Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez saopštio je 26. novembra da je odbio dati saglasnost za slijetanje vojnog aviona Mađarske na Aerodrom Banjaluka, kojim je u BiH trebao doputovati mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. Helez je u objavi na društvenim mrežama naveo da je odluka donesena i zbog "izostanka jasnog obrazloženja zašto bi šef mađarske diplomatije u BiH dolazio vojnim, a ne civilnim avionom". Ministar odbrane BiH, prema ovlaštenjima, odobrava prelete i dolete vojnih aviona preko i unutar teritorije BiH. Naglasio je i da je Mađarska u kontinuitetu pružala otvorenu političku podršku Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republike Srpske i njegovim potezima koje je Helez ocijenio štetnim po suverenitet i teritorijalni integritet BiH. "Godinama unazad, mađarski premijer Viktor Orbán i ministar Szijjártó pružaju otvorenu podršku Miloradu Dodiku u njegovim djelima koja potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine", naveo je Helez. Istakao je da je njegova obaveza kao ministra odbrane da štiti ustavni poredak i zakone države. "Moja dužnost je da štitim ustavni poredak, zakone i interese Bosne i Hercegovine. Zbog toga sam donio odluku da ne odobrim ovaj let, sve dok se ne osigura potpuna transparentnost i poštovanje naše države", poručio je Helez. Mađarska je ranije izjavljivala da ne priznaje presudu Suda BiH kojom je u augustu Milorad Dodik osuđen na kaznu zatvora od godinu dana koju je novčano otkupio i zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina. U danu kada je Helez odbio dati saglasnost mađarskom šefu diplomatije za dolazak u BiH vojnim avionom, Dodik se u Budimpešti sastao sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Szijjártóv dolazak je prije nekoliko dana najavio Dodik. Mađarske vlasti od ranije gaje dobre odnose sa Dodikom, a zvanična Budimpešta blokirala je pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše. Prema podacima Ministarstva finansija BiH, Republika Srpska se 2022. godine zadužila kod mađarske EXIM Banke za 215,5 miliona eura, a krajem aprila 2025. dug entiteta prema toj banci iznosio je oko 112 miliona eura. Dodik je u više navrata, nakon razgovora sa Orbanom, najavio kako će Mađarska preuzeti i projekte od čijeg finansiranja je odustala Njemačka zbog secesionističkih poteza vlasti u RS, no do toga nikada nije došlo.

Dok se u turističkim prospektima Višegrad opisuje kao mjesto netaknute prirode i mira uz rijeku Drinu, stvarnost za stanovnike okolnih naselja potpuno je drugačija. Već trideset godina njihov svakodnevni život obilježavaju dim, smrad i požari sa obližnje deponije, smještene svega stotinjak metara od prvih kuća u selu Holijaci. Iako mještani godinama upozoravaju da odlagalište radi bez ikakvih dozvola i narušava zdravlje ljudi, nadležne institucije još nisu ponudile rješenje. Deponija u Višegradu jedna je među stotinama odlagališta otpada u Bosni i Hercegovini koje ne ispunjavaju uvjete za rad i nemaju okolinske dozvole koje izdaju resorna entiteska ministarstva. Preciznih podataka o njihovom broju nema, ali su istraživanja u proteklim godinama ukazivala na to da ih ima oko 1.400. Samo šest deponija ispunjava standarde Evropske unije, navedeno je u publikaciji CETAP-a, projekta kojeg finansira Unija, a koje se bavi važnosti prelaska na održivi sistem upravljanja otpadom — od odvojenog sakupljanja do recikliranja — kako bi se zaštitila životna sredina i otvorile nove ekonomske mogućnosti. Deponija u Višegradu stotinjak metara od kućaSmještena u blizini Drine, uz magistralnu cestu na ulazu u taj grad na istoku Bosne i Hercegovine, deponija je na stotinjak metara od prve kuće u selu Holijaci. "Već 30 godina svakodnevno dovoze smeće. Kad nestane prostora onda ga zapale. Non-stop gori, nemamo čistog zraka i ne smijemo prozore da otvorimo", kaže mještanin Emin Karčić Radio Slobodna Evropa (RSE). Okupljeni u neformalnu grupu "Uklonimo ilegalno odlagalište otpada ispred turističkog mjesta", stanovnici godinama upozoravaju da deponija radi bez okolišne ili bilo koje druge dozvole. Obraćali su se inspekciji, a prije tri godine podnijeli i kaznenu prijavu protiv nadležnih u Općini i lokalnom komunalnom poduzeću, koje smatraju odgovornima. "Potpisivali smo peticije, imali više od 1.000 potpisa. Pokušavali sve, ali ništa. Mi smo izgleda osuđeni ovdje da se gušimo. Dim nas podavi", kaže Karičić. Iz Opštine Višegrad i iz lokalnog komunalnog preduzeća "Komunalac" nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o deponiji i tvrdnjama mještana. Predstavnici općinske vlasti su u ranijim medijskim istupima isticali da bi rješenje moglo biti izgradnja regionalne deponije u 45 kilometara udaljenoj Rogatici, ali do toga do danas nije došlo. Načelnik Mladen Đurević izjavio je u augustu na konferenciji za novinare da je "Opština uložila značajne napore u održavanje deponije i formiranje komisije, koja je predložila mjere za sanaciju". Tada je, također, rečeno da je u toku projekat zatvaranja deponije, ali da se "na taj način otvara problem gdje deponovati otpad na području Višegrad". Kako do regionalne deponije?S problemima zbog deponije, koja nema dozvole, ali za koju više od deceniju nema alternative, suočavaju se i stanovnici Goražda. Gradski otpad svakodnevno završava na odlagalištu Šišeta, na kome su česti požari koji ugrožavaju lokalno stanovništvo. "Nisu ništa uradili 15 godina. Nema se smeće gdje odlagati, a na Šišeti je katastrofalno stanje i kad se smeće zapali to truje gradu", kaže Edževit Hrelja, stanovnik naselja u blizini Goražda. Deponija Šišeta određena je, odlukom Gradskog vijeća iz 2010., privremenim odlagalištem otpada, do izgradnje regionalne sanitarne deponije. Vijeće je krajem 2023. tu odluku poništilo, ali odlaganje smeća nije zaustavljeno, s obzirom na to da regionalna deponija do danas nije izgrađena. Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović tvrdi, također, da nelegalna deponija koja je prijetnja zdravlju građana, mora hitno biti zatvorena. "Imali smo više od 16 požara na njoj. Kantonalna inspekcija naplaćivala nam je kazne, dok, istovremeno, postoje oni koje ne žele regionalnu sanitarnu deponiju. Svi okolni gradovi, imaju iste probleme, pa je svaka mjesna zajednica napravila sebi deponiju", kaže on. Gradska uprava rješenje višegodišnjeg problema sa odlaganjem smeća vidi u regionalnoj deponiji za koju je kupljeno zemljište na drugoj lokaciji. Imamović kaže da je završena sva potrebna dokumentacija i da će sve biti u skladu sa suvremenim standardima. "Imat će tri kasete, sistem za gašenje požara i fabriku za preradu otpada. Molimo građane da imaju povjerenja u ovaj projekt čija provedba neće ugroziti živote i sigurnost građana na ovoj lokaciji", kazao je. Deponija će, kako kaže koštati 20 miliona maraka (oko 10 miliona eura), a bit će financirana iz kredita Svjetske banke, koji će otplaćivati Federacija BiH. No, grupa stanovnika naselja Glamoč, u blizini lokacije na kojoj je planirana izgradnja, tvrdi da u projektu ima propusta, poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, zbog čega su prije nekoliko dana protestvovali. "Nemamo ništa protiv izgradnje deponije po evropskim standardima, ali nisu nas ubijedili da će ispoštivati sve zakonske okvire. Nećemo dozvoliti da imamo još jednu ekološku bombu u gradu", kaže stanovnik Edževit Hrelja. 'Obične ledine kao deponije'Deponije u Višegradu i Goraždu su među stotinama odlagališta otpada u BiH. Anes Podić iz organizacije "Eko akcija" kaže za RSE da na petini teritorije BiH nema odvoženja otpada i da stanovništvo nema drugog izlaza nego da ga odlaže na divljim deponijama. "Postoji i niz odlagališta, koje su općinska vijeća proglasila deponijama, iako ne zadovoljavaju ni minimum uvjeta. Obična ledina koju je općina proglasila deponijom. Ukoliko ih inspekcije zatvore, dolazi do problema da se smeće gomila po ulicama", kaže on. Korijen problema je, kako kaže, u činjenici da političke elite okoliš ne interesuje. "Jer bi u suprotnom taj problem bio davno riješen. Suština je da treba smeće skloniti s gradskih ulica, a šta će poslije s njim biti to nikoga nije briga", kaže Podić. Neispunjavanje evropskih standardaBiH je u 2021. proizvela 1,2 miliona tona komunalnog otpada, podaci su iz publikacije u okviru projekt "Tehnička pomoć za poboljšanu uporabu materijala iz otpada", koji financira EU. Dio prikupljaju komunalne službe, dok značajan dio završava na ilegalnim odlagalištima. Izuzev nelagalnih deponija, problem predstavlja i to što samo šest odlagališta u BiH zadovoljava standarde EU, navedeno je. Anes Podić, iz "Eko akcije", kaže, pak, da u tri decenije BiH nije dobila nijednu deponiju koju se može nazvati sanitarnom, odnosno onom koja ne zagađuje okoliš. "Čak i onima boljima, u većim gradovima, nedostaje prečišćavanje otpadnih voda ili nisu riješeni deponijski gasovi. Primjerice, kada je prije 20 godina uređena sarajevska deponija, mještanima nije smetala, a sad se 'guše'. S pravom se ljudi bune, jer nismo u stanju običnu deponiju da riješimo", kaže Podić iz "Eko akcije". Posljedice lošeg upravljanja otpadom, uz zagađenje tla i vode, su i ekonomski gubici, s obzirom na to da saniranje ilegalnih deponija košta milione maraka. BiH nema ni uspostavljen sistem zbrinjavanja životinjskog otpada, unatoč tome što je 2011. godine pokrenuto usvajanje propisa koji bi bili usklađeni s praksom i regulativom u EU. To znači da se životinjski otpad, uglavnom, odlaže na deponijama smeća, a nerijetko završava u rijekama i šumama.

Nekoliko kuća poplavljeno je, a više objekata ugroženo u naselju Poriče kod Bugojna u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine nakon što se tokom noći 25. na 26. novembar izlila rijeka Poričnica. Nabujala rijeka prijeti da poplave podrumske prostorije okolnih stambenih zgrada u blizini Opštine Bugojno, dok je dvorište Srednje tehničke škole već pod vodom. Zbog izlivanja Poričnice u potpunosti je obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Bugojno–Kupres, a vozila se preusmjeravaju alternativnim pravcem kroz naselje Čipuljić. Iz Službe civilne zaštite upozoravaju da je situacija dodatno pogoršana obilnim padavinama i naglim topljenjem snijega, ali i velikim količinama otpada koji se nakuplja ispod mosta i dodatno podigao nivo vode. Mještani tvrde da ovako snažno izlivanje Poričnice nije zabilježeno više decenija. Poplave i u Opštini JezeroPoplavni val pogodio je i Opštinu Jezero, udaljenu 60-ak kilometara sjeverno od Bugojna, gdje su se izlile rijeke Jošavka i Pliva, zbog čega je ugroženo više domaćinstava. Načelnica Snežana Ružičić izjavila je za Srnu da je pacijentima onemogućen pristup Ambulanti porodične medicine, te je otežan i saobraćaj na dijelovima magistralnog puta i regionalnog puta koji prolaze kroz tu opštinu. "Terenske službe su na terenu i pozivamo stanovnike da zaštite svoju imovinu", rekla je Ružičić, dodajući da se vodostaji povećavaju usljed obilnih padavina i topljenja snijega. Upozorenja o mogućim daljim poplavamaAgencija za vodno područje rijeke Save ranije je izdala upozorenje o vanrednom hidrološkom stanju za period do 27. novembra. Zbog obilnih padavina očekuje se rast vodostaja posebno na sjeverozapadu BiH, centralnoj Bosni te u Kantonu Sarajevo. Meteorolozi upozoravaju na jače kišne padavine, moguće bujične poplave i zahlađenje koje će donijeti snijeg na višim nadmorskim visinama. Snježna granica mogla bi se spustiti i na oko 700 metara u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima zemlje. U bujičnim poplavama prošle godine u Bosni i Hercegovini, početkom oktobra prošle godine, stradalo je 27 osoba, a pričinjena je milionska šteta. Najviše je tada stradalo područje Jablanice na jugu BiH.

Predsjednika Republike Srpske ne biraju narodi, nego građani ovog entiteta u Bosni i Hercegovini. Ovo je za Radio Slobodna Evropa izjavio Davor Trlin, profesor ustavnog prava, nakon izjava Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, u kojima optužuje Bošnjake da su na prijevremenim predsjedničkim izborima u RS glasali za kandidata opozicije da bi "usložnili" situaciju u ovom bh. entitetu. "To je isto kako kada Hrvatska demokratska zajednica konstantno konstruiše, ko je izabrao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Hrvata. Njega, recimo, biraju građani Federacije BiH, znači on predstavlja građane i entitet u tom slučaju. Isto kao i za RS", smatra Trlin. Na prijevremenim izborima za predsjednika RS, raspisanim nakon što je Dodiku zbog pravosnažne presude oduzet mandat, pobijedio je kandidat Dodikove stranke, entitetski ministar visokog obrazovanja Siniša Karan, sa razlikom od oko dva odsto u odnosu na kandidata opozicije, Branka Blanušu. Važeći zakoni daju svim građanima isto pravo glasa na izborima za predsjednika RS. Obzirom da je glasanje tajno, u praksi je vrlo teško zaključiti koji narod je glasao za kojeg kandidata. Prema popisu iz 2013. godine, u RS je nešto više od 170 hiljada Bošnjaka, odnosno 14 odsto ukupnog stanovništva entiteta. Nakon njega su rađene samo procjene broja ukupnog broja stanovnika, starosne i polne strukture. Nisu procjenjivane brojke po etničkim grupama. Prema procjenama Republičkog zavoda za statistiku iz 2023. godine, broj stanovnika u RS se za deceniju smanjio za oko 60 hiljada, na oko 1,11 miliona. Šta je rekao Dodik?Nakon sjednice Glavnog odbora SNSD-a, održane u Banjaluci 24. novembra dan nakon izbora, Dodik je kazao da je među više od 200 hiljada glasova za kandidata opozicije, jedna desetina bošnjačkih glasova. "Tu uračunavam oko 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za kandidata, i to možemo da vam pokažemo, krvnu sliku glasačkih mjesta i da vidite kako to izgleda", rekao je Dodik. On je optužio Bošnjake da su "htjeli da pokažu da oni nisu servilni i lojalni RS". Dodao je da su mogli da glasaju "za koga oni žele, a oni žele da usložne situaciju u RS, i zato su glasali za Blanušu". "Nismo mi protiv Bošnjaka, ali lojalnost koju pokazuju prema SDS-u nije lojalnost prema RS", takođe je poručio Dodik. SNSD je zbog zapaljive retorike svog lidera u predizbornoj kampanji kažnjen sa 30 hiljada maraka (oko 15 hiljada evra). Na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu 10. novembra, Dodik je između ostalog izjavio da ovaj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Šta kaže Ustav i zakon?Ni Ustav RS, ni zakoni BiH, ne predviđaju da Srbin mora biti predsjednik ovog bh. entiteta, iako je to u praksi teško izbjeći. Prema Ustavu RS, "predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine". Tri kandidata iz svakog konstitutivnog naroda koji dobiju najviše glasova, biraju se na funkcije predsjednika i potpredsjednika RS. Među njima, predsjednik postaje onaj koji ima najveću podršku glasača. Tehnički, ovo znači da Bošnjak ili Hrvat mogu postati predsjednik RS, ali je to malo vjerovatno obzirom da se u BiH tradicionalno glasa po etničkim linijama, a više od 80 odsto stanovnika RS se izjašnjavaju kao Srbi. Izborni zakon BiH navodi slična pravila – predsjednik i potpredsjednici se biraju sa teritorije RS, a biraju ih birači registrovani u ovom bh. entitetu, bez podjele na konstitutivne narode. Na ovim izborima se birao samo predsjednik RS, a dvojici potpredsjednika izabranih 2022. godine – Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću – mandat traje do idućih opštih izbora, koji bi trebalo da budu održani u oktobru iduće godine. 'Fijasko' Dodikove politikePotpredsjednik RS iz reda bošnjačkog naroda, Ćamil Duraković, kaže za RSE da "Dodik u svom autokratskom stilu pokušava sve nas natjerati da imamo mišljenje kakvo ima on, a to je nemoguće". "Riječ je o građanima entiteta RS koji su u skladu sa izbornim zakonom BiH i zakonom o prebivalištu upisani u centralni birački spisak i ostvaruju svoje individualno pravo, pravo da biraju", naglasio je Duraković. On ističe, da je RS zrelije demokratsko društvo, raspravljalo bi se kako je politički nepoznat kandidat opozicije izgubio sa tako malom razlikom od kandidata SNSD-a, "a ne brojati krvna zrnca i ko je za koga glasao". "Dodik je izašao iz okvira politike, na način da je na jedan vrlo nekulturan način vrijeđao Bošnjake, Muslimane, sa ličnog aspekta, to je sada van politike, tako da ne znam šta je očekivao", ocjenjuje potpredsjednik RS. Duraković ocjenjuje da je izborni rezultat, uprkos tijesnoj pobjedi, "fijasko politike Milorada Dodika". On pita kako da pored tih Bošnjaka koji su navodno glasali za opozicionog kandidata, ima dominantno bošnjačkih mjesta koja su ogromnom većinom glasala za Karana. Navodi primjer sela Snagovo, u Zvorniku na istoku BiH, gdje je od 400 osoba koje su glasale, njih 372 glasalo za Sinišu Karana, a za Blanušu samo osam. U tom selu, prema popisu iz 2013. godine, od 929 stanovnika samo četvoro nisu Bošnjaci. "U ovoj kampanji niko od kandidata nije došao u ta bošnjačka mjesta, a trend je da Bošnjaci u velikom broju nisu izašli, e otkud onda da sto posto izađu na tim mjestima i da baš preko 95 posto glasaju za kandidata kojeg je promovisao Milorad Dodik", rekao je Duraković. Prema njemu, Dodik svojim porukama krivicu za svoje gubitke prebacuje na Bošnjake, što je "jedna segregacija u kojoj bi takve izjave i pojave trebale biti sankcionisane". 'Zanemaruju se suštinski problemi'Dodikovim izjavama se nastavlja narativ u kojem se stigmatiziraju Bošnjaci u RS, koji se "etiketiraju i po etničkoj liniji isključivo percipiraju", smatra politički analitičar iz Banjaluke, Mladen Bubonjić. On kaže za RSE da se Bošnjaci ne tretiraju kao neko ko ima pravo da se politički izraz, nego kao neko ko je potencijalni problem, a da su optužbe na njihov račun alibi za loš izborni rezultat. "Drugim riječima, njihovi glasovi, i to se dovodi u vezu s etničkom grupom, bi predstavili problem za RS u smislu - kako bi oni glasali protiv kandidata SNSD, tj. za Blanušu, onda bi došlo do urušavanja RS, nestanka Srba, šta li već se priča sve ove godine", rekao je Bubonjić. On upozorava da su obični ljudi, Bošnjaci, u RS, "dvostrano" obespravljeni, jer sa njihovim glasovima kalkulišu stranke iz oba entiteta. "U svemu se tome zanemaruju njihovi suštinski problemi. Dakle, to su problemi svakodnevnog života, od njihove vidljivosti u javnom prostoru, njihove prepoznatljivosti u institucijama, njihovog ekonomskog statusa, prava na izražavanje u smislu da se jasno vidi njihova pripadnost", kazao je Bubonjić. Dodao je da ne očekuje da će Dodik na bilo koji način biti sankcionisan zbog svojih poruka, te da je i za "mnogo gore izjave" bilo malo reakcija.

Više od 840 miliona žena širom svijeta preživjelo je neki oblik nasilja, a za mnoge ono počinje još u djetinjstvu. Umjesto školskih klupa, hiljade djevojčica završavaju u brakovima. Među njima je i Nina iz Bosne i Hercegovine. Kada pogleda u svoju prošlost Nina kaže da je ono što je preživjela bilo nasilje. Nju su, kada je imala 11 godina, roditelji udali za osobu koja je po godinama, kako kaže mogla da joj bude otac. "Otac i majka su me prodali," priča ona za Radio Slobodna Evropa. "Ja sam vikala neću da se udam, htjela sam se ubiti, bila sam dijete, maloljetna, nisam imala ni ličnu kartu." Njena sudbina, nažalost, nije izolovana. Svake tri sekunde jedna djevojčica bude udata pokazuju podaci UNICEF-a. U Bosni i Hercegovini, kao i u značajnom broju zemalja, legalna dob za stupanje u brak je 18 godina. Izuzeci se mogu napraviti sa 16 godina ukoliko se utvrdi da postoje opravdani razlozi da je osoba sposobna za vršenje dužnosti koje proizlaze iz braka. I da je brak u njenom interesu. Istraživanje predstavljeno u izvještaju organizacije Plan International navodi da od 148 zemalja u kojima je donja granica za brak 18 godina, skoro 75 posto ima uvedene i izuzetke. No, Nina je imala 11 godina, u školu nije išla, nije znala ni gdje se nalazi i svaki dan je trpila maltretiranje. "Samo maltretiranje, tuča, batine. Nije me puštao u grad, nisam znala ni gdje je opština." Rani brak oduzme djevojčicama djetinjstvo, kaže Isobel Fergus, menadžerica za istraživanja u Plan International, organizaciji koja radi sa djecom i djevojčicama u 80 zemalja svijeta. Djevojčice u tako ranoj dobi ne mogu da obavljaju "tradicionalne uloge" i da budu majke i supruge. "Djevojka iz Zambije koju su udali kada je imala 13 godina za muškarca od 25 godina opisivala nam je koliko joj je bilo teško da odgaja dijete kada je i ona sama bila dijete u tom momentu", priča Fergus, koja je radila na istraživanju o maloljetničkim brakovima sa 200 djevojaka i žena koje su udate kao djeca. Dodaje i da djevojčice koje se udaju često ne mogu da nastave školovanje, suočavaju se sa povećanim rizikom od nasilja, komplikacija u trudnoćama i drugim zdravstvenim problemima. Nije romska tradicijaNina, koja živi u centralnoj Bosni i Hercegovini i čiji je stvarni identitet poznat redakciji, bila je u braku pet godina, dobila troje djece, trajno oštećenje živca i preživjela brojne trenutke izuzetnog nasilja, uključujući i prijetnju pištoljem. Njen slučaj nije jedini ni u BiH. Iako i dalje ima dosta slučajeva maloljetničkih brakova, Indira Bajramović iz ženske romske organizacije Bolja budućnost u Tuzli naglašava da je "sve više takvih slučajeva u ruralnim područjima i neromskoj populaciji." Kada je godinama kasnije Nina uspjela da napusti supruga, otac joj je rekao da se kaje što su je udali mladi i dodao "to je kod nas tako običaj." No Bajramović kaže da su možda takvi brakovi negdje tradicija, "ali ne i kod Roma." "Tako da ne možemo više govoriti samo o romskoj populaciji, nego moramo gledati globalno na takve slučajeve." No, upravo su neformalna pravila, uz rupe u zakonu i njegove slabe primjene, među glavnim razlozima zašto su maloljetnički brakovi i dalje prisutni smatra stručnjakinja iz Plan International. "Možda nisu vjenčani u očima države, ali jesu u očima svoje zajednice kroz neku vrstu rituala. I, očito, zato što ove prakse više, pretpostavljam, nisu baš vidljive državi, mnogo ih je teže otkriti, nadzirati i osporavati." Siromaštvo nije opravdanjeMaloljetnički brak je globalni izazov i kako navodi UNICEF "fundamentalno kršenje ljudskih prava". Širom svijeta 640 miliona djevojčica i žena udato je tokom djetinjstva. Godišnje skoro 12 miliona djevojčica postanu supruge prije punoljetstva. Stručnjaci kažu da su siromaštvo i ekonomske teškoće najčešći uzroci zbog kojih dolazi do ovoga. Razlog može biti siromaštvo, ali kako kaže Bajramović to ne može biti opravdanje. "Ima dosta siromašnih pa to ne rade. Nema za to opravdanja." Prevencija je u suštini borbe protiv maloljetničkih brakova, smatra ona. Njena organizacija radi direktno u zajednici gdje razgovaraju o ovom problemu. "Prema našem zadnjem istraživanju preko 90 posto učesnika u romskim zajednicama reklo je da to nije ni kultura ni tradicija Roma i da nisu za tako nešto, što je napredak." No, za borbu protiv maloljetničkih brakova potreban je rad na više nivoa. Isobel Fergus iz Plan International kaže da se moraju riješiti uzroci problema. "A to znači osigurati ekonomsku podršku porodicama. Zatim, zadržati djevojčice u školama je jedan od ključnih načina da se spriječe dječji brakovi. I naravno zakonsko postavljanje minimalne dobi za brak na 18 godina bez izuzetaka." Ostanak u školi je ono što su svojim kćerkama poželjele i sve ispitanice istraživanja na kojem su radili u Plan International. Fergus pojašnjava da su razgovarali sa preko 200 djevojaka koje su udate kao maloljetne i da su sve, pa čak i one koje kažu da su sretne u brakovima, rekle da ne bi željele istu sudbinu svom djetetu. "Želim drugačiji život. Želim da moje dijete ide u školu, da bude nezavisno", bili su samo neki od odgovora pojašnjava Fergus. Isto mišljenje ima i Indira Bajramović, koja kaže da većina djevojaka i žena sa kojima se ona susrela kaže da bi bilo bolje da su završile školu. "Mnoge od njih bježe iz disfunkcionalnih porodica. Onda upadnu u još gore situacije.” Potrebno ubrzano djelovanjeNina danas ima 39 godina, novog supruga i dvoje djece. "Ovo je brak iz ljubavi, ne maltretira me ne tuče me." Sa djecom od prvog supruga nema kontakta i kaže ne smije da ide da ih vidi. Iako stopa dječjih brakova globalno blago opada, navode iz Ujedinjenih nacija, svake godine milioni djevojčica i dalje izgube djetinjstvo u ranim i prisilnim brakovima. Bez ubrzanog djelovanja, svaka će nova generacija naslijediti isti krug siromaštva, nejednakosti i nasilja. Snovi prekinuti maloljetničkim brakom: Sudbina djevojčica u Kirgistanu i TadžikistanuUNICEF navodi da je neophodni poboljšati ekonomsku nezavisnost djevojčica obzirom da je siromaštvo glavni uzrok dječjih brakova. Dalje, unaprijediti obrazovanje, životne vještine kao i fokusiranje na seksualno i reproduktivno zdravlje. "Zakonske reforme, promjene politika i ciljane podrške sektorima zdravstva, obrazovanja i zaštite djece ojačat će ove napore i stvoriti okruženja u kojima se djevojčice cijene zbog mnogo više od njihovog bračnog statusa," navode iz UNICEF-a.

U Bosni i Hercegovini se 25. novembra obilježava Dan državnosti u znak sjećanja na zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Tada je, između ostalog, u rezoluciji izrečena poznata krilatica da BiH "nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska". U entitetu Federacija BiH je to neradni dan, a u entitetu Republika Srpska radni. Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou. Na snazi su dva entitetska zakona, te zakon o praznicima u Brčko distriktu BiH, kao posebnoj teritorijalnoj jedinici, koji se međusobno razlikuju. Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada (1. maj) se, po tri važeća zakona, praznuju u cijeloj zemlji. Zakon o praznicima entiteta Republike Srpske, pored ostalog, ne prepoznaje Dan državnosti BiH i vlasti tog entiteta ga ne obilježavaju 25. novembra. Predstavnici vlasti u tom entitetu smatraju da BiH nije nastala 25. novembra 1943. godine, već 21. novembra 1995. godine, na dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma što je praznik u Republici Srpskoj.

Dio birača izbore u Republici Srpskoj je dočekao s uvjerenjem da su nelegitimni, drugi nisu vidjeli smisao glasanja za predsjednika s kratkim mandatom, treći su bojkotom slali poruku nezadovoljstva režimu i društvenim prilikama, dok je četvrtima jednostavno nedostajala politička ponuda koja bi ih motivirala da izađu na birališta. Tako rezultate nedjeljnih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje Goran Marković, profesor s Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu. Izlaznost 23. novembra je pala u odnosu na prethodne redovne izbore, ali i na posljednje prijevremene iz 2007. godine. Prema ocjenama analitičara, birače je od izbora odvratila mješavina političke konfuzije nakon prijetnji bojkotom, zamora zbog beskrajnih kriza i institucionalnih zastoja, te uvjerenja da je pobjednik utrke unaprijed poznat. Svoje su učinili i loši vremenski uvjeti, kao i kašnjenje u otvaranju pojedinih biračkih mjesta, dodatno obarajući već slab odaziv. "Ljudi su zasićeni politikom. U posljednje dvije godine imali smo izrazit politički naboj sa svim onim skupštinskim zavrzlamama, presudama, natezanjima različitih strana. S druge strane, vremenske neprilike i nepovjerenje građana u demokratske, fer i poštene izbore obeshrabrili su građane", kazao je za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Ilija Trninić. Prosječna izlaznost na općim izborima u Bosni i Hercegovini na teritoriji entiteta Republika Srpska od 2002. do 2022. godine, na kojima se birao i predsjednik RS-a iznosila je oko 55,6 posto. Na prijevremenim izborima 23. novembra glasalo je nešto manje od 440.000 birača, ili 34,8 posto od 1,26 milijuna registriranih. Usporedba s jedinim ranijim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske 2007. godine pokazuje pad od 5,3 posto. Nedjeljni izbori održani su zbog smjene Milorada Dodika, lidera SNSD-a, s ove pozicije. Sud BiH ga je u augustu ove godine osudio za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta, zabranivši mu obavljanje javne funkcije šest godina. Schmidt je protekle četiri godine poništio nekoliko neustavnih zakona Narodne skupštine RS-a, uključujući one o prijenosu državne imovine na ovaj entitet i neprovođenju odluka OHR-a i Ustavnog suda BiH, te zabrani rada državnih policijskih agencija u ovom entitetu. Birači bez motivacijeAnalitičari ističu da prijevremeni izbori za samo jednu funkciju, bilo da je riječ o predsjedniku, načelniku ili gradonačelniku, obično privuku samo najvjerniji stranački kadar. Mobilizirati povremene glasače ili one koji prvi put izlaze na birališta mnogo je teže nego na općim izborima, na kojima se bira čitav niz dužnosnika, od članova Predsjedništva do zastupnika u entitetskim i kantonalnim skupštinama. "Ovo su prvi izbori bez ikakvih programa animiranja građana, bilo od stranaka, bilo od nevladinih organizacija. U posljednjih 30 godina uvijek smo imali inicijative koje su pozivale građane da izađu na izbore", kaže za RSE Ilija Trninić, politički analitičar. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i njegove pristalice, ali i predsjednik opozicijske Partije demokratskog progresa i gradonačelnik Banje Luke, u početku su odbacivali odluku o smjeni i tvrdili da neće sudjelovati na izborima, što je dodatno zbunilo birače. Trninić smatra da su takve oprečne poruke obeshrabrile ili zbunile neke birače, ali i da je mandat novog predsjednika, koji će biti kraći od deset mjeseci, također smanjio motivaciju za izlazak na birališta. Opći izbori u BiH održani su 2022. godine i na njima je lider SNSD-a Milorad Dodik osvojio 300.180 glasova, dok je njegova glavna protukandidatkinja Jelena Trivić osvojila 273.245 glasova ili 26.935 glasova manje. Opozicija je tada, kao i nakon nedjeljnih prijevremenih izbora, optužila vladajuće za izborne manipulacije i krađu glasova, ali su Centralna izborna komisija i nadležni Sud BiH te optužbe odbacili kao neosnovane. Vladajući SNSD s koalicijskim partnerima ušao je nakon toga u državnu vlast koja je pokušavala ispuniti uvjete koje je Europska unija postavila pred Bosnu i Hercegovinu kako bi otvorila pregovore o punopravnom članstvu. Nakon donošenja neustavnih zakona u Narodnoj skupštini RS-a, koalicija na državnom nivou se raspala i pokrenuta je smjena kadrova SNSD-a u Vijeću ministara i Parlamentu BiH, ali i sudski proces protiv Milorada Dodika i njemu bliskih suradnika. Međunarodne intervencije, uključujući i sankcije prema dužnosnicima SNSD-a i njegovih partnera, sudske presude i institucionalne paralize, smatra Trninić, dovele su do iscrpljivanja običnih birača. "Od svih faktora snijeg sigurno nije igrao nikakvu ulogu, kako se tješe pojedini pripadnici političke elite. Apstinencija je, dobrim dijelom izraz protesta zbog stanja u društvu, a ne samo zbog poteza OHR-a, odluka Ustavnog suda ili Suda BiH", kaže Goran Marković sa Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu za RSE. On smatra i da postoji dio birača koji nije bio zadovoljan političkom ponudom. "Vladajuća koalicija nije bila u stanju da izvede dio svoje glasačke vojske, bilo zato što su oni otkazali poslušnost, bilo zato što članice koalicije nisu bile u stanju da dovoljno utiču na njih. Opozicione stranke nisu bile u stanju da mobilišu dovoljno apstinenata koji bi mogli da budu njeni potencijalni glasači, a koje je trebalo ubijediti da je opozicija dovoljno drugačija da bi za nju vrijedilo glasati", rekao je Marković za RSE. Promjena pristupaIako je na prijevremenim izborima bilo šest kandidata, glavna utrka, uglavnom se doživljavala kao utrka između Siniše Karana koji je bio kandidat vladajućeg SNSD-a i partnera, s jedne strane i Branka Blanuše kojeg je istaknula najveća opozicijska Srpska demokratska stranka, s druge strane. Karan je, prema preliminarnim rezultatima, osvojio 217.324 glasova, a Blanuša 208.955 ili 8.369 glasova manje. Ostala četiri kandidata osvojila su zajedno manje od 6.000 glasova. Marković kaže da je razlika između kandidata vrlo mala, pogotovo kada se usporedi s prethodnim izborima. "Treba uzeti u obzir da su glasači vladajuće koalicije disciplinovani, a često i vezani mrežom klijentelizma, dok je opozicija organizaciono slaba i nije u stanju da djelotvorno kontroliše izborni proces na biračkim mjestima na kojima je pretpostavila da bi moglo da bude najviše nepravilnosti prilikom glasanja i utvrđivanja izbornih rezultata", zaključuje Marković. I dok iz SNSD-a Milorada Dodika, čiji kandidat Siniša Karan vodi prema preliminarnim rezultatima, kažu da su za njih izbori "gotovi, završeni i potvrđeni", opozicija ponavlja da ništa nije gotovo te da se čekaju glasovi iz odsustva te da se ponove izbori u Doboju, Zvorniku i Laktašima. I pozicija i opozicija u RS-u najavile su nakon nedjeljnih izbora drukčiji pristup prema biračima i detaljne analize zašto nisu željeli izići na izbore.

Najmanje 15.000 glasova i tri grada u Republici Srpskoj - Zvornik, Laktaši i Doboj. Za toliko glasova opozicija u tom bh. entitetu misli da je "oštećena" nakon održavanja prijevremenih izbora za predsjednika, tvrdeći da su u ova tri mjesta zabilježene nepravilnosti. Žalbu najavljuju Centralnoj izbornoj komisiji, iz koje nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o mogućoj istinitosti ovih tvrdnji. Za razliku od opozicije, u Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i dan nakon izbora nema ništa sporno. Za njih je Siniša Karana pobjednik. Karana i opozicionog kandidata Branka Blanušu dijeli razlika manja od dva posto. Izbori za novog predsjednika RS održani su 23. novembra, nekoliko mjeseci nakon što je mandat oduzet Miloradu Dodiku, osuđenom na zabranu obavljanja javnih funkcija i zatvorsku kaznu, koju je otkupio, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Analitičari i posmatrači izbora ukazuju na neuobičajeno visok broj nevažećih listića, te na nepravilnosti, koje su možda i mogle uticati na krajnji rezultat izbora. SDS: 'Blanuša oštećen za 15.000 glasova'Dan nakon izbora u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) misle isto kao i noć ranije. "Naše procjene pokazuju da je Blanuša trebao imati prednost od 10.000 do 11.000 glasova", rekao je za RSE Jovica Radulović, vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, tvrdeći da je njihov kandidat "oštećen za najmanje 15.000 glasova". Radulović je naveo kako su posmatrači te stranke bilježili pritiske mobilnih timova na birače, zloupotrebu glasova i falsifikovanje potpisa, te nelogične razlike u rezultatima u pojedinim biračkim mjestima. "Na primjer u dvije različite učionice u istoj školi imate nevjerovatnu razliku, da u jednom pobijedi profesor Blanuša, a u drugoj učionici pored da ne osvoji gotovo ništa. Takve razlike su matematički i logički nemoguće", tvrdi Radulović. Stranka, prema njegovim riječima, ne priznaje pobjedu Karana i traži ponavljanje izbora u Laktašima, Doboju i Zvorniku, za koje tvrde da su mjesta sa "najviše uočenih nepravilnosti". Sa druge strane, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik odbacio je mogućnost ponavljanja izbora. Šta kažu u izbornim komisijama u Doboju, Laktašima i Zvorniku?Nenad Paleksić, predsjednik Gradske izborne komisije u Doboju za RSE nije želio da komentariše opozicione tvrdnje, navodeći da ta izborna komisija "nije zaprimila nijednu žalbu na nepravilnosti o kojoj bi trebalo raspravljati". "Ja ne znam o kakvim nepravilnostima je riječ, nama se nije niko žalio. Proces je uredno održan. Ja nemam ništa protiv da tamo u Sarajevu, u CIK-u ponovo prebroje glasove, pa čak ni protiv da se izbori ponove", rekao je Paleksić za RSE. Sa druge strane, predsjednica lokalne izborne komisije u Laktašima Gordana Nišić nije željela za RSE da komentariše optužbe opozicije o izbornoj krađi. Na pozive i poruke nije odgovarao ni predsjednik Gradske izborne komisije u Zvorniku Mustafa Arifović. Koalicija Pod Lupom: Teško potvrditi rezultateU Koaliciji Pod Lupom, koja je pratila izbore, tvrde da je, po njihovim podacima, teško potvrditi pobjednika izbora u Republici Srpskoj. "Razlika među dva vodeća kandidata na izborima je zaista 0,7% prema našim nalazima i unutar je margine statističke greške koja iznosi plus minus 1,5 posto", rekao je za RSE Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnošću i medijima Koalicije Pod lupom Hasan Kamenjaković. Istakao je kako je izborni dan protekao u skladu sa pravilima, te da je Koalicija evidentirala 32 teža slučaja nepravilnosti. Ističe i da se rezultati koje Koalicija bilježi, podudaraju sa rezultatima CIK-a BiH. "U tijesnoj utrci kakva je ova, utvrđene nepravilnosti mogu uticati na rezultate na nivou pojedinih biračkih mjesta", naglasio je Kamenjaković. Dodao je kako je Koaliciji Pod Lupom pratila izbore na "reprenzetativnom broju" biračkih mjesta, ali da, zbog metodologije praćenja, ne mogu sa sigurnošću potvrditi pobjednika izbora. 'Alarmantan broj nevažećih listića'Politički analitičar Velizar Antić smatra da je broj nevažećih listića "alarmantan", te da bi morao biti predmet ozbiljne provjere i analize. "Ako uzmemo u obzir da je postojao samo jedan listić sa šest imena, nemoguće je da smo toliko nepismen narod. Oko 8.000 nevažećih listića ukazuje na dvije stvari - da je dio birača namjerno poništavao listić, a dio bi mogao biti rezultat manipulacije biračkih odbora, što svakako zahtjeva provjeru", rekao je Antić. Dodaje da SNSD, čak i ako zadrži pobjedu, ne može biti zadovoljan rezultatima izbora. "Ovo je apsolutni poraz za vlast, jer je kandidat SNSD-a imao ogromne resurse, medijsku dominaciju i podršku Dodika kao zvijezde na izbornim skupovima. Na početku kampanje prognoze su bile 75 posto glasova za Karana, a 25 posto za Blanušu. Cilj je bio obeshrabriti opozicione birače. Dijelom su i uspjeli, ali i pored toga razlika je minimalna", rekao je Antić. Šta kažu Banjalučani?Stanovnici Banjaluke, poput 40-godišnjeg Saše ističu kako je ponovo "ponovljena priča" kao i ranije o izbornoj krađi. "Dok ne bude skenera i savremenije kontrole, uvijek će biti sumnji. Ljudi pričaju o mjestima gdje je podrška jednom kandidatu bila gotovo stopostotna. To nikako ne uliva povjerenje da su izbori bili fer i pošteni", naveo je Saša za RSE. A njegov sugrađanin Bogdan naglašava činjenicu kako je broj nevažećih listića gotovo jednak razlici između kandidata. "Izlaznost je bila izuzetno mala. To pokazuje bunt i apatiju birača. Ljudi su namjerno poništavali listiće jer su nezadovoljni", mišljenja je Bogdan. Penzioner Jovo poručuje kako se radi o "uludo bačenih" šest miliona maraka (oko tri miliona evra) za izbore, dok službenik Mirko smatra kako su izbori pokazali da "SNSD nema onu jačinu koju stalno naglašavaju". "Posebno je interesantan broj nevažećih listića. To je poruka vlastima, ali i znak nezadovoljstva. Branko Blanuša je bio potpuno nepoznat javnosti, a opet je dobio preko 200.000 glasova. To je više glas protiv SNSD-a nego za njega", rekao je Mirko. Posljednji izbori pred uvođenje novih tehnologijaOvi izbori bi mogli biti posljednji u BiH bez savremenih tehnologija. CIK BiH saopštila je početkom oktobra da kupuje novi sistem za biometrijsku identifikaciju birača i automatsko skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima. Novi sistem bi trebao biti u funkciji već na opštim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine. Projekat vrijedan 45 miliona eura obuhvatiće više od 6.000 biračkih mjesta, a cilj je povećati transparentnost, sigurnost i povjerenje građana u izborni proces. Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona koje omogućavaju ovu reformu, a sredstva su osigurana iz dobiti Centralne banke BiH. Pilot projekat je već proveden na lokalnim izborima 2024. godine.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ažurirala je u ponedjeljak ujutro, 24. novembra preliminarne rezultate izbora za predsjednika Republike Srpske, prema kojima se smanjila razlika između pobjednika Siniše Karana iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u odnosu na Branka Blanušu. Za Karana je glasalo 217.324 birača, što je 50,30 posto, dok je kandidat Branko Blanuša iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) dobio 208.955 glasova, odnosno 48,37 posto. Razlika između dva kanditata je trenutno tek 8.369 glasova. CIK BiH ove rezultate temelji na obrađenih 439.897, odnosno 99,72 posto obrađenih glasačkih listića. Od toga broja, nevažećih je 7.862 glasačka listića Opozicijska Srpska demokratska stranka (SDS) je odbacila brojke SNSD-a, tvrdeći da postoje odstupanja u "nekoliko stotina glasova" u korist svog kandidata. Vršitelj dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović rekao je da će pričekati službene rezultate na koje su najavili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji i Sudu BiH. "Ovi izbori se ne završavaju večeras, nego tek nakon što se ponove u Doboju, Zvorniku i Laktašima", kazao je kandidat SDS-a Branko Blanuša, ponavljajući tvrdnju opozicije da su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske "pokradeni". Branko Blanuša, kandidat Srpske demokratske stranke je u nedjelju navečer 23. novembra rekao da se glasanje mora ponoviti u Doboju, Zvorniku i Laktašima, navodeći navodne nepravilnosti. Novoizabrani predsjednik RS-a ostat će na funkciji do oktobra 2026., kada bi se u cijeloj Bosni i Hercegovini trebali održati opći izbori na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Prijevremeni izbori u RS-u su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Godinu zatvorske kazne je otkupio za oko 18.000 eura, ali mu je ostala šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta do izbora novog predsjednika. Iako je Dodik pozivao na bojkot izbora, na koncu je SNSD kandidirao Karana koji je dugogodišnji ministar u Vladi Republike Srpske i Dodikov pravni savjetnik. S Dodikom je donedavno bio i na američkoj "crnoj listi".

Prijevremeni izbori za predsjednika entiteta Republika Srpska nisu bili osobito sudbonosni, kaže Toby Vogel, analitičar iz Vijeća za demokratizaciju politike (DPC) sa sjedištem u Briselu za Radio Slobodna Evropa, nakon što su u nedjelju navečer objavljeni preliminarni rezultati prema kojima je Siniša Karan iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) pobijedio. "Nisam siguran u kojoj mjeri bih ovo smatrao trijumfom SNSD-a, ali svakako nije trijumf opozicije", kaže Vogel. Objavljujući pobjedu svod kandidata, Milorad Dodik, kojemu je mandat predsjednika oduzet zbog presude Suda Bosne i Hercegovine nakon što je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, Dodik je rekao da Republika Srpska nije ni željela ove izbore, ali da će sada svi gledati "dva Dodika". "Karan će sada zapravo 'odraditi' ostatak Dodikovog mandata, odnosno još otprilike godinu dana do općih izbora sljedeće godine. Dakle, mogli bismo reći: ako opozicija nije uspjela dobiti ove izbore, bit će im vrlo teško pobijediti za godinu dana, kada će se zapravo odlučivati o političkoj moći i stvarnoj promjeni u Banjoj Luci", kaže Vogel. RSE: U kojoj mjeri se može očekivati kontinuitet političke linije Milorada Dodika, s obzirom na to da je Siniša Karan njegov bliski politički saveznik i prijatelj, član njegove stranke i jedan od najpouzdanijih ljudi iz Dodikovog kruga? Vogel: Mislim da je bilo prilično zanimljivo gledati prijenos RTRS-a iz Banje Luke, gdje je Dodik govorio otprilike 10–15 minuta prije nego što je riječ predao glasnogovorniku SNSD-a, koji je zatim predstavio izabranog predsjednika, prema preliminarnim rezultatima, Sinišu Karana. To vam zapravo pokazuje važnost stranke naspram važnosti funkcije predsjednika Republike Srpske. Stranka je ta koja je bitna. Milorad Dodik je taj koji je bitan. Nije važno ko je na poziciji predsjednika u Banjoj Luci. Dakle, mislim da je to jasno. Bit će kontinuiteta. Dodik je također rekao: "Znate, spriječili smo pokušaj destabilizacije RS-a koji su pokušali oni koje je podržavala Bidenova administracija. Sada kada je Donald Trump na vlasti... mi zapravo radimo odlično. To je bila nekako poruka u pozadini. Dakle, očekivao bih velik stupanj kontinuiteta u Republici Srpskoj u narednom razdoblju. RSE: Možemo li očekivati isti stil, ton ili politiku pod Karanom? I budući da ste spomenuli Dodikov govor u izbornoj noći, on je rekao nešto poput ovoga: "Žalili ste se na jednog Dodika, a sada ćete imati dva Dodika i morat ćete nas gledati svaki dan". Pretpostavljam da je to poruka opoziciji u RS-u, ali i, kako Dodik kaže, "političkom Sarajevu". Vogel: Mislim, možda će stil biti malo drugačiji. Bilo bi vrlo teško nadmašiti Dodika, biti veći Dodik od Dodika, ali ne mislim da bismo u suštini trebali očekivati mnogo promjena. Dodikov govor bio je vrlo prkosan i možda ne potpuno trijumfalan, ali svakako govor osobe koja nema namjeru ulaziti u kompromise s opozicijom ili odustati od ijednog od svojih dugogodišnjih zahtjeva i političkih uvjerenja, u onoj mjeri u kojoj ih je imao. Dakle da, apsolutno, ovo je stranka koja smatra da je pobijedila. Istovremeno, mislim da je važno napomenuti da ovi izbori nisu bili osobito sudbonosni, u smislu da će Karan sada, zapravo, "odraditi" ostatak Dodikova mandata, odnosno još otprilike godinu dana do općih izbora sljedeće godine. Dakle, mogli bismo reći: ako opozicija nije uspjela dobiti ove izbore, bit će im vrlo teško pobijediti za godinu dana, kada će se zapravo odlučivati o političkoj moći i stvarnoj promjeni u Banjoj Luci. Dakle, nisam siguran u kojoj mjeri bih ovo smatrao trijumfom SNSD-a, ali svakako nije trijumf opozicije. RSE: A mislite li, spomenuli smo SNSD, da Karan ne može utjecati na bilo kakvu unutarnju dinamiku stranke? Vogel: Pogledajte, ja sjedim u Bruxellesu, nisam na terenu, razgovaram s ljudima u Banjoj Luci, ali nemam poseban uvid u unutarstranačku dinamiku SNSD-a. Čini mi se sasvim jasno da je SNSD instrument osobne moći Milorada Dodika. Čini mi se jasnim da on nema nikakvu namjeru odreći se toga. Dakle, iznenadilo bi me da iko unutar stranke otvoreno stane protiv njega. S druge strane, mislim i da je cijeli razlog što danas imamo ove izbore taj što je Dodik pretjerao. Otišao je predaleko. I shvatio je u jednom trenutku da je otišao predaleko, zbog čega sada predaje vlast, ili možda ne vlast, ali barem funkciju predsjednika nasljedniku. Činjenica da je pretjerao i da se u jednom trenutku činio prilično nervoznim zbog svoje političke budućnosti, mislim da pokazuje kako se osjeća ranjivim, barem donekle. A među mnogim razlozima zašto bi se mogao osjećati ranjivo je i to što je na vlasti gotovo dvadeset godina. Gotovo dvadeset godina je bio nositelj vlasti i u personaliziranom, poluautokratskom režimu, kakav vidimo u Republici Srpskoj, gdje on zapravo kontrolira cijelu vladu, većinu medija, mnogo poslovnih struktura i tako dalje. Problem s takvim pristupom politici je da kada stvari krenu loše, ljudi krive vas, tu jednu osobu na vlasti. I mislim da je to nešto što Dodik sada počinje osjećati. Dakle, vrlo je moguće da će za godinu dana doći do nekakve reakcije protiv njega. Ne znamo. Ljudi vide da stvari ne funkcioniraju savršeno, to je jasno: gospodarski rezultati RS-a nisu sjajni, javne financije nisu u dobrom stanju. Dakle, on je ranjiv. Dodik i Vučić rivali za poziciju 'svih Srba'RSE: Što možemo očekivati kada govorimo o prvim potezima iz Banje Luke u odnosu na Sarajevo? I posebno, možemo li govoriti o Beogradu i hoće li se dogoditi ikakav pomak u odnosima između Beograda i Banje Luke? Vogel: Odnos Beograda i Banje Luke je vrlo kompliciran, jer su Dodik i predsjednik Aleksandar Vučić bliski politički saveznici. Ali oni su također i rivali, zar ne? Rivali u borbi za poziciju lidera "svih Srba", da tako kažemo. I bilo je trenutaka kada se činilo da Dodik ima prednost pred Vučićem, kada je mogao igrati na nacionalističku kartu na način na koji je Vučić bio ograničen, iz kompleksnih, ali realnih razloga. Ne bih nužno očekivao da će se taj odnos mnogo promijeniti samo zato što Dodik više nije predsjednik Republike Srpske. Ne zaboravimo dvije stvari. Prvo, prema Ustavu RS-a, funkcija predsjednika zapravo je slabija od funkcije premijera. Ali drugo, kada je riječ o Dodiku, to nije važno. Dodik je bio premijer Republike Srpske, predsjednik Republike Srpske, član Predsjedništva BiH, i onda ponovno predsjednik RS-a. Nije važno koju funkciju obnaša, jer je njegova moć personalizirana. On je taj koji vuče sve konce. Dakle, samo zato što će neko drugi sada biti predsjednik RS-a godinu dana, ne mislim da će to išta suštinski promijeniti. Međutim, naravno, geopolitičko okruženje između Beograda i Banje Luke počelo se mijenjati, kao i geopolitičko okruženje u Europi općenito, te transatlantski odnosi također. Dodik je potrošio mnogo novca, stotine hiljada eura, novca koji zapravo i nema, na lobiranje u Washingtonu, i to se pokazalo uspješnim. On je uklonjen sa crne liste, njegovi suradnici i njegovi poslovni partneri i njegova obitelj uklonjeni su s američke liste sankcija. Sankcije su ukinute. To su, na kraju, stvari koje su važnije od toga koju tačno funkciju u Banjoj Luci on može ili ne može formalno obnašati. RSE: Spomenuli ste sankcije koje je SAD ukinuo Dodiku, njegovoj obitelji i poslovnim partnerima. Ali ono što smo vidjeli prošle sedmice, nakon ukidanja sankcija, bio je njegov nacionalistički diskurs i, ako smijem reći, bilo je eksplicitniji nego inače u govoru mržnje. A onda je bio iznenađen što su zapadne ambasade reagirale na to, ali i posebno zbog reakcije Ambasade SAD-a nakon što je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine BiH, poslao nacistički šljem visokom predstavniku. Šta mislite o takvom ponašanju i takvim reakcijama? Šta Dodik očekuje od SAD najprije? Vogel: Kao što sam upravo rekao, njegovi poslovni partneri i obitelj uklonjeni su s OFAC-ove liste, s američkih sankcija. Dakle, lobiranje se isplatilo u tom smislu. Mislim da je govor u Istočnom Sarajevu bio, mislim, bio je prilično šokantan, čak, i za nekoga kao što je Dodik. Retorika kakvu nismo čuli godinama. Ne mogu se oteti dojmu da je to gotovo bio izazov državnom tužitelju da ga optuži, i da pokuša pridobiti simpatije Trumpove administracije zbog toga što bi bio zakonski procesuiran zbog govora, nečega što bi on nazvao slobodom govora, jer je to u skladu s ideološkom linijom američke administracije. Trumpova administracija poslala je potpredsjednika J.D. Vancea u Europu u februaru, na Minhensku sigurnosnu konferenciju, da drži predavanja Europljanima o slobodi govora koja je navodno ugrožena u Europi. Dakle, ovo je sve dio istog obrasca, dio iste retorike. Ne mogu se oteti dojmu da Dodik izaziva pravosudne institucije BiH da poduzmu potrebne korake i optuže ga zbog govora mržnje, a onda on može igrati kartu: "Ja sam samo koristio slobodu govora, a sada me progone, baš kao što su progonili Trumpa u SAD-u." Drugo tumačenje je jednostavno to da se približavaju izbori, I, suočimo se s tim, ishod je na kraju bio neizvjestan. Dakle, Dodik je pojačavao svoju retoriku kako bi mobilizirao svoju biračku bazu i potaknuo izlaznost, što mu je bilo važno. Dakle, opet: je li to suštinska promjena politike? Ne mislim. Je li zabrinjavajuće? Apsolutno. Trebaju li postojati posljedice za korištenje takve vrste govora mržnje u javnosti od strane predsjednika stranke? Osobno, apsolutno mislim da treba. Ali, znate, to je na pravosudnim organima Bosne i Hercegovine da u konačnici odluče. 'EU ostavila vakuum u BiH, to je omogućilo Rusiji da uđe'RSE: Prošle sedmice obilježeno je 30 godina od Daytonskog sporazuma. Znam da je ovo vjerovatno opće pitanje, ali moram vas pitati kakvo je geopolitičko okruženje u kojem BiH danas djeluje i koliko su relevantni vanjski utjecaji? Posebno vas želim pitati o ruskom utjecaju danas, osobito u Republici Srpskoj, budući da govorimo o izborima u tom entitetu. Vogel: Pogledajte, Dayton je potpisan na vrhuncu liberalnog internacionalizma sredinom 1990-ih, kada je Zapad još uvijek bio prilično euforičan nakon kraja Hladnog rata, osjećaj da smo pobijedili, da je liberalizam, liberalni internacionalizam, pobijedio Hladni rat. Rat, agresija na Bosnu i Hercegovinu bila je udarac tom samopouzdanju snažnog Zapada, snažnog liberalnog Zapada, kao i genocid u Ruandi. Ali na kraju se tumačilo da je liberalni internacionalizam prevladao u Daytonu tako što je uspostavio sveobuhvatni mirovni sporazum. Ne postoji drugi mirovni sporazum u svijetu koji uključuje elemente poput ustava zemlje u kojoj je rat vođen, pravo izbjeglica i raseljenih na povratak, to su ove vrlo opsežne međunarodne administrativne odredbe. Sve su to bile inovacije Daytonskog sporazuma. Nešto od toga vidjeli smo u Kosovu, u Sierra Leoneu i drugdje. Danas živimo u sasvim drugačijem svijetu. Živimo u svijetu gdje niko nije spreman braniti poredak temeljen na pravilima, liberalni međunarodni poredak, i stvarno ga braniti. Neki se toga još uvijek retorički drže, ali vrlo malo ljudi na vlasti uistinu bi poduzelo korake da ga obrani. Živimo u situaciji u kojoj su SAD od saveznika cijele Europe postale u najboljem slučaju promatrač, a vjerojatnije protivnik, kako vidimo sada u Ukrajini. Dakle, ne postoji usporedba između geopolitičkog trenutka novembra 1995. i geopolitičkog trenutka danas. I to ima posljedice, sve do gotovo lokalne razine. Svakako do Republike Srpske. Spomenuo sam ranije stotine hiljada eura koje je Dodik potrošio na lobiranje u Washingtonu, što se čini uspješnim. Spomenuo sam ideološko slaganje između njegove retorike o "obiteljskim vrijednostima", stabilnosti, "kršćanskoj Europi", odbrani od islama i onoga što govori Trumpova administracija. Dakle, te stvari imaju vrlo neposredan utjecaj na situaciju u BiH. I bojim se da, iako je Europska unija primijenila cijeli niz svojih alata i instrumenata u BiH, uložila milijarde eura u obnovu zemlje, izgradnju administracije i gospodarstva, i osigurala mir preko EUFOR-a, EU zapravo nikada nije strateški koristila te alate. Nije ih koristila u čvrstoj odbrani liberalnog međunarodnog poretka, nego je sklapanjem dogovora s Dodikom, počevši od pitanja pravosuđa 2011., i kroz sve ove godine, dopustila da EUFOR padne na nešto poput današnjih 1.200 ljudi, kada bi mu, da bude operativan, trebala barem jedna brigada, dakle oko 5.000 ljudi. To su sve zabrinjavajući pokazatelji vakuuma koji je EU ostavila na Zapadnom Balkanu općenito, a u BiH posebno, i još posebno u Republici Srpskoj. To je omogućilo Rusiji da uđe. Rusija nije uložila gotovo ništa na Zapadnom Balkanu, ni u smislu novca, ni truda, ni strategije, nego je jednostavno vrlo uspješno iskoristila slabosti Zapada. Rusija je postigla mnogo s vrlo malo, dok smo mi, kolektivni Zapad, postigli vrlo malo s mnogo. I to je osnovna asimetrija koja je stvorila današnju situaciju.

Siniša Karan, kandidat vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobjednik je prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, prema prvim preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Karan je osvojio 200.116 glasova, odnosno 50,89 posto, dok je opozicijski kandidat Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke (SDS) dobio 188.010 glasova, odnosno 47,81 posto, saopćio je CIK u nedjelju navečer. Ostali kandidati osvojili su otprilike po 1.000 glasova. CIK je saopćio da su rezultati temeljeni na 2.008 obrađenih biračkih mjesta ili 92,79 posto od ukupno 2.164, a konačno prebrojavanje očekuje se u roku od pet dana. Glasala su 443,472 birača ili 35,78 posto od 1.264.364 koliko je registrirano Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je smijenjen s dužnosti u avgustu nakon što je osuđen za neprovođenje odluka međunarodnog visokog predstavnika, rekao je da će Karan na kraju imati "12.000 do 13.000 glasova prednosti". "Karana će imati od 12.000 do 13.000 hiljada glasova više", kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je u avgustu smijenjen s pozicije predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dodik je ponovio svoje optužbe protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta i zapadnih veleposlanstava, rekavši da birači "nisu željeli ove izbore". "Sada imaju dva Dodika", dodao je i najavio da će se "Republika Srpska sad baviti svojim repozicioniranjem i tražiti da joj se vrate sve njene nadležnosti koje smo dobili u Daytonskom mirovnom sporazumu". Karan je kazao da je "srpski narod dao odlučan odgovor stranom okupatoru, a institucijama Republike Srpske veliku moć". Opozicijska Srpska demokratska stranka (SDS) je odbacila brojke SNSD-a, tvrdeći da postoje odstupanja u "nekoliko stotina glasova" u korist svog kandidata. Vršitelj dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović rekao je da će pričekati službene rezultate na koje su najavili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji i Sudu BiH. "Ovi izbori se ne završavaju večeras, nego tek nakon što se ponove u Doboju, Zvorniku i Laktašima", kazao je kandidat SDS-a Branko Blanuša, ponavljajući tvrdnju opozicije da su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske "pokradeni". Blanuša je rekao da se glasanje mora ponoviti u Doboju, Zvorniku i Laktašima, navodeći navodne nepravilnosti. Novoizabrani predsjednik RS-a ostat će na funkciji do oktobra 2026., kada bi se u cijeloj Bosni i Hercegovini trebali održati opći izbori na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Prijevremeni izbori u RS-u su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Godinu zatvorske kazne je otkupio za oko 18.000 eura, ali mu je ostala šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta do izbora novog predsjednika. Iako je Dodik pozivao na bojkot izbora, na koncu je SNSD kandidirao Karana koji je dugogodišnji ministar u Vladi Republike Srpske i Dodikov pravni savjetnik. S Dodikom je donedavno bio i na američkoj "crnoj listi".

Siniša Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) novi je predsjednik Republike Srpske. Izabran je na prijevremenim izborima raspisanim nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat. Pobjednik će ostati na poziciji predsjednika RS do oktobra 2026. i Općih izbora u Bosni i Hercegovini.

Biračka mjesta u Republici Srpskoj su zatvorena u 19 sati. Prve preliminarne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objaviće u 23 sata. Na izborima su učestvovali kandidati pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska 23. novembra održavaju se prijevremeni izbori za predsjednika. Registrirano je 1,26 miliona birača i šest kandidata. Izbori se održavaju nakon što je Miloradu Dodiku u augustu oduzet mandat predsjednika RS, zbog presude kojom mu je šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija. Građani vjeruju u fer izbore, ali ne i u velike promjene nakon njih.