Svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu otvoren je 32. Sarajevo Film Festival, koji do 21. avgusta donosi više od 250 filmova iz oko 70 zemalja. U takmičarskim selekcijama bit će prikazan 51 novi film iz jugoistočne Evrope, od kojih će 21 imati premijeru.

Vodopad visok 56 metara, zaštićeni spomenik prirode i jedan od simbola Sanskog Mosta, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine ostao je bez vode na jedan dan. Događaj koji je šokirao lokalno stanovništvo otvorio je sukob između ekoloških aktivista i kompanije Lager oko toga da li je za presušivanje odgovorna ekstremna suša ili višegodišnja eksploatacija uglja iznad jednog od najpoznatijih prirodnih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. "Vodopad Blihe spada među najznačajnije prirodne fenomene Sanskog Mosta i bila bi velika šteta da ostanemo bez njega", poručio je za Radija Slobodna Evropa (RSE) direktor Turističke zajednice Sanskog Mosta Haris Omerbegović. Fotografije presušenog vodopada Blihe kod Sanskog Mosta, što se dogodoilo 11. avgusta, u nekoliko sati obišle su društvene mreže, izazvale zabrinutost lokalnog stanovništva i pokrenule brojne reakcije. Voda se narednog dana vratila u korito, ali pitanje šta se zapravo dogodilo ostalo je bez odgovora. Dok iz Udruženja "Eko akcija" tvrde da je riječ o posljedici rudarskih aktivnosti na površinskom kopu uglja Kamengrad, kompanija Lager, koja ima koncesiju za kopanje uglja, odbacuje takve optužbe i za nestanak vode krivi ekstremnu sušu i nizak vodostaj. Do objave teksta RSE, nijedno zvanično nadležno inspekcijsko tijelo nije dalo odgovor zbog čega je došlo do presušivanja vodopada. 'Bliha danas zavisi od vode iz rudnika'Dio mještana i ekoloških aktivista uvjeren je da uzrok treba tražiti na površinskom kopu uglja iznad Kamengrada. Mještanin Samir Cerić smatra da su rudarski radovi presjekli podzemne vodene kanale koji su napajali izvore i potoke iz kojih nastaje Bliha. "Rudnik je svojim kopanjem radi eksploatacije uglja ispresijecao podzemne kanale voda kojima su se snabdijevali izvori u neposrednoj blizini rudnika, a koji su se potocima slijevali u Blihu." Prema njegovim riječima, voda koja je nekada izbijala na izvorima danas završava u rudarskim kopovima i vještačkim jezerima. "Bliha sad u sušnom periodu u cijelosti zavisi od vode koja se ispumpa iz rudnika", tvrdi Cerić, dodajući da je dan nakon presušivanja iz rudnika u korito Blihe ispuštena veća količina zamućene vode. "Prošle godine smo takođe u oktobru imali situaciju da je Bliha prestala teći u dijelu iznad rudnika, a prestali su teći i izvori Pećina i Pakaj sa kojih se okolno stanovništvo snabdijeva vodom. Tada nije bio sušni period, a rudnik je ispuštao vodu u korito Blihe pa nije bilo situacije da voda prestane padati sa vodopada", naveo je Cerić. Sporna vodna dozvolaSličan stav ima i predsjednik Udruženja "Eko akcija" Anes Podić. "Kad je u pitanju rijeka Bliha i njen veličanstveni vodopad, mi nemamo nikakvih dilema. Glavni krivac zašto vode nema na vodopadu jeste površinski kop rudnika uglja u vlasništvu kompanije Lager koji se nalazi neposredno iznad vodopada", rekao je Podić za RSE. No, trenutno Podić problematizuje i pitanje vodne dozvole, na osnovu koje bi trebao da radi rudnik Kamengrad. Podić tvrdi da je vodnom dozvolom iz 2021. godine bio propisan niz mjera kojima je trebalo zaštititi Blihu i njene pritoke. "Prema našim saznanjima ništa od toga nije ispoštovano. Rudnik je potpuno ignorisao ono što je bilo propisano u vodnoj dozvoli“, rekao je Podić, tvrdeći i da je dozvola istekla 2023. godine. "Rudnik nakon 2023. godine, kad je ta vodna dozvola istekla, praktično radi nelegalno. Međutim, inspekcije koje bi trebale da sankcionišu ovakvo ponašanje ne rade svoj posao", zaključio je. RSE zatražio je od Agencije za vodno područje rijeke Save, te Federalne uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH u vezi sa vodnom dozvolom. Odgovori nisu stigli do objave teksta. Šta kažu u Lageru?Iz kompanije Lager, čije je sjedište u Posušju na jugozapadu BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome posjeduju li važeću vodnu dozvolu. Ipak, kategorično odbacuju tvrdnje da su njihove aktivnosti uzrok nestanka vode. Tvrde da je Bliha je i prije početka rudarskih radova tijekom izrazitih suša gubila svoj tok, te navode i da je "zbog izuzetno loše hidrološke situacije, rijeka i prošle i ove godine presušila na dijelu toka koji se nalazi uzvodno od samog rudnika“. "Rudarski radovi već se godinama izvode isključivo prema odobrenom projektu, a tijekom ove godine nisu vršeni nikakvi novi zahvati na vodotoku. U blizini rijeke Blihe već duže vrijeme nema nikakvih aktivnih iskopa, a u posljednja tri mjeseca radovi su u potpunosti usmjereni na održavanje, stabilizaciju i rekultivaciju terena. Trenutačno stanje posljedica je ekstremne suše i izrazito niskih vodostaja koji pogađaju cijelu Europu“, saopšteno je iz Lagera za RSE. U toj kompaniji tvrde i da su „nadležne inspekcije već obavile terenski uvid, a kompanija im je stavila na raspolaganje svu relevantnu dokumentaciju i omogućila puni pristup lokaciji“. Međutim nisu naveli koje inspekcijske službe su posjetile teren. Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH traži inspekcijski nadzorU Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH za RSE su naveli da su zatražili inspekcijski nadzor nakon informacija o mogućem uticaju eksploatacije uglja na vodni režim Blihe. "Predmet provjere je mogući uticaj površinskog kopa Kamengrad na površinske i podzemne vode, kao i usklađenost rada rudnika sa važećim propisima i izdatim dozvolama", stoji u odgovoru. Kako su naveli za RSE, zahtjev je upućen Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, odnosno Federalnom vodnom i Federalnom rudarskom inspektoratu. Ministarstvo za sada ne raspolaže nalazima inspekcijskog nadzora. Iz Ministarstva navode da je za površinski kop Kamengrad 2017. godine bila izdata okolišna dozvola, ali da je ona u međuvremenu istekla. Ističu da prema važećoj uredbi za ovu vrstu aktivnosti trenutno ne postoji obaveza pribavljanja nove okolišne dozvole. Na tvrdnje Udruženja "Eko akcija" da mjere zaštite voda nisu provedene, iz Ministarstva poručuju da će o tome biti moguće govoriti tek nakon što nadležne inspekcije utvrde činjenično stanje. Turistički simbol Sanskog MostaDok se vode prepirke o uzroku presušivanja, u Sanskom Mostu upozoravaju da je riječ o mnogo većem problemu od jednodnevnog nestanka vode. Direktor Turističke zajednice Sanskog Mosta Haris Omerbegović za RSE ističe kako je prijavio opštinskoj inspekciji presušivanje, a li da još nema zvaničnih informacija o tome šta je uzrokovalo događaj. "Inspekcija je obavila svoj posao. Ja nisam dobio nikakve informacije šta je tačno uzrokovalo ono što se desilo“, naveo je Omerbegović, dodajući da "ne želi unaprijed optuživati bilo koga“. Istakao je i kako je potpisan je "ugovor sa Federalnim ministarstvom turizma i okoliša da se proglasi parkom prirode, tako da idemo u tom smjeru da ga zaštitimo koliko god možemo." Vodopad Blihe, poznat i kao Blihin skok, nalazi se između Fajtovaca i Kamengrada, četrnaest kilometara od Sanskog Mosta. Visok je oko 56 metara i ubraja se među najpoznatije vodopade u Bosni i Hercegovini. Još 1965. godine proglašen je geomorfološkim spomenikom prirode zbog svojih jedinstvenih prirodnih karakteristika. Tokom posljednjih godina lokalne vlasti i turističke organizacije promovišu njegovo uključivanje u šire zaštićeno područje, a upravo je prirodna očuvanost bila jedan od glavnih razloga zbog kojih ovaj lokalitet privlači posjetioce iz cijele Bosne i Hercegovine i inostranstva. Nova epizoda stare priče o rudniku koji kopa LagerSlučaj Blihe nije prvi sukob lokalne zajednice i rudarske industrije na području Sanskog Mosta. RSE je prethodnih godina više puta izvještavao o protivljenju mještana širenju eksploatacije uglja. Obilazeći rudarska područja oko Sanskog Mosta, novinari RSE-a zatekli su prizore koji više podsjećaju na industrijske kratere nego na sela. Nekadašnje saobraćajnice i šumski putevi na pojedinim mjestima završavaju na samim ivicama dubokih kopova. Opštinsko vijeće Sanskog Mosta je u januaru 2024. godine jednoglasno izglasalo poništenje odluke o dodjeli koncesije kompaniji Lager na području većem od hiljadu hektara. Samo mjesec kasnije ministar privrede Unsko-sanskog kantona Armin Kardašević izjavio je da nisu ispunjeni uslovi za raskid ugovora i da se eksploatacija odvija u skladu sa zakonima i dozvolama. Godinama ranije mještani sela u okolini Sanskog Mosta upozoravali su RSE da rudarski radovi ugrožavaju njihove kuće, puteve i imanja. U maju 2025. Federalna uprava policije provela je akciju u vezi sa sumnjama na korupciju i zloupotrebe povezane sa nabavkom i prometom uglja za potrebe elektroprivreda u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Među pretresenim lokacijama bile su i prostorije kompanije Lager u Sanskom Mostu. Kompanija je i tada odbacivala bilo kakve nezakonitosti, navodeći da posluje u skladu sa svim propisima.

Put do uspješnog regionalnog filma prolazi kroz dugotrajne i različite faze edukacije, rada na projektima i međunarodnog umrežavanja, a tu CineLink Industry Days SFF-a igra jednu od ključnih uloga. U razgovoru sa voditeljicom Mašom Marković saznajemo šta je sve u fokusu CineLink-a: preko posvećenosti razvoju individualnih kompanija, šta donose nova evropska partnerstva, u kakvom se položaju nalaze autorke u regiji i CineLink novitetima.

Šumski požari na području Konjica, u mjestima Kanjina, Živašnica, Brđani, Džepi i na Džepskoj planini, i dalje su aktivni, a visoke temperature, vjetar i nepristupačan teren otežavaju njihovo gašenje, saopćio je Operativni centar Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Iako je tokom jučerašnjeg dana lokaliziran dio lijevog kraka požara koji se širi od Džepske planine prema naselju Brđani, vatra je i dalje aktivna. U kasnim večernjim satima, u četvrtak, požar se ponovo razbuktao iznad Živašnice, gdje gori borova šuma. Na terenu su angažirane vatrogasne ekipe iz Konjica, vatrogasna jedinica Šumarstva Prenj, Dobrovoljno vatrogasno društvo Konjic, mještani i lovci, dok iz zraka djeluju helikopteri Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) i avioni Air Tractor. Ministarstvo odbrane BiH saopćilo je da je od petka dodatno pojačana podrška ugroženim područjima. Helikopter OS BiH od ranih jutarnjih sati nastavlja gašenje požara kod Konjica, dok je po naredbi ministra odbrane angažiran još jedan helikopter na području Bosanskog Grahova. U Nevesinje je upućeno i 30 pripadnika OS BiH koji sudjeluju u aktivnostima gašenja požara. Prema podacima Ministarstva odbrane, tokom jučerašnjeg dana dva helikoptera OS BiH na konjičkom požarištu ostvarila su ukupno 5,6 sati naleta i izbacila oko 23 tone vode. Požari aktivni i na drugim lokacijama u HercegoviniNa području općine Neum vatra je prethodnih dana zahvatila prostor između sela Glumina i Lastva, ali prema posljednjim informacijama Profesionalne vatrogasne postrojbe Neum trenutno nema otvorenog plamena. Vatrogasci obilaze i natapaju rubne dijelove požarišta te drže situaciju pod nadzorom zbog mogućeg ponovnog jačanja vjetra. Požar je izbio 8. augusta na nepristupačnom terenu iznad neumskih sela, a tokom proteklih dana širio se prema Gornjem Hrasnu i lokalitetu Kolojanj. Na području Bosanskog Grahova jutros je u gašenje požara kod Risovca uključen helikopter OS BiH, potvrdili su iz Uprave civilne zaštite Hercegbosanskog kantona. Požar na tom području traje nekoliko dana i ranije se proširio na oko 1.000 hektara. Istovremeno, požarište na Šator planini i dalje tinja, a nadležne službe najavljuju novo djelovanje ako se za to stvore uvjeti. Najteža situacija trenutno je na planini Ljubuši kod Tomislavgrada, gdje požar još nije stavljen pod kontrolu. Jak vjetar koji mijenja smjer potiskuje vatru prema naseljenim područjima iznad Vedašića, Sarajlija i Opaćana. "Branimo kuće na dijelovima gdje za to još ima potrebe. Ako požar dođe do sela, onda će biti nezgodno", rekao je za FENA-u Ivan Perić iz Civilne zaštite Tomislavgrad. Prema njegovim riječima, vatrogasci su tokom cijele noći pokušavali zaustaviti širenje požara, ali je zbog promjenjivog vjetra vatra probila linije odbrane na dva mjesta. Situaciju dodatno otežavaju velika površina zahvaćena požarom, suha vegetacija, gust dim i jaka bura. Na području Ljubuše angažirano je više od 150 ljudi, među kojima su pripadnici Civilne zaštite, Profesionalne vatrogasne postrojbe Tomislavgrad, šumarskih službi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i građani. U pomoć su stigle i ekipe iz Posušja, a očekuje se dodatna podrška iz Livna te djelovanje aviona Air Tractor. Civilna zaštita i vatrogasne službe nastavljaju pratiti stanje na svim aktivnim požarištima širom Bosne i Hercegovine.

Reflektori Sarajevo Film Festivala, premijere najboljih regionalnih i svjetskih filmova, crveni tepih, filmske zvijezde – samo su dio su festivalske priče. I dio su sadržaja ove epizode, ali u fokusu je CineLink - središte, srce i pogonski motor filmske industrije tokom čitave godine. O ulozi te platforme, novim partnerima i položaju autorica u regiji, razgovaramo s voditeljicom CineLinka Mašom Marković.

Pripadnici policije Federacije Bosne i Hercegovine pretresli su u petak, 14. augusta ministra zdravstva tog bh. entiteta Nediljka Rimca, njegovog savjetnika Ivice Ćosića i prostorije Ministarstva, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Tužilaštva Federacije BiH. Iz Tužilaštva Federacije BiH navode da se aktivnosti provode u okviru istrage koja se odnosi na nekadašnju sarajevsku polikliniku New Life, koja je djelovala u oblasti biomedicinski potpomognute oplodnje, a kasnije promijenila naziv u Northwestern Medical Centar IVF. Pretresi su, kako je navedeno, obavljeni po nalogu Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH, a pod nadzorom federalne tužiteljice. Tokom pretresa oduzeta je dokumentacija, računari i drugi elektronski uređaji. Nije bilo privođenja, a Rimac i još jedna osoba u ovom predmetu imaju status osumnjičenih. Istraga se odnosi na zaštitu prava pacijenata i postupanje s pohranjenim biološkim materijalom nakon zatvaranja klinike. Klinika Northwestern Medical Centar zatvorena je u oktobru prošle godine bez prethodnog obavještenja pacijentima, koji nakon toga nisu mogli pristupiti zamrznutim embrijima i drugom pohranjenom biološkom materijalu. Slučaj je izazvao zabrinutost korisnika usluga vantjelesne oplodnje, koji su upozoravali da nema jasnih informacija o tome ko je odgovoran za čuvanje njihovog biološkog materijala niti pod kojim uslovima se on skladišti. Dodatna pitanja otvorena su i zbog ugovora koji je klinika imala sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za finansiranje postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, uprkos informacijama o mogućim nepravilnostima u njenom radu koje je ranije evidentirala federalna inspekcija.

Islamski propovednik iz Bosne i Hercegovine, Elvedin Pezić, priveden je u četvrtak na informativni razgovor od strane policije Kosova uoči održavanja tribine u Peći, u mestu Vitomirica. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Redžo Kojić iz nevladine organizacije "Mladi volonteri", organizator tribine koju je Pezić trebao da održi na Kosovu. "Sada su ga prebacili u stanici u Prištini šta će dalje biti ne znamo zato što je naredba došla iz Prištine. Ušao je redovno na Kosovo, preko graničnog prelaza Kula danas oko podneva sa bosanskim dokumentima", rekao je Kojić za RSE iz napomenu da je bio priveden i Mithad Ćeman, takođe islamski propovednik, ali da je odmah pušten. Kojić pojašnjava da su mu iz policije rekli da nije potrebno angažovati advokata, te da će biti zadržan šest sati radi utvrđivanja identiteta. Dodaje da je cilj posete Pezića bio promocija njegove knjige, te da ga je policija pitala da li je za to imao dozvolu Islamske zajednice Kosova. "On nije hodža u nekoj džamiji, nije bilo potrebe za tim, u pitanju je bila promocija jedne knjige". RSE je od Policije Kosova zatražio komentar. Elvedin Pezić godinama deluje u online prostoru kao "islamski propovednik", često kontroverznih stavova, koje iznosi i na predavanjima širom BiH i zemalja u susedstvu. Smatra se jednim od konzervativnih propovednika koji sami sebe zovu selefijama, po prvim generacijama muslimana. Pezić se smatra jednim od najpopularnijih tzv. daija u BiH kojeg prati više od 300 hiljada osoba samo na Facebooku, a aktivan je i na drugim platformama gde tvrdi da daje verske upute i savete, odgovara na pitanja publike i kritikuje ili reaguje na različite događaje i pojave u društvu. Islamska zajednica u BiH reagovala je ranije nakon objave Elvedina Pezića u kojoj je naveo da se "zapadno društvo moralno srušilo" kada je žena "izvedena iz kuće" i kada je postala "sve osim majka", ocenivši takve stavove suprotnim učenju islama o pravima i obavezama muslimanki. Njegovi stavovi često su na meti kritika javnosti u BiH. Kojić za RSE kaže da su "tumačenja različita", da je kao organizator upoznat sa radom Pezića i da on nije "bezbednosni rizik po Kosovo". "Da je postojala bilo kakva indicija za tako nešto, mi ne bi podržali takav skup", kaže Kojić. Islamski propovednici Elvedin Pezić i Mithad Ćeman trebali su u četvrtak u Vitomirici u opštini Peć da održe promociju knjige a potom i u Dobruši na teritoriji opštine Istok, te dan kasnije u mestu Rečane u prizrenskom regionu.

Po dvoje, troje, a nekad i sami, mještani Podnovlja kod Doboja i drugu noć zaredom dežuraju pored bilborda koji su postali simbol njihovog otpora gradnji više od stotinu solarnih elektrana na oko 28,5 hektara zemljišta. "Bilbord se čuva. Obilazimo ga i pratimo šta se dešava. Naša grupa građana ne odustaje od svojih ciljeva. Jedini cilj nam je da se ispoštuje odluka Vrhovnog suda i nećemo stati dok pravda ne bude zadovoljena", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) mještanka Ana Đukić. Mještani čuvaju bilborde postavljene 11. avgusta uz magistralni put kroz selo kod Doboja na sjeveru Bosne i Hercegovine, uvjereni da bi mogli nestati jednako brzo kao i prethodni, uklonjen tokom noći krajem jula. Na prvom bilbordu stajalo je pitanje "Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?", dok se i novim porukama insistira na provođenju odluke najvišeg suda u tom bh. entitetu. Vrhovni sud RS je u aprilu presudom osporio postupak upisa zemljišta nekadašnje Zemljoradničke zadruge na Grad Doboj koji je kasnije to zemljište prodao banjalučkoj kompaniji "Etmax" koja gradi solarne elektrane. Četiri mjeseca nakon presude, i dalje se nastavlja gradnja solarnih elektrana, dok mještani smatraju da su radovi morali biti zaustavljeni. Umjesto toga, aktivisti i građani su pozivani na razgovor u policiju zbog bilborda. Ovo je prva presuda u korist mještana i zadrugara, oko kojeg se angažovalo i Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da se poljoprivredno zemljište smatra državnom imovinom i ne može biti predmet prodaje. Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH ranije su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju "izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine". 'Borimo se slobodni protiv onih koji ne smiju da pričaju'Jedan bilbord je identičan prvom, koji je bio postavljen 24. jula, a uklonjen dvije noći kasnije. Na njemu se nalaze karikature Dobojke, poslanice Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentu BiH Sanje Vulić, bivšeg gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića, aktuelnog gradonačelnika Borisa Jerinića i vlasnika kompanije "Etmax" Siniše Maksimovića. Ostala je i poruka "Ko gazi vrhovni sud Republike Srpske?" Na drugom je ispisana poruka "Slobodno Podnovlje, slobodni ljudi" uz slogan "Za svoja prava vrijedi se boriti!" i zahtjev da se izvrši presuda Vrhovnog suda Republike Srpske. Oba su postavljena na improvizovanoj drvenoj konstrukciji. Ana Đukić je za RSE navela kako je već prvog dana, nakon postavljenih novih bilborda, dolazi opštinski inspektor i "tražio da se izmjeste najmanje 10 metara od magistralnog puta". "Bilbordi su postavljeni na privatnom zemljištu moje porodice. Bez rješenja o rušenju, ne smije niko da priđe", poručuje ona. Ističe kako su kod gradnje solarnih elektrana potpuno zanemarene činjenice da su one postavljene blizu naselja, blizu škole sa više od 120 učenika, te blizu izvora vode za 140 domaćinstava Podnovlja. Kaže da je presuda bila 2. aprila, a da su je dobili krajem tog mjeseca. "Kada je presuda donesena, mi nismo ni znali za nju, a tad su tek počeli da udaraju šipove u zemlju. Dok se saznalo za presudu, elektrane su već postavljene. Oni su dakle radili sve vrijeme. Mi imamo presudu u rukama i nećemo odustati dok se ona ne ispoštuje", navodi ona. Ističe kako je bila među mještanima koji su pozvani u policiju na razgovor. "Inspektori su bili korektni. Mi ne crtamo nikome mete na čelo, već samo tražimo poštovanje prava. Pitali su što su trebali pitati. Rekla sam isto što govorim svima, da neću odustati. To je zemlja mojih predaka i boriću se da se ovo rasvijetli do kraja", kaže ona. Dodaje kako je ignorisanje institucija i nastavak radova nakon presude bio jedan od razloga zbog kojeg su mještani odlučili da proteste učine vidljivijim. 'Kuća mi gleda na panele'"Sa prozora svoje kuće gledam na te panele. Nije mi jasno da je dozvolio neko da se to gradi u centru sela", priča za RSE mještanin Milorad Blagojević. Pčelarstvom se bavi više od tri decenije. Njegov pčelinjak nalazi se uz lokalitet na kojem se grade solarne elektrane. Tvrdi da je od početka pokušavao razgovarati s investitorom i upozoravati na blizinu pčelinjaka, kanala i izvorišta vode koja koriste mještani. "Probali smo na lijep način razgovarati, da sjednemo i vidimo može li se nešto usaglasiti. Međutim, oni su išli svojim putem. Onda smo počeli da šaljemo dopise, da tražimo odgovore od institucija, da upozoravamo na ono što se radi. Na kraju smo došli do toga da se ljudi sami organizuju i pokušavaju da zaštite ono što misle da treba zaštititi", kaže Blagojević. Prema njegovim riječima, među mještanima je posebno izražen osjećaj da institucije mjesecima prebacuju odgovornost jedne na druge. "Pošaljete dopis jednima, oni kažu da nisu nadležni. Pošaljete drugima, oni vas vrate na početak. Tako se vrtimo mjesecima. Ljudi su umorni od toga", kaže on. Zemlja na kojoj su očekivali restitucijuMještani tvrde da se među parcelama koje su bile u posjedu Zemljoradničke zadruge "Podnovlje" nalazi i zemljište koje je poslije Drugog svjetskog rata nacionalizovano i oduzeto njihovim porodicama. Zbog toga pojedini stanovnici kažu da su godinama vjerovali da bi eventualnim donošenjem zakona o restituciji moglo biti otvoreno pitanje vraćanja te imovine nasljednicima nekadašnjih vlasnika. "Nije nama padalo na pamet da će neko to prodati za solarne elektrane. Ljudi su obrađivali tu zemlju, koristili je, radili na njoj. Mnogi su vjerovali da će jednog dana biti raspravljano kome je ta zemlja nekada pripadala i kako je završila u zadruzi", navodi Ana Đukić. Slično govori i Dražen Gavrić, koji učestvuje u čuvanju bilborda. "To je zemlja koja je uređivana za poljoprivredu. Rađeni su drenažni kanali, ljudi su je obrađivali i živjeli od nje. Zbog toga mnogi danas ovo ne vide samo kao projekat solarnih elektrana nego kao pitanje šta se desilo sa zemljom koja je generacijama bila vezana za ovo selo", kaže Gavrić. Presuda koja nije zaustavila radoveVrhovi sud RS je 2. aprila ove godine poništio akt Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove kojim je zemljište bilo upisano na Grad Doboj i predmet vratio na ponovno odlučivanje. RSE je od Vrhovnog suda Republike Srpske zatražio objašnjenje kakve posljedice presuda proizvodi po dalji razvoj projekta. "Sud ne komentariše svoje odluke. Razlozi donošenja takve odluke sadržani su u obrazloženju odluke. Odluka je pravosnažna i izvršna i o njoj se eventualno može razmatrati samo u zakonom propisanoj proceduri ukoliko za to postoje zakonom određeni uslovi", navela je sekretar Suda Jelena Despotović u odgovoru za RSE. Iz Grada Doboja nisu odgovorili za RSE zbog čega radovi nisu zaustavljeni. Nije odgovoreno ni iz dobojske Područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS kako su postupili nakon presude entitetskog Vrhovnog suda. Tužilaštvo BiH 'prebacilo' predmet oko uzurpacije državnog zemljišta Tužilaštvu RSIz Tužilaštva Bosne i Hercegovine su za RSE naveli da su predmet, formiran povodom navoda o uzurpaciji državnog zemljišta BiH, prebacili kolegama u Republici Srpskoj. "Predmet koji se vodio u Tužilaštvo BiH pod brojem T 20 0 KTAK 0028221 26, odlukom postupajućeg tužioca, dana 16. aprila ove godine, ustupljen je na nadležno postupanje Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske, te se za dalje informacije možete obratiti navedenom tužilaštvu", navodi se u odgovoru na upit RSE. No, iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili iz kog razloga je predmet, koji se tiče državne imovine, prebačen na niži nivo. Šta je bilo dalje sa istragom, za RSE nisu odmah odgovorili ni u Tužilaštvu RS. Iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine nisu odgovorili u kojoj fazi je predmet pokrenut u aprilu radi zaštite državne imovine u Podnovlju kod Doboja, te kakve su aktivnosti pokrenute da bi se spriječila potencijalna uzurpacija državnog zemljišta. Predmet je pokrenut nakon prijave koju je početkom marta podnijela Mreža Aarhus centara za zelenu agendu i zaštitu životne sredine. Krajem aprila iz Pravobranilaštva BiH je za RSE navedeno da i dalje nije dostavljena "većina traženih podataka". Bez odgovora ostala su i pitanja upućena Gradu Doboju, gradskom Odjeljenju za inspekcijske poslove i kompaniji "Etmax". RSE je tražio informacije o tome da li je nakon presude vršen inspekcijski nadzor, da li investitor posjeduje sve potrebne dozvole, kakav je status zemljišta i da li je razmatrana mogućnost obustavljanja radova do okončanja postupaka. Nova krivična prijavaCentar za humanu politiku iz Doboja podnio je krivične prijave protiv više sadašnjih i bivših funkcionera i službenika Grada Doboja zbog njihovog postupanja u predmetu Podnovlje. Predsjednik Centra Momir Dejanović smatra da ključni problem predstavlja činjenica da, prema njegovom tumačenju, presuda Vrhovnog suda RS nije proizvela posljedice koje je trebala. "Po našem mišljenju nije izvršena presuda Vrhovnog suda po kojoj bi trebalo da bude obnovljen postupak utvrđivanja vlasništva nad zemljištem. Ako taj postupak nije zakonito okončan, onda se postavlja pitanje svih kasnijih odluka koje su iz njega proizašle, uključujući prodaju zemljišta, izdavanje građevinskih dozvola i samu gradnju solarnih elektrana", kaže Dejanović. Paralelno s tim, policija je posljednjih dana razgovarala sa više mještana i aktivista zbog bilborda postavljenih u Podnovlju. Među njima su bili Ana Đukić i Stefan Blagić iz udruženja "Restart Srpska", koje pomaže stanovnicima u organizaciji kampanje. Blagić je za RSE 11. avgusta, nakon saslušanja u policiji rekao da se mještani pozivaju po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Doboju. Policijski pozivi mještanima uslijedili nakon što je poslanica SNSD-a Sanja Vulić najavila krivične prijave zbog bilborda tvrdeći da se njima "stavljaju mete na čelo". Iz dobojskog tužilaštva nisu odgovorili na upit RSE zbog čega se u policiji ispituju mještani.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kaznila je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika sa oko 9.500 evra zbog preuranjene izborne kampanje, zloupotrebe javnih resursa i korišćenja dece u političke svrhe. Time je SNSD prekršio Izbornog zakona BiH pre početka predizborne kampanje. Stranci je ovog puta izrečeno nekoliko kazni. Ona koja se odnosi na javnu manifestaciju povodom rekonstrukcije regionalnog puta Laktaši-Srbac, 8. jula u Srpcu najveća je od početka ovog izbornog procesa - oko 6.100 evra. Na tom događaju, kom su prisustvovali premijer bh. entiteta Republika Srpska Savo Minić i drugi predstavnici vlasti, obratio se predsednik stranke Milorad Dodik koji trenutno nije ni na jednoj javnoj funkciji. CIK je utvrdio da je Dodik tom prilikom vodio preuranjenu izbornu kampanju. Kao posebno problematično je navedeno to što je reč o događaju koji je organizovan javnim novcem i na kojem su bili funkcioneri SNSD-a, dok predstavnici drugih političkih stranaka nisu bili pozvani. Zbog toga je, osim preuranjene kampanje, utvrđena i zloupotreba javnih resursa. SNSD je kažnjen i sa oko 3.300 evra zbog videa o obnovljenom dečijem igralištu u Banjoj Luci u kom su izjave pristalica i funkcionera SNSD-a, a u kom se pojavljuju i deca. Video je objavljen na profilu stranke. CIK je utvrdio da je time vođena preuranjena kampanja i da su deca zloupotrebljena u političke svrhe. Osim SNSD-a, kazne su dobili i Socijaldemokratska partija (oko 4.600 evra) i Stranka za BiH (oko 1.500 evra). I jedni i drugi zbog preuranjene kampanje. Do sada preko 40 kazni strankamaPrethodno je do 7. avgusta izrečeno 38 novčanih kazni od 1.500 do 4.000 evra zbog preuranjene kampanje, zloupotrebe dece, širenja dezinformacija i drugih povreda Izbornog zakona. Među kažnjenim političkim subjektima su SNSD, SDA, SDP BiH, HDZ BiH, HDZ 1990, SDS, Narod i pravda, Demokratska fronta, Naša stranka i Pokret Sigurna Srpska. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini saopštila je 11. avgusta za Radio Slobodna Evropa da "pomno prati" dešavanja koja mogu uticati na integritet izbornog procesa, uključujući navode o zloupotrebi javnih resursa, preuranjenoj kampanji i drugim nepravilnostima. Ukazali su i da su proporcionalne sankcije i dosledne i transparentne odluke CIK-a, koja u okviru svog mandata nadzire primenu izbornih pravila. važan preduslov za ravnopravno učešće političkih aktera u izborima, ali i poverenje građana. Na nepravilnosti je prethodno ukazala organizacija Transparency International BiH (TI BiH). Građani BiH će na Opštim izborima 4. oktobra birati članove Predsedništva BiH, predsednika i potpredsednike Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama. Zvanična izborna kampanja počinje 30 dana pre održavanja izbora, a do tada su zabranjene aktivnosti koje se smatraju preuranjenom kampanjom.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić podneo je krivičnu prijavu protiv ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića zbog sumnje da nije izvršavao odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta u vezi sa radom Memorijalnog centra. U prijavi u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, navodi se da postoji sumnja da je Amidžić, "svjesno i kontinuirano" propuštao da sprovede obaveze koje se odnose na rad i finansiranje Odjela za istraživanje genocida i edukaciju o genocide. Schmidtovom odlukom iz septembra 2023. godine je, pored ostalog, izmenjen Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari i proširen mandat ove institucije u oblasti istraživanja i edukacije o genocidu. Tako je osnovan Odjel za istraživanje genocida i edukaciju o genocidu koji je zadužen, između ostalog, za organizovanje istraživanja, prikupljanje istorijskih podataka, izdavanje publikacija te organizovanje i promovisanje edukacije o genocidu. Suljagić tvrdi da Memorijalnom centru ni gotovo tri godine nakon donošenja izmena nije omogućeno da u punom kapacitetu uspostavi i sprovodi zakonom predviđene funkcije ovog departmana. U prijavi se navodi da Ministarstvo finansija i trezora BiH, kojim rukovodi Amidžić, nije preduzelo potrebne mere kako bi se osigurali organizacioni i finansijski uslovi za to. Memorijalni centar se, prema navodima iz prijave, u više navrata obraćao nadležnim institucijama tražeći usklađivanje sistematizacije, potrebna budžetska sredstva i stvaranje drugih administrativnih i finansijskih uslova za sprovođenje zakona. Suljagić od Tužilaštva BiH traži da, između ostalog, formira predmet, utvrdi koje je zahteve Memorijalni centar upućivao Ministarstvu finansija, kada ih je Amidžić primio, koje je radnje preduzeo ili odbio da preduzme i utvrdi postoji li krivična odgovornost ministra. Tužilaštvo, do objavljivanja vesti, nije odgovorilo na hitan upit RSE o tome da li je zaprimilo prijavu, te da će pokrenuti istragu. Odgovor nije stigao ni od Ministarstva. Reakcija AmidžićaReagujući na prijavu koju je protiv njega podneo Suljagić, Amidžić je rekao kako je to za njega "potvrda da je na pravom putu". "Ako ne odgovaram Suljagiću, znači da sam na pravom putu", napisao je na društvenoj mreži Iks (X). Tim povodom se oglasio i zamenik predsedavajućeg Saveta ministara BiH i državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, takođe iz redova SNSD-a. Na Iksu je napisao je da RS neće dozvoliti da se "političkim progonom sprovode odluke koje nemaju ustavni i demokratski legitimitet". Košarac je ocenio da je Suljagićeva prijava protiv Amidžića "još jedan u nizu političkih pritisaka na RS i njene predstavnike na nivou BiH". Smatra i da on svoj posao obavlja "odgovorno i profesionalno". Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjćanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine. Dodik prvi osuđeni za nesprovođenje odluka visokog predstavnikaNepoštovanje odluka viskog predstavnika u BiH je krivično delo. Po tom osnovu sud BiH je pravosnažno osudio bivšeg predsednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika na godinu dana zatvora, te zabranu obavljanja te i drugih političkih funkcija u zemlji u narednih šest godina. Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ranije poništio. Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali da speče sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.

Američki kongresmeni Wesley Bell i Ann Wagner izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog, kako navode, sve većeg pritiska na Memorijalni centar Srebrenica i njegove zaposlene. Reakcija dolazi nakon što je 26 sadašnjih i bivših radnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na ispitivanje u Policijskoj upravi Zvornik. Bell (demokrata) i Wagner (republikanka) su kopredsjedavajući Dvostranačkog kongresnog kluba za Bosnu i Hercegovinu (Bipartisan Congressional Bosnia Caucus) u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Oboje predstavljaju područje St. Louisa u saveznoj državi Missouri. U zajedničkoj izjavi naveli su da su "duboko zabrinuti" zbog informacija da su sadašnji i bivši zaposleni Memorijalnog centra pozvani na ispitivanje od strane vlasti Republike Srpske. "Obim i vrijeme ovih poziva izazivaju ozbiljnu zabrinutost, posebno imajući u vidu da je rad Memorijalnog centra od ključne važnosti za očuvanje historijskih činjenica, odavanje počasti ubijenima i zaštitu ljudskih prava", naveli su američki kongresmeni. Bell i Wagner pozvali su nadležne institucije da poštuju vladavinu prava, zaštite nezavisnost institucija Bosne i Hercegovine i omoguće Memorijalnom centru da nastavi svoju važnu misiju bez straha od zastrašivanja. Američki zvaničnici su poslali poruku nadležnim institucijama, zahtijevajući prestanak pritisaka. "Pozivamo nadležne organe da poštuju vladavinu prava, zaštite nezavisnost institucija Bosne i Hercegovine i omoguće Memorijalnom centru da obavlja svoju vitalnu misiju bez straha od zastrašivanja", poručili su Bell i Wagner. Nekoliko dana ranije, grupa američkih senatora i zastupnika, demokrata i republikanaca, zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske koje su ukinute u oktobru 2025. godine. Njihova inicijativa uslijedila je nakon što su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska pokrenule saslušanja sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Potočari koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida. Američki senatori su 6. avgusta izdali izjavu u kojoj su izrazili "duboku zabrinutost" nakon što je dvadeset šest sadašnjih i bivših članova osoblja i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijsko ispitivanje od strane Policijske uprave Zvornik. Memorijalni centar Srebrenica-Potočari posljednjih godina upozorava na rast negiranja genocida. U izvještaju predstavljenom 30. jula navedeno je da je broj zabilježenih slučajeva negiranja genocida porastao za više od 50 posto u odnosu na prethodni izvještajni period. Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Ministar za energiju, rudarstvo i industriju Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić i potpredsjednik američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Jesse Binnall razgovarali su 12. augusta u Sarajevu o završetku preostalih aktivnosti i zaključivanju ugovora kojim bi bila uređena realizacija projekta Južne interkonekcije. Južna interkonekcija trebala bi povezati gasni sistem Bosne i Hercegovine s Hrvatskom i LNG terminalom na ostrvu Krk, čime bi zemlja dobila novi pravac snabdijevanja prirodnim gasom i smanjila zavisnost od ruskog gasa. Nakon sastanka je saopšteno je da su sagovornici ocijenili da energetska sigurnost nema alternativu te da Bosna i Hercegovina i Federacija BiH ne smiju zavisiti od samo jednog pravca i jednog izvora snabdijevanja gasom. "Južna interkonekcija nije samo energetski nego i sigurnosni projekt. Ugovor mora zaštititi interese Federacije BiH i omogućiti stabilno snabdijevanje gasom iz alternativnog izvora po konkurentnijim cijenama za naše građane i privredu", rekao je Lakić. Projekat Južne interkonekcije posljednjih mjeseci ušao je u novu fazu nakon što je Savjet ministara Bosne i Hercegovine 30. jula usvojio Nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija. Sporazum su 28. aprila u Dubrovniku potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković tokom samita Inicijative tri mora. Planirani gasovod trebao bi povezati plinske sisteme dvije države pravcem Split-Zagvozd u Hrvatskoj i Posušje-Tomislavgrad-Šuica-Kupres-Bugojno-Novi Travnik/Travnik u Bosni i Hercegovini, uz više regionalnih krakova. Parlament Federacije BiH ranije je usvojio izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", kojima je omogućeno uključivanje američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy u realizaciju projekta. Kompanija je iskazala interes za finansiranje, izgradnju i upravljanje gasovodom, što su vlasti Federacije BiH ocijenile važnim za diversifikaciju izvora snabdijevanja i privlačenje stranih investicija. Evropska unija podržava izgradnju Južne interkonekcije, ali je izrazila zabrinutost zbog zakonskog rješenja kojim je američka kompanija AAFS određena za nosioca projekta bez otvorenog postupka izbora investitora. Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva prirodnim gasom jednim pravcem preko Srbije, a gas dolazi iz Rusije. Vlasti u BiH i međunarodni partneri godinama ističu da bi Južna interkonekcija povećala energetsku sigurnost zemlje otvaranjem pristupa alternativnim izvorima gasa preko Hrvatske i LNG terminala na Krku. Procjene vlasti Federacije BiH pokazuju da bi vrijednost projekta mogla iznositi između 405 i 810 miliona eura, zavisno od konačne trase, konfiguracije terena i tehničkih rješenja.

Plantaže kanabisa pronađene su 12. augusta na području Hercegovine, u akciji koju provode pripadnici Federalne uprave policije (FUP). Radi se o području Drežnice na kome su, po naredbi Kantonalnog suda u Mostaru, u toku su pretresi, pronalazak i dokumentovanje zasada, saopćio je FUP. Policijska akcija rezultat je višemjesečnih operativnih aktivnosti, tokom kojih je FUP došao do saznanja o postojanju više lokacija na kojima se nalaze plantaže s većim brojem stabljika cannabis sative.

Rudnik uglja Bukova Kosa, kod Prijedora na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, i dalje radi uprkos tome što je sud prije više od mjesec dana poništio koncesiju navodeći da je dodijeljena bez zvaničnog obrazloženja, ne uvažavajući načelo transparentnosti. Uprkos tome, Vlada Republike Srpske je ponovo dodijelila koncesiju za istraživanje uglja istoj kompaniji, "Drvo export" iz Teslića u centralnoj BiH, što je zvanično objavljeno 10. avgusta. Poništena i nanovo dodijeljena koncesija se tiče istražnih radova, koji su zvanično završeni prošle godine, dok je druga koncesija, za eksploataciju uglja, dodijeljena 2024. i traje do 2034. godine. Iz entitetske Vlade nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o tome da li poništavanje koncesije nešto konkretno mijenja na terenu. "Konkretna nezakonitost na kojoj se temelji ova presuda jeste da rješenje ne sadrži razloge iz kojih ih se može zaključiti kako su to ispunjeni zakonski kriterijumi za dodjelu koncesije", pojasnila je za RSE Dragana Stanković, banjalučka advokatica koja je zastupala grupu građana koji su tužili Vladu RS zbog dodjele koncesije. Ona je istakla da su rješenja o istraživanju, odnosno o eksploataciji, povezana i dio "jednog pravnog mozaika". Ipak, uprkos povezanosti koncesija za istraživanje i kopanje, na terenu nije bilo promjena. Miroslav Stakić, mještanin Bukove Kose koji je zajedno sa grupom mještana tužio Vladu RS, kaže da se na kopu nesmetano radi, te da šteti okolini i obližnjim kućama. Oko 50 kilometara dalje, u Bistrici, takođe na teritoriji Prijedora, "Drvo Export" je tri puta odlukama suda ostao bez ekološke dozvole za rudnik uglja – a Vlada RS im je četiri puta izdala dozvolu. Dok se u Bukovoj Kosi i dalje kopa, rudnik u Bistrici je zatvoren nakon samo dvije i po godine eksploatacije uglja. Mještani oba prijedorska sela od ranije upozoravaju na devastaciju koju su u njihovom kraju ostavile rudarske mašine. 'Od Vlade ne očekujem ništa'Presuda Vrhovnog suda RS je potvrda onoga o čemu već tri godine u javnosti govorimo, kaže za RSE Miroslav Stakić. Ipak, dodaje, ne vjeruje da će se mašine zaustaviti, "jer za te ljude zakon ne važi". "Od Vlade RS ne očekujem ništa, jer od samog početka Vlada RS i jedan krug ljudi u njoj pogoduje ovoj kompaniji, da li zbog svojih ličnih interesa ili zbog nekih hajde da kažemo ljudi koji su u široj organizacionoj šemi to ćemo tek dokazati", izjavio je Stakić. Podsjeća da vlasti RS ni u slučaju autoputa Banja Luka – Prijedor nisu ispoštovale sudsku presudu koja im je naložila da objave kompletan ugovor sa kineskim izvođačima, te su objavile dokument, ali bez finansijskih detalja. "Bez obzira koliko god mi dokazivali naša prava i koliko god mi dokazivali široj javnosti da smo u pravu i da je rudnik ilegalan, na terenu se stvari neće promijeniti. Oni će i dalje nastaviti da kopaju, ali to samo potvrđuje organizovanu šemu pljačke mineralnih resursa RS koje, kako rudari kažu, pripadaju svim građanima", rekao je on. Poručuje da neće odustati od pravne borbe, te da je sve prijavljivao republičkoj inspekciji. Stakić pojašnjava da je u potpunosti uništena jedna parcela u njegovom vlasništvu, veća od 10 hiljada kvadrata, jer je na njoj pokrenuto klizište. "U dvorišnoj zoni, dakle ispod kuće na njivi, uništeno je negdje oko 2.000 do 3.000 kvadrata", procijenio je on, dodavši da je prošle godine sa geometrom vršio proračun koliko prostora je uništeno. Dodao je i da mora prelaziti preko njive da bi došao do svoje kuće jer je prilaz blokiran. Iz Inspektorata RS je ranije odgovoreno za RSE da se ugalj kopa u okviru odobrenog eksploatacionog polja površine 46 hektara i u skladu sa projektom. Šta kažu u Vladi RS?Sporna koncesija je već istekla, jer je dodijeljena 2023. i trajala je do 2025. godine. Vlada je na sjednici krajem jula ponovo dodijelila koncesiju "Drvo Exportu", na identičan period. Iako iz entitetske Vlade nije odgovoreno na upit RSE po pitanju Bukove Kose, stav se vidi iz zvanične odluke o ponovnoj dodjeli koncesije, objavljenoj u Službenom glasniku RS: radi se o formalnim nedostacima. Tvrde da je investitor "u dobroj vjeri" ispunio sve obaveze definisane ugovorom, a da je propust zbog kojeg je ugovor poništen "tehničke prirode". Dodaju da se nezakonitosti ne mogu ukloniti objavljivanjem novog javnog poziva jer su radovi već završeni, te su donijeli rješenje koje se primjenjuje retroaktivno. Što se Bistrice tiče, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, nadležno za izdavanje ekoloških dozvola, u pisanom odgovoru za RSE navodi da je postupalo po uputama banjalučkog Okružnog suda, i donijelo novi akt u roku od 30 dana. "Ministarstvo je upotpunilo činjenično stanje, što podrazumijeva da je pribavljena potrebna dokumentacija i da je izvršena ocjena upotpunjenog činjeničnog stanja, a u skladu sa primjedbama i pravnim shvatanjem sudskog organa", navodi se u odgovoru. Dodaju da izdata ekološka dozvola nalaže mjere nakon što kop prestane sa radom, a da njih kontrolišu inspekcijski organi. Srđan Klječanin, u javnosti predstavljen kao de facto rukovodeća osoba u "Drvo Exportu" iako nije zvanično registrovan ni kao direktor ni kao vlasnik, nije odgovarao na pozive RSE. Osim što javno predstavlja "Drvo Export", Klječanin je i odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke čiji je lider Milorad Dodik, u Skupštini Grada Teslića. Preduzeće "Drvo Export" je primarno registrovano za djelovanje u oblasti šumarstva. Dok su trajala iskopavanja, u Bistrici su fotografisane mašine sa natpisom "Inkop Ćuprija", firme u vlasništvu Zvonka Veselinovića, biznismena iz Srbije koji je zbog organizovanog kriminala i korupcije na crnoj listi Sjedinjenih Država. Iz ove firme su u ranijem odgovoru za RSE odbacili sve tvrdnje o povezanosti sa kopanjem uglja u okolini Prijedora. Šta je sporno sa rudnicima?Kopanje uglja je prvo počelo u Bistrici, sredinom juna 2023. godine. Tada su, uprkos protestima mještana, prve mašine ušle na teren i počele da istražuju koliko uglja ima na lokaciji. U tom periodu je pokrenut i proces za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja, a ona je "Drvo Exportu" dodijeljena u septembru iste godine. U januaru 2024. su dobili ekološku dozvolu, a mjesec kasnije i upotrebnu dozvolu – iako se na lokaciji već uveliko kopalo. Ekološka dozvola je dobijena u januaru, a upotrebna dozvola za rudnik u februaru 2024. godine. Mjesecima prije toga su vršeni istražni radovi bez dozvola, zbog čega su mještani protestovali nekoliko puta. Rudarske mašine su se povukle u martu 2025. godine, ali kako su mještani ranije govorili za RSE, iza njih je ostala devastacija koja je samo djelimično sanirana. Bukova Kosa je nešto kasnije počela sa radom, sredinom 2024. godine. I tu je sve započelo bez svih dozvola, pa je Ministarstvo energetike i rudarstva RS dodijelilo koncesiju za kopanje uglja u oktobru iste godine. Prva ekološka dozvola je poništena pred Okružnim sudom u Banjaluci u decembru 2025. godine, ali je ubrzo izdata nova. Zbog njenog izdavanja, trenutno je aktivna tužba banjalučkog nevladinog Centra za životnu sredinu protiv resornog Ministarstva za prostorno uređenje, podnesena u martu. Građani i aktivisti su na centralnom trgu u Prijedoru održali nekoliko protesta zbog eksploatacije uglja na Bukovoj Kosi, upozoravajući da se radi o ozbiljnoj prijetnji životnoj sredini. Pitanje ovih rudnika je došlo i do specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Meri Lolor (Mary Lawlor), koja je tokom juna prošle godine rekla da je "zgrožena" targetiranjem osoba koje se u BiH bore za zdravu životnu sredinu.