Sjedinjene Američke Države žele stabilan, miran i prosperitetan Zapadni Balkan koji doprinosi regionalnoj i globalnoj sigurnosti, ali od lokalnih lidera očekuju da sami pronađu rješenja za probleme u svojim zemljama. To će, prema unapred objavljenoj izjavi, reći Daniel Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju, koji će se 15. septembra u Washingtonu obratiti na saslušanja o američkoj politici i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu. "Pozivamo lokalne lidere da pronađu rješenja za lokalne probleme. Želimo da prevaziđu ponovno otvaranje starih sporova i da se umjesto toga usmjere na pragmatične inicijative koje zemlje vode naprijed", naveo je Lawton u obraćanju koje je objavljeno uoči rasprave pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a. Naglasio je da to ne znači povlačenje SAD-a iz regije, ističući da Washington želi i dalje učestvovati u postizanju konstruktivnih rješenja, koja doprinose i američkim interesima. Prema njegovim riječima, američka politika prema Zapadnom Balkanu počiva na očuvanju stabilnosti, unaprjeđenju američkih ekonomskih i komercijalnih interesa te suprotstavljanju sigurnosnim prijetnjama. "Spremni smo raditi s onima koji su spremni okrenuti se budućnosti, ali imamo malo interesa za one koji bi iz sebičnih razloga podrivali stabilnost ili ponovo otvarali pritužbe stare nekoliko decenija", naveo je Lawton. Američka diplomatija riješila krizu u BiHOsvrćući se na situaciju u Bosni i Hercegovini, Lawton je podsjetio na izjavu zamjenika američkog državnog sekretara Christophera Landaua na obilježavanju 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je poručio da je "završena era izgradnje države koja je nametnuta izvana". Landau je tada, također, kazao da "Sjedinjene Države ne nude neograničena sredstva za neodređene, neizvjesne i nerealne ciljeve". Lawton navodi da SAD ostaju posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao i stabilnosti koju donosi Dejtonski sporazum. Također je rekao da je prošle godine američka diplomatija riješila dugotrajnu krizu, očuvavši pravnu koheziju i ustavni poredak, te osigurala povlačenje najizraženijeg antidajtonskog zakonodavstva u entitetu Republika Srpska. Smanjenje tenzija je, kako je naveo otvorilo prostor za napredak na projektu Južne plinske interkonekcije s Hrvatskom koji bi trebao diverzificirati snabdijevanje BiH plinom, unaprijediti energetsku sigurnost te podstaći ekonomski rast i stvoriti mogućnosti za američke kompanije. Nastavak dijaloga Kosova i SrbijeU dijelu obraćanja posvećenom Kosovu, Lawton je naveo da SAD ostaju posvećene nezavisnosti i teritorijalnom integritetu te zemlje. Suradnju s Kosovom, kako je rekao, otežali su ponovljeni izbori, dugotrajna tehnička vlada i odgođeno formiranje institucija potrebnih za ostvarivanje zajedničkih prioriteta. Washington je pozvao kosovske lidere da proces formiranja institucija okončaju u skladu s Ustavom i sudskim odlukama. Lawton je kazao da je zabrinut zbog, kako je kazao, pretjeranog pravnog nadzora i policijskog postupanja prema srpskom stanovništvu na Kosovu. "Svi građani Kosova trebali bi uživati jednaka prava i zaštitu pred zakonom ako se želi očuvati stabilnost", poručio je. Govoreći o Srbiji, istaknuo je da SAD nastoje da budu prvi partner u suprotstavljanju štetnom utjecaju. Naveo je da američki napori daju rezultate, a bilateralno partnerstvo sa Srbijom postaje sve snažnije. Izdvojio prvi strateški dijalog SAD-a i Srbije, održan u julu, koji je obuhvatio energetsku, odbrambenu, sigurnosnu i komercijalnu saradnju. Lawton je naveo da će angažman s ovom "ključnom zemljom za regionalnu ravnotežu" i dalje biti od presudne važnosti za zaštitu interesa SAD-a". Normalizaciju odnosa i očuvanje mira između Srbije i Kosova označio je ključnom za regionalnu stabilnost, dodajući da je dijalog, uz posredovanje Evropske unije, zastao zbog nedostatka političke volje na obje strane. Beograd i Priština su pozvani da izbjegavaju provokacije, poštuju preuzete obaveze i nastave direktne razgovore bez preduvjeta. O situaciji u ostatku regijeLawton je naveo da SAD blisko sarađuju s Albanijom na razbijanju transnacionalnih kriminalnih organizacija i proširenju pristupa američkih kompanija tržištu. Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru opisao je kao bliske NATO saveznike i sigurnosne partnere koji unaprjeđuju projekte važne za regionalnu povezanost. Za Sjevernu Makedoniju tvrdi da se nalazi na putu ispunjavanja obaveza NATO-a, u vezi s financijskim izdvajanjima za odbranu i jačanju odbrambene saradnje sa SAD-om. Ta zemlja bi, zbog svog geografskog položaja, trebala imati ulogu u prihvatu i povezivanju izvoza ukapljenog prirodnog plina, iz Grčke prema Srbiji, kao i u razvoju saobraćajne infrastrukture. Kada je riječ o Crnoj Gori, Lawton je izdvojio nedavno zaključeni međuvladin sporazum sa SAD-om, koji uspostavlja okvir za suradnju, uključujući i Jadransko-jonski koridor. Saslušanje o politici SAD-a i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu bit će održano u utorak, 15. septembra, pred Pododborom za Evropu Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa. Lawton će odgovarati na pitanja kongresmena, a saslušanje će voditi Keith Self, republikanac i predsjedavajući Pododbora, uz učešće Williama Keatinga, najvišeg predstavnika demokrata u Pododboru.

Čvrsto stojimo uz suverenitet, cjelovitost, ustavni poredak i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, navodi se u objavi Evropske unije u Bosni i Hercegovini na X platformi, 15. septembra. Njihova reakcija dolazi dan nakon što je, uoči obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objavio na Facebook stranici da su "Republika Srpska i Srbija jedno". "Jedan narod i jedna zastava. Ujedinjenje, sloga, sloga i sloboda su svete srpske riječi kojima bismo trebali težiti - beskrajno, do konačnog cilja", poručio je Stanivuković. Iz Evropske unije u BiH podsjećaju da "jednostrani pozivi na izmjenu ustavnog okvira, bilo kroz otcjepljenje, prekrajanje granica, integraciju sa susjednim državama ili ukidanje entiteta, nisu u skladu s odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti s evropskim putem Bosne i Hercegovini". "Politički lideri se moraju suzdržati od retorike koja izaziva podjele i provokacije, te poštivati Ustav Bosne i Hercegovine. Javni diskurs, a posebno tokom izbornih kampanja, treba biti usmjeren na očekivanja građana u pogledu unapređenja socioekonomskih i ekoloških prilika, kao i na reforme u oblasti vladavine prava i demokratije, nužne za napredak ka članstvu u EU", ističu iz Evropske unije. Povodom Stanivukovićeve izjave, reagovali su i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) i OSCE. Iz OHR-a je rečeno da "jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, kao i pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom, suprotni su ustavnom okviru Bosne i Hercegovine uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom". Iz OHR-a su 14. septembra naveli da "građane ne bi trebalo zavaravati obećanjima koja se ne mogu ispuniti, niti bi trebalo iskorištavati njihove emocije i strahove za političku korist". "Politički lideri moraju poštovati Ustav i trebaju se suzdržavati od huškačke retorike. Umjesto toga, trebaju se usredotočiti na rješavanje stvarnih potreba građana", navodi se u objavi. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su poručili da je politička retoriku kojom se dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu. "Retorika kojom se zagovara prestanak postojanja države Bosne i Hercegovine ili entiteta koji je čine u suprotnosti je s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ugrožava stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine te nosi rizik od podrivanja regionalne stabilnosti i do sada ostvarenog napretka", naveli su iz Misije OSCE-a. Dan srpskog jedinstva, slobode i zastave se kao državni praznik slavi od 2020. godine na osnovu dogovora rukovodstva Srbije i RS, a obeležava se na dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svjetskom ratu.

"Iznenađenja su moguća" pre u Srbiji, nego u Bosni i Hercegovini (BiH), kaže Kurt Basener (Kurt Bassuener), iz nezavisne think-tank organizacije Savet za politiku demokratizacije, govoreći za "Uvid" Radija Slobodna Evropa (RSE) o predstojećim izborima u obe države. Opšti izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar, dok su vanredni parlamentarni izbori u Srbiji raspisani za 25. oktobar. Pred samo raspisivanje izbora u Srbiji, odnosno na samom početku kampanje u BiH, odnosi između dve države su značajno zategnuti, a zbog državnih počasti koje su na sahrani odate osuđeniku za ratne zločine i nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću u Beogradu, 7. septembra. Bez obzira na razlike među njima, taj događaj naišao je na jedinstveni odgovor vladajućih i opozicionih snaga u bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) čiji su predstavnici, rame uz rame sa nekima od zvaničnika Srbije, bili prisutni na Mladićevom sprovodu na Topčiderskom groblju u Beogradu. Ipak, podvlači Bassuener, političke refleksije tog događaja na izborne kampanje u dve države nisu iste. "Na neki način Mladićeva sahrana za neke kandidate nije mogla da dođe u boljem trenutku, da se profilišu, pozicioniraju i da pokažu svoje reakcije. Tako, na primer, imate ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je preduzeo niz mera i obratio se i Evropskoj uniji, koja je imala svoje slabe reakcije. Obratio se i Sjedinjenim Državama, koje, barem na nivou izvršne vlasti, koliko je meni poznato, nisu imale nikakvu reakciju na Mladićevu sahranu, za razliku od pojedinih članova Kongresa koji su bili veoma glasni. I naravno, Milorad Dodik (lider u RS vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) je bio tamo, ali i većina predstavnika opozicije iz RS. Dakle, neizbežno je da će to biti tema tokom čitave kampanje, naročito u okruženju u kojem postoji transatlantska podela koja se, između ostalog, ogleda i u sporu oko naslednika visokog predstavnika. To bi bila tema i u normalnim okolnostima, ali okolnosti su sve samo ne normalne. Što se tiče Srbije, ako govorimo o studentskoj listi definitivno postoje određene osnovne filozofske postavke koje su bile prisutne u i tokom trajanja protestnog pokreta. Ali on je veoma heterogen kada je reč o pitanjima nacije. Raspon ide od ljudi koji su oduvek bili protiv nacionalizma do ljudi koji smatraju da Aleksandar Vučić (predsednik Srbije) verovatno nije dovoljno nacionalistički nastrojen", navodi Bassuener. Studentska distanca od desnice?RSE: Prema imenima koja možemo da vidimo na listi, čini se da su napravili ozbiljan korak i doneli odluku da povuku one koji su bili kontroverzni, uključujući desničare iz srpskih intelektualnih krugova. Možemo li onda reći da studentska lista nije otišla udesno? Bassuener: Čini se da dosadašnji pokazatelji upravo na to ukazuju. I to (nacionalizam) nikada nije bila glavna tema studentskog pokreta. Tokom vremena je bilo određenih epizoda - recimo, na skupu za Vidovdan (2025. godine). To je za mene ohrabrujuće. Ali, u svakom slučaju, znate šta dobijate sa Vučićem i SNS (Srpska napredna stranka). To je sasvim jasno. On se oslonio na te teme, što se vidi, na primer vojne vežbe u Sandžaku tokom vikenda, na koje su, naravno, otišli Dodik i Nenad Stevandić (predsednik Skupštine RS) i govorili o Vojsci Srbije kao o "našoj vojsci". Dakle, sve je to već deo kampanje. Iako Dodik formalno neće biti ni na jednoj izbornoj listi (Dodiku je 2025. godine sudski zabranjeno obavljanje funkcija u RS na šest godina), on je i dalje šef SNSD-a i, sasvim jasno, neprikosnoveni lider u RS, čak i bez formalne funkcije. I upravo će se oko toga voditi izborna kampanja u Republici Srpskoj. Da li je Milorad Dodik 'zarobio' Republiku Srpsku?Razočaranje i niska očekivanjaRSE: Kada govorimo o BiH, pre dve godine su se desila politička iznenađenja na lokalnim izborima – tadašnja opozicija je došla na vlast u Sarajevu, kao i u Banjaluci. Iz današnje perspektive, možemo li govoriti o određenom nivou razočaranja u te snage ili je to bilo nešto što su analitičari i stručnjaci mogli da očekuju? Bassuener: Problem je sistemski i kako god da ponovo podelite karte, ne kažem da ne postoje razlike, ali sistemski podsticaji ostaju isti. Kada je reč o razlikama unutar političkog spektra RS i dalje mislim da neke razlike postoje, ali kada je reč o nacionalnim pitanjima teško. Znate, svi su bili u Beogradu zbog Mladića. Tako da će to, po mom mišljenju, definitivno ograničiti stepen podrške i spremnosti ljudi da, recimo, Branka Blanušu (kandidat Srpske demokratske stranke – SDS, za predsednika RS na izborima septembra 2025.) posmatraju drugačije. Govorim potpuno hipotetički. Na primer, ako izbori budu regularni i ljudi u razumnoj meri veruju rezultatima. Mnogo je tih "ako" ugrađeno u ovu tvrdnju. Ljudi ovde u Sarajevu, kao i drugde u zemlji, i dalje će se sećati toga. Reći će "da, ali vi slavite Mladića i dolazite iz stranke koja je bila na vlasti u vreme rata". Generalno, ta pitanja nisu bila glavna tema njegove kampanje. Zato bih rekao da je za njega trenutak Mladićeve smrti bio nepovoljan ukoliko želi da se distancira od Dodika. Dakle, da li su iznenađenja moguća? Da. Kako iz ćorsokaka?RSE: Šta bi predstavljalo iznenađenje? Ako govorimo o nacionalizmu kao vodećoj ideologiji svih strana, naročito u BiH, šta bi predstavljalo iznenađenje ili šta bi moglo da bude iznenađenje? Bassuener: Iznenađenje bi bilo da se pojavi neka konfiguracija koalicije koja bi zaista pokušala da bude razumnija, da se izvuče iz tog ćorsokaka i pokuša da pronađe način da država funkcioniše bolje nego do sada. Mislim da je to izuzetno malo verovatno, imajući u vidu političke aktere koje smo do sada videli, kao i sistemske podsticaje koji postoje. Teoretski je moguće, ali bi verovatno bilo potrebno da neke od tih ličnosti praktično dožive transplantaciju ličnosti da bi se tako nešto dogodilo. Nacionalizam je ugrađen u sam sistem. Rekao bih da je ekstremni nacionalizam od samog početka ugrađen u sistem, a jedina protivteža tokom prvih deset godina nakon rata bila je veoma snažna međunarodna zajednica, koja je tokom tih deset godina postajala sve strateški usmerenija. A onda, pre dvadeset godina, potpuno istovremeno sa periodom kada je Dodik došao na vlast u RS. Ne kažem da su te stvari slučajno povezane, ali tada je počeo taj uzročno-posledični lanac: ideja je bila da će proširenje Evropske unije rešiti sve ovo. Više nam nije potrebna ta čvrsta ruka. I zato smo danas ovde gde jesmo. To je imalo i regionalne posledice; uticalo je na kalkulacije ljudi poput Vučića, kao i ljudi poput Andreja Plenkovića (premijer Hrvatske) u Hrvatskoj. Da ni njih ne izostavimo. Dakle, rekao bih da je sve ovo dodatno pogoršala Evropska unija, koja nije želela da suštinski preispita svoje pretpostavke od pre dvadeset godina i da u skladu s tim prilagodi svoju politiku prema regionu, naročito prema Bosni, ali i prema regionu u celini. BiH i Srbija - U čemu su razlike?RSE: Da zaključimo: u BiH ćemo imati politički sukob tri nacionalizma — srpskog, bošnjačkog i hrvatskog. U Srbiji ćemo imati nacionalističke snage predsednika Aleksandra Vučića i studentsku listu, koja ideološki još nije potpuno ili jasno definisana. Ali ako bismo mogli da pronađemo neki zajednički opis, odnosno zaključak o izbornom procesu u BiH i Srbiji - kako bi on glasio? Bassuener: Rekao bih da je Srbija mnogo veća nepoznanica. Kada je reč o Srbiji, mislim da je potencijal za razumnu, pozitivnu promenu mnogo veći. Tamo je sve još veoma neoblikovano. Postoji mnogo elemenata u tom uzročno-posledičnom lancu koji moraju da se poklope, ali je to barem moguće. U Bosni, u sadašnjim okolnostima i uz trenutne stavove spoljnih aktera, ja čak ni ne vidim da je tako nešto moguće.

Velike nepoznanice, ali moguće promene u Srbiji vidi pred vanredne parlamentarne izbore raspisane za 25. oktobar, Kurt Basener (Kurt Bassuener), iz nezavisne thin-tank organizacije Savet za politiku demokratizacije. Na drugoj strani u sadašnjim okolnostima, kaže ovaj sagovorni, promene se ne čine mogućim u BiH gde se opšti izbori održavaju 4. oktobra. O razlikama i međusobnim uslovljenostima između političkih dešavanja u dve susedne države Basuner govori za "Uvid" Radija Slobodna Evropa (RSE).

Vlada Srbije odbacila je u ponedeljak tvrdnje ministra spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahtev za prelet aviona Vlade Srbije, kojim je predsednik Vlade u tehničkom mandatu Đuro Macut, zajedno sa ministrima, trebalo da otputuje u Banjaluku na obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, poslat nekoliko minuta pre planiranog poletanja. "Zvaničan zahtev za prelet aviona upućen je još 11. septembra, više od 72 sata pre planiranog leta, kada je Ambasada Republike Srbije u Sarajevu prosledila zahtev Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju srpske vlade. U ovom zahtevu su, shodno dosadašnjim uobičajenim procedurama, navedeni svi detalji planiranog leta, sa obaveštenjem o tačnom vremenu poletanja i povratka iz Banjaluke. Let iz Beograda bio je planiran za 17 časova, dodaje se u saopštenju. Vlada Srbije smatra da su tvrdnje ministra Konakovića neistinite i krajnje zlonamerne i da nikako ne doprinose dobrosusedskim odnosima i unapređenju saradnje u regionu, dodaje se u saopštenju. Portal Klix.ba preneo je ranije u ponedeljak da je zahtev za prelet BiH premijera Macuta stigao iz ambasade Srbije u Sarajevu u Ministarstvo spoljnih poslova BiH pet minuta nakon što je avion trebalo da poleti. Konaković i ministar odbrane BiH Zukan Helez prethodno su izjavili za Radio Slobodna Evropa kako nije bilo zahteva za prelet aviona Vlade Srbije preko Bosne i Hercegovine. Njihova reakcija dolazi nakon što je predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik na mreži X napisao kako je donesena odluka "da predsjedniku Vlade Srbije Đuri Macutu jednostrano bude zabranjen prelet". "Nismo ni dozvoljavali ni zabranjivali. Niko nam se nije obratio sa zahtjevom, samo je bila obavijest da je Ana Brnabić otkazala let za Banjaluku", izjavio je Konaković za RSE. Isto je potvrdio i ministar odbrane BiH, Zukan Helez, "Nisam dobio zahtjev za prelet premijera Srbije", kazao je Helez. Banjalučki mediji su javili da će Macut u Banjaluku stići automobilom i da ga to "što mu je zabranjen prelet preko BiH neće sprečiti da večeras bude u Banjaluci i prisustvuje obeležavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave". Vlade Srbije i bh. entiteta Republika Srpska ustanovile su 2020. godine da se 15. septembar, dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svetskom ratu slavi kao praznik. Kao cilj su naveli njegovanje zajedničkog srpskog identiteta u zemlji i dijaspori i poštovanje kulta zastave. Na Dan srpskog jedinstva 2021. godine skupštine Srbije i RS usvojile su i zakone o očuvanju ćirilićnog pisma.

Jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, kao i pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom, suprotni su ustavnom okviru Bosne i Hercegovine uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ovo se navodi u objavi Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini na platformi X, 14. septembra. Uoči obilježavanja Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je objavio na Facebook stranici da su "Republika Srpska i Srbija jedno". "Jedan narod i jedna zastava. Ujedinjenje, sloga, sloga i sloboda su svete srpske riječi kojima bismo trebali težiti - beskrajno, do konačnog cilja", poručio je Stanivuković. Iz OHR-a navode kako "građane ne bi trebalo zavaravati obećanjima koja se ne mogu ispuniti, niti bi trebalo iskorištavati njihove emocije i strahove za političku korist". "Politički lideri moraju poštovati Ustav i trebaju se suzdržavati od huškačke retorike. Umjesto toga, trebaju se usredotočiti na rješavanje stvarnih potreba građana", navodi se u objavi. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su poručili da je politička retoriku kojom se dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu. "Retorika kojom se zagovara prestanak postojanja države Bosne i Hercegovine ili entiteta koji je čine u suprotnosti je s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ugrožava stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine te nosi rizik od podrivanja regionalne stabilnosti i do sada ostvarenog napretka", naveli su iz Misije OSCE-a.

Nema potpisa, nema konkretno navedenih slučajeva, ali ima ozbiljnih optužbi. Grupa oficira Oružanih snaga BiH u anonimnom pismu tvrdi da je ministar odbrane Zukan Helez vojsku doveo do "vrhunca nacionalne podijeljenosti", te upozorava da joj prijeti čak i "potpuni međunacionalni raspad". Navode iz pisma, objavljenog 11. septembra, međutim, osporava jedan pripadnik Oružanih snaga BiH iz reda srpskog naroda. Njegovo ime poznato je redakciji, ali je zbog prirode službe tražio anonimnost. "Odgovorno tvrdim da nema nacionalnih tenzija. Ja ništa od toga nisam doživio ni vidio unutar Oružanih snaga", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE). Tvrdnje odbacuje i ministar Helez. Ocjenjuje ih politički motivisanim. Istovremeno, u instituciji nadležnoj za zaštitu prava vojnika kažu da nisu dobili nijednu prijavu koja bi potvrdila navode o međunacionalnim tenzijama unutar Oružanih snaga BiH. Pismo, koje je objavila Srpska novinska agencija (SRNA), pojavilo se dva dana nakon što je ministar odbrane BiH Zukan Helez prijavio 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog, kako je naveo, aktivnosti kojima su "veličali i glorifikovali pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića". Pripadnik OS BiH: 'Nisam vidio nacionalne tenzije'Pripadnik Oružanih snaga BiH iz reda srpskog naroda, čije je ime poznato redakciji, podsjeća da su pripadnici vojske obavezni na političku neutralnost i da javno ispoljavanje političkih i nacionalnih stavova nije dozvoljeno. "Nijedno vojno lice ne smije u uniformi iznositi svoje lične političke i nacionalne stavove o bilo čemu. To je strogo zabranjeno, a i kažnjivo da se iznose takvi stavovi, jer nije u skladu sa Pravilima službe OS BiH, kao ni etičkim kodeksima po kojima funkcioniše OS BiH", naveo je. Sagovornik smatra da je trenutna rasprava više povezana sa političkim nego vojnim pitanjima. "Mislim da se ovdje radi o čistoj političkoj kampanji sad pred izbore", rekao je, dodajući da su za većinu pripadnika OS značajnija egzistencijalna pitanja. "Ne misli se o tome kako ljudi od ove vojne plate hrane svoje porodice. Živim od ovog posla kao i moje kolege. Dobili smo i povišicu, imam i beneficirani radni staž, praktično imam bolje benefite nego koje bih dobio na poslu kojem sam radio prije ulaska u vojsku", naveo je ovaj vojnik za RSE. Šta je rekao Helez o pismu?Ministar odbrane BiH Zukan Helez u razgovoru za RSE odbacuje navode iz otvorenog pisma i tvrdi da ne postoje pokazatelji koji bi potvrdili tvrdnje o međunacionalnim tenzijama. "Mislim da je ovo pismo izmanipulisano, jer tamo ne piše ime i prezime. Ono pismo je svako mogao napisati", rekao je Helez. Tvrdi da mu tokom mandata niko nije ukazao na probleme nacionalne prirode. "Ja sam ovdje na stotinu oficira i generala, sto i jedan put primio ljude iz reda srpskog naroda i nikad nisu rekli da postoji bilo kakav problem", naveo je Helez, ocjenjujući da je riječ o politički motivisanom dokumentu. "Moje mišljenje je da je to pismo gospodina Dodika (Milorad, lider SNSD), da bi napravio pometnju u Oružanim snagama. Evo nedavno je (Dodik) bio i u Srbiji tamo na vojnoj vježbi i rekao da su to njegove oružane snage, a da ove (Oružane snage BiH) ne prizna i tako dalje. On nema moć da ovo sruši, a stalno pokušava na indirektne načine", rekao je Helez. Ministar naglašava da bi svaku konkretnu prijavu eventualne diskriminacije ili nacionalne netrpeljivosti odmah razmatrao. "Onog momenta kad se ljudi potpišu, kažu gdje je problem i o kakvom se problemu radi, ja ću odmah reagovati i uključiti sva zakonska sredstva da to riješim", rekao je. Prema njegovim riječima, inspektorat Ministarstva odbrane provjeravao je okolnosti povezane sa pismom, ali nije mogao utvrditi ko stoji iza dokumenta. "Nema nigdje pozadine ko je pisao, zašto se pisalo i šta se desilo. U stvari, to je jednako ništa", rekao je Helez. Šta se tvrdi u anonimnom pismu? (Iako iznose niz ozbiljnih optužbi, autori pisma ne navode konkretne slučajeve nacionalnih incidenata među pripadnicima Oružanih snaga BiH, niti su dokument potpisali imenom i prezimenom. Kao razloge za „međunacionalne tenzije“ navode niz javnih istupa ministra odbrane, uključujući njegove izjave o ukidanju entiteta, promjeni ustavne strukture Bosne i Hercegovine, sporove sa političkim predstavnicima Republike Srpske i hrvatskim političarima, kao i sukobe sa dijelom profesionalnog vojnog vrha. Posebno ističu da su Helezove izjave o Republici Srpskoj, ratnim događajima i političkim predstavnicima jednog konstitutivnog naroda kod dijela pripadnika vojske stvorile osjećaj da Ministarstvo odbrane više nije politički neutralna institucija. Autori problematizuju i postupke koje je Ministarstvo odbrane pokrenulo protiv 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog navodnog veličanja Ratka Mladića, tvrdeći da treba provjeriti da li se zakonski standardi primjenjuju jednako prema svim pripadnicima vojske. Dio pisma posvećen je i zapošljavanju, isplati stimulacija u Ministarstvu odbrane, te zapošljavanju na nacionalnoj osnovi. Tvrdi se da je od 189 zaposlenih i primljenih u periodu od 2022. do 2025. godine 101 Bošnjak, 57 Hrvata, 29 Srba i dvoje ostalih,. Ocjenjuju da takvi podaci zahtijevaju nezavisnu provjeru kako bi se utvrdilo da li su svi kandidati imali jednake mogućnosti. Pozivaju NATO, EUFOR, OSCE, Parlamentarnu skupštinu BiH, Generalni inspektorat Ministarstva odbrane i pravosudne institucije da provedu, kako navode, "dokumentovanu, nezavisnu i institucionalnu analizu" stanja u sistemu odbrane.) Vojni povjerenik: 'Nije bilo pritužbi'Da formalnih žalbi nema, potvrđuje i Parlamentarni vojni povjerenik Bosne i Hercegovine Boško Šiljegović. Ta institucija ima ulogu sličnu ombudsmanu za ljudska prava, ali je nadležna za zaštitu prava profesionalnih vojnih lica i kadeta. Šiljegović kaže da je za otvoreno pismo saznao iz medija. "Niko se od tih profesionalnih vojnih lica nije žalio u tom pravcu prema vojnom povjereniku", rekao je on za RSE. Na pitanje da li je kancelarija koju vodi ranije zaprimala žalbe koje bi ukazivale na međunacionalne sukobe unutar vojske, odgovara odrično. "Nema žalbi. Žalbe su standardne, naknade, provođenje propisa i slično, ali u ovom obliku nema žalbi." Iako nije želio ulaziti u političke kvalifikacije, Šiljegović priznaje da je politika teško odvojiva od aktuelne rasprave. "Pa, ne bih davao nikakve kvalifikacije, vjerujte. To je sad, to će sad malo drugi da razmatraju. Tu ima, ima tu političkih primjesa", naveo je Šiljegović. Oružane snage BiH jedna su od rijetkih državnih institucija čije funkcionisanje počiva na strogo definisanoj nacionalnoj ravnoteži. Jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine uspostavljene su 2006. godine nakon reforme odbrambenog sistema kojom su ukinute entitetske vojske i nadležnosti prenesene na državni nivo. Nacionalna zastupljenost pripadnika vojske usklađuje se sa zakonom i principom ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda. Prema zvaničnim podacima OS BiH odlukom Predsjedništva BiH je predviđeno da Bošnjaci čine 45,9 posto sastava, Srbi 33,6 posto, Hrvati 19,8 posto, dok bi pripadnici ostalih naroda trebali da učestvuju sa 0,7 posto. Helez tvrdi da se ta ravnoteža i danas, uglavnom, poštuje. "To nikad neću dozvoliti da bude bilo kakvih odstupanja", rekao je ministar, dodajući da trenutno nedostaje oko 900 pripadnika OS BiH svih nacionalnosti, dodavši da se trenutno najmanje prijavljuje Hrvata. Ko čini Oružane snage BiH?Prema podacima objavljenim na službenoj internet stranici Oružanih snaga BiH, odlukama Predsjedništva BiH predviđeno je da sistem odbrane čini 10.000 profesionalnih vojnih lica, 1.000 civilnih zaposlenih i 5.000 pripadnika rezervnog sastava. Broj profesionalnih pripadnika ograničen je na najviše 10.011 aktivnih pripadnika Vrhovnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama BiH ima Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH nisu za RSE željeli komentarisati anonimno pismo oficira, navodeći da se "vjerovatno radi o političkoj kampanji" za opšte izbore koji se u BiH održavaju 4. oktobra. RSE je povodom tvrdnji iz otvorenog pisma kontaktirao NATO Štab Sarajevo, Misiju OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Zajednički štab Oružanih snaga BiH i zamjenika ministra odbrane Aleksandra Goganovića. Odgovori nisu stigli do objavljivanja ovog teksta. Na telefonske pozive nije odgovarao ni zamjenik ministra odbrane Aleksandar Goganović. On je ranije za Radio-televiziju Republike Srpske izjavio da neće dozvoliti da dnevno-političke teme naruše vojnu saradnju i funkcionisanje sistema odbrane.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako nije bilo zahtjeva za prelet aviona Vlade Srbije preko Bosne i Hercegovine. Njihova reakcija dolazi nakon što je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik na mreži X napisao kako je donesena odluka "da predsjedniku Vlade Srbije Đuri Macutu jednostrano bude zabranjen prelet". "Nismo ni dozvoljavali ni zabranjivali. Niko nam se nije obratio sa zahtjevom, samo je bila obavijest da je Ana Brnabić otkazala let za Banjaluku", izjavio je Konaković za RSE. Isto je potvrdio i ministar odbrane BiH, Zukan Helez, "Nisam dobio zahtjev za prelet premijera Srbije", kazao je Helez. Premijer Srbije Đuro Macut u Banjaluci 14. septembra navečer treba da prisustvuje ceremoniji uoči Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji obilježavaju bh. entitet Republika Srpska i Srbija. Vlade Srbije i bh. entiteta Republika Srpska ustanovile su 2020. godine da se 15. septembar, dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svjetskom ratu slavi kao praznik. Kao cilj su naveli njegovanje zajedničkog srpskog identiteta u zemlji i dijaspori i poštovanje kulta zastave. Na Dan srpskog jedinstva 2021.godine skupštine Srbije i bh. entiteta RS usvojile su i zakone o očuvanju ćirilićnog pisma.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv sedam osoba zbog požara u Domu penzionera u Tuzli. Od posljedica požara 16. decembra prošle godine je stradalo 17 štićenika, a više od 30 povrijeđeno. Optužnica je podignuta protiv bivšeg direktora Mirsada Bakalovića, Zinaide Razić Halilović, šefice službe i članice Upravnog odbora, te Mustafe Azabagića, referent protivpožarne zaštite i zaštite na radu u Domu. Bakalović se tereti i za krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja. Optužnicom su obuhvaćeni i Nedim Džambić, Mirsad Zukančić i Jasmin Softić, iz tuzlanske firme "Inproz", koja je radila na izradi procjene ugroženosti od požara tokom 2021. godine, te Ibrahim Sarajlić, inspektor za zaštitu od požara u Kantonalnoj upravi civilne zaštite. Oni se terete da su u periodu od aprila 2021. do 4. novembra 2025. godine počinili krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine. "Svih sedam optuženih su propustili da obezbijede, predlože ili nalože propisane mjere zaštite od požara i opšte sigurnosti korisnika, iako su znali da se radi o objektu visokog rizika i u kojem boravi 180 korisnika starije životne dobi, od kojih je 110 teško bolesnih, nepokretnih ili osoba sa invaliditetom", navodi se u optužnici. Dodaje se da zbog propusta nisu provedene obavezne sigurnosne mjere u objektu, odnosno nije uspostavljen stalni nadzor nad nepokretnim i slabo pokretnim osobama. Pored toga, navodi se i da, nije proveden odgovarajući smještaj i raspored korisnika u skladu sa njihovim zdravstvenim stanjem i pokretljivošću, kao i da nije uspostavljen adekvatan sistem prevencije od požara i protivpožarne zaštite. Optužnica je dostavljena Kantonalnom sudu Tuzla na potvrđivanje. Predloženo je i da sud optuženima izrekne sigurnosne mjere zabrane obavljanja funkcije, pozicije ili obavljanja aktivnosti od 10 godina.

Hoće li državljani Bosne i Hercegovine u Srbiji koji su se prijavili za glasanje na izborima 4. oktobra moći ostvariti svoje biračko pravo u ambasadi u Beogradu? Ovo pitanje se nametnulo nakon što je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio povlačenje službenika iz ambasade, te prebacivanje dijela konzularnih poslova u diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u Zagrebu i Podgorici. Odluku je obrazložio odnosom vlasti Srbije prema smrti i sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića. Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) na koji način će državljani BiH glasati 4. oktobra, na dan održavanja Opštih izbora, ukoliko nema diplomatskog osoblja u Beogradu, Konaković je odgovorio: "Uradićemo sve što možemo, učinićemo sve da se održe, ako se ne održe, spreman sam platiti tu cijenu da se neće održati u ambasadi u Srbiji", kazao je Konaković. Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nije odgovoreno na pitanje RSE da li su obavijestili Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) o odluci. Ambasada BiH u Srbiji je među diplomatsko-konzularnim predstavništvima koje je CIK odredio za neposredno glasanje državljana BiH u inostranstvu. Za Opšte izbore 2026. godine izvan Bosne i Hercegovine registrovano je 48.078 birača. Od toga će 45.457 glasati poštom, dok se 2.621 birač registrovao za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Iz CIK-a nisu odgovorili na upit RSE koliko je od tog broja registrovano za glasanje u Ambasadi BiH u Beogradu, kao niti na koji način bi ovaj problem mogao biti riješen, s obzirom da je ostalo manje od mjesec dana do izbora. Ustavna obaveza države da omogući ostvarivanje biračkog pravaUkoliko bi državljanima BiH bilo uskraćeno ustavno pravo da biraju, mogu pokreuti pravni postupak protiv Bosne i Hercegovine, rekao je za Radio Slobodna Evropa Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH. On ističe kako je ustavna obaveza države da svim državljanima osigura ostvarivanje biračkog prava bez obzira gdje se nalaze. "Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom je garantovano da građani mogu, ako žele, da iskoriste svoje aktivno biračko pravo. Obaveza Centralne izborne komisije je da im osigura tu mogućnost bez obzira da li su oni u Bosni i Hercegovini, jer ako nisu, postoji mogućnost glasanja putem pošte i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima", rekao je Šehić. On ističe da mu nije poznato da je izborno zakonodavstvo predvidjelo situaciju u kojoj se neposredno pred izbore iz ambasade povlači osoblje neophodno za organizaciju glasanja. "Da li CIK kroz svoje akte ima predviđenu i ovakvu situaciju, ja čisto sumnjam. Znači da neko donese odluku da se povuče tehničko osoblje bez kojeg se izbori ne mogu održati na tom mjestu", rekao je Šehić. Prema njegovim riječima, riječ je o situaciji bez presedana jer se prvi put dešava ovakav slučaj. Šta kažu Ustav i Izborni zakon?Pravo državljana BiH da biraju vlast u Bosni i Hercegovini proizlazi iz Ustava BiH i međunarodnih konvencija koje imaju direktnu ustavnu snagu. Ustav BiH kroz član II garantuje zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima i njenih protokola, među kojima je i pravo na slobodne izbore. Također, izborni sistem BiH zasniva se na Aneksu 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je utvrđena obaveza održavanja slobodnih i demokratskih izbora. Izborni zakon BiH preciznije uređuje to pravo, propisujući da se izbor članova organa vlasti vrši na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava neposrednim i tajnim glasanjem. Zakonom je definisano da svaki državljanin Bosne i Hercegovine sa navršenih 18 godina života ima pravo da glasa i bude biran. Istovremeno, član 1.5 Izbornog zakona propisuje da državljanin BiH koji privremeno živi u inostranstvu ima pravo registrovati se i glasati lično ili poštom za opštinu u kojoj je imao prebivalište prije odlaska iz zemlje. Može li CIK pronaći alternativno rješenje?Dosadašnja praksa pokazuje da CIK raspolaže određenim mehanizmima kada glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima nije moguće organizovati. U odluci donesenoj za prijevremene izbore 2025. godine za predsjednika entiteta Republika Srpska, CIK je predvidio da će biračima koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a u kojima nisu ispunjeni uslovi za organizaciju biračkog mjesta, biti omogućeno glasanje poštom. Za sada nije poznato da li je Ministarstvo vanjskih poslova BiH zvanično obavijestilo CIK da bi povlačenje osoblja moglo ugroziti izborni proces. Mogu li birači tužiti državu?Bivši član CIK-a, Vehid Šehić, smatra da građani kojima bi glasanje bilo onemogućeno imaju osnov za pravnu zaštitu. "Ja mislim da bi mogao tužiti, jer je njemu to ustavom zagarantovano. Njegovo ustavno pravo na glasanje bilo bi prekršeno", rekao je on. Međutim, eventualni pravni postupci zavisili bi od konkretne odluke CIK-a i toga da li je biračima ponuđena alternativa. Prema Izbornom zakonu, birači najprije mogu podnijeti prigovor ili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Na odluke CIK-a moguće je izjaviti žalbu Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine. CIK je i prilikom utvrđivanja biračkog spiska za izbore 2026. naveo da se njegove odluke mogu osporavati pred Sudom BiH. Ako domaća pravna sredstva ne bi dala rezultat, birači bi potencijalno mogli pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH zbog povrede ustavom zaštićenog biračkog prava, te kasnije pokrenuti i postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Četrnaest poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) uputilo je, na preko osam stotina adresa u Evropi, SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu, inicijativu za hitno preispitivanje i privremenu suspenziju Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima između Republike Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS). Riječ je o Sporazumu koji su tadašnja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i RS potpisale 1997. godine. Devet godina kasnije, nakon raspada SRJ, isti Sporazum je potpisan sa Srbijom. Taj dokument poziva na poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti BiH. Specijalne paralelne veze Republike Srpske i Srbije uspostavljene su nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kao mehanizam saradnje entiteta sa susjednom državom u oblastima poput privrede, kulture, obrazovanja, zdravstva i borbe protiv kriminala. Gotovo tri decenije kasnije, te veze obuhvataju zajedničke sjednice vlada, koordinaciju političkih stavova, infrastrukturne i energetske projekte, obilježavanje nacionalnih praznika, kao i inicijative poput Svesrpskog sabora, ali i iznošenja usaglašenih političkih stavova. Inicijativa o preispitivanju sporazuma, upućena je tri dana nakon što je u Beogradu uz državne počasti sahranjen osuđenik za ratne zločine i genocid, ratni komandant Vojske RS, Ratko Mladić. Inicijativu su potpisali poslanici: Denis Zvizdić, Saša Magazinović, Aida Baručija, Sabina Čudić, Jasmin Emrić, Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizarević, Mia Karamehić-Abazović, Nihad Omerović, Predrag Kojivić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović. Kako se objašnjava inicijativa?Kako se navodi sporazum o paralelnim vezama Srbije i RS se "koristi u svrhu ugrožavanja suvereniteta i političke nezavisnosti BiH, negiranja presuda međunarodnih sudova". "Ovo nije reakcija na jedan događaj, već na kontinuitet politike koji je sublimiran u Deklaraciji sa tzv. Svesrpskog sabora u Beogradu, koja je sadržavala niz političkih stavova kojima se zadire u ustavni poredak Bosne i Hercegovine – uključujući negiranje genocida u Srebrenici, afirmaciju neustavnog 9. januara, osporavanje institucija BiH i funkcije visokog predstavnika", navodi se u tekstu inicijative. Podsjetimo, Vlade Srbije i RS, u okviru takozvanog "Svesrpskog sabora", potpisale su u Beogradu u junu 2024. godine Deklaraciju, kao reakciju na Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici usvojenu nešto ranije u Skupštini Ujedinjenih nacija. Potpisnici inicijative o preispitivanju Sporazuma o paralelnim vezama navode kako je kulminacija politike negiranja genocida i zadiranje pitanja BiH, viđena u Beogradu 6. i 7. septembra 2026. godine, kada je uz državne počasti i prisustvo zvaničnika Srbije, te vrha RS, sahranjen Ratko Mladić. "Na takvu politiku međunarodna zajednica mora odgovoriti konkretnim djelovanjem", dodaje se. Poslanici traže da se podrži privremena suspenziju Sporazuma o paralelnim vezama do okončanja pravnog i političkog preispitivanja integriteta i suvereniteta BiH i sudskih odluka međunarodnih sudova od strane Srbije. U inicijativi se zahtijeva i osuda institucionalne glorifikacije ratnih zločinaca, razmatranje sankcija odgovornim zvaničnicima i uključivanje ovih postupaka u ocjenu evropskog puta Republike Srbije. Šta kaže stručnjak za ustavno pravo?Inicijativa 14 poslanika Parlamentarne skupštine Bosne I Hercegovine za suspenziju Sporazuma Srbije i RS upućena međunarodnim adresama ima političku i diplomatsku snagu, kaže za Radio Slobodna Evropa stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin. "Inicijativa je političko-diplomski, a ne formalno-pravni akt. Poslanici nisu podnijeli ustavnu apelaciju ili zahtjev za ocjenu ustavnosti, već su poslali apel. To pismo je stvaranje diplomatskog pritiska, a ne da se pokrene sudski proces", kaže Trlin. On podsjeća da Dejtonski mirovni sporazum dozvoljava entitetima uspostavu specijalnih odnosa sa susjednim državama, ali isključivo pod uslovom da su ti odnosi u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom integritetom Bosne i Hercegovine. Razvijanje odnosa koji zaobilaze državne institucije Bosne i Hercegovine, poput održavanja zajedničkih sjednica vlada, posebno onih koje nije odobrilo državno zakonodavno predstavničko tijelo ili donošenje zajedničkih deklaracija, prema njegovom mišljenju, "duboko pravno izlazi van dozvoljenih ustavnih okvira". "Koliko sam vidio, poslanici žele potpuno preispitivanje privremene obustave tog sporazuma. Zatim da se izvrši pravna politička suspenzija ovog sporazuma o posebnim paralelnim odnosima ili da se zamrzne ili da se vrati u strogo definisane ustavne okvire, isključivo na kulturu, obrazovanje, privredu, a ne na visoku politiku", zaključuje Trlin.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je pismo svim članicama Ujedinjenih naroda kako bi skrenulo pažnju na institucionalno veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, prenosi Federalna televizija. Od država članice UN-a se traži da se javno osudi službeno i institucionalno veličanje Ratka Mladića, uključujući korištenje državnih resursa, vojnih struktura i počasti, te prikazivanje njegovog lika uz riječi 'Pravac Potočari', što predstavlja direktno pozivanje na genocidno nasilje i alarmantnu prijetnju njegovog ponavljanja. Traži se i uvođenje sankcija i drugih restriktivnih mjera protiv javnih zvaničnika i drugih osoba koje direktno organizuju, učestvuju u promicanju ili olakšavaju službeno i institucionalno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid i druge teške zločine. Jedan od zahtjeva je i da se javno potvrdi konačnost i autoritet presuda Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Međunarodnog suda pravde u vezi s genocidom u Srebrenici, te odbaci "svaki pokušaj poricanja, revizije, relativizacije ili političke reinterpretacije sudski utvrđenih činjenica sadržanih u tim presudama", navodi se u pismu koje je poslano UN-u. Inače, specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Chaloka Beyani, istakao je 9. septembra da je javno obilježavanje lika i djela osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, Ratka Mladića, u Srbiji i Bosni i Hercegovini, uključujući učešće političkih dužnosnika i službene ceremonijale, "duboko neprimjereno i krajnje uznemiravajuće". "Time se relativiziraju teški zločini prema međunarodnom pravu, vrijeđa dostojanstvo i iskustva žrtava, preživjelih i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravomoćno osuđen. Takvi postupci nisu u skladu s nastojanjima da se u regiji unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir", navodi se u saopštenju za javnost iz njegovog kabineta. U saopštenju se ističe i kako su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde nedvosmisleno utvrdili da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid. "Kao komandant Vojske Republike Srpske (VRS), Mladić je 2017. godine pred ICTY-em osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti, te kršenje zakona i običaja ratovanja, pri čemu mu je izrečena kazna doživotnog zatvora. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo je te presude 8. juna 2021. godine. Tom je presudom dodatno potvrđeno da je kaznena odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna, i da se ne može kolektivno pripisati bilo kojoj zajednici u cjelini. Činjenice koje je utvrdio ICTY ne prestaju postojati smrću počinitelja", stoji u saopštenju. Specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, kako se ističe, "primjećuje ustrajnost i porast negiranja genocida, veličanje Mladića i zločina koje je počinio, kao i zabrinjavajuće učešće javnih dužnosnika i institucija u takvim postupcima". "Pozivam na hitno snošenje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i slučajeve korištenja govora koji potiče mržnju. Izgradnja društva koje prioritet daje prevenciji masovnih zločina počinje priznavanjem stvarnosti i istine o događajima iz prošlosti. To uključuje uvažavanje boli i patnje svih žrtava. Glasovi onih koji se zalažu za takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od glasova onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj bolno ratno naslijeđe jača odlučnost da se spriječi ponavljanje takve tame i zvjerstava", zaključuje se. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, kao i pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Trideset godina nakon rata u BiH i devet godina nakon što je Ratko Mladić osuđen za najteže ratne zločine, njegovo ime se slavi i veliča. Mladić je preminuo u zatvoru u Hagu, 27. avgusta. Reakcije dela javnosti na njegovu smrt u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, pokazatelj su upitnog doprinosa presuda i činjenica utvrđenih kako pred Haškim sudom, tako i pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, na promenu odnosa javnosti prema ratu u kom je stradalo oko stotinu hiljada ljudi, dok su milioni raseljeni. Na kome je odgovornost za to, u "Uvidu" su govorili Srđan Milošević, profesor istorije iz Beograda, Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, kao i bivši haški tužilac Džefri Najs.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez izjavio je u srijedu da je prijavio 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog, kako je naveo, "aktivnosti kojima su veličali i glorifikovali pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića". "Oružane snage Bosne i Hercegovine neće biti institucija u kojoj će služiti ljudi koji negiraju genocid, veličaju ratne zločince ili glorifikuju osobe pravosnažno osuđene za genocid i najteže ratne zločine. Za veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Oružanim snagama BiH neće biti tolerancije", naveo je Helez u objavi na Facebooku. Istakao je i da od 37 prijava, 10 prijava je kvalifikovano kao krivične, te da su sa prikupljenim dokazima upućene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Kako je naveo u objavi, postupak će biti proveden i protiv preostalih prijavljenih pripadnika. "Ukoliko Generalni inspektorat Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine utvrdi da su i oni prekršili zakon i da postoje elementi krivične odgovornosti, protiv njih će, također, biti podnesene i Tužilaštvu BiH proslijeđene krivične prijave, zajedno sa dokazima", istakao je. Među prijavljenima su i dva pripadnika Oružanih snaga BiH koja su nedavno primljena u službu i trenutno se nalaze na obuci. Helez je naveo i da, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost, biće im raskinut ugovor o prijemu u Oružane snage BiH. Veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida uoči i tokom sahrane Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, osudili su zvaničnici Evropske unije, SAD, UN-a, OHR i brojni drugi predstavnici međunarodnih institucija. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.