Ime Selvera Hrustića, državljanina Bosne i Hercegovine, kojeg je kao ruskog plaćenika zarobila ukrajinska vojska, nije poznato Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, saznaje Radio Slobodna Evropa. Hrustić je ratovao za rusku vojsku od septembra 2025., prije nego je zarobljen u Ukrajini. Sada se ovaj bh. državljanin može naći u pravnom vakuumu između statusa ratnog zarobljenika i stranog plaćenika, što nosi različite posljedice prema međunarodnom i domaćem pravu. Moguće je da bude procesuiran u Ukrajini, manje vjerovatno razmijenjen i vraćen u Rusiju, jer Moskva, uglavnom, ne traži strane borce, a mogao bi biti i vraćen u BiH, gdje je pridruživanje stranim vojskama krivično djelo. U videu rekao da je poslan da ubija ljudeMedijski projekt ukrajinske vlade United24 Media objavio je, 17. januara, video na društvenoj mreži X u kojem Hrustić govori o sudjelovanju u ruskoj armiji. "Potpisao sam ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", govori Hrustić u videu. Muškarac u videu, prema United24 Media, imao je probleme sa zakonom u nekoj od EU zemalja i rekao je da mu je obećano da će nakon šestomjesečnog ugovora s ruskom vojskom dobiti odvjetnika koji će mu pomoći s njegovim problemima. Radio Slobodna Evropa je saznao da je Hrustić, porijeklom iz Zenice, studirao historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a potom neko vrijeme boravio i radio u Njemačkoj. Ovaj 35-godišnjak u videu govori da osobe poput njega dolaze i budu poslane da ubijaju ljude za novac. "Savjetujem svima da ne potpisuju ugovore s ruskom vojskom, jer oni drukčije gledaju na takve ljude. Jedan oficir mi je rekao da nas ne zovu vojnicima. On je rekao da smo mi plaćenici koji ubijaju druge ljude za novac. Jedan Rus je na to rekao – ali ja sam patriota, a on mu je rekao – ti ubijaš ljude za novac. To je sve." Kaže i da mu je obećano da neće biti poslan u napade u Ukrajinu, ali da se desilo upravo to – naređeno mu je da pokušava proboj kroz ukrajinska sela, povremeno se skrivajući u podrumima. U BiH ima suprugu i kćerkuHrustić je u Bosni i Hercegovini ostavio suprugu i kćerku. Njegov brat, čije ime RSE neće objaviti, žali što ga nije spriječio da ide u Rusiju, kad je o tome govorio u ljeto 2025. "Žao mi je što mene nije poslušao prošle godine, a odvraćao sam ga da ne ide. Žao mi je što cijela familija prolazi kroz ovakvu situaciju", rekao je za RSE. Hrustić je i ranije boravio u Rusiji, u danima prije ruske invazije na Ukrajinu, početkom 2022. godine. Njegov rođak iz Zenice za RSE kaže da ništa nije upućivalo da ima namjere da ide u rat, kad se sa Selverom čuo krajem ljeta prošle godine. "To je jedna normalna porodica. Selver je bio nekoliko godina u Njemačkoj", rekao je Hrustićev rođak koji nije želio da mu objavljujemo ime i prezime. Kaže da je odrastao sa Selverom, da su se družili i bili bliski. "Kad sam vidio snimak na kojem on govori da je ratovao za Rusiju, iznenadio sam se. Nisam to očekivao i niko nije znao da je otišao", govori ovaj Zeničanin. RSE je pokušao saznati o kojim problemima sa zakonom Hrustić govori u videu, ali članovi porodice nisu mogli reći o čemu je riječ. Na nekoliko profila na društvenim mrežama, Hrustić je, uglavnom, objavljivao svoje fotografije. Na jednom Facebook profilu, u januaru 2025. podijelio je i fotografiju ruskog predsjednika Vladimira Putina. Koja je moguća procedura za Hrustića?Koordinacijski stožer za postupanje s ratnim zarobljenicima je službena vladina agencija Ukrajine odgovorna za potragu i povratak ukrajinskih ratnih zarobljenika kući i postupanje s neprijateljskim ratnim zarobljenicima. Hrustić je, s još desecima hiljada stranaca za koje se procjenjuju da su se pridružili ruskoj vojsci, jedan od tih neprijateljskim zarobljenika. Ruski vojnici koji se bore u Ukrajini imaju pravni status boraca, što im daje specifična prava i zaštitu propisanu Ženevskim konvencijama iz 1949. godine. S druge strane, strani plaćenici imaju poseban status prema međunarodnom pravu kao sudionici u oružanom sukobu. Dok borac ne može biti procesuiran samo zbog sudjelovanja u neprijateljstvima – jer djeluje u ime vojske svoje zemlje – plaćenik nema takvu privilegiju. Može biti procesuiran, što je upravo ono što čini ukrajinski sistem provođenja zakona, pisao je Institut za izvještavanje o ratu i miru (IWPR). Najčešće su pod istragom plaćenici privatne vojne kompanije Wagner. Dok su bili aktivni, regrutirali su strance iz svih dijelova svijeta. Ženevske konvencije propisuju i humano postupanje s ratnim zarobljenicima, odnosno pripadnicima snaga zaraćenih zemalja. Kad je riječ o onima koji su se nekoj vojsci pridružili iz treće zemlje, situacija nije jednostavna. "Ako su uvršteni u oružane snage ruskog Ministarstva odbrane, imaju status borca. To im daje prava ratnih zarobljenika i uklanja im status plaćenika", govorio je o ovoj temi Andrii Yakovlev, stručnjak za međunarodno humanitarno pravo za ukrajinski Frontliner. Ukrajinski medij u istom tekstu piše da je Rusija rijetko zainteresirana za sudbine zarobljenih stranaca. Prema informacijama navedenim u tekstu, Rusija nije zatražila nijednu razmjenu stranaca koji su zarobljeni u Ukrajini, izuzev nekoliko slučajeva državljana Bjelorusije i Uzbekistana. RSE je zatražio odgovore od Službe sigurnosti Ukrajine, Glavne obavještajne uprave Ukrajine i Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, koje se bave radom s ratnim zarobljenicima i komunikacijom sa zemljama iz kojih dolaze, ali odgovor o mogućem ishodu za Hrustića do objave teksta nije stigao. Odgovor nije stigao ni iz tri državna nadležna ministarstva sigurnosti, vanjskih poslova i pravde BiH o tome jesu li upoznati sa slučajem Selvera Hrustića. Govorio i o teškim uvjetima na ratištuHrustić je u kratkom videu rekao i da plaćenike šalju na bojišnicu s pola litre vode i jednom ili dvije male kutije mesa. "Dva čovjeka, ja i kolega, moramo podijeliti pola litre vode i malo hrane. Nekad neki izađu da nešto nađu i poginu. Mnogi griješe. Izađu i ubije ih dron. Dronovi su užasni", kaže ovaj državljanin BiH u videu. On tvrdi da je smrtnost među ruskim plaćenicima visoka i da su šanse za preživljavanje jako male. RSE nije mogao utvrditi kad je tačno Hrustića zarobila ukrajinska vojska. Koordinacijski stožer za postupanje s ratnim zarobljenicima u Ukrajini nije odgovorio na pitanje RSE o tome kad i gdje je zarobljen bh. državljanin, kao ni koja je moguća procedura u njegovom slučaju. Ranije je Ukrajina obavijestila Bosnu i Hercegovinu o 12 osoba za koje se sumnjiči da su kao plaćenici ruskih grupa Wagner i Redut sudjelovale u ratnim zločinima u Ukrajini. Pridruživanje stranim vojskama je krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH. Ranije je zbog odlaska na ratište u Ukrajinu, odnosno zbog pridruživanja ruskoj vojsci, procesiran jedan bh. državljanin Gavrilo Stević, koji je pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao u Ukrajini 2015. godine zbog nedostatka dokaza. Drugi slučaj Darija Ristića, koji je po povratku u BiH u septembru 2025. uhapšen, je u toku. Kako RSE saznaje, očekuje se podizanje optužnice i sporazumno priznanje krivice. RSE je krajem prošle godine pisao i o slučaju Petra Popovića, još jednog bh. državljanina koji se pridružio ruskoj vojsci, za kojeg je BiH zatražila raspisivanje potjernice, što je INTERPOL odbio. Dosad je poznato da se nešto više od 20 osoba iz BiH priključilo ruskoj vojsci. Suradnja na tekstu: Nataliia Semenova, Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa

Gradnja Koridora Vc, najvažnije saobraćajnice koju bi Bosnu i Hercegovinu trebala povezati s Evropskom unijom, traje već 25 godina, uz teret kreditnih zaduženja, probijanja rokova, i sve češćih istraga zbog sumnji u kriminal i korupciju.

Bez javnog poziva. Bez jasnih kriterijuma. Bez spiska projekata. Tako je Vlada Republike Srpske raspodijelila 47 miliona maraka (oko 24 miliona evra) opštinama u kojima će se 8. februara ponoviti izbori za predsjednika ovog entiteta. U ovim lokalnim zajednicama načelnici su kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, stranke čiji su kadrovi i u entitetskoj vladi. Laktaši, Zvornik, Bratunac i Doboj dobili su milionska sredstva za infrastrukturne projekte, nekoliko sedmica nakon što je Centralna izborna komisija BiH poništila glasanje na 136 biračkih mjesta zbog nepravilnosti na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske 23. novembra. Od 136 mjesta, 121 se nalazi u ova četiri grada. Prijevremeni izbori raspisani su nakon što je Miloradu Dodiku pravosnažnom presudom Suda BiH oduzet mandat predsjednika RS, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Iz Vlade Republike Srpske nisu odgovorili Radiju Slobodna Evropa na pitanje po kojim kriterijumima je donijeta odluka o raspodjeli novca i koji će projekti biti finansirani. Ni Centralna izborna komisija BiH, koja organizuje ponovljene izbore, nije odgovorila na upit RSE da li je ovakva raspodjela novca u skladu sa Izbornim zakonom BiH, koji zabranjuje korištenje javnih sredstava u svrhu direktne ili indirektne kupovine podrške birača. Prema preliminarnim rezultatima prijevremenih izbora, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Siniša Karan pobijedio je kandidata Srpske demokratske stranke (SDS) Branka Blanušu s razlikom od oko 9.500 glasova. Koliko novca će dobiti četiri opštine?Analiza Radija Slobodna Evropa pokazuje da dodijeljena sredstva čine od petine do trećine budžeta lokalnih zajednica. Bratunac dobija oko trećinu svog budžeta za 2026. godinu. Laktaši i Zvornik dobijaju oko četvrtinu i petinu svojih budžeta, dok Doboj dobija najviše sredstava, također, oko petinu svog budžeta. Tako će Bratunac dobiti dodatnih tri miliona evra, Laktaši 5,6 miliona evra, Zvornik 6,65 miliona evra, a Doboj, koji ima najviše stanovnika od ova četiri grada, 8,69 miliona evra. U opštinama demantuju povezanost sa izborimaBratuncu je već uplaćen prvi milion maraka (oko pola miliona evra), kaže za Radio Slobodna Evropa načelnik Lazar Prodanović. On odbacuje optužbe opozicije da se novac dijeli zbog izbora. Kaže i kako će novac biti usmjeren na izgradnju novog vrtića, proširenje vodovodne mreže, eksproprijaciju zemljišta za obilaznicu, sanaciju sportske dvorane i krova osnovne škole u toj opštini na istoku Bosne i Hercegovine. "Nama je ta odluka važna kako bismo mogli raspisati tendere za kapitalne projekte. Nijedna marka neće biti utrošena nenamjenski, ta sredstva su isključivo kapitalna i moraju se tako i trošiti. Ovo nema nikakve veze sa izbornim procesom", rekao je Prodanović. U Zvorniku će, prema riječima gradonačelnika, Bojana Ivanovića 13 miliona maraka, namijenjenih tom Gradu, biti potrošeno za saobraćajnu infrastrukturu, vodovod i kanalizaciju, te objekata "bitnih za funkcionisanje grada". "Očekujemo da veliki dio tih projekata već sa prvim danima građevinske sezone krene u realizaciju. Mi se obraćamo na sve konkurse, tražimo donatorska sredstva, jer se radi o projektima višemilionske vrijednosti koje nije realno finansirati samo iz redovnog budžeta. Ova sredstva smo čekali dugo, obećanje je dato još prošle godine. Možda se poklopilo sa izborima, ali vjerujte da smo mi ove projekte čekali odavno", rekao je Ivanović za Radio Slobodna Evropa. Iz Doboja i Laktaša bez odgovoraIz Doboja, grada na sjeveru BiH, kojem je Vlada RS namijenila najveći dio "kolača", gotovo 8,7 miliona evra, nisu odgovorili na upit RSE o tome na koji način će biti utrošena sredstva. Nije se javljao ni gradonačelnik Doboja Boris Jerinić. Na upit RSE nisu odgovorili ni u Laktašima, gradiću sjeverno od Banjaluke. Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić, u izjavi za novinsku agenciju Srna, rekao je kako se radi o projektima koji u tom gradu "spremaju već dvije – tri godine". "Vlada je zadnji put uplatila ozbiljan iznos prije više od četiri godine kada su Laktaši u pitanju. Ova sredstva nam mnogo znače, jer bez sredstava Vlade za kapitalne investicije teško je realizovati ozbiljne investicije", rekao je Bojić. On navodi da će ukupno biti investirano preko 20 miliona maraka (10 miliona evra) u ovoj godini, kombinacijom sredstava Vlade RS i gradskog budžeta. "Tu želimo mnoge naše lokalne saobraćajnice naravno da riješimo, asfaltiramo ili rekonstruiramo. A s druge strane od sredstava vlade ćemo gledati određene saobraćajnice i da proširimo. S druge strane, ključne investicije koje želimo da realizujemo su investicije koje se odnose na porodicu, na djecu, na starije kategorije gdje želimo da napravimo određene rekreativne zone", naveo je Bojić. Šta kaže opozicija i nevladin sektor?Iz opozicionih stranaka su osudili odluku Vlade RS o dodjeli novca, tvrdeći da se na taj način pokušavaju kupiti glasači i "anulirati" izborne nepravilnosti u ovim opštinama. "Iskreno, ovo što je uradila Vlada Republike Srpske, da je ovih zadnjih dana pred ponavljanje izbora najavila izdvajanje ogromnih sredstava za prioritetne kapitalne investicije, baš u onim opštinama gdje se izbori ponavljaju, to je potpuno jasno da ta sredstva odlaze u svrhu kupovine glasova i glasača", izjavio je za RSE funkcioner opozicione Srpske demokratske stranke Nedeljko Glamočak. Za Damjana Ožegovića iz Transparency International-a BiH radi se o "kupovini naklonosti birača", jer su milionski iznosi dodijeljeni isključivo opštinama gdje se ponavljaju izbori na najviše birališta. Prema njegovim riječima, infrastrukturni projekti predstavljaju najčešći vid političkog podilaženja biračima. "To otvara prostor za političku manipulaciju. Nažalost, praksa pokazuje da vlasti najčešće podilaze biračima upravo kroz infrastrukturne projekte, izgradnju puteva, rasvjete, vodovoda, kanalizacije", ističe Ožegović za RSE. Dodaje kako sumnju pojačava činjenica da odluka Vlade RS "ne sadrži jasne podatke o projektima ni kriterijima za raspodjelu sredstava". TI BiH je, kako kaže, razmatrao mogućnost obraćanja CIK-u, ali bez velikih očekivanja. "Njihova praksa je pokazala da imaju široka tumačenja o tome šta predstavlja kupovinu birača. Još uvijek nema konkretnih projekata, a ovdje imamo i situaciju gdje se izbori ponavljaju, bez zvanične izborne kampanje", ističe Ožegović. Ponovljeni izbori za predsjednika RS koji će biti održani 8. februara, koštaće 600.000 maraka (oko 300.000 evra). Na biralištima na kojima će biti ponovljeno glasanje, na izborima održanim u novembru, razlika između dva kandidata, Karana i Blanuše, iznosila je 16.000 glasova. Saradnja na tekstu: Goran Katić

Skupština Republike Srpske izabrala je ponovo Savu Minića za predsjednika Vlade RS na sjednici rano ujutro, 19. januara. U novoj Vladi je pet novih ministara, u odnosu na prethodnu. Izbor Minića dogodio se nakon što je ova zakonodavna institucija usvojila njegovu ostavku ranije istog dana na posebnoj sjednici. Minić je 15. januara vratio mandat, a vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ga je obavijestila da će ponovo biti predložen za mandatara. Minića je za premijera imenovala Narodna skupština RS 2. septembra prošle godine. Mandat za sastavljanje Vlade mu je deset dana prije toga dao Milorad Dodik. Ovakav postupak bio je sporan za grupu poslanika Parlamenta Bosne i Hercegovine koji su 9. septembra podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu te odluke. Naime, Dodiku je početkom avgusta oduzet mandat predsjednika RS, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio na kaznu godinu dana zatvora (koju je on kasnije otkupio) i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, te stoga nije ni mogao da predloži Minića za mandatara. Prema entitetskom Ustavu, predsjednik RS predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade. Vladajuća koalicija u RS tvrdila je tada da je mandatara predložio Dodik, kao entitetski predsjednik, iako on to formalno-pravno nije bio nakon pravosnažne presude i odluke Centralne izborne komisije BiH kojom mu je oduzet mandat. Dodik je tada i dalje tvrdio da je predsjednik RS, ali se kasnije predomislio te je Narodna skupština RS kao v.d. ove funkcije imenovala Anu Trišić Babić, Dodikovu dugogodišnju savjetnicu. Ustavni sud BiH je već u novembru prošle godine raspravljao o ustavnosti nove Vlade RS, ali su naveli da će odluku donijeti na idućoj sjednici, koja bi trebalo da bude održana iduće sedmice. Šta kaže Ustav RS?Predsjednik Republike predlaže kandidata za predsjednika Vlade u roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog raspuštanja ili skraćivanja mandata Narodne skupštine. Nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsjednika nove Vlade.

Šta čeka mlade koji izlaze iz sistema brige? Ko im pomaže da naprave prve korake ka samostalnom životu? Gdje sistem, najčešće, puca? Osamostaljenje nije lako ni onima koji odlaze iz roditeljskog gnijezda a kamoli mladima koji su odrasli bez njega. O tome razgovaramo u podcastu Glasom mladih.

Mohammad Oghani i Adel Jalali-Asl odavno su napustili rodni Iran zbog, kako kažu, represije režima kojoj su bili izloženi. U danima kada iz Irana u svijet stižu slike brutalnog obračuna s antivladinim demonstrantima, Mohammad iz Bosne i Hercegovine i Adel iz Srbije pomno prate događaje u svojoj zemlji. Za Radio Slobodna Evropa kažu da su protesti, koji su počeli krajem decembra 2025. godine, kulminacija višedecenijske represije. (Snimatelji: Dragan Kostić i Miran Jelenek, montaža: Ana Toader)

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) pozvala je 16. januara nadležne institucije da hitno reagiraju nakon što je Vlada Srbije uvela privremena ograničenja na uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika. Iz VTK BiH upozoravaju da bi mjere mogle ozbiljno utjecati na izvoz iz BiH i narušiti trgovinu u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Srbija je uredbom uvela tarifne kvote na rebrasti betonski čelik, toplo valjanu žicu u koturu i rebrasti betonski čelik u šipkama koje vrijede od 1. januara do 30. juna 2026. godine. BiH će u tom periodu moći izvesti u Srbiju 36.628 tona navedenih proizvoda. Prema podacima VTK BiH, BiH je tokom 2025. godine izvezla u Srbiju blizu 210.000 tona čelika i željeza ili nešto manje od polovice ukupnog izvoza dok je iz Srbije uvezla oko 91.000 tona. Prema uredbi Vlade Srbije, nakon popunjavanja kvota, carina na uvoz tih proizvoda iznosi 50 posto. Kvote su podijeljene na kvartalne maksimume s mogućnošću prijenosa neiskorištenih kvota iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota se provodi po principu "prvi došao - prvi uslužen", odnosno na temelju redoslijeda carinskih deklaracija. Kvote su uvedene i za iste proizvode iz EU, Turske, Albanije, Sjeverne Makedonije, Ukrajine, Bjelorusije i Kine. Komora BiH upozorava da kvote ne odražavaju stvarne trgovinske tokove, jer su izračunate na temelju podataka od 2020. do 2024. godine. Osim problema s kvotama, bh. izvoznici prijavljuju duža zadržavanja kamiona na graničnim prijelazima, koja su već nastupila početkom 2026. godine, navode iz VTK BiH. To dovodi do dodatnih troškova, kašnjenja u isporukama i prekida u proizvodnim i lancima snabdijevanja. Komora upozorava da uredba, donesena krajem godine, dodatno ograničava dugoročne ugovore između bh. kompanija i partnera iz Srbije. "Ograničavanje nesmetanog bescarinskog plasmana roba u okviru CEFTA-e predstavlja ozbiljan problem za naše izvoznike i tržišnu stabilnost", navodi se u saopćenju. VTK BiH traži od nadležnih institucija u BiH da odmah pokrenu dijalog s institucijama Srbije i CEFTA strukturama kako bi se ublažile ekonomske posljedice i osigurala sloboda protoka roba u regiji. CEFTA (Central European Free Trade Agreement) je regionalni sporazum o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope koji je na snazi od 2007. godine, čiji je cilj uklanjanje carinskih barijera i olakšanje trgovine robom i uslugama. Najveći proizvođač čelika u BiH je željezara "ArcelorMittal" u Zenici koju je nedavno indijski vlasnik prodao i koja je promijenila ime u "Nova željezara". Milionski izvoz bilježi i nekoliko manjih metaloprerađivača.

Bosna i Hercegovina na korak je do sive liste Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca, ukoliko hitno ne otkloni nedostatke u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, upozorili su iz Evropske unije. To bi imalo posljedice na privredu, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine.

Zamjenik ministra financija Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović potpisao je odluku kojom se omogućava isplata 600.000 maraka (približno 300.000 eura) za provođenje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon što to u zakonskom roku nije učinio ministar Srđan Amidžić. Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani su za 8. februara 2026. godine, a bit će održani na 136 biračkih mjesta u 17 gradova i općina tog entiteta. Centralna izborna komisija (CIK) BiH je odluku o ponavljanju izbora donijela 31. decembra 2025. godine, nakon što je utvrdila niz nepravilnosti i zloupotreba tokom glasanja na prijevremenim izborima održanim 23. novembra. Prema preliminarnim rezultatima, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Siniša Karan pobijedio je s oko 9.500 glasova razlike kandidata oporbene Srpske demokratske stranke (SDS) Branka Blanušu. Ministru financija i trezora BiH Srđanu Amidžiću, kadru SNSD-a, CIK BiH je ostavio rok od 15 dana za potpisivanje instrukcije o osiguranju i isplati sredstava potrebnih za njihovu provedbu. Kako odluka nije potpisana u tom roku, Hasanović je, pozivajući se na zakonske ovlasti, potpisao dokument kojim se omogućava financiranje izbornog procesa. "Izbori ne smiju zavisiti od političke volje pojedinaca niti biti predmet političkih kalkulacija. Zakoni u Bosni i Hercegovini važe za sve, institucije moraju funkcionirati i demokratski proces mora biti zaštićen bez izuzetka. Tako ću postupiti svaki put kada to zakon zahtijeva", naveo je Hasanović u objavi na svojoj službenoj Facebook stranici. Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj raspisani su nakon što je predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika tog entiteta. Mandat mu je prestao nakon što je presuda državnog Suda BiH protiv njega postala pravomoćna, donesena zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.

Vrhovi sud Federacije Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv četiri osobe i jedne privatne ustanove, uključujući i bivšeg vršioca dužnosti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, Denijala Tulumovića, zbog zloupotrebe položaja povezanog sa nabavkom linearnih akceleratora, uređaja koji se koriste za liječenje raka. Kako je saopšteno iz Federalnog tužilaštva Federacije BiH u petak, 16. januara, potvrđena je optužnica protiv Tulumovića, zatim Marka Tadića, osnivača i vlasnika INEL-MED Mostar, Šefika Husića, pomoćnika direktora UKC Tuzla za sestrinstvo, Senade Hujdurović, direktorice privatne bolnice "Plava Medical Group" u Tuzli, kao i same bolnice "Plava Medical Group", kao pravnog lica. Tulumović, Tadić i Husić se terete da su od 2022. do 2025. zloupotrebom službenih ovlaštenja i međusobnim dogovorom, nezakonito uticali na postupke javnih nabavki skupe medicinske opreme. Radi se o nabavci linearnog akceleratora i prateće opreme, procijenjene vrijednosti oko 8,5 miliona maraka (nešto manje od 4,4 miliona evra), s ciljem favorizovanja ponuđača INEL-MED d.o.o. Mostar i ograničavanja konkurencije. Navodi se da su se zbog toga drugi ponuđači žalili, te se nabavka neophodne medicinske opreme odugovlačila više godine. Zato su onkološki pacijenti bili upućivani iz Tuzle na liječenje u druge zdravstvene u stanove u BiH i inostranstvu, te su bile duže liste čekanja na radioterapiju. Takođe, optužnicom se Tulumović i Hujdurović terete da su u januaru 2023. zaključili ugovor o saradnji između UKC Tuzla i "Plava Medical Group" suprotno propisima, čime je nanesena šteta UKC-u, dok je privatna bolnica stekla korist od 128 hiljada maraka (oko 65 hiljada evra). Predloženo je oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, izricanje sigurnosnih mjera prema optuženima kao i zabrana obavljanja poslova u javnim institucijama i pravnim licima, zaključuje se u saopštenju. Novi linearni akcelerator, odnosno aparat za zračenje isporučen je UKC-u Tuzla u januaru 2025. godine, nakon četvrtog tendera. U bolnici u Tuzli od raka se godišnje liječi oko 1.600 oboljelih, a 60 posto njih treba radioterapiju, objavljeno je u martu 2023. iz te medicinske ustanove.

Ukoliko Bosna i Hercegovina do decembra 2026. godine ne raskine jedan od sporazuma o bezviznom režimu sa trećim zemljama, država rizikuje gubitak sredstava iz Plana rasta predviđenih za ovaj korak u Reformskoj agendi, upozorili su zvaničnici Evropske komisije (EK). "U skladu sa njenom Reformskom agendom, Bosna i Hercegovina se obavezala da će u periodu 2025–2027. godine raskinuti po jedan sporazum o bezviznom režimu godišnje sa zemljama čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u Evropsku uniju (EU). Primenjuje se jednogodišnji ‘grejs period’“, naveo je portparol EK u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Takozvani "grejs period" podrazumeva fleksibilnost u primeni pojedine obaveze. U kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan, "grejs period" za obaveze preuzete za 2024. godinu iznosi dve godine, odnosno traje do decembra 2026, dok za obaveze preuzete za 2025. godinu važi godinu dana, takođe do decembra ove godine. Iz Evropske komisije podsećaju da Bosna i Hercegovina održava stalni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU (Azerbejdžan, Kina, Katar, Rusija, Turska, Kuvajt i Vanuatu), kao i da odobrava sezonsko ukidanje viza — koje nije u skladu sa pravnom tekovinom EU — Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji. Međutim, prema izveštaju o mehanizmu suspenzije viza, koji je EK objavila u decembru prošle godine, Bosna i Hercegovina tokom 2025. nije raskinula nijedan sporazum o bezviznom režimu. "Komisija stoga očekuje značajan napredak Bosne i Hercegovine po ovom pitanju, uz potpunu usklađenost vizne politike kao krajnji cilj", navodi se u odgovoru pres-službe EK. U izveštaju o vizama Evropske komisije ukazuje se i na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u 2025. godini jedina zemlja u regionu koja je zabeležila negativan trend, dok su susedne zemlje pooštrile svoje vizne režime. Ipak, ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković početkom januara, gostujući na televiziji N1, nije se obavezao da će ispuniti zahteve Evropske komisije. Potvrdio je da su pritisci iz Brisela veliki i zatražio od evropskih zvaničnika „ozbiljnost“, aludirajući na unutrašnje političke blokade u zemlji. Evropska komisija svake godine objavljuje izveštaj o mehanizmu suspenzije viza za države koje nisu članice Evropske unije, ali uživaju bezvizni režim sa zemljama šengenskog prostora. Od tih zemalja se kontinuirano zahteva usklađivanje sa viznom politikom EU. Iako je dozvoljeno postepeno usklađivanje, ono mora biti potpuno neposredno pre pristupanja Uniji. Bosna i Hercegovina je od 2023. godine kandidat za punopravno članstvo u EU. "Potpuno usklađivanje zemalja Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva sa viznom politikom EU i dalje je ključno, s obzirom na njihovu blizinu šengenskom prostoru i rizike koje predstavljaju različite vizne liste i procedure", navodi se u odgovoru EK. Usklađenost sa viznim režimom EU sada je direktno povezana i sa finansijskim sredstvima koja će svaka zemlja regiona dobiti iz evropskog Plana rasta. Bosna i Hercegovina je već izgubila više od 100 miliona evra, odnosno oko deset odsto od ukupno namenjenih sredstava, jer nije na vreme usvojila Reformsku agendu. Isplate iz Plana rasta vrše se na osnovu učinka svake zemlje. Srbija je, na primer, dobila samo delimičnu isplatu jer nije ispunila sve reforme. Među reformama koje su dobile "zeleno svetlo" iz Brisela nalazi se i usklađivanje sa viznom politikom EU.

Vlasti Republike Srpske ne odustaju od izgradnje gasovoda koji bi ovaj bh. entitet povezao s gasnom mrežom Srbije, koja je do sada dominantno služila za dopremanje ruskog gasa. Najava o gradnji gasovoda, vrijednog više od 500 miliona eura, dolazi dok Evropska unija planira obustavu uvoza ruskog gasa, a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji. Vlasti u RS-u godinama insistiraju na izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija koji su proglasile projektom od strateškog značaja, ali je izostala suglasnost državnih insitucija. Novi ruski plinovod za BiH zaustavljen na DriniIako prethodnih godina nisu krile oslanjanje na partnerstvo sa Srbijom i Rusijom, sada poručuju da je riječ o isključivo domaćem projektu, otvorenom za različite izvore snabdijevanja. Nedeljko Elek, direktor preduzeća Sarajevo-gas Istočno Sarajevo, koje je zaduženo za ovaj projekat, kaže da u obzir dolazi i azerbejdžanski gas, koji do Srbije dolazi putem interkonektora sa Bugarskom. "To znači da bismo mi mogli pregovarati s Azerbejdžanom. Ovo nije ni ruski ni američki gasovod, nego za za RS i kupiti će gas koji bude najpovoljniji", kazao je Elek za Radio Slobodna Evropa (RSE). Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti zavisna od ruskog gasa koji, preko teritorije Srbije, stiže Turskim tokom. Taj gas ulazi u BiH kod Zvornika i jedinom postojećom gasnom trasom, izgrađenom prije više od 45 godina, doprema se do Sarajeva i dalje do centralne Bosne. Novi gasovod u RS-u trebao bi se na istom mjestu, u Šepku kod Zvornika, povezati s gasovodom u Srbiji. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova u tom entitetu, preko Banje Luke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje. Dok vlasti RS projekt predstavljaju kao korak ka energetskoj sigurnosti i diverzifikaciji izvora, kritičari upozoravaju da bi mogao dodatno učvrstiti postojeću zavisnost. Tender u RS nasuprot Južnoj interkonekcijiVlada RS dala je u novembru prošle godine saglasnost firmi Sarajevo-gas Istočno Sarajevo za izgradnju, što uključuje i priključne cjevovode prema gradovima i općinama. Tender za izgradnju otvoren je u vrijeme dok se, na američku inicijativu, vode pregovori o izgradnji gasovoda prema Hrvatskoj. Riječ je o projektu Južne interkonekcije (Vlasti u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine pregovaraju s američkim partnerima o preuzimanju izgradnje plinovoda Južna interkonekcija po koncesijskom modelu, uz posredovanje ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Model o kojem se pregovara bi značio da američki privatni investitor financira, gradi i upravlja plinovodom u određenom periodu, nakon čega bi bio vraćen BiH. Ukoliko bude izgrađen, BiH bi gasovodom Južna interkonekcija BiH prvi put direktno dobila plin kroz LNG terminal na otoku Krku u Hrvatskoj, čime bi diverzifikovala izvore energije i smanjila ovisnost o Rusiji.) koji bi BiH djelomično oslobodio ovisnosti o ruskom gasu i povezao s globalnim tržištem energije. Iz State Departmenta su za RSE naveli da je plinovod Južna interkonekcija ključan za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH i regije i da dodatno jača veze između Sjedinjenih Država i partnera u BiH. "Predsjednik [Donald] Trump jasno je dao do znanja da evropski partneri moraju prestati koristiti rusku energiju", navedeno je u odgovoru na pitanje RSE o namjeri gradnje gasovoda u RS-u. Iz Delegacije EU u BiH nisu odgovorili na upit RSE da prokomentiraju namjeru izgradnje gasovoda u RS-u. 'Računaju na ruski gas'Almir Bečarević, bivši direktor kompanije BH Gas, ocjenjuje za RSE da entitet RS ne odustaje od ruskog gasa, iako je tehnički moguće da planiranim plinovodom stigne i azerbejdžanski gas. No, navodi da je jedina konekcija za azerbejdžanski gas trenutno gasovod preko Bugarske i Srbije, koji je relativno malog kapaciteta. "Ovo je stari pravac snabdijevanja, dakle, računaju na ruski gas. No, postavlja se pitanje šta ako bude obustavljen tranzit i snabdijevanje preko Turskog toka. Sad im je priča da će nabavljati azerbejdžanski. No, u slučaju nestašice ruskog gasa, može se očekivati da Srbija ili Mađarska zakupe sve kapacitete, pa se postavlja pitanje čiji će gas dolaziti", ističe Bečarević. Gas iz Rusije i dalje je dominantan na tržištu Srbije. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Srbije, on je u 11 mjeseci prošle godine činio 88 posto ukupnih uvezenih količina. Podaci ukazuju na veće uvezene količine iz Azerbejždana, sa kojim Srbija od novembra 2023. ima sporazum o kupovini tog energenta. Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport ruskog gasa 2028. godine. U takvom scenariju, BiH bi, bez alternativnog pravca, mogla ostati bez gasa. No, iz RS navode da novi gasovod u tom entitetu, ukoliko bude izgrađen, neće biti ograničen na jednog dobavljača. Tvrde da će biti dvosmjerni, jer ostavlja mogućnost i konekcije na gasnu mrežu u Hrvatskoj kod Novog Grada. Stručnjak za energetiku Dragan Vlaisavljević ocjenjuje da plan o dvosmjernom gasovodu kroz RS, sam po sebi, ne garantuje otklon od ruskog gasa. Ističe da se to može ostvariti samo ako se prekogranični kapaciteti otvore prema trećim trgovcima, u skladu s direktivama Evropske unije. "Suština je da li imate na transparentan način prodaju kapaciteta. Ako kapaciteti nisu slobodni, nego zakupljeni od jednog dobavljača, vi i dalje imate monopol", kazao je. Zainteresirane kineske kompanije?Vlast u RS-u tvrdi da će projekat biti finansiran iz entitetskog budžeta, dok iz Vlade RS nisu odgovorili RSE-u šta je s ranijim planom i ugovorom sa Srbijagasom. Elek navodi da projekat nema veze s Gazpromom, Srbijagasom ni drugim stranim kompanijama, te da ga u potpunosti finansira Vlada RS. Prethodni projekat je bio zamišljen sa potpuno novim ulazom u BiH kod Bijeljine čime bi postao direktan ogranak Turskog toka. Elek ističe kako je prethodni plan je napušten, a novi se realizuje na postojećem gasnom ulazu kod Zvornika koji je priključen na gasni sistem Srbije. On tvrdi da je novi plan nastao nakon što za prethodni nije dobijena potrebna suglasnost (Vijeće ministara BiH utvrdilo je u maju 2023. prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija. No, ugovor nikada nije zaživio, jer nije završena procedura koja je uključivala izjašnjavanje nekoliko državnih insitucija. Među njima je i Predsjedništvo BiH bez čije suglasnosti i potpisanog bilateralnog ugovora gasovod ne može prijeći državnu granicu.)institucija BiH. "Jednostavno, taj projekat je stavljen ad acta i urađen je ovaj, na postojeći ulaz (kod Zvornika). Danas mi transportujemo taj isti gas u kompletnu Federaciju BiH. Niko nema veze - ni Gazprom, ni Srbija, ni Mađarska, ni Amerika", rekao je Elek. Izgradnja će se finansirati iz budžeta RS tokom pet godina, a udvostručena cijena, prema Eleku, rezultat je planirane gasifikacije 18 općina. Tender za izbor izvođača radova za gasovod u RS otvoren je do kraja januara. Među kompanijama koje su preuzele tendersku dokumentaciju su, kako kaže Elek, i dvije kineske, ali nije precizirao o kojima je riječ. Trasa budućeg gasovoda podudara se s planiranom dionicom autoputa Bijeljina-Banjaluka, naveo je on, dodajući da će gasovod dijelom pratiti autoput od Banjaluke prema Prijedoru. Dionice ovih autoputeva grade tri kineske firme od kojih RSE nije dobio odgovor da li su se prijavile na tender za izgradnju.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić vratio je mandat na raspolaganje v. d. predsjednici ovog bh. entiteta Ani Trišić Babić. Ovo je Minić potvrdio na konferenciji za medije u Banjaluci, u četvrtak 15. januara, najavljujući da će ponovo biti predložen za mandatara. Rekao je da ne postoji mogućnost da odluke i zaključci Vlade doneseni od kada je on na toj poziciji, budu poništeni, te da njihova legalnost nije upitna. Takođe, iako je najavio i djelimičnu rekonstrukciju Vlade, nije naveo koji ministri više neće biti u njenom sastavu, kao ni koja su nova imena. Prethodno je v.d. predsjednice RS Ana Trišić Babić za novinsku agenciju Srna izjavila kako je vlast u tom bh. entitetu "dogovorila da premijer Savo Minić vrati, a potom odmah preuzme mandat predsjednika Vlade Srpske". Ona je pojasnila da ova odluka ima za cilj "da o procesima u Republici Srpskoj odlučuje Republika Srpska i njene institucije, a ne niko izvan nje". Minića je za premijera imenovala Narodna skupština RS 2. septembra prošle godine. Mandat za sastavljanje Vlade mu je deset dana prije toga dao Milorad Dodik. Ovo je bilo sporno za grupu članova Parlamenta Bosne i Hercegovine koji su 9. septembra podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu te odluke. Naime, Dodiku je početkom avgusta oduzet mandat predsjednika RS, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio na kaznu godinu dana zatvora (koju je on kasnije otkupio) i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, te stoga nije ni mogao da predloži Minića za mandatara. Prema entitetskom Ustavu, predsjednik RS predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade. Vladajuća koalicija u RS tvrdila je tada da je mandatara predložio Dodik, kao entitetski predsjednik, iako on to formalno-pravno nije bio nakon pravosnažne presude i odluke Centralne izborne komisije BiH kojom mu je oduzet mandat. Dodik je tada i dalje tvrdio da je predsjednik RS, ali se kasnije predomislio te je na Narodna skupština RS kao v.d. ove funkcije imenovala Anu Trišić Babić, Dodikovu dugogodišnju savjetnicu. Ustavni sud BiH je već u novembru prošle godine raspravljao o ustavnosti nove Vlade RS, ali su naveli da će odluku donijeti na idućoj sjednici, koja bi trebalo da bude održana iduće sedmice. Šta kaže Ustav RS?Predsjednik Republike predlaže kandidata za predsjednika Vlade u roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog raspuštanja ili skraćivanja mandata Narodne skupštine. Nnova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsјednika nove Vlade.

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) obustavlja obradu imigrantskih viza za podnosioce zahteva iz 75 zemalja, saopštio je u sredu Stejt departmenta. Stejt department je na mreži X naveo da će obustaviti obradu useljeničkih viza za 75 zemalja čiji migranti koriste socijalnu pomoć američkog naroda u neprihvatljivo visokoj meri. O suspenziji obrada zahteva za vize prvo je javio Foks njuz (Fox News), pozivajući se na memorandum Stejt departmenta. Prema izveštaju Foks njuza, među tih 75 zemalja su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Severna Makedonija. Izveštaj Foks njuza je spomenula na X i portparolka Bele kuće Karolajn Livit (Karolone Leavitt) Od evropskih zemalja su na list i Azerbejdžan, Belorusija, Gruzija, Jermenija, Moldavija i Rusija. Mada Stejt department još nije objavio zvaničnu listu, u jednom od postova na X je naveo da "pauza utiče na desetine zemalja – uključujući Somaliju, Haiti, Iran i Eritreju – čiji imigranti često postaju javni teret za Sjedinjene Države po dolasku". "Radimo na tome da se obezbedi da velikodušnost američkog naroda više neće biti zloupotrebljavana", dodao je Stejt department. Suspenzija obrade zahteva za usljeničke vize iz navedenih 75 zemalja će početi 21. januara, naveo je Foks njuz, dodajući da memorandum nalaže američkim ambasadama da odbiju vize prema važećem zakonu dok Stejt department preispituje svoje procedure. Suspenzija za obradu viza poklapa se s merama Trampove administracija protiv imigracije. Tramp je u novembru obećao da će "trajno pauzirati" migracije iz svih "zemalja trećeg sveta" posle pucnjave u blizini Bele kuće u kojoj je pokrenuo avganistanski državljanin i u kojoj je poginuo pripadnik Nacionalne garde. Na spisku su, prema Foks njuzu, i Alžir, Antigva i Barbuda, Avganistan, Bahami, Bangladeš, Barbados, Belize, Brazil, Butan, Demokratska Republika Kongo, Dominika, Egipat, Eritreja, Etiopija, Fidži, Gambija, Gana, Gruzija, Grenada, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Iran, Irak, Jamajka, Jemen, Jordan, Južni Sudan, Kambodža, Kamerun, Kazahstan, Kirgistan, Kolumbija, Kuba, Kuvajt, Laos, Liban, Liberija, Libija, Maroko, Mjanmar, Mongolija, Nepal, Nikaragva, Nigerija, Obala Slonovače, Pakistan, Republika Kongo, Ruanda, Senegal, Sent Kits i Nevis, Sent Vinsent i Grenadini, Sijera Leone, Sirija, Somalija, Sudan, Sveta Lucija, Tajland, Tanzanija, Togo, Tunis, Uganda, Urugvaj, Uzbekistan, Zelenortska Ostrva. SAD su dugo odbijale vize ljudima kojima će verovatno na kraju biti potrebna državna socijalna pomoć, ali je Stejt department saopštio da će sada koristiti isto ovlašćenje za potpunu suspenziju imigracionih viza na osnovu nacionalnosti, naveo je AFP. Stejt department je u ponedeljak saopštio da je od Trampovog povratka poništio više od 100.000 viza, što je rekord za godinu dana. Ministarstvo za unutrašnju bezbednost prošlog meseca saopštilo je da je Trampova administracija deportovala više od 605.000 ljudi i da je 2,5 miliona drugih otišlo samostalno.