Federalno tužiteljstvo zatražilo je u petak, 24. novembra, određivanje pritvora za uhapšene u akciji Barut zbog sumnjive prodaje tvornice naoružanja i eksploziva Vitezit. Pritvor u trajanju od mjesec dana je zatražen za Behriju Huseinbegović, stečajnu upraviteljicu PS Vitezit d. o. o. Vitez u stečaju, Josipa Rajića i Tomislava Zubaka, odgovorne osobe u WDG doo Vitez, čiji je osnivač kupac imovine Vitezita, WDG Promet doo Zagreb. Pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva, kao najperspektivniji dio Vitezita, prodan je krajem 2022. zagrebačkoj kompaniji "WDG promet", čiji je vlasnik Matias Zubak, također sin hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka, za oko 5,5 miliona eura. Huseinbegović se sumnjiči za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja u pokušaju, dok su Rajić i Zubak osumnjičeni, osim za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Za četvrtog osumnjičenog inicijala N. Ć. zatraže su mjere zabrane posjećivanja određenih mjesta i sastajanja s određenim osobama. Nakon kupovine, Zubak je u Vitezu osnovao firmu "WDG d.o.o.", registriranu kao društvo za proizvodnju, promet i usluge, ali prema službenim podacima, s jednim zaposlenim. Kompanija WDG ušla je u posjed Vitezita, iako vlasništvo nikada nije zvanično upisano, jer je utvrđeno da se radi o državnoj imovini pod zabranom raspolaganja, o čemu je pisao Radio Slobodna Evropa (RSE). Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH prethodno su za Radio Slobodna Evropa naveli da su o tome obavijestili nadležne organe i zatražili hitno postupanje. "Firma WDG koja je osnovana u upravnoj zgradi poslovnog sistema Vitezit, trenutno nezakonito upravlja imovinom 'Vitezita' u stečaju", kazali su iz Ministarstva, ne navodeći konkretno od kojih institucija su zatražili reakciju. Stečaj u Vitezitu su od 2019. obilježile brojne žalbe i kaznene prijave povjerilaca, koji su upozoravali, među ostalim, na nezakonitu prodaju državne imovine i umiješanost kupca u aferu sa ukrajinskim naoružanjem. No, Vlada Federacije BiH se, kao većinski vlasnik Vitezita čijom je odlukom i poslan u stečaj, do danas rijetko javno oglašavala o problemima koji su uslijedili zbog prodaje tvornice. Zagrebačka kompanija koja je kupila Vitezit bila je uključena u nabavku naoružanja za Ukrajinu, koje Kijevu nikada nije isporučeno. Njen vlasnik, Matias Zubak nalazi se u Ukrajini na listi osoba za kojima se traga. Njegovo ime objavljeno je na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, u rubrici osoba koje se skrivaju od istražnih organa. Navedeno je i da istragu provodi Sigurnosna služba Ukrajine, ali za RSE iz te ukrajinske službe, kao ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova, nisu odgovorili na šta se ona konkretno odnosi i u kojoj je fazi.

Spomenik "Cvijet Srebrenice" otkriven je 24. oktobra na Trgu Ujedinjenih nacija u Beču, u znak sjećanja na žrtve genocida iz jula 1995. godine. Spomenik je podignut u organizaciji Saveza bh. udruženja u Austriji "Consilium Bosniacum", istaknuto je da simbolizira sjećanje, istinu i opomenu čovječanstvu. Obraćajući se u Beču, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je da je pravosudno utvrđena istina o genocidu i zločinima protiv čovječnosti danas planetarno poznata. "Zločin genocida u Srebrenici postao je i istorijski presedan u bosanskoj istoriji, jer je prvi put pokušaj istrebljenja jednog naroda u ovoj mjeri dokumentovan i institucionalno memorisan. Uloga i pomoć Suda Ujedinjenih nacija u svemu tome bila je ogromna", kazao je Komšić. On je istaknuo da ne smije biti zaboravljena ni "tamna strana uloge UN-a u genocidu u Srebrenici". "Proglašavajući Srebrenicu zonom pod svojom zaštitom, te proglašavajući demilitarizaciju koja se u praksi svodila isključivo na razoružavanje pripadnika Armije BiH, a nikako na pripadnike Vojske Republike Srpske, UN omogućile su provođenje genocidne operacije iz jula 1995. godine", kazao je. Svečanosti je prisustvovao i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković koji je naglasio da kultura sjećanja mora biti prisutna tokom cijele godine, širom svijeta, a ne samo na dan obilježavanja godišnjice genocida, 11. jula. Upozorio je na pojavu negiranja presuđenih zločina, glorifikaciju ratnih zločinaca i širenje mržnje, ističući da ona ne predstavlja samo moralni pad, nego i prijetnju sigurnosti i stabilnosti evropskog društva. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciU genocidu u Srebrenici, koji je u julu 1995. počinila Vojska Republike Srpske, ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Uz presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu kojom je 2007. potvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid, Haški tribunal osudio je za zločine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida. Tri decenije od genocida, pred Tribunalom, kao i sudovima u BiH i regiji, osuđeno je više od 50 osoba na oko 780 godina zatvora.

Premijer Republike Srpske tvrdi da je ovaj entitet upisao na sebe državnu imovinu. Riječ je o šumama koje su po međunarodnim sporazumima, Ustavu i zakonima vlasništvo države. Ustavni sud BiH više puta je poništio zakone Republike Srpske koji su pokušali da to učine, navodeći da je regulisanje državne imovine isključiva nadležnost institucija BiH. Uprkos tome, politički predstavnici RS-a godinama tvrde da je sve što se nalazi na teritoriji entiteta pripada entitetima, te odbijaju da se to pitanje riješi državnim zakonom o imovini.

Dva državljana Mađarske protjerana su iz Bosne i Hercegovine 23. oktobra zbog sumnje da su neovlašteno dokumentirali i evidentirali sastanak dvije strane osobe, odnosno nezakonito radili kao privatni istražitelji na području zemlje. Odluku o protjerivanju s teritorija BiH donijela je Služba za poslove sa strancima. Prve informacije o Mađarima došle su od policije Tuzlanskog kantona koja je obavila razgovor s njima nakon prijave građana u Banovićima o čudnom ponašanju dvojca. Nakon što je utvrđeno da Mađari posjeduju opremu za snimanje i praćenje, policija je obavijestila Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH i predala ih u nadležnosti Službe za poslove sa strancima. "Služba za poslove sa strancima je, na osnovu obavještenja Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, informirana da se u prostorijama PU Banovići nalaze dva državljanina Mađarske, za koje postoji sumnja da se bave nelegalnim snimanjem i praćenjem lica i objekata na području općine Banovići", rečeno je iz Službe. Mađari su bh. institucijama objasnili da su u BiH došli kako bi radili kao privatni istražitelji. Ovo je jedan od njih - Gyorgy Barath, u utorak, 23. oktobra, rekao i Radiju Slobodna Evropa (RSE). "Ja sam privatni istražitelj i imam privatnu agenciju", kazao je Barath za RSE. "Provjerama je utvrđeno da su navedena lica boravila u BiH s ciljem dokumentiranja i evidentiranja događaja – sastanka dva strana lica na području općine Banovići", saopćeno je iz Službe za strance. Mađarima je rečeno da napuste zemlju, što su oni, kako je rekao Barath za RSE i sami planirali učiniti. "Lica su napustila teritoriju Bosne i Hercegovine 23. oktobra, preko graničnog prelaza Karakaj", rečeno je iz Službe.

Ruševine, smeće i prazne hale, slike su današnjeg "Vitezita", koje svjedoče o višegodišnjoj devastaciji i propadanju bivšeg industrijskog giganta u srednjoj Bosni. Udaljena nekoliko kilometara od Viteza, tvornica raketnog baruta i eksploziva zapošljavala je nekada hiljade ljudi, a danas je u fokusu policijskih i tužilačkih istraga. Tri godine nakon što je poslana u stečaj 2019., njen dio prodan je zagrebačkoj kompaniji u vlasništvu sina hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka (Prije nego što je "Vitezit" prodan njegovom Matiasu Zubaku, kao kupac se u nekoliko navrata pojavljivao njegov otac, trgovac oružjem iz Hrvatske Zvonko Zubak. Ovaj biznismen je poznat i po tome što je, prema pisanju hrvatskih medija, početkom 90-ih, tokom rata u Hrvatskoj, nabavio dijelove za ruski proturaketni sistem S-300. Nabavljen je u vrijeme kada je Hrvatska bila pod međunarodnim embargom na uvoz oružja. No, sistem nikada nije ušao u operativnu upotrebu Hrvatske vojske, a njegova današnja lokacija nije poznata. Zubak je 2002. tužio Hrvatsku tvrdeći da mu država nikada nije platila dogovorenu cijenu i tražeći naknadu štete u iznosu od 200 miliona američkih dolara. Županijski sud u Zagrebu je krajme prošle godine donio presudu kojom je odlučeno da Hrvatska mora Zubaku vratiti S-300 ili isplatiti mu naknadu, nakon čega je Vrhovni sud dopustio reviziju te presude.). Stečaj i prodaju obilježile su brojne žalbe i krivične prijave povjerilaca, a sve je rezultiralo istragom u okviru koje su uhapšene četiri osobe, osumnjičene za nezakonitosti tokom prodaje i preuzimanja imovine. Zbog sumnjive prodaje fabrike u BiH uhapšen sin hrvatskog trgovca oružjem i stečajna upraviteljicaDva dana nakon što je policija pretresla prostorije tvornice i privela osumnjičene, stanovnici Viteza o svemu nerado govore, ali za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da je istraga došla prekasno. Vitežanin Sead, koji je cijeli radni vijek proveo u Vitezitu, kaže da je većina tvorničkih pogona opljačkana još u godinama nakon ratnih devedesetih. "Trebali su davno hapsiti. Odmah poslije rata, jer tada je krenulo rasparčavanje Vitezita. Najveću odgovornost snosi vlast koja godinama nije ništa činila", kaže Vitežanin koji je penziju zaradio u "Vitezitu". Od rada u tvornici osnovanoj prije 70 godina, živjele su brojne porodice iz Viteza i okolnih mjesta. Prije ratnih 90-ih imala je više od 3.000 radnika, a njeni pogoni su i u ratu ostali, uglavnom, neoštećeni. Pod nerasvjetljenim okolnostima, "Vitezit" je krajem 2009. i početkom 2010. ostao bez vrijednih postrojenja iz vojnog pogona. Istrage o njihovom nestanku, kao i navode da su prebačeni u Srbiju, a dio potom u Iranu, završile su bez rezultata. "Za vrijeme rata ostalo je u njoj dosta mašina, ali je onda rasparčano. Najveću odgovornost snosi vlast, jer je bilo sve naštimano i dogovoreno. Rasparčajte vi tamo, pustite nas ovamo. Nikad se to neće do kraja rasvijetliti, jer politika to ne dopušta", kaže Sead. Rat, pljačka, stečaj i prodajaTokom rata, Vitez je bio poprište žestokih oružanih sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH. Gradić smješten u Lašvanskoj dolini, sa oko 7.200 predratnih stanovnika, u ratu je bio podijeljen na bošnjački i hrvatski dio. U poslijeratnom periodu, tvornicom su upravljali kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, uz podršku Stranke demokratske akcije (SDA), a u njenom krugu osnovano je 12 firmi "kćerki". Za oko pet i pol miliona eura, pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva, kao najperspektivniji dio "Vitezita", prodan je krajem 2022. zagrebačkoj kompaniji "WDG promet". Ona je u vlasništvu Matiasa Zubaka, koji se spominje u aferi sa neisporučenim ukrajinskim naoružanjem (Zagrebačka kompanija koja je kupila "Vitezit" bila je uključena u nabavku naoružanja za Ukrajinu, koje Kijevu nikada nije isporučeno. Njen vlasnik, Matias Zubak nalazi se u Ukrajini na listi osoba za kojima se traga. Njegovo ime objavljeno je na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, u rubrici osoba koje se skrivaju od istražnih organa. Prodaja tvornice u Vitezu spominjala se proteklih godina, nakon pokretanja međunarodne istrage zbog nestanka ukrajinskog novca za naoružanje. Za odbranu od ruske invazije, ukrajinsko Ministarstvo odbrane je u oktobru 2022. naručilo 100.000 granata i za to platilo oko 36 miliona dolara. No, naoružanje nikada nije isporučeno, zbog čega je Ukrajina pokrenula sudski postupak za povrat novca. Iz firme "WDG promet" ranije je potvrđeno da su bili uključeni u posao nabavke, ali su tvrdili da im je ukrajinski novac, ukupno 5,6 miliona eura, ukraden s računa u jednoj češkoj štedionici.) zbog čega je u toj zemlji uvršten na listu traženih osoba. Zubak je, nakon kupovine Vitezita, u Vitezu osnovao istoimenu firmu "WDG d.o.o.", ali mu vlasništvo do danas nije uknjižio, jer je utvrđeno da mu je prodana državna imovina koja je pod zabranom raspolaganja (Nakon što je sudskom odlukom kompaniji "WDG" odobreno preuzimanje imovine Vitezita, sve je zaustavio zemljižno-knjižni ured, koji je odbio knjiženje, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini. Zakonom koji je u BiH 2005. nametnuo visoki predstavnik, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom do donošenja državnog zakona koji će regulirati to pitanje, što do danas nije urađeno. U slučaj se uključilo i Pravobranilaštvo BiH koje je pred Općinskim sudom u Travniku, krajem prošle godine, pokrenulo tužbu protiv Vitezita u stečaju i "WDG prometa". Zatražilo je poništavanje presude o prodaji imovine Vitezita, te predložilo mjere osiguranja, s ciljem zabrane raspolaganja nekretninama Vitezita. Općinski sud u Travniku odbacio je u augustu tužbu Pravobranilaštva BiH, a "WDG" se do danas nalazi u posjedu Vitezita. Iz Pravobranilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE koje mjere planira poduzeti.). Novac od prodaje "Vitezita" ostao je zamrznut na bankovnom računu, ali je, unatoč zakonskoj zabrani, WDG u ljeto prošle godine ušao u posjed Vitezita. Nakon hapšenja, oglasili su se iz zagrebačke kompanije "WDG Promet" ističući da su se tokom dugog postupka ponašali odgovorno i da su preuzeli "zaštitarsku službu kako bi spriječili devastaciju imovine". Dok radnici godinama iščekuju kraj stečaja, a industrijski pogoni propadaju, "vlast se ponaša kao da je tuđa, a ne državna", naveli su, među ostalim, u saopćenju. Vlada Federacije BiH se, kao većinski vlasnik "Vitezita", godinama nije javno oglašavala o problemima u toj kompaniji. Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH su, nekoliko dana prije policijske akcije, naveli za RSE da su zatražili hitno postupanje nadležnih organa, zbog "nezakonitog uporavljanja imovinom". Radnička potraživanjaU protekle dvije decenije broj radnika "Vitezita" je smanjivan. Nedugo nakon pokretanja stečaja, proizvodnja je postepeno ugašena i većina radnika je ostala bez posla. Vlatka Mlakić, radila je u tvornici 30 godina, a u augustu prošle godine dobila je dobila otkaz. Ona za RSE kaže da se radnicima do danas duguje oko 15 miliona mraka, za neisiplaćene plaće i doprinose. "Propadanje 'Vitezita' počelo je 1996., ali premalo se vodilo računa. Znači vlasnik je bila Vlada Federacije BiH i svi imamo osjećaj da je to sve prepušteno i da se godinama radilo na ivici zakona. Vlasnik je o svemu premalo vodio računa i evo do čega je došlo", kaže ona za RSE. Kako kaže, radnici su se nadali da će prodaja, nakon stečaja, donijeti pokretanje investicije i pokretanje proizvodnje. "Vjerovali smo i mislili da će se riješiti problem, međutim kako je tekao proces pokazalo se da nije to to", kaže ona. Zagrebački kupac "Vitezita" u ranijim medijskim istupima najavljivao je milionske investicije i pokretanje proizvodnje u toj tvornici. Prema Zakonu o stranim ulaganjima BiH, za to mora imati dozvolu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i suglasnost Vlade Federacije BiH. Iz resornog resornog Ministarstva Federacije BiH potvrdili su za RSE da ta firma nema dozvolu za proizvodnju i remont naoružanja u BiH. 'Ujeo vuk magarca'Godinama prije stečaja i prodaje tvornice, radnici "Vitezita" su nekoliko puta izlazili na ulice, te pješačili i do zgrade Vlade FBiH u Sarajevo, tražeći isplatu zaostalih plaća i povezivanje staža. Njih 20-ak predvodi bivši radnik Safet Sivro, koji za RSE kaže da im do danas nije uvezan staž za odlazak u penziju i da je za to potrebno ukupno oko 300.000 maraka. On za propast "Vitezita" odgovornima smatra bivše menadžmente tvornice, kao i Vladu Federacije BiH koja o njoj nije vodila računa. "Krivi su svi direktori, a najviše Vlada Federacije BiH, jer nikad nije ni pokušala da dobije informaciju gdje potrošeni milioni koje je dala za 'Vitezit'. Nije bila zainteresirana, oni su to podijelili na dio pod kontrolom Bošnjaka i na ono što pripada Hrvatima", kazao je. Sivro ističe da je o višegodišnjem rasprčavanju pogona "Vitezita" davao i izjavu istražiteljima Državne agencije za istrage i zaštutu BiH, ali da ne očekuje nikakve rezultate. "Pozivali su me, ali kad god sam dao izjavu ništa - ujeo vuk magarca. Tu treba da se uključi neki nezavisni sudac i istražitelji i ja sam spreman odmah da im otkrijem ko je prodao tu firmu", kaže Sivro. Mještani koji su, pod uvjetom anonimnosti, pristali razgovarati za RSE kažu da je istraga o prodaji Zubakovoj kompaniji tek "vrh ledenog brijega". "Vlada se sad sjetila da ima 'Vitezit', a godinama je ignorirana pljačka. Sjetili se kad je sve završeno i kad se nema šta ukrasti. Samo što beton nisu odnijeli, a gdje su pogoni koji su koštale milione. Od 'Vitezita' je ostala samo pustara i skladišta u koja niko ne smije ući, jer ako otvoriš vrata i nešto može roknuti. Sad im je problem ovaj kupac, nakon što je dao pare", kaže jedan od mještana. Na pitanje zašto mještani nerado govore o "Vitezitu", jedan od njih, čiji identitet je poznat redakciji RSE, kaže da "niko iz straha da se ne zamjere političkim strankama neće da javno kaže istinu". "Ako nešto kažeš protiv, nećeš dobiti ništa, dijete ti neće dobiti posao", ističe on. Tvornica raketnog baruta i eksploziva u Vitezu otvorena je 1950. godine. Nakon rata, u njenom krugu osnovano je 12 firmi "kćerki" koje su kupovale dijelove "Vitezita". Dio imovine dobilo je, nekoliko godina prije otvaranja stečaja, i stotinjak radnika koji su menadžment kompanije tužili zbog neisplaćenih plaća i doprinosa. Umjesto novca u izvršnom postupku dobili su zemljište, potom su ga dalje preporodavali lokalnim poduzetnicima iz Viteza koji su ogradili parcele, a na jednoj od njih je danas farma krava. Stečaj koji je uslijedio bio je pod lupom Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, koji je "Vitezitu" dao negativno mišljenje 2020. godine.

Iz Bosne i Hercegovine protjerana su dva državljana Mađarske, od kojih se za jednog sumnjalo da je obavljao obavještajne aktivnosti na štetu Bosne i Hercegovine, potvrđeno je u četvrtak za RSE u Službi za strance BiH. Prethodno je mađarski državljanin Gyorgy Barath za kojeg se sumnjalo da je obavljao obavještajne aktivnosti potvrdio da nije uhapšen i da se nalazi u Tuzli. Ranije je Služba za poslove sa strancima za RSE navela kako se za Baratha i još jednog mađarskog državljanina provjerava kako su ušli u BiH, te da li u toj zemlji borave legalno. Poslije toga im je izrečena mjera protjerivanja i zabrane ulaska u BiH. Barath je, kako je potvrđeno iz Uprave policije Tuzlanskog kantona za RSE, u srijedu bio u prostorijama policije, o čemu je obaviješteno i Kantonalno tužilaštvo, ali nije uhapšen niti je protiv njega pokrenut bilo kakav postupak. Policija je djelovala po prijavi građana. On je demantovao da je u BiH ušao ilegalno, navodeći kako je koristio pasoš s kojim se u četvrtak vraća nazad u Mađarsku. Informacije o hapšenju, ilegalnom boravku i špijunskim djelovanjima ocijenio je lažnim. O tome zašto se nalazi u BiH kazao je kako je tu poslovno. "Ja sam privatni istražitelj i imam privatnu agenciju", kazao je Barath. Iz Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) su za RSE rekli kako su upoznati sa ovim slučajem, ali da nisu utvrdili postojanje krivičnog djela, te da će slučaj "pratiti".

Pred Sudom Bosne i Hercegovine 23. oktobra je održano ročište o produženju pritvora Mersudinu Kurbegoviću, državljaninu Crne Gore, koji je u septembru uhapšen i osumnjičen za krijumčarenje 30 kineskih državljana na granici prema Hrvatskoj. Kurbegović (1997.) uhapšen je na graničnom prijelazu Gradiška, u sjeverozapadnoj Bosni, tokom pretresa kamiona kojim je prevozio robu. Njemu je 26. septembra određen jednomjesečni pritvor, a Tužiteljstvo je na ročištu 23. oktobra zatražilo produženje pritvora za dodatna dva mjeseca. Tužiteljstvo BiH je navelo da je od Službe za poslove sa strancima BiH zatražena informacija jesu li kineski državljani iskazali namjeru za podnošenje ili podnijeli zahtjev za azil u BiH, te kakav je njihov trenutni status. Istovremeno, traju vještačenja mobilnih telefona koji su oduzeti od Kurbegovića. Dok Tužiteljstvo BiH smatra da postoji opasnost da će Kurbegović kao strani državljanin pobjeći, te da bi boravkom na slobodi mogao ometati istragu i vršiti utjecaj na svjedoke ili suučesnike, njegov advokat se na ročištu tome usprotivio. "Osumnjičeni nije ranije počinio nijedno krivično djelo i on sa tim za što ga Tužilaštvo tereti nema nikakve veze. U BiH je ušao legalno i nema namjeru pobjeći. Odbrana je spremna priložiti dokaz o uplati hotela i tražimo da mu se odredi kućni pritvor", kazao je Kurbegovićev advokat Rusmir Karkin. Karkin navodi da je Kurbegović prilikom carinskog pregleda kamiona aktivno pomagao carinicima. "On je praktično otkrio te migrante. I ovo nije prvi put da se takve stvari dešavaju vozačima. Ne otkriju se samo migranti, već i droga i slično", kazao je Karkin. Sud BiH bi odluku o produžetku pritvora trebao donijeti do nedjelje. Granična policija BiH je samo od jula spriječila krijumčarenje više od 140 stranih državljana, uglavnom, u pokušaju prelaska granice prema Hrvatskoj. Među njima je najviše državljana Kine, Egipta, Maroka, Bangladeša i Pakistana, prema podacima Granične policije BiH. Državljanima tih država potrebne su vize za ulazak u Evropsku uniju, međutim neke od njih, poput Kine, Rusije ili Turske, imaju bezvizni režim sa BiH, usprkos zahtjevima Brisela prema BiH da uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine glasala je protiv zahtjeva da se poništi kandidatura Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj (RS). Na sjednici održanoj u Sarajevu 23. oktobra, šest članova CIK-a je bilo protiv, a jedan za. To je bio glas Suada Arnautovića, prema čijem prijedlogu je zahtjev stavljen na dnevni red. Zahtjev je baziran na navodima iz dopisa koji je sutkinja Suda BiH, Sena Uzunović, uputila na adresu CIK-a. U dopisu Suda BiH razjašnjene su pravne posljedice presude Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt). Sud je podsjetio da su pravne posljedice osude prestanak službene dužnosti i zaposlenja i zabrana obavljanja službene dužnosti u bilo kojem javno finansiranom organu. Arnautović je mišljenja da je prilikom kandidature SNSD-a "ovjerena neistinita dokumentacija, jer nije potpisana od ovlaštenog lica". Prijavu SNSD-a za prijevremene predsjedničke izbore zakazane za 23. novembra je potpisao Milorad Dodik, kao predsjednik stranke. Dodik je u avgustu pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, te mu je CIK oduzeo funkciju predsjednika Republike Srpske, ali je ostao na funkciji predsjednika SNSD-a. U dopisu je navedeno da su pravne posljedice presude prestanak službene dužnosti i zaposlenja, te zabrana obavljanja službene dužnosti u bilo kojem javno finansiranom organu, ali nije eksplicitno rečeno da Dodik ne smije obavljati funkciju predsjednika stranke.

Može li Milorad Dodik ostati predsjednik Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD-a)? Šta od Centralne izborne komisije (CIK BiH) traži Sud BiH? Koja je uloga CIK-a? Ova pitanja su se nametnula nakon što je prije dva mjeseca Dodik osuđen u Sudu BIH na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Dodatno se našlo u sferi interesovanja nakon što je Sud BIH 16. oktobra poslao dopis CIK-u u kojem obrazlaže presudu i traži da je CIK sprovede u potpunosti. Iz Suda BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa šta znači dopis u kojem traže potpuno sprovođenje presude, odnosno, da li to znači da Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a? Iz CIK-a BiH za Radio Slobodna Evropa kažu da su primili dopis, ali da nisu nadležni za ovo pitanje. Pojasnili su da će dopis sa presudom i Odlukom o oduzimanju mandata predsjednika RS, poslati Osnovnom sudu u Banjaluci, koji je nadležan za upis političkih subjekata u sudski registar. Skoro 24 sata kasnije, u Osnovnom sudu u Banjaluci za RSE kažu da nisu zaprimili zahtjev za brisanje Milorada Dodika iz sudskog registra kao predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). "Obavještavamo Vas da nije evidentiran zahtjev za upis promjena u registarski spis broj Rg-9/02 koji se odnosi na političku organizaciju Savez nezavisnih socijaldemokrata", navodi se u odgovoru Osnovnog suda u Banjaluci za Radio Slobodna Evropa. Prethodno je CIK oduzeo mandat predsjedniku Republike Srpske, ali je ostao na čelu najjače partije u ovom entitetu. Ranije, Milorad Dodik je prema pisanju medija, svoja ovlaštenja predsjednika stranke prenio na sina Igora, ali RSE nije dobio zvaničnu potvrdu od SNSD-a. Šta Sud BiH traži od CIK-a?U dopisu Suda BiH razjašnjene su pravne posljedice presude Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. Sud je podsjetio da su pravne posljedice osude prestanak službene dužnosti i zaposlenja i zabrana obavljanja službene dužnosti u bilo kojem javno finansiranom organu. "Pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. KZBiH su prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava I zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava", navodi se. U obrazloženju Sud BiH nigdje se eksplicitno ne navodi da Dodik ne može obavljati funkciju predsjednika SNSD-a, osim što citiraju član 7. Zakona o političkim organizacijama RS, u kojem stoji da "političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar". Citirali su i statut SNSD-a, te član 14. Zakona o političkim organizacijama, u kojem se navodi "da je predsjednik SNSD-a politički i izvršni organ SNSD-a i da predsjednik SNSD-a predstavlja i zastupa SNSD". Sud je naglasio da pravne posljedice nastupaju automatski, po sili zakona, i ne moraju biti posebno navedene u presudi. Šta kažu pravnici?Vlado Adamović, pravni ekspert iz Sarajeva kaže da je Sud BiH napravio "svojevrsni presedan dodatno obrazlažući svoju odluku, što nije sudska praksa". Ističe da Sud BiH u dopisu CIK-u nigdje eksplicitno ne navodi da Dodik ne može biti predsjednik stranke. Osim toga, on ističe da CIK i nema nadležnost nad ovim pitanjem, te da i sama presuda jasno govori šta se Dodiku zabranjuje. "U optužnici je pisalo da je Dodik zloupotrijebio svoju poziciju na način da nije postupio po nalogu visokog predstavnika, što je obilježje krivičnog djela. Sve je počinio kao predsjednik Republike Srpske i tražilo se da mu se to zabrani. Sud je sve to usvojio. Proglasio ga je odgovornim za krivično djelo, osudio na zatvor, izrekao mu mjeru sigurnosti – zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske na šest godina. I završeno", pojašnjava Ademović. Sud BiH u dopisu traži od CIK-a da u potpunosti sprovede presudu, što Ademović konstatuje da je CIK uradio oduzimajući Dodiku mandat predsjednika RS, a da je dalja nadležnost na eventualnom sprovođenju presude nad Inspektoratom RS i Osnovnim sudom u Banjaluci. "Izborna komisija je, provodeći odluku Suda BiH, oduzela mandat i čovjek više nije predsjednik Republike Srpske". On dodaje i da u samom opisu tog krivičnog djela, u članu 203a Krivičnog zakona BiH, dolaze određene posljedice. "Te posljedice su zabrane zanimanja i dužnosti. Sada se postavlja pitanje: šta je službena dužnost? Sad se navlači da je službena dužnost i rad u političkoj stranci. Nije, i nikad nije ni bilo propisano", smatra Adamović. On pojašnjava i da Krivični zakon BiH pod službenom dužnošću podrazumijeva samo rad u institucijama Bosne i Hercegovine, bilo da su zakonodavne, izvršne, sudske, ili da se radi o agencijama, komisijama, i slično. Po pitanju daljeg sprovođenja presude Suda BiH upućuje na nadležne inspekcije i sudove u RS-u. "Sama politička stranka je pravno lice i njima, u okviru tog pravnog lica, odgovorne osobe – i onda to može biti spor koji ide pred registracioni sud. U ovom slučaju to je Osnovni sud Banjaluka. Oni su nadležni, oni će odlučiti", jasan je Ademović. Da li se SNSD finansira iz 'javnih sredstava'?Postavlja se i pitanje da li se obrazloženje Suda BiH uopšte odnosi na SNSD, koji se faktički od maja ne finansira iz javnih sredstava. Ovo je prije svega posljedica odluke visokog predstavnika u BiH mjesec ranije kojom je zabranio javno finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz svih budžeta na svim nivoima. Visoki predstavnik je, obrazlažući odluku, istakao da se obustava finansiranja odnosi na budžete na svim nivoima, od državnog, entitetskih do opštinskih, ističući da "antidejtonsko djelovanje ima posljedice i da će svoju odluku razmotriti nakon što ono prestane". Kao odgovor na odluku Šmita, 21. maja vladajuća većina u entitetskom parlamentu usvojila je Zakon o finansiranju političkih partija u RS, koji pored ostalog, ukida finansiranje svih političkih partija u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta. To znači da osim donacija pravnih i fizičkih lica, SNSD se ne finansira na papiru ni iz jednog javnog izvora.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković podnio je inicijativu Ustavnom sudu Republike Srpske za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Skupštine RS o prestanku mandata dosadašnjem predsjedniku Miloradu Dodiku i imenovanju Ane Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice tog entiteta. "To je inicijativa upućena Ustavnom sudu RS da ocijeni ustavnost i zakonitost odluke Narodne skupštine u više segmenata. Jedan je da je u odluci navedeno da je mandat bivšem predsjedniku prestao donošenjem te odluke, što nije tačno, jer je mandat prestao odlukom Suda Bosne i Hercegovine", rekao je Duraković 22. oktobra za Radio Slobodna Evropa. On je naveo da je drugi sporni element u odluci dio koji se odnosi na imenovanje vršioca dužnosti predsjednika. "Ustav jasno definiše da tu funkciju može obavljati isključivo neko od potpredsjednika, a ne osoba izvan tog kruga", dodao je Duraković. Odluka o imenovanju Ane Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice Republike Srpske objavljena je u Službenom glasniku RS 22. oktobra, četiri dana nakon što ju je usvojila Narodna skupština. Odlukom je precizirano da njen mandat traje do izbora novog predsjednika RS. Ovim je prvi put zvanično potvrđeno da Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske, nakon što mu je polovinom avgusta mandat oduzet presudom Suda Bosne i Hercegovine, kojom mu je zabranjeno obavljanje javnih i političkih funkcija u narednih šest godina. Ustav RS nema rješenje za situaciju u kojoj je entitetski predsjednik trajno spriječen u obavljanju funkcije. Prema Ustavu RS, predsjednik može privremeno prenijeti ovlasti na potpredsjednika samo u slučaju kratkotrajne spriječenosti, ali ne i nakon trajnog prestanka mandata, što je Dodiku pravosnažnom presudom i formalno utvrđeno. Predsjednik RS ima dva potpredsjednika, koji su predstavnici konstitutivnih naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka. Do imenovanja Trišić Babić, Dodik je odbijao da podnese ostavku i nastavio je da obavlja dužnosti i putuje u inostranstvo u svojstvu predsjednika bh. entiteta. On se i žalio na presudu državnog suda Ustavnom sudu. Dodik je prethodno nadležnosti pokušao prenijeti na Davora Pranjića, potpredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda. Pranjić je 15. septembra potpisao ukaz o izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji je, nekoliko dana kasnije, objavljen u Službenom glasniku RS, čime je faktički preuzeo dužnosti šefa entiteta. Međutim, nije poznato kada, na koji način, niti na osnovu kojeg akta je došlo do prenosa ovlasti sa Dodika na Pranjića. Odluka o tome nije objavljena u Službenom glasniku RS. Zbog toga je Duraković, koji je potpredsjednik RS iz reda Bošnjaka, protiv Pranjića početkom oktobra podnio krivičnu prijavu, tvrdeći da Dodik, kome je oduzet mandat, nije mogao zakonito prenijeti predsjednička ovlaštenja. Prijevremeni izbori za predsjednika RS iz reda srpskog naroda su zakazani za 23. novembar, kada RS treba dobiti legitimnog predsjednika.

Odluka o imenovanju Ane Trišić Babić za v.d. predsjednice Republike Srpske objavljena je u Službenom glasniku tog bosanskohercegovačkog entiteta u srijedu, 22. oktobra. Skupština RS odluku o njenom imenovanju donijela je četiri dana ranije, a predviđeno je da ona stupa na snagu dan nakon objave u Službenom glasniku. U objavi se navodi kako odlukom prestaje funkcija dosadašnjeg predsjednika RS, te da mandat Trišić Babić traje do izbora novog entitetskog predsjednika. Ovom odlukom je prvi put zvanično potvrđeno da Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske, nakon što mu je polovinom avgusta oduzet mandat zbog presude, kojom mu je zabranjeno obavljanje javnih, političkih funkcija u narednih šest godina. Američki State Department pohvalio je odluku Narodne skupštine Republike Srpske o imenovanju Ane Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice RS, te povlačenje separatističkih zakona na istoj sjednici, koje je ranije poništio Ustavni sud Bosne i Hercegovine. U saopštenju se navodi da je ovaj potez rezultat napora predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem smirivanja političke krize u Bosni i Hercegovini. Dodik je do sada odbijao da podnese ostavku i nastavio je da obavlja dužnosti i putuje u inostranstvo u svojstvu predsjednika bh. entiteta. On se žali na presudu državnog suda Ustavnom sudu. Ministarstvo finansija SAD saopštilo je u petak, 17. oktobra da je uklonilo četiri Dodikova saveznika sa liste sankcija. SAD uklonile četiri osobe iz RS s liste sankcionisanih zbog organizacije 9. januaraSAD i Velika Britanija su sankcionisale Dodika zbog ometanja odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni 1990-ih, kao i od strane nekoliko evropskih zemalja koje tvrde da njegova separatistička politika ugrožava mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Do kada će trajati mandat v.d. predsjednice?Ana Trišić Babić, Dodikova bliska saveznica, obavljaće tu funkciju mjesec dana do održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj 23. novembra. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ovjerila je 1. oktobra pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) iz reda srpskog naroda koji će biti održani 23. novembra. Političke stranke koje su podnijele prijavu su: Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, Savez za novu politiku, Ekološka partija Republike Srpske, Za pravdu i red - Lista Nebojše Vukanovića i Srpska demokratska stranka. Nezavisni kandidati koji su podnijeli prijavu su: Slavko Dragičević i Igor Gašević. Rok za prijavu je bio 29. septembar. Predizborna kampanja će trajati od 8. do 22. novembra. Prijevremeni izbori u ovom bh. entitetu će koštati oko 3,3 miliona evra, a novac je osiguran iz državnog ministarstva finansija.

Vlada Republike Srpske je izdvojila nešto više od 123 miliona maraka (oko 63 miliona evra) za otkup kompanije "Comsar Energy RS" u vlasništvu ruskog oligarha, Rašida Sardarova. Entitetska Vlada je na posebnoj sjednici 21. oktobra donijela odluku da firmi "GAS-RES", koja je u njenom vlasništvu, isplati ova sredstva, za namjenu kupovine vlasničkog udjela. "GAS-RES", kompanija za trgovinu i snabdijevanje gasom, još ranije je ovlašćena za kupovinu "Comsara". Kako je objavljeno u Službenom glasniku RS 22. oktobra, potrebna sredstva će biti obezbijeđena u Budžetu RS za 2025. godinu, a za realizaciju odluke su zaduženi Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike i rudarstva. Sardarov za firmu traži ukupno 240,5 miliona maraka (123 miliona evra). U prvoj polovini godine mu je već isplaćeno 58,6 miliona maraka (30 miliona evra) iz budžeta RS, što znači da je potrebno uplatiti još 30 miliona evra da bi se kupila kompanija. "Comsar Energy RS" je 2013. godine dobio koncesiju za eksploataciju uglja u Ugljeviku, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, nadomak tamošnjeg rudnika i termoelektrane. Sardarov, koji je prije skoro 15 godina dobio državljanstvo BiH kao "značajan investitor", obećavao je ulaganja veća od pola milijarde evra i izgradnju još jednog bloka Termoelektrane Ugljevik. Nijedan od ovih poslova nije započet. Vlada RS je bila primorana da otkupi "Comsar" i sa njim koncesiju, da bi spasila RiTE Ugljevik koji je posljednjih godina nekoliko puta prekidao proizvodnju struje zbog nedostatka uglja.

Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su Behriju Huseinbegović, stečajnu upraviteljicu PS Vitezit doo Vitez-u stečaju, Josipa Rajića i Tomislava Zubaka, odgovorne osobe u WDG doo Vitez (čiji je osnivač kupac imovine Vitezita, WDG Promet doo Zagreb). Policijska akcija je počela ujutro 22. oktobra, a odnosi se na postupak prodaje imovine "Vitezita", te krivičnih djela za koja se sumnja da su počinjena nakon što je kupac "WDG" ušao u posjed ove firme. Tomislav je sin Zvonka Zubaka, hrvatskog trgovca oružjem, a uhapšen je kao odgovorna osoba u firmi WDG d.o.o. Vitez, koja je osnovana u krugu tvornice "Vitezit", potvrdio je Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala pri Tužilaštvu Federacije BiH 22. oktobra. Za oko 5,5 miliona eura, pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva, kao najperspektivniji dio "Vitezita", prodan je krajem 2022. zagrebačkoj kompaniji "WDG promet", čiji je vlasnik Matias Zubak, također sin hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka. Nakon kupovine, Zubak je u Vitezu osnovao firmu "WDG d.o.o.", registriranu kao društvo za proizvodnju, promet i usluge, ali prema službenim podacima, s jednim zaposlenim. Kompanija WDG ušla je u posjed "Vitezita", iako vlasništvo nikada nije zvanično upisano, jer je utvrđeno da se radi o državnoj imovini pod zabranom raspolaganja, o čemu je pisao Radio Slobodna Evropa (RSE). Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH prethodno su za Radio Slobodna Evropa naveli da su o tome obavijestili nadležne organe i zatražili hitno postupanje. "Firma WDG koja je osnovana u upravnoj zgradi poslovnog sistema 'Vitezit', trenutno nezakonito upravlja imovinom 'Vitezita' u stečaju", kazali su iz Ministarstva, ne navodeći konkretno od kojih institucija su zatražili reakciju. Stečaj u "Vitezitu" su od 2019. obilježile brojne žalbe i kaznene prijave povjerilaca, koji su upozoravali, među ostalim, na nezakonitu prodaju državne imovine i umiješanost kupca u aferu sa ukrajinskim naoružanjem. No, Vlada Federacije BiH se, kao većinski vlasnik "Vitezita" čijom je odlukom i poslan u stečaj, do danas rijetko javno oglašavala o problemima koji su uslijedili zbog prodaje tvornice. Zagrebačka kompanija koja je kupila "Vitezit" bila je uključena u nabavku naoružanja za Ukrajinu, koje Kijevu nikada nije isporučeno. Njen vlasnik, Matias Zubak nalazi se u Ukrajini na listi osoba za kojima se traga. Njegovo ime objavljeno je na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, u rubrici osoba koje se skrivaju od istražnih organa. Navedeno je i da istragu provodi Sigurnosna služba Ukrajine, ali za RSE iz te ukrajinske službe, kao ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova, nisu odgovorili na šta se ona konkretno odnosi i u kojoj je fazi.

U Bosni i Hercegovini dvije trećine djece ne ide u vrtić, a u manjim i ruralnim mjestima neki oblik nastave prije osnovne škole pohađa tek 0,5 posto. Za usporedbu, prosjek Europske unije iznosi 95 posto. Upravo zato su vlasti BiH zatražile pomoć za ulaganje u obrazovanje kroz Plan rasta za Zapadni Balkan. Ali iza statistike stoje životne priče. Ivo Čakarić je 1992. godine, kao dojenče, izbjegao s roditeljima iz Dobretića u Rijeku. Prvi put se u Bosnu i Hercegovinu vratio 2009. godine, a 2016. odlučio je napraviti ono što se rijetko tko usudi – napustio je siguran posao asistenta na Građevinskom fakultetu i sa suprugom, pravnicom odraslom u Švedskoj, vratio se u ovo planinsko selo. Danas, kao načelnik najmlađe, najmanje i jedne od najsiromašnijih općina u centralnoj Bosni, pokušava promijeniti svakodnevicu obitelji koje su se, poput njega, odlučile vratiti. "Kroz školu je bio propuh do 2013. godine, kad smo stavili vrata, prozore i novi krov. Vrtić još nemamo i supruga je kući s djetetom. Spremamo dokumentaciju i Hrvatska vlada nam je obećala ponovno pomoći da dvije školske učionice preuredimo u vrtić za 15-ak djece. Potrebe ima. Ljudi se stalno vraćaju i nisu to samo stariji. Otkad sam ovdje, svake godine se rodi barem jedno dijete", kaže Čakarić za Radio Slobodna Evropa. Sa svega 1.600 stanovnika, Dobretići su među najmanjim i najsiromašnijim općinama u BiH. Njihov godišnji budžet iznosi tek oko 300.000 eura, a iz tog skromnog iznosa plaća se sve — od rasvjete u selima do plata nastavnicima. Izgradnja i finansiranje škola je na teret lokalne zajednice. Samo tridesetak kilometara dalje, u općini Jezero, mještani se bore sa sličnim problemima — iako je njihovo mjesto poznato širom svijeta, otkad je NASA po njemu nazvala krater na Marsu. Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, ovo je mjesto izdvojeno iz sastava Jajca na "drugu stranu" entitetske linije, u Republiku Srpsku. Tri decenije kasnije, i dalje se nalazi na listi "izrazito nerazvijenih općina" s još dvadesetak njih u tom entitetu. "Prva smo 'izrazito nerazvijena" opština koja otvara vrtić, vrijedan oko 700.000 maraka (oko 350.000 eura). Pomogle su nam Vlada Srbije i Vlada Republike Srpske, jer mi u budžetu uopšte nemamo sredstva za kapitalne investicije. To mnogo znači za socijalizaciju naše djece, ali i roditeljima jer su to mjere podrške porodicama i zapošljavanju žena iz malih rubnih opština", kazala je načelnica Jezera Snežana Ružičić za RSE. Zemlja bez vrtićaU BiH je cijeli obrazovni sistem podijeljen između dva entiteta i deset kantona i država formalno nema nadležnost. Svaka lokalna vlast odlučuje koliko novca će izdvojiti za obrazovanje ili socijalnu potporu i te su razlike često ogromne. Dok neke porodilje ne primaju ni eura pomoći, druge dobivaju naknade približne minimalnoj plaći od oko 500 eura. U pojedinim općinama se subvencioniraju vrtići, dok u drugim roditelji sami snose sve troškove što, uz niska primanja, vrtić čini luksuzom koji mnoge mlade obitelji ne mogu priuštiti. "Po zakonu, kantoni nisu osnivači predškolskih i školskih ustanova, već su to općine. Mi kao kanton subvencioniramo i roditelje i vrtiće, da bi što više djece pohađalo vrtiće, jer ono što djeca propuste u toj dobi je kasnije teško nadoknadivo. Prethodnih pet-šest godina za predškolsku oblast izdvajamo iz proračuna oko milion maraka (oko 500.000 eura) godišnje", kazao je za RSE Bojan Domić, ministar obrazovanja Srednjobosanskog kantona kojem pripadaju i Dobretići. Samo 35 posto djece pohađa vrtiće, dok u manjim općinama i ruralnim područjima taj broj pada na zanemarivih 0,5 posto, prema posljednjim dostupnim podacima. Prosjek Europske unije je 95 posto. Napretka ima, jer je 2005. godine vrtiće u BiH pohađalo oko osam posto djece. Danas se taj procent se povećao na 33 posto, zahvaljujući otvaranju privatnih vrtića čiji broj je premašio broj javnih predškolskih ustanova. U Bosni i Hercegovini postoji 529 predškolskih ustanova. Mjesta nema za blizu 8.700 djece. Niti jedna škola ne nudi predškolski program u 30 od 143 općine u BiH. U općinama s manje od hiljadu stanovnika samo osam posto djece pohađa neki oblik ranog obrazovanja. Gledano po regijama, u Federaciji BiH živi više od 60.000 djece uzrasta od tri do šest godina, ali mjesta u vrtićima ima za njih 14.000. To znači da tri od četiri djeteta ne ide u vrtić. Republika Srpska stoji nešto bolje gdje oko 42,5 posto djece pohađa obdanište. Ova brojka se u BiH povećava na oko 45 posto u uzrastima od pet do šest godina, zahvaljujući pripremnom programu od 120 sati, koji se smatra obveznim prije polaska u devetogodišnju osnovnu školu. Vlasti imaju plan za EU novacVlasti u BiH su tek krajem septembra, nakon višemjesečnih političkih prepirki, poslale u Brisel "Reformsku agendu" koja je preduvjet za povlačenje sredstava uz Plana rasta za Zapadni Balkan. Vlasti su u tom dokumentu navele da planiraju izgraditi desetke novih obdaništa i time postotak djece koja pohađaju predškolski odgoj i obrazovanje barem u godini prije obvezne škole (5-6 godina starosti) povećati na 60 posto. Taj plan Brisel tek treba odobriti, a novac će se isplaćivati nakon što vlasti ispune dana obećanja. Vlasti navode da bi novi vrtići značili i više slobodnog vremena za majke, koje bi mogle tražiti posao, čime bi se smanjio jaz u zaposlenosti među spolovima. Novac, infrastruktura i kadrovi ističu se kao najveći problem. Prosječan trošak boravka u vrtićima, tamo gdje ih ima, iznosi oko 250 eura mjesečno, a to je suma koju neke obitelji ne mogu sebi priuštiti. Entitet Republika Srpska, neki kantoni u Federaciji BiH i općine osiguravaju subvencije koje pokrivaju polovicu tog iznosa, a negdje se one isplaćuju samo za djecu koja pohađaju javne vrtiće. Uz to, nedostaje odgajatelja i kvalitetnih inkluzivnih programa za djecu s poteškoćama u razvoju ili darovitu djecu. Stručnjaci kažu da nepohađanje vrtića može imati dugoročne posljedice na njihov kognitivni i socioemocionalni razvoj. "Veoma je pozitivno za dječiji razvoj da ona borave sa drugom djecom, a ne sa djedovima ili bakama", kaže za RSE Ankica Grgić-Mišković, profesorica pedagogije i psihologije. Grgić-Mišković ističe da je napredak u BiH ipak vidljiv, ukazujući na otvaranje privatnih predškolskih ustanova, igraonica, poludnevnih i cjelodnevnih boravaka. No, ona naglašava da BiH mora izgraditi ne samo nove vrtiće i škole, već i novi pristup koji će rane godine djetinjstva tretirati kao pravo svakog djeteta u svakom dijelu zemlje, da ima šansu da uđe u učinioce prije škole, a da to ne bude privilegija bogatijih sredina i ljudi.