Više od 2.000 osoba osumnjičenih za ratne zločine počinjene tijekom ratova na području bivše Jugoslavije još nije bilo predmetom istraga nacionalnih pravosuđa, upozorio je 12. juna glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz obraćajući se Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Brammertz je rekao da su nacionalna pravosuđa preuzela ključnu odgovornost za nastavak procesuiranja ratnih zločina nakon završetka rada međunarodnih tribunala, ali da pred njima i dalje stoji opsežan posao. "U zemljama bivše Jugoslavije više od 2.000 osumnjičenih tek treba biti predmet istraga", rekao je Brammertz tijekom redovitog izvješća Vijeću sigurnosti o radu Mehanizma, nasljednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu. Dodao je da vlasti Ruande i dalje tragaju za više od 1.000 osoba osumnjičenih za sudjelovanje u genocidu iz 1994. godine. Brammertz je istaknuo da uspjeh nacionalnih sudova u procesuiranju ratnih zločina u velikoj mjeri ovisi o dokazima, stručnosti i potpori koju pruža njegov ured. "Države članice dosljedno naglašavaju koliko je moj ured neophodan u pružanju podrške njihovom radu", rekao je Brammertz. Govoreći o nasljeđu međunarodnih sudova, Brammertz je podsjetio da su Ujedinjeni narodi tijekom protekla tri desetljeća ostvarili "neusporedive rezultate na području međunarodne kaznene pravde". Prema njegovim riječima, pred međunarodnim tribunalima i Mehanizmom optužene su ukupno 254 osobe, osuđene 154, a više nema bjegunaca koje traže te institucije. "To je potvrda predanosti Ujedinjenih naroda pravdi i odgovornosti", rekao je. Brammertz je također upozorio da su negiranje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca i dalje prisutni u društvima pogođenima sukobima. "Istina je danas potrebnija nego ikada", rekao je, dodajući da pomirenje ovisi o priznavanju i poštovanju patnje svih žrtava bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost. Naglasio je važnost očuvanja arhiva Mehanizma i javnog pristupa dokumentaciji kako bi se sačuvala sjećanja na žrtve i omogućilo obrazovanje budućih generacija o počinjenim zločinima. Na kraju obraćanja predložio je da Mehanizam zadrži odgovornost za izvršenje kazni izrečenih pred međunarodnim sudovima, dok bi mandat Ureda tužitelja za pružanje pomoći nacionalnim pravosuđima bio prenesen na Tajništvo Ujedinjenih naroda zajedno s dijelom osoblja i arhivske građe. Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove osnovan je 2010. godine kako bi preuzeo preostale funkcije tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu nakon završetka njihovih mandata.

Ustavni sud Republike Srpske ponovo je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja u političkom sistemu Bosne i Hercegovine – ovlasti visokog predstavnika i odnos entitetskih institucija prema državnim sudskim odlukama. U Službenom glasniku RS, naime, 10. juna je objavljeno "Obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti", u kojem je entitetski sud doveo u pitanje ovlaštenja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da nameće zakone. Navedeno je kako "za to nema ovlaštenja u Ustavu BiH, ali ni prema deklaracijama Savjeta za implementaciju mira u BiH". U obavještenju se kritikuje odlučivanje Ustavnog suda BiH koji takve akte tretira kao legalne propise. Ovaj dokument dolazi uoči izbora novog visokog predstavnika, nakon ostavke Christiana Schmidta 10. maja, te usvajanja Deklaracije u Skupštini RS kojom se od Savjeta bezbjednosti UN-a traži da okonča mandat visokog predstavnika i zatvori OHR. Mandat visokog predstavnika u BiH definisan je Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, koji mu daje nadzor nad civilnom implementacijom mirovnog sporazuma. Kasnije su mu dodata bonska ovlaštenja, koja mu omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući zakone i smjene zvaničnika. Ustavni sud BiH u više navrata je potvrdio da takve odluke imaju karakter domaćih zakona u momentu kada se primjenjuju u pravnom sistemu BiH. Profesor ustavnog prava Davor Trlin dovodi u pitanje nadležnost Ustavnog suda RS da ocjenjuje ustavnost rada državnih institucija, uključujući i funkciju visokog predstavnika. On u izjavi za Radio Slobodna Evropa upozorava i da bi taj dokument mogao poslužiti političkim elitama u entitetu kao "pravni izgovor za vlastito ponašanje". Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH, Ustavnog suda BiH, kao ni iz Delegacije EU u BiH, do trenutka objave teksta, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o stavu Ustavnog suda RS. Da li stav Ustavnog suda RS znači da odluke visokog predstavnika nisu obavezujuće?Ustavni sud Republike Srpske nije odgovorio direktno na upit Radija Slobodna Evropa da li njihov stav, s obzirom da je objavljen i u Službenom glasniku RS, znači da odluke visokog predstavnika nisu obavezujuće u tom entitetu. "Ustavni sud Republike Srpske prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavještava najviše ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mišljenja i prijedloge za donošenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi obezbjeđenja ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana, organizacija i zajednica na temelju nadležnosti koja je propisana odredbom Amandama XLII stav 1. tačka 1. Ustava Republike Srpske", navodi se u odgovoru na upit RSE. Ni u objavljenom Obavještenju, Ustavni sud RS ne kaže direktno da odluke visokog predstavnika u BiH ne važe, ali dovodi u pitanje njihov pravni osnov i način na koji se primjenjuju u pravnom sistemu BiH. Pojednostavljeno, sud tvrdi da visoki predstavnik prema Dejtonskom sporazumu nije dobio pravo da donosi zakone, već da je tu ulogu preuzeo naknadno, kroz proširena ovlaštenja. Ustavni sud RS, kako se navodi, smatra da visoki predstavnik nije dio ustavnog sistema BiH i da njegova ovlaštenja nisu jasno definisana ni Ustavom ni Dejtonskim sporazumom. Ističu i kako se, kroz svoje odluke i zakone, visoki predstavnik “ponaša kao institucija koja ima vrlo široku moć, čak i veću od domaćih vlasti”. Prema njihovom tumačenju, visoki predstavnik na taj način postaje neka vrsta "posebne vlasti", koja djeluje iznad izabranih institucija i građana, iako za to, kako tvrde, nema jasan pravni osnov. Sud dodatno zamjera i Ustavnom sudu BiH, navodeći da svojim odlukama "praktično potvrđuje takvu ulogu visokog predstavnika, jer prihvata njegove zakone i smatra ih važećim, iako ne želi da ocjenjuje da li on uopšte ima pravo da ih donosi". Standardne nadležnosti Ustavnog suda RS uključuju ocjenu usklađenosti zakona i drugih akata s Ustavom RS, odlučivanje o ustavnosti zakonodavnog postupka, te tumačenje Ustava na entitetskom nivou. Rizik od istraga i pravne nesigurnosti nakon istupa Ustavnog suda RSPostoji realna opasnost da bi istup Ustavnog suda Republike Srpske, ukoliko se počne tumačiti kao osnov za nepoštovanje odluka državnih institucija, mogao dovesti do pokretanja istraga i dodatne pravne nesigurnosti, upozorava za RSE profesor ustavnog prava Davor Trlin. "Bojim se da bi se došlo u rizik da se budu provodile istrage za neizvršavanje odluka Ustavnog suda, napad na ustavni poredak i slična krivična djela", rekao je Trlin. On naglašava da entiteti nemaju ovlaštenja da jednostrano dovode u pitanje odluke institucija na državnom nivou, niti da utiču na njihovo funkcionisanje. "Funkcionalnost institucija na državnom nivou ne mogu biti predmet unilateralnih odluka bilo kojeg entiteta, ni Republike Srpske ni Federacije BiH, niti bilo kojeg organa u okviru tih entiteta. Prema aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je nastavila svoje pravno postavljanje kao država pod međunarodnim pravom. Entiteti su dužni u potpunosti poštovati Ustav i odluke državne institucije uključujući i međunarodne elemente koji su ugrađeni u ustavni sistem", istakao je. Trlin dodaje da mu je "čudno" što se Ustavni sud RS oglašava "baš u ovom momentu", iako je imao ranije dosta prilika. "Vidjećemo da li je ovo samo doneseno da se koristi za političke poene ili za stvarno djelovanje", naveo je, dodajući da ovakvo ponašanje entitetskog Ustavnog suda može samo da izaziva produbljivanje pravne nesigurnosti, podsjećajući da je funkcija visokog predstavnika definisana međunarodnim sporazumima. Iako ne misli da je riječ o obavezujućoj odluci Ustavnog suda RS, Trlin je mišljenja da bi vlasti u RS mogle da pokušaju da iskoriste to mišljenje Raniji pokušaji osporavanja nadležnosti visokog predstavnikaOvo nije prvi put da se u Republici Srpskoj pokušava osporiti provođenje odluka visokog predstavnika. U proteklim godinama usvajani su zakoni i zaključci kojima se nastojalo ograničiti njihovo važenje, ali su takvi pokušaji nailazili na reakcije međunarodne zajednice i Ustavnog suda BiH, koji je poništavao te pokušaje. Posebno značajan trenutak bio je 2023. godine, kada je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, uvodeći krivično djelo neizvršavanja njegovih odluka. Prema tim izmjenama, službena lica koja ne provedu odluke visokog predstavnika mogu biti kažnjena zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, uz dodatne zabrane obavljanja funkcija. Upravo na osnovu tih odredbi Sud Bosne i Hercegovine je 2025. godine osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Ta presuda dodatno je učvrstila praksu prema kojoj se odluke OHR‑a smatraju obavezujućim u pravnom sistemu BiH, bez obzira na politička osporavanja.

Navijačka atmosfera zahvatila je glavni grad Bosne i Hercegovine uoči večerašnje utakmice protiv Kanade na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Zastave krase zgrade, građani nose reprezentativna obilježja, a napetost uoči utakmice osjeća se na ulicama i u javnom prijevozu.

Iz Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa kako su članice Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini "blizu odluke o nasljedniku visokog predstavnika", nakon razgovora prošle sedmice. "Nastavljamo s komunikacijom. Prema našem viđenju, odluka uz konsenzus je ključna", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) 12. juna, nakon upita da li je proteklih dana razgovarano o novom visokom predstavniku, te da li će dogovor biti postignut do kraja juna. Vijeće za provedbu mira (PIC) 4. juna nije postiglo saglasnost oko izbora novog šefa Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) zbog razlika u stavovima koje su imali Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. "Odlučni smo pronaći kandidata koji ujedinjuje i koji će moći raditi sa svim stranama, uključujući domaće interesne grupe, na provedbi mandata visokog predstavnika. Održavaju se intenzivne konsultacije i mi smo spremni ponovo se sastati s našim partnerima u PIC-u kako bismo što prije finalizirali imenovanje. Važno ostaje da bude izabran kandidat s evropskim profilom koji je pogodan i kvalifikovan kao nasljednik, kako bi osigurao uredan prelazak u junu", navodi se u odgovoru za RSE iz njemačke ambasade. Dodaje se i kako je cilj da se "postigne konsenzus do kraja juna kako bismo se mogli fokusirati na izbore u oktobru". "Uvjereni smo da ćemo ispoštovati taj rok. Ostajemo posvećeni EU angažmanu u BiH", zaključuje se u odgovoru. Dan ranije iz italijanske ambasade u BiH je za RSE rečeno kako je Antonio Zanardi Landi i dalje kandidat Italije na mjesto visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. "Kandidatura ambasadora Zanardija Landija odražava snažnu posvećenost Italije Zapadnom Balkanu, kao i euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i šire regije Zapadnog Balkana", navodi se u odgovoru, te dodaje kako je Zanardi Landi "pravi kandidat oko kojeg članice Vijeća za provedbu mira mogu postići konsenzus", rečeno je iz ambasade Italije u BiH na upit Radija Slobodna Evropa da li ta zemlja ostaje pri svom prijedlogu. Imenovanje Antonia Zanardia Landia podržavaju SAD, a bio je među najčešće spominjanim kandidatima za novog visokog predstavnika u BiH. Naredno zasjedanje PIC-a se očekuje krajem juna. Šta je rečeno iz SAD i EU nakon sastanka PIC-a?Američka ambasada u BiH saopštila je nakon sjednice 4. juna da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko visoko kvalifikovanog talijanskog kandidata". Ukazala je na "neuspjeh EU da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata", ističući razočarenja, jer su "podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika". Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH, te zemalja EU koje su članice Upravnog odbora PIC-a, u zajedničkom saopštenju su poručili da su posvećeni nastavku konsultacija i približavanje stavova s partnerima. Navode i da cijene saradnju sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, te da su za daljnje razgovore o kandidatu koji bi bio integrativni faktor u provedbi mandata visokog predstavnika. O detaljima nesuglasica oko kandidata nisu govorili, nego su naveli da bi novi visoki predstavnik trebao dolaziti iz države članice EU, imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo. Sadašnji visoki predstavnik u BiH, njemački diplomata Christian Schmidt, najavio je u maju da odlazi s dužnosti visokog predstavnika u BiH, nakon što je proveo pet godina na toj poziciji. Podnoseći ostavku, koju je obrazložio ličnim razlozima, najavio je da u BiH ostaje do izbora njegovog nasljednika, s ciljem očuvanja institucionalnog kontinuiteta uoči oktobarskih opštih izbora u BiH. Pored 76-godišnjeg Antonia Zanardia Landia, među kandidatima se nalazi i René Troccaz, aktuelni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji uživa podršku Francuske i još nekoliko država.

"Rusija je više puta pokazala da je nepouzdan snabdjevač gasom, koristeći energente kao geopolitičko sredstvo pritiska. U skladu s ciljevima EU inicijative REPowerEU, ohrabrujemo ugovorne strane Energetske zajednice da postepeno diversifikuju svoje izvore snabdijevanja i rade na potpunom ukidanju uvoza ruskog gasa." Ovo se navodi u odgovoru Evropske unije na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi nedavnih sastanaka zvaničnika entiteta Republika Srpska (RS) sa predstavnicima ruske energetske kompanije Gazprom, u trenutku kada Evropska unija (EU) najavljuje postepenu obustavu uvoza ruskog plina. "Planirani gasovod Istočna interkonekcija, koji bi povezao sjeverni dio zemlje s rutom TurkStream, ne bi doprinio naporima Bosne i Hercegovine da diverzifikuje izvore snabdijevanja i smanji zavisnost od ruskog gasa, već bi dodatno učvrstio njenu zavisnost od jednog dobavljača", navodi se iz EU za RSE. Dodaje se kako energetska sigurnost treba da se "u najvećoj mogućoj mjeri, ostvaruje kroz prelazak na energetski sistem zasnovan na obnovljivim izvorima energije, koji koristi lokalne resurse, smanjuje izloženost vanjskim rizicima u snabdijevanju i podržava razvoj otpornog i modernog energetskog sektora". "Takav pristup dugoročno mnogo efikasnije jača energetsku nezavisnost nego širenje infrastrukture za fosilna goriva. Također podsjećamo da se Bosna i Hercegovina, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i svoje Reformske agende, obavezala na provođenje reformi usmjerenih na energetsku tranziciju, dekarbonizaciju i usklađivanje s energetskim i klimatskim politikama Evropske unije", dodaje se iz EU za RSE. Prethodno je iz State departmenta za RSE rečeno da će Sjedinjene Američke Države pažljivo pratiti one u Bosni i Hercegovini koji "daju prioritet političkoj prednosti nad energetskom sigurnošću, zasnovanoj na pouzdanoj američkoj energiji i prekidu ovisnosti o ruskom plinu". O čemu je razgovarano u Santkt Peteburgu?Zvaničnici RS, među kojima su bili predstavnici Vlade i lider vladajuće stranke u tom entitetu Milorad Dodik, razgovarali su proteklih dana sa rukovodstvom Gazporma u Sankt Peterburgu. Posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju plinovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura. On bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim plinom. Nakon sastanka krajem maja, ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je da taj bh. entitet ostaje važan partner Gazproma u razvoju plinske infrastrukture. BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom plinu koji se, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Vlast u Federaciji BiH planira gradnju plinovoda Južna interkonekcija, kojim bi plin stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj, a u projekt su uključeni američki investitori. BiH godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara plina, koji u zemlju ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, sa najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu u okviru predmeta sa dokazima iz kriptovane aplikacije Sky. Na meti pravosuđa našao se Zdravko Šagolj (70), bivši komandant Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Konjicu, poznatiji pod nadimcima "Piske" i "General", koji posjeduje državljanstva Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Šagolj se tereti za učešće u međunarodnom švercu 505 kilograma kokaina, čija se ulična vrijednost procjenjuje na 50 miliona eura. Prema navodima optužnice, Šagolj je djelovao kao dio organizovane kriminalne grupe koja je operisala na području Južne Amerike, Evrope i zemalja regiona. Plan je bio da se ogromna količina narkotika prokrijumčari iz Ekvadora, preko grčke luke Pirej, pa sve do luke Ploče u Hrvatskoj, odakle je droga trebala biti prebačena na ilegalno narko-tržište u BiH i susjednim zemljama. Uloga optuženog Šagolja u ovoj složenoj operaciji bila je ključna. Prema optužnici, on je bio zadužen da unutar kriminalne mreže osigura nesmetan prolazak narko-kontejnera preko carinskog terminala u luci Ploče. Kao i u većini istraga protiv organizovanog kriminala, ključni dokazi izvučeni su iz zaštićenih komunikacija. Članovi ove grupe, uključujući i Šagolja, za koordinaciju i ugovaranje detalja šverca koristili su kriptovanu Sky aplikaciju. Kokain je bio sakriven u brodskom kontejneru među legalnom pošiljkom banana. Droga je, kako navode iz Tužilaštva, bila namijenjena za više različitih naručilaca sa područja Zapadnog Balkana. Zdravko Šagolj "Piske" tereti se za teška krivična djela: organizovani kriminal i neovlašteni promet opojnim drogama.

Ostavka dvoje međunarodnih eksperata i povlačenje finansijske podrške Evropske unije. To je cijena odluke koju je donijelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne I Hercegovine, tijelo koje bira i prati rad sudija i tužilaca, nakon usvajanja pravilnika kojim su izmijenili sistem provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija. Ovaj sistem je uspostavljen prije nešto više od godinu dana kao jedan od ključnih antikorupcijskih mehanizama i važan uslov na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Finansirala ga je Evropska unija, bez čijeg znanja je pravilnik izmijenjen. Izmjene se odnose na ulogu i izbor vanjskih eksperata koji nadziru rad sistema, zbog čega je krajem maja iz Evropske komisije poslan dopis VSTV-u, te Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. Iz Brisela upozoravaju da su izmjenama narušeni nezavisnost i kredibilitet kontrole, te ističu da bi cijela situacija mogla uticati i na evropski put zemlje. Iz VSTV-a odgovaraju da "samo provode zakon i insistiraju na pravu da upravljaju sistemom za koji snose odgovornost". Obaveza prijave i kontrole imovine sudija i tužilaca uvedena je izmjenama Zakona o VSTV-u BiH koje su usvojene početkom 2024. Prema podacima VSTV-a izvještaj o imovini je podnijelo 99 odsto od oko 1.500 sudija i tužilaca koliko ih ima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Šta EU konkretno zamjera i zahtijeva?U Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa potvrdili su da je generalni direktor Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman 29. maja uputio dopis VSTV-u BiH, u kojem se traži povlačenje izmjena pravilnika o imovinskim kartonima i hitno usaglašavanje novog okvira za nadzor. "Evropska unija ne vidi mogućnost nastavka finansijske podrške programu nakon isteka postojećeg aranžmana, ukoliko VSTV BiH ne povuče ove izmjene i bez odlaganja ne uspostavi smislen, zajednički usaglašen operativni okvir", ističe se u odgovoru za RSE. Dodaje se i da je VSTV usvajanjem izmjena pravilnika u aprilu 2026. godine jednostrano promijenio ranije dogovoreni sistem, čime je prekršen sporazum sa EU. Odluka je donesena, kako navode, uprkos upozorenjima iz Brisela da bi takav potez mogao negativno uticati na efikasnost, kredibilitet i nezavisnost sistema kontrole imovine sudija i tužilaca. "Evropska komisija posebno naglašava da su nove odredbe oslabile program vanjskog praćenja, koji je upravo EU uspostavila i finansirala kako bi se osigurala nezavisna kontrola. Kao posljedica, nakon isteka ugovora početkom juna, program nije obnovljen, a angažovani vanjski eksperti podnijeli su završni izvještaj i ostavke", naveli su u Delegaciji EU u BiH. EU dodatno upozorava da će pitanje međusobnog povjerenja i saradnje imati uticaj na buduće finansiranje VSTV-a, ali i na širi proces evropskih integracija. Ističe se i kako je u dopisu bh. institucijama navedeno da ovakav razvoj događaja predstavlja "ozbiljan rizik" koji bi mogao negativno uticati na napredak Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu. Šta kažu u VSTV?U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) za Radio Slobodna Evropa nisu odgovorili hoće li povući izmjene Pravilnika o provjeri imovine sudija i tužilaca, kako to zahtijeva Evropska komisija. Umjesto toga, istakli su da kao nezavisna institucija "prihvataju samo jezik argumenata", te ističu da "neće pristajati na mijenjanje stavova uslijed eventualnih prijetnji ili ucjena". Braneći sporne izmjene, iz Vijeća tvrde da im je cilj bio povećanje transparentnosti i kvaliteta sistema, uključujući javne pozive, strožije kriterije i komisijsku provjeru stručnjaka. Naglašavaju i da su, iako su zakonski jedini nadležni za izbor eksperata, "većinsku ulogu prepustili Evropskoj uniji", kroz komisiju u kojoj EU delegira dva od tri člana. "VSTV BiH je izmjenama Pravilnika osigurao formiranje tročlane komisije koja vrši proces provjere kvalifikacija kandidata. Iako je VSTV BiH po zakonu jedini nadležan za angažovanje stručnjaka, VSTV BiH se opredijelio da većinsku ulogu u tom procesu prepusti međunarodnom partneru, Evropskoj uniji, koja u toj tročlanoj komisiji ima pravo delegiranja dva člana komisije u potpunosti samostalno, dok se VSTV BiH odlučio imati manjinski udio u članstvu komisije sa svega jednim članom", navodi se u odgovoru na upit RSE. Na optužbe da je prekršen sporazum s Evropskom komisijom, VSTV odgovara da djeluje "isključivo u skladu sa zakonom, a ne na temelju hirovitosti i samovolje". Govoreći o mogućem prekidu finansiranja, u VSTV kažu da rad Odjela za provjeru imovine finansira država, dok EU finansira samo savjetodavne stručnjake. U tom kontekstu ističu da će, i ukoliko se finansiranje obustavi, sistem ostati funkcionalan, te da će u procesu angažmana "i dalje značajan broj stručnjaka biti iz Evropske unije", kroz otvorene i transparentne procedure. Iz Ministarstva pravde BiH nisu odgovorili na upit RSE o upozorenjima iz EU. VSTV pokušava 'preuzeti kontrolu nad vlastitim nadzorom'Izmjenama pravilnika o provjeri imovine sudija i tužilaca Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH pokušava preuzeti kontrolu nad mehanizmima koji bi trebali nadzirati njegov rad, ističe za Radio Slobodna Evropa izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić. Zbog toga su kritike iz EU opravdane, dodaje ona, te ocjenjuje da se posljednjim izmjenama suštinski mijenja koncept reforme, koja je prvobitno predviđala nezavisan nadzor nad radom Odjela za provjeru imovine, kako bi se osigurali veća transparentnost i odgovornost. "Ono što je bilo zamišljeno kao vanjski faktor koji će pratiti rad odjela, sada je VSTV potpuno preuzeo pod svoju kontrolu, čime se smanjuje nivo odgovornosti i transparentnosti", navela je Korajlić u izjavi za Radio Slobodna Evropa. Podsjeća da su izmjene Zakona o VSTV-u uvedene kako bi se uspostavio novi, otvoreniji sistem kontrole imovinskih kartona, uz angažman međunarodnih stručnjaka koje finansira Evropska unija. Upravo taj element vanjskog nadzora, dodaje, sada je doveden u pitanje. "Jednostavno se želi smanjiti bilo kakav uvid u rad i preuzeti kontrola nad procesom sopstvene odgovornosti", rekla je Korajlić. Ona upozorava da bi ovakve odluke mogle imati šire posljedice, uključujući ugrožavanje odnosa s Evropskom unijom, koja je finansirala uspostavu sistema vanjskog nadzora. "Da bi zadržao kontrolu i onemogućio nadzor, VSTV je bio spreman ući u direktni sukob sa Evropskom unijom i ugroziti i pitanje vlastitog finansiranja", istakla je. Korajlić podsjeća da je raniji sistem bio netransparentan, bez stvarne kontrole i provjere imovinskih kartona, zbog čega je i uveden novi model sa nezavisnim monitoringom. Međutim, kako navodi, i dalje su prisutni otpori unutar pravosuđa prema takvim promjenama. Inače, reforma pravosuđa jedan je od ključnih uslova na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji, pri čemu se poseban naglasak stavlja na jačanje integriteta i odgovornosti sudija i tužilaca. U tom kontekstu, uspostavljanje sistema prijave i provjere imovine prepoznato je kao važan antikorupcijski mehanizam i test stvarne spremnosti institucija da osiguraju transparentnost. Evropska unija insistira da ovaj sistem bude nezavisan, kredibilan i podložan vanjskom nadzoru, kao dio šire reforme vladavine prava. I u posljednjem izvještaju Evropske komisije o BiH navodi se da je napredak u pravosuđu ograničen i da postoje "trajni i očigledni znaci pogoršanja" koji zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i povratak povjerenja javnosti. Istovremeno se upozorava da loše funkcionisanje pravosudnog sistema i političko uplitanje nastavljaju potkopavati borbu protiv korupcije, koja i dalje daje slabe rezultate, uz selektivno i netransparentno procesuiranje slučajeva od javnog interesa.

Antonio Zanardi Landi je i dalje kandidat Italije na mjesto visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ovo se navodi u odgovoru Ambasade Italije u BiH, na upit Radija Slobodna Evropa da li ta zemlja ostaje pri svom prijedlogu. "Kandidatura ambasadora Zanardija Landija odražava snažnu posvećenost Italije Zapadnom Balkanu, kao i euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i šire regije Zapadnog Balkana", navodi se u odgovoru, te dodaje kako je Zanardi Landi "pravi kandidat oko kojeg članice Vijeća za provedbu mira mogu postići konsenzus". "On posjeduje iskustvo i sposobnosti potrebne za održavanje konstruktivnog dijaloga sa svim političkim akterima u zemlji, s ciljem očuvanja integriteta i stabilnosti Bosne i Hercegovine te pune provedbe agende 5+2. Ambasador Zanardi Landi je diplomata najvišeg ranga, koji je obavljao visoke dužnosti u Italiji i inostranstvu, uključujući funkciju diplomatskog savjetnika dvojici predsjednika Italije – Giorgio Napolitano i Sergio Mattarella", dodaje se u odgovoru za RSE. Vijeće za provedbu mira (PIC) 4. juna nije postiglo saglasnost oko izbora novog visokog predstavnika u BiH zbog razlika u stavovima koje su imali Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Američka ambasada u BiH saopštila je nakon sjednice da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko visoko kvalifikovanog talijanskog kandidata". Ukazala je na "neuspjeh EU da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata", ističući razočarenja, jer su "podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika". Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH, te zemalja EU koje su članice Upravnog odbora PIC-a, u zajedničkom saopštenju su poručili da su posvećeni nastavku konsultacija i približavanje stavova s partnerima. Navode i da cijene saradnju sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, te da su za daljnje razgovore o kandidatu koji bi bio integrativni faktor u provedbi mandata visokog predstavnika. O detaljima nesuglasica oko kandidata nisu govorili, nego su naveli da bi novi visoki predstavnik trebao dolaziti iz države članice EU, imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo. Inače, sadašnji visoki predstavnik u BiH, njemački diplomata Christian Schmidt, najavio je u maju da odlazi s dužnosti visokog predstavnika u BiH, nakon što je proveo pet godina na toj poziciji. Podnoseći ostavku, koju je obrazložio ličnim razlozima, najavio je da u BiH ostaje do izbora njegovog nasljednika, s ciljem očuvanja institucionalnog kontinuiteta uoči oktobarskih opštih izbora u BiH. Uslijedile su međunarodne konsultacije o njegovom nasljedniku, a 76-godišnji Antonio Zanardi Landi, čije imenovanje podržavaju SAD, bio je među najčešće spominjanim kandidatima. Među kandidatima se nalazi i René Troccaz, aktuelni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji uživa podršku Francuske i još nekoliko država. Naredno zasijedanje PIC-a se očekuje krajem juna.

Bosna i Hercegovina je potpuno zavisna od ruskog gasa koji stiže preko Srbije. Dok Evropska unija planira da ga ukine do 2027. godine, Sjedinjene Američke Države upozoravaju da BiH ne može sebi priuštiti odlaganje smanjenja zavisnosti. Istovremeno, Republika Srpska razvija projekat Istočne interkonekcije i nastavlja saradnju sa ruskim Gazpromom, dok Federacija BiH planira Južnu interkonekciju i povezivanje na druge izvore gasa.

Dva takozvana non-pejper dokumenta kruže poslednjih dana diplomatskim krugovima Evropske unije (EU). Jedan je francusko-nemački predlog, koji je obelodanjen dan uoči samita EU i Zapadnog Balkana održanog 5. juna u Tivtu u Crnoj Gori. Drugi je predlog pet država članica EU (među kojima su takođe Nemačka i Francuska) o ograničenim pravima budućih članica. Razlika između dva dokumenta odnosi se na period pre i posle prijema novih članica. Foto galerija: Tivat centar Evrope uoči prvog samita EU-Zapadni BalkanJedan ima za cilj pronalaženje rešenja za novu dinamiku država kandidatkinja za članstvo, opterećenih manjkavim institucionalnim reformama koje su nužni uslov postavljen od strane EU. Drugi dokument usmeren je na zaštitu funkcionisanja institucija EU i sprečavanje eventualnog nazadovanja budućih članica u poštovanju temeljnih evropskih vrednosti. Šta je iza novih predloga iz EU?Istovremeno, iza ovih predloga može se naslutiti i namera sužavanja mogućnosti da neka od budućih članica, nakon ulaska u EU, iskoristi svoje pravo veta kako bi blokirala pristupanje narednih kandidata koji čekaju članstvo. Dok francusko-nemački predlog nudi zemljama kandidatima benefite članstva i pre formalnog prijema u EU, najnoviji non-pejper bavi se ograničenjima koja bi nove članice imale i nakon što postanu deo evropskog bloka. Postojeće članice EU imaju to pravo u odlukama koje zahtevaju jednoglasje, među njima, prijema novih članica, spoljna politika, izmene osnivačkih ugovora Unije, i odluke o prijemu novih članica u Šengensku zonu. Romen Le Kiniu, generalni direktor francuskog tink-tenka "Euro Créative", smatra da predlog Nemačke, Francuske, Belgije, Holandije i Luksemburga još jednom pokazuje da su države članice podeljene oko toga kakvo proširenje EU treba da sprovede, iako postoji saglasnost o geopolitičkoj hitnosti tog procesa. "Neke zapadnoevropske zemlje, uključujući i države osnivačice, strahuju da bi dalje proširenje moglo da oslabi funkcionisanje EU i zato ga žele povezati sa širom raspravom o Evropi više brzina, pa čak i sa mogućim ograničenjima prava glasa za nove članice", kaže Le Kiniu u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE). "To bi predstavljalo veliku transformaciju evropskog projekta i nosilo jasan politički rizik: da bi zemlje kandidatkinje mogle da pristupe Uniji koja se značajno razlikuje od one kojoj su prvobitno težile da se pridruže", dodaje on. Crna Gora - izuzetak ili žrtva?Moguće i jedno i drugo. Na kraju prošlonedeljnog samita u Tivtu, predsednik Crne Gore, Jakov Milatović je nagovestio je da se francusko-nemački predlog, pod uslovom da bude primenjen, ne bi odnosio na njegovu državu, budući da je crnogorski slučaj, prema njegovim rečima, "donekle jedinstven". To je nagovestio i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, rekavši da francusko-nemački predlog, nije toliko važan za Crnu Goru koliko je važan za druge kandidate. Crna Gora se trenutno smatra najizglednijom narednom članicom Evropske unije. Prijem do kraja ove decenije ocenjuje se kao dostižan cilj, a EU je već odlučila da započne izradu Sporazuma o pristupanju. Crnoj Gori je i ranije predočeno da njen sporazum sa EU neće biti identičan prethodnim sporazumima te da će imati zaštitne klauzule. Kos najavila zaštitne mere u budućem sporazum o pristupanju Crne GoreUlazak Crne Gore označio bi kraj gotovo dvodecenijskog zastoja u procesu proširenja, što predstavlja najduži period u istoriji EU bez prijema nove članice. Hrvatska već 13 godina nosi status najmlađe članice Unije. Za Bertu Lopes Domeneh, političku analitičarku iz Centra za evropske politike, kada su u pitanju zemlje predvodnice, poput Crne Gore i Albanije, razgovor bi trebalo da bude usmeren na završetak reformi potrebnih za zatvaranje pregovora i ostvarivanje punopravnog članstva u narednim godinama, pre kraja ovog mandata institucija EU. Međutim, Crna Gora koja je pregovore o članstvu vodila polazeći od pretpostavke da će po ulasku u EU imati ista prava i obaveze, mogla bi biti izuzetak i ako bi se primenila ideja najnovijeg dokumenta pet država članica EU, jer bi se upavo ta država mogla među prvima da se suoči sa ograničenjima. Šta je smisao francusko-nemačkog predloga?Francusko-nemački predlogu i dalje ima status non-pejpera, odnosno neformalnog dokumenta koji se koristi u evropskim diplomatskim krugovima za iznošenje novih ideja, testiranje stavova ili predlaganje rešenja bez preuzimanja formalnih obaveza. Međutim ova inicijativa polako počinje da zauzima mesto i u evropskom političkom narativu. "Evropski savet ostaje posvećen unapređenju postepene integracije između Evropske unije i regiona tokom samog procesa proširenja, na način zasnovan na zaslugama i reverzibilan", stoji u nacrtu zaključaka samita koji će biti održan 18 i 19 juna u Briselu a u koji RSE ima uvid. Upravo naglasak na "postepenoj integraciji", kako stoji u nacrtu, odnosi se, doduše ne eksplicitno, na predlog koji su izradili kabineti nemačkog kancelara i francuskog predsednika. Iz Evropske komisije (EK) ocenjuju da se ideje iznete u ovom dokumentu podudaraju sa stavovima ove institucije. Gijom Mersije, portparol Evropske komisije, pozdravlja činjenicu da se ova diskusija odvija među državama članicama. "To pokazuje da postoji snažna posvećenost i od strane država članica. Vidimo mnogo podudarnosti sa našim sopstvenim stavovima o postepenoj integraciji sadržanim u ovom neformalnom dokumentu. Svi delimo isti cilj: moramo ostvariti završetak Unije sa svim partnerima iz procesa proširenja koji već dugi niz godina rade na pristupanju", izjavio je za RSE portparol Mersije. Kome je predlog Berlina i Pariza najprivlačniji?Predlozi za produbljivanje integracije pre članstva mogu pomoći u unošenju dinamike u procese pristupanja zemalja koje zaostaju, ali ne i za zemlje predvodnice u procesu, smatra Berta Lopes Domeneh, politička analitičarka u briselskom tink-tenku Centar za evropske politike (EPC). Ona podseća da Evropska komisija podržava ambiciju da Crna Gora i Albanije zaključe pregovore kraje ove, odnosno krajem naredne godine. "U tom kontekstu, razgovor o statusu posmatrača i pristupu jedinstvenom tržištu ne doprinosi pružanju podsticaja za reforme, već povećava skepticizam u pogledu stvarne posvećenosti država članica proširenju", kaže Lopes Domeneh za RSE. Zašto sada ideja o novom pristupu?Autori nezvaničnog dokumenta smatraju da je politici proširenja potreban novi politički impuls, da je proces spor i da su mu potrebni nova dinamika i smanjenje proceduralnih prepreka. Međutim, skeptičnije na to gleda francuski analitičar Romen Le Kiniu. "Rizik je u spremnosti nekih evropskih prestonica, onih manje voljnih, da se sakriju iza ovog novog ubrzanog procesa kako bi pravo proširenje stavile u drugi plan", upozorava on. Podsticaj za novi predlog, prema njemu, proizlazi iz saglasnosti da je proširenje hitan geopolitički proces koji jača Evropsku uniju i njeno susedstvo, ali i iz svesti da je pristupanje EU složen i politički zahtevan proces, kako za zemlje kandidate tako i za države članice koje na kraju moraju da ratifikuju prijem novih članica. Le Kiniu smatra da bi se ovaj predlog mogao tumačiti kao pokazatelj nemogućnosti EU da obezbedi proširenje u trenutku kada Brisel i države članice ne mogu sebi da priušte strateške poraze. Sličnog mišljenja je i Berta Lopes Domeneh. "Jedna od velikih prepreka proširenju i dalje je oklevanje i instrumentalizacija procesa pristupanja od strane nekih država članica. Stoga bi napori trebalo da budu usmereni na prikupljanje političke volje među EU27 kako bi ispunile svoje obaveze", podvlači ona. "U konačnici, pravi podsticaj za reforme za kandidate na začelju puta ka EU biće spoznaja da je obećanje o članstvu pretvoreno u stvarnost", poručuje Berta Lopes Domeneh.

Više od stotinu osoba, uključujući policajce, političare, advokate i obavještajce, optuženo je ili osuđeno pred Sudom Bosne i Hercegovine nakon dešifriranja Sky i Anom aplikacija. Policijske i sigurnosne agencije rade na identifikaciji oko 3.000 preostalih osoba iz BiH upletenih u narko-mrežu razgranatu širom zemlje, regije i Europe. "Da međunarodne policijske agencije nisu zaplijenile Sky i Anom servere i dešifrirale te poruke, mi za većinu tih lica možda nikad ne bismo ni saznali", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) policijski istražitelj iz Sarajeva koji radi na dešifriranju tih poruka. Njegov identitet je poznat Radiju Slobodna Evropa. Što su Sky i Anom aplikacije? Sky ECC je bila šifrirana aplikacija isključivo za razmjenu poruka, slična WhatsApp-u. Koristila se na posebno modificiranim telefonima i bila je popularna u kriminalnim mrežama. Europske i američke policije su 2021. godine zaplijenile njene servere i dešifrirale je. Anom je bila "tajna" komunikacijska platforma koju je zapravo razvio i kontrolirao američki FBI u suradnji s drugim agencijama i distribuirao je kriminalnim grupama kako bi ih nadzirao. Do sad je podignuto 20 optužnica, a krivnju je priznalo 17 lica koji su osuđeni na ukupno 30 godina zatvora. Izrečene su, pored ostalih, prvostepene presude za likvidaciju načelnika Kriminalističke policije Republike Srpske Radenka Bašića, a za prevoženje droge pravosnažno je osuđen granični policajac BiH Vladan Kovačević. Osumnjičeno je ili optuženo više od 300 osoba, među kojima su tridesetak policajaca, bivši savjetnik državnog ministra sigurnosti Bojan Cvijetić, te bivši načelnik općine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić. Iz Tužiteljstva BiH navode da su identificirali ne samo kriminalne osobe koje su sudjelovale u krijumčarenju droga, nego i pojedince iz političkih i sigurnosnih struktura koji su pružali informacije, pravnu zaštitu ili pomagale u "pranju" najmanje tri milijuna eura. "Takozvani Sky tim formiran je krajem 2021. godine. U njemu je radilo 11 tužilaca, otprilike petina svih. Optužili smo i pripadnike raznih policijskih agencija, bivšeg savjetnika ministra sigurnosti kao i dva advokata", kazao je glavni državni tužitelj Milanko Kajganić 12. marta predstavljajući rezultate. Prve optužnice podignute su 2023. godine, nakon što su zapadne policijske agencije dostavile BiH stotine hiljada poruka razotkrivenih u sklopu globalnih operacija tokom 2021. godine, u kojima su sudjelovali Interpol, Europol i američki Savezni istražni ured (FBI). Optuženima se sudi za ubistva, trgovinu više od sedam tona marihuane i kokaina, pranje više milijuna eura, korupciju, zloupotrebu položaja, trgovinu utjecajem, krivotvorenje isprava i krijumčarenje ljudi, pored ostalog. Tko je sve optužen?"Mi u jednom predmetu koji je u toku imamo jednog korisnika Sky aplikacije koji je razmijenio više od 900.000 poruka s više od 300 nepoznatih lica", kazao je za RSE jedan policijski istražitelj iz Sarajeva koji je zatražio da mu se ne otkriva identitet zbog vlastite sigurnosti. Pojašnjava da su korisnici tih aplikacija koristili nadimke i da su tek uspoređivanjem s drugim saznanjima iz istraga i dokazima o počinjenim krivičnim djelima mogli identificirati manji dio njih. "Radimo tri godine, a identifikovali smo tristotinjak od oko 3.000 korisnika Sky/Anom aplikacija iz BiH. To znači da smo na samom na početku", naglasio je ovaj policijski istražitelj za RSE. Same poruke iz dešifriranih aplikacija nisu dovoljan dokaz pred sudom, ali su na osnovu njih identificirane osobe i krivični događaji, te provedene policijske akcije u BiH i Europi u kojima su pronađeni droga, novac, oružje i drugi dokazi. Potom su napisane optužnice, od kojih neke broje hiljade stranica dokaza i desetke svjedoka i sudskih vještaka. Sky/Anom predmeti na nižim sudovimaDok je Sud BiH zauzeo stajalište da su poruke s kriptiranih aplikacija Sky i Anom zakonit dokaz, praksa nižih sudova u BiH i dalje je neujednačena. Kantonalni sud u Tuzli u predmetu protiv Beriza Kabilovića i Armina Halilovića za organizirani kriminal odbacio je Sky dokaze kao nezakonite. Kantonalni sud u Sarajevu i Okružni sud u Banjoj Luci prihvatili su ih u postupcima za ubistvo sarajevskih policajaca te protiv lica optuženih da su pripadnici narko-skupina povezanih s "Kavačkim klanom. Razotkrivena je i hijerarhijska struktura tih kriminalnih grupa. Na vrhu su bili organizatori, povezani s vođama drugih organizacija u regiji i Europi, koji su upravljali međunarodnim operacijama i za koje je znala samo nekolicina onih koji su niže u komandnom lancu. "Većina komunikacija putem Sky/Anom aplikacija se odvijala na međunarodnom nivou. Identifikovali smo jedno lice koje je živjelo u Sarajevu, Dubaiju, Nizozemskoj, Južnoj Americi i Južnoj Africi, koje je veliku količinu novca unosilo i ulagalo u BiH", kazao je policijski istražitelj iz Sarajeva za RSE. "Srednji sloj" činili su tzv. logistički operativci, kuriri i posrednici koji su u doticaju s politikom, policijom i pravosuđem. Prema podacima iz sudskih spisa, među njima je najmanje sedam osoba iz policijskih i sigurnosnih struktura, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) koja je nadležna za najteža kriminalna djela, Graničnu policiju BiH, kao i MUP-ove entiteta Republike Srpske i Kantona Sarajevo. Treći sloj činile su advokati i političko-poslovne strukture koji su optuženi da su omogućavali "pranje novca" i prikrivanje krivičnih djela. Svima zajednički narkoticiPrema navodima Tužiteljstva BiH, više organiziranih kriminalnih organizacija bilo je uključeno u krijumčarenje više od sedam tona marihuane i najmanje 35 kilograma kokaina iz Albanije i Južne Amerike prema tržištima na Zapadnom Balkanu i Europskoj uniji. Tužitelji tvrde da su milijuni eura novca pribavljenog trgovinom drogom "ubacivani" u legalne financijske tokove u BiH. Među optuženima su i vlasnici i direktori deset privatnih firmi preko kojih je, prema tvrdnjama tužitelja, vršeno "pranje novca" kroz izgradnju stambenih zgrada ili kupovinu raznih nekretnina. Novac pribavljen od prodaje droge ulagan je i u različite biznise, najviše u Sarajevu, poput marketinga i IT sektora, trgovinu, upravljanje parkiralištima, kupovinu luksuznih vozila, prema navodima iz optužnica. Zvanično je "zaleđeno" oko 1,2 milijuna eura u kriptovalutama. U predmetu protiv "Karišika i ostalih" optuženo je 12 osoba i šest firmi, a tužitelji navode da je više od tri milijuna eura nezakonito stečenog novca u više navrata "u koferima" uneseno preko granice, te potom "ubačeno" u legalne poslovne tokove u Bosni i Hercegovini. U drugom predmetu, protiv advokata "Zlatka Ibrišimovića i drugih", optužnica navodi da su četvero optuženih bili dio organizirane kriminalne grupe koja je djelovala u BiH, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Nizozemskoj, Belgiji i drugim članicama EU. Tužiteljstvo tvrdi da su stotine hiljada eura pribavljenih trgovinom drogama korištene za kupovinu nekretnina, uključujući dva stana u centru Sarajeva. "Penthaus u Sarajevu danas se proda za preko 10.000 maraka [oko 5.000 eura] po kvadratu, koji kasnije 'zjapi' prazan. Ko danas ima 30 godina, nema dana radnog staža, a ima 200.000 maraka da kupi auto. Odete na pijacu, razmjenjuju se devize. Eto samo tri primjera kako se 'peru pare'", kaže za RSE Esad Abaz, koji skoro tri decenije radi kao stalni sudski vještak. Kao ostale firme preko kojih se može oprati novac Abaz navodi hiljade kafića, restorana, frizerskih salona, butika i obrta, čiji rad porezne uprave ne mogu svakodnevno kontrolirati, jer, kako i same godinama ističu, nemaju dovoljno inspektora. Većina suđenja još uvijek u tokuSamo su tri predmeta u cijelosti okončana, a jedno djelomično. Najviša pojedinačna kazna izrečena je krajem 2023. godine u predmetu "Dragan Pejović i drugi", koji je potpisao sporazum o priznanju krivnje osuđen je na pet godina zatvora. Suoptuženi u ovom predmetu, granični policajac Vladan Kovačević koji je bio optužen da je prevozio drogu, priznao je krivnju i osuđen je na tri i po godine. Drugih deset suoptuženih osuđeno je na 12 do 18 mjeseci zatvora, u što im je svima uračunat i pritvor i svi su nakon odluženja kazne na slobodi. Novčane kazne, odnosno oduzimanje nezakonito stečene imovine je simbolično i ukupno iznosi ukupno oko 20.000 eura. Sudovi su u predmetima koji su u toku "zamrznuli" novac, vozila i drugu imovinu vrijednu milijune eura za koju se tvrdi da potječe iz kaznenih djela. Ukupno je dosuđeno oko 30 godina zatvorskih kazni za 17 optuženih. Zbog složenosti predmeta i velikog broja optuženih, očekuje se da će procesi u 17 aktivnih predmeta trajati godinama. Prema zvaničnim podacima Tužiteljstva BiH, u okviru "Sky ili Anom predmeta" uhapšeno je i saslušano oko 150 osumnjičenih osoba. Među njima je oko 30 policajaca, advokata, sudaca i zaposlenika sigurnosnih agencija, a glavni državni tužitelj Milanko Kajganić najavio je "intenziviranje rada na ovim predmetima" nakon završetka konkursa i zapošljavanja novih tužitelja.

U Sarajevu brda znaju da pritisnu, zimski smog da udavi, sparina da obori a brzina života da samelje. Sarajlije i Sarajke taj osjećaj mješavine nervoze, tjeskobe i koječega, za šta je teško naći pravu riječ, nazivaju "srkletom". Većina ih spas potraži u vikend-bijegu na okolne planine. Za Ceciliu Hajzler i Nedžada Avdibegovića, međutim, planina više nije samo izletište. Već više od devet mjeseci, šumski mir je njihova svakodnevica i dom. Ispred planinarskog doma "Prijatelji prirode" na Igmanu, planini nedaleko od Sarajeva, ugodna tišina, uz poneki šum vjetra u granama crnogoričnog drveća, gotovo je opipljiva. Cecilia se, dok nam priprema kafu u kuhinji koju naziva svojim "kraljevstvom", prisjeća puta koji ju je iz ravne Vojvodine doveo prvo u Sarajevo, a zatim na Igman. U ovaj bosanskohercegovački grad je iz Novog Sada stigla 2017. godine zbog studija. Sa Nedžadom je živjela na Vratniku, u starogradskoj mahali u kojoj su imali, kako kaže, "super osećaj zajednice". Nedžad je imao posao na koji je svako jutro išao u šest sati, ona je išla na fakultet. "Ali, kad god bismo seli da pričamo, pričali smo o tome kako da izađemo iz te mašine, iz te gužve, iz srkleta, sistema", priča Cecilia za Radio Slobodna Evropa. Preokret se dogodio slučajno kada je, pošto je završila fakultet i tražila posao u struci, u oglasima pronašla poziv za rad u planinarskom domu. Nedžadov je odgovor - na njenu dilemu "pa hoćemo li?" – bio kratak: "Hajde, probaj". Izlazak iz 'zone komfora'Selidba na Igman značila je radikalan prekid s dotadašnjim životom i izlazak iz onoga što Nedžad naziva "zonom komfora". On je u gradu imao stabilan posao radno-okupacionog terapeuta u terapijskoj zajednici, uz dodatne restauratorske poslove. "Majstorluci razni... gips, enterijer, eksterijer, svi ti fini radovi", objašnjava Nedžad svoje zanimanje restauratora. Bez ikakvog prethodnog ugostiteljskog ili domarskog iskustva, spakovali su stvari i krenuli u nepoznato. Podijelili su uloge – on kuha, ona je zadužena za čistoću, kafu i kasu. Učili su u hodu kako nahraniti i ugostiti grupe od više desetaka ljudi, usvajajući brojne operativne sitnice koje planinski život zahtijeva. No, planina nije samo ćarlijanje vjetra i oku umiljate sunčane zrake koje plešu kroz grane drveća, jer je već prva zima na Igmanu postala njihov test izdržljivosti. Snijeg ih je tri puta potpuno odsjekao od svijeta. "Prva dva dana bude bajka, super je. Treći dan... čoveče, stani. Stvarno kao u nečijem snu, kao da me neko hipnotisao. Zavejano sve. Moramo praviti prtinu kroz šumu, skroz jedan drugi film", prisjeća se Cecilia i dalje u čudu kako su uspjeli proći kroz takav period života na planini. Ipak, to nije bilo najteže iskustvo, nego se to desilo u januaru '26. kada je planinarski dom mjesec dana bio neprestano pun ljudi. Za Ceciliu je "potpuni nedostatak privatnosti i sopstvene aure" bio veliki emotivni izazov. "Bilo je situacija da mi je došlo da pobegnem... Nedžad zna s ljudima, zna kako, a meni je potrebno da imam nešto svoje, pa ću ja lako posle s ljudima. Ali nemoj me stalno. Kad smo taj januar pregurali, sad može sve. Prekaljujemo se", kaže ona smijući se. Planina kao lijek: Pola glave od plastike i metalaZa Nedžada, ovaj prelazak iz grada u šumu ima dublju terapeutsku ulogu. Iza njegovog mirnog glasa kriju se decenije fizičkih i psihičkih trauma koje nosi od svoje šesnaeste godine. "Treba mi mir, ne mogu frku i trku. Imao sam problema kroz čitav život, trauma... Borio se sa šesnaest godina, svašta nešto. Pola glave mi je plastika i metal. To su i predratne, i ratne, i poslijeratne traume. Cjeloživotne", priča Nedžad za RSE. I ljekari su mu savjetovali mir, a devet mjeseci provedenih na igmanskom zraku dalo je vidljive rezultate. "Popravio sam se pravo", kaže on, naglašavajući da su se njih dvoje povezali "na drugačiji način", da su sad puno "sposobniji, smireniji i da više cijene neke stvari". Jedna od tih stvari je i izvorska voda, zbog čega Cecilia o tome priča uz široki osmijeh i osjećaj zahvalnosti. "Svaki put kad odemo negde, nekim drugim honorarnim poslom kojim se bavimo pored ovog, kad god se vratim ovde, samo kažem – hvala ti, Bože, i napijem se ove vode sa ovog izvora što nam je u cevima". PANSTILIA: Misija 'pod lipom'Iako su drastično promijenili način života i okruženje, Cecilia i Nedžad nisu odustali od svojih primarnih profesija. Cecilia je pedagoginja i istoričarka umjetnosti, dosta je radila sa djecom i bavila se i savjetodavnim radom. "Tako, šta mi tu možemo da uradimo da popravimo ovaj svet? Imam to u sebi, to volim, radim i dalje neke projekte", priča Cecilia te kaže kako su sada osnovali i svoje udruženje. Iz te želje da "poprave svet", zajedno sa kolegicama i kolegama – muzejskom edukatoricom iz Umjetničke galerije BiH, pedagogom i botaničarkom iz Zemaljskog muzeja – osnovali su udruženje PANSTILIA. Naziv je akronim latinskih riječi za mir (Pax), umjetnost (Ars), prirodu (Natura) i učenje (Studiorum). "Tilia" simbolizuje lipu, drevno drvo koje još od starih Slavena ima tu simboliku da se ispod nje ljudi okupljaju i druže. "Želimo da se ta zajednica formira u prirodnom okruženju. To je lična vizija koja se itekako uklapa u ovu priču", kaže ona objašnjavajući da je riječ o neformalnom obrazovanju i odgoju za mir kroz stvaralaštvo u prirodi. Između ravnice i brdaDok Nedžad češće odlazi do grada zbog nabavke, Cecilia većinom ostaje tu s njihovim psom Lolom. Svakih mjesec-dva odlazi u rodni Novi Sad da vidi mamu i da, kaže, "pustim pogled da mi se ne vrati". "Ne volim stalno odlaziti u Sarajevo, pa da se vraćam. Od tih razlika zaboli me glava. Odem samo kad moram", priča ona. "Dok sam bila u mahali, ubeđivala sam sebe: ustani iz kreveta, siđi dole, popni se gore... i to mi je bio maksimum", prisjeća se Cecilia. Danas, svaki silazak u Sarajevo za nju predstavlja teret. "Tamo osetim kao da me nešto pritiska, stisnuta sam. A onda dođem ovde... uuuu... raširim ruke. Skroz je neki drugi osećaj. Telo mi se drugačije ponaša", opisuje Cecilia trenutak povratka iz grada na Igman. U šumovitom kutku Igmana, a opet nedaleko od glavne ceste, Cecilia i Nedžad žive život po vlastitom izboru i naravno pravilima planinarskog doma čiji su uposlenici. Dok piju ledenu izvorsku vodu koja im stiže ravno kroz cijevi u čašu, oni su primjer da se iz "mašine" može izaći – ako imaš hrabrosti da postaviš pitanje "hoćemo li?" i odgovoriš sa "hajde da probamo".

Sjedinjene Američke Države poručile su da će pažljivo pratiti one u Bosni i Hercegovini koji "daju prioritet političkoj prednosti nad energetskom sigurnošću, zasnovanoj na pouzdanoj američkoj energiji i prekidu ovisnosti o ruskom plinu". Odgovoreno je to iz State Departmenta na upit Radija Slobodna Evropa o nedavnim sastancima zvaničnika entiteta Republika Srpska (RS) sa predstavnicima ruske energetske kompanije Gazprom, u trenutku kada Evropska unija (EU) najavljuje postepenu obustavu uvoza ruskog plina. "S obzirom na to da EU postupno ukida ruski plin (Evropska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, uvela niz sankcija protiv dijela ruskog energetskog sektora i najavila plan da do kraja 2027. u potpunosti obustavi uvoz gasa iz Rusije. Ruska državna kompanija Gazprom i dalje nije obuhvaćena sankcijama Evropske unije. Dok su pojedine zemlje, uključujući Poljsku, Letoniju, Litvaniju i Estoniju, već prekinule uvoz ruskog gasa, druge, poput Mađarske i Slovačke, i dalje ostaju ovisne o tom izvoru.) do jeseni 2027., BiH si ne može priuštiti odgađanja", naveli su. Zvaničnici RS, među kojima su bili predstavnici Vlade i lider vladajuće stranke u tom entitetu Milorad Dodik, razgovarali su proteklih dana sa rukovodstvom Gazporma u Sankt Peterburgu. Posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju plinovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura. On bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim plinom. Nakon sastanka krajem maja, ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je da taj bh. entitet ostaje važan partner Gazproma u razvoju plinske infrastrukture. BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom plinu koji se, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Vlast u Federaciji BiH planira gradnju plinovoda Južna interkonekcija (Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju gasovoda, s ograncima prema Hercegovini i sjeverozapadu zemlje, potpisan je uz sudjelovanje američkog ministra energetike Chrisa Wrighta u aprilu u Dubrovniku. Svemu je prethodila višemjesečna potpora službenog Washingtona projektu koji su nazvali "strateškim za energetsku sigurnost regije". Hrvatski dio projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su dio uskog kruga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Projekt je izazvao kritike Europske komisije i Energetske zajednice, čiji je BiH član, zbog posebnog (lex specialis) zakona u Federaciji BiH u koji je unesena američka privatna firma, kao i pitanja usklađenosti s pravilima EU. Novim gasovodom BiH bi trebala dobiti oko 1,5 milijardi kubika, pa se razmatra i izgradnja elektrana koje bi mogle opskrbiti strujom oko 400.000 domaćinstava. Planirani gasovod bi se povezao s postojećim koji dolazi iz Srbije.), kojim bi plin stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj, a u projekt su uključeni američki investitori. Iz State Departmenta istaknuli su da su SAD predane partnerstvu s BiH kako bi diverzificirale svoj energetski sektor. Također, navode da je plinovod Južna interkonekcija bio prioritet američke vlade u posljednje tri administracije, te da će proširiti i diverzificirati energetski sektor BiH. "Dajući joj veću kontrolu nad opskrbom energijom pružanjem pristupa tržišno utemeljenom prirodnom plinu i smanjenjem ovisnosti o jednom, nepouzdanom izvoru", naveli su iz State Departmenta. Kako je rečeno, izvoz američke energije centralni je stup ekonomske suradnje SAD-a sa evropskim partnerima. "SAD imaju resurse za podršku evropskim naporima da se odvoji od ruske energije i potaknu ekonomski rast. Američke kompanije su pouzdani partneri i spremne su pružiti podršku", navodi se u odgovoru za RSE. BiH godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara plina, koji u zemlju ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, sa najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne.

Kinezi, Azerbejdžanci, Gruzijci, Albanci, svi oni su u maju uhvaćeni na granici Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom. Ali ne zato što su pokušavali da je pređu, već su osumnjičeni za krijumčarenje migranata ka teritoriji Evropske unije. Uhapšeni su na jugozapadu BiH, na području Ljubuškog, Posušja i Gruda. Prema podacima Tužilaštva BiH, u krijumčarenju migranata kroz Bosnu i Hercegovinu sve je veći udio stranih državljana. Iako je tokom 2025. godine zabilježen manji broj predmeta u odnosu na godinu ranije, istovremeno raste broj stranaca uključenih u ovaj oblik kriminala. Među uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana, navode nadležni organi. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina. "Krijumčarenje migranata u BiH je, uglavnom, vođeno mješovitim transnacionalnim mrežama, a ne jednom nacionalnošću", kazala je za Radio Slobodna Evropa Anesa Agović Đozo, analitičarka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC). Ova međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u Ženevi istražuje i analizira globalne i regionalne mreže organizovanog kriminala. Zbog svoje geografske pozicije i blizine Evropskoj uniji, BiH je i dalje ključna tranzitna zemlja na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, iako brojke nisu ni blizu onih prije nekoliko godina, kada je kroz BiH znalo proći i više od 34 hiljade migranata godišnje. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2025. u BiH je ušlo ukupno oko 14 hiljada migranata. Skoro polovina ispitanih migranata potvrdila je da su na putu prema Bosni i Hercegovini koristili posrednike, pokazuje anketa IOM-a provedena u aprilu na uzorku od 441 osobe, dok 29 posto ispitanika nije željelo odgovoriti na to pitanje. Organizacije krijumčare, rijetko pojedinciIz Službe za poslove sa strancima BiH, kao ni iz državne Granične policije, do zaključenja teksta nije odgovoreno na pitanja RSE o tome koliko su često u praksi stranci uključeni u krijumčarenje migranata. Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH, u svom odgovoru za RSE navodi da se prema službenim procjenama i praćenju rada bh. institucija, krijumčarenjem mnogo češće bave organizovane grupe. "Ove mreže mogu imati različit oblik i karakter, te varirati od visoko organizovanih kriminalnih grupa, do fleksibilnih dogovora između pojedinaca u različitim zemljama", navode iz OEBS. Ističu da ovo zajedno rade lokalci i stranci. "Dok lokalni akteri vode računa o transportu, smještaju, logistici ili daju doprinos na osnovu poznavanja lokalnog terena, strani državljani mogu biti zaduženi za regrutovanje, komunikaciju s migrantima ili koordinaciju duž migracijskih ruta", kažu u OEBS. Ova organizacija prati sudske postupke u ovoj oblasti, te se prema njihovoj bazi podataka trenutno vodi postupak protiv 61 optužene osobe, od kojih je 49 državljana BiH, dok je 12 stranaca. Anesa Agović Đozo iz GI-TOC naglašava da je vidljiv porast "hibridnog krijumčarenja". "Migranti legalno ulaze na Zapadni Balkan, koristeći putovanja bez viza, radne dozvole, studijske vize ili turističke vize, a zatim se oslanjaju na mreže krijumčarenja za dalje kretanje u EU", pojašnjava ona. Dodaje da ovaj trend postaje ključna karakteristika migracija u regionu, te da je posebno zastupljen među Turcima i Kinezima. Ona ističe da istrage pokazuju jasnu podjelu zadataka. "Međunarodni koordinatori, regionalni organizatori i lokalni posrednici upravljaju prevozom, smještajem, falsifikovanim ili pozajmljenim dokumentima i pomoći pri prelasku granice. U međuvremenu, regionalne i lokalne kriminalne grupe obavljaju osnovne operativne uloge kao što su transport, smještaj, praćenje migranata i organizovanje graničnih prelaza“, dodaje. Upozorava i da su se na sjeverozapadu BiH pojavile nasilne grupe predvođene migrantima "poput avganistanske mreže BWK i grupe Al-Sarawi povezane sa Sirijom", te da one u svom djelovanju kombinuju krijumčarenje, iznudu i otmice. Kako država tretira strane švercere migranata?Prema Krivičnom zakoniku BiH, krijumčarenje migranata je teško krivično djelo, koje se kažnjava zatvorom do 15 godina, u slučaju teških oblika kada se ugrožava njihov život. Krijumčare, uglavnom, hapse pripadnici Granične policije BiH, koji ih nakon toga predaju u nadležnost Tužilaštva BiH. Za strane državljane se najčešće određuje pritvor zbog straha od mogućeg bjekstva. Ukoliko dođe do optužnice, sudi im se pred Sudom BiH, te kaznu služe u bh. zatvorima. BiH ima bilateralne ugovore o izdržavanju zatvorskih kazni sa državama regiona (Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija), te one ili osuđenik mogu podnijeti zahtjev za izdržavanje kazne u zemlji porijekla. Po završetku kazne, osoba prelazi u nadležnost Službe za poslove sa strancima, donosi se rješenje o protjerivanju i izriče se zabrana ulaska koja traje maksimalno pet godina, ali u posebnim slučajevima – ako je osoba proglašena prijetnjom po nacionalnu bezbjednost – može biti i trajna. Šta država može da uradi?Prema podacima Tužilaštva BiH za 2025. godinu, podignuto je 35 optužnica protiv 43 lica za krijumčarenje ljudi, dok je bilo pet optužnica protiv 30 lica za organizovanje krijumčarenja migranata. U OEBS-u navode da je međunarodna saradnja važna komponenta za rješavanje problema ilegalnih migracija. "Efikasne mjere borbe protiv ove pojave obuhvataju poboljšanja u dijeljenju informacija između policijskih agencija, zajedničke istrage, poboljšanje upravljanja granicama, finansijske istrage kojima se u fokus stavlja dobit ostvarena izvršenjem krivičnih djela i saradnju sa zemljama porijekla i tranzita", navode iz OEBS. Takođe upozoravaju da treba "raditi na poboljšanju mehanizama rane identifikacije i zaštite žrtava trgovine ljudima". Podsjećaju da treba raditi na otklanjanju razloga koji dovode do potražnje za krijumčarenjem, uključujući "ograničene mogućnosti za zakonite migracije i ugroženost proisteklu iz humanitarne krize". Agović Đozo iz "Global Initiative" ocjenjuje da vlasti ovom problemu trebaju dati prioritet. "To uključuje povećanje kapaciteta zaposlenih i tehničkih lica unutar Granične policije BiH, posebno duž ključnih koridora za ulazak i izlazak, jačanje digitalnih forenzičkih i finansijskih istraga i ciljanje na organizatore i posrednike koji najviše profitiraju od trgovine ljudima, a ne samo na vozače i operativce niskog ranga", rekla je ona. Dodaje i da se mora poboljšati razmjena obavještajnih podataka širom Zapadnog Balkana i sa partnerima iz EU, ali i saradnja sa akterima "na prvoj liniji fronta". "Uključujući nevladine organizacije, humanitarne organizacije, osoblje prihvatnih centara i kulturne medijatore, koji često otkrivaju nove rute, metode regrutovanja i nove kriminalne grupe prije nego što to urade agencije za sprovođenje zakona", istakla je ona. Iz Tužilaštva BiH u odgovoru za RSE navode da je na ovo pitanje fokusirana i Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija, tijelo sačinjeno od predstavnika više institucija, uključujući i bh. civilni sektor. Takođe se ističe da je BiH prošle godine potpisala sporazum o zajedničkom istražnom timu sa Francuskom za trgovinu ljudima, te je nastavljena realizacija ranije potpisanog sporazuma u istoj oblasti sa Njemačkom.