U nacrtu godišnjeg izveštaja o Bosni i Hercegovini u Evropskom parlamentu izražava se žaljenje zbog kontinuirane rasprostranjenosti političkih podela, secesionističkih napora i "zarobljene države", koji, decenijama nakon rata, narušavaju poverenje javnosti i ubrzavaju odliv mozgova. "Odbacuje se svaki istorijski revizionizam, poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, kao i osporavanje utvrđenih činjenica i nezavisnosti i nepristrasnosti domaćih i međunarodnih tribunala, posebno od strane političkih aktera", navodi se u nacrtu dokumenta o Bosni i Hercegovini. Autor nacrta, izvestilac za BiH u Evropskom parlamentu Ondrej Kolar, u pratećem obrazloženju ocenjuje da je politička kriza izazvana nedavnim događajima "uzdrmala stabilnost i prosperitet BiH, kao i njenu mogućnost da postane članica Evropske unije u bliskoj budućnosti". "Zemlja čiji državni predstavnici ne mogu postići dogovor među sobom i ostaju zapleteni u neslogu oko važnih unutrašnjih pitanja rizikuje da potkopa razvoj države i uskrati građanima šansu da žive u prosperitetu — što, između ostalog, dovodi do ozbiljnog odliva mozgova, pretnji secesijom i opšte nestabilnosti", ocenio je Kolar u obrazloženju. Bosna i Hercegovina je država kandidat za članstvo u EU od decembra 2022. godine. Otvaranje pristupnih pregovora očekuje se tek nakon što zemlja ispuni kriterijume koje je ranije postavila Evropska unija. Kolar se u obrazloženju osvrnuo i na aktivnosti koje potkopavaju funkcionalnost države. "Lideri poput Milorada Dodika, kao i oni koji osporavaju državne institucije i odluke Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, aktivno se angažuju sa ruskim predstavnicima i tim vezama potresaju zemlju i region iznutra. Time Bosnu i Hercegovinu predstavljaju kao državu koja se ni posle mnogo godina nije oporavila od Dejtonskog mirovnog sporazuma i koja se, nažalost, i dalje oslanja na produženje mandata EUFOR-a", naveo je Kolar. U nacrtu izveštaja sa zabrinutošću se konstatuje ograničen napredak u borbi protiv "široko rasprostranjene korupcije i rastućih znakova zarobljavanja države". Vlasti BiH se pozivaju da preduzmu hitne i konkretne mere na državnom i entitetskom nivou i da ojačaju saradnju između tela za borbu protiv korupcije, policije i tužilaštva. Bosna i Hercegovina se takođe poziva da reši sistemske nedostatke u borbi protiv organizovanog kriminala, unapređujući operativnu saradnju između organa za sprovođenje zakona na državnom i entitetskom nivou. U dokumentu se poziva BiH da otkloni nedostatke u okviru za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma kako bi izbegla stavljanje na sivu listu, kao i da se uskladi sa viznom politikom EU i u međuvremenu primeni dodatne bezbednosne mere. Izražava se i zabrinutost zbog, kako se navodi, zlonamernih dezinformacija i pokušaja stranog mešanja aktera iz trećih zemalja u Bosni i Hercegovini. Zemlja se poziva da preduzme odlučne korake kako bi se suprotstavila tim pretnjama i ojačala društvenu otpornost. Vlasti BiH se takođe pozivaju da primene međunarodne preporuke za jačanje integriteta, kredibiliteta i transparentnosti izbornog procesa, uključujući finansiranje političkih stranaka i kampanja, političko oglašavanje i registraciju stranaka. U nacrtu godišnjeg izveštaja izražava se zabrinutost zbog nedostatka finansiranja javnog emitera u BiH i pozivaju se vlasti da obezbede njegovo održivo finansiranje. Dokument takođe oštro osuđuje napade, pretnje, zastrašivanje, politički pritisak i strateške tužbe protiv učešća novinara u javnom životu, posebno od strane visokih političkih zvaničnika. Pozdravlja se kontinuirano potpuno formalno usklađivanje BiH sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sankcije uvedene nakon ruske agresije na Ukrajine, uz poziv na njihovu efikasnu primenu. Dokument takođe pozdravlja odluke skupštine entiteta Republika Srpska da ukine zakone koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Međutim, istovremeno se osuđuje "kontinuirana zapaljiva i pogrdna retorika i secesionistička politika rukovodstva Republike Srpske", za koju se navodi da slabi Bosnu i Hercegovinu i potkopava njen put ka članstvu u EU. Naredne nedelje nacrt dokumenta biće predmet rasprave u Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta. Kasnije tokom godine o njemu će se glasati na plenarnoj sednici, čime će dobiti formu rezolucije Evropskog parlamenta.

Učešće Bosne i Hercegovine kao jednog od sponzora rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o agresiji Irana je bespotreban čin koji ne donosi nikakvu korist zemlji, ali može da nanese veliku štetu, ocijenio je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH. Savjet bezbjednosti UN je 11. marta usvojio rezoluciju na prijedlog Bahreina, kojom se od Irana traži da odmah prekine napade na okolne zemlje, a u kojoj se osuđuju napadi Teherana na Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jordan. BiH je bila jedan od kosponzora rezolucije. Dan ranije, članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, tražila je da se Predsjedništvo hitno izjasni o prijedlogu da BiH bude jedan od sponzora ove rezolucije. Kako je saopšteno iz Komšićevog kabineta u četvrtak, 12. marta, on navodi da je više puta rekao Zlatku Lagumdžiji, ambasadoru BiH u UN, da je on protiv pridruživanja rezoluciji. "Paralelno s tim, pojavila se priča o Rezoluciji Rusije kojom se osuđuje napad na Iran. Lagumdžiji sam, takođe, rekao da sam i protiv toga da se eventualno pridružujemo toj Rezoluciji, jer mislim da je sama Rezolucija licemjerna, nakon svega onoga što je Rusija uradila u Ukrajini", istakao je Komšić. Komšić tvrdi da niko zvanično nije tražio od BiH da se pridruži rezoluciji, osim, kako navodi, da je Cvijanović razgovarala sa predstavnikom ministarstva spoljnih poslova UAE, koji je od nje to tražio. "Niko od nas, pa čak i Sjedinjene Američke Države, nisu tražile da je ko-sponzoriramo. Prema tome nije bilo nikakvog razloga da ulijećemo ovakav geopolitički procijep, i da sad moramo da objašnjavamo i da se pravdavamo zašto smo to kao država uradili", rekao je član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. On pojašnjava da je prema Poslovniku zakazao sjednicu čim je stigao zahtjev Željke Cvijanović, ali da nije bilo moguće da se sjednica održi prije sjednice Savjeta bezbjednosti UN na kojoj je rezolucija usvojena. "Zašto je došlo do pridruživanja toj Rezoluciji, to su pitanja koja treba uputiti nekim drugim ljudima i nekim drugim institucijama, a ne Predsjedništvu BiH", navodi Komšić. On takođe ističe da se u rezoluciji "osuđuje Iran zato što je dejstvovao po tim zemljama ali nigdje se ne govori o tome da Iran, koji je napadnut, ima pravo, po Povelji Ujedinjenih nacija, da se brani i da svaka zemlja sa čije teritorije dolazi napad na određenu zemlju se smatra agresorom". "Iran nije prvi započeo te aktivnosti, nego su te aktivnosti bile usmjerene prema Iranu. Sve akcije koje je Iran izvodio mogu se karakteristati kao odbrambene", ocijenio je Komšić. Dalje navodi da UAE, Bahrein i Oman, koji su među predlagačima rezolucije, nisu glasali za Rezoluciju o Srebrenici, koju je UN usvojio prije dvije godine. Članovi Predsjedništva BiH, državnog organa nadležnog za vođenje spoljne politike, do sada se nisu zajedno oglašavali o sukobu u Iranu, koji je počeo zajedničkim napadom SAD i Izraela 28. februara.

Republika Srpska osniva Kancelariju za međunarodnu saradnju, tijelo čiji je zadatak jačanje međunarodne pozicije tog bosanskohercegovačkog entiteta. Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa kako je nadležnost Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da utvrdi je li ova uredba Vlade RS usklađena sa Ustavom BiH i zadire li se njome u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, uključujući i oblast vanjske politike. "Sud je već ranije odlučivao o zahtjevima koji su se odnosili na slična ustavna pitanja", navodi se u odgovoru iz OHR-a. Istovremeno, pravni eksperti upozoravaju da RS nema ustavnu nadležnost za vođenje vanjske politike, koja je, isključivo, u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Prema Ustavu BiH, državno Predsjedništvo vodi vanjsku politiku, dok Ministarstvo vanjskih poslova BiH realizuje te odluke. Oba entiteta u BiH mogu razvijati međunarodnu saradnju u okviru svojih nadležnosti i sklapati sporazume, ali samo uz saglasnost države. Zbog toga pravni stručnjaci ocjenjuju kako formiranje entitetske kancelarije koja vodi bilateralne kontakte bez koordinacije sa državnim institucijama, stvara rizik od paralelnog vođenja vanjske politike. Navode i da se radi o potencijalnom narušavanju suvereniteta BiH. Republika Srpska već godinama razvija mrežu svojih predstavništava u inostranstvu- Briselu, Moskvi, Washingtonu, Jerusalemu, Beču, Štutgartu, Beogradu i Šangaju, prema javno dostupnim podacima. Formalno, predstavništva imaju ekonomski, kulturni i poslovni karakter. Iz Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o uredbi kojom se predviđa otvaranje Kancelarije za međunarodnu saradnju RS. Odgovor da prokomentarišu novi potez vlasti u RS do objave teksta nije stigao ni iz Delegacije Evropske unije u BiH. Šta je poznato o Kancelariji RS?Kancelarija je predstavljena kao služba Vlade RS za međunarodnu saradnju, uključujući projekte, pregovore i kontakte sa stranim državama i organizacijama. Međutim, Vlada RS nije pojasnila za RSE kada će kancelarija početi sa radom, te hoće li koordinisati s državnim institucijama, a nisu dostupni ni podaci o budžetu i internim pravilima rada. Tokom video prenosa sjednice, na kojoj se raspravljalo o uredbi o osnivanju Kancelarije, Savo Minić, predsjednik Vlade RS, obrazložio je potez tvrdnjom da je "posljednjih mjesec i više bilo mnogo posjeta, diplomatskih aktivnosti". Minić je naglasio da nova kancelarija treba objediniti sve te aktivnosti – projekte, pregovore i razgovore sa inostranstvom. 'Pokušaj da se RS predstavi kao samostalna država'Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo za RSE ocjenjuje kako se u cijeloj priči ne radi samo o održavanju određene autonomije unutar Bosne i Hercegovine, nego o pokušaju da se Republika Srpska predstavi kao samostalna država. "Nema dileme da formiranje posebne kancelarije RS za međunarodnu saradnju predstavlja pokušaj paralelizma u vanjskoj politici BiH, što predstavlja i narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine. To je nastavak politike u kojoj se Republika Srpska godinama ponaša kao da je samostalna država", rekao je Trlin. Govoreći o pravnom okviru, Trlin podsjeća da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ranijim odlukama razmatrao aktivnosti Republike Srpske u međunarodnoj saradnji. Sud je tada zaključio da pojedine logističke i predstavničke aktivnosti entiteta same po sebi ne predstavljaju preuzimanje nadležnosti vanjske politike države. Ipak, Trlin smatra da bi takve odluke danas trebalo ponovo preispitati. Prema njegovim riječima, institucije Bosne i Hercegovine bi u ovom slučaju mogle pokrenuti spor pred Ustavnim sudom, koji je nadležan da odlučuje u sporovima između države i entiteta. Ko može pokrenuti 'preispitivanje' nadležnosti Kancelarije RS?Predsjedništvo BiH, te državno Ministarstvo vanjskih poslova u ovoj situaciji mogu i trebaju pokrenuti "preispitivanje" formiranja Kancelarije Vlade RS za saradnju sa međunarodnim organizacijama, izjavio je za RSE član Komisije za vanjske poslove Parlamentarne skupštine BiH Midhat Čaušević. Mandat da se to pitanje uputi u razmatranje Predsjedništvu i Ministarstvu ima i Komisija za vanjske poslove. "Ne vidim nijedan razlog da se takva inicijativa ne pokrene, ali vjerujem da će i nadležne institucije same reagovati u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima", rekao je Čaušević. Dodao je da svaki pokušaj uspostavljanja bilateralnih odnosa entiteta sa drugim državama mimo državnih institucija predstavlja kršenje ustavnog poretka. Intenziviranje međunarodnih posjeta nakon ukidanja američkih sankcijaU mjesecima koji su prethodili odluci Vlade Republike Srpske o formiranju Kancelarije za međunarodnu saradnju, tamošnje vlasti su pojačale aktivnosti u inostranstvu. Većina tih posjeta odvijala se izvan zvaničnog okvira vanjske politike BiH, a u njihovom centru i dalje je Milorad Dodik, koji, iako više ne obavlja nijednu državnu funkciju, ostaje ključna figura u međunarodnim aktivnostima RS. Dodik je u avgustu 2025. godine smijenjen sa funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon što je pravosnažnom presudom Suda BiH osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, što je prema Izbornom zakonu automatska osnova za oduzimanje mandata. Uprkos tome, Dodik je nastavio putovati i predstavljati institucije RS. Najintenzivniji period putovanja delegacija Republike Srpske počeo je krajem oktobra 2025. godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Miloradu Dodiku, Željki Cvijanović i većem broju funkcionera RS, ranije sankcionisanih zbog separatističkog djelovanja protiv Dejtonskog sporazuma. Od početka 2026. godine delegacija RS, uz Dodika, posjetila je Izrael, gdje se sastala sa premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu. Krajem januara, Dodik je predvodio delegaciju RS u posjeti Mađarskoj, gdje su razgovarali sa premijerom Viktorom Orbanom. Istovremeno, krajem januara i početkom februara, Dodik i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravili su u Washingtonu, gdje su prisustvovali "Molitvenom doručku" sa američkim predsjednikom i održali niz sastanaka sa američkim zvaničnicima. Inače, tokom prošle godine entitetski budžet za međunarodne aktivnosti znatno je povećan. Sredstva namijenjena lobiranju i stručnim uslugama porasla su sa 2,1 miliona maraka (oko 1,07 miliona evra) na 21,7 miliona maraka (oko 11,1 milion evra), dok su izdvajanja za rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu sa 6,5 miliona maraka (oko 3,32 miliona evra) došla na 30 miliona maraka (oko 15,33 miliona evra). Za 2026. godinu predviđeno je 15 miliona maraka (oko 7,67 miliona evra) za finansiranje postojeće mreže predstavništava, uz dodatnih 5,91 milion maraka (oko 3,02 miliona evra) za otvaranje novih kancelarija u inostranstvu. Inače, u drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoji tijelo koje bi po nadležnostima ili namjeni bilo uporedivo sa Kancelarijom za međunarodnu saradnju Republike Srpske. Brčko distrikt, kao treća administrativna jedinica u BiH, ima Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju, koje se bavi koordinacijom EU projekata i regionalnim i lokalnim programima, ali ne može samostalno stupati u međunarodne odnose.

Vlada Republike Srpske usvojila je 12. marta Odluku o ograničenju marže na naftu i naftne derivate. U odluci se, kako prenosi Javni servis RTRS, precizira način obračuna marži i utvrđivanja prodajne cijene naftnih derivata u slučajevima kada trgovci već imaju zalihe. "Trgovci, ukoliko imaju na zalihi naftne derivate, obavezni su da prodajnu cijenu formiraju uzimajući u obzir i cijenu tih zaliha, u skladu sa formulom utvrđenom u Odluci. Na ovaj način kupci će biti dodatno zaštićeni i osigurano poštovanje maksimalno propisanih marži", ističe se u odluci Vlade RS. Dodaje se i kako je definisano da se ograničenje marže neće primjenjivati na aditivirane naftne derivate, koji su višeg nivoa kvaliteta, osim u slučaju kada trgovci na svojim benzinskim pumpnim stanicama prometuju isključivo aditivirane derivate. Ovom odlukom veleprodajna marža ostaje 0,06 maraka po litru, a maksimalna maloprodajna marža 0,25 maraka po litru derivata. Odluka će važiti do 1. juna ove godine. Cijene nafte su porasle u svijetu zbog sukoba na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o nepostupanju u slučaju procesuiranja visokopozicioniranih zvaničnika Republike Srpske u predmetima za napad na ustavni poredak, što se odnosi na tadašnje visoke entitetske zvaničnike Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Ovo je na konferenciji za novinare u Sarajevu, 12. marta izjavio Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH. Predmet je formiran početkom 2025. godine nakon što je Narodna skupština RS usvojila zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta, što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Tužilaštvo je tvrdilo da postoji osnov sumnje da su trojica tadašnjih najviših zvaničnika RS organizovano djelovali na rušenju ustavnog poretka države. Nakon nekoliko mjeseci izbjegavanja hapšenja, Dodik je u pratnji branioca početkom jula prošle godine dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH, gdje je ispitan u svojstvu osumnjičenog. O kupovini vile Dodika u BeograduKada je riječ o predmetu koji se odnosi na kupovinu vile Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na Dedinju u Beogradu, Kajganić je kazao da tu od 2015. postoje određene opstrukcije. "Veliki broj tužilaca je za to bio zadužen. Svaki put kada sam pitan za to i kada sam tražio izjašnjenje, problem je bio isti, neustupanje dokaza po međunarodnoj pravnoj pomoći iz Srbije", kazao je Kajganić. Iz Ministarstva pravde Srbije nije odgovoreno na upit RSE da li se, kada i sa kojim zahtjevima BiH obratila Srbiji, da li je odgovoreno na eventualne zahtjeve, kao ni na to da li je Srbija spremna na saradnju u ovom predmetu, odnosno da li je u Beogradu istraživan ovaj slučaj. Tužilaštvo BiH otvorilo je 2016. godine istragu o tome kojim novcem ili kreditom je Dodik 2007. kupio vilu u naselju Dedinje u Beogradu. Polovinom aprila prošle godine Dodik je trebao biti pozvan da pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine da iskaz o spornoj kupovini vile u elitnom beogradskom naselju Dedinje, potvrdio je tada za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dodikov advokat Goran Bubić. Opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS), podnijela je krivičnu prijavu protiv Dodika 2015. godine. U njoj SDS tvrdi da je Dodik kupio vilu na Dedinju 2007. godine za 750.000 eura u gotovini, a da je transakcija obavljena fiktivnim kreditom u nekadašnjoj Pavlović banci iz Bijeljine, čiji vlasnik je tada bio Slobodan Pavlović. Dodik je iskaz u ovom slučaju dao u Tužilaštvu BiH 2022. godine, kada je negirao sve optužbe. O procesuiranju bh. državljana koji ratuju u UkrajiniU Tužilaštvu je otvoreno 15 predmeta u vezi s bh. državljanima koji ratuju u Ukrajini, rekao je glavni tužilac Kajganić. Kad je riječ o optužnici za jednog od povratnika s ukrajinskog ratišta Darija Ristića, Kajganić je rekao da je Sud BiH vratio Tužiteljstvu na dopunu optužnicu. "Tu imamo ozbiljan problem, jer krivično djelo pridruživanje stranim vojnim ili paravojnim formacijama drugih država kaže da se neće procesuirati lica koja su na zakonit način dobila državljanstvo te zemlje. Mi imamo situaciju gdje naši državljani dobivaju državljanstva Rusije ili Ukrajine. Vidjet ćemo kako će Sud BiH tretirati našu optužnicu. Za nas su ta lica izuzetna bezbjednosna prijetnja. Mi ne želimo da idu ratovati u druge zemlje", rekao je Kajganić. Najavio je i mogućnost da se preko inicijative kod Ministarstva pravde BiH izmijeni dio o dobivanju državljanstva kako bi spriječili osobe da se pridružuju ratištima i kako bi mogle biti procesuirane u slučaju da to ipak urade. Kajganić je najavio i mogućnost da Tužilaštvo zatraži izručenje Selvera Hrustića, još jednog državljanina BiH koji je ratovao na strani Rusije, a potom zarobljen u Ukrajini. O curenju informacijaGlavni tužilac BIH je ocijenio i da postoji problem curenja informacija iz Tužilaštva BiH i policijskih agencija, te da se događa da kada se izda naredba o privođenju, osumnjičene osobe za to saznaju i bježe. Kao jedan od primjera je naveo Zorana Galića, zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Tužilaštvo BiH sumnjiči Galića za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i primanje dara, te krijumčarenje akciznih roba. On je 8. jula 2024. godine prešao granicu BiH i bijegom u Hrvatsku izbjegao hapšenje. Govoreći o premještanju tužilaca sa mjesta šefova odsjeka, Kajganić je objasnio da se to radi zbog nedostatka šest tužilaca koji bi trebalo da rade na predmetima. Nakon raspisivanja konkursa te pozicije će biti popunjene, što će omogućiti, kako je rekao, da se zadaci efikasno obavljaju. "Tužilac Džermin Pašić je prebačen, jer je formirano nekoliko predmeta u kojima je on učesnik u događaju, nakon što se pojavila informacija koja bi uticala na njegov integritet. Da izbjegnemo sumnju u pristrasno posmatranje, privremeno sam ga prebacio u Odjel za ratni zločin", rekao je Kajganić. Glavni tužilac BiH je rekao i da trenutno 245 osoba čeka na suđenje u predmetima ratnih zločina, te da je većina njih, kao i svjedoka u poodmakloj životnoj dobi. Istakao je i da su preostala 162 krivična predmeta protiv poznatih izvršilaca. Takođe je naglasio da je bh. tužilaštvo u situaciji da imaju više predmeta u kojima su osumnjičene osobe nedostupne bh. organima gonjenja, jer se nalaze u zemljama regiona. Jedan od ključnih zadataka, kako je rekao, u narednom periodu će biti podizanje optužnica u predmetima organizovanog kriminala i korupcije. Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina fokus je bio na predmetima iz Sky i Anom aplikacija. "Podignuto je 20 optužnica protiv 105 osoba, a optuženi su i pripadnici raznih policijskih agencija, kao i dva advokata. Predloženo je i trajno oduzimanje imovine u vrijednosti od oko 15 miliona eura, što je četiri puta više nego godinu ranije", kazao je Kajganić. Inače, u Tužilaštvu BiH nema nijedan predmet visoke korupcije.

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu formiralo je predmet nakon što je protiv Sebije Izetbegović, zastupnice u kantonalnoj Skupštini, podnesena kaznena prijava zbog otkrivanja podataka o maloljetnim žrtvama trgovine ljudima. Krivična prijava protiv Izetbegović podnesena je 10. marta, nakon čega je formiran predmet i dodijeljen u rad tužitelju, potvrdili su za RSE iz kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu. Iz ove pravosudne institucije nisu odgovorili ko je podnio krivičnu prijavu. Tome je prethodila sjednica kantonalne Skupštine 6. marta, koja je bila posvećena ostavci premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka i razrješenju kantonalne Vlade, nakon tramvajske nereće u Sarajevu u kojoj je 12. februara poginula jedna, a ozlijeđene četiri osobe. Tokom diskusije, pojedini zastupnici referirali su se na situaciju u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, a spomenut je slučaj podvođenja maloljetnica u Tuzlanskom kantonu, zbog čega su podignute optužnice protiv osam osoba. Replicirajući tokom rasprave, Izetbegović je spomenula ustanovu u Sarajevu, navodeći da su u njoj smještene maloljetne žrtve, pri čemu je postavila pitanje "na koji način su je napuštale i odlazile u Tuzlanski kanton". Riječ je o slučaju kojim se bavi Tužilaštvo Tuzlanskog kantona koje je krajem januara podiglo optužnicu protiv osam osoba osumnjičenih za iskorištavanje dvije maloljetne djevojčice za prostituciju i seksualno iskorištavanje. Optuženi su Besim Kopić, Miralem Halilović, Jasmin Modrić i Dževad Požegić, koji su u vrijeme počinjenja krivičnog djela bili policajci. Među optuženima su i Šemsudin Kadrić, Sulejman Šehić i Nedim Avdić, te bivši parlamentarac i univerzitetski profesor Zijad Jagodić. Kopiću, Kadriću, Haliloviću, Modriću i Šehiću stavlja se na teret da su, od aprila 2024. do jula 2025., vrbovali 15-godišnje djevojčice, te ih prevozili na različite lokacije i predavali drugim osobama, s ciljem seksualnog iskorištavanja i prostitucije. Optužnica tereti Jagodića, Požegića i Avdića da su seksualno iskorištavali djevojčice i plaćali im za to, svjesni da su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima. Tužiteljstvo u Tuzli ranije je objavilo da su djevojčice trenutno smještene i zbrinute u ustanovama socijalne zaštite, dok je sudski postupak, zbog njihove zaštite, zatvoren za javnost.

Sukob na Bliskom Istoku traje već više od deset dana, ali Bosna i Hercegovina i dalje nema jedinstven stav o tome. Dok svijet prati eskalaciju sukoba, većina bh. političara ćuti, a članovi Predsjedništva Bosne I Hercegovine, koji su prema Ustavu zaduženi za spoljnu politiku, šalju odvojena saopštenja. Istovremeno, nema ni političkih reakcija u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta, gdje vlast čine - Socijaldemokratska partija, Naša stranka, Narod i Pravda, te Hrvatska demokratska zajednica. U drugom bh. entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka Milorada Dodika, kojem je američka administracija prošlog oktobra ukinula sankcije, već prvog dana zauzeo je stranu Sjedinjenih Država i Izraela. Ove dvije države su 28. februara pokrenule zajedničku vojnu operaciju protiv Irana, koja i dalje traje. Šta su rekli odvojeno članovi Predsjedništva BiH?Članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Željka Cvijanović, koja je i potpredsjednica Dodikovog SNSD-a, u objavi na mreži X 11. marta je tražila da se Predsjedništvo BiH hitno izjasni o prijedlogu da BiH bude jedan od sponzora rezolucije koju je, u ime Savjeta za saradnju arapskih država, u Savjet bezbjednosti UN-a uputio Bahrein. Nekoliko dana ranije je direktno osudila napade Irana na okolne zemlje Bliskog istoka. Dodala je da se radi o ugrožavanju regionalne stabilnosti, te "istakla da se nada hitnoj deeskalaciji". Istovremeno, Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva, u saopštenju nakon zvanične posjete Vatikanu objavljenom 9. marta, dotakao se sukoba u Iranu, i naveo da je "eskalacija oružanog nasilja na Bliskom istoku novi podsjetnik na to koliko je važno raditi na očuvanju mira". Iz kabineta trećeg člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, do objave teksta nije stigao odgovor za Radio Slobodna Evropa na upit za komentar o sukobu na Bliskom Istoku. Pored članova Predsjedništva, oglasilo se Ministarstvo spoljnih poslova 2. marta. U saopštenju za javnost je navedeno kako je ministar Elmedin Konaković kontaktirao rukovodstvo zemalja koje je Iran napao. "BiH podržava zaštitu njihovog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i sigurnosti njihovih građana. Ističemo važnost poštivanja međunarodnog prava i izbjegavanja akcija koje bi mogle dodatno destabilizirati već krhku regiju, povećavajući nesigurnost i ljudsku patnju širom Bliskog istoka", navedeno je u saopštenju. Konaković, koji je i lider stranke Narod i pravda, nije se javljao na pozive RSE. Stranačke reakcijeIsti dan kada su počela dejstva u Iranu, oglasio se Milorad Dodik, koji je na mreži X pozdravio američko-izraelsku akciju, te pružio podršku američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump), i izraelskom premijeru, Benjaminu Netanjahuu (Netanyahu). U objavi nekoliko dana kasnije, naveo je da će RS "kroz svoje predstavnike na nivou BiH inicirati prekid diplomatskih i ekonomskih kontakata sa Iranom". Na Facebook stranici lidera opozicione, Stranke demokratske akcije (SDA), Bakira Izetbegovića, nakon početka sukoba objavljene su kratke vijesti sa stranačkih skupova iz prethodnih nekoliko dana, te preneseni njegovi komentari trenutnih događaja, u kojima je između ostalog izjavio "mi stalno prizivamo mir". Potpredsjednik te političke partije, Edin Ramić, na upit RSE da prokomentariše situaciju na Bliskom Istoku, kaže da je Predsjedništvo BiH zaduženo za spoljnu politiku. "Nemam šta po tom pitanju, ne mogu govoriti u ime Stranke demokratske akcije, nije razmatrano to pitanje niti na jednom organu stranke", kazao je Ramić. Inače, Šefik Džaferović i Safet Softić, visoki zvaničnici SDA i delegati u Domu naroda Parlamenta BiH, dan uoči početka sukoba, bili su gosti Ambasade Irana u BiH na iftaru povodom ramazana. Ni jedan od njih dvojice nije bio dostupan za komentar. Za komentar nisu bili dostupni ni predstavnici vladajuće Socijaldemokratske partije, dok je potpredsjednica Naše stranke, Vildana Bešlija, rekla da će naknadno dostaviti zvaničan stav o ovom pitanju. Na pozive nije odgovarala ni potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice BiH, Darijana Filipović. Zašto nema jedinstvene reakcije?Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Asim Mujkić, podsjeća za RSE da je BiH u procesu evrointegracija obavezna da slijedi spoljnu politiku Evropske unije, ali da u ovom pitanju unija nije u potpunosti jedinstvena. "S jedne strane imamo blok Višegradskih zemalja koji čini [Viktor] Orban, [Robert] Fico i tako dalje, koji podržavaju bezrezervno Donalda Trampa. S druge strane imamo velike evropske sile kao što je Francuska, Britanija, pa u posljednje vrijeme malo i Njemačka. Diže svoj glas koji izražavaju rezerve, pa čak i otvoreno se konfrontiraju odbijajući da ustupe nešto od svojih vojnih potencijala", pojašnjava Mujkić. On ocjenjuje da je u ovoj situaciji Evropa "posvađana" sama sa sobom, te je zbog toga i logična zabuna u zemljama Zapadnog Balkana. Mujkić ocjenjuje da političari u BiH većinom kalkulišu, zbog čega ne komentarišu dešavanja na Bliskom Istoku. Odnosi Irana i BiHTokom rata 1990-ih godina, Iran je bio jedan od ključnih saveznika BiH, a dobrovoljci iz ove države učestvovali su u borbama sa Armijom BiH. U to vrijeme, pomagali su BiH novcem, oružjem i humanitarnom pomoći, ali je nakon rata, pod američkim pritiskom, uticaj Islamske Republike znatno oslabio. Danas, odnos se svodi na skromnu ekonomsku razmjenu i kulturnu saradnju. Politički kontakti se i dalje održavaju, ali su, uglavnom, sporadični. Prošlog maja, ministar odbrane BiH, Zukan Helez, primio je u zvaničnu posjetu iranskog vojnog atašea. Ubrzo nakon toga, američka administracija je upozorila Heleza da bi bilo kakva vojna saradnja sa Teheranom značila suspenziju svih oblika vojne saradnje SAD i BiH, pa je ministar odbrane nakon toga uputio zvanično izvinjenje. Nekoliko godina ranije, tokom 2022., iranski šef diplomatije se sastao u Sarajevu sa svojom koleginicom u BiH, Biserom Turković, te liderom SDA, Bakirom Izetbegovićem. BiH i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o saradnji u oblasti trgovine, kulture, nauke i investicija. Irancima je potrebna viza za ulazak u BiH, dok bh. državljani u Iranu mogu boraviti do 15 dana bez vize.

Bosna i Hercegovina nema državnu aviokompaniju ni vlastite avione za hitne operacije, zbog čega ne može samostalno organizovati evakuaciju građana sa Bliskog Istoka. Zbog toga je aktivirala međunarodni mehanizam pomoći, te obezbijedila novac iz budžeta za evakuaciju.

Vijeće ministara BiH je u utorak navečer, 10. marta donijelo izmjenu Odluke o odobravanju novca Ministarstvu vanjskih poslova BiH iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Izmjenom se omogućava ovom Ministarstvu da, tokom evakuacije bh. državljana s Bliskog Istoka, uz charter letove koristi komercijalne letove, kao i sve druge vidove saobraćaja. Kako se navodi u saopštenju za javnost, ovom odlukom se omogućava realizacija prošlosedmične odluke Vijeća ministara BiH, kojom je odobreno 800.000 maraka za evakuaciju državljana Bosne i Hercegovine iz država Bliskog Istoka. Vijeće ministara BiH je ranije usvojilo Odluku o traženju međunarodne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka, nakon čega je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine aktiviralo ovaj mehanizam i dostavilo zahtjev za podršku Koordinacionom centru za odgovor na vanredne situacije Evropske komisije (ERCC). Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s Ambasadom BiH u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu, 28. februara, pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim zaljevskim državama. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa.

Pošiljke namještaja čekaju danima u skladištima u središnjoj Bosni, jer brodovi kasne zbog poremećaja na pomorskim rutama nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Kompanija MS&Wood izvozi namještaj u Dubai, Dohu i Katar, te oprema urede i stanove u hiljadama kilometara udaljenoj Kini, ali njenim fabrikama postaje sve teže raditi. "Imamo robu spremnu za isporuku, ali ne znamo kada će brodari moći proći i kada će biti pokupljena. I nije u pitanju samo Bliski Istok, već i druge zemlje, jer se koriste iste ili slične pomorske rute", rekao je za Radio Slobodna Europa Ajdin Softić, direktor ove kompanije. On kaže i da su kupci u Europskoj uniji od početka agresije Rusije na Ukrajinu postali oprezniji, te naručuju samo robu koju su već unaprijed prodali. Slična situacija je i u Srbiji. Berislav Božić, direktor predstavništva europske kemijske kompanije Prohema u Srbiji, kaže za RSE da rast cijena nafte i poremećaji u transportu robe već utječu na poslovanje. Ova firma mahom se opskrbljuje sirovinama iz Azije i posluje širom Europe, uključujući Srbiju, i već je bila prisiljena povećati cijene i do 10 posto. "Jedan razlog je rast cena nafte, a drugi otežan transport", rekao je Božić za RSE, dodajući da se povećani troškovi na kraju prenose na kupce i mogu doprinijeti rastu inflacije. Božić kaže i da je zbog sukoba u Zaljevu nekoliko desetaka hiljada kontejnera ostalo zarobljeno u Hormuškom tjesnacu što dodatno utječe na rast cijena. Prema mišljenju sugovornika RSE, oporavak od ovakvih tržišnih potresa je uvijek dugotrajan. "Čak i ako bi to prestalo, da kažem, danas, sigurno bi bilo potrebno nekoliko meseci da se dovede u situaciju koja je bila pre konflikta", procjenjuje Božić. Aktualni sukobi na Bliskom Istoku i blokade pomorskog prometa mogli bi dodatno usporiti relativno skromnu trgovinu koju ove dvije zemlje ostvaruju s državama Perzijskog zaljeva. BiH godišnje uvozi robu iz Bahreina, Irana, Izraela, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti od oko 81,7 milijuna eura, dok izvoz iznosi približno 78,8 milijuna eura. Iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH su za RSE kazali da će se sukob na Bliskom istoku "neminovno odraziti" na gospodarstvo Bosna i Hercegovina kroz rast cijena goriva, iako trenutačno nema naznaka mogućih nestašica. BiH ne uvozi sirovu naftu iz ratnih zona, a naftni derivati nabavljaju se preko regionalnih distributera i rafinerija, no produbljivanje sukoba moglo bi dovesti do rasta cijena, veće volatilnosti na tržištu energenata i posljedičnog povećanja troškova energije, transporta i poslovanja, uz moguće inflatorne pritiske i veći investicijski rizik, navode iz VTK BiH. Bosna i Hercegovina nema izravnu stratešku ovisnost o energentima niti ključnim prehrambenim proizvodima iz ratom pogođenih zemalja, a njezin energetski sustav i industrijska proizvodnja nisu povezani s tamošnjom infrastrukturom. Ako sukob ostane regionalnog karaktera, učinak na trgovinu bio bi ograničen i kratkotrajan, dok bi širi energetski šok mogao dovesti do pada izvoza od tri do sedam posto, ponajviše zbog slabljenja potražnje u EU, uz istodobni rast inflacije, naveli su iz VTK BiH za RSE. Srbija, prema podacima privrednih komora za posljednjih pet godina, iz tih zemalja uvozi robu vrijednu od nekoliko milijuna do više od 60 milijuna eura godišnje, dok izvoz varira od manje od milijun do više od 200 milijuna eura godišnje. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Snježana Brkić kaže da bi veći problem za Bosnu i Hercegovinu mogao biti indirektan utjecaj sukoba. "Tu je veći problem sa snabdijevanjem drugih zemalja od kojih mi [BiH] uvozimo energente", rekla je za RSE. Sličnu procjenu iznosi i Bojan Stanić, glavni analitičar Privredne komore Srbije. "Izvoz Srbije na Bliski Istok nije direktno ugrožen sukobima u tom regionu, ali problem su joj blokirane rute za uvoz nafte, jer je kupuje iz drugih izvora koji su skuplji", rekao je Stanić za RSE. Najveći dio izvoza BiH i Srbije na tržišta Bliskog Istoka ostvaruju kompanije iz vojne industrije, dok manji dio čine prehrambena industrija, te proizvođači namještaja i drvnih proizvoda. Vojna oprema, cigarete i jabuke iz Srbije idu na Bliski IstokSrbija vodi relativno skromnu trgovinu s većinom zemalja Bliskog Istoka, osim Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Vrijednost uvoza iz tih osam zemalja varira od nekoliko milijuna eura do više od 60 milijuna, dok izvoz doseže od manje od milijun do više od 200 milijuna eura godišnje, prema podacima Privredne komore Srbije. "U našem izvozu na tržište Bliskog istoka dominira vojna oprema. To je raslo iz godine u godinu, posebno u Izrael", rekao je za RSE Bojan Stanić, glavni analitičar Privredne komore Srbije (PKS), i dodaje da u toj regiji posluje oko 1.800 firmi iz Srbije. Poslije naoružanja i vojne opreme, Srbija u tu regiju najviše izvozi cigarete, jabuke, smrznuto voće, automobilske gume i bukovinu. Trgovina između Srbije i Izraela relativno je značajna među zemljama Bliskog Istoka. Gotovo polovinu izvoza Srbije u Izrael u 2025. činila je vojna roba, s udjelom od 51 posto i vrijednošću od oko 112 milijuna eura. Među značajnim izvoznim proizvodima bile su i cigarete, vrijedne oko 40 milijuna eura ili 18 posto ukupnog izvoza. U manjem obimu Srbija u Izrael izvozi i proizvode od aluminija, ležajeve, te hranu za pse i mačke. S druge strane, gotovo polovinu uvoza iz Izraela čine radari, s udjelom od 26 posto, i vojna roba s oko 18 posto. Srbija iz te zemlje u manjem obimu uvozi i naftne derivate, medicinske instrumente i aparate, te avokado. Trgovina sa Saudijskom Arabijom posljednjih godina pokazuje blagi deficit za Srbiju. Srbija u Saudijsku Arabiju najviše izvozi jabuke, automobilske gume, centrifugalne pumpe i preparate za čišćenje podova. Iz te zemlje uglavnom uvozi naftne derivate i sirovine za kemijsku industriju. Trgovinska razmjena Srbije s Ujedinjenim Arapskim Emiratima obilježena je pozitivnim saldom. Oko petine izvoza Srbije u Ujedinjene Arapske Emirate čini vojna roba. Slijede drvo bukve s udjelom od 17 posto, jabuke sa šest posto, cigarete s četiri posto i eksploziv s tri posto. Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Srbija najviše uvozi komponente za avione i kablove za automobilsku industriju, koji čine po 20 posto ukupnog uvoza. Među značajnijim uvoznim proizvodima su i parfemi s udjelom od 16 posto, kao i roba široke potrošnje. Razmjena s Iranom promjenjiva je, s oscilacijama izvoza i uvoza. Srbija najviše izvozi strojeve i transportne uređaje, dok uvozi kemijske i druge proizvode. U nekim godinama izvoz višestruko nadmašuje uvoz, što Iran čini jednim od značajnijih partnera među zemljama Bliskog Istoka. Za Srbiju je važan uvoz iz Irana materijala za plastičnu industriju čija godišnja vrijednost je oko 50 miliona eura. Trgovinska razmjena s Omanom minimalna je. Srbija u tu zemlju izvozi pretežno hranu, dok uvozi kemijske i druge proizvode. Vrijednost razmjene rijetko prelazi nekoliko milijuna eura godišnje, a izvoz gotovo uvijek nadmašuje uvoz. Razmjena s Kuvajtom, također, je skromna i uglavnom se temelji na izvozu hrane i životinja. Uvoz iz Kuvajta obuhvaća mineralna goriva i maziva, dok ukupna vrijednost razmjene ostaje niska. Trgovina s Bahreinom ograničena je i uglavnom se temelji na izvozu gotovih proizvoda iz Srbije. Uvoz iz Bahreina pretežno obuhvaća izrađene proizvode. Ukupna vrijednost razmjene ne prelazi nekoliko milijuna eura godišnje. Vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Katarom vrlo je mala i ne doseže značajniju vrijednost. Podaci o točnoj strukturi razmjene nisu dostupni, a izvoz Srbije u pravilu nadmašuje uvoz. Izvoz municije iz BiH na Bliski IstokUkupna trgovina između Bosne i Hercegovine i osam država Bliskog Istoka relativno je skromna u usporedbi s glavnim partnerima iz Europske unije i regije. BiH godišnje uvozi robu iz Bahreina, Irana, Izraela, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti od oko 81,7 milijuna eura, dok izvoz iznosi približno 78,8 milijuna eura, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Najveći dio uvoza odnosi se na aluminij iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok je Saudijska Arabija glavno izvozno tržište, uglavnom za municiju i vojnu opremu. Trgovina s ostalim državama Bliskog Istoka znatno je manja i usmjerena na specifične proizvode, poput namještaja, drveta, hrane i kemikalija, dok BiH iz nekih zemalja uvozi sirovine poput polimera i poljoprivrednih proizvoda. Trgovinska razmjena između BiH i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) je značajna, s dominantnim uvozom iz te zemlje u BiH. Iz UAE se najviše uvozi aluminij, dok izvoz iz BiH u tu zemlju ostaje manji i uglavnom se sastoji od prehrambenih proizvoda i namještaja te drveta. Saudijska Arabija je uvjerljivo najznačajniji partner među državama Bliskog Istoka. Ta zemlja jedan je od najvećih kupaca municije proizvedene u BiH, koja čini najveći dio izvoza. Istodobno, BiH iz Saudijske Arabije uvozi relativno male količine voća, kave, čaja i aluminija. Trgovina između BiH i Bahreina vrlo je ograničena i u velikoj mjeri ovisi o uvozu aluminija, budući da je ta zemlja jedan od većih svjetskih proizvođača tog metala. Izvoz iz BiH uglavnom se svodi na namještaj i proizvode od drveta. Vrijednost razmjene kreće se u rasponu od nekoliko stotina hiljada do nekoliko milijuna eura godišnje. Trgovinska razmjena s Katarom relativno je mala, ali stabilna. BiH iz Katara povremeno uvozi manji broj vozila, dok izvozi municiju, namještaj i prehrambene proizvode. Izvoz iz BiH u pravilu je veći od uvoza. Trgovina između BiH i Kuvajta, također, je skromna i uglavnom se temelji na izvozu iz BiH. Najveći dio izvoza čine namještaj i proizvodi od drveta, dok se iz Kuvajta povremeno uvoze vozila. Ukupna vrijednost razmjene rijetko prelazi nekoliko milijuna eura godišnje. Razmjena s Omanom obilježena je minimalnim uvozom u BiH. BiH u Oman izvozi namještaj, municiju, eksploziv i kemijske proizvode. U većini godina izvoz višestruko nadmašuje uvoz. BiH s Iranom ostvaruje promjenjivu trgovinsku razmjenu, s vidljivim oscilacijama izvoza i uvoza tijekom posljednjih godina. Iz BiH se u Iran najviše izvoze proizvodi od drveta, dok se iz Irana najčešće uvozi voće. Uvoz iz Irana značajno nadmašuje izvoz iz BiH u tu zemlju. Trgovina između BiH i Izraela posljednjih godina pokazuje rast, osobito na strani izvoza. BiH u Izrael izvozi velike količine ulja te masti biljnog i životinjskog podrijetla i njihove nusproizvode. Uvoz iz Izraela, također, raste, ali BiH godinama bilježi suficit u trgovini s tom zemljom. Većinu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine i Srbije čine države Europske unije. BiH u članice EU, bez Hrvatske, godišnje izvozi oko 2,5 milijardi eura, a uvozi približno četiri milijarde eura. Najveća robna razmjena BiH je sa susjednom Hrvatskom, s prosječnim izvozom od oko šest milijardi eura i uvozom od 8,4 milijarde eura godišnje. Srbija u EU izvozi gotovo 19 milijardi eura, dok uvoz iznosi oko 24 milijarde eura godišnje, pri čemu je Njemačka njen najveći pojedinačni trgovinski partner s izvozom od većim od četiri milijarde eura i uvozom koji je veći od pet milijardi eura.

Sud Bosne i Hercegovine je 10. marta u drugostepenoj presudi osudio advokaticu Vasviju Vidović na šest mjeseci zatvora za krivično djelo sprečavanje dokaza tokom suđenja. Vidović je proglašena krivom, jer je 18. decembra 2023. došla u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu u Istočnom Sarajevu da bi zastupala suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca u svoju torbu sakrila njegov mobilni telefon, te pokušala da ga iznese iz zgrade. U optužnici se navodi da je ona kao advokatica znala da telefoni trebaju biti privremeno oduzeti po naredbi suda, te da je bila svjesna svojih protivzakonitih radnji usmjerenih ka otežavanju dokazivanja krivičnog djela njenog tadašnjeg branjenika. Vidović je tada uhapšena, zajedno sa Debevcem i bivšim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanom Mehmedagićem. Debevec se, između ostalog, tereti za nezakonito prisluškivanje, krivotvorenje službene isprave, lažno predstavljanje, te primanje mita, dok se Mehmedagić tereti za krivotvorenje službene isprave i zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Na posljednjem ročištu pred sudom BiH, krajem oktobra prošle godine, obojica su odbili da se izjasne o krivici. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. U kaznu se uračunava vrijeme lišenja slobode od 18. decembra 2023. godine do 20. decembra iste godine. Inače, u prvostepenoj presudi početkom februara prošle godine Vasvija Vidović je osuđena na godinu dana zatvora. Protiv te presude žalbu su podnijeli i Tužilaštvo BiH i odbrana optužene. Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH je, uvažavanjem zajedničke žalbe odbrane optužene, 9. oktobra prošle godine ukinulo navedenu presudu, te odredilo održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja.

U bh. entitetu Federacija BiH se od srijede, 11. marta, očekuje stabilizacija snabdijevanja naftom i naftnim derivatima, saopšteno je iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije ovog entiteta. Ističe se da su privremene poteškoće u snabdijevanju gorivom u najvećoj mjeri posljedica naglo povećane potražnje u proteklih nekoliko dana. "Povećana kupovina od strane privrede i građana, motivisana strahom od mogućeg nedostatka ovog energenta u narednom periodu, dovela je do značajnog pražnjenja zaliha kod distributera", ističe se u saopštenju. Dodaje se kako je trenutno evidentno da su zalihe kod građana i privrede znatno povećane, dok su primarna i sekundarna skladišta kod uvoznika i distributera privremeno smanjena u odnosu na uobičajene nivoe. Navodi se i kako će 11. marta biti održan sastanak predstavnika Vlade Federacije BiH u vezi snabdijevanja naftom i naftnim derivatima Federacije BiH, na kojem će nadležno ministarstvo predložiti dodatne mjere s ciljem dugoročnog osiguranja stabilnog i sigurnog snabdijevanja naftom i naftnim derivatima. Iz Federalnog ministarstva trgovine je 9. marta saopšteno kako se maloprodajne cijene dizelskog goriva (BAS EN 590) na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 maraka po litri, uz primjetne razlike od pola marke po litri između različitih prodajnih mjesta. Cijene nafte su porasle u svijetu zbog sukoba na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze.

Spakiranih kofera, porodica 32-godišnjeg Benjamina danima iščekuje povratak u Sarajevo, nakon što su sukobi između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana poremetili zračni promet širom Bliskog Istoka. Ovaj magistar sporta i tjelesnog odgoja živi u Kuvajtu sa suprugom i sinom već deset godina. Radio je u školi i kao predavač na fakultetu, a trenutno je trener fitnessa. "Čujemo sirene na uzbunu i detonacije, ovisno u kojim dijelovima grada su presretnuti ti iranski projektili koje lansiraju na američke baze. No, ništa nije prestalo da radi, osim što su škole prešle na online nastavu i dijelom pojedini poslovi", kazao je za Radio Slobodna Evropa. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli su 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze. Oko stotinjak bh. državljana koji rade u Kuvajtu, obratilo se ambasadi BiH u toj zemlji, u želji da se vrate, a među njima i Benjaminova porodica. Kako će se vratiti iz Kuvajta?Zračni promet u Kuvajtu potpuno je obustavljen zbog čega se jedino može putovati kopnenim putem preko Saudijske Arabije. No, da bi mogli proći kroz tu državu, bh. državljanima je potrebna tranzitna viza. Za 82 državljanina Bosne i Hercegovine, Saudijska Arabija je vize odobrila 9. marta, potvrđeno je za RSE iz Ambasade BiH u Kuvajtu. "Da li ćemo ići organizovanim prevozom ili kako, još ne znamo. Najbitnije su nam te vize, da imamo slobodan prolaz. Ako se situacija smiri, vratit ćemo se, ali ako je nestabilno stanje zašto dolaziti. Kuvajt glasi kao jedna od sigurnijih zemalja svijeta, ali sada nije jednostavno, pogotovo ljudima koji su već proživjeli rat", kaže Benjamin za RSE. Šta kažu u Ambasadi?U ambasadi BiH u Kuvajtu potvrdili su za RSE da im se javilo stotinjak bh. državljana sa zahtjevom za evakuaciju. Kako kažu, većinom je riječ o radnicima koji su duže vrijeme u toj zemlji, a zaposleni su, uglavnom, u školstvu, zdravstvu, naftnim kompanijama i vojsci. No, nisu odgovorili na upit RSE kada će i na koji način bh. državljani, kojima je odobrena tranzitna viza Saudijske Arabije, doputovati u BiH. Ambasador u Kuvajtu Nusret Čanar koji se, kako kaže, zbog zdravstvenih razloga, trenutno nalazi u BiH, ističe da je Ambasada "uradila sve kako bi bh. državljani dobili tranzitne vize do Rijada". Prema njegovim riječima, prema propisima u Kuvajtu, bh. radnici su morali dobiti tzv. exit permit, odnosno dozvolu od poslodavca ili države, prije nego što mogu napustiti zemlju. "Bio je tu i problem hoće li poslodavci to dati ili ne. No, naši ljudi tamo nisu zaboravljeni. Vanredne su situacije, teško se komunicira i normalno da ima malo panike i neizvjesnosti i razumljivo je", kazao je. 'Nije toliko strašno'Desetak godina u Kuvajtu stanuje i nogometni trener iz Sarajeva Edin Džebo, koji trenutno radi i kao nastavnik tjelesnog odgoja u školi. "U početku, kad se krenulo s granatiranjema, budiš se noću, čuju se detonacije. Nakon toga smo dobili informacije da to vojska obara te rakete i dronove, a ljudi su se malo uspaničili jer ne znaju gdje će ostatak rakete ili drona završiti. Na vrijeme objave zvučne sirene i onda se sklonimo, ali budem u kući, ne u podrumu kao tokom rata u Sarajevu. Uglavnom se to tokom noći dešava, a danju jedna ili nijedna sirena", kaže on. No, ističe da trenutno ne planira povratak u BiH. "Treninzi su obustavljeni, škole su na online nastavi, ali život je i dalje normalan. Navečer su ljudi vani. Generalno, za mene nije toliko strašno. U trenutku ako osjetim da ta ratna djestva nisu više samo prema vojnim bazama, naravno da ću napusitit Kuvajt", naglasio je. Osim u Kuvajtu, bh. državljani čekaju i u drugim državama Bliskog Istoka povratak u BiH. Njih oko 1.000, boravi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a grupa od oko 150 vratila se prošle sedmice komercijalnim letom iz Dubaija. Manji broj bh. građana, koji je boravio u Iranu, evakuiran je još prije eskalacije, potvrđeno je ranije iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Šta su poduzele vlasti BiH?Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo je 800.000 maraka (oko 400.000 eura) za organiziranje čarter letova i povratak državljana BiH iz zemalja Bliskog Istoka, nakon eskalacije sukoba. Da bi se to provelo u praksi, potrebno je, nakon izdvajanja novca iz budžetskih rezervi, odabrati aviokompanije koje će za to biti angažirane. Ministar vanjskih poslova BiH Elemedin Konaković nije odgovarao na poziv za razgovor za RSE o tome kad je moguće očekivati okončanje evakuacije građana. Vijeće ministara BiH zatražilo je prošle sedmice i međunarodnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka. Putem ovog mehanizma, 13. državljana BiH je evakuirano 8. marta iz Omana u Rumuniju, dok ih se 11 prijavilo za let iz Rijada koji je za Varšavu planiran 11. marta.

Saudijska Arabija odobrila je vize državljanima Bosne i Hercegovine koji žele da se iz Kuvajta vrate u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Ambasade BiH u Kuvajtu, u ponedjeljak, 9. marta. Zbog obustave aviosaobraćaja jedina opcija izlaska iz Kuvajta je kopnenim putem prema Saudijskoj Arabiji, gdje su državljanima Bosne i Hercegovine potrebne vize. Prema informacijama ambasade, tranzitne vize Saudijske Arabije odobrene su za 82 građanina Bosne i Hercegovine. Prethodno je iz Ministarstva sigurnosti BiH saopšteno kako su prvi državljani Bosne i Hercegovine evakuisani sa Bliskog istoka putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije (UCPM). Tokom 8. marta je evakuisano 13 državljana Bosne i Hercegovine iz Omana (Muskat) za Rumuniju (Bukurešt). Pratite blog uživo RSE o ratu na Bliskom istoku.Vijeće ministara BiH je ranije usvojilo Odluku o traženju međunarodne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka, nakon čega je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine aktiviralo ovaj mehanizam i dostavilo zahtjev za podršku Koordinacionom centru za odgovor na vanredne situacije Evropske komisije (ERCC). Jedan od repatrijacijskih letova iz Rijada za Varšavu planiran je 11. marta, za što se do sada se prijavilo 11 državljana Bosne i Hercegovine. Paralelno sa međunarodnom koordinacijom, Operativno-komunikacijski centar BiH-112 nalazi se u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH i Kriznim timom MVP-a radi razmjene informacija o broju državljana Bosne i Hercegovine koji su se putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prijavili za repatrijaciju. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je oko više od hiljadu državljana BiH. Još oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj bosanskohercegovačkih državljana obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a šef diplomatije BiH Elmedin Konaković je ranije kazao da su neki od njih ranije evakuisani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim državama Zaljeva. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom prometu od pandemije korona virusa.