Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini saopštila je 11. avgusta za Radio Slobodna Evropa (RSE) da "pomno prati" dešavanja koja mogu uticati na integritet izbornog procesa, uključujući navode o zloupotrebi javnih resursa, preuranjenoj kampanji i drugim nepravilnostima na koje je ukazao Transparency International BiH (TI BiH). Iz Misije navode da "uvažavaju zabrinutost organizacija civilnog društva" te podsjećaju da su, u saradnji sa TI BiH, učestvovali u jačanju kapaciteta institucija za borbu protiv korupcije u prepoznavanju i otklanjanju rizika po integritet izbora povezanih sa zloupotrebom javnih sredstava. Misija ističe da je ocjenjivanje pojedinačnih navoda o izbornim nepravilnostima odgovornost nadležnih institucija, prije svega Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), koja u okviru svog mandata nadzire primjenu izbornih pravila. "Jasne, dosljedne i transparentne odluke CIK-a, kao i efikasne i proporcionalne sankcije u slučajevima utvrđenih povreda propisa, veoma su važan preduslov za ravnopravno učešće političkih aktera u izborima, ali i povjerenje građana u izbore", naveli su iz OSCE-a za RSE. Upozoravaju da je to posebno važno zbog dugotrajnog nepovjerenja građana u integritet izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Iz OSCE-a podsjećaju da ranije preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) ostaju važan okvir za unapređenje izbornog zakonodavstva i njegove primjene u skladu sa međunarodnim standardima. Prema ocjeni OSCE-a, vraćanje povjerenja zahtijeva i šire mjere, uključujući stvaranje slobodnog i pluralističkog medijskog okruženja, suprotstavljanje dezinformacijama, sprečavanje pritiska na birače, suzbijanje zloupotrebe javnih sredstava i dosljednu primjenu izbornih pravila. Iz Misije navode da su snažna i nezavisna izborna administracija, pravosuđe, policija, civilno društvo i mediji od presudne važnosti za kredibilitet Opštih izbora 2026. godine. Odgovor OSCE-a uslijedio je nakon što je Transparency International BiH saopštio da je u prvom mjesecu monitoringa izbornog perioda evidentirao više od 1.200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa, te podnio 26 prijava zbog kršenja izbornog zakonodavstva. Ta organizacija tvrdi i da je CIK promijenio pristup u odnosu na ranije izborne cikluse i da sve rjeđe sankcioniše najčešće oblike izbornih zloupotreba. Iz CIK-a su prethodno za RSE odgovorili da svaki predmet razmatraju pojedinačno i odluke donose u skladu sa Izbornim zakonom BiH. "Centralna izborna komisija BiH je kolektivni organ i odluke donosi u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Kada su u pitanju eventualna kršenja Izbornog zakona BiH u izbornom periodu svakom predmetu se pristupa pojedinačno i o tome donosi relevantna odluka", naveli su iz Komisije. Dodali su da su podaci o svim prigovorima i žalbama javno dostupni na internet stranici CIK-a i da se ažuriraju jednom sedmično. Na pitanje da li je promijenjena praksa u odnosu na prethodne izborne cikluse, Komisija nije direktno odgovorila. Prema podacima CIK-a, od raspisivanja Opštih izbora do 7. avgusta izrečeno je 38 novčanih kazni od 1.500 do 4.000 evra zbog preuranjene kampanje, zloupotrebe djece, širenja dezinformacija i drugih povreda Izbornog zakona. Među kažnjenim političkim subjektima su SNSD, SDA, SDP BiH, HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, Narod i pravda, Demokratska fronta, Naša stranka i Pokret Sigurna Srpska. Najveća pojedinačna kazna, u iznosu od 8.000 maraka (oko 4.000 evra), izrečena je SNSD-u zbog objava o rekonstrukciji puta u banjalučkom naselju Dragočaj, dok je istoj stranci određena i kazna od 5.000 maraka (oko 2.500 evra) zbog promocije asfaltiranja puta u Piskavici, što je CIK okvalifikovao kao preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa. Građani BiH će na Opštim izborima 4. oktobra birati članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama. Zvanična izborna kampanja počinje 30 dana prije održavanja izbora, a do tada su zabranjene aktivnosti koje se smatraju preuranjenom kampanjom.

Predsjednik udruženja "ReStart Srpska" Stefan Blagić saslušan je u Policijskoj upravi Doboj u svojstvu svjedoka, po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Doboju, zbog bilborda postavljenih u okviru kampanje protiv izgradnje solarnih elektrana u naselju Podnovlje kod Doboja. Blagić je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da tokom saslušanja nije imao status osumnjičenog te da su ga istražioci ispitivali o motivima i sadržaju karikatura prikazanih na bilbordima. "Pitali su me da li sam crtao metu na čelo tim karikaturama i koji je motiv bio", rekao je Blagić. Dodao je da je tokom razgovora preuzeo odgovornost za postavljanje bilborda. "Rekao sam im da ne maltretiraju druge ljude i mještane Podnovlja i da sam ja odgovoran za to. Ako smatraju da postoji neko krivično djelo, neka terete mene", kazao je Blagić. On je rekao i da su posljednjih dana u policiju zbog prethodnih bilbodra pozivani pojedini stanovnici Podnovlja. Iz Okružnog javnog tužilaštva u Doboju nisu odmah odgovorili na upit RSE zbog čega je Blagić saslušan. Mještani Podnovlja i aktivisti udruženja "ReStart Srpska" postavili su u utorak 11. avgusta nove bilborde uz magistralni put kroz ovo naselje pored Doboja na sjeveru Bosne i Hercegovine, nastavljajući kampanju protiv izgradnje kompleksa solarnih elektrana na zemljištu čije vlasništvo mjesecima osporavaju. Bilbordi su postavljeni nekoliko sedmica nakon što je tokom noći uklonjen prethodni bilbord sa porukom "Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?", kojim su mještani ukazivali na nastavak radova uprkos sudskoj odluci o spornom zemljištu. "Nažalost, morali smo ponovo da dođemo ovdje zato što su kriminalci iz grada Doboja uništili ovaj bilbord koji se nalazio na privatnom zemljištu. Upali su tokom noći i uništili ga. Mi smo rekli da ćemo, koliko god puta oni budu uništavali bilborde, postavljati nove", rekao je Blagić na konferenciji za medije prije saslušanja. Dodao je da građani Podnovlja ne traže ništa drugo osim provođenja presude Vrhovnog suda Republike Srpske. U centru spora nalazi se oko 28,5 hektara zemljišta koje je Grad Doboj prodao banjalučkoj kompaniji "Etmax" za izgradnju više od stotinu solarnih elektrana. Mještani tvrde da je riječ o parcelama koje su nezakonito oduzete od Zemljoradničke zadruge Podnovlje i da nikada nisu smjele biti prenesene niti prodate bez utvrđivanja stvarnih vlasničkih prava. Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila ove godine uvažio tužbu Zemljoradničke zadruge "Podnovlje", poništio akt Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove kojim je zemljište bilo upisano na Grad Doboj i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Time je otvorena mogućnost da se u novom postupku ponovno razmotri upis i pravo raspolaganja spornim parcelama. Ipak, uprkos toj odluci, radovi na izgradnji solarnih elektrana nisu zaustavljeni, zbog čega mještani tvrde da je riječ o ignorisanju presude najviše sudske instance u Republici Srpskoj. Prethodno je i Pravobranilaštvo BiH formiralo predmet zbog sumnje da bi sporne parcele mogle imati status državne imovine BiH te da njima nije moglo biti raspolagano bez odluke nadležnih državnih institucija. U cijeli slučaj je uključeno i Tužilaštvo BiH koje istražuje potencijalnu uzurpaciju državnog zemljišta. Na novim bilbordima postavljena su pitanja o odgovornosti institucija koje su omogućile gradnju solarnih elektrana u neposrednoj blizini porodičnih kuća, vodovoda i osnovne škole u Podnovlju. Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH prethodno su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju "izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine". Aarhus centar iz Sarajeva u međuvremenu je tužio lokalne vlasti u Doboju zbog, kako navode, netransparentnosti cijelog projekta. Njihovi predstavnici upozoravaju da se projekti obnovljivih izvora energije ne mogu graditi bez jasnog zakonskog okvira, u naseljenim mjestima i na spornom zemljištu.

Grupa rudara Rudnika mrkog uglja u Zenici, koja je nekoliko dana provela u jami "Raspotočje" tražeći isplatu zaostalih plaća, odlučila je 11. augusta prekinuti prosvjed. Rudari, koji su osam dana proveli u jami rudnika u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, zahtjevali su pisane garancije i termine za isplatu plaća za protekla tri mjeseca. Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva Federacije BiH dan ranije je saopćilo da je osiguralo novac za plaće. Jedan od uvjeta za prekid prosvjeda bio je ostvarivanje prava na ovjeru zdravstvenih iskaznica, što im je privremeno omogućeno do 6. septembra. Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona očekuje da će do tada biti isplaćen dio potraživanja za tri rudnika od Koncerna Elektroprivreda BiH, koja premašuju 175 miliona maraka. Rudnici u entitetu Federacija BiH godinama posluju s višemilionskim gubicima. Elektroprivreda BiH je od 2009. do 2024. godine uložila više od 383 miliona eura u sedam svojih rudnika kako bi održala njihovu likvidnost. Rudnik Zenica je zbog niske produktivnosti u fazi potpunog zatvaranja, za što je potrebno donijeti poseban zakon i osigurati potrebna sredstva. Prema ranijim najavama, nakon zatvaranja rudnika, plan za zaposlene je da dio njih bude penzionisan, dio premješten na radna mjesta u obližnje rudnike, dok dio ostaje bez posla. Zbog neiplaćivanja plaća, rudari u Zenici su prošle godine štrajkovali glađu te protestovali ispred zgrade Vlade Federacije BiH u Sarajevu. Radnicima od 2010. godine nije uplaćivano ni zdravstveno niti penziono osiguranje. Vlada Federacije BiH i Elektroprivreda iz svojih budžeta isplaćuju neuplaćene doprinose rudarima koji steknu pravo na penziju. Ugalj se u RMU Zenica vadio od 1880. godine, do 7. marta 2024., kada je obustavljena proizvodnja u posljednjoj aktivnoj jami "Raspotočje". Od tada su rudari radili samo na poslovima inspekcije jama i izvlačenju vrijedne opreme.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo je na današnjoj sjednici agreman Ronaldu Johnsonu, kojeg je američki predsjednik Donald Trump nominirao za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Johnson je nominovan za ambasadora SAD u BiH, a njegova nominacija dostavljena je američkom Senatu 1. juna ove godine. Agreman predstavlja prethodnu saglasnost države prijema da određena osoba može biti imenovana za šefa diplomatske misije. Prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, država koja namjerava akreditirati šefa diplomatske misije mora prethodno dobiti agreman države u kojoj je njena diplomatska misija. Postupak potvrđivanja njegove nominacije nastavlja se u američkom Senatu. Ronald Johnson je penzionisani brigadni general američkog Marinskog korpusa. Tokom karijere obavljao je niz komandnih i dužnosti u oblasti nacionalne sigurnosti i međunarodne saradnje. Posljednji američki ambasador Michael Murphy je završio svoj mandat prošle godine, a od tada ambasadom rukovodi otpravnik poslova. Prvo je to bio Daniel Koski, a trenutno je John Ginkel. Ukoliko bude potvrđen, Johnson će postati 11. američki ambasador u BiH od 1995. godine i prvi američki ambasador u Bosni i Hercegovini koji ne dolazi iz redova karijernih diplomata američke vanjske službe već dolazi po principu političkog imenovanja.

Kada je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik 4. avgusta u Mrkonjić-Gradu, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, "vatreno" govorio na centralnoj manifestaciji obilježavanja 30 godina od hrvatske akcije "Oluja", malo ko je razmišljao o izbornim pravilima. Ipak, sagovornici Radija Slobodna Evropa, smatraju da bi taj, ali i Dodikovi slični nastupi morali biti "pod lupom" Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine zbog mogućeg kršenja izbornih pravila pred opšte izbore, zakazane za 4. oktobar. Razlog je, sa jedne strane govor kojim se postiže stranačka promocija kroz "homogenizaciju" biračkog tijela, a sa druge strane i "potencijalna zloupotreba javnih resursa", jer Dodik učestvuje na događajima koje organizuju ili finansiraju javne institucije. Pri tome, godina dana je prošla kako Dodik više ne obavlja niti jednu javnu funkciju, nakon što je smijenjen sa mjesta predsjednika entiteta Republika Srpska jer je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu, koju je otkupio, te šest godina zabrane političkog djelovanja. Transparency International u BiH za Radio Slobodna Evropa ističe kako se ime Milorada Dodika nalazi u nekoliko od njihovih 26 prijava za preuranjenu izbornu kampanju. U toj organizaciji navode i kako su evidentirali više od 1.200 slučajeva preuranjene kampanje i drugih kršenja izbornih pravila. Istovremeno tvrde i da CIK BiH ne kažnjava djela na način kako je to činjeno u ranijim izbornim ciklusima, da slučajeve posmatraju "dosta blaze". Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine do početka avgusta izrekla je 38 novčanih kazni zbog kršenja Izbornog zakona, najviše zbog preuranjene kampanje pred Opšte izbore zakazane za 4. oktobar. Dok u Transparencyju upozoravaju na javne tribine političkih stranaka, promociju infrastrukturnih projekata i nastupe političkih lidera na događajima koje organizuju institucije, iz CIK-a za Radio Slobodna Evropa odgovaraju da "svaki predmet razmatraju pojedinačno i u skladu sa zakonom". Dodik kao primjer različitih tumačenjaTrebalo bi detaljno analizirati Dodikov govor na obilježavanju Oluje, ali i svim drugim događajima, kako bi se utvrdilo da li ima kršenja izbornih pravila, ističe za RSE bivši član CIK-a Vehid Šehić. "Sve zavisi od toga šta govori. Zato je jako bitno analizirati govor, da vidimo da li se tu tačno mogu pronaći elementi nezakonite kampanje. Evo, i sada je on govorio sve što iskoristi da bi napravio homogenizaciju svog biračkog tijela. I sve radi na etničkom principu koji je prisutan. Kada bismo analizirali govore, evo sada i oko Oluje ili nekih drugih stvari, vidjećete da se to zloupotrebljava i za predstojeće izbore, da se podižu nacionalne tenzije. Znate, onda su ljudi tu jako osjetljivi, naročito u Bosni i Hercegovini", naveo je Šehić. Ožegović ističe da se "slabosti" u odlučivanju CIK-a vidi i kroz druge nastupe Dodika. Iako više ne obavlja nijednu javnu funkciju, Milorad Dodik je posljednjih mjeseci zajedno sa premijerom RS Savom Minićem, ministrima i drugim funkcionerima prisutan na brojnim javnim događajima, otvaranjima projekata i infrastrukturnim radovima. "Imali smo nekoliko primjera gdje on hoda zajedno sa premijerom ili drugim rukovodiocima institucija koji mu daju prostor za političke govore u ovom periodu, gdje on u ime Vlade daje obećanja, uradiće se ovo ili ono", kaže Ožegović. Prema njegovim riječima, jedan od takvih slučajeva bio je i nastup na Sokocu, gdje je Dodik govorio o budućim projektima i investicijama. "CIK je ocijenio da tu nema prekršaja jer nije bilo direktnog poziva da se glasa za određenu političku stranku niti je utvrđeno da su projekti predstavljeni kao stranačka zasluga", navodi Ožegović. Za Transparency je upravo takvo obrazloženje dokaz da se izborna pravila danas tumače drugačije nego ranije. Prema riječima Ožegovića, među sličnim primjerima su i javne tribine Stranke demokratske akcije, lidera Bakira Izetbegovića u Travniku, veliki bilbord Pokreta Sigurna Srpska čiji je predsjednik Draško Stanivuković u Banjaluci, kao i skupovi koje je Dodikov SNSD organizovao po banjalučkim naseljima. "Stranka demokratske akcije organizovala je najmanje devet javnih tribina. Pokret Sigurna Srpska imao je veliki bilbord kojim poziva građane da mu se pridruže. SNSD je organizovao druženja po naseljima sa besplatnim sadržajima za građane. Ranije su takve stvari sankcionisane. Danas nisu", tvrdi Ožegović. On smatra da CIK danas mnogo uže tumači pojam preuranjene kampanje. "Sada se praktično smatra da nema prekršaja ukoliko građani nisu direktno pozvani da glasaju za određeni politički subjekt", kaže Ožegović. Transparency International BiH navodi da je tokom prvog mjeseca monitoringa evidentirao više od 1.200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa za potrebe kampanje. Više od 70 odsto tih slučajeva odnosi se na intenziviranje javnih radova u izbornoj godini. Prema podacima te organizacije, u posljednjih mjesec dana otvorena su 173 infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti oko 450 miliona maraka (oko 230 miliona evra), dok je vrijednost radova koji su zvanično otvoreni u tom periodu procijenjena na oko 120 miliona maraka (65 miliona evra). Transparency je evidentirao i 108 slučajeva jednokratnih budžetskih davanja građanima ukupne vrijednosti veće od 45 miliona maraka (oko 23 miliona evra), kao i 33 slučaja nenovčanih davanja različitim kategorijama stanovništva. Šta kažu u CIK-u?Iz Centralne izborne komisije BiH za Radio Slobodna Evropa navode da svaki predmet razmatraju pojedinačno. "Centralna izborna komisija BiH je kolektivni organ i odluke donosi u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Kada su u pitanju eventualna kršenja Izbornog zakona BiH u izbornom periodu svakom predmetu se pristupa pojedinačno i o tome donosi relevantna odluka", naveli su iz CIK-a. Dodaju da je pregled svih prigovora i žalbi javno dostupan na internet stranici Komisije i da se podaci ažuriraju jednom sedmično. Na pitanje da li je došlo do promjene prakse u odnosu na prethodne izborne cikluse, Komisija nije direktno odgovorila. Od raspisivanja Opštih izbora do 7. avgusta izrečeno je 38 novčanih kazni zbog preuranjene kampanje, zloupotrebe djece, širenja dezinformacija i drugih povreda Izbornog zakona. Među kažnjenima su SNSD, SDA, SDP BiH, HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, Narod i pravda, Demokratska fronta, Naša stranka, Pokret Sigurna Srpska i drugi politički subjekti. Najveća pojedinačna kazna od 8.000 maraka (oko 4.090 evra) izrečena je SNSD-u zbog objava o rekonstrukciji puta u banjalučkom naselju Dragočaj, dok je istoj stranci izrečena i kazna od 5.000 maraka (oko 2.560 evra) zbog promocije asfaltiranja puta u Piskavici, što je CIK okvalifikovao kao preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa. Kažnjeni su i SDA zbog objava Bakira Izetbegovića na društvenim mrežama, SDP BiH zbog predstavljanja programa i izbornih planova, SDS zbog medijskih istupa stranačkih funkcionera, kao i više manjih stranaka i kandidata. Prava slika rada CIK-a moguća tek nakon izboraVehid Šehić, bivši član CIK-a BIH, te predsjednik i Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", smatra da se rasprava o tome da li je CIK promijenio praksu ne može voditi samo na osnovu broja podnesenih prijava. Mnogo je važnije, kaže, kakvi su dokazi dostavljeni uz prijave i da li oni nesumnjivo ukazuju na kršenje Izbornog zakona. "Sigurno da treba prijavljivati. Ali meni je daleko bitniji kvalitet svih prijava nego kvantitet. Treba jasno precizirati i dostaviti dokaze i činjenice da bi se olakšalo Izbornoj komisiji da donese pravilnu odluku na osnovu utvrđenih činjenica, kako se to kaže, na nesumnjiv način, da ukazuje na povrede konkretnog Izbornog zakona", kaže Šehić za Radio Slobodna Evropa. Dodaje da će se tek nakon završetka izbornog procesa moći vidjeti da li su slični slučajevi tretirani na isti način. "Koalicija 'Pod lupom' će pokušati da utvrdi kakva je praksa kod kažnjavanja političkih subjekata za ista ili slična kršenja, da li ima nekih odstupanja, jer se mora voditi računa da se uvijek cijeni društvena opasnost i da te kazne moraju biti adekvatne i ujednačene", navodi Šehić. Prema njegovim riječima, posebno bi problematično bilo ukoliko postoje slučajevi u kojima su prijave bile potkrijepljene dokazima, a ipak nisu rezultirale postupkom ili sankcijom. Govoreći o javnim radovima i infrastrukturnim projektima koji se intenziviraju u izbornim godinama, Šehić upozorava da se mora praviti razlika između zakonitog trošenja budžetskog novca i njegove političke zloupotrebe. "Uočilo se unazad, kroz mnoge izborne cikluse, da su drugačiji budžeti predviđeni i usvojeni kada je izborna godina u odnosu na neizbornu godinu. To se posebno odnosi na infrastrukturne projekte u okviru jedinica lokalne samouprave, jer je to najvidljivije. Biće asfaltiran put, sređen dio vodovoda ili neki drugi infrastrukturni projekat", kaže Šehić. Ipak, upozorava da samo postojanje takvih projekata ne predstavlja automatski kršenje zakona. "Kada je on to predvidio u budžetu, ne možemo reći da je to nenamjensko trošenje javnih sredstava", navodi on, dodajući kako problem nastaje kada se javni resursi koriste za stranačku promociju. Građani BiH će na Opštim izborima 4. oktobra birati članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama. Zvanična izborna kampanja počinje 30 dana prije održavanja izbora, a do tada su zabranjene aktivnosti koje se smatraju preuranjenom kampanjom.

Tri godine nakon ubistva Nizame Hećimović u Bosni i Hercegovini je, prema podacima nevladinih organizacija i medijskih izvještaja, ubijeno 20 žena. U osam slučajeva počinioci su izvršili samoubistvo, dok su ostali osuđeni na zatvorske kazne u rasponu od 11 do 45 godina. Zid femicida u Bosni i Hercegovini predstavlja pokušaj da se na jednom mjestu dokumentuju slučajevi ubistava žena u Bosni i Hercegovini nakon ubistva Nizame Hećimović. Ako smatrate da neki slučaj nedostaje ili da je potrebno ispraviti ili dopuniti podatke, kontaktirajte nas na cilicu@rferl.org.

Legenda bosanskohercegovačkog alpinizma Muhamed Gafić, čovjek koji je 1979. godine sa jugoslovenskom ekspedicijom savladao direktno cijeli zloglasni Zapadni greben Mount Everesta, ispenjao neke od najtežih vrhova i stijena, govori o presudnoj odluci o odustajanju. Gafić poručuje i da se nesreće moraju analizirati kako bi se sačuvale buduće generacije planinara i alpinista. Cijeli podcast o alpinizmu, sigurnosti i bosanskohercegovačkom planinarenju slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Nekoliko sedmica nakon što je Hrvatski sabor podržao izmjene Izbornog zakona BiH radi "legitimnog predstavljanja" Hrvata, sa skupa u Sarajevu poručeno je da se pitanje ravnopravnosti naroda ne može svesti samo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već da treba analizirati stvarnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda i Ostalih u državnim institucijama. To je jedna od poruka konferencije "Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine", održane u petak, 7. avgusta u Sarajevu. Skup je organizovan nekoliko sedmica nakon što je Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, kojom je podržao izmjene izbornog sistema radi osiguravanja, kako je navedeno, legitimnog političkog predstavljanja Hrvata. Među modelima koje podržava rezolucija navedeno je i formiranje posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jedan od organizatora, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da rezolucija Hrvatskog sabora nije direktan razlog za organizovanje konferencije, ali da jeste bila jedan od povoda za otvaranje rasprave. "Rezolucija usvojena u Hrvatskom saboru bila je okidač da se vratimo u stvarno stanje, brojke, a prije svega termine koje neki u BiH zloupotrebljavaju", rekao je Konaković. Prema njegovim riječima, pitanja konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja često se koriste za podizanje političkih tenzija, naročito u predizbornim periodima. Tvrdnje o većem učešću HrvataGovoreći o zastupljenosti u institucijama BiH, Konaković je naveo da se u 36 državnih institucija rukovodeće funkcije raspoređuju tako da predstavnici sva tri konstitutivna naroda imaju po 12 pozicija. "Pitam zašto? Nigdje nije propisano. Zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 rukovodećih pozicija kada Ustav BiH kaže da će se u toj vrsti pozicioniranja voditi računa o procentualnoj zastupljenosti?", rekao je Konaković. Prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić ocijenio je da proporcionalna zastupljenost nije politički zahtjev, već ustavna obaveza. Pozivajući se na podatke predstavljene na konferenciji, Zvizdić je ustvrdio da je udio Bošnjaka zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine više od deset procentnih poena manji od njihovog udjela prema posljednjem popisu stanovništva, te da su posebno nedovoljno zastupljeni na rukovodećim funkcijama. Istovremeno je otvorio pitanje položaja Bošnjaka u Republici Srpskoj, navodeći da se ravnopravnost konstitutivnih naroda ne može posmatrati samo kroz jednu političku temu ili jedan nivo vlasti. Učesnica i zastupnica Hrvatskog saboraMeđu učesnicima konferencije bila je i Dalija Orešković, jedina zastupnica u Hrvatskom saboru koja je glasala protiv rezolucije o političkom položaju Hrvata u BiH. Obrazlažući svoj stav, Orešković je rekla da ne smatra primjerenim da parlament jedne države političkim porukama utiče na izborni sistem druge države. "Smatrala sam da takav način slanja političkih poruka jednog parlamenta prema izbornom sustavu druge države nije primjeren", kazala je. Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović rekao je da bi analize predstavljene na konferenciji trebalo da pokažu u kojoj mjeri konstitutivni narodi učestvuju u radu institucija BiH, ali i kakve posljedice neravnomjerna zastupljenost može imati na funkcionisanje države. Prema navodima organizatora, na konferenciji su predstavljene analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, raspodjele rukovodećih funkcija i kadrovske strukture, kao i pitanja provođenja odluka Ustavnog suda BiH i profesionalnih standarda u javnoj upravi. Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva godinama je jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. HDZ BiH i vlasti Hrvatske tvrde da Hrvati nisu u mogućnosti da biraju svoje legitimne političke predstavnike, dok bošnjačke stranke odbacuju prijedloge za dodatno etničko definisanje izbornog sistema. Dosadašnji pregovori, uključujući i one održane 2022. godine u Neumu uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, završeni su bez dogovora. Šta kažu zvanični podaci?Ne postoje objedinjeni zvanični podaci o tome kakva je nacionalna struktura institucija Bosne i Hercegovine, mimo onih koje se biraju na izborima. Tražeći podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u institucijama BiH, poslanik u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović uputio je krajem juna poslaničko pitanje na 75 adresa državnih institucija. Od institucija koje su dostavile odgovore proizlazi da među 958 evidentiranih zaposlenih u 15 institucija Bošnjaci čine 44,4 posto, Srbi 30,3 posto, Hrvati 17,8 posto, a Ostali 5,7 posto. Zakonom o upravi BiH propisano je da se odgovarajuća nacionalna zastupljenost zaposlenih osigurava u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. Budući da je posljednji službeni popis stanovništva u BiH proveden 2013. godine, u javnim raspravama i analizama nacionalne zastupljenosti najčešće se kao referentni koriste udjeli iz tog popisa: 50,11 posto Bošnjaka, 30,78 posto Srba, 15,43 posto Hrvata i 3,68 posto Ostalih.

Tri poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine zatražili su 7. maja od vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH Louisa J. Crishocka i Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC) zatraženo je pokretanje procesa kojim bi Memorijalni centar Srebrenica-Potočari dobio poseban pravni i administrativni status. Inicijativu su uputili državni zastupnici Denis Zvizdić, Saša Magazinović i Predrag Kojović, navodeći da su nedavna saslušanja zaposlenih i saradnika Memorijalnog centra pokazala da postojeći institucionalni okvir ne pruža dovoljne garancije za njegov nezavisan i nesmetan rad. Zahtjev dolazi nakon što je krajem jula policija Republike Srpske pozvala na saslušanje 26 sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Srebrenica po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. Prema navodima direktora Memorijalnog centra Emira Suljagića, od njih su zatražene izjave o angažmanu u Centru u okviru predistražnih radnji pokrenutih nakon prijave o navodnim nepravilnostima u radu te institucije. Suljagić je tada naveo da su pozivi uslijedili dan nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida, dok je Upravni odbor Memorijalnog centra početkom augusta saopštio da pruža punu podršku sadašnjim i bivšim zaposlenicima obuhvaćenim istragom. Iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da je formiran predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Memorijalnog centra tokom 2022. godine. Šta stoji u prijedlogu?Zvizdić, Magazinović i Kojović navode da Memorijalni centar predstavlja mjesto međunarodno potvrđene istine o genocidu u Srebrenici i da njegov značaj prevazilazi granice Bosne i Hercegovine. Prema njihovom prijedlogu, poseban status omogućio bi trajnu institucionalnu autonomiju Memorijalnog centra, dodatne sigurnosne garancije za zaposlene, istraživače, svjedoke i posjetioce, međunarodne mehanizme zaštite memorijalnog kompleksa te dugoročnu zaštitu arhivske građe i dokumentacije. Naveli su i da takvo rješenje ne bi predstavljalo zadiranje u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, nego garanciju da rad Memorijalnog centra neće zavisiti od političkih okolnosti ili institucionalnih pritisaka. I grupa američkih senatora i zastupnika, demokrata i republikanaca, zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske koje su ukinute u oktobru 2025. godine. Njihova inicijativa uslijedila je nakon što su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska pokrenule saslušanja sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Potočari koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida. Američki senatori su 6. avgusta izdali izjavu u kojoj su izrazili "duboku zabrinutost" nakon što je dvadeset šest sadašnjih i bivših članova osoblja i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijsko ispitivanje od strane Policijske uprave Zvornik. Memorijalni centar Srebrenica-Potočari posljednjih godina upozorava na rast negiranja genocida. U izvještaju predstavljenom 30. jula navedeno je da je broj zabilježenih slučajeva negiranja genocida porastao za više od 50 posto u odnosu na prethodni izvještajni period. Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar čuva sjećanje na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, zločina koji su međunarodni i domaći sudovi okvalifikovali kao genocid.

Koliko su klimatske promjene promijenile visokogorje, a koliko su ljudi nedovoljno oprezni? U ovoj epizodi govorimo o sigurnosti u planinama, psihologiji preživljavanja, procjeni rizika i presudnoj važnosti odustajanja kada planina daje znakove u tom pravcu. Legenda bh. alpinizma Muhamed Gafić dijeli iskustva stečena na najvećim svjetskim vrhovima, a dugogodišnji planinski vodič Ajdin Zebić govori o turistima koji vjeruju aplikacijama i u planinu kreću nespremni.

Grupa američkih senatora i zastupnika, demokrata i republikanaca, zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske koje su ukinute u oktobru 2025. godine. Njihova inicijativa uslijedila je nakon što su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska pokrenule saslušanja sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Potočari koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida. Američki senatori su 6. avgusta izdali izjavu u kojoj su izrazili "duboku zabrinutost" nakon što je dvadeset šest sadašnjih i bivših članova osoblja i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijsko ispitivanje od strane Policijske uprave Zvornik. "Opseg i vrijeme ovih akcija su zabrinjavajući, posebno zato što je rad Memorijalnog centra ključan za očuvanje istine, odavanje počasti žrtvama i odbranu ljudskih prava. Pozivamo nadležne vlasti da poštuju vladavinu prava, poštuju nezavisnost institucija Bosne i Hercegovine i osiguraju da Memorijalni centar može obavljati svoju osnovnu misiju bez zastrašivanja", stoji u zajedničnom saopštenju američkih senatora. U pismu administraciji Donalda Trumpa zakonodavci pozivaju na primjenu odredbi ovogodišnjeg Zakona o odbrani, koji predviđa sankcije protiv svake osobe za koju predsjednik procijeni da ugrožava sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kojeg dijela država Zapadnog Balkana. "Zastupnički dom i Senat bili su nedvosmisleni: masakr u Srebrenici bio je genocid. Više od 30 godina kasnije, imamo svečanu odgovornost sjećati se žrtava, biti uz njihove porodice i osigurati da se ova tragična istorija ne porekne niti izbriše. Prepravljanje istorije radi političke koristi produbljuje podjele, rasplamsava etničke napetosti i prijeti miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Pozivamo Administraciju da provede obvezne sankcije donesene Zakonom o nacionalnoj odbrani za fiskalnu godinu 2026. kako bi se pojedinci pozvali na odgovornost za destabilizirajuće ponašanje i potkopavanje demokratskih institucija", naglašeno je u izjavi. Zahtjev je potpisala dvostranačka grupa uticajnih članova američkog Senata i Predstavničkog doma. Među njima su članica Senatskog odbora za inostrane poslove Jeanne Shaheen (Demokratska stranka, New Hampshire), predsjedavajući Senatskog odbora za oružane snage Roger Wicker (Republikanska stranka, Mississippi), predsjedavajući Senatskog odbora za pravosuđe Chuck Grassley (Republikanska stranka, Iowa), senator Dick Durbin (Demokratska stranka, Illinois), zastupnik Bill Keating (Demokratska stranka, Massachusetts) i zastupnik Mike Turner (Republikanska stranka, Ohio). Direktor Memorijalnog centra Potočari, Emir Suljagić na mreži X se zahvalio američkim senatorima. "Kao preživjeli genocida u Srebrenici i direktor Memorijalnog centra Srebrenica, znam šta znači kada izabrani zvaničnici odbiju okrenuti glavu pred zastrašivanjem i negiranjem genocida. Vaša podrška šalje jasnu poruku da su istina, sjećanje i odgovornost vrijednosti koje vrijedi braniti. Duboko smo vam zahvalni", poručio je Suljagić. Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini ranije je potvrdilo za Radio Slobodna Evropa da je formiralo predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Javne ustanove Memorijalni centar Srebrenica tokom 2022. godine. Kako je navedeno iz Tužilaštva, predmet se vodi u fazi provjera zbog postojanja osnova sumnje na krivično djelo utaje poreza i doprinosa, a nadležne institucije trenutno prikupljaju dokumentaciju i druge dokaze. Tužilaštvo navodi da zasad nije donesena naredba o provođenju istrage te da se osobe obuhvaćene dosadašnjim radnjama saslušavaju u svojstvu svjedoka. Nakon prikupljanja relevantne dokumentacije i dokaza, tužilac će donijeti konačnu odluku o daljnjem postupanju. Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica pružio podršku zaposlenima nakon saslušanjaDok Dodik priziva savezništvo za otcjepljenje, iz SAD-a upozorenje da neće dopustiti destabilizaciju BiH'Uzvraćena usluga' za povlačenje sa mjesta predsjednika RS, analitičari o ukidanju sankcija Dodiku Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Odbornik iz redova stranke na vlasti u Višegradu, na istoku Bosne i Hercegovine, promovisao je rusku ultradesničarsku organizaciju "Rusov", čiji pripadnici učestvuju u agresiji na Ukrajinu. Kako je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije pisao, Međunarodni pokret "Rusko-slovensko ujedinjenje i preporod" (Rusov) održava kontakte sa pojedinim ultradesničarskim grupama iz Srbije, a vođa tog pokreta Andrej Rodionov je u nekoliko navrata posećivao zemlje iz regiona. Na Telegram kanalu ove grupe je u aprilu objavljena fotografija na kojoj se vidi Velibor Zeković, odbornik Socijalističke partije Srpske (SPS) u višegradskoj Skupštini, kako na brdu Zaglavak kod Višegrada pozira sa zastavom "Rusova". Sa njim u društvu je i Željko Đurović, koji se pre desetak godina predstavljao kao šef srpskog ogranka Sveruskog pokreta "Kosovski front", koji su ukrajinske vlasti označile kao entitet koji organizuje odlaske ljudi sa Balkana na ratište u Ukrajini. Đurović na rukavu jakne takođe ima amblem sa simbolom "Rusova". U potpisu fotografije se navodi da su Zeković i Đurović "srpski saveznici pokreta 'Rusov'", te da se nalaze "kod spomen-krsta gde su se 1993. ruski dobrovoljci borili i prolivali krv rame uz rame sa Srbima za srpsku Bosnu". Velibor Zeković nije odgovorio na pozive i poruke Radija Slobodna Evropa da govori o svojim vezama sa pokretom "Rusov". Komentar o fotografiji nije stigao ni iz njegove Socijalističke partije Srpske. RSE je posredstvom ruske mreže Vkontakte i elektronske pošte pisao i Željku Đuroviću, ali odgovor nismo dobili. Odgovor je izostao i iz pokreta "Rusov". Veze bh. politike i ruske desnice"Paradoks je da stranke koje se nominalno zovu socijalističkim koketiraju sa desnim organizacijama i nemaju nikakve veze sa ideologijom ljevice", ocenjuje za RSE Đorđe Vujatović, novinar iz Banjaluke koji prati teme u vezi sa stranim uticajima u BiH. On, međutim, ističe da kontakti političkih aktera iz bh. entiteta Republike Srpske sa ruskim desničarskim grupama nisu izuzetak, već pravilo. "U prošlosti smo imali slučajeve da mnogi visoki zvaničnici i funkcioneri odlaze na događaje na kojima je bio prisutan i Aleksandar Zaldostanov poznat pod nadimkom "Hirurg", vođa ruske bajkerske grupe 'Noćni vukovi' koja je na crnoj listi Sjedinjenih Država", kaže Vujatović i podvlači: "Cijela mainstream politika je vezana za Rusku Federaciju." Razloge za vezivanje mainstream stranka iz RS-a za Rusiju Đorđe Vujatović vidi pre svega u oportunizmu političkih aktera. On naglašava da je javno mnjenje u Republici Srpskoj u velikoj meri naklonjeno ruskom narativu i politici Vladimira Putina. "Politički akteri su shvatili da je to isplativo za ulazak u vlast i svi jašu na talasu tog populizma i igraju na kartu istorijskih poveznica sa Rusijom, panslavizma i pravoslavlja kao faktorom povezivanja", kaže. Sa druge strane, dodaje Vujatović, za organizacije iz Rusije je najvažnije da svoje ideje šire van granica Rusije. "Balkan je zbog istorijskih poveznica najbolji prostor za to proksi delovanje i iskazivanje pripadnosti multipolarnom svijetu, kako oni to zovu", smatra sagovornik RSE. Rusko-srpske ratne vezeZeković i Đurović razvili su zastavu ruske organizacije iza improvizovanog krsta, napravljenog od praznih kontejnera od bacača granata, na mestu na kojem su tokom rata u BiH devedesetih dejstvovali pripadnici Vojske Republike Srpske i dobrovoljci iz Rusije. Godinama unazad boračka udruženja iz Republike Srpske organizuju obeležavanje "Dana ruskih dobrovoljaca". Za razliku od prethodnih, ove godine su bh. vlasti zabranile ruskim dobrovoljcima ulazak na teritoriju BiH, pa su obeležavanju prisustvovali predstavnici boračkih udruženja manjeg bh. entiteta i članovi porodica dobrovoljaca iz Ruske Federacije. Među onima kojima je ulazak u BiH bio zabranjen je i Aleksandar Kravčenko, nekadašnji ruski dobrovoljac u Bosni i osnivač organizacije "Kosovski front", sa kojom je povezan i Željko Đurović. Njegovo udruženje je bilo aktivno i pre početka totalne invazije na Ukrajinu, tokom sukoba na istoku te zemlje u Donbasu. Ukrajinske vlasti su "Kosovski front" označile kao organizaciju koja ima ulogu u regrutovanju dobrovoljaca sa Balkana, ali je Kravčenko to negirao u ranijem intervjuu za RSE. U kontekstu državljana koji kao dobrovoljci odlaze na front u Ukrajini Đorđe Vujatović smatra da kontakti ruskih i srpskih aktera nisu previše zabrinjavajući za unutrašnju bezbednost BiH. On, međutim, naglašava da je problem što država retko sankcioniše državljane koji učestvuju na stranim ratištima. "Odlazak na strana ratišta je kažnjiv, ali država ne reaguje, dijelom zbog toga što su neki od tih ljudi dobili rusko državljanstvo", kaže Vujatović. Rusko-srpske veze ostale su aktivne i nakon što je Kremlj pokrenuo vojnu invaziju na susednu Ukrajinu u februaru 2022. godine. Tačan broj državljana BiH koji su kao plaćenici otišli na front u Ukrajini nije poznat, ali je Europol 2025. saopštio da se među stotinama identifikovanih pripadnika ruskih plaćeničkih grupa Wagner i Redut nalaze i državljani BiH, ne navodeći detaljnije podatke. Jedno od najpoznatijih lica je Davor Savičić, bosanski Srbin, koji ima čin pukovnika Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije (poznatije kao GRU). Protiv njega su ukrajinske vlasti pokrenule krivični postupak zbog ratnih zločina. Početkom 2023. godine, na Telegramu je objavljen video snimak dvojice maskiranih vojnika koji su na srpskom jeziku rekli da su se priključili ruskim snagama u Ukrajini, tačnije bataljonu "Sudoplatov". Predstavljeni kodnim imenima "Dunav" i "Sava", sebe su opisali kao "srpske rodoljube i rusofile" koji su došli da pomognu "ruskoj braći". Njihov identitet nije zvanično utvrđen, ali su istraživački mediji u Bosni i Hercegovini došli do saznanja da se radi o državljanima te zemlje, za kojima je raspisana Interpolova poternica zbog krivičnih dela. Na snimku na kojem su govorili "Dunav" i "Sava" nosili su obeležje pokreta "Rusov". Žuti soko sa simbolom solarnog krsta – inače popularnim u ikonografiji krajnje desničarskih grupa – može se videti i na zastavi koju su u aprilu 2026. godine istakli Velibor Zeković i Željko Đurović. Šta je pokret 'Rusov'?Reč je o simbolu ruskog udruženja, koje u svom zvaničnom manifestu kao jedan od osnovnih ciljeva navodi obnovu "istorijske Velike Rusije, zaštitnice Slovena, uporišta tradicionalnih vrednosti i garanta izgradnje socijalno pravednog društva". Pokret "Rusov" podržao je proruske separatiste nakon izbijanja sukoba na istoku Ukrajine 2014. godine. Rodionov je, po sopstvenim tvrdnjama, osnovao jedinicu "Feniks" koja je ratovala u sklopu brigade "Prizrak", u kojoj su bili i pojedini dobrovoljci iz Srbije, o čemu je RSE ranije pisao. Na fotografiji za koju se tvrdi da je nastala 2015. na teritoriji takozvane "Luganjske Narodne Republike", vidi se Rodionov u maskiranoj uniformi kako sa još jednim muškarcem drži crvenu zastavu sa ultradesničarskim simbolom kolovrata, poznatom i kao "slovenska svastika". Nakon početka invazije, Rodionov je na Telegramu objavljivao svoje fotografije u uniformi i sa oružjem, uz tvrdnje da se 2023. pridružio Dobrovoljačkom jurišnom korpusu Ruske Federacije. 'Rusov' i BalkanOvaj pokret je osnovan 2012. godine, a njegov osnivač Andrej Rodionov je u nekoliko navrata boravio na Balkanu, što je dokumentovao fotografijama na svojim društvenim mrežama. U intervjuu za Radio Beograd 2020. godine rekao je da u njegov pokret dolaze "ne samo druge organizacije i pokreti, već i stranke". Istraživački mediji u Severnoj Makedoniji pisali su da je Rodionov od 2017. više puta posetio tu zemlju, a u okolini Skoplja je 2018. godine organizovao kamp za učenje borilačkih veština i "duhovnih tradicija Drevne Rusije". U Srbiji Rodionov održava kontakte sa neregistrovanom ultradesničarskom grupom "Narodna patrola", poznatom po antimigrantskim akcijama. Sa vođom te grupe, Damnjanom Kneževićem, Rodionov je 2021. u Beogradu obeležio 100. godišnjicu egzodusa ruskih monarhista iz Rusije nakon Oktobarske revolucije. Nešto ranije iste godine Knežević je posetio Moskvu, gde se, između ostalih, sastao i sa Andrejem Rodionovim. U međuvremenu, "Rusov" se povezao sa grupom "Srpski soko", malo poznatom ultradesničarskom grupom koja je u julu 2024. u Novom Sadu organizovala skup posvećen "oslobođenju Srebrenice", aludirajući na godišnjicu genocida koji su snage Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića počinile prilikom zauzimanja te enklave 1995. godine. Mladić je pred Međunarodnim tribunalom u Hagu za taj i druge zločine u BiH osuđen na doživotnu robiju. Na fotografiji objavljenoj u maju 2025. na Instagram profilu grupe "Srpski soko" vidi se Andrej Rodionov kako pozira sa trojicom maskiranih ljudi u uniformi i sa oružjem, uz istaknute zastave "Rusova" i "Srpskog sokola". U opisu fotografije piše: "Ruski saborci uz srpske sokole na frontu odbrane pravoslavlja", a kao lokacija se navodi Donjeck, na istoku Ukrajine. Zastave sa simbolima pokreta "Rusov" vijorile su se na protestima podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu, koje su u nekoliko navrata organizovale ekstremno desničarske grupe u Beogradu.

Građani Bosne i Hercegovine mogli bi u narednom periodu plaćati znatno manje provizije za slanje i primanje novca iz inostranstva, nakon što je Centralna banka BiH 6. augusta zvanično podnijela zahtjev za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA). Riječ je o evropskom sistemu koji omogućava da se prekogranična plaćanja u evrima obavljaju gotovo pod istim uslovima kao i domaće transakcije, što znači manje troškove, brži prenos novca i jednostavnije poslovanje za građane i kompanije. Iz Centralne banke BiH saopštili su da je podnošenje aplikacije jedan od najznačajnijih koraka u integraciji zemlje u evropski platni prostor. "Ulazak u SEPA područje za građane BiH znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u Bosnu i Hercegovinu doznači oko četiri milijarde KM", navela je Centralna banka BiH. Istakli su i kako su u zemljama Zapadnog Balkana, koje su već dio SEPA sistema, naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50 do čak 94 odsto. "Prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona evra", saopštili su u Centralnoj banci BiH. Nakon dvije godine priprema, zahtjev je upućen Evropskom platnom vijeću (EPC), koje zajedno s drugim evropskim institucijama treba da procijeni da li BiH ispunjava uslove za članstvo. Ipak, ulazak u SEPA neće biti automatski ni trenutan. Nakon što evropske institucije razmotre aplikaciju i eventualno odobre članstvo, komercijalne banke u BiH moraće prilagoditi svoje informatičke i poslovne sisteme evropskim standardima. Prve transakcije kroz SEPA sistem, kako se navodi u saopštenju, mogle bi početi najranije šest mjeseci nakon formalnog prijema zemlje. Šta je prethodilo zahtjevu?Aplikacija predstavlja završetak procesa koji traje od 2024. godine, kada je Centralna banka BiH pokrenula aktivnosti za pristupanje SEPA području. Jedna od glavnih prepreka bila je neusklađenost domaćeg zakonodavstva sa pravilima Evropske unije. Zbog toga BiH nije mogla podnijeti punopravni zahtjev, iako su susjedne zemlje regiona već napredovale u procesu. Ključni uslov bilo je usvajanje seta finansijskih propisa u oba entiteta. Krajem jula Parlament Federacije BiH usvojio je zakone o platnim uslugama, elektronskom novcu i računima za plaćanje, dok je Narodna skupština Republike Srpske ranije usvojila Zakon o platnim uslugama. Time su, prema ocjeni Centralne banke, ispunjene regulatorne pretpostavke za podnošenje zvanične aplikacije. Centralna banka je još u decembru prošle godine evropskim institucijama dostavila nacrt aplikacije, ali formalni zahtjev nije mogao biti predat prije završetka zakonodavnih procedura. Proces su zajednički vodili Centralna banka BiH, entitetska ministarstva finansija, agencije za bankarstvo i Udruženje banaka BiH kroz poseban koordinacioni odbor za pristupanje SEPA području. Šta je SEPA?SEPA, odnosno Jedinstveno područje plaćanja u evrima, evropski je sistem koji omogućava da se novac između država članica prenosi jednako jednostavno kao unutar jedne zemlje. U njemu se koriste zajednička pravila i standardi, pa su transferi brži, sigurniji i jeftiniji. Sistem danas obuhvata sve države Evropske unije, ali i niz zemalja izvan EU, među njima Veliku Britaniju, Švajcarsku, Norvešku, Island, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. Iskustva zemalja regiona pokazuju da članstvo donosi niže naknade za međunarodna plaćanja i brže transfere novca za građane i privredu. U Crnoj Gori, gdje je SEPA počela da se primjenjuje prošle godine, vlasti su procijenile da će finansijske koristi za ekonomiju iznositi oko 14 miliona evra godišnje. Za Bosnu i Hercegovinu, koja više od 80 odsto spoljne trgovine ostvaruje sa zemljama evropskog platnog prostora, članstvo u SEPA smatra se jednim od najvažnijih koraka ka dubljoj integraciji sa tržištem Evropske unije.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) objavila je 5. avgusta fotografije novih glasačkih listića koji će biti korišteni na opštim izborima zakazanim za 4. oktobar. Na fotografijama na društvenoj mreži "X" prikazani su primjeri glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i za izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Uz sam dizajn listića, CIK je predstavio i uputstva za glasanje i korištenje skenera putem kojih će se evidentirati glasovi. Jedna od najvažnijih novina je da birači više neće označavati politički subjekt ili kandidata znakom "x". Umjesto toga, glas će davati popunjavanjem kružića pored ponuđene opcije. Na objavljenim primjerima nalaze se i ilustrovana uputstva za ubacivanje listića u skener nakon glasanja. Prema ranijim pojašnjenjima CIK-a, promjene na glasačkim listićima dio su šire reforme izbornog procesa koja uključuje biometrijsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića, s ciljem smanjenja mogućnosti izbornih manipulacija. Na listićima za zakonodavna tijela više neće biti ispisana imena kandidata, već samo nazivi političkih subjekata i redni brojevi kandidata. Birači će u glasačkim kabinama imati odvojene kandidatske liste sa imenima svih kandidata, te će moći dati do tri preferencijalna glasa ili glasati samo za političku opciju. Listić na kojem budu označene samo preferencije, bez izbora političkog subjekta, smatraće se nevažećim. CIK je ranije za Radio Slobodna Evropa naveo da bi novi sistem trebalo da pojednostavi proces glasanja i dodatno zaštiti integritet izbora, dok organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da je ostalo malo vremena za edukaciju birača o novim pravilima glasanja. Opšti izbori na kojima će 3,4 miliona birača birati tri člana Predsedništva BiH, 518 poslanika u državnom i dva entitetska parlamenta, te u deset kantonalnih skupština, biće održani 4. oktobra. Ranije je iz OSCE-a u BiH za RSE ocijenjeno da uvođenje elektronske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i elektronskog prenosa rezultata predstavlja najveću reformu izbornog sistema od usvajanja Izbornog zakona BiH.