Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je u Sarajevu 2. jula kako EU radi na tome da predloži kandidata za novog visokog predstavnika. Njena dvodnevna posjeta glavnom gradu Bosne i Hercegovine dolazi dan nakon što Vijeće za provođenje mira (PIC) nije postiglo dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika u ovoj zemlji, nakon što je Christian Schmidt u maju podnio ostavku. Sve se dešava u trenutku otvorenog spora između SAD-a i EU oko kandidata i buduće uloge OHR-a. Umjesto toga, PIC je imenovao privremenog visokog predstavnika, američkog diplomatu Louisaa Chrishocka. "Ako želimo postepeno okončati međunarodni nadzor, najbolji način je da mandat visokog predstavnika bude vremenski ograničen i usmjeren samo na pitanja koja su zaista neophodna", kazala je Kallas na konferenciji za medije u Sarajevu. Kallas je podsjetila i da su stabilnost, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine od strateškog značaja za Evropsku uniju. 'Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi dodatnih 370 miliona eura'Govoreći o novcu koji je Bosna i Hercegovina trebala dobiti iz Plana rasta, Kallas je rekla kako je o tome razgovarala sa predstavnicima vlasti u BiH, te da "vrijeme ističe". Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi eura za period 2024-2027. Bosna i Hercegovina nije dobila nijedan euro iz Plana rasta, a prošle godine je izgubila 108 miliona eura zbog kašnjenja u dostavljanju svoje Reformske agende. "Političke podjele zaustavile su napredak. Bosna i Hercegovina je već izgubila 108 miliona eura sredstava Evropske unije koja bi direktno koristila građanima. Ako se ne provede Reformska agenda i ne finalizira Plan rasta, Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi dodatnih 370 miliona eura. Lideri moraju preuzeti odgovornost i ostvariti rezultate", rekla je ona. Navela je i da Evropska unija ostaje najsnažniji partner Bosne i Hercegovine, ali da napredak zavisi od odluka koje se donose u BiH. "To su sredstva koja će direktno koristiti građanima kroz ulaganja u infrastrukturu, energetski sektor i druge važne projekte. Još uvijek ima vremena i zato sam insistirala da sredstva ne budu izgubljena. Nadam se da će domaće vlasti pronaći kompromis i postići dogovor kako bi Evropska unija mogla isplatiti ta sredstva", kazala je ona, ne želeći odgovoriti na pitanje ko je odgovoran u BiH zbog zastoja u programu reformi. "Ne mogu vam pomoći tako što ću imenovati odgovorne. Naš fokus je da postignemo rezultate. Dolaze izbori, a ankete pokazuju da oko 74% građana podržava članstvo u Evropskoj uniji. Građani bi to trebali jasno pokazati dajući podršku onima koji zaista rade na ostvarivanju tog cilja. To je dio demokratskog procesa i na građanima je da odluče", kazala je Kallas. O ruskom i kineskom uticaju na Zapadnom BalkanuNa pitanje Radija Slobodna Evropa o tome ima li Evropska unija konkretan plan da se suprotstavi širenju političkog i ekonomskog uticaja Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu, Kallas je odgovorila potvrdno. "Evropska unija ima veoma dobre alate za borbu protiv stranih manipulacija informacijama i stranog uplitanja, što nazivamo FIMI (Foreign Information Manipulation and Interference). Ti alati dali su dobre rezultate u Moldaviji. Sada ih stavljamo na raspolaganje i zemljama Zapadnog Balkana, jer su njihovi lideri tražili sličnu podršku. Važno je razumjeti da je cilj stranog uplitanja često usporavanje evropskih integracija i reformi. Zato želimo da i zemlje kandidati koriste iste mehanizme koje koristi Evropska unija. Svaka država ima svoje specifične potrebe, pa pristup prilagođavamo svakoj pojedinačno", rekla je Kallas. O EU putu zemalja Zapadnog BalkanaKallas je kazala i da EU ostaje posvećena evropskom putu Bosne i Hercegovine i sigurnosti cijelog regiona. "Nedavni događaji pokazuju da su vrata Evropske unije i dalje širom otvorena za nove članice. Crna Gora priprema pristupni ugovor, Albanija je otvorila pregovaračka poglavlja, a Ukrajina i Moldavija započele su pristupne pregovore. Bosna i Hercegovina ne može sebi priuštiti da zaostane. Kontinuirane reforme su najbrži i najefikasniji način za napredak u procesu pristupanja. Ova prilika možda neće biti otvorena zauvijek. Članstvo u Evropskoj uniji ujedno je i najsnažnija garancija protiv političke nestabilnosti i stranog uticaja", poručila je visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Govoreći o opštim izborima u BIH, koji su zakazani za 4. oktobar, Kallas je rekla kako su očekivanja EU da izbori budu demokratski, slobodni i pošteni, te da politička retorika mora imati svoje granice. Navela je i da EU nastavlja pomagati BiH da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost kroz Evropski mirovni instrument, te da podrška Oružanim snagama Bosne i Hercegovine sada ukupno iznosi 35 miliona eura. Poručila je i da EUFOR Althea ostaje temelj stabilnosti na Zapadnom Balkanu. "Mir u Bosni i Hercegovini traje već tri decenije, ali se ne smije uzimati zdravo za gotovo. Kao što je pokazala prošlogodišnja politička kriza, EUFOR Althea ostaje ključna misija, budna i spremna da djeluje", zaključila je Kallas. Ovo je njena druga posjeta Bosni i Hercegovini u proteklih 16 mjeseci.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine okončala je svoje učešće na Svjetskom prvenstvu. Izabranici selektora Sergeja Barbareza poraženi su u San Franciscu od domaćina Sjedinjenih Američkih Država rezultatom 2:0. Iako su ostali bez daljeg plasmana među 16 najboljih selekcija svijeta, Zmajevi su iza sebe su ostavili historijski nastup na Svjetskom prvenstvu u kojem je reprezentacija BiH učestvovala po drugi put.

Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država plasirala se 2. jula u osminu finala Svjetskog prvenstva, nakon što je u San Franciscu pobijedila selekciju Bosne i Hercegovine sa 2:0. Golove za pobjedu američkog tima postigli su Folarin Balogun u 45. i Malik Tillman u 82. minuti, a domaća selekcija je od 64. minute igrala s igračem manje zbog crvenog kartona Baloguna. Veći dio prvog poluvremena protekao je u inicijativi selekcije SAD-a, koja je imala 62 posto posjeda lopte. Prvi udarac u okvir gola uputio je bosanskohercegovački nogometaš Ermedin Demirović u 10. minuti, kada mu je loptu odložio Edin Džeko, a njegov šut sa ivice kaznenog prostora odbranio američki golman Matt Freese. Minutu kasnije direktan udarac iz kornera uputio je Kerim Alajbegović, koji je pokušao da iznenadi golmana Freesea, ali je ovaj u posljednjem trenutku izbio loptu. SAD je prvu ozbiljniju šansu imao u 15. minuti, kada je iz kaznenog prostora pored gola šutirao Balogun. Dvije minute kasnije pred golom se našao Weston McKennie, čiji je centaršut za trenutak prekinuo golman BiH Nikola Vasilj, koji je loptu odbio na glavu Antoneeju Robinsonu, a on je iz neposredne blizine šutirao preko gola. SAD je do vodstva mogao povesti u 31. minuti, kada je veliku grešku odbrane BiH iskoristio Balogun, ali je njegov pogodak poništen zbog ofsajda. Domaća selekcija je ipak povela do kraja poluvremena, a strijelac je u 45. minuti bio upravo Balogun. Nakon loših reakcija odbrane BiH i odbijanja lopte od Stjepana Radeljića i Tarika Muharemovića, do nje je u kaznenom prostoru došao Balogun, koji je zatim lako savladao Vasilja. Balogun je i u osmoj minuti nadoknade prvog poluvremena bio blizu pogotka, kada je Sergino Dest glavom poslao loptu pred gol, a Balogun je iz neposredne blizine pogodio prečku. U 51. minuti utakmicu je zbog povrede butnog mišića završio bh. nogometaš Edin Džeko, koji je kapitensku traku prepustio Seadu Kolašincu. Pet minuta kasnije sa preko 30 metara pokušao je igrač BiH Nikola Katić, ali je njegov udarac završio daleko preko gola. U 61. minuti prekršaj nad Muharemovićem napravio je Balogun, a bh. nogometaš je tom prilikom iskrenuo zglob. Tri minuta kasnije brazilski sudac Raphael Claus je poslije gledanja video-snimke pokazao crveni karton za Baloguna, pa je Amerika do kraja meča ostala sa desetoricom na terenu. U 66. minutu Bosna i Hercegovina je imala priliku preko Demirovića, ali je njegov udarac iz kaznenog prostora odbranio golman Freese. Uprkos igraču manje, SAD je u 79. minuti mogao da poveća rezultat, ali je pogodak Kristijana Pulišića nakon dobre akcije poništen zbog ofsajda. Tri minute kasnije, pobjedu SAD-a potvrdio je Tillman, nakon što je prebacio "živi zid" i bio precizan iz slobodnog udarca sa ivice šesnaesterca. Bosna i Hercegovina je do kraja pokušavala da stigne do pogotka, ali su u nadoknadi vremena u nekoliko navrata pored gola šutirali Alajbegović i Ermin Mahmić. Sjedinjene Američke Države u osmini finala Svjetskog prvenstva 6. jula igraju protiv Belgije u Setattleu.

"Trebali bi nam biti vjetar u leđa, da svako na individualnoj osnovi radi svoj posao. Što bi stari rekli, da svako čisti ispred svog dvorišta", kaže Dženana Hadžić, pijanistica i vlasnica radnje na Baščaršiji. Dok Bosna i Hercegovina odbrojava sate do najveće utakmice u svojoj nogometnoj historiji, euforija u glavnom gradu se ne mjeri samo zastavama, dresovima i punim kafićima. "Zmajevi" su postali inspiracija i van terena. "Ako smo na Čaršiji trenutno, da svako očisti ispred svoje radnje, da krenemo od mikrokosmosa i onda će se pokazati na makro", kaže Dženana. Nogometna reprezentacija BiH u četvrtak ujutro igra u šesnaestini finala Svjetskog nogometnog prvenstva protiv Sjedinjenih Američkih Država. Od početka Mundijala, navijači BiH su u Sarajevu na otvorenom pratili utakmice i slavili uspjehe reprezentativaca. Formirane su "fun zone" na više lokacija u Sarajevu, kao i u drugim bh. gradovima. Sve dosadašnje utakmice i pobjede slavile su se kolektivno i do kasno u noć. U tom duhu funkcionira i gradski saobraćaj. Na autobusima, tramvajima i trolejbusima, umjesto naziva stanice, ispisana su imena bh. reprezentativaca. Anđela je rođena u Austriji, njena majka je iz Bosne i Hercegovine, otac iz Srbije. Nada se pobjedi BiH. "Baš očekujemo dobre vesti. Nadamo se, baš navijamo. Iako smo mi iz Srbije isto, navijamo za Bosnu. Ovo je super za Bosnu, da su se malo digli, to je predivno. Vidi se da su se svi spojili zajedno. Austrijanci isto obožavaju ovo. Svi su na našoj strani." Kim Fočić iz Švedske u Sarajevu je kupio dres reprezentacije i majicu benda Dubioza Kolektiv, čija je pjesma "I am from Bosnia, take me to America" postala bh. "himna" Mundijala. "Moji baka i deda su iz Bosne i Hrvatske, tako da pričam malo hrvatski i bosanski." - I večeras? "2:1 za Bosnu." Amerikanke Charlotte, Ria i Abby, Nura, rođena u SAD-u, porijeklom iz Bosne i Hercegovine i Neža iz Slovenije su prijateljice i zajedno studiraju. Spremaju se za slavlje, jer očekuju pobjedu Bosne i Hercegovine. - Pa, da pobjedimo, da. Naravno. - Da je zabavno, da smo... Da smo svi zajedno. Da slavimo. Nura je iz Amerike, ali je njena porodica iz Bosne i Hercegovine i kaže da navija za BiH. "Rođena sam tamo, odrasla sam tamo, ali osjećam se nekako da imam neku veću konekciju ovdje, nego tamo. I naravno, otišla sam na fakultet, nisam se vratila u Ameriku, već ima godinu dana i više." - I ne vuče te ništa da navijaš malo i za Ameriku? "Pa, ne baš. Ne, dok sam ovdje, ajde tako ću reći." Ria (lijevo) je iz Sjedinjenih Američkih Država. "Živim u Sjedinjenim Američkim Državama i tamo idem u školu. Ovdje smo samo preko ljeta, na stručnoj praksi." Na pitanje hoće li slaviti BiH ili Ameriku večeras kaže: "Navijam za Bosnu, svim srcem. Zato što volim Bosnu." Njena prijateljica Charlotte je također iz Amerike, a zašto navija za BiH, objašnjava: "Svi navijamo za Bosnu. Volimo autsajdere i navijamo za njih. Želimo da Bosna dogura što dalje." Tara Memić je iz Meksika. Njena mama je Francuskinja, tata iz BiH, baka i deda su živjeli u Meksiku. Ovo je njen poredak reprezentacija na Mundijalu za koje navija: 1. Bosna i Hercegovina 2. Meksiko 3. Francuska Jadranko iz Sarajeva nosi majicu sa stihovima pjesme Halida Bešlića, koja je, također, postala zaštitni znak navijača BiH. "Samo da ih hoćemo pobijediti. 2:1 eee, tri dana bih slavio. A ova majica je sretna." Utakmica BiH i SAD-a igra se na stadionu San Francisco Bay Area u Santa Clari. Banja Luka bez euforijeZa razliku od Sarajeva, u Banjoj Luci ni traga od mundijalske euforije. Bh. dresovi su rijetkost na ulicama drugog najvećeg grada u državi, ali ih ima. Banjalučani uglavnom nisu voljni da detaljnije razgovaraju o nogometu. Pojedinci samo u prolazu kažu da će večeras navijati za Bosnu, dok neki kažu da neće. Jedan od rijetkih koji je stao da razgovara s novinarom RSE je stariji Banjalučanin Darko, kojeg smo zatekli u reprezentativnom dresu BiH, ali ni on nije htio da se fotografiše. Kaže da će utakmicu gledati iako počinje u 2 ujutru po našem vremenu. Prognozira pobjedu od 2:1 protiv reprezentacije Sjedinjenih Država. Nosio je dres u Banjoj Luci više puta tokom ovog prvenstva, i kaže da niko nije obraćao posebnu pažnju. "Sve je u redu, nema niko ništa. Stvarno je u redu, nikakvih problema", rekao je on. Prema njemu, svi bi trebalo da navijaju za BiH, nezavisno od svoje nacionalne pripadnosti. "Svi za jednog, jedan za sve", poručuje Darko. Navijači u BiH će je gledati u dva ujutro prema centralnoevropskom vremenu. Zbog ovoga je i Vlada Federacije BiH najavila da će poslovnoj zajednici i lokalnim samoupravama predložiti da odluče o eventualnom neradnom danu i prilagođavanju radnog vremena u četvrtak. Radnice iz pekare u centru Sarajeva optimistično najavljuju svoj naredni dan. "Slavit ćemo radno. Slavit ćemo s našim kupcima." Sarajevske ulice prepune su stranih turista i bh. građana koji žive van domovine. U starom dijelu Sarajeva skoro da se više čuju strani jezici nego domaći. A uspjesi bh. nogometaša, smatraju iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo, predstavljaju snažnu promociju države. "Sport je jedan od najjačih ambasadora turizma, jer budi emocije, stvara pozitivnu sliku o zemlji i motiviše ljude da je posjete", kažu iz Turističke zajednice. Zbog popularne pjesme Dubioze Kolektiv, kao i desetaka hiljada bh. navijača u američkim gradovima, koji su "osvojili srca" u cijelom svijetu, BiH je postala popularna na društvenim mrežama. Uspjeh reprezentativaca BiH, medijska pažnja, slavni nogometaši poput Zlatana Ibrahimovića i Thierryja Henryja koji sa simpatijama govore o BiH, ali i zajedništvo i radost navijača, učinili su da se država predstavlja u svjetlu na kakvo dosad niko nije navikao. "Oni su mikrokosmos, a makro nam je horor. Neka nam svaki njihov šut bude čista inspiracija da i mi 'šutamo' svako jutro", zaključuje Dženana s početka priče. Suradnja na tekstu: Goran Katić

Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini saopštila je u srijedu da "blisko sarađuje" s međunarodnim partnerima u Vijeću za provedbu mira (PIC) na imenovanju "odgovarajućeg nasljednika" Christiana Schmidta. Louis J. Crishock, kojeg je PIC imenovao za vršioca dužnosti visokog predstavnika za BiH, u srijedu je preuzeo dužnost od bivšeg visokog predstavnika Schmidta, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Iz britanske ambasade navode za RSE kako "Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja podržavati ulogu visokog predstavnika, s punim ovlaštenjima, kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom". "U Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira i dalje postoji snažan konsenzus o važnosti Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da agenda 5+2 još nije završena. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira posvećen je odabiru kandidata uz konsenzus do 14. jula 2026. godine", ističe se. Iz Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je prije moguće", te je cilj najkasnije 14. juli. Upravni odbor PIC-a sastao se 30. juna po drugi put u istom mjesecu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspjeli. Na prvoj sjednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspjele doći do dogovora o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio svoj odlazak sa te funkcije nakon nešto manje od pet godina. Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIC-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza (Trocaz). Prethodno je u odgovoru iz State Departmenta za RSE rečeno je da oni i dalje pokušavaju "doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija". Istakli su da i dalje podržavaju teritorijalni integritet BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te su dodali da se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". Prošle sedmice je za RSE iz State Departmenta rečeno da oni očekuju da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna.

Privremeno imenovanje američkog diplomate Louisa Chrishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini otvara nova pitanja o budućnosti međunarodne uprave i sve slabijem konsenzusu zapadnih zemalja o BiH. Na to upozoravaju stručnjaci za međunarodno pravo za Radio Slobodna Evropa (RSE). Chrishock će narednih 15 dana obavljati funkciju šefa Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Radi se o rješenju koje nije predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali je već ranije korišteno u praksi, 2009. godine nakon odlaska Miroslava Lajčaka. Ipak, kako ocjenjuju stručnjaci za međunarodno pravo, sadašnji kontekst je znatno drugačiji, jer je, kako navode, obilježen unutrašnjim političkim blokadama u BiH i sve izraženijim razilaženjima između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije oko pravca djelovanja OHR-a. Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) imenovao je Chrishocka kao privremeno rješenje do 14. jula, dok se pokušava postići kompromis o novom visokom predstavniku. Takva situacija, navode eksperti, jača politike koje podrivaju zemlju, dovodeći u pitanje i legitimitet pozicije i budućnosti visokog predstavnika u BiH. Ima li vršilac dužnosti istu 'moć' kao i visoki predstavnik?Iz Kancelarije visokog predstavnika nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa da li vršilac dužnosti ima isti opseg ovlasti kao i imenovani visoki predstavnik. Tokom preuzimanja dužnosti 1. jula, Chrishock je izjavio kako će mandat provoditi "u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir i ovlaštenjima povjerenim visokom predstavniku". Međutim, Jens Woelk, profesor komparativnog ustavnog prava na Univerzitetu u Trentu u Italiji, za RSE upozorava kako vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH "ne može imati isti politički legitimitet kao osoba koja je na tu funkciju imenovana punim međunarodnim konsenzusom". "Vršilac dužnosti, naravno, nema isti politički legitimitet. Njegovo djelovanje trebalo bi biti čvršće vezano za mandat iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, slično kao što vršilac dužnosti premijera obavlja tekuće poslove. To znači da ne bi trebalo da otvara potpuno nova politička pitanja niti da slijedi vlastitu agendu, već da se drži principa 'poslovanja kao i obično', što uključuje i eventualnu upotrebu bonskih ovlaštenja", rekao je Woelk. Istovremeno, upozorava da ostaje otvoreno pitanje da li će se takav pristup poštovati u sadašnjim političkim okolnostima. Prema njegovim riječima, osnovni problem nije samo privremeno rješenje na čelu Kancelarije visokog predstavnika (OHR), već činjenica da više "ne postoji međunarodni konsenzus ni o osobi koja bi trebalo da obavlja tu funkciju, niti o načinu na koji bi mandat visokog predstavnika trebalo da bude provođen". "OHR i OSCE godinama su predstavljali vezu između Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i drugih država, uprkos protivljenju Rusije. Uz unutrašnje sukobe unutar te grupe teško je i zamisliti kakve negativne posljedice to može izazvati", naveo je Woelk. Dodao je da će takvu situaciju domaći politički akteri pokušati iskoristiti za ostvarivanje vlastitih političkih ciljeva. Woelk smatra da međunarodne garancije sadržane u instituciji OHR-a dugoročno moraju biti transformisane i postepeno ukinute, ali tek kada za to budu ispunjeni jasno definisani uslovi. Podsjeća da su sigurnost, politička stabilnost, demokratska odgovornost i napredak Bosne i Hercegovine, sadržani u takozvanoj agendi 5+2 (Programa "5+2" obavezuje vlasti BiH da, prije zatvaranja OHR-a, riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. Istovremeno, Evropska komisija u svom mišljenju navodi da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji OHR, što dodatno održava otvorenim pitanje njegove buduće uloge i trajanja.), godinama predstavljani kao preduslovi za zatvaranje OHR-a. "Aktuelni razvoj događaja je sve osim uvjerljiv. On predstavlja suprotnost ozbiljnoj procjeni stanja u Bosni i Hercegovini i planskom, postepenom gašenju međunarodnog nadzora. Iz moje perspektive, riječ je o neodgovornom pristupu", zaključio je Woelk u izjavi za Radio Slobodna Evropa. Slabljenje OHR-a 'dobra vijest' za pristalice Dodika i PutinaAktuelna situacija sa OHR-om, prema ocjeni profesora međunarodne politike na Univerzitetu u Passau Soerena Keila, ide u direktnu korist akterima koji osporavaju postojeći ustavni okvir Bosne i Hercegovine. "To je dobra vijest za Milorada Dodika i njegove pristalice, ali i za Putina. Ovakav razvoj pokazuje da je konsenzus između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije o Bosni narušen, a to nužno slabi sposobnost međunarodne zajednice da reaguje i otvara prostor onima koji žele da dalje potkopavaju Dejtonski sporazum", kaže Keil za Radio Slobodna Evropa. Iako podsjeća da je model vršioca dužnosti korišten i 2009. godine, Keil naglašava da današnji kontekst nema sličnosti s tim periodom. "Tada je to bio kratkotrajan tehnički prelaz. Danas govorimo o situaciji krize u BiH, političkih blokada i podijeljene međunarodne zajednice. To ovaj presedan čini mnogo ozbiljnijim i potencijalno destabilizirajućim", ističe on. Prema njegovim riječima, ključni problem je što vršilac dužnosti preuzima funkciju bez političke podrške koja je prethodnim visokim predstavnicima davala stvarnu moć. "On u praksi ima vrlo ograničen kapacitet da djeluje. Ne vidim da će koristiti bonska ovlaštenja bez podrške Evropljana. U ovom trenutku je politički oslabljen akter, 'lame duck'. To znači da OHR formalno postoji, ali bez snage da interveniše ako se situacija pogorša", navodi Keil. Upozorava i na pitanje legitimiteta i trajanja ovakvog stanja, jer "vršilac dužnosti ne može imati isti politički i pravni legitimitet kao stalni visoki predstavnik". "Zbog podjela između zapadnih aktera, postoji realna mogućnost da takvo rješenje potraje, a bez jasnog autoriteta OHR ostaje bez stvarnih mehanizama djelovanja upravo u trenutku kada su najpotrebniji. Ovo je prvi put da se zapadni konsenzus o Bosni i Hercegovini i Dejtonskom sporazumu dovodi u otvoreno pitanje. To je opasno i za unutrašnju stabilnost zemlje i za kredibilitet Zapada", istakao je za RSE. Presedan iz 2009. godine i uloga GregorianaFunkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika već je jednom korištena 2009. godine, nakon ostavke Miroslava Lajčaka. U kratkom prelaznom periodu prije dolaska Valentina Inzka, Kancelariju visokog predstavnika (OHR) vodio je tadašnji prvi zamjenik i supervizor za Brčko distrikt, američki diplomata Raffi Gregorian. Taj period trajao je svega nekoliko sedmica i odvijao se uz već postignut politički dogovor o novom visokom predstavniku. Raffi Gregorian nije koristio bonska ovlaštenja dok je 2009. godine obavljao funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika nakon odlaska Miroslava Lajčaka, već je obavljao tekuće poslove do dolaska novog visokog predstavnika. Institucija visokog predstavnika uspostavljena je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao ključni mehanizam međunarodnog nadzora nad implementacijom civilnog dijela mira u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika formalno imenuje Savjet za implementaciju mira, tijelo koje okuplja najvažnije međunarodne aktere uključene u dejtonski proces. U praksi, imenovanje je rezultat političkog dogovora između SAD-a i vodećih evropskih država, uz saglasnost ostalih članica PIC-a. Od kraja rata do danas, svi visoki predstavnici dolazili su iz evropskih zemalja, uz snažnu političku podršku Sjedinjenih Američkih Država. SAD je svoju ulogu ostvarivao i kroz poziciju zamjenika šefa OHR-a, koji je obavljao i funkciju supervizora za Brčko distrikt, treću administrativnu jedinicu u zemlji.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove Kaja Kallas i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković saglasili su se da BiH ne smije propustiti postojeći evropski momentum te da nastavak reformi predstavlja zajedničku odgovornost domaćih institucija i evropskih partnera, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH Kallas, koja se tokom dvodnevne posjete BiH sastala i s članovima Predsjedništva BiH, potvrdila je čvrstu opredijeljenost EU očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH, navodeći da EU ostaje pouzdan partner BiH u evropskim integracijama, navodi se u saopštenju. Konaković je rekao da da BiH ostaje čvrsto opredijeljena za članstvo u EU. Šef diplomatije BiH je povodom izbora novog visokog predstavnika rekao da BiH treba osoba koja razumije njene specifičnosti i složenost političkog sistema, dosljedno štiti Dejtonski mirovni sporazum i institucije države te svojim djelovanjem doprinosi političkom dijalogu i stvaranju ambijenta u kojem će reforme i evropske integracije biti u fokusu, umjesto političkih i institucionalnih blokada. Nakon što Savjet za provođenje mira (PIC) na sjednici u utorak nije uspio da postigne kompromis oko imena novog visokog predstavnika, izabran je vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH Luis Krišok (Louis Crishock), dosadašnji zamjenik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i supervizor za Brčko distrikt. U PIC-u i dalje postoje sporovi oko dva kandidata. Amerikanci i Italijani podržavaju Antonia Zanardija Landija, dok ostale evropske države u ovom tijelu smatraju da bi novi visoki predstavnik trebalo da bude francuski diplomata Rene Trokaz (Troccaz). Stavovi međunarodne zajednice se ne podudaraju ni po pitanju buduće uloge OHR-a u BiH. Pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu se za očuvanje tzv. bonskih ovlasti, koja visokom predstavniku daju mogućnost da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada. S druge strane, SAD zagovaraju pragmatičniji pristup i oslanjanje na domaće snage, uz naglasak na stabilnost i funkcionalnost procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlasti. Konaković je rekao da se bonske ovlasti trebaju koristiti isključivo kada je to neophodno, ali da njihovo postojanje predstavlja važan preventivni mehanizam koji odvraća od pokušaja podrivanja institucija, ugrožavanja ustavnog poretka i destabilizacije zemlje. Ministarstvo vanjskih poslova BiH je navelo da je u razgovorima Konakovića i Kallas posebna pažnja posvećena očuvanju političke stabilnosti BiH i ulozi međunarodne zajednice u zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka.

Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine utvrdila je disciplinsku odgovornost predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i izrekla mu mjeru razrješenja s dužnosti predsjednika i sudije Suda BiH. Komisija je zaključila 1. jula da Debevec, u periodu od najmanje godinu i devet mjeseci, nije poštovao pravila o automatskoj dodjeli sudskih predmeta. U objašnjenju se navodi da Debevec, umjesto da osigura da se predmeti raspoređuju sudijama putem propisanog automatskog sistema, u 16 slučajeva nije postupio u skladu s pravilnikom. Time je, prema odluci Komisije, prekršio službenu dužnost i narušio povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet pravosuđa. Na ovu odluku Debevec ima pravo žalbe Drugostepenoj disciplinskoj komisiji VSTV-a BiH. Inače, Debevec je ranije suspendovan s funkcije predsjednika Suda BiH nakon hapšenja u decembru 2023. godine u okviru istrage Tužilaštva BiH. Protiv njega se vodi i krivični postupak zbog sumnje na zloupotrebu položaja, zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem.

Nakon odluke Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira da imenuje Louisa J. Crishocka za vršitelja dužnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, on je danas preuzeo dužnost od bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Provodit ću ovaj mandat u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir i ovlaštenjima povjerenim visokom predstavniku. Nastavljamo se fokusirati na očuvanje mira i stabilnosti, pružanje podrške institucijama Bosne i Hercegovine, te osiguranje potpunog poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine“, izjavio je Crishock. Crishock je bio dosadašnji zamjenik Christiana Schmidta na toj poziciji i supervizor za Brčko Distrikt. Na poziciji vršioca dužnosti ostaje do imenovanja novog visokog predstavnika. Iz Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je prije moguće", te je cilj najkasnije 14. juli. Louis Crishock je visoki zvaničnik američke Službe spoljnih poslova, na poziciji prvog zamjenika visokog predstavnika se nalazi od 2024. godine, a istovremeno je i međunarodni supervizor za Brčko, posebnu administrativnu jedinicu u BiH. Upravni odbor PIC sastao se po drugi put u junu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspjeli. Na prvoj sjednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspjele doći do dogovora o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio svoj odlazak sa te funkcije nakon nešto manje od pet godina. Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIC-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza (Trocaz). U odgovoru iz State Departmenta za RSE, rečeno je da oni i dalje pokušavaju "doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija". Istakli su da i dalje podržavaju teritorijalni integritet BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te su dodali da se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". Prošle sedmice je za RSE iz State Departmenta rečeno da oni očekuju da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna.

Sjedinjene Američke Države i dalje podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija za budućeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ovo je navedeno u odgovoru američkog State Departmenta za Radio Slobodna Evropa, nakon što Savjet za provođenje mira (PIC) na sjednici 30. juna nije uspio da nađe kompromis oko imena novog visokog predstavnika. SAD od sredine maja, kada je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) podnio ostavku na poziciju visokog predstavnika, podržava Landija, 76-godišnjeg karijernog diplomatu i trenutnog ambasadora Suverenog Malteškog vojnog reda pri Svetoj stolici, kao kandidata za to mjesto. "Američka delegacija i dalje pokušava doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija", ističe se u odgovoru State Departmenta. Ističu da se se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". "Sjedinjene Države nastavljaju podržavati Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH", naglašeno je u odgovoru. Na sjednici Upravnog odbora PIC-a održanoj u Sarajevu 30. juna, drugoj tog mjeseca, je izabran vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH, Luis Krišok (Louis Crishock), dosadašnji Šmitov zamjenik i supervizor za Brčko Distrikt. On ostaje na toj poziciji do konačnog imenovanja novog visokog predstavnika. Iz OHR-a je saopšteno da je cilj da dogovor bude postignut do 14. jula. U PIC-u i dalje postoje sporovi oko dva kandidata. Amerikanci i Italijani podržavaju Landija, dok ostale evropske države u ovom tijelu smatraju da bi novi visoki predstavnik trebalo da bude francuski diplomata Rene Trokaz (Troccaz). Stavovi međunarodne zajednice se ne podudaraju ni po pitanju buduće uloge OHR-a u BiH. Pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu se za očuvanje tzv. bonskih ovlašćenja, koja visokom predstavniku daju mogućnost da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada. S druge strane, SAD zagovaraju pragmatičniji pristup i oslanjanje na domaće snage, uz naglasak na stabilnost i funkcionalnost procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlašćenja.

Još tri mjeseca dijele Bosnu i Hercegovinu od Opštih izbora, a utrka za mjesto u Predsjedništvu BiH već je u punom jeku. Već su poznata imena kandidata koji će tražiti povjerenje birača. Među njima su političari koji su već sjedili u državnom vrhu, ali i oni kojima je ovo prvi pokušaj da postanu članovi kolektivnog šefa države. Na Opštim izborima, zakazanim za 4. oktobar, građani će birati tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – bošnjačkog i hrvatskog člana iz Federacije BiH, te srpskog člana iz Republike Srpske. Ko su kandidati iz Federacije Bosne i Hercegovine?Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda u utrci su tri kandidata, a dvojica od njih ovu funkciju već su obavljala. Aktuelni član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, ponovo traži povjerenje birača. Kandidat je Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH), a iza njegove kandidature stala je i koalicija poznata kao "Trojka", koju, uz SDP BiH, čine Narod i pravda (NiP) i Naša stranka. Bećirović je kandidaturu zvanično najavio u januaru ove godine, uz podršku 12 političkih stranaka koje sa SDP-om učestvuju u vlasti na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini. Uoči sadašnjeg mandata, na koji je izabran 2022. godine, obavljao je dužnost delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i to od 2019. godine. Bećirović iza sebe ima dugogodišnje političko iskustvo. U institucijama na državnom nivou prisutan je od 2006. godine, gdje je obavljao različite zastupničke i delegatske dužnosti. Političku karijeru na višim nivoima vlasti započeo je još 1998. godine, kada je postao poslanik u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu. U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH ponovo je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović. Izetbegović je prvi put izabran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2010. godine, nakon jednog mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Povjerenje birača dobio je i na izborima 2014. godine, osvojivši drugi uzastopni mandat. Nakon isteka mandata u Predsjedništvu, politički angažman nastavio je u Domu naroda Parlamenta BiH, gdje je obavljao dužnost delegata, ali i predsjedavajućeg ovog doma. Izetbegovićeva parlamentarna karijera traje više od dvije decenije. Na kandidatskim listama prvi put se našao 2000. godine, kada je izabran za poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo. Dvije godine kasnije postao je i poslanik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. On je predsjednik Stranke demokratske akcije od 2015. godine. Po struci je arhitekta je i sin osnivača SDA i bivšeg Predsjednika BiH, Alije Izetbegovića. Među kandidatima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nalazi se i Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Efendić ima višegodišnje političko iskustvo na lokalnom nivou. Na čelu sarajevske opštine Novi Grad nalazi se od 2012. godine, a trenutno obavlja svoj treći uzastopni mandat načelnika. Politički put započeo je 2001. godine u Stranci demokratske akcije (SDA), gdje je bio član Glavnog odbora. Stranku je napustio 2021. godine, nakon čega je nastavio politički angažman u Stranci za Bosnu i Hercegovinu. Završio je Fakultet političkih nauka u Sarajevu, a zvanje magistra javne uprave stekao je u Maleziji. U izbornoj utrci je i Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH. Tokom političke karijere dva puta je obavljao funkciju ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine – od 2012. do 2014. godine, te ponovo od 2019. do 2020. godine. Bio je i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u dva mandata. Završio je fakultet za nastavnika likovne umjetnosti u Nikšiću. Tri kandidata iz reda HrvataHrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine u izbornu utrku za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kandidovala je Darijanu Filipović. Filipović u trku za najvišu državnu funkciju ulazi kao aktuelna poslanica u Parlamentu BiH i potpredsjednica HDZ-a BiH. Politički angažman započela je 2011. godine, kada je izabrana za tajnicu županijske Mladeži HDZ-a BiH. Tri godine kasnije napravila je postala poslanica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na smjeru poslovna ekonomija – menadžment. Zdenko Lučić zajednički je kandidat takozvane "Petorke" – koalicije pet stranaka s hrvatskim predznakom koju čine Hrvatska demokratska zajednica 1990, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski demokratski savez. Lučić je jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice BiH. Političku karijeru započeo je nakon izbora 1998. godine, kada je osvojio mandat poslanika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon razlaza s HDZ-om BiH početkom 2000-ih, politički angažman nastavio je u Hrvatskoj, gdje se priključio stranci Hrvatski istinski preporod, na čijem je čelu bio Miroslav Tuđman, sin prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana. U toj stranci obavljao je funkciju glavnog sekretara, a 2002. godine izabran je i za vijećnika Gradskog vijeća Makarske. Po struci je diplomirani pravnik, a nosilac je i čina brigadnog generala. Kandidat Demokratske fronte (DF) za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda je Slaven Kovačević, dugogodišnji politički saradnik aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Kovačević od 2018. godine obavlja funkciju savjetnika za vanjsku politiku u Komšićevom kabinetu. Prije toga politički angažman započeo je u Socijaldemokratskoj partiji BiH, nakon čega je prešao u Demokratsku frontu. Bio je vijećnik u Opštinskom vijeću Centar Sarajevo, od 2004. do 2016. godine, a dva mandata proveo je i kao vijećnik Gradskog vijeća Sarajeva. Diplomirao je i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ko su kandidati iz RS?Aktuelna članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović ponovo će tražiti povjerenje birača za još jedan mandat iz reda srpskog naroda, kao kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Cvijanović u stranci obavlja više dužnosti – članica je Izvršnog i Glavnog odbora, međunarodna sekretarka SNSD-a, te potpredsjednica Gradskog odbora Banja Luka. Političku karijeru započela je 2006. godine kao savjetnica za evropske integracije i saradnju s međunarodnim organizacijama, a potom i kao šefica kabineta tadašnjeg premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Četiri godine kasnije imenovana je za ministricu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske. Godine 2013. preuzela je funkciju predsjednice Vlade Republike Srpske, koju je obavljala u dva uzastopna mandata. Na Opštim izborima 2018. godine izabrana je za predsjednicu Republike Srpske, a četiri godine kasnije i za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Uoči preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo joj je sankcije zbog, kako je navedeno, podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Sankcije su joj uvele i Sjedinjene Američke Države, koje su ih ukinule u oktobru 2025. godine. Po struci je profesorica engleskog jezika i književnosti. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, a magistrirala iz oblasti diplomatsko-konzularnog prava. Kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske najavio je i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red. Vukanović je aktuelni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a u političkom životu prepoznatljiv je kao jedan od najglasnijih opozicionih aktera u ovom entitetu. Od 2014. do 2018. godine je bio savjetnik Mladena Bosića, tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Prvi poslanički mandat u entitetskom parlamentu osvojio je 2018. godine, nakon saradnje sa SDS-om, dok je na izborima 2022. godine kao nosilac liste svoje stranke osigurao i drugi mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Završio je Filozofski fakultet u Nikšiću, u Crnoj Gori. Koje su ovlasti Predsjedništva BiH?Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jedna je od ključnih državnih institucija. Članovi Predsjedništva vode vanjsku politiku BiH, učestvuju u predstavljanju države pred međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, te imaju ovlaštenje za imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo učestvuje i u pregovorima i zaključivanju međunarodnih ugovora, brine o izvršavanju odluka Parlamentarne skupštine BiH, predlaže državni budžet, te imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Od 26 igrača fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, njih 17 rođeno je van zemlje. Ostatak je odrastao u ratnoj i poslijeratnoj, tranzicijskoj državi. To je sastav tima koji je podigao na noge navijače širom zemlje, ali i svijeta, gdje rasuto živi više od dva miliona Bosanaca i Hercegovaca. Favoriti za pobjedu na fudbalskom prvenstvu privlače manje pažnje od bosanskohercegovačkih navijača i reprezentacije koja je od početka viđena kao autsajder. Priče o njima pune svjetske medije, a slično je podcrtao i selektor Sergej Barbarez koji je u razgovoru za njemački Bild rekao kako se sada u utakmici šesnaestine finala protiv Sjedinjenih Država nalaze u ulozi "Davida protiv Golijata". "To nam je uvijek dobro služilo", dodao je. Desetine hiljada ljudi obojilo je Seattle u žuto-plavo tokom posljednje utakmice protiv Katara kojom je reprezentacija postigla historijski uspjeh i izašla iz grupne faze takmičenja kako bi dočekala američku ekipu 2. jula. Među publikom na Lumen stadionu u Seattleu bila je i Mostarka Irma Baralija sa svojom porodicom. "Tribine su prepune naših ljudi sa svih strana svijeta, a njihove životne priče su materijal za vrhunske holivudske filmove", priča Baralija za RSE o iskustvu gledanja utakmica reprezentacije u Sjedinjenim Državama. Iako sa porodicom danas živi u Sarajevu, njihovi životu su vezani i za Ameriku u koju je njen suprug otišao nakon što je uspio izaći iz logora Heliodrom (Heliodrom je bio jedan od desetak logora koje je tokom rata u BiH formirala samoproglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, paradržavna tvorevina od 1991. do 1994. godine)kod Mostara. "Prvu kćerku smo dobili upravo u Los Angelesu, a ona je svoje prve korake pravila u Seattleu", dodaje Baralija koja je zajedno sa porodicom neko vrijeme provela živeći na Zapadnoj obali u SAD. U Sjedinjenim Državama inače živi više od 350.000 osoba porijeklom iz BiH. Neki od njih, poput Esmira Bajraktarevića, danas i igraju za fudbalsku reprezentaciju. Dvadesetjednogodišnji Bajraktarević rođen je u SAD-u od roditelja, porijeklom iz Srebrenice koji su u ratu izgubili brojne članove porodice. Život u izbjeglištvu zbog rata značio je da su prvo živjeli u Švicarskoj, a potom u SAD-u gdje se Bajraktarević rodio 2005. godine. Nakon nekoliko nastupa za američku reprezentaciju, 2024. je počeo da igra za tim BiH. "Rođen sam u Americi, ali sam sebe uvijek vidio kao Bosanca", kaže Bajraktarević u profilu Međunarodne fudbalske federacije (FIFA). On nije jedini. Velika dijaspora koju ima BiH znači i šaroliku reprezentaciju. Tako je nekoliko igrača svoje prve nastupe imalo za druge zemlje poput Švedske i Austrije, da bi na kraju se ipak odlučili za zemlju porijekla. Slične su sudbine brojnih ljudi koji su zbog rata morali napustiti zemlju, da bi potom pokušavali da, kako je pojasnila Baralija, "spoje dva svijeta" kao što je učinio njen suprug koji je prije desetak godina otvorio kompaniju u BiH. "Neovisno kakve su naše priče i pozadine, reprezentacija i ovi sjajni momci su nas ujedinili, spojili i zahvalni smo za ovu radost koju su nam omogućili," kaže Baralija. "Mnogo nam se lijepog ovdje desilo, a ovaj uspjeh reprezentacije i vijorenje naše zastave na najvećim američkim stadionima, pjevanje uglas sa desetinama hiljada naših ljudi ovdje je vrhunac svega toga." 'Ništa nije nemoguće'Država kojoj je ovo tek drugo učešće na Svjetskom fudbalskom prvenstvu i njeni navijači osvojili su simpatije i domaćina, a brojne su poruke Amerikanaca na društvenim mrežama koji sada "dodaju Bosnu i Hercegovinu na listu zemalja za posjetiti". Ova reprezentacija pokazuje da ništa nije nemoguće, pojašnjava psihologinja Vahida Djedović. "Kako su nam ta djeca negdje pomogla da mi ponovo proživimo to zajedništvo i da se povežemo na neki način", kaže Djedović, koja naglašava da su danas ljudi sve više usamljeni. “Zapravo ovaj fudbal i sve ovo što se dešava nas je povezalo i imamo organizovane skupove, organizovano praćenje i kako smo zapravo svi kao jedan." Ovih dana u Bosni i Hercegovini fudbal je, izgleda, mnogo više od igre. On je ljepilo koje povezuje ljude, isčekivanje tih 90 minuta koje donose radost, ali i nadu u do sada nezabilježen uspjeh koji bi se mogao pozitivno odraziti, ne samo na igrače i njihove buduće angažmane, već i na ljude van terena. A emocije su zarazne, dodaje psihologinja Djedović. "Ako gledate fudbalske utakmice i svo navijanje, zapravo ta euforija prelazi sa jednog na drugog. Pa čak kad mi gledamo na stadionu tamo u Los Anđelesu svi ljudi koji koji pjevaju ' Poljem se širi miris ljiljana’, naprosto se pokrene suza u oku", kaže psihologinja i pojašnjava da ovo može da bude jedno kolektivno iscjeljenje. Fudbal je postao način na koji "Bosna noćne more pretvara u prelijepe snove” piše u autorskom tekstu Ed Vulliamy, ratni novinar koji je bio prvi strani novinar kojem su prijedorske vlasti dozvolile da uđe u logor Trnopolje 1992. godine. A da je fudbal mnogo više od igre, ponekad i spas, svjedoče i učesnici kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva iz Sarajeva, jedinog muzeja na svijetu koji se bavi isključivo dokumentovanjem iskustava osoba čija je djetinjstva obilježio rat. "Izrezane sličice iz Panini albuma postajale su improvizovana igrališta; klikeri i plastične loptice zamjenjivale su pravu loptu; školske torbe služile su kao stative," pojašnjava Ajnura Akbaš, menadžerica za istraživanje u Muzeju, opisujući kako su djeca uz domišljatost i maštu tokom rata pokušavala da ostanu povezana sa sportom kojeg su voljeli. "Ovi predmeti i sjećanja svjedoče o načinima na koje su djeca u ratu aktivno stvarala prostore igre i zajedničke radosti, ali i čuvala poveznicu s ostatkom svijeta," dodaje Akbaš. Jedno od djece koje je odraslo u Sarajevu pod opsadom je i dugogodišnji kapiten reprezentacije BiH Edin Džeko. "Odrastao sam u ratu. Odjednom sam živio u bajci. Nikada ništa nije nemoguće. Čak ni odvesti Bosnu i Hercegovinu na Svjetsko prvenstvo", kaže Džeko u pismu djeci Sarajeva objavljenom pred prvu utakmicu BiH na Svjetskom prvenstvu. Prema zvaničnim podacima 1.601 dijete je ubijeno tokom četiri godine opsade Sarajeva. Danas četrdesetogodišnjak, Džeki je ovo drugo učešće na Svjetskom fudbalskom prvenstvu. Pored njega, koji je također odbio pozive drugih zemalja, danas u reprezentaciji stoje i dječaci koji su BiH odabrali za svoj tim i koji, kako kaže psihologinja Djedović mogu mladima da budu idoli. "Bosna i Hercegovina generalno dugo vremena nema nikakvog idola, neku osobu, junaka sa kojima možemo da se identifikujemo. A to svakome treba. Ako se vratimo u prahistoriju u svim borbama i situacijama imali smo neke junake. E sad je naš junak reprezentacija Bosne i Hercegovine i onda se ljudi identifikuju s njima," zaključuje Djedović. Slično je ranije u podcastu Radija Slobodna Evropa rekao i sociolog Amer Osmić koji smatra da je fudbalska reprezentacija društvu donijela osjećaj mogućnosti i da se ne radi samo o sportskom rezultatu. "Ako gledamo sa simboličke strane, zapravo ono što su donijeli je kapital koji pokazuje da uspjeh na neki način nije rezervisan samo za neka druga društva, neke druge države," pojasnio je Osmić. Da se mladi u BiH nalaze u situaciji u kojoj im je potrebna pomoć pokazuje i činjenica da je BiH zemlja sa najvećom stopom nezaposlenosti mladih ali i da svaka druga mlada osoba razmišlja da napusti BiH kao što je pokazalo ranije istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija. Bosna i Hercegovina će historijsku utakmicu sa Sjedinjenim Državama igrati 2. jula u San Franciscu. Sa tribina će ih, kao i prethodne dvije, bodriti Baralija sa porodicom. "Nije važno kakav će sutra biti rezultat, važno je da igramo srcem i junački, a pobjednici smo svakako", dodaje Baralija. Da je predstojeća utakmica "trenutak koji nadilazi sport" rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić čije je ministarstvo predložilo da poslodavci u četvrtak prilagode radno vrijeme. Očekuje se da će samo na američkim televizijskim kanalima utakmicu pratiti rekordnih 30 miliona gledalaca.

Umjesto novog visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina je dobila vršioca dužnosti ove funkcije. Luis Krišok (Louis Crishock), dosadašnji zamjenik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) na toj poziciji i supervizor za Brčko Distrikt, imenovan je za vršioca dužnosti visokog predstavnika - do konačnog imenovanja novog. Ovo je saopšteno nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) održanoj u Sarajevu 30. juna. Takođe su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je prije moguće", te je cilj najkasnije 14. juli. "Upravni odbor PIC-a naglašava da će vršilac dužnosti visokog predstavnika u potpunosti osigurati institucionalni kontinuitet funkcije, pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama koje su donijeli prethodni visoki predstavnici, te da će djelovati pod političkim vodstvom PIC-a", navodi se u saopštenju OHR-a. Krišok na funkciju zvanično stupa 1. jula, kada Šmitova ostavka, podnesena tokom maja, stupa na snagu. Luis Krišok je visoki zvaničnik američke Službe spoljnih poslova, na poziciji prvog zamjenika visokog predstavnika se nalazi od 2024. godine, a istovremeno je i međunarodni supervizor za Brčko, posebnu administrativnu jedinicu u BiH. Upravni odbor PIC sastao se po drugi put u junu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspjeli. Na prvoj sjednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspjele doći do dogovora o nasljedniku visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je najavio svoj odlazak sa te funkcije nakon nešto manje od pet godina. Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIC-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza (Trocaz). U odgovoru iz State Departmenta za RSE, rečeno je da oni i dalje pokušavaju "doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija". Istakli su da i dalje podržavaju teritorijalni integritet BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te su dodali da se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". Prošle sedmice je za RSE iz State Departmenta rečeno da oni očekuju da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna. Da li 'vršilac dužnosti' može predvoditi OHR?Ambasador BiH u Srbiji, Aleksandar Vranješ, jedan je od prvih koji je u javnost iznio mogućnost da bi Krišok mogao biti privremeno rješenje, do konačnog dogovora o imenu visokog predstavnika. Posljednji put, i do sada jedini, kada je OHR imao vršioca dužnosti na čelu, to je bio takođe američki diplomata Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian), tadašnji zamjenik visokog predstavnika, početkom 2009. godine. Tada je Miroslav Lajčak podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika jer je preuzimao poziciju ministra spoljnih poslova Slovačke. Tokom februara i marta te godine, dok Valentin Incko (Inzko) nije zvanično preuzeo ulogu visokog predstavnika, tu funkciju je obavljao Gregorijan. Iako formalno pozicija "vršioca dužnosti visokog predstavnika" ne postoji ni u kakvim zvaničnim dokumentima, situacija sa Gregorijanom pokazuje da ona može biti praktično rješenje u prelaznom periodu. Stav EU i italijanski 'non-paper'Do zaključenja teksta, ambasade Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije nisu odgovorile na upite RSE o tome kakvu budućnost očekuju za OHR, te kakve će biti njegove nadležnosti u nadolazećem periodu. Iz EU je na ranije upućeni upit RSE odgovoreno da oni i dalje rade sa partnerima na izboru visokog predstavnika koji predstavlja "jedinstvo i konsenzus". Istakli su da kandidat treba biti iz EU, i da je Unija posvećena "stabilnosti, bezbjednosti i teritorijalnom integritetu BiH", kao i njenoj evropskoj perspektivi kao "jedinstvenoj, ujedinjenoj, suverenoj državi". Uoči novog pokušaja dogovora, Italija je partnerima u PIC-u uputila non-paper koji otkriva kako Rim vidi budućnost OHR-a. U ovom dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navode se Landijeve reference za vršenje ove funkcije, ali se najavljuje i postepeno smanjenje OHR-a, dok su Bonska ovlašćenja ostavljena kao "zadnja" mogućnost kada su ostale opcije iscrpljene. Navedeno je i da novi visoki predstavnik neće poništavati odluke prethodnika. Takođe, ističu da će sve odluke biti donošene u dogovoru sa Upravnim odborom PIC-a, a Landijev mandat je prema non-paperu ograničen na dvije godine, uz mogućnost produženja za još dvije. Njegov mandat nije povezan sa trajanjem OHR-a, koji i dalje, navodi se, zavisi od ispunjenja programa 5+2 (Programa "5+2" obavezuje vlasti BiH da, prije zatvaranja OHR-a, riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. Istovremeno, Evropska komisija u svom mišljenju navodi da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji OHR, što dodatno održava otvorenim pitanje njegove buduće uloge i trajanja.). Ko su potencijalni kandidati?Trenutno su se iskristalisala dva glavna kandidata – Italijan Landi i Francuz Trokaz. Landi je 76-godišnji karijerni diplomata koji je bio ambasador Italije u Rusiji, Vatikanu te Srbiji i Crnoj Gori. On trenutno obavlja funkciju ambasadora Suverenog Malteškog vojnog reda pri Svetoj stolici. Tokom skoro 50-godišnje diplomatske karijere, radio je i u ambasadama u Otavi, Teheranu i Londonu. Trokaz je 67-godišnjak koji se trenutno nalazi na funkciji specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan pri Vladi Francuske. Od 1988. radi na poslovima međunarodne saradnje u okviru francuske administracije. Između ostalog, u posljednjih 10 godina je bio ambasador na Kipru, te generalni konzul Francuske u Jerusalimu. Šta je PIC, i koja je njegova uloga u OHR-u?PIC je međunarodno političko tijelo zaduženo za nadgledanje i provođenje Dejtonskog sporazuma, a njegov Upravni odbor – u kojem se nalaze ključne zapadne države i međunarodni akteri – zadužen je za izbor novog visokog predstavnika. OHR je uspostavljen 1995. godine Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, kao ključni mehanizam nadzora nad civilnom implementacijom mira. Od tada je ovu funkciju obavljalo osam visokih predstavnika, a Šmit je deveti na toj poziciji. Tokom godina, visoki predstavnik dobio je Bonska ovlaštenja, koje omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući nametanje zakona i smjene zvaničnika. Iako zamišljen kao privremeni instrument, OHR i je do danas ostao ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovini.

Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Miodrag Malić osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Kako je saopćeno iz Suda BiH, drugostepenom presudom, koja je otpremljena 29. juna 2026. godine, odbijene su kao neosnovane žalbe Tužiteljstva BiH i odbrane, te je potvrđena presuda od 26. januara 2026. godine. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjoj Luci, na protestu koji su organizirale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima. Za krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a stav 6. Krivičnog zakona BiH izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od tri godine. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. Riječ je o drugoj pravomoćnoj presudi zbog veličanja ratnih zločinaca u BiH.