Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH upozorili su da Bosna i Hercegovina u narednim sedmicama mora poduzeti hitne korake kako bi otklonila nedostatke u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, uoči isteka jednogodišnjeg perioda posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF). "Ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak, postoji visoka vjerovatnoća da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom (tzv. 'siva lista')", saopšteno je iz Delegacija EU u BiH. Bosna i Hercegovina ima rok do februara iduće godine da preduzme konkretne mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma, koje od nje zahtijevaju evropske institucije. Jednogodišnji period posmatranja uveden je u februaru 2025. godine, nakon što je komitet Vijeća Evrope MONEYVAL u decembru 2024. utvrdio niz sistemskih nedostataka u BiH. EU posebno naglašava neposredne posljedice mogućeg uvrštavanja na "sivu listu". "Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet BiH, te na pristup međunarodnim finansijskim tržištima", upozoravaju. EU poziva nadležne institucije da hitno usvoje dva zakona na državnom nivou — Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje — i da uspostave registar stvarnih vlasnika pravnih lica, uz koordinisano djelovanje entiteta i Brčko distrikta. "Potrebno je da nadležne institucije u BiH u narednim sedmicama hitno ulože dodatne napore, prije isteka jednogodišnjeg perioda posmatranja od strane FATF-a", dodaju. U saopštenju se pozdravljaju i dosadašnji pomaci: usvajanje Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, formiranje Stalnog koordinacionog tijela te donošenje Pravilnika o provedbi zakona. EU naglašava da su politička volja i efikasna koordinacija ključ za izbjegavanje negativnog ishoda. "Bosna i Hercegovina je pokazala da je napredak moguć kada postoji politička opredijeljenost i efikasna koordinacija", zaključili su. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je BiH usvojila u februaru prošle godine, trebao je predstavljati ključni korak ka ispunjavanju evropskih standarda u ovoj oblasti. Međutim, nedostatak konkretnih akcija u njegovoj primjeni doveo je do toga da je BiH 2025. godine stavljena pod dodatnu kontrolu, i dobila spisak mjera koje mora da ispuni. Moneyval, tijelo Savjeta Evrope koje prati kako zemlje spriječavaju pranje novca i finansiranje terorizma, preporučio je 70 mjera za poboljšanje nadzora, pooštravanje kazni i jačanje pravne borbe protiv pranja novca u BiH, te će u februaru 2026. kontrolisati koliko se radilo na njihovoj primjeni. Oni blisko sarađuju sa FATF, međunarodnom organizacijom za praćenje pranja novca i finansiranje terorizma, te ispunjavanje standarda u ovim oblastima.

Nakon više od godinu traganja za odgovorom gdje joj je sin, Marina Kuzmanović iz Modriče dobila je iz Rusije informaciju da će ga proglasiti poginulim. Dvadesetosmogodišnji Mario Kuzmanović, bivši vojnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nestao je u decembru 2024. na ratištu u Ukrajini, gdje se borio na strani ruske armije, što je krivično djelo prema zakonu u BiH. "Mama, sad idem van grada. Idem da radim. Neću imati interneta. Umoran sam. Žedan sam i gladan sam. Noge su mi mokre." Ovo su neke od posljednjih poruka koje je napisao majci Marini. Od 8. decembra 2024. njegova majka nije imala zvanične informacije šta mu se desilo niti ikakav kontakt sa sinom. U januaru 2026. iz Rusije joj je stigla informacija da će ga proglasiti mrtvim, ali bez jasnih podataka o tome gdje i kako je nastradao i šta je s tijelom. "Meni samo treba da znam gdje da mu svijeću zapalim. Zar tražim mnogo...", kaže Marina. Kuzmanović je u Rusiju otišao početkom novembra 2024., rekavši najbližima da ide raditi na čišćenju puteva, te da neće ratovati. "Ja sam plakala i bojala se, kukala sam. On meni kaže, mama - ne boj se, ne idem u rat. Rekla sam mu da može biti mina, ne znam... On kaže da prvo idu demineri, pa onda oni da čiste taj teren, puteve. Kažem mu: 'Molim te, javljaj se'", ispričala je Marina za Radio Slobodna Evropa. Kaže da mu je motiv da ide u Rusiju bila zarada. Mislio je, rekao je tako majci, da će zaraditi dovoljno da plati njegu djeteta s poteškoćama u razvoju u Moskvi, kao i da će dobiti rusko državljanstvo. Bio pripadnik Oružanih snaga BiHKuzmanović je u januaru 2025. otpušten iz Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, saznao je RSE. Pretpostavlja se da je razlog to što se nije pojavljivao na poslu, u kasarni Orašje, na sjeveru BiH, jer je dva mjeseca ranije otišao u Rusiju, a potom na ratište u Ukrajinu. Pridruživanje stranim vojskama je krivično djelo prema zakonima u BiH. Državljani BiH na ratištuRuskoj strani u ratu u Ukrajini pridružilo se oko 20 bh. državljana. RSE je više puta pisao o iskustvima nekih od njih i načinima odlaska. Neki od njih rekli su RSE da su dobili ruska državljanstva. Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je nedavno za RSE da su istražitelji identificirali 12 državljana BiH koji su se, navodno, borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih tvrtki. Informacije o stranim državljanima, među njima i onima iz Bosne i Hercegovine, u redovima ruskih snaga u Ukrajini su se pojavile i u oktobru 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om, otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini. Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Tačan broj bh. državljana nije poznat. Postoje informacije i o nekoliko državljana BiH koji su se pridružili ukrajinskim snagama, ali su detalji o njima nedostupni. Ubrzo su se, tokom februara i marta, pojavile informacije da je Kuzmanović nestao na frontu u Ukrajini, tačnije u Novogrodovki, oko 20 kilometara jugoistočno od Pokrovska. Majka Marina kaže da je već tad bila u Rusiji, pokušavajući saznati šta se desilo njenom sinu s kojim nije imala kontakt od početka decembra. "Tad su oni meni tvrdili da je moj sin živ, da je negdje na frontu. Nisu govorili da je poginuo. Ali je onda došla potvrda da je 'nestao bez vijesti'. Rekli su da će ga tražiti, da će uraditi sve da ga nađu", opisuje Marina prvi odlazak u Rusiju i susret s vojnim zvaničnicima. Do septembra i njenog trećeg odlaska u Rusiju nije bilo nikakvih informacija. U Moskvu je išla i krajem 2025. godine. Stradao u napadu dronom?Obišla je nekoliko institucija i gradova i dobila potvrdu u kojoj stoji da je jedinicu u kojoj je bio Mario pogodio dron kamikaza. "Kad sam došla i predstavila se, da sam majka tog i tog, da ga tražim, da dolazim iz Bosne, on je meni, taj neki komandir pružio ruku i rekao – primite moje saučešće." "Ja sam se tu šokirala. Jer sam imala nadu da je moj sin se sakrio, da je pobjegao, da je... Znaš, da je živ negdje, da se krije, sve sam tu u svojoj glavi mislila da je to to. Imala sam nadu da je živ..." Zvaničnici su rekli da je prekinuta veza s njima i da su oni "99 posto poginuli", ali da tijelo nije evakuirano i da je ostalo tu gdje su i stradali. Marina kaže i da je ruskim vojnim zvaničnicima rekla da sumnja kako je njen sin vrbovan i prevaren, da on nije znao da ide na ratište. Kaže da su odgovori iz Rusije, uglavnom, da mora čekati. "Išla sam i u Rostov na Donu, to je glavni centar za prijem i obradu poginulih. Bili su korektni i susretljivi. Rekli su mi da su pokupili poginule vojnike koji su ležali po zemlji i po ulicama, kao i da rade na obradi DNK-a, ali vojnike koji su se nalazili po zgradama i podrumima koji su ostali zatrpani njih nisu još našli i rekli su da će to potrajati dugo." U međuvremenu je s različitih strana dobila različite informacije o tome da su neki vojnici ukopani u masovnoj grobnici u Donjecku, još za vrijeme toplijih mjeseci zbog straha od zaraze, kao i da su im prije zakopavanja uzeti DNK uzorci. Jedna od informacija kaže da je teško ranjen u napadu dronom i da je s njim izgubljena svaka veza, kao i da nije mogao biti evakuiran, te da se nadaju da će kad područje bude očišćeno od mina, moći tražiti tijela. Druga informacija koju je odbila iz ruske vojske kaže da je njen sin u privremenoj mrtvačnici u Donjecku, gdje čeka na identifikaciju. Od vojnih vlasti tražila je lične stvari svoga sina i pasoš, ali ni to nije dobila. "Srce mi se raspada. Ne mogu više podnijeti, bojim se da neću uspjeti da ga nađem. Ako je poginuo, želim da ga vratim u Bosnu, da ga sahranim. Njemu mjesto nije tamo", napisala je Marina u poruci tokom jednog boravka u Rusiji. Marina kaže i da je u Rusiji zvanično iznijela i prijavila sumnje da je Mario prevaren i da nije znao da će ratovati, da je odveden na front bez obuke, kao i da nije znao gdje ide. Povratna informacije je bila da je on dobrovoljno stupio u redove vojske. Ovo je navedeno i na službenim dokumentima koje je Marina dobila. Radio Slobodna Evropa je tokom nekoliko mjeseci pratio slučaj Marija Kuzmanovića, ali izostale su zvanične informacije kako iz ruskih institucija, tako i iz bosanskohercegovačkih. Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije odgovorilo na upit o bh. državljaninu Kuzmanoviću. Za RSE nisu odgovorili iz Ambasade BiH u Moskvi da li su upoznati sa slučajem nestanka bh. državljanina. Ambasada Rusije u Sarajevu je za RSE napisala da je nadležan konzulat BiH u Moskvi, iz kojeg nisu odgovorili na upit RSE. Ambasadi Rusije u Sarajevu, odnosno konzularnom odjeljenju, se obratila i majka nestalog Kuzmanovića. Kaže da je ostavila svoje podatke i DNK uzorak prikupljen u Banjoj Luci, ali ništa dalje se nije desilo, niti je dobila neke informacije o tome gdje joj je sin, gdje su njegovi ostaci i kako ih može dobiti. Marina je pisala i konzulatu BiH u Moskvi, ali ni tamo joj nisu mogli pomoći, uputivši je na bh. institucije. Kaže i da je, nakon što je od jednog izvora iz ruske armije dobila informaciju da je njen sin možda zarobljen, pisala i ukrajinskim institucijama, kao i Međunarodnom komitetu crvenog križa. Ime sina tražila je na spiskovima koje objavljuje ukrajinski državni projekt "Želim pronaći", koji pruža informacije o ratnim zarobljenicima, nestalim osobama i preminulim ruskim vojnicima u Ukrajini. Ni tamo nije pronašla ime sina Marija. Lokalna policija u Modriči napravila je službenu zabilješku da je Mario Kuzmanović nestao, a RSE saznaje da su o slučaju upoznati i u sigurnosnim agencijama BiH, ali da više informacija nemaju, osim da je navjerovatnije poginuo na ratištu u Ukrajini. Stranci u ruskoj armijiMario Kuzmanović je jedan od skoro više hiljada stranih boraca koji su se pridružili ruskoj armiji. Tačni podaci o broju stranih državljana nisu poznati, ali ukrajinski zvaničnici procjenjuju da je riječ o oko 18.000 stranaca iz svih krajeva svijeta. Bohdan Ohrimenko, šef ukrajinskog Koordinacijskog centra za ratne zarobljenike, rekao je u decembru prošle godine da stranci u rusku armiju dolaze iz više od 120 zemalja. "Imamo dokaze da ih je 3.388 već poginulo", rekao je Ohrimenko, prenijela je ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform. Stranci u ukrajinskoj vojsciNa početku ruske invazije na Ukrajinu, formirana je Međunarodna legija koja je okupljala dobrovoljce iz stranih zemalja da se bore protiv ruske vojske. U prvim mjesecima odbrane od invazije, vladala je velika zainteresiranost za ovu jedinicu. Prema pisanju Kijev Independenta, Legija je rasformirana krajem 2025. godine kao samostalna jedinica i najavljeno je da će borci biti raspoređeni u jedinice ukrajinske armije. Harry Stevens, američki istraživač vanjske politike i odbrane, specijaliziran za Rusiju, kaže da je s vremenom slabio entuzijazam kad je riječ o pridruživanju ovoj jedinici. Razloga je nekoliko, ali među prvima jeste to što su Ukrajinci postali oprezniji kada je riječ o strancima koji se pridružuju vojsci. "Shvatili su da su mnogi od onih koji su dolazili bili, uvjetno rečeno, avanturisti – ljudi puni entuzijazma, ali bez vojnog iskustva ili bez dovoljno sposobnosti koje bi bile stvarno korisne." Stevens smatra da je tokom 2025. bilo između 3.000 i 5.000 stranaca u Ukrajini iz različitih zemalja, uključujući i pripadnike etničkih manjina iz Rusije, vjerovatno iz dijaspore. Drugi razlog je i to što Ukrajina nema mogućnost da mnogo plaća ove volontere. 'Rješavanje pitanja nestanka osoba ovisit će od političke situacije'Nije poznato kako je Kuzmanović otišao u Rusiju i preko kojih osoba. Majci je rekao da ide raditi na održavanju puteva u Rusiji, ali RSE nije mogao utvrditi je li Kuzmanović zaista vjerovao i mislio da će u Rusiji raditi, a ne ići na front u Ukrajinu. Ono što je kasnije poznato jeste da je potpisao ugovor s ruskom vojskom. Prošle godine, Rusija je pojednostavila i ozakonila priključivanje stranih boraca zvaničnoj ruskoj armiji. Zauzvrat, strancima su obećana ruska državljanstva i plaće za vojni angažman, kao i naknade u slučaju smrti. Harry Stevens, američki istraživač vanjske politike i odbrane, specijaliziran za Rusiju, za RSE je ranije rekao da, prema njegovim saznanjima, hiljade ljudi su u sličnoj situaciji kao Kuzmanovićeva obitelj i mjesecima nemaju nikakav kontakt. "Kako se to pitanje rješava u zemljama čiji su oni državljani, zavisit će od političke situacije u tim državama. Zemlje koje imaju veoma bliske odnose s Rusijom ili su od nje zavisne mogu imati velikih poteškoća da postavljaju ova pitanja, posebno ako bi to moglo biti neprijatno ili izazvati političke probleme", smatra Stevens. Dodaje da je Indija izuzetak, jer je premijer ove zemlje Modi ovo pitanje direktno postavio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, tražeći da se identificira gdje se nalaze deseci nestalih Indijaca i šta se s njima dogodilo. "Da li će njihovi posmrtni ostaci ikada biti vraćeni u njihove zemlje ili hoće li porodice dobiti ikakvo objašnjenje, to i dalje ostaje vrlo nejasno", kaže Stevens. On misli da Rusija nevoljko govori o stranim borcima u svojim redovima, a pogotovo ne o nastradalima. "Mnoge od zemalja iz kojih dolaze su, vjerovatno, u ograničenim slučajevima pokretale pitanje svojih nestalih državljana. U nekim situacijama Rusija će surađivati, pokušati da locira te ljude, da ih repatrira ili da obavijesti porodice gdje se nalaze ili da su poginuli", kaže Stevens. O konkretnom slučaju iz Bosne i Hercegovine, kaže, teško je govoriti. "Možda mu je stvarno ponuđeno nešto drugo od onoga što je na kraju dobio. Teško je utvrditi da li je to istina – da li se pridružio iz ideoloških razloga, da li zbog novca, ili je znao da se priključuje vojsci. Što se tiče ruskih vlasti, one u suštini drže sve karte u rukama. One nemaju nikakvu obavezu da porodicama kažu šta se dogodilo, da lociraju nestalog vojnika ili da pruže bilo kakve informacije." Stevens zaključuje da će situacija s nestalim osobama ostati veliki problem, izvor neprijatnosti i tuga za porodice, vjerovatno još godinama nakon završetka rata. Marina je sličan odgovor dobila od Međunarodnog crvenog križa u Bosni i Hercegovini- da mogu proći godine dok ne bude dobila bilo kakvu informaciju o tome gdje joj je sin, gdje je njegovo tijelo.

U svega dva dana, 90 osoba primljeno je u Urgentni centar jedne od sarajevskih bolnica zbog leda na neočišćenim trotoarima i pješačkim zonama u gradu. Stanovnici su kritikovali komunalne službe, dok su vlasti priznale da je stranačko zapošljavanje ostavilo posljedice.

Predsjednik i potpredsjednik kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC- Joseph Flynn i Jesse Binnall borave u Sarajevu 12. januara gdje će, kako je najavljeno iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), razgovarati sa domaćim liderima o ulozi američkog kapitala i resursa u razvoju i upravljanju gasovodom Južna interkonekcija. Južna interkonekcija je gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. "Radi se o projektu koji bi trebao omogućiti isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH, čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana", navedeno je u objavi Ambasade SAD na mreži "X", nakon što je otpravnik poslova Ambasade SAD John Ginkel, razgovarao sa predsjednikom i potpredsjednikom kompanije Josephom Flynnom i Jesseijem Binnallom. I ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković sastao se potom sa predstavnicima AAFS-a i otpravnikom poslova Ginkelom. Na sastanku je razgovarano o unapređenju projekata od strateškog značaja za energetsku sigurnost BiH, jačanju regionalne povezanosti i dugoročnom ekonomskom razvoju. Potvrđena je zajednička opredijeljenost za produbljivanje saradnje, podsticanje investicija i ubrzanje implementacije infrastrukturnih projekata. Šta je poznato o Južnoj interkonekciji?Trasa Južne interkonekcije bi počinjala u Travniku, centralnom dijelu BiH, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje na jugoistoku zemlje, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom mrežom kod Makarske, s nastavkom prema Splitu. U planu je i krak prema Mostaru. Dionica kroz BiH bila bi duga oko 170 kilometara, a procijenjeni trošak izgradnje kreće se između 405 i 810 miliona evra. Projekat bi se realizovao po koncesijskom modelu – američki privatni investitor bi finansirao, gradio i upravljao plinovodom određeni period, nakon čega bi bio vraćen BiH. Za početak radova potrebno je da Federacija BiH dodijeli koncesiju investitoru i izmijeni lex specialis kojim je BH-Gas ranije definisan kao nosilac projekta. Također, BiH i Hrvatska moraju potpisati međunarodni sporazum o realizaciji. Prema planovima, dokumentacija bi mogla biti završena do jeseni 2026. godine, nakon čega bi gradnja mogla započeti. Kako se trenutno BiH snadbijeva gasom?Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport ruskog gasa 2028. godine. U takvom scenariju, Bosna i Hercegovina bi, bez alternativnog pravca, mogla ostati bez gasa za industriju, a domaćinstva u Sarajevu bez grijanja. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara gasa, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je povećanje oko 90 miliona evra za izgradnju autoputa Banja Luka–Prijedor. Tako je projekat sa 297 miliona sada procijenjen na skoro 388 miliona evra. Vlada RS odobrila je povećanje, ali su finansijski detalji i dalje nepoznati.

U Perspektivi na Festivalu mira, uz prof. dr. Sarinu Bakić, mladi su promišljali o miru i aktuelnim društvenim izazovima u Bosni i Hercegovini. Razgovarali su u odrastanju u digitalnom dobu, ulozi mladih kao pokretača promjena i kritičara društva, te njihovoj spremnosti da aktivno učestvuju u izgradnji bolje i pravednije budućnosti, uz jasne poruke upućene starijim generacijama.

Prije nešto više od godinu, Sanja Vasković, istraživačka novinarka iz Istočnog Sarajeva, dobila je tužbu za klevetu od lokalnog poduzetnika, nakon što je objavila tekst o sumnjivim poslovnim vezama i zloupotrebama u programima podrške zaposlenosti. Iako tužilaštvo do danas nije podiglo optužnicu, njen slučaj pokazuje izazove s kojima se susreću novinari u Republici Srpskoj, dvije i pol godine otkako je u tom bosanskohercegovačkom entitetu kriminalizirana kleveta (Kleveta u Republici Srpskoj postala je od augusta 2023. krivično djelo, nakon što su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika koje je usvojila Narodna skupština tog entiteta. Prema ovim zakonskim izmjenama, usvojenima na sjednici Narodne skupštine RS 20. jula, za klevetu su predviđene novčane kazne do 3.000 eura. Klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su predviđene ukoliko je iznesena u medijima, uključujući društvene mreže, ili na javnom skupu.). Do sada je podneseno više od dvije stotine krivičnih prijava protiv građana, aktivista i opozicionara, uključujući 38 tužbi protiv novinara. Prema podacima udruženja BH novinari, do danas nije podignuta nijedna optužnica protiv novinara, a Vasković se nada da se u njenom slučaju to neće ni desiti. "Tekst je bio potkrijepljen činjenicama i mislim da tužilaštvo nije reagovalo. Prije nekoliko dana sam im slala upit i rekli su mi da nema optužnice. Apsurdno je, jer sam možda ja trebala da prijavim njega, s obzirom na to da je na sve načine uticao da se ne piše", kaže Vasković. Tužba za klevetu bio je samo jedan vid pritisaka s kojima se suočavala. Nekoliko puta se našla i na meti verbalnih napada lokalnih političara. "Sve se svelo na lične uvrede i diskreditaciju mene kao ličnosti. Kako se bivši predsjednik RS [Milorad Dodik] odnosio prema novinarima, to se preslikava na lokalne sredine", kaže Vasković. Nije lako 'čačkati mečku' iz malih sredinaIstražujući trošenje javnog novca, zaštitu životne sredine i korupciju, novinarka Milanka Kovačević, koja živi i radi u Gacku, gradiću u istočnoj Hercegovini, bila je, također, izložena tužbama. "Kriminalizacija klevete danas visi nad novinarima kao Damoklov mač i nikada ne znate kada će se spustiti", kaže ona. Prije sedam godina, s nekoliko kolega, Kovačević je osnovala portal u Gacku, nakon čega je postala svjesna da nije isto "čačkati mečku" iz velikih redakcija i iz malih lokalnih zajednica. Zbog tekstova koje je objavljivala, suočavala se s prijetnjama i pritiscima, a neke od njih je i prijavljivala policiji. U slučaju prijetnje nasiljem, koji je prijavila, sudski postupak je trajao godinu, a muškarac koji joj je prijetio da će je "zgromiti" kažnjen je prekršajno sa oko 700 maraka (oko 350 eura). "Za nekoga ko ima milione, to praktično ne znači ništa. To je poruka potpune nekažnjivosti i signal da se može raditi šta god se hoće. No, kada imam priču ili vidim nepravdu, moram to da napišem, bez obzira na to koliko će me koštati", kaže Kovačević. Prema njenim riječima, novinar ukoliko se bavi temama o kojima niko ne želi da govori, mora biti spreman na podozrive poglede, ignorisanje, spinove. "Osobito ukoliko ste žena, majka i supruga, jer se pritisci često prelivaju na privatni život. Nađe se neki političar nezadovoljan mojim načinom pisanja, pa me provuče kroz prljavu mašinu – od priča kako dobijamo pare, do toga da moj muž radi u termoelektrani, kao da ja nemam pravo da živim ovdje i da budemo zaposleni", kaže. Prema podacima udruženja BH novinari, osim krivičnih prijava, u BiH ima oko 300 aktivnih tužbi za klevetu u parničnim postupcima. Značajan broj ih se odnosi na SLAPP tužbe, kojima nije cilj dokazivanje klevete nego iscprljivanje novinara putem drugotrajnih postupaka. Kristina Perić, nagrađivana novinarka i urednica hercegovačkog portala, koji se bavi istraživačkim novinarstvom, razotkrila je brojne koruptivne radnje u Hercegovini, poput onih o bespravnoj gradnji u Mostaru. Zbog toga se suočila s nekoliko tužbi, ali su na sudovima sve odbačene i presude su bile u njenu korist. "Moja očekivanja od insitucija koje bi nas trebale zaštiti su ispod ništice. Imala sam nekoliko SLAPP tužbi i sve su završene u moju korist, jer je na sudu utvrđeno da istraživačko novinarstvo nije kleveta, da mu je cilj poboljšanje stanja u društvu i da je rađeno po pravilima struke", kaže ona. No, ističe da je na sudovima izgubila mnogo vremena, što i jeste cilj tužbi – da novinar ne stiže pisati. "Sve su vezane uz članke o korupciji. I onda, akteri tih afera imaju novac i tuže novinara koji nema novac i često se brani iz vlastitih sredstava. Sve je to iscrpljujuće i demotivirajuće jer pišući svaki članak računaš da bi mogao rezultirati tuužbom i gubljenu vremena na sudovima", kaže Perić. Dodaje da su u lokalnim zajednicama novinari izloženiji od istraživačkih novinara u velikim gradovima. "Zajamčeno ti je da ćeš svaki dan sretati ljude o kojima pišeš i da će ti slati poruke. Znaju tko si, što si, prate privatni žvioot, suprugu su dolazili s ponudama da uzmem novac za nepisanje nečega. U mojoj ranijoj redakciji prijavljivali smo prijetnje i nikada nismo imali povratnu reakciju. Kad su mi razbili staklo na automobilu, u sekundi sam odlučila da neću prijaviti, jer ne vidim da je rasvijetljen ijedan takav događaj", kaže ona. Pad slobode medija u BiHMeđunarodne organizacije upozoravaju da je krivično gonjenje za klevetu doprinijelo padu slobode medija u Bosni i Hercegovini. BiH je prema prošlogodišnjem Svjetskom indeksu slobode medija pala na 86. mjesto, među 180 rangiranih država, u izvještaju organizacije "Reporteri bez granica". Riječ je o padu od pet pozicija u odnosu na prethodnu godinu. Upozoreno je da, usprkos velikom broju medija, u BiH ne postoji stvarni pluralizam informacija, dok je prostor za slobodno, nezavisno i istraživačko novinarstvo sve uži. U takvom ambijentu pritisci, prijetnje, tužbe, te pokušaji diskreditacije postali su dio novinarske svakodnevice, a sve je izraženije nakon kriminalizacije klevete u RS. Sanja Vasković kaže da je od kriminaliziranja klevete u RS u ljeto 2023. situacija pogoršana i da se može osjetiti strah među novinarima. "Na različite načine pokušavaju da nas ućutkaju ili da nađu model da ne pišemo o onome što im se ne sviđa. No, često je moj diktafon jedini način da ljudi saznaju šta se dešava i kako se upravlja njihovim novcem, jer imamo privid transpretnosti. Ne bih voljela da se autocenzura poveća, jer im je to i cilj - da prestanemo pisati", kaže Vasković. Prema izvještajima međunarodnih organizacija, uz političke i pravne pritiske, sve izraženiji postaju i ekonomski problemi s kojima se suočavaju mediji. Trend gašenja medija koji pokrivaju Zapadni Balkan i posljedicePoložaj novinara u Bosni i Hercegovini dodatno je otežan usljed malog, rascjepkanog tržišta i dugotrajnog nedostatka stabilnih izvora financiranja, navedeno je u izvještaju Reportera bez granica. Mediji su opterećeni i etničkim podjelama, dok zbog ovisnosti o političkih i ekonomskih centara moći brojni izbjegavaju bavljenje ključnim temama od javnog interesa.

Vlasti Republike Srpske su i ovog 9. januara obilježile "Dan Republike Srpske", usprkos presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje navode da je taj datum neustavan i sporan za druge narode. Krivični zakon BiH predviđa da svako ko je uključen u organizaciju neustavnog dana može biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Međutim, do sada niko nije sankcioniran.

Zbog obilnog snega Majdanpek na istoku Srbije nema električnu energiju, dok su bez struje i delovi Bora, Kladova, Negotina, Valjeva, Osečine, Šapca, Loznice, Malog Zvornika, Ljubovije, Krupnja, Užica, Kosjerića, Požege i Čajetine. Ledeni talas doveo je i do otežanog snabdevanja vodom u susednom Boru i okolnim selima. Vanredna situacija na snazi je u osam od ovih 15 opština. "Ekipe su na terenu i otklanjaju kvarove na dalekovodima, trafostanicama i niskonaponskoj mreži", saopštila je 9. januara Vlada Srbije. Lokalni mediji javljaju da je Majdanpek tri dana bez struje i grejanja, da u četvrtak nije bilo ni signala mobilne telefonije, kao i da se u prodavnicama mogu kupiti samo osnovne namirnice. Hiljadu građana Loznice šest dana nema električnu energiju. Stanovnici mesta iz zapadne Srbije u petak su se okupili na protestu u tom gradu. Na skupu su rekli da više od 20 okolnih sela nema struju i vodu, zbog čega su blokirali saobraćaj pred zgradom Gradske uprave. Organizatori iz udruženja Ne damo Jadar rekli su da građani traže ostavku rukovodstva Loznice i direktora javnih preduzeća jer, kako su naveli, lokalna elektro-mreža nije na vreme rekonstruisana. U tom kraju na zapadu zemlje dalekovodi su u brdsko-planinskom području u kom su trenutno veliki snežni nanosi, pa je ekipama za intervencije otežan pristup kako bi otklonili kvarove. Teška situacija je i u Osečini i Valjevu gde proteklih pet dana ekipe elektrodistribucije pokušavaju da otklone kvarove. U petak je u Valjevu i okolnim selima bez struje oko 8.400 domaćinstava. U Jagodini, gde je u toku noći bilo -15 stepeni Celzijusa, bez grejanja su ostali stanari nekoliko zgrada. U Krupnju je bez električne energije 1.300 domaćinstava, a pojedina sela u toj opštini na zapadu zemlje šest dana su bez struje. Noć između četvrtka i petka, 8. i 9. januara, bila je najhladnija u Srbiji ove zime. Republički hidrometeorološki zavod objavio je da je najniža temperatura izmerena u Sjenici i Smederevskoj Palanci (-17), dok je najviša bila u Negotinu (-3). Komunalne službe u Čačku saopštile su da je na većim nadmorskim visinama u okolini sneg do pola metra, dok je na gradskom području oko 20 centimetara. Obilan sneg u Srbiji počeo je da pada 4. januara. Sektor za vanredne situacije saopštio je da je od tada evakuisano 30 ljudi, kao i da su vatrogasci spasioci radili i na uklanjanju stabala, crpljenju vode i asistencijama Hitnoj pomoći. U toku noći između četvrtka i petka u tri akcije izvukli su petoro ljudi iz vozila zaglavljenih u snegu. Snežni nanosi širom Srbije uzrokovali su velike probleme u saobraćaju. Na većini puteva prvog i drugog prioriteta na kolovozu je sneg do pet centimetara, saopštili su Putevi Srbije. Beograd je šest dana od početka snežnih padavina i u petak ujutru bio pokriven snegom i ledom. Većina ulica nije očišćena od smetova, kao ni parking mesta, dok je javni prevoz redukovan. Studenti su u Beogradu, kako bi pomogli građanima i ukazali da komunalne službe ne reaguju, u petak rano ujutru očistili prilaze bolnicama i fakultetima. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je 9. januara da šef srpske diplomatije Marko Đurić zbog loših vremenskih uslova neće biti u mogućnosti da prisustvuje komemorativnom skupu koji se u petak održava u Švajcarskoj za žrtve požara u baru u Kran-Montani. U nesreći na novogodišnjem dočeku 1. januara u tom švajcarskom skijalištu poginulo je 40 ljudi i povređeno 116. Bez snabdevanja 7.000 potrošača u BIHPo podacima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (BIH), zbog snega i ledene kiše oko 7.000 potrošača u nekoliko kantona u centralnom i severoistočnom delu zemlje ostalo je bez električne energije. Navodi se da se na severoistoku u Tuzlanskom kantoni i na zapadu u Unsko-sanskom situacija stabilizovala. Federalna uprava civilne zaštite saopštila je da je topljenje snega uzrokovalo visok vodostaj na području sedam kantona Federacije BiH. Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narandžasto upozorenje za 9. januar zbog temeratura koje su u jutarnjim časovima bile do -14. Na području bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Gradska uprava Zvornika saopštila je 9. januara da se vodostaj Drine stabilizuje i da nema opasnosti od izlivanja, kao i da su Sapna, Hoča i Drinjača u koritima. Saobraćaj je u protekla tri dana bio otežan. Najgore je bilo na istoku zemlje na deonici Trnovo–Foča preko prevoja Rogoj gde je obustavljen saobraćaj za teretna vozila. Saobraćaj je zabranjen za teretna vozila na pravcima Bosansko Grahovo–Drvar BiH i Jablanica–Blidinje. Na zavejanim pravcima vozačima se preporučuje upotreba lanaca za sneg.

Vlasti Republike Srpske obilježavaju "Dan RS" na 9. januar, usprkos dvjema presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje navode da je taj datum neustavan i sporan za Bošnjake i Hrvate u Bosni i Hercegovini. Prema izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je 2023. godine uveo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, predviđene su sankcije za nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH. Svaka osoba uključena u organizaciju neustavnog obilježavanja 9. januara, kao dana RS-a, može biti kažnjena zatvorom od šest mjeseci do pet godina, te mjerama zabrane vršenja javne funkcije. Međutim, do sada niko nije sankcioniran. Iz Tužilaštva BiH je za Radio Slobodna Evropa potvrđeno da je prije godinu otvoren predmet koji se tiče prethodnog obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske, te da na njemu rade dva tužioca. Ko je učestvovao u obilježavanju neustavnog dana RS?Na Trgu Krajine u Banjaluci bilo je raspoređeno oko 800 policajaca koji su marširali u svečenom defileu, a u događaju je sudjelovalo i približno 2.000 učesnika iz tridesetak civilnih organizacija iz tog entiteta, te susjedne Srbije. Među uzvanicama koje su posmatrale defile bili su, među ostalima, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, premijer Republike Srpske Savo Minić s ministrima, vršiteljica dužnosti predsjednice RS-a Ana Trišić-Babić, predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić, kao i nekoliko entitetskih i državnih zastupnika. Mjesto na bini zauzeo je i bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik, uz Roda Blagojevića, bivšeg guvernera savezne države Illinois. Za razliku od prethodnih godina, na bini se nije našao ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov. U Banjaluci je dan ranije bio premijer Srbije Đuro Macut, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vućić boravio u Trebinju 5. januara na otvaranju bolnice "Sveti arhiđakon Stefan - 9. januar". Također, govor je držao samo entitetski ministar policije Željko Budimir. U defileu su, pored ostalih, učestvovali i članovi ogranka ruske bajkerske grupe "Noćni vukovi", poznate po podršci Kremlju. Osim službenika MUP-a, među kojima i Specijalne antiterorističke jedinice i policijskih škola, defilirali su i članovi raznih boračkih organizacija. Prikazani su i helikopteri "ANSAT" koje je Uprava za vazduhoplovstvo RS-a kupila iz Rusije, kao i oklopna vozila "Despot" i "Vihor". Postrojeni su i pripadnici Civilne zaštite, Auto-moto saveza, članovi Unije studenata i Lovačkog saveza RS, kao i zaposleni u Poštama Srpske, šumarstvu, Crvenom krstu RS, te javnim preduzećima Autoputevi i Aerodromi RS. Defilirali su i članovi više kulturno-umjetničkih društava i sportskih klubova. U Hramu Hrista Spasitelja ranije je služena liturgija koju je predvodio patrijarh srpski Porfirije, a obilježavanju je prisustvovalo i nekoliko ministara i poslanika iz Srbije, predvođenih ministrom kulture Nikolom Selakovićem. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je čestitku povodom "34 godine postojanja i borbe za očuvanje srpskog imena, vjere, tradicije, običaja i identiteta", dok je ministar policije Srbije Ivica Dačić, pored ostalog, naveo da je "9. januar jedan od najvažnijih datuma za srpski narod". Dan Republike Srpske Vlasti Republike Srpske obiježavaju na datum kada su 1992. godine srpski predstavnici u tadašnjoj Skupštini Bosne i Hercegovine proglasili "Republiku srpskog naroda u BiH". Bošnjaci i Hrvati taj datum doživljavaju kao početak rata u kojem su počinjeni genocid u Srebrenici i drugi ratni zločini, tokom sukoba koji je trajao do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma krajem 1995. godine. Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u BiH je saopćila da obilježavanje 9. januara predstavlja jasno nepoštivanje i neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda. Podsjetili su kako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naglasio da utvrđivanje 9. januara kao Dana Republike Srpske ne simbolizira kolektivno i zajedničko sjećanje u multietničkom društvu, te da je diskriminatorno. Uz "dan Republike Srpske", obilježen je i "dan boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske", iako on nije zvaničan praznik, po Zakonu o praznicima ovog entiteta. BiH nema zvaničan zakon o praznicima, iako je u posljednjih 25 godina bilo pokušaja njegovog donošenja, a entiteti su usvojili vlastite koji se razlikuju.

Obilježavanje 9. januara predstavlja jasno nepoštivanje i neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, navodi se u objavi Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini na mreži X. Dodaje se kako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naglasio da utvrđivanje 9. januara kao Dana Republike Srpske ne simbolizira kolektivno i zajedničko sjećanje u multietničkom društvu, te da je diskriminatorno. "Nepoštivanje odluka Ustavnog suda može predstavljati krivično djelo na osnovu odredbi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, te je preduzimanje zakonom propisanih mjera u domenu nadležnih organa za provedbu zakona, posebno kada se radi o nosiocima javnih funkcija", ističe se. Vlasti u Republici Srpskoj i ove godine obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a. Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organizovanje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda. Do sada niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara. Christian Schmidt je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe.

Dvije godine nakon što je otvoren, na predmetu neustavnog obilježavanja dana entiteta Republika Srpska, rade dva tužitelja državnog tužiteljstva. Iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa kažu da se poduzimaju radnje s ciljem donošenja tužiteljske odluke, odnosno pokretanja istrage ili podizanja optužnice. U međuvremenu, vlasti u Republici Srpskoj još jednom obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta, usprkos činjenici da je Ustavni sud dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a. Iako Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organiziranje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda, dosad niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara. Christian Schmidt je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe. Organizatore proslave 9. januara 2026. ne ometa ni činjenica da je Narodna skupština RS-a u oktobru poništila zakon koji je prethodno usvojila o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH, a koji je prvobitno ništavnim proglasio i Ustavni sud. Poništavanje ovih zakona uslijedilo je nakon što su Sjedinjene Američke Države s liste sankcioniranih osoba skinule bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika i članove njegove porodice, kao i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i druge visoke zvaničnike iz entiteta RS. S liste sankcioniranih skinuti su u oktobru prošle godine i organizatori proslave 9. januara, među kojima i Siniša Karan, kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjednika RS-a. State Department je tada poteze Skupštine RS-a u vezi s ukidanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i drugih spornih zakona ocijenio kao konstruktivne akcije koje bi trebale poboljšati stabilnost u BiH. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije, čelnici RS-a proslavljaju neustavni dan u Banjoj Luci, defileom policije i drugim manifestacijama. Za Hikmeta Karčića, naučnog suradnika Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, potezi iz RS-a u vezi s 9. januarom ove godine nisu samo vid prkosa američkoj administraciji, već i poruka političkom establišmentu i građanima Bosne i Hercegovine "da se ništa nije promijenilo". "Oni hoće da pokažu time da su oni nedodirljivi, porodica Dodik najprije. I dok je bilo sankcija, i sad kad su ukinute. Ono što je interesantno je da se na fotografijama za početak priprema u Banjoj Luci u prvom redu vide američki lobisti koji rade za RS. Vidimo da je došao Rod Blagojević i još nekoliko ljudi. Oni tako hoće pokazati kako imaju dobre odnose s američkom administracijom, što je na neki način blef", kaže Karčić. Iz State Departmenta nisu odgovorili na upit RSE za komentar najavljenog obilježavanja neustavnog praznika entiteta. Dan uoči 9. januara, Milorad Dodik, koji je pravomoćno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, zbog čega je i prekinut njegov mandat predsjednika RS-a, je na društvenoj mreži X napisao da će RS nastaviti obilježavati 9. januar. Pomenuo je i američkog predsjednika Donalda Trumpa, odnosno administraciju SAD-a koja je samo nekoliko mjeseci ranije pozdravila ukidanje secesionističkih i antidejtonskih zakona u Skupštini RS-a, a koje je mjesecima ranije zagovarao Dodik. "Primjećujemo i promjene u svijetu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je administracija predsjednika Donalda Trampa jasno odbacila politike koje su pokušavale da brišu historiju, zabrane obilježavanja i ponište nacionalni i regionalni identitet u ime lažne političke korektnosti. Dijeleći te ideje, nastavićemo da 9. januar obilježavamo mirno, ponosno i odgovorno", napisao je, između ostalog, Dodik. Šta se zna o ovogodišnjem obilježavanju 9. januara?Polovinom decembra prošle godine započele su pripreme za obilježavanje 9. januara, nakon što je Narodna skupština RS-a zadužila Odbor za njegovanje tradicije Vlade RS-a da započne organizaciju. Za 9. januar najavljen je svečani defile u Banjoj Luci, uz sudjelovanje pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i oko 2.000 sudionika iz civilnog sektora. Osim toga, organizirani su različiti događaji od 5. do 10. januara. Program uključuje polaganje vijenaca, vjerske obrede i svečane akademije širom RS-a. Dan uoči 9. januara u Banjoj Luci boravi i premijer Srbije Đuro Macut, koji je rekao da u RS-u boravi kako bi "u ime građana Srbije zajedno za braćom iz Republike Srpske, sa dubokim pijetetom odao počast palim borcima i njihovim porodicama, uz jasnu poruku - da se bilo kakve žrtve nikada više ne ponove". Ovogodišnji slogan obilježavanja 9. januara glasi "Živjeće ognjište" i bit će istaknut na informativnim portalima iznad autoputeva u RS-u, a istaknute su i zastave entiteta, ali i Srbije. Za razliku od prethodnih godina, nisu javno dostupni podaci i tome koliko će koštati organizacija obilježavanja neustavnog praznika. Britanske sankcije ostajuOsim informacije da je u Tužiteljstvu BiH predmet u radu, većih reakcija s državnog nivoa u BiH na neustavni dan nema. Za Karčića ovo nije neobično. "Postalo je svejedno. Kad je u pitanju tužilaštvo, to je posebno standardna priča, nema volje ili hrabrosti da se pokrene bilo šta po tom pitanju", kaže pravni stručnjak i dodaje: "Jedina stvar sada koja i dalje postoji jesu sankcije britanske vlade prema porodice Dodik i prema onima koji obilježavaju 9. januar. Znamo da je britanska vlada ranije sankcionirala marketinške firme koje su radile na obilježavanje 9. januar. Tako da jedino ta reakcija sada postoji", kaže on. Ocjene dijela opozicije iz RS-a da je ovogodišnje obilježavanje 9. januara "tiše" i "bez euforije", zbog kako navode, dogovora o ukidanju sankcija sa SAD-om, Karčić komentira kao moguću uputu unutar vladajuće strukture "da se malo smanji ton". "Ja ne smatram da je Dodik išta slabiji nego ranije. On je apsolutno centralna figura, alfa i omega svega što se dešava, po pitanju 9. januara, ali i svega ostalog. Ali, vjerovatno, je rečeno da se malo smanji ton po pitanju izjava o secesionizmu, otcjepljenju, pripajanju Srbiji, govoru mržnje prema Bošnjacima. Ali i dalje su spremni izvesti vojno-policijske formacije na ulicu i time pokazuju javnu vojnu silu i nikad to nigdje nije tako organizovano. To je poruka pokazivanje sile i moći. Ton je smanjen, ali poruka je ostala ista." S više strana osporen praznik entitetaUstavni sud BiH je 2016. godine donio odluku prema kojoj je obilježavanje Dana Republike Srpske na datum 9. januar neustavno. BiH nema zakon o praznicima, a Ustavni sud BiH je tom odlukom izbrisao sporne odredbe Zakona o praznicima RS-a, po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Za sud nije sporno da taj entitet ima svoj dan, ali je sporno njegovo obilježavanje na taj datum, na koji je 1990. godine osnovana Skupština srpskog naroda u BiH i 1992. godine proglašena Republika srpskog naroda BiH, što se smatra uvodom u rat. Na entitetskom referendumu u septembru 2016. godine, čije održavanje je Ustavni sud BiH zabranio, više od 99 posto izašlih birača je na pitanje - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?" odgovorilo sa "Da". Vlasti RS su u oktobru 2016. usvojile Zakon o Danu RS-a u kojem je bila ista odredba da se on obilježava 9. januara, a Ustavni sud BiH ih je poništio 2019. godine. Sud je u martu 2019. donio odluku prema kojoj je član tog zakona da se "na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske, 9. januar utvrđuje kao Dan Republike" neustavan i protivan Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Utvrđeno je i da je protivan Protokolu uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Prethodno je i Venecijanska komisija u mišljenju ocijenila da je Dan RS na taj datum "diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja".

Granična policija Bosne i Hercegovine je saopštila da je neistinita informacija o mogućem napadu na granične prelaze BiH, nakon što je dobila informaciju o tome od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske. Iz ove državne institucije je saopšteno da je Granična policija, u saradnji sa drugim sigurnosnim agencijama, nakon što je dobila informaciju, preduzela sve mjere i angažovala dodatne ljudske resurse i materijalno-tehnička sredstva. "Istovremeno, u skladu s procedurama poduzete su sve aktivnosti na provjeravanju tačnosti navoda informacija, kao i operativno-taktičke aktivnosti na terenu. Nakon svih poduzetih mjera i radnji, u saradnji s drugim sigurnosnim agencijama, utvrđeno je da je riječ o netačnoj informaciji", navodi se u saopštenju 8. januara. Dodaje se kako Granična policija BiH zahvaljuje svim bh. agencijama za provođenje zakona i Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Hrvatske na ostvarenoj brzoj, efikasnoj i profesionalnoj saradnji. "Ovaj slučaj potvrđuje da su razmjena informacija i saradnja od ključnog značaja za institucionalnu provjeru svih potencijalnih navoda i suzbijanje svih mogućih prijetnji", ističe se. U saopštenju se navodi i kako je Granična policija BiH spremna suočiti se sa svim izazovima u zaštitu državne granice, te je odlučna preduzeti sve raspoložive mjere i radnje na suzbijanju svih oblika prekograničnog kriminala, nezakonitih migracija i drugih prijetnji.

Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Venecijanske komisije, u kojoj nisu bile članica, već samo posmatrač, umanjit će težinu i značaj mišljenja ove institucije na Zapadnom Balkanu smatra Enver Hasani, bivši predsjednik Ustavnog suda Kosova i profesor prava i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Prištini. "To se vidi upravo u činjenici da je bilo slučajeva kada su preporuke Venecijanske komisije ponovo slane na pojašnjenje i na drugo mišljenje, pri čemu je slučaj Kosova posljednjih godina tipičan primjer, upravo zato što SAD na Kosovu, tokom druge Kurtijeve vlade, nisu pokazale nikakav interes da se miješaju u pitanja vladavine prava, kao što je to bio slučaj ranije", kaže Hasani u intervjuu za Radio Slobodna Evropa. Hasani je bio prvi predstavnik Kosova u Venecijanskoj komisiji Vijeća Evrope kada je Kosovo postalo članica ove institucije u septembru 2014. godine. Profesor Hasani kaže da će ova odluka Washingtona, koji se povukao i iz još 65 drugih međunarodnih organizacija koje su opisali kao "neefikasne" – "ohrabriti populističke političare" u regionu da idu izvan standarda vladavine prava definisanih u pravno-ustavnom okviru Venecijanske komisije. Prema Hasaniju, među najvećim uticajima prisustva Washingtona u ovoj instituciji bio je onaj koji se odnosio na zemlje Zapadnog Balkana. Posljedice povlačenja SAD-aRSE: Koliko je u praksi bio važan angažman Sjedinjenih Američkih Država u Venecijanskoj komisiji, uprkos njihovom statusu posmatrača? Hasani: Bio je veoma važan, jer su Sjedinjene Američke Države, kao globalna sila, ne samo finansijski podržavale rad Komisije, već su kroz kontinuiranu interakciju koju su imale s njenim tijelima o različitim pravno-ustavnim pitanjima obogatile i mišljenja i izvještaje Komisije. Prisustvo SAD-a bilo je signal globalnog efekta rada Komisije, koji je dodatno osnažen uticajem SAD-a širom svijeta. RSE: Kakav politički signal povlačenje SAD-a šalje vladama Zapadnog Balkana koje se suočavaju s kritikama u vezi s vladavinom prava, izbornim procesima ili ustavnim reformama? Hasani: Jedan od uticaja prisustva SAD-a u Venecijanskoj komisiji odnosio se na balkanske zemlje. Ne postoji ustav ili sistemski zakon koji je donesen u ovim zemljama, a da nije prošao kroz ekspertski filter Venecijanske komisije. SAD su, zbog svog velikog političkog uticaja u balkanskim zemljama, služile kao svojevrsni sjenoviti garant provođenja stavova i mišljenja Venecijanske komisije. Do ovog trenutka o kojem govorimo, ne pamti se da neka od balkanskih zemalja nije vjerno provela stavove i ocjene Venecijanske komisije. RSE: Može li ovo smanjiti pritisak na lidere Zapadnog Balkana da provode preporuke Venecijanske komisije i, ako da, na koji način? Enver Hasani: Ne nužno. To zavisi od bilateralnog interesa koji SAD mogu imati u konkretnom slučaju za provođenje bilo koje preporuke Venecijanske komisije. Kao pravilo, načelno, mora se reći da povlačenje SAD-a značajno umanjuje težinu i značaj mišljenja i preporuka Venecijanske komisije na Balkanu. To se vidi upravo u činjenici da je bilo slučajeva kada su preporuke Venecijanske komisije ponovo slane na pojašnjenje i na drugo mišljenje, pri čemu je slučaj Kosova posljednjih godina tipičan primjer, upravo zato što SAD na Kosovu, tokom Vlade Kurti II, nisu pokazale nikakav interes da se miješaju u pitanja vladavine prava, kao što je to bio slučaj ranije. Uticaj SAD-a na mišljenja Komisije o KosovuRSE: S obzirom na oslanjanje Kosova na mišljenja Venecijanske komisije tokom ustavnih i izbornih sporova, može li povlačenje SAD-a smanjiti političku težinu tih mišljenja ili ih učiniti lakšim za ignorisanje od strane lokalnih aktera? Hasani: Da. Tako nešto se očekuje i, kao što sam rekao, Kosovo je posljednjih godina dalo prve signale, kada su ponovo slali na drugo mišljenje neke od svojih normativnih struktura, uprkos činjenici da su mišljenja i preporuke Komisije bile sasvim jasne. To se dogodilo, kao što sam rekao, upravo zato što SAD na Kosovu, tokom drugog mandata Kurtijeve vlade, nisu pokazale nikakav interes za aktivniju podršku u pitanjima vladavine prava, ostavljajući lokalnim akterima da rade svoj posao kako znaju. Poznato je kako se ovo iskustvo završilo, sudeći prema međunarodnim procjenama koje su tokom ovih godina date o Kosovu u vezi s vladavinom prava i dobrim upravljanjem. SAD imale ulogu 'u provođenju preporuka u Bosni'RSE: Venecijanska komisija ima savjetodavnu ulogu u pitanjima pravosuđa i vladavine prava u Bosni i Hercegovini, uključujući i nedavna mišljenja o kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj i zabrinutosti u vezi s Tužilaštvom. Mislite li da bi povlačenje SAD-a moglo narušiti autoritet ili uticaj Venecijanske komisije u jednoj tako kompleksnoj zemlji? Hasani: Uloga SAD-a u provođenju preporuka Venecijanske komisije još je vidljivija u Bosni i Hercegovini, i to zbog činjenice da su SAD glavni garant fizičkog opstanka Bosne i Hercegovine. Normalizacija ove zemlje kao države ne može se zamisliti bez stalne pažnje SAD-a, uprkos velikoj ulozi i težini Evropske unije. Mišljenja i preporuke Komisije nemaju obavezujuću pravnu snagu. One su imale veliki uticaj zahvaljujući izuzetnoj stručnosti Komisije i njenih tijela, kao i političkom uticaju SAD-a i Evropske unije u državama članicama Komisije. Budući da se preporuke Venecijanske komisije odnose na temeljna ustavna pitanja, SAD održavaju svoj uticaj kroz druge sigurnosne strukture, poput NATO-a, imajući u vidu činjenicu da se članstvo u ovoj strukturi također zasniva na provođenju vladavine prava i dobrog upravljanja. Poznato je da sve balkanske zemlje, s izuzetkom Srbije, imaju veliko oduševljenje za članstvo u NATO-u. Međutim, američki uticaj ovdje, u odnosu na odluke Komisije, može se ostvariti samo u slučajevima kada američka administracija procijeni da je to u njenom strateškom interesu, kako je nedavno definisano od strane administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. U ovoj novoj nacionalnoj strategiji, Zapadna hemisfera dobila je visok prioritet. RSE: Šta povlačenje SAD-a iz Venecijanske komisije znači za demokratiju i vladavinu prava na Zapadnom Balkanu? Hasani: To znači mnogo, imajući u vidu činjenicu da Evropska unija ima ograničen uticaj, jer je on vezan isključivo za članstvo u Evropskoj uniji, dok je američki uticaj u zemljama Zapadnog Balkana bio i ostao opći i obuhvata sva pitanja, a ne samo vladavinu prava i dobro upravljanje. Povlačenje SAD-a iz Venecijanske komisije ohrabrit će populističke političare u regionu da se udalje od standarda vladavine prava i dobrog upravljanja definisanih u pravno-ustavnom okviru Venecijanske komisije. Nerijetko, kada je dolazilo do usporavanja provođenja preporuka Venecijanske komisije, tražena je pomoć SAD-a, posebno kada su se one odnosile na osjetljiva politička pitanja koja utiču na sigurnost i stabilnost balkanskih zemalja. To se sada ne može uzimati zdravo za gotovo.