Fotografija iranskog generala Kasima Suleimanija, jednog od nekad najmoćnijih vojnih zapovjednika Irana, istaknuta je na zidu Perzijsko-bosanskog koledža s internatom nadomak Sarajeva, utvrdio je Radio Slobodna Evropa iz snimke koju je škola objavila na zvaničnom Facebook profilu. Zgrada ove srednje škole i okolno zemljište su u vlasništvu Islamske Republike Iran, a vlasnik škole je iranski državljanin Zarean Mohamed Jafer. Portret bivšeg komandanta elitnih Kuds snaga Iranske revolucionarne garde primjetan je u videu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra prošle godine. Svečanosti je prisustvovala i delegacija Ambasade Irana u BiH, predvođena ambasadorom Abuzarom Ebrahimijem Torkamanom. Iz Perzijsko-bosanskog koledža nisu odgovorili na pitanja o razlozima postavljanja fotografija Suleimanija i u koje obrazovne ciljeve. RSE je u više navrata pokušao stupiti u kontakt s upravom škole, ali nisu odgovorili na e-mail poruke upućene na službeni adresu. Tokom posjete ovoj obrazovnoj ustanovi, jedan od uposlenika je za RSE izjavio da se direktor trenutno nalazi izvan zemlje. RSE nije uspio uspostaviti kontakt ni s roditeljima učenika, niti ih je uspio identificirati putem društvenih mreža. Početkom 2026. godine škola je raspisala konkurs za prijem direktora i 12 nastavnika na određeno vrijeme do kraja juna 2026. Direktor je od 2009. godine bio Haris Alihodžić, prema podacima iz poslovnih registara, o kojem nije dostupno više podataka, uključujući kontakte, osim zvaničnog e-maila škole. Nije poznato je li Alihodžić i dalje direktor, dok traje konkurs za izbor novog. Ko je bio Kasim Suleimani?Suleimani je kao komandant Kuds snaga bio zadužen za vojne i obavještajne operacije izvan Irana, u Siriji, Iraku, Libanu, Jemenu i drugdje. Zapadne zemlje i Ujedinjeni narodi sankcionirali su njega i Kuds snage zbog povezanosti s terorističkim aktivnostima i iranskim nuklearnim programom. Ubijen je u američkom zračnom napadu u Bagdadu, u januaru 2020. godine, a vlasti u Teheranu i njihovi saveznici slave ga kao mučenika. Ministri vanjskih poslova Evropske unije su 29. januara označili iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) kao terorističku organizaciju. Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija već su označile IRGC kao terorističku organizaciju. IRGC kontroliše paravojne snage Basidž i snage Kuds, ogranak za vanjske operacije, optužen za podršku militantnim grupama širom Bliskog istoka. Sa više od 180.000 vojnika pod svojom komandom, te snage igraju centralnu ulogu u unutrašnjoj sigurnosti, kontroli granica i raketnim programima Irana. Škole i politička neutralnostMinistrica obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da isticanje likova političkih ili vojnih figura u školama "nije primjereno". "Postavljanje fotografija osoba koje imaju politički ili vojni karakter, bez jasnog odgojno-obrazovnog ili historijskog konteksta, ne smatra se primjerenim i nije u skladu s načelom političke neutralnosti škola", kazala je Hota-Muminović, kadar stranke na čijem čelu je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Dodala je da su "škole dužne voditi računa da se sadržaji koji se postavljaju u javnim prostorima škole ne mogu tumačiti kao oblik političke promocije ili simboličkog svrstavanja". Rad škola nadgleda Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. Za RSE navode da isticanje slika aktualnih političkih ili vojnih dužnosnika iz zemlje ili inozemstva zakonski "nije izričito zabranjeno niti dopušteno". "Međutim, primjenjuju se opća zakonska načela o političkoj neutralnosti, odgojno-obrazovnoj svrsi aktivnosti, poštivanju pedagoških standarda, te zabrani političke promocije ili djelovanja u školskom prostoru", rekli su iz inspektorata za RSE. Isto vrijedi i za postavljanje zastava ili emitiranje himni stranih država za vrijeme nastavnih ili fakultativnih aktivnosti. Obrazovna politika u Bosni i Hercegovini u nadležnosti je 14 entitetskih i kantonalnih ministarstava, dok država ima tek "koordinirajuću ulogu". Nijedan od desetak zakona o obrazovanju ne zabranjuje prikazivanje ni domaćih niti stranih političkih ili vojnih ličnosti. Stručnjaci ističu da je ključno odvojiti kulturno-obrazovne aktivnosti od simbolika koja mogu izazvati kontroverzu u multietničkom i multireligijskom društvu kao što je BiH. "Škole su oduvijek bile ideološki instrumenti vlasti. Isticanje ličnosti, ma kakve one bile, nije ništa drugo nego dokaz da školski sistem preferira određene politike moći u skladu sa svojom ideologijom", kazao je za RSE Enver Kazaz, profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Po kom nastavnom planu radi škola?"Perzijsko-bosanski koledž sa internatom" u Ilijašu radi prema bosanskom planu i programu koji je propisalo Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo. Zakon omogućuje školama da imaju dodatne sadržaje, među njima i kulturne i vjerske, koji mogu činiti do 20 posto nastavnih aktivnosti. Osim domaćih nastavnika, objave koledža na društvenim mrežama pokazuju da su u ranijim godinama u obrazovni proces bili uključeni i predavači iz Irana. Škola nudi šest smjerova - opći, jezički, društveni, matematičko-informatički, prirodni, pedagoško-psihološki i informacijsko-tehnološki. U tekućoj 2025./2026. godini Perzijsko-bosanski koledž pohađa 21 učenik, od prvog do četvrtog razreda, prema podacima Ministarstva obrazovanja KS. Što se zna o vlasništvu?"Perzijsko-bosanski koledž sa internatom" osnovao je 1999. godine Zarean Mohamed Jafer, koji je upisan kao vlasnik. Prema podacima iz katastra, u koje je RSE imao uvid, posjeduje najmanje jednu privatnu parcelu, također, u Ilijašu. Kako državljani Irana kao stranci ne mogu kupovati zemljište u Bosni i Hercegovini, vlasništvo nekretnine upućuje na zaključak da je Jafer i državljanin BiH. Zbog zakona o zaštiti ličnih podataka nije moguće provjeriti je li, kad i kako stekao državljanstvo. RSE nije uspio kontaktirati Jafera, jer ne postoje zvanično dostupni kontakt podaci. Na koji način se finansira koledž?Prema podacima iz katastra, u koje je RSE imao uvid, koledž i internat nalaze se na kompleksu koji zauzima više od 18.000 kvadratnih metara zemljišta, nedaleko od Ilijaša, gradića 30-ak kilometara udaljenog od Sarajeva. Zemljište je u vlasništvu Islamske Republike Iran. Prema međunarodnim konvencijama, strane države mogu kupovati zemljište i objekte za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava. Zemljište i objekti u BiH koji su u vlasništvu strane države, a nisu u funkciji diplomatske misije, nemaju diplomatski imunitet i podliježu domaćem zakonodavstvu i inspekcijskim nadzorima. Prema podacima Financijsko-informatičke agencija (FIA) i Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF) BiH, prihodi Perzijsko-bosanskog koledža iznosili su u prosjeku 40.000 eura godišnje, uz ukupne obveze od oko pola miliona eura. Nema podataka o direktnoj povezanosti škole s financiranjem ili formalnim programima iranske države. Poslovni podaci firmi nisu javno dostupni, a iz škole nisu odgovorili na upit o načinu financiranja. Financiranje privatnih i međunarodnih škola u BiH mora osigurati osnivač kroz školarine i privatne izvore, dok se javne škole financiraju iz deset kantonalnih budžeta ili budžeta Republike Srpske i budžeta Brčko distrikta BiH. Koliko ima stranih škola u BiH?Po nastavnom planu druge države u Sarajevu rade tri osnovne i dvije srednje privatne škole. Ako rade prema stranim planovima, za djecu koja su državljani BiH, škole moraju osigurati zastupljenost tzv. nacionalne skupine predmeta, među kojima su materinski jezik ili historija. Među školama čiji su osnivači strani državljani su Međunarodna francuska osnovna škola (CIFS), Internationale Deutsche Schule Sarajevo, Međunarodna škola Sarajevo – Quality Schools International (SAD), škola "Al Amel" (Jordan), Richmond Park (UK) ili Maarif International Schools Sarajevo (Turska). Stranih škola nema u Republici Srpskoj, Bosansko-podrinjskom i Posavskom kantonu, potvrdili su za RSE iz ministarstava za obrazovanje. Iz drugih kantona nisu odgovorili na upite RSE o broju škola čiji osnivači su stranci ili strane države i fondacije. Kakve su veze Irana i BiH?U Sarajevu, pored ambasade, djeluje i Iranski kulturni centar koji promovira iransku umjetnost, tradiciju i jezik. Posljednjih godina zabilježeno je više zvaničnih kontakata i posjeta. Glasnogovornica Vlade Irana Fatemeh Mohajerani posjetila je Sarajevo u julu 2025. povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, kada se susrela s reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Kavazovićem, što je objavljeno i na X-u Iranske ambasade u BiH. U novembru 2024. iranska politička delegacija boravila je u Sarajevu, predvođena pomoćnikom ministra vanjskih poslova Mahmudom Heidarijem, koji je do 2020. godine bio ambasador Irana u BiH. Bivša ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković sastala se u avgustu 2021. s tadašnjim iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem u Teheranu nakon njegove inauguracije. U decembru 2022. iranski ministar vanjskih poslova Hosein Amir-Abdolahian boravio je u Sarajevu, gdje se sastao s Turković i liderom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem. Ministar odbrane BiH Zukan Helez sastao se s iranskim vojnim izaslanikom, brigadirom Mahmudom Mohaghaghom Pourom u maju 2025. u Sarajevu. Nakon upozorenja američke administracije o mogućim sankcijama i suspenziji vojne suradnje s BiH, Helez je "izrazio žaljenje i izvinjenje strateškim partnerima". BiH i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o trgovini, zaštiti investicija, te kulturnoj, naučnoj i obrazovnoj suradnji. Državljanima BiH nisu potrebne vize za turistički boravak u Iranu do 15 dana. Iranskim državljanima su potrebne vize za ulazak u BiH. U prethodnih pet godina iz Irana u BiH je uvezeno robe u vrijednosti oko 21 milion, dok je BiH u Iran izvezla oko 4,4 miliona eura.

Evropska komisija upozorila je da gasovod, čiju izgradnju planira vlast bosanskohercegovačkog eniteta Republika Srpska, neće podržati napore Bosne i Hercegovine za smanjenje ovisnosti o uvozu ruskog gasa, već će je dodatno učvrstiti. Iz Evropske komisije su Radio Slobodna Evropa naveli da Evropska unija od BiH, kao zemlje kandidatkinje za članstvo, očekuje da se uskladi s njenim ciljevima, uključujući energetsku i vanjsku politiku. "Ruski rat protiv Ukrajine pokazao je koliko je energetska diverzifikacija vitalna i koliko ovisnost može biti štetna za bilo koju evropsku zemlju. Rusija se više puta pokazala da je nepouzdan dobavljač gasa, koristeći snabdijevanje energentima kao geopolitički alat prisile", navedeno je. Vlada RS-a dala je u novembru prošle godine suglasnost za izgradnju gasovoda od Šepka do Novog Grada, koji bi taj entitet povezao s gasnom mrežom Srbije, koja je do sada dominantno služila za dopremanje ruskog gasa. Zainteresirane kompanije iz Srbije i TurskeKompanija "Sarajevo-gas" Istočno Sarajevo raspisala je početkom januara tender za projektovanje i izgradnju tog gasovoda, a prijavile su se kompanije "Konvar" iz Srbije i turska firma "Vemak". Nedeljko Elek, direktor preduzeća "Sarajevo-gas", kazao je za RSE da je proces u fazi predkvalifikacije, kada se provjeravaju tehnička dokumentacija i reference prijavljenih kompanija. "Firme, koje prođu taj predkvalifikacioni dio, imaju mjesec da dostave financijske ponude i bankarske garancije i onda se otvara komercijalni dio i bira izvođač radova", naveo je Elek. Novi ruski plinovod za BiH zaustavljen na DriniBosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o ruskom gasu koji, preko teritorije Srbije, stiže Turskim tokom. Taj gas ulazi u BiH kod Zvornika i jedinom postojećom gasnom trasom, izgrađenom prije više od 45 godina, doprema se do Sarajeva i dalje do centralne Bosne. Novi gasovod u RS-u trebao bi se na istom mjestu, u Šepku kod Zvornika, povezati s gasovodom u Srbiji. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova u tom entitetu, preko Banje Luke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje. Vlasti u RS godinama insistiraju na izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija koji su proglasile projektom od strateškog značaja, ali je za taj projekt izostala suglasnost državnih insitucija. Iako prethodnih godina nisu krile oslanjanje na partnerstvo sa Srbijom i Rusijom, sada poručuju da je riječ o isključivo domaćem projektu. Također, tvrde da će biti otvoren za različite izvore snabdijevanja, a kao alternativu ruskom spominju azerbejdžanski gas. On do Srbije dolazi putem interkonektora sa Bugarskom, koji je ograničenih kapaciteta. Šta kažu vlasti RS?Najava o gradnji gasovoda, dolazi dok Evropska unija planira obustavu uvoza ruskog gasa (Od početka ruske invazije u Ukrajini 2022., Evropska unija je uvela sankcije značajnom dijelu ruskog energetskog sektora, a plan joj je da do kraja 2027. u potpunosti obustavi uvoz gasa iz Rusije. Članice EU moraju do 1. marta ove godine podnijeti nacionalne planove u kojima će biti navedene mjere za diverzifikaciju snabdijevanja plinom i naftom. Pojedine zemlje, među kojima su Poljska, Letonija, Latvija i Estonija, već su obustavile uvoz ruskog gasa, dok određene, poput Mađarske i Slovačke, i dalje o njemu ovise. Od početka rata, prema podacima Evropske komisije, ovisnost EU o ruskom gasu pala je, sa 45 posto ukupnog uvoza, na 13 posto u prvoj polovini 2025. No, 35 milijardi kubnih metara ruskog gasa prošle godine ušlo je u energetski sistem EU, u vrijednosti od procijenjenih deset milijardi eura. Ruska državna kompanija Gasprom i dalje nije na listi sankcija EU.), a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji. "EU je osnažila podršku partnerima na Zapadnom Balkanu u području energetske sigurnosti. Cilj je smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i podržati diverzifikaciju puteva snabdijevanja, pomoći partnerima u boljoj integraciji energetske mreže i pristupu energiji iz više izvora", naveli su iz Evropske komisije za RSE. Također su istaknuli da potiču ugovorne strane Energetske zajednice da se postupno diverzificiraju od ruskog plina i rade na potpunom ukidanju opskrbe. "Po našem mišljenju, BiH ima nekoliko drugih mogućnosti koje bi se mogle istražiti za daljnju diverzifikaciju i dekarbonizaciju, uključujući šire i brže ubrzanje obnovljivih izvora energije i dovršetak ključne elektroenergetske infrastrukture", naveli su. Istaknuto je da EU podržava ove mogućnosti u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, te posjećaju da je u agendi reformi BiH preuzela obaveze u vezi s daljnjom dekarbonizacijom, korištenjem obnovljivih izvora energije i integracijom električne energije. Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić, na konferenciji za novinare u Banjaluci 29. januara, nije direktno odgovorio na upit RSE hoće li ruski gas teći novim tokom, već je naveo da EU "radi suprotno od onoga što javno saopštava". "Pozivam sve da pitaju EU i evropske države koliko su u ovoj i prethodnoj godini kupovali ruskog gasa. Rezerve gasa u Evropi i dalje se velikim dijelom pune gasom iz Rusije, što jasno pokazuje da Evropa nema realnu alternativu u obimu koji odgovara njenim potrebama", rekao je Đokić. Koraci u izgradnji gasovoda u RS dolaze u vrijeme dok se, na američku inicijativu, vode pregovori o izgradnji gasovoda prema Hrvatskoj. Riječ je o projektu Južne interkonekcije koji bi BiH djelomično oslobodio ovisnosti o ruskom gasu i povezao s globalnim tržištem energije. Iz State Departmenta su ranije za RSE naveli da je gasovod Južna interkonekcija ključan za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH i regije i da dodatno jača veze između Sjedinjenih Država i partnera u BiH. Također su poručili da je američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da evropski partneri moraju prestati koristiti rusku energiju-

Sarajevo je jedini grad na Zapadnom Balkanu pobratim Teheranu. Ipak, gradska vlast ostaje nijema na nasilje i represiju koju vlasti provode nad demonstrantima u glavnom iranskom gradu i drugim mjestima u toj državi. Na pitanje zbog čega, gradski oci odgovaraju kako su iznenađeni pitanjem Radija Slobodna Evropa, jer, kako kažu, "nisu razmišljali o reakciji". U obračunima vlasti sa učesnicima protesta koji od decembra traju u Iranu, ubijeno je, prema podacima međunarodnih organizacija, najmanje četiri hiljade osoba, a više od 20 hiljada pritvoreno. Analitičari za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuju kako bi bilo "moralno" podržati proteste koji predstavljaju "tračak svjetlosti" u borbi za demokratiju u represivnom iranskom režimu. Zašto nema osude?Sarajevo se pobratimilo sa Teheranom 2016. godine, u vrijeme kada je gradonačelnik bio Ivo Komšić. Zvanično je tada saopšteno da je cilj bratimljenja bio uspostavljanje saradnje u oblasti kulture, kao i u društvenim, turističkim i uslužnim sektorima. Komšić nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa o razlozima bratimljenja, ali ni ćutnji deset godina kasnije na zbivanja u Iranu. Nisu odgovarali na upit ni u sarajevskoj Opštini Stari Grad, koja se 2017. bratimila s Distriktom 12 u Teheranu. Pozivu da odgovori se odazvao sadašnji gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić. Na pitanje RSE zbog čega je izostala reakcija Grada na dešavanja u Teheranu, kaže kako "iskreno" nije o tome razmišljao. "Fokus našeg života, rada i posla je, bez obzira na sve, da grad Sarajevo ima 34 ili 35 pobratimskih gradova. Na neki način, manje-više, svi vodimo svoje živote i radimo najbolje što je moguće. Zaista mi je prije svega žao, kao čovjeku, a evo i kao gradonačelniku Sarajeva, što se dešava. Mislim da unutar svake zemlje svako treba da uređuje shodno zakonu ono što mu je po ustavu naloženo. Ali, iskreno, nisam o tome razmišljao", naveo je Avdić. Na pitanje da li bi Sarajevo moglo uputiti riječi saučešća porodicama stradalih, gradonačelnik Samir Avdić izbjegao je konkretan odgovor. "Da ja, kao gradonačelnik, u ime Grada Sarajeva šaljem neke poruke... Ne znam stvarno. Iskreno da budem, nemam odgovor na to pitanje. Naravno da imam svoje osjećaje i da mi nije u redu da nevini ljudi stradaju", rekao je. Ni predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva, Alen Girt, nije zauzeo jasan stav. "U ovom trenutku ne bih davao neke specijalne komentare. Mi smo nova administracija i, iskreno, ne znam trenutne odnose sa Gradom Teheranom. To mi nije jasno kao predsjedavajućem Gradskog vijeća", naveo je Girt za RSE. Ipak, dodao je da "ne samo Grad Sarajevo, nego svaki čovjek treba da se očituje po pitanju kršenja ljudskih prava i sloboda, bilo gdje u svijetu, ne samo u Teheranu". "Postoje kršenja ljudskih prava, to je jasno, i slažem se da se treba očitovati. Ali, nešto konkretno iz Grada Sarajeva trenutno nema." Šta kažu građani Sarajeva?"Sarajevo je grad koji je preživio opsadu i zna šta znači protest protiv represije", poručila je Melisa, stanovnica Sarajeva za RSE. Dodaje kako je zbog te činjenice "izostanak bilo kakve reakcije porazniji od same političke odluke o šutnji". I njen sugrađanin Emir za RSE ističe da je "reakcija bila nužna". "Trebali su imati bilo kakvu reakciju, obzirom na dobre odnose između Irana i BiH. Trebali su imati neki zvanični stav", poručio je. Sarajevo 'ne bi trebalo da ćuti'Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz izjavio je za RSE da izostanak, ne samo reakcije Sarajeva, već cijele Bosne i Hercegovine na represiju u Teheranu otkriva "duboku moralnu i političku krizu u domaćem društvu". "Činjenica je da je Sarajevo u političkom smislu grad koji je poprilično propao kada je u pitanju njegov odnos prema etičkoj odgovornosti prema onim dijelovima planete koji trpe bilo kakvu vrstu povijesnog ili političkog užasa", rekao je Kazaz. On je istakao da o represiji u Iranu nisu reagovali ni Predsjedništvo BiH, entitetske i kantonalne vlade, političke stranke, "čak ni udruženja građana". I profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić ocijenio je za RSE da, iako formalni status pobratimstva Sarajeva i Teherana nema presudnu političku težinu, moralna osuda represije mora biti jasna. "Svakako je moje mišljenje osuditi represiju, pogotovo mjere koje se poduzimaju protiv onih koji se bore za pravedne društvene ciljeve, gdje god se ona dešava", rekao je Mujkić. Mujkić smatra da odgovor iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine zbog toga mora biti jasan. "Režimska represija mora naići na osudu ako su naše vrijednosti ono što zovemo evropskim vrijednostima, ljudska prava, vladavina prava i demokratski sistem odlučivanja", rekao je. Istorija prijateljstva i ratna podrškaOdnos Bosne i Hercegovine i Irana ima duboke korijene. Tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka, Iran je bio jedan od ključnih saveznika BiH, pružajući humanitarnu i finansijsku pomoć, dok su iranski dobrovoljci učestvovali u borbama na strani Armije BiH. U Teheranu postoji Ulica Bosne i Hercegovine, nazvana u znak prijateljstva i uvažavanja dviju zemalja, a značajan dio tamošnjeg muzeja posvećen je ratu u BiH – uključujući maketu Tunela spasa, eksponate o opsadi Sarajeva, genocidu u Srebrenici i životu djece pogođene ratom. To je jedini muzej izvan BiH posvećen tom periodu. Od 2016. godine Iran i Teheran u Sarajevu realizuju niz kulturnih projekata: izložbe, filmske sedmice i književne večeri. Tokom 2026. planirani su novi događaji fokusirani na film, kaligrafiju, jezik i filozofiju. Na sastanku ambasadora Irana u BiH s gradonačelnikom Sarajeva krajem oktobra prošle godine najavljeno je i održavanje Dana kulture Sarajeva u Teheranu. Nije precizirano kada. Stručnjaci podsjećaju da bratimljenje gradova, koje je počelo nakon Drugog svjetskog rata kao simbol mira i pomirenja, omogućava moralnu i političku podršku. Barselona je tako tokom opsade Sarajeva, čak, proglasila grad svojim 11. distriktom.

Kancelarija Centra za borbu protiv terorizma (TEK) mađarskog Ministarstva unutrašnjih poslova otvorena je u srijedu u centru MUP‑a Republike Srpske kod Banjaluke, u novom koraku produbljivanja saradnje između tog bh. entiteta i Mađarske. Mađarska i RS posljednjih godina sve bliže sarađuju, što se ponajviše odražava u političkoj sferi. Vlasti u Budimpešti, predvođene premijerom Viktorom Orbanom, pružale su podršku bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku, između ostalog spriječivši da mu Evropska unija uvede sankcije. Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir, koji je otvorio kancelariju s direktorom TEK‑a Janošom Hajduom, rekao je da je cilj razvijanje saradnje u razmjeni informacija i obuci koja bi trebalo da doprinese borbi protiv terorizma, saopšteno je iz MUP-a. MUP RS i mađarski TEK su prije godinu dana potpisali Memorandum o razumijevanju o jačanju policijske saradnje koja obuhvata borbu protiv terorizma, razmjenu informacija i najboljih praksi, tehničku i naučnu saradnju, te saradnju u oblasti zajedničkih obuka i treninga za najsloženije bezbjednosne poslove i zadatke. "Protiv terorizma se možemo boriti samo razmjenom informacija, što je važno za prevenciju, ali i u dijelu kada je potrebno koristiti specijalne antiterorističke jedinice", rekao je Budimir novinarima nakon otvaranja kancelarije u Zalužanima kod Banjaluke. Direktor mađarskog centra Janoš Hajdu rekao je da se saradnjom uspostavlja efikasan sistem koji može doprinijeti bezbjednosti država i građana. Naveo je da je pokrenuta serija obuka, a prva je primjena taktičke medicine u praksi, koja pruža uvid u sistem alata i sposobnosti TEK‑a. "Ako djelujemo odvojeno, gradimo zidove, prijetnja će uvijek biti korak ispred nas", rekao je Hajdu. Hajdu i direktor policije RS Siniša Kostrešević potpisali su 25. februara prošle godine u Banjaluci memorandum o jačanju saradnje. Tada su u ovom entitetu započele vježbe mađarske specijalne policije sa predstavnicima entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Pored bezbjednosne i političke saradnje, Mađarska i RS razvijaju i ekonomsku saradnju. RS je u prethodnih pet godina dobila oko 170 miliona eura od Mađarske, što u kreditima za refinansiranje duga, što u pomoći za poljoprivrednike. Mađarska je jedina članica EU koja je 2024. u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija glasala protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici, te se time svrstala na stranu Srbije i RS.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva dalo je saglasnost 28. januara da se Grad Sarajevo pridruži krivičnom postupku koji se vodi pred nadležnim pravosudnim organima u Milanu protiv lica osumnjičenih za snajpersko djelovanje nad građanima Sarajeva tokom proteklog rata. Početkom novembra prošle godine, italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o "vikend snajperistima" koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazzenija, plaćali velike iznose novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom, "iz zabave", ubijali građane u opkoljenom Sarajevo. Gavazzeni je nakon nekoliko pokušaja RSE da ga intervjuiše posredno poručio da ne želi govoriti. U međuvremenu, održao je pres-konferenciju u Milanu gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o "snajper safariju". Gavazzeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo pisati triler o ovome. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao. Sve do 2022. godine i dokumentarca "Sarajevo safari" slovenskog redatelja Mirana Županiča. Tužilaštvo u Milanu trebalo bi o rezultatima istrage javnost obavijestiti u martu 2026. godine. Ako podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Europi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu. U međuvremenu, bh. pravosuđe provjerava navode, ali dosad nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, posebno djece u Sarajevu. Strani novinari i fotoreporteri skoro sve vrijeme rata od 1992. do kraja 1995. imali su povremeno priliku boraviti na položajima srpskih snaga oko Sarajeva. Radio Slobodna Evropa je s nekima od njih stupio u kontakt, no niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca. Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno. Usprkos tome, nijedan snajperist nije odgovarao po ličnoj odgovornosti – ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima. Haški tribunal je u presudama protiv najviših dužnosnika Republike Srpske zaključio da je snajperska kampanja imala jedan cilj - "terorizirati civile Sarajeva".

Više od 16 miliona maraka (oko osam miliona eura) iznosit će direktni financijski gubici, ukoliko autoprevoznici nastave blokirati granice prema Evropskoj uniji, pokazala je anketa Vanjskotrgovinske komore (VTK) Bosne i Hercegovine. Procjenjujući štetu zbog blokade graničnih prijelaza, VTK je anketirao 61 kompaniju u BiH. U slučaju da blokada potraje sedam ili više dana, direktni financijski gubici tih kompanija iznosit će gotovo 43 miliona maraka, kaže se u saopćenju. Iz VTK su naveli da su posebno oštećene kompanije koje su orijentirane na izvoz na tržište EU, naročito u okviru automobilske, tekstilne, metalne i drvne industrije. "Gdje kašnjenja u isporukama direktno aktiviraju ugovorne penale i dovode do prekida proizvodnih ciklusa", kaže se u saopćenju. Osim direktnih finansijskih gubitaka, kompanije ističu dugoročne posljedice po reputaciju, stabilnost izvoza i investicijsku sigurnost, što ukazuje da je stvarna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa, kaže se u saopćenju. Značajan broj kompanija, kao dodatne negativne posljedice, navodi gubitak kupaca, obračun penala zbog nepoštivanja ugovorenih rokova, rizik od raskida ugovora, zaustavljanje proizvodnje, kao i moguća otpuštanja radnika. Kamiondžije iz BiH Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije su 26. januara blokirali izlaze, a potom i ulaze u ove zemlje. Prevoznici protestuju zbog pooštrene procedure za ulazak u Šengenski prostor, te upozoravaju da im je skraćeno dozvoljeno vrijeme boravka u zemljama EU. Traže da se dozvoljeni boravak produži s tri na četiri mjeseca unutar šestomjesečnog razdoblja, te poručuju da će blokada trajati sedam dana ako se ne postigne dogovor.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) u Federaciji BiH vratio je kantonalnom Tužilaštvu u Sarajevu predmet koji se odnosi na postupanje s pohranjivanjem embrijima i zatvaranje klinike "Northwestern Medical Centar" u Sarajevu. Klinika Northwestern Medical Centar zatvorena je u oktobru prošle godine, bez ikakvog prethodnog obavještenja pacijentima koji od tada ne mogu preuzeti zamrznute embrije. Sarajevska klinika došla je u fokus inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera nakon što su pacijenti alarmirali institucije, strahujući od uništavanja pohranjenog biološkog materijala. Iz sarajevskog Tužilaštva su saopćili da će poduzeti sve potrebne mjere. Podsjetili su da POSKOK u radu ima predmet koji se dijelom odnosi na eventualnu odgovornost imenovanih dužnosnika Federacije BiH. Ta pravosudna institucija navela je da je nadležna za utvrđivanje da li je u konkretnom slučaju počinjeno krivično djelo, te je pozvala nadležne institucije da, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja, riješe pitanje zbrinjavanja embrija. Grupa pacijenata okupila se 27. januara na protestu, upozoravajući da institucije vlasti, ni nakon tri i pol mjeseca, nisu pronašle rješenje koje će im omogućiti nastavak liječenja. Embriji pacijenata iza zaključanih vrata u Sarajevu: 'Klinika nestala, nema nikoga'Ministarstvo zdravstva Federacije BiH saopćilo je 27. januara da očekuje od kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu da što prije izda nalog za postupanje, kojim će biti omogućeno rješavanje pitanja zbrinjavanja embrija i biološkog materijala. Uprava za inspekcijske poslove Federacije BiH donijela je ranije rješenje prema kome bi embrije trebala preuzeti Kantonalna bolnica u Zenici. Tome se, pak, protivi dio pacijenata, ali i sama zdravstvena ustanova, tvrdeći, uz ostalo, da za to nisu ispunjeni uvjeti i da ne može preuzeti odgovornost za očuvanost embrija. Iz zeničke bolnice su 26. januara saopćili da su obavijestili nadležne institucije da se tim prijenosom, protivno suglasnosti pacijenata, krše prava pacijenata. Ministarstvo zdravstva Federacije BiH ranije je objavilo da klinika Northwestern Medical Centar nije posjedovala rješenje za obavljanje postupaka biomedicinski pomognute oplodnje (BMPO). Radi se o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira te postupke.

Klizište, urušeni pristupni putevi, ograde i table. Slika kakvu zatičemo na gradilištu jedne od tri lokacije u sklopu Hidroelektrane Bistrica ne ulijeva nadu da će projekat vrijedan više od 100 miliona eura biti uskoro završen. Prilaz ovoj lokaciji na magistralnom putu Sarajevo-Foča regulira saobraćajna signalizacija. Riječ je o jednoj od najopasnijih dionica u državi, gdje su vozači svjesni da voze na vlastitu odgovornost.

Regionalna privreda već je pretrpjela stotine miliona evra štete samo 24 sata nakon što su autoprevoznici blokirali granice prema EU. Kamiondžije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije su 26. januara blokirali izlaze, a od ponoći su blokirali i ulaze u ove zemlje. "Direktna šteta za ekonomije Zapadnog Balkana je oko 100 miliona evra dnevno po osnovu izvoza robe zbog birokratskih procedura i neadekvatne reakcije Evropske unije", rekao je predsjednik Privredne komore Srbije, Marko Čadež, u izjavi za Radio Slobodna Evropa. Istovremeno, iz Transportne zajednice (Transport Community), organizacije koju su osnovale države EU i Zapadnog Balkana radi integracije transportnih tržišta regiona sa evropskim, navode za RSE da svaka odluka o statusu vozača zahtijeva odluku na nivou EU. Prevoznici protestuju zbog pooštrene procedure za ulazak u Šengenski prostor, te upozoravaju da im je skraćeno dozvoljeno vrijeme boravka u zemljama EU. Traže da se dozvoljeni boravak produži s tri na četiri mjeseca unutar šestomjesečnog razdoblja, te poručuju da će blokada trajati sedam dana ako se ne postigne dogovor. Prvi dan blokade, 26. januara, portparol Evropske komisije, Markus Lamert (Lammert), izjavio je da evropske institucije rade na rješenju koje bi određenim profesionalcima, uključujući i vozačima kamiona, dalo mogućnost da ostanu na teritoriji Šengena duže nego što trenutna pravila dozvoljavaju. Ugrožena stabilnost lanaca snabdijevanjaMarko Čadež je rekao da iz Srbije u EU izvozi oko 10.000 kompanija i da aktuelna situacija ugrožava i stabilnost lanaca snabdijevanja. "Na direktnu štetu treba dodati i kazne koje proizvodne kompanije plaćaju zbog neisporučene robe, a koje se kreću od 10.000 do 50.000 evra dnevno", dodao je Čadež. Naveo je da privrednici iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore, kao i kompanije iz EU koje posluju u regionu, duže od dvije godine ukazuju na problem, ali da rješenja i dalje nema. "Sada imamo paradoksalnu situaciju u kojoj Evropa i evropske kompanije same sebe blokiraju", rekao je Čadež. Po podacima Privredne komore, u posljednjih sedam dana samo u Njemačkoj uhapšeno je devet vozača zbog evropskih pravila. "Nadamo se da će evropska administracija imati sluha da čuje velike kompanije u državama članicama koje se sada obraćaju svojim vladama, jer ovakvim pristupom ugrožava sopstvenu ekonomiju", dodao je Čadež. Privredna komora Srbije je u saradnji sa evropskim i komorama regiona kao rješenje predložila uvođenje posebne vize ili dozvole za profesionalne vozače koja bi važila u cijeloj Šengenskoj zoni, povećanje broja dozvoljenih dana boravka, te izuzimanje vozača iz sistema ulaska i izlaska (EES) do postizanja trajnog rješenja. Komorski investicioni forum Zapadnobalkanske šestorke, koji okuplja privredne komore Albanije, BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, uputio je 26. januara Evropskoj komisiji zajednički apel sa ciljem pronalaženja hitnog rješenja za poteškoće vozača. U apelu podsjećaju da je oko 60% spoljne trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, te da bi problemi vozača na granicama mogli da prerastu u ozbiljan sistemski, kako ekonomski, tako i politički problem za region. Velika šteta za Luku BarVeć prvog dana protesta posljedice su osetili u crnogorskoj Luci Bar. Odatle su saopštili da će njihovom poslovanju biti nanesena velika šteta. "Blokada ulaza u Slobodnu zonu Luke Bar onemogućava funkcionisanje i redovno odvijanje posla ne samo kompanije Luke Bar, već i svih kompanija koje rade na lučkom području, odnosno u Slobodnoj zoni. Luka Bar kao operater Slobodne zone nema nijedan mehanizam za prevazilaženje ove problematične situacije, niti bilo kakav uticaj na to da se blokada što prije okonča", saopštili su. Vozači kamiona su prethodno blokirali terminale Luke Bar, zaustavaljajući tako i transport preduzeća "Jugopetrol AD" iz Kotora, koje nije moglo isporučiti energenata obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je da su obaviješteni kako, zbog blokade Luke Bar i skladišta goriva, tokom trajanja obustave neće biti moguće redovno snabdijevanje obrazovno-vaspitnih ustanova energentima. Takođe, iz Uprave carina Crne Gore, suprotno nekim najavama, saopštili su da ne očekuju nestašice hrane usled otežanog uvoza. Kako je objašnjeno, vikend pred početak blokada preduzete su mjere pojačanog uvoza. Evropski partneri 'preispituju kredibilitet' lokalnih izvoznikaIz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH upozoravaju da partneri u EU zbog posljednjih blokada preispituju "kredibilitet izvoznika i uvoznika iz ovog regiona". Zijad Sinanović, direktora Sektora za tranport i komunikacije STK BiH, za RSE navodi da podržava zahtjeve prevoznika, ali da ne može podržati blokade. "Većina zahtjeva prijevoznika je upravo artikulirana u odborima prijevoznika koji djeluju pri STK BiH i godinama smo ih upućivali nadležnim institucijama", kaže Sinanović. Dodaje da nije zahvalno procjenjivati kolike će štete biti prouzrokovane blokadom. "Otvara se pitanje poštivanja rokova isporuke i posljedica zbog nemogućnosti izvršavanja ugovornih obaveza, a s druge strane i svrhe postojanja proizvodnih procesa koji bi za rezultat imali skladištenje gotovih proizvoda, bez daljeg plasmana", upozorava Sinanović. On dodaje da bh. proizvodi, naročito iz metalskog sektora, idu direktno u proizvodne trake, te da neke fabrike u Njemačkoj direktno zavise od lanaca snabdijevanja – što znači štetu i za jedne i za druge. "Štetu će pretrpiti i sami prijevoznici koji zbog protesta ne rade, a posljedično onda i izvozno orijentirane kompanije", rekao je Sinanović. Ocjenjuje da nadležne institucije u regionu nisu reagovale na vrijeme, te da su morale "iskoristiti sve kanale službene komunikacije s Evropskom komisijom, kako bi se rješavanju ovog pitanja pristupilo bez odlaganja". Prema njegovim riječima, nije moguće brzo doći do trajnog rješenja za profesionalne vozače, ali da bi do tada trebalo uvesti moratorijum na kontrolu njihovog boravka u EU. Predsjednik Privredne komore Republike Srpske, Goran Račić, ocijenio je za RSE da su bh. vlasti trebale ranije da reaguju. "Privreda već duži niz godina, zbog malog broja otvorenosti graničnih prelaza sa Evropom i dugog čekanja, ima visoke troškove logistike, koji su prouzrokovali manju profilabilnost i više cijene na našim policama i marketima", rekao je Račić. Navodi da su neki prevoznici iz BiH zbog ovih problema već preregistrovali svoje firme u Sloveniju. Račić poziva Savjet ministara BiH da zajedno sa drugim zemljama regiona stupi u pregovore sa Evropskom komisijom, da bi se ovaj problem riješio. Odluke o statusu vozača u rukama EUSvaka potencijalna mjera koja se odnosi na vize, boravišni status ili profesionalne kategorije zahtjevala bi odluku na nivou Evropske unije, navode iz Transportne zajednice za RSE. Dodaju da su posredovali u dijalogu sa Evropskom komisijom kako implementacija novog elektronskog sistema EU (EES) ne bi stvorila poremećaje u transportu i lancima snabdijevanja. "Strukturna ograničenja na granicama EU–Zapadni Balkan, poput velikih saobraćajnih gužvi, ograničenih infrastrukturnih kapaciteta i nedovoljne digitalizacije, doprinijela su postojećim pritiscima. Rješavanje ovih izazova zahtijeva koordinisano djelovanje institucija i ne može se postići jednom mjerom", navela je Transportna zajednica. Ova organizacija konstatuje da je EES doveo do sistematičnije primjene šengenskih pravila i na profesionalne vozače, ali da se osnovni pravni okvir nije promijenio. "Vremena čekanja na graničnim prelazima između EU i Zapadnog Balkana već dugo stvaraju kašnjenja koja direktno utiču na vozače, prevoznike, lance snabdijevanja i konkurentnost privreda regiona", konstatuje Transportna zajednica. Transportna zajednica podsjeća na zaključak da je na 11 graničnih prelaza EU–Zapadni Balkan potrebno unapređenje infrastrukture, digitalizacije i međuinstitucionalne saradnje.

Europski komitet za sprječavanje mučenja (CPT), pri Vijeću Europe, upozorio je da su uhapšene osobe u Bosni i Hercegovini i dalje izložene riziku od policijskog nasilja, loših uvjeta u zatvorima, te nehumanog i ponižavajućeg postupanja u ustanovama socijalne zaštite i imigracionom pritvoru. U izvještaju, nakon periodične posjete Bosni i Hercegovini tokom 2024. godine, CPT navodi da je zaprimio brojne navode o fizičkom zlostavljanju privedenih osoba, posebno tokom akcija protiv organiziranog kriminala i droga. Prema navodima, zlostavljanje je uključivalo udarce, šamare, udarce palicama i kundacima oružja, a najčešće su u tome sudjelovali pripadnici specijalnih policijskih jedinica na entitetskom i kantonalnom nivou. Komitet zaključuje da postoji stvaran rizik od ozbiljnih povreda osoba lišenih slobode, te poziva vlasti da uvedu nultu toleranciju na mučenje, obavezno audio-vizualno snimanje policijskih ispitivanja i raniji pristup advokatu, koji je u praksi često omogućen tek nakon 24 sata ili više. Iako izvještaj bilježi određeni napredak u zatvorskom sistemu, uključujući smanjenje broja zatvorenika i poboljšanja infrastrukture, CPT je zabilježio i slučajeve zlostavljanja zatvorenika, kao i ozbiljne probleme u pritvorskom odjelu Kazneno-popravnog zavoda Tuzla, gdje su prisutni prenapučenost, loša ventilacija, nehigijenski uvjeti i štetočine. Loši uvjeti u ustanovama za osobe s invaliditetomPosebno zabrinjavajući dio izvještaja odnosi se na ustanove socijalne zaštite za osobe s invaliditetom. CPT navodi da su uvjeti u pojedinim paviljonima domova u Višegradu i Pazariću bili toliko loši da mogu predstavljati nečovječno i ponižavajuće postupanje. Zabilježeni su slučajevi osoba koje su ležale u prljavoj posteljini, bez osnovne higijene, pa čak i bez kreveta, dok su neke bile dugotrajno mehanički vezane za krevete. Komitet upozorava da su osobe s težim invaliditetom posebno zapostavljene, da nema dovoljno stručnog osoblja, te da se nasilje među štićenicima često prikriva. CPT poziva vlasti da hitno unaprijede uvjete, zabrane dugotrajnu mehaničku restrikciju i ubrzaju proces deinstitucionalizacije kroz smještaj u zajednici. Problemi i u imigracionom pritvoruIzvještaj ukazuje i na ozbiljne probleme u imigracionom pritvoru. CPT zahtijeva da se prekine praksa zadržavanja djece, uključujući i djece s porodicama, te kritiziraju uvjete u pritvorskom kontejneru na Aerodromu Sarajevo, koje opisuje kao potpuno neprimjerene, posebno za djecu. U Imigracionom centru Lukavica zabilježene su vjerodostojne tvrdnje o brutalnom premlaćivanju osobe s teškim mentalnim poremećajem, dok su zdravstvene usluge ocijenjene kao nedovoljne, naročito u oblasti mentalnog zdravlja. CPT zaključuje da Bosna i Hercegovina mora hitno poduzeti sistemske mjere kako bi uskladila praksu lišavanja slobode s europskim standardima i presudama Europskog suda za ljudska prava. Odgovor iz BiHBosna i Hercegovina je nakon periodične posjete Komiteta Vijeća Europe za prevenciju mučenja u septembru 2024. odgovorila da je analizirala sve preporuke i započela pripremu konkretnih mjera za njihovu implementaciju. Vlasti su naveli da su nadležne institucije informirane o preporukama i da su razvili dinamički plan za njihovo provođenje, uključujući obavezu koordiniranog djelovanja ministarstava unutrašnjih poslova, pravde i drugih tijela kako bi se unaprijedili uvjeti i tretman osoba lišenih slobode. Također, BiH je usvojila izmjene zakona koje ovlašćuju instituciju Ombudsmana da djeluje kao Nacionalni mehanizam za prevenciju mučenja, što omogućava redovne nenajavljene posjete mjestima lišenja slobode i poboljšava nadzor nad tretmanom pritvorenih osoba.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zatražilo je od Vijeća ministara BiH, Parlamenta i drugih nadležnih institucija da preduzmu mjere kako bi se osigurala prinudna naplata duga u u korist Bosanskohercegovačke radio-televizije (BHRT) iznosu od 103,5 miliona maraka (oko 53 miliona eura). Na vanrednoj sjednici 27. januara, koja je sazvana na zahtjev člana Denisa Bećirovića, Predsjedništvo BiH je usvojilo "zaključke o kritičnom finansijskom stanju Javnog radiotelevizijskog servisa BiH", upozorivši da prijeti opstanak te državne televizijske kuće. Predsjedništvo BiH traži da se hitno osiguraju "interventna sredstva za rad BHRT-a, te sredstva za prava zaposlenika kako bi se spriječio prestanak rada državnog servisa". Zaključci Predsjedništva, koji nisu obavezujući, ističu da je trenutna finansijska situacija posljedica kršenja Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH i drugih propisa entitetske Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS). Za zaključke je glasao i drugi član, Željko Komšić, dok je Željka Cvijanović koja dolazi iz RS-a glasala protiv. U Bosni i Hercegovini postoje tri javna emitera - BHRT, RTV Federacije BiH i RTV Republike Srpske. Šta kaže zakon?Zakon o Javnom RTV sistemu nalaže da entitetski emiteri dio sredstava koje prikupe od RTV takse na svojoj teritoriji uplaćuju na račun BHRT. To znači da su entitetski emiteri dužni da uplate BHRT-u 50 posto prihoda od naplate takse. Prema ranijim saopćenjima Uprave BHRT-u, RTRS je 2017. godine jednostranom odlukom prestao uplaćivati sredstva od RTV takse prikupljene u entitetu RS na jedinstveni račun, čime je narušen sistem raspodjele financijskih sredstava. Istovremeno, naplata RTV takse u entitetu Federaciji BiH vrši se preko računa Elektroprivrede BiH na područjima koja ona pokriva, što je nešto više od polovice ovog entiteta. Zbog nedorečenosti nekoliko zakona, čiji dijelovi su proglašeni i neustavnim, sudovi ne mogu vršiti prisilnu naplatu u FBiH. Nesmetano funkcioniranje BHRT-a jedan je od 14 ključnih uvjeta na putu BiH prema pridruživanju Europskoj uniji. U martu prošle godine, generalni direktor Evropske radiodifuzne unije (EBU) dao je BHRT-u rok do kraja februara 2026. za izmirenje duga od oko 17 miliona maraka (oko devet miliona eura) koliko BHRT duguje EBU-u. Inače, Uprava BHRT-a je u novembru prošle godine saopćila da ova državna televizija duguje Elektroprivredi BiH 1,56 miliona maraka (oko 798.000 eura), što je u proteklom periodu dovodilo do prijetnji isključenjem struje i praktične obustave rada ove televizijske kuće. Dugovi za poreze i doprinose na plaće zaposlenika iznose 54,2 miliona maraka (blizu 28 miliona eura), od čega je utuženo 2,58 miliona maraka (oko 1,3 miliona eura). BHRT duguje i Sarajevogasu, Eutelsatu te domaćim dobavljačima, ukupno više od 9,4 miliona maraka (oko 4,8 miliona eura).

Evropska komisija je najavila podršku u iznosu od 171 milion evra za podsticanje razvoja infrastrukture i rasta privatnog sektora na Zapadnom Balkanu. Od tog iznosa, 94,7 miliona evra namenjeno je infrastrukturnim investicijama, 76,3 miliona evra podršci privatnom sektoru, dok je 2,9 miliona evra opredeljeno za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini. Ovi projekti usmereni su na pripremu budućih ulaganja u sektore energetike, vodosnabdevanja, inovacija i istraživanja. Sredstva dodeljena infrastrukturnim projektima, prema saopštenju Evropske komisije, trebalo bi da mobilizuju ukupno 263 miliona evra investicija kroz sedam projekata u prioritetnim sektorima, uključujući digitalizaciju, čistu energiju, ljudski kapital, saobraćaj i zaštitu životne sredine. Projekti uključuju uvođenje širokopojasne infrastrukture u Albaniji, unapređenje sistema za prenos električne energije u Severnoj Makedoniji, kao i izgradnju i energetsku efikasnu obnovu obrazovnih objekata u Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori. Kako su naveli iz Evropske komisije, projekte će sprovoditi partneri sa Zapadnog Balkana u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama. "Ulaganje u naše partnere na Zapadnom Balkanu ključno je za njihovo približavanje EU. Više od dve godine nakon usvajanja Plana rasta za Zapadni Balkan, radili smo, uključujući i kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, na pretvaranju obaveza u konkretna dela. Od unapređenja infrastrukture do jačanja razvoja poslovanja, ova ulaganja stvaraju stvarne mogućnosti za građane i čine EU opipljivom realnošću širom regiona", saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Novi paket podrške obuhvata investicione doprinose iz više izvora finansiranja EU, uključujući Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), bilateralne donatore kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, kao i Instrument za reforme i rast. "Današnji paket finansiranja uključuje investicione projekte i projekte tehničke pomoći koji su danas odobreni, čime se dodatno jača posvećenost EU održivom rastu i regionalnoj povezanosti na Zapadnom Balkanu", navela je Evropska komisija. Nakon odobrenja Operativnog odbora Investicionog okvira za Zapadni Balkan, projekti mogu preći u fazu implementacije. To podrazumeva finalizaciju potrebnih sporazuma sa partnerskim institucijama i korisnicima, pokretanje pripremnih studija za aktivnosti tehničke pomoći i završetak procedura neophodnih za realizaciju projekata privatnog sektora. Po okončanju ovih procesa, može započeti sprovođenje podržanih investicija. Među korisnicima među kojima nema usvojenih projekata nalaze se Srbija i Kosovo. U oba slučaja, razlozi za izostanak odobrenih projekata su različite prirode. Kako je za Radio Slobodna Evropa objasnio portparol Evropske komisije, za Srbiju nisu bili odobreni projekti iz Fonda za reforme i rast, jer u trenutku pokretanja procesa odobravanja sredstva iz Plana rasta još nisu bila dostupna. Međutim, zemlja bi uskoro trebalo da dobije odobrenje za projekte. "Sada, kada je Srbija dobila dodatna sredstva iz Plana rasta kroz isplatu prve rate, projekti koje je Srbija podnela i koje je Komisija pozitivno ocenila moći će da budu upućeni na odobrenje Upravnom odboru Investicionog okvira za Zapadni Balkan", naveo je portparol EK Gijom Mersije. Kosovo, s druge strane, još ne može da dobije sredstva za projekte jer nije ispunilo zakonske uslove za isplatu, budući da još nije ratifikovalo sporazume o zajmovima i kreditima u okviru Plana rasta. "Stoga Kosovo još ne može da koristi sredstva iz Plana rasta. Nadamo se da će se ovo pitanje uskoro rešiti", naveo je portparol Evropske komisije. Kosovo tek treba da ratifikuje sporazume o zajmovima i kreditima u okviru Plana rasta, nakon formiranja novih institucija. To tokom 2025. godine nije bilo moguće zbog političke blokade, koja je kao rezultat imala dva kruga parlamentarnih izbora tokom prošle godine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je iskazao poštovanje prema žrtvama genocida u Srebrenici, ali da to političarima u zvaničnom Sarajevu nije dovoljno. On je u intervjuu za Federalnu televiziju (FTV) 26. januara rekao i da je "narodu dovoljno poštovanje prema žrtvama", a da su političari ti koji insistiraju na izgovaranju reči "genocid". "Pognuo sam glavu pred žrtvama, pokazao pijetet i poštovanje, ali to nekima nije bilo dovoljno jer je neko hteo napraviti političku predstavu", rekao je Vučić. Aleksandar Vučić je kao premijer Srbije posetio komemoraciju žrtvama genocida u Srebrenici u julu 2015. godine. Tom prilikom je više učesnika komemoracije napalo je Vučića verbalno i fizički, gađajući ga kamenjem i flašama, nakon čega je napustio događaj. Vučić je u intervjuu za FTV rekao da je ostao pri stavu da se ubistvo više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine ne može nazvati genocidom. "U pitanju je pravno-politička formulacija", rekao je Vučić. Uprkos presudama međunarodnih sudova, zvanični Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima već govore o "strašnom zločinu". Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkom regionu, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora. Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni Radovan Karadžić, ratni predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, i glavni komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić. Specijali RSE: Dokumentovanje genocida u Srebrenici

Grupa pacijenata sarajevske klinike za biomedicinski potpomognutu oplodnju, koja je zatvorena prošle godine, okupila se 27. januara na protestu, upozoravajući da institucije vlasti nisu pronašle rješenje koje će im omogućiti nastavak liječenja. Klinika Northwestern Medical Centar zatvorena je u oktobru prošle godine, bez ikakvog prethodnog obavještenja pacijentima, koji od tada ne mogu preuzeti zamrznute embrije. Ta klinika došla je u fokus inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera nakon što su pacijenti alarmirali institucije, strahujući od uništavanja pohranjenog biološkog materijala. Okupljeni ispred zgrade Ministarstva zdravstva Federacije BiH i Uprave za inspekcijske poslove tog bh. entiteta, u utorak su u Sarajevu zatražili hitan stručni nadzor nad embrijima koji su ostali pohranjeni u klinici, bez zvaničnog nadzora. Među ostalim traže da predstavnici pacijenata budu uključeni u povjerenstvo za prijenos embrija iz klinike Northwestern Medical Centar, kao i da im bude omogućen izbor ustanove u koju će biti preneseni embriji. Ministarstvo zdravstva Federacije BiH ranije je objavilo da klinika Northwestern Medical Centar nije posjedovala rješenje za obavljanje postupaka biomedicinski pomognute oplodnje (BMPO). No, radi se o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira te postupke. U slučaj su uključeni kantonalno Tužilaštvo u Sarajevu i Posebni odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva Federacije BiH, a pacijenti tvrde su su od tih pravosudnih insitucija, među ostalim, zatražili i da bude ispitan način rada zatvorene klinike. "Tražimo od Tužilaštva nadležnog za ovaj predmet, da hitno poduzme mjere i radnje u okviru svojih ovlasti, uključujući osiguranje lica mjesta, gdje se bez adekvatnog nadzora duže od tri mjeseca nalazi biološki materijal pacijenata", naveli su. Uprava za inspekcijske poslove Federacije BiH ranije je donijela rješenje prema kome bi embrije trebala preuzeti Kantonalna bolnica u Zenici. Tome se, pak, protivi dio pacijenata, ali i sama zdravstvena ustanova, tvrdeći, uz ostalo, da za to nisu ispunjeni uvjeti i da ne može preuzeti odgovornost za očuvanost embrija. Iz zeničke bolnice su 26. januara saopćili da su obavijestili nadležne institucije da se tim prijenosom, protivno suglasnosti pacijenata, krše prava pacijenata. "Ujedno, tražili smo prisustvo svih nadležnih istražnih organa samom popisu materijala i dokumentacije, te je ukazano na kompleksnost same organizacije transporta tako značajnog broja uzoraka", saopćila je Bolnica. Zdravstvena inspekcija Federacije BiH kontrolirala je sarajevsku kliniku sredinom oktobra prošle godine, kada je ustanovljeno kršenje Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom Federacije BiH. Iz inspekcije su tada naveli da su utvrđene nepravilnosti u ispunjavanju uvjeta za čuvanje biološkog materijala i način vođenja zdravstvenih kartona, dok je odgovorna osoba u toj ustanovi bila nedostupna inepsketorima.