin, koji može da izbaci do 42 tone vode u jednom naletu. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nije odgovorilo na upit RSE koja površina je zahvaćena požarima, te da li su aktivni požari pod kontrolom. Dugotrajna borba sa požarimaPožar u Deliblatskoj peščari izbio je 21. jula i tada je ugašen. Međutim, samo pet dana kasnije ponovo se aktivirao, nakon čega je stavljen pod kontrolu. Vatra se zatim ponovo rasplamsala 2. avgusta, a potom i 5. avgusta, od kada požar još nije u potpunosti ugašen. "Ja nikad nisam videla požar tih razmera. Više od dvadeset godina imam kuću tu", kaže meštanka Tanja Malinić iz Šumarka. Dodaje da dim oseća svake večeri, "a pre nekoliko noći kad je gorelo Kajtasovo mi smo videli crveno, crveno, crveno nebo." Kaže da kiša nije pala mesec i po dana. "I kad ugase gornji sloj, u pesku tinja pa se širi kao žilice, žilice, pa posle bukne na drugoj strani", navela je Malinić. Ova žiteljka Šumarka kaže da u njihovom selu nije izgorela nijedna kuća ni vikendica, navodeći da su vatrogasci i dobrovoljci "odbranili sve što je bilo moguće odbraniti". I na Stolovima i Magliču, kako kaže Predrag Matović iz dobrovoljnog vatrogasnog društva Padobranac, nisu ugroženi kuće, imovina i ljudi. "Ni sama (srednjovekovna) tvrđava Maglič, ni volonterski kamp ispod Magliča, nisu ugroženi", dodao je. Matović kaže da trenutno na Stolovima požar gasi helikopterska jedinica. "Mi smo u Bogutovcu i pokušavamo da osposobimo uzletno poletište, gde bi još jedna ekipa sa helikopterima mogla da se napaja da bi se požar gasio iz Bogutovca", dodao je. Šta kažu vlasti u Srbiji?Dok se zemlja bori sa požarima nešto duže od mesec dana, vlasti odbacuju kritike da je međunarodna pomoć prekasno zatražena. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je obilazeći Deliblatsku peščaru 23. avgusta ocenio da je Srbija, proporcionalno svojoj veličini, "evropska velesila" kada je reč o opremljenosti letelicama koje gase požare. Ali je dodao da Mehanizam civilne zaštite EU ima ogroman potencijal, jer se iz različitih zemalja i brzo šalje pomoć. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je, odgovarajući na kritike, rekao da odluku o traženju pomoći u gašenju požara donosi Sektor za vanredne situacije. Naveo je da je na osnovu procene Sektora za vanredne situacije prosleđen zahtev EU za letelice iznad 4 tone i avione iznad 10 tona. "Prihvatili smo ponudu EU za helikoptere, dok za avion nije bilo ponude, jer ga nemaju. Što se tiče ruskog aviona, 17. avgusta smo poslali zahtev i odmah smo dobili dozvolu", rekao je Dačić. Evropska komisija je saopštila da je Srbija aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU 21. avgusta, dok je 8. avgusta aktivirana Copernicus služba EU za upravljanje vanrednim situacijama, koja obezbeđuje satelitsko mapiranje i analizu pogođenog područja. Komesarka za upravljanje krizama Hadža Lahbib izjavila je da u vremenima izazova, Evropa stoji čvrsto uz svoje partnere. "Mehanizam civilne zaštite na delu, vatrogasni timovi iz Češke, Nemačke, Rumunije i Slovačke pridružili su se borbi protiv šumskih požara u Srbiji, radeći zajedno sa lokalnim službama", navela je. Profesor Šumarskog fakulteta: Najveća ekološka štetaProfesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Nenad Petrović ocenjuje za RSE da će najviše vremena trebati da se vrate efekti koje je šuma u Deliblatskoj peščari imala. "Mislim na uslove koje je ta šuma stvarala za biljni i životinjski svet, zatim količinu ugljen-dioksida koji je vezivan iz atmosfere i stvaranje kiseonika", naveo je. On smatra da će trebati godine da se eko sistem vrati u opseg u kome je šuma bila pre požara. "Vreme koje treba da posečete to što je izgorelo i pošumite novo je dosta kraće u odnosu na vreme koje je potrebno ekosistemu da se oporavi", naveo je. Ocenjuje i da će tek nakon gašenja požara moći da se sagleda šteta u Deliblatskoj peščari. Profesor Šumarskog fakulteta navodi i da klimatske promene ovaj region stavljaju na posebne izazove što zahteva dugoročno planiranje i promene. U BiH najkritičnije kod TrebinjaNa području Bosne i Hercegovine je aktivno nekoliko požara. Najkritičnija situacija je na jugu zemlje, u okolini Trebinja. Tamo je angažovan i helikopter Oružanih snaga BiH. Kako za RSE navodi Dejan Kašiković, komandir Vatrogasne jedinice Trebinje, trenutna situacija je stabilnija nego noć ranije. Na terenu je, kako ističe, 38 vatrogasnih vozila. Spasavaju se, kaže, svaka kuća, pomoćni objekat i materijalna dobra. "Jeste da smo iscrpljeni i na izmaku snage, ali ne odustajemo. Dijelovi gdje mogu doći vatrogasci sa ostalim službama zaštite se gasi pješke, sa naprtnjačama. Na nepristupačnim terenima požar gasi helikopter", navodi on. Kašiković podseća i da se na teritoriji Bosne i Hercegovine oko 80 posto požara svake godine događa na području Trebinja. Kao razloge navodi klimatske promene i gust, nenaseljen teren zbog čega bukti vegetacija. "U 99 odsto slučajeva razlog požara je ljudski faktor, što znači da mi nemamo tu ekološku svijest da cijenimo materijalna dobra koja imamo na našim prostorima", naveo je. On kaže da su objekti sačuvani, ali da je ekološka šteta "ogromna i neizmjerna samim tim što je izgorio veliki broj šuma, vegetacije koja nije gorila 10-15 godina". "Trebaće dosta godina da se obnovi", kaže Kašiković. Požar je tokom vikenda zahvatio i deo istočne Bosne i Hercegovine. U okolini Zvornika, selu Kamenica, požar je izbio na planinskom vrhu koji je nepristupačan. Požar nije zahvatio kuće, kaže za RSE Saša Ilić, zamenik starešine Profesionalne vatrogasno-spasilačke jedinice Zvornik. Vatrogasne ekipe su i dalje na terenu, a požar je zahvatio paprat i travu. "U posljednjih 20 dana smo imali preko 40 intervencija. Svaki dan imamo otprilike po tri-četiri intervencije i sve se radi se o šumskim požarima, odnosno požarima niskog rastenja", ističe on. Ilić navodi i da ova vatrogasna jedinica ima dovoljan broj ljudstva za gašenje požara, te da stambeni objekti i stanovništvo nisu ugroženi. "Ono što je u ovom trenutku nastala šteta je uglavnom na šumama, odnosno na niskom rastinju i na životinjskom svijetu koji nije uspio da pobjegne", dodaje on. Na pitanje koliko su česti požari tokom letnjih meseci na ovom području, Ilić odgovara da to nije bio slučaj u poslednjih 10-15 godina. "Tako da i najmanji uzrok, varnica i vatra može da izazove požar. Apelujem na građane da se uzdrže od paljenja bilo kakve vatre na otvorenom, da ne izbacuju opuške iz automobila zato što najmanja varnica kad padne na suvu biljku dolazi do paljenja", naveo je. Dodao je i da ne treba ostavljati staklene flaše ili čaše, jer prelom svetlosti može da izazove požar. Takođe da posle roštiljanja vatru treba ugasiti vodom ili nabacivanjem zemlje jer ako ostane pepeo, vetar može da prenese varnicu koja može da izazove požar.

Kada je krajem augusta 2024. godine Mikhail Litovčenko dobio državljanstvo Bosne i Hercegovine, institucije vlasti proglasile su ga osobom od naročitog interesa, koja bi mogla donijeti ekonomsku korist BiH. Dvije godine kasnije, firma povezana s njim bilježi gubitke, dok je druga promijenila vlasnika i danas ima blokirane račune. Litovčenko je jedan od oko 40 stranih državljana kojima je Vijeće ministara BiH od početka 2023. dodijelilo državljanstvo, procjenjujući da su od naročite koristi za BiH. Zakon omogućava da stranci, po ovom osnovu, dobiju državljanstvo bez ispunjavanja svih uvjeta koji važe u redovnom postupku naturalizacije. Sistem, međutim, ne predviđa mehanizam kojim bi se naknadno provjeravalo jesu li ostvareni poslovni planovi i ulaganja zbog kojih su pojedini stranci dobili državljanstva, kao ni ko bi to trebao raditi. Ministarstvo civilnih poslova BiH sada izmjenom propisa želi pooštriti kriterije za državljanstvo BiH po ovom osnovu, uz upozorenja da su se preporuke u pojedinim slučajevima davale olako. Šta se dešavalo s firmama povezanim s Litovčenkom?Firma "Turističke inovacije", koju je Litovčenko osnovao nekoliko mjeseci prije dobijanja državljanstva, u međuvremenu je promijenila naziv i sjedište, pa se danas vodi kao kompanija "Softio" na Palama. Registrirana je kao firma za računalno programiranje, ima jednog zaposlenog, a prema podacima platforme CompanyWall u 2025. poslovala je s gubitkom od oko 30.900 maraka (oko 20.000 eura). U vrijeme kada je aplicirao za državljanstvo BiH, bio je povezan i sa sarajevskom kompanijom "Express Consulting", koju je kupio 2022. godine. Bila je u njegovom vlasništvu do juna 2025., kada je promijenila vlasnika, a računi su joj danas blokirani, pokazuju poslovni registri. S Litovčenkom RSE nije uspio stupiti u kontakt za razgovor o rezultatima poslovanja nakon stjecanja državljanstva. Većina dostupnih telefonskih brojeva u firmama s kojima je povezan nije u funkciji, a na upite e-mailom nije odgovoreno. U slučaju ovog ruskog državljanina preporuku za prijem u državljanstvo BiH dala je Privredna komora entiteta Republika Srpska. Iz te komore nije bilo odgovora na upit RSE na temelju čega i kakve podatke je imala o njegovom poslovanju i planovima. Predsjednik Komore Goran Račić, koji nije odgovorio na pozive, naveo je u ranijoj izjavi za RSE da se preporuke daju na temelju poslovnih planova koje namjerava realizirati. Prije nego što je dobio državljanstvo BiH, za Litovčenka je bilo poznato da posluje i u susjednoj Hrvatskoj. U toj zemlji danas, prema podacima iz poslovnih registara, ima dvije firme koje su proteklih godina poslovale s gubitkom (Jedna od firmi je "Diamante" iz Vabrige, osnovana 2014. godine i registrirana za ugostiteljske i turističke djelatnosti. Prema podacima Financijske agencije Hrvatske (FINA), u 2024. nije imala zaposlenih i nije ostvarila prihod, a godinu je završila s gubitkom od 1.238 eura. Prema podacima poslovne baze CompanyWall, Litovchenkova druga kompanija sa sjedištem u Zagrebu, "Business Solution", završila je 2025. godinu s gubitkom u poslovanju od 12.520 eura.). Jednu od njih, "Business Solution" sa sjedištem u Zagrebu, preuzeo je u martu 2025. godine, a do tada je direktorica bila ruska državljanka Anna Alferova. Alferova se spominje i u BiH, s obzirom na to da je krajem maja prošle godine, također, dobila državljanstvo, odlukom Vijeća ministara BiH. Državljanstvo joj je dodijeljeno kao osobi od interesa u oblasti sporta, za preporuku je dao Biatlon savez BiH, koji je s radom počeo tri mjeseca prije dodjele državljanstva. Iz tog saveza do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE o razlozima zbog kojih je preporuka data te na koji način konkretno doprinosi razvoju biatlona. Litovčenko nije jediniOtkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, državljanstvo BiH dobilo je i pet ruskih državljana na temelju ubrzane dodjele za osobe od naročite koristi, dok je jedan zahtjev još u postupku. Nakon što je procijenjeno da mogu donijeti korist privredi BiH, u septembru i oktobru prošle godine državljanstvo su dobili i Ljudmila Budilova i Jevgenij Budilov. Riječ je o vlasnici i direktoru firme "Eva Genesis" u Banjaluci koja je, prema podacima iz sudskog registra, osnovana u martu 2025. s osnivačkim kapitalom od jedne konvertibilne marke. S Budilovom RSE nije uspio stupiti u kontakt, a na dostupni broj telefona kompanije javio se advokat Miloš Kudra, koji je kratko kazao da je zastupao kompaniju u određenim postupcima, ali da nema kontakt s vlasnicima. Na adresi na kojoj je registrirana smješteno je desetak kompanija, uglavnom advokatskih ureda. Na tablama na ulazu u zgradu nema istaknutog naziva firme EVA Genesis, koja je registrirana za vanjskotrgovinske djelatnosti. Ta firma se pojavila u fokusu javnosti nakon što je državljanstvo BiH ranije ove godine zatražio i Ilia Perekopskii, potpredsjednik platforme Telegrama. Privredna komora RS-a, koja je za to dala preporuku, navela je da namjerava u njoj preuzeti udio i da bi preko te kompanije realizirao ulaganja u digitalni marketing, informacionu tehnologiju i modnu industriju. Bijeg od sankcija?BiH održava bezvizni režim s Rusijom, iako Evropska unija (Evropska komisija navela je u izvještaju krajem 2025. da BiH i dalje ima bezvizni režim sa sedam zemalja čiji državljani trebaju vizu za EU, među kojima je i Rusija, zatraživši hitno daljnje usklađivanje, posebno prema zemljama čiji državljani predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili sigurnosni rizik.) godinama traži da uskladi viznu politiku s politikom Unije. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, dio ruskih poduzetnika poslovanje je prebacio u BiH. Pojedini su ranije za RSE govorili da su to učinili zbog sankcija i problema s međunarodnim plaćanjima, kako bi lakše nastavili raditi sa inozemstvom. U protekle četiri godine 50 državljana Rusije osnovalo je firme u entitetu RS, prema podacima koje je RSE-u dostavila Agencija za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF), dok za Federaciju BiH ti podaci nisu dostupni. Riječ je uglavnom o manjim firmama koje se, među ostalim, registrirane za poslovno i menadžersko savjetovanje, računarsko programiranje i druge IT usluge, trgovinu i građevinarstvo. Među njima je i firma IREQ, registrirana od ove godine u Banjaluci za trgovinu mašinama i opremom, a u vlasništvu je Aleksandra Genadijeviča Zamahina. Zamahin je nekadašnji vlasnik kompanije FAM Robotiks, koja je bila pod američkim sankcijama zbog veza s ruskim vojnim i industrijskim sektorom. Vlada RS podržala je njegov prijedlog za sticanje državljanstva BiH, uz obrazloženje da želi prenijeti poslovne kapacitete u taj entitet i tamo investirati. O njegovom zahtjevu još nema odluke Vijeća ministara BiH, a na upit za razgovor nije odgovorio. Firmu u tom entitetu osnovao je i Rus Andrei Beker, koji se dovodi u vezu s obukama Moldavaca za izazivanje nereda u toj zemlji. Ranije je ukrajinska stranica Mirotvorec, koja objavljuje baze podataka o "proruskim teroristima, separatistima, plaćenicima, ratnim zločincima i ubojicama", Bekera označila kao pripadnika paravojne ruske plaćeničke skupine Wagner. Ko preporučuje kandidate?Od početka 2023. godine, državljanstvo BiH dobila su 43 stranca po osnovu mehanizma naročite koristi za zemlju, dok je Ministarstvo u tom periodu zaprimilo 56 zahtjeva. Državljanstva su dodjeljivana, pored ostalih, biznismenima i sportašima iz Rusije, Turske, Srbije i Hrvatske. Preporuke daju nadležna ministarstva, Vanjskotrgovinska komora BiH, vlade entiteta i Brčko distrikta, entitetske privredne komore, Olimpijski komitet BiH i registrirani sportski savezi. One su dio dokumentacije na osnovu koje Ministarstvo civilnih poslova BiH priprema predmet, a konačnu odluku o državljanstvu donosi Vijeće ministara BiH. Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, kaže za RSE da se pri davanju preporuka gledaju ekonomski pokazatelji, program rada, postojeća i najavljena ulaganja i kontakti u poslovnoj zajednici. Ističući da nije informiran o konkretnim slučajevima izostanka poslovnih rezultata, kazao je da privredne komore ne predlažu kandidate za državljanstvo, već daju preporuku za osobe koje su već podnijele zahtjev. "Preporuke smo davali više puta kada smo smatrali da trebamo privući investicije. Bilo je i slučajeva kad vidimo da za to nema uvjeta jer nema naznake investicija i poslovanja. Komore postupaju oprezno, ali nisu inspektori. Imaju institucije koje bi se trebale baviti da ne bude zloupotreba", kazao je. Upozorenja iz EUDodjelu državljanstva osobama od posebnog interesa omogućava i zakon u Srbiji, o čemu odlučuje Vlada Srbije. U tim slučajevima nije potrebno ispuniti uvjete iz redovnog postupka koji se odnose na prethodni boravak u Srbiji i odricanje od postojećeg državljanstva. Od 2022. godine državljanstvo po toj odredbi dobilo je više od 200 ruskih državljana, navela je Evropska komisija u izvještaju krajem 2025., ističući da su profili nekoliko njih izazvali zabrinutost u EU. Evropska komisija zatražila je od Srbije da ne dodjeljuje državljanstvo ubrzanim postupcima državljanima zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik za EU, te da osigura adekvatne sigurnosne provjere. U prvoj polovici ove godine, Vlada Srbije je dodijelila četiri puta više državljanstava ruskim građanima nego svima ostalima, pokazala je analiza RSE. Među njima ima ruskih državljana koji su pod međunarodnim sankcijama. Početkom godine je državljanstvo Srbije dobio Valerij Kazikajev, koji je na listi američkih sankcija od aprila 2023, zbog poslovnih veza sa ruskim oligarhom Ališerom Usmanovim, koji ima bliske veze sa Kremljom. Izuzetke od ispunjavanja svih uvjeta za dodjelu državljanstva, predviđaju i zakoni u Crnoj Gori, kada postoji procjena da je to od interesa za državu. Na toj odredbi bio je zasnovan i program ekonomskog državljanstva, uveden 2019. godine, kojim su mogli dobiti pasoš stranci koji investiraju u toj zemlji. Ekonomsko državljanstvo dobit ili bezbjednosni rizik?Prema podacima crnogorske Agencije za investicije, do ukidanja programa dodijeljeno je 807 državljanstava, najvećim dijelom osobama iz Rusije i Kine. Program je ukinut krajem 2022. godine, nakon višegodišnjih upozorenja Evropske komisije o sigurnosnim i migracionim rizicima. Saradnja na tekstu Dušan Komarčević i Katarina Vojnović