Viši privredni sud u Banjaluci donio je drugostepenu presudu u korist Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) protiv Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS), prema kojoj entitetski emiter mora isplatiti državnom 5,4 miliona maraka (oko 2,76 miliona evra), saopšteno je 9. aprila iz BHRT-a. Presudom se žalbe odbijaju i potvrđuje prvostepena presuda. BHRT se u ovom predmetu žalio na troškove postupka, te kako iz ove medijske kuće podsjećaju, prvostepenom presudom je odlučeno da je RTRS obavezan da BHRT-u isplati pomenutih 5,4 miliona maraka, te troškove postupka u iznosu većem od 35 hiljada maraka (oko 18 hiljada evra). "Ukoliko u roku od 30 dana RTRS ne ispuni obaveze, pokrenuće se izvršni postupak", zaključuje se u saopštenju. Radi se o sporu koji je BHRT pokrenuo zato što nisu dobili sredstva od RTV takse. Po ovom osnovu, ukupan dug RTRS-a prema BHT-u je veći od 100 miliona maraka (oko 51 milion evra). U martu prošle godine Ustavni sud BiH potvrdio je zakonsko pravo BHRT-a na dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj, poništivši ranije presude nižih sudova u RS koje su bile u korist RTRS-a, i naložio ponavljanje sudskih postupaka pred sudovima u Banjaluci. Nakon toga, u julu, Vrhovni sud RS donio je rješenja u dva postupka koja potvrđuju pravo BHRT-a na sredstva od RTV takse, stavljajući tačku na spor sa RTRS-om po pitanju naplate i raspodjele sredstava.

Policija entiteta Republika Srpska pronašla je 38 migranata tokom kontrole i pretresa kamiona u mjestu Draksenić kod Kozarske Dubice, u neposrednoj blizini graničnog prelaza sa Hrvatskom. U kamionu se nalazilo 25 državljana Kine, 12 državljana Turske i jedan državljanin Iraka, saopšteno je iz entitetske policije. U akciji je uhapšen državljanin Crne Gore koji je osumnjičen za krivično djelo krijumčarenje ljudi. "Lice lišeno slobode će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti predato Tužilaštvu BiH na dalje postupanje, a o svemu navedenom je obavještena i Služba za poslove sa strancima BiH", naveli su iz policije. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH je u prošloj godini registrovano oko 11.000 migranata.

Broj novih kineskih automobila uvezenih u Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini gotovo je četiri puta veći nego 2023. kada su registrovani prvi ozbiljniji zastupnici. U istom periodu u Srbiji je uvoz kineskih vozila utrostručen, pokazuju carinski podaci dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE). Ipak, usprkos rastu, među potencijalnim kupcima u BiH i dalje dominira oprez, posebno kada je riječ o održavanju i dugoročnoj pouzdanosti. Najčešća pitanja odnose se na dostupnost rezervnih dijelova i servisnu mrežu, koja je izvan većih centara poput Sarajeva, Banje Luke, Tuzle i Mostara još uvijek ograničena. "Da imam viška para, opet bih kupio neko njemačko ili eventualno francusko auto, jer rezervni dio za njih mogu naći 'na svakom ćošku' i svaki majstor ga zna popraviti", kaže za RSE Rešad Dautefendić iz Sarajeva koji je prije pet godina kupio polovno vozilo iz uvoza. Slična iskustva potvrđuju i prodavači autodijelova. U jednoj od najvećih mreža trgovina autodijelova u BiH za Radio Slobodna Evropa kažu kako ne nabavljaju dijelove za kineske automobile, zbog još uvijek malog broja vozila na cestama, ali i činjenice da se nova vozila, uglavnom, servisiraju u ovlaštenim radionicama dok su pod garancijom. S druge strane, uvoznici kineskih automobile tvrde da rade na uklanjanju upravo tih prepreka. "Naš cilj je da vlasnicima kineskih vozila pružimo jednako kvalitetnu i dostupnu postprodajnu podršku kakvu imaju i kupci etabliranijih brendova na tržištu", kaže Mirhad Šabotić, generalni direktor Grand Automotive iz Sarajeva koji, pored zapadnih, zastupa nekoliko kineskih brendova. Tržište novih automobila i dalje maloTržište novih automobila u Bosni i Hercegovini i dalje je relativno malo. Godišnje se uveze oko 9.000 novih vozila, dok se u Srbiji prodaja u posljednjih pet godina kretala između 29.000 i 38.000. U obje zemlje je dominantan uvoz polovnih automobila iz Zapadne Europe. Njihov uvoz u BiH gotovo je udvostručen u posljednje četiri godine, s oko 47.000 na više od 86.000 vozila godišnje. U Srbiji je taj broj još veći i iznosi oko 146.000 polovnih automobila godišnje. Prema dostupnim podacima, oko 80 posto novoregistriranih polovnih automobila starije je od deset godina. Ukupna prodaja novih automobila u Srbiji u 2025. iznosi 37.775 vozila, dok je istovremeno uvezeno 164.662 polovnih automobila. Najzastupljenije marke među novim vozilima u BiH i Srbiji su Volkswagen, i Škoda, a isti modeli dominiraju i tržištem polovnim vozila, prema podacima auto-moto kluba BIHAMK i Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova. Kineski val stigao do BiHU januaru 2023. godine, od stotinu novih automobila prodanih u BiH, samo su dva bila kineska. Tri godine kasnije, kineski automobili činili su sedam posto novih vozila u BiH. "Kineski automobili još nisu osvojili naše tržište, ali su iz faze kurioziteta prešli u ozbiljnu konkurenciju", kazao je za Radio Slobodna Evropa Almir Grebović, glavni urednik magazina ProAuto. Grebović kaže da su kupci u BiH i dalje skeptični prema osjetno skupljim benzinsko-električnim (hibrid) vozilima i da električna čine manje od jedan posto prodaje, a da kineski proizvođači nude i benzinske motore. "Kad to kineski proizvođači spoje s niskim cijenama, bogatom početnom opremom i sedmogodišnjim garancijama, to je za njih dobitna kombinacija", kaže Grebović za RSE. Ukupni porezi na nova kineska vozila u BiH iznose oko 34,5 posto i viši su nego na europska na koja se plaća samo PDV od 17 posto. Usprkos višem porezu, osnovni modeli kineskih automobila u BiH koštaju oko 22.000 eura, dok su europski ili japanski konkurenti u istoj klasi često 50 posto skuplji. U Srbiji neki kineski modeli nadmašili europskeU Srbiji su prošle godine novi uvezeni kineski automobili činili 14,5 posto tržišta, dok je 2023. godine bio oko tri posto. U ovoj zemlji posluje pet generalnih uvoznika kineskih marki. Prosječna cijena novog kineskog automobila na benzinski pogon u Srbiji kreće se od 18.000 do 30.000 eura, dok električni SUV modeli koštaju oko 32.000 eura. Neki kineski modeli po prodaji su nadmašili europske konkurente. "U decembru 2024. sam kupio kineski MG za 24.000 evra s 'full opremom', na nagovor prijatelja koji su zadovoljni. Troši litru i po više goriva, ali za te pare nema da se kupi nijedan Golf. Garancija sedam godina, besplatan servis, samo plaćam dijelove, imam besplatan tehnički pregled", opisuje svoja iskustva za RSE Branko iz Kragujevca. Na vozila proizvedena u EU plaća se PDV od 20 posto, a na ona proizvedena izvan EU prvo carina od 12,5 posto, potom PDV na ukupan iznos. Kineski proizvođači su dobili povlastice potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini između Beograda i Pekinga 2024. godine. Carine na kineska vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem iznose između 11,3 i 11,7 posto, dok su na potpuno električna vozila oko 4,5 posto i postupno će se smanjivati. Usporedba s EuropomStotine kineskih proizvođača automobila proizvele su 2025. godine oko 34,5 milijuna vozila, od čega više od polovine čine hibridni i električni modeli. Izvezeno je oko sedam milijuna vozila, uključujući približno 810.000 u Europsku uniju. Europska unija na uvoz benzinskih, hibridnih i dizelskih automobila iz Kine primjenjuje carinu od 10 posto, uz PDV koji se ovisno o zemlji kreće od 16 do 27 posto. U oktobru 2024. godine EU je uvela dodatne carine na kineska električna vozila, pri čemu se visina dodatnih nameta razlikuje po proizvođaču. Europska komisija utvrdila je da kineske kompanije, uključujući BYD, Geely i SAIC, imaju koristi od državnih potpora, poput povlaštenih kredita, subvencija i nižih cijena resursa, što im daje nepoštenu prednost na tržištu EU. Tržišni udio kineskih proizvođača na razini EU povećan je na šest posto u 2025. godini, dok u nekim prelazi 14 posto, prema konzultantskoj tvrtki u oblasti autoindustrije Inovev.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) prihvatio je većinom glasova na vanrednoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". U tajnom elektronskom glasanju, podršku je dalo 79 zastupnika, dva su bila protiv i jedan suzdržan. Nakon glasanja, vanredna sjednica je završena. Da bi ovaj zakon stupio na snagu, potrebno je da ga u istom tekstu odobri i Dom naroda, čija je sjednica sazvana za 15. april. Južna plinska interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku, čime bi se omogućila diversifikacija izvora snabdijevanja plinom. Izmjene i dopune zakona dolaze u trenutku kada se Federacija BiH suočava s pritiskom rokova koje je postavila Evropska unija u vezi s potpunom obustavom uvoza ruskog plina od januara 2028. godine. Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić ranije je upozorio da BiH, koja nema vlastitu proizvodnju plina, mora ubrzati realizaciju alternativnih pravaca snabdijevanja kako bi izbjegla ozbiljne poremećaje u energetskom sektoru. Predloženim izmjenama zakona omogućava se uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta Južna interkonekcija. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC. Prema obrazloženju Vlade Federacije BiH, osnovna trasa gasovoda ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni odvojci, uključujući i novi krak prema Tuzli. Planirano je da trasa počinje u Travniku, prolazi kroz Tomislavgrad i Posušje, prelazi granicu s Hrvatskom kod Imotskog te se spaja s hrvatskim plinskim sistemom na području Makarske, uz nastavak prema Splitu. Izmjenama zakona izbrisana je ranija odredba prema kojoj je domaća kompanija BH Gas trebala biti nosilac projekta. Iz Vlade FBiH navode da BH Gas i dalje ostaje bitan dio sistema te da ima obavezu razvoja drugih interkonekcija, uključujući sjevernu i zapadnu. Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jednim gasovodom od Zvornika do Sarajeva, izgrađenim prije oko četiri decenije. Iz Vlade FBiH ranije su poručili da je Južna interkonekcija jedan od najznačajnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i državu BiH, jer direktno utiče na sigurnost snabdijevanja, stabilnost energetskog sistema i ekonomski razvoj. Procijenjena vrijednost izgradnje projekta kreće se između 405 miliona i 810 miliona eura, u zavisnosti od konfiguracije terena, materijala i tehničkih rješenja.

Ministar energije u Vladi Federacije BiH Vedran Lakić izjavio je da su, zbog približavanja roka Evropske unije za obustavu uvoza ruskog plina, vlasti bile primorane da, kroz suradnju sa američkim investitorima, ubrzaju projekt izgradnje plinovoda Južna interkonecija. "Zabinuti smo za sektor energije u Federaciji BiH jer postoji Direktiva EU koja predviđa da od januara 2028. dođe do obustave isporuke ruskog gasa u EU, a samim ti inirektno i u BiH. Svi rokovi su nam se skratili i sveli na kratak period od godinu i pol", kazao je Lakić na sjednici Parlamenta Federacije BiH. Zastupnički doma Parlamenta Federacije BiH raspravlja 8. aprila o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, kojim se u izgradnju uvodi američki investitor. Riječ o o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je registrirana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Lakić je kazao da trasa plinovoda ostaje ista, s tim da su dodani određeni odvojci, uključujući i prijedlog izgradnje dodatnog kraka od Kladnja prema Tuzli. Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi BiH povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. Izmjenom Zakona izbrisana je odredba koja je ranije predviđala da domaća kompanija "BH Gas" bude nosilac projekta. "Bh Gas smatramo i dalje bitnim dijelom sistema. On ima obavezu da financira reverzibilnost postojećeg sistema i da se ukomponuje sa trasporterom koji bi trebao da preuzeme gasovod. Bh gasu predstoji obaveza izgradnje sjeverne i zapadne interkonekcije", kazao je. Lakić je podsjetio da je postojeći zakon usvojen početkom 2025. godine, ali da njegova implementacija nije započela, iako se radi o projektu od suštinskog značaja za energetski sektor Federacije BiH. Nakon što su američki investitori dostavili Vladi Federacije BiH pismo zainteresiranosti da investiraju u izgradnju Južne interkonekcije, slijedi zaključivanje ugovora. Lakić tvrdi da bi taj ugovor trebao, istovremeno, zaštititi interese Federacije i omogućiti bržu realizaciju projekta. BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Iz Vlade Federacije BiH ranije su naveli da je Južna interkonekcija "jedan od od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i BiH, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine, 8. aprila, počeo je glavni pretres protiv Mevlida Jašarevića zbog prijetnji službenicima u državnom zatvoru, gdje optuženi služi posljednju godinu svoje 15-godišnje kazne zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država 2011. godine. Jašarević je optužen zbog, kako se navodi u optužnici Tužiteljstva BiH, prijetnji službenicama u Državnom zatvoru u Vojkovićima, odnosno krivičnog djela "sprečavanje službene osobe u obavljanju službenih radnji". Tužiteljstvo je tokom glavnog pretresa pročitalo optužnicu u kojoj se navodi da je Jašarević, kojem su nadimci Ambasador i Abdurahman, vaspitačicama prijetio i obraćao im se ružnim riječima tokom novembra i decembra 2024. godine, i to nakon što mu je onemogućen pisani i telefonski kontakt s porodicom ili bilo kim drugim. Tužiteljstvo je navelo da su optuženom kontakti zabranjeni osnovano, što on nije prihvatio i nakon čega je prijetio i psovao službenicima, a da je dokaz i videomaterijal koji će Tužiteljstvo predstaviti tokom suđenja. Navedeno je i da je Jašarević navodno službenici rekao da će "uzeti nož i ući u njenu kancelariju". Tužiteljica je navela i da će tokom sudskog procesa biti izneseni materijalni dokazi kao i saslušani svjedoci, konkretno vaspitačice Državnog zatvora. Jašarevićeva braniteljica Alma Tabaković odbacila je navode Tužiteljstva i istaknula da su njenom branjeniku neosnovano uskraćeni svi kontakti, zbog čega je on negodovao i ulagao žabe. Braniteljica je rekla da su osim kontakta s obitelji, Jašareviću zabranjeni i kontakti s Tužiteljstvom BiH i Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) kojima je on želio uputiti prijave zbog mogućih krivičnih djela službenika u zatvoru. "Zatvor se stavio u ulogu istražnih organa i zabranio bilo kakav kontakt Jašareviću, što je on loše podnio i žalio se", rekla je braniteljica i dodala da videomaterijal, koji je pomenulo Tužiteljstvo, nema tona, odnosno nemoguće je utvrditi šta je tačno govorio tokom svađe sa službenicama. "Pobunio se zbog oduzetog prava. On je htio prijaviti nezakonite radnje službenika", rekla je Tabaković. Sudu se obratio i Jašarević koji je rekao da mu je važno naglasiti "da on ne dolazi na suđenje iz normalnih okolnosti". "Na meni se vrši mučenje", rekao je i iznio optužne na loše postupanje službenika u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem i problemima s kičmom. "Bio sam u izolaciji sedam mjeseci bez rješenja", rekao je i dodao da je njegovo vladanje u zatvoru bilo korektno sve dok mu nisu oduzeta prava. "Ja se u zatvoru bavim različitim stvarima, radim na jednom projektu za smanjenje upotrebe plastike, nazvao sam to 'zlatni čep', tražim i galeriju koja bi htjela izložiti moje crteže", rekao je optuženi Jašarević. Odbacio je navode da je imao namjeru silom spriječiti službenicu u obavljanju radnji i rekao da je većinu svoje kazne proveo bez problema u zatvoru u Zenici, dok nije došao u "fabriku za pravljenje monstruma", kako je opisao Državni zatvor u Istočnom Sarajevu. "Nisam imao namjeru prstom taknuti službenicu jer znam da sam imao i namjeru da je taknem, nikad ne bih imao bilo kakvu budućnost s mojim sinom", rekao je optuženi. "U zatvoru u Zenici sam bio radno aktivan u vešeraju, imao sam dobro vladanje, a u Vojkovićima sam u samicama imao želju da sebi prstom oko izvadim", rekao je Jašarević. Sud je idući pretres, na kojem će biti saslušane službenice Državnog zatvora, zakazao za kraj aprila. Jašarević je 2013. osuđen na 15 godina zatvora, zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine. Tada je ispalio više od stotinu metaka na zgradu Ambasade, te teško ranio policajca Mirsada Velića koji je bio u osiguranju objekta.

Iako povlačenje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nije zvanično potvrđeno, informacije o toj mogućnosti, koje su se pojavile u javnosti, ponovo su otvorile pitanje ispunjavanja uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i njegove buduće uloge. Pozivajući se na diplomatske izvore, dio bh. medija pisao je proteklih dana da bi mandat Christiana Schmidta mogao biti okončan nakon oktobarskih Općih izbora u BiH. Tu mogućnost komentirao je i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ističući očekivanje da novi šef OHR-a bude osoba koja će "razumjeti situaciju u BiH". Istovremeno, bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bi Schmidt trebao biti posljednji na toj funkciji. "Smatram da bi on zapravo trebao biti posljednji visoki predstavnik, jer će se morati zaustaviti ovakav vječni protektorat nad BiH", kazao je Petritsch, ističući da nema saznanja o Schmidtovom odlasku. Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome bliži li se kraj Schmidtovom mandatu i jesu li poznata imena mogućih kandidata za njegovog nasljednika. Koja je uloga visokog predstavnika u BiHChristian Schmidt obnaša dužnost visokog predstavnika od 2021. godine. Na toj poziciji naslijedio je Valentina Inzka, austrijskog diplomatu koji je imenovan 2009. godine, nakon što je zvanično započet proces zatvaranja OHR-a, koji do danas nije završen. Političari iz Republike Srpske duže vrijeme zagovaraju zatvaranje OHR-a, dok oni iz Federacije BiH upozoravaju da bi takav potez mogao dodatno destabilizirati zemlju. Dok smatra da zatvaranje OHR-a trenutno nije opcija, Konaković nije konkretno odgovorio na novinarsko pitanje da li ima informaciju o Schmidtovom odlasku iz BiH, nego je ustvrdio da će "sigurno otići jednog dana". "Do zatvaranja OHR-a neće i ne može doći. Imamo informacije da će, i ako Schmidt bude odlazio, doći oni koji razumiju situaciju u BiH", kazao je novinarima u Sarajevu 6. aprila. Međunarodna zajednica planirala je još prije 20-ak godina zatvaranje OHR-a, ali do toga nije došlo zbog političkih nesuglasica i izostanka konsenzusa međunarodnih aktera. Za ukidanje je 2008. godine postavljeno pet uvjeta i dva cilja (O ispunjenosti ovih uvjeta odlučuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, međunarodno tijelo koje nadgleda provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a čije ključne članice uključuju Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku, Italiju i Japan. Program "5+2" obavezuju vlasti BiH da riješi pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uvjetima je, također, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od Vijeća za provedbu mira (PIC). Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizirani.), koja moraju ispuniti bosanskohercegovačke vlasti. Schmidt kao posljednji visoki predstavnik?O Schmidtovom odlasku spekulirano je u javnosti i proteklih godina. O tome se posljednji put oglasio u decembru prošle godine, kada je kazao da do toga "za sada neće doći". Upravni odbor PIC-a u zaključio je krajem prošle godine da ovlasti visokog predstavnika ostaju na snazi, uz upozorenje da je dugoročno neodrživo da svakodnevno donosi odluke u BiH. Schmidt je tada, također, kazao da u širokim diplomatskim krugovima postoji suglasnost da "treba zadržati sve opcije otvorenima", govoreći o zatvaranju OHR-a, reduciranju ili ukidanju Bonnskih ovlasti danih OHR-u da nameće zakone ili smjenjuje dužnosnike u BiH. Petritsch, austrijski diplomata koji je dužnost visokog predstavnika u BiH obnašao od 1999. do 2002., kaže da po pitanju funkcioniranja vlasti, posebno na državnoj razini, još postoji mnogo prostora za poboljšanje, ali da to ne može riješiti OHR. "Moramo vidjeti da se sve što je gospodin Schmidt učinio u najboljim namjerama pokazalo teškim za provesti. To je doista bilo lakše u ranim fazama OHR-a", rekao je. On je stava da je potrebno u prvom redu sazvati komisiju bh, stručnjaka kako bi se procijenilo, i što je OHR postigao, i što još nedostaje za suverenu BiH. "Drugo, integrirati ove 'nedostajuće dijelove' u proces pristupanja u EU", kazao je. Funkcija visokog predstavnika u BiH, sa statusom diplomatske misije, uspostavljena je 1995., potpisvanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Djeluje kao međunarodni predstavnik zadužen za koordinaciju i praćenje provođenja civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma. Također, raspolaže i tzv. bonskim ovlastima, koje mu omogućavaju da nameće odluke i smjenjuje izabrane ili imenovane zvaničnike. Petritsch se prisjetio da je njegov posljednji zadatak kao visokog predstavnika bila strategija iz 2002. za racionalizaciju međunarodne prisutnosti. To je uključivalo zatvaranje OHR-a do 2006. godine, a Vijeće za provedbu mira jednoglasno je usvojilo tu strategiju. "Tokom mog mandata, i dok su povratak i obnova infrastrukture bili u punom jeku, uspjeli smo uspostaviti osnovne elemente za funkcionalnu državu, uključujući pravosudni sistem na državnoj razini". Njegov nasljednik na poziciji visokog predstavnika Paddy Ashdown poduzeo je, kako kaže, važan korak ujedinjavanjem Oružanih snaga i njihovim stavljanjem pod kontrolu na državnoj razini. Petritsch je stava da je, nakon desetak godina snažnog angažmana SAD-a i Evrope, postignut znatan uspjeh, a kao ključno postignuće međunarodnog angažmana ističe činjenicu da "nije bilo rata u BiH u posljednjih 30 godina". "Fokus na BiH izblijedio je, a tokom mandata Valentina Inzka OHR je u osnovi bio zaboravljen od EU. Schmidt je pokušao ponovno oživjeti OHR i imao je određeni uspjeh, ali vrhunac poslijeratne obnove i ere izgradnje države odavno su prošli", naveo je. Rješenje vidi u procesu pristupanja EU, specifičnom za BiH. "Morate premjestiti sva dugo odgađana pitanja, uključujući 'pet plus dva' koja bi stručna komisija morala identificirati, u portfelj pregovora o pristupanju EU", rekao je. Status kandidata za EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu otvoreni u martu 2024. godine. Iako je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Evropskom unijom, njihovo formalno pokretanje i dalje ovisi o imenovanju glavnog pregovarača te usvajanju ključnih reformskih zakona, među kojima su zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i o sudovima. Svih sedam dosadašnjih visokih predstavnika u BiH bili su evropski diplomati, dok su prvi zamjenici redovno dolazili iz Sjedinjenih Američkih Država. Kao Schmidtova moguća nasljednica, u medijskim izvještajima u BiH proteklih dana spominjala se Karen Pierce, britanska izaslanica za Zapadni Balkan i bivša ambasadorice u Sjedinjenim Američkim Državama. Govoreći o potencijalnim Schmidtovim nasljednicima, Petritsch je kazao da se postavlja pitanje što bi novi visoki predstavnik mogao postići što prethodni nisu. Dodao je da je skeptičan i prema bilo kakvom nasljedniku i prema produžeenju mandata OHR-a. "Želite se pridružiti Europskoj uniji, a ne Ujedinjenom Kraljevstvu, ili ne želite postati zauvijek država OHR-a. Nakon više od 30 godina, sve se promijenilo u svijetu, u Evropi, u transatlantskim odnosima. Ali mi i dalje primjenjujemo istu Dejtonsku formulu iz 1995. To neće funkcionirati", zaključio je. Bassuener: Britanija kao ključni faktorDok su političari iz RS osporavali Schmidtu legitimitet i protivili se njegovim odlukama, iz Federacije BiH su od njega u proteklim godinama zahtjevali intervencije i nametanje rješenja za raspodjelu državne imovine, o čemu vlast decenijama ne može postići dogovor. Slični zahtjevi upućivani su i za rješavanje financiranja sedam institucija kulture od državnog značaja, kao i stabilizaciju financiranja javnog radio-televizijskog servisa (BHRT) koje godinama opterećuju politički sporovi i izostanak sistemskog rješenja. Kurt Bassuener, iz Savjeta za demokratizaciju politike iz Berlina, ocjenjuje za RSE da Schmidt kada je preuzeo posao "nije u potpunosti shvatio u šta se upušta", te da je njegova krivulja učenja bila "bolna za njega i BiH u cjelini". Ipak, ističe da se radi o veoma teškom poslu - koji je postao znatno teži otkako ga je Schmidt preuzeo. Prema njemu, Bonske ovlasti moraju ostati na snazi, da bi OHR mogao ostati provedbeni instrument Dejtonskog sporazuma. Dodaje kako je sada Washington protiv njihovog korištenja, te bi u budućnosti ključni član PIC-a mogla biti Velika Britanija. "Britanija je dosljedno podržavala aktivnog visokog predstavnika, uključujući i podršku Schmidtovim akcijama tokom njegovog mandata", naglasio je on. Bassuener smatra da bi Pierce bila dobra opcija za novu visoku predstavnicu u BiH. "Odavno je vrijeme za snažnu visoku predstavnicu, s obzirom na očiglednu trajnost patrijarhalizma u stvarnoj arhitekturi moći u BiH i regiji", ocjenjuje on. Također, prema njemu, važno je i da potencijalni novi kandidat ima jasnu strategiju, integrisanu sa EU, za demokratski napredak zemlje. "Izbor Schmidtovog nasljednika, ako bude uskoro izabran, morat će odražavati odlučnost demokratija, onoga što mi u DPC-u nazivamo 'Evropa+'. U ovom kontekstu, članice EU, Velika Britanija, Kanada i Japan, svi u Upravnom odboru PIC-a treba da prekinu s dvije decenije neuspjeha i usvoje strategiju za BiH i region, koja prihvata OHR kao oruđe za provođenje mira", rekao je Bassuener. Obzirom na spoljnopolitički zaokret Vašingtona, naglašava Bassuener, ove zemlje bi morale, među ostalim, da preuzmu na sebe financiranje Ureda te popunjavanje EUFOR-a do adekvatnih kapaciteta. Upite u vezi sa spekulacijama o Schmidtovom mogućem povlačenju RSE je uputio i Evropskoj komisiji i State Departmentu. Budžet OHR-a odobrava Vijeće za provedbu mira (PIC), a najveći dio financirala je proteklih godina Evropska unija, dok su značajan udio imale Sjedinjene Američke Države, Japan i druge zemlje. Od dolaska nove američke administracije, nakon što je Donald Trump preuzeo predsjednički mandat u januaru 2025. godine, iz Sjedninjenih Država sve češće stižu poruke da domaći politički akteri preuzmu veću odgovornost za procese u BiH. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kaja Kalas, izjavila je prošle godine u Sarajevu da je došlo vrijeme da se međunarodna supervizija u BiH gasi, ali tek kada zemlja bude imala odgovarajuće kapacitete za samostalno donošenje odluka. Suradnja na tekstu: Goran Katić

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu saopštila je da je u Bosnu i Hercegovinu stigao posebni izaslanik Ministarstva energetike SAD-a Joshua Volz, koji će s bh. zvaničnicima razgovarati o proširenju energetske saradnje između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine. "Otpravnik poslova John Ginkel poželio je dobrodošlicu posebnom izaslaniku Ministarstva energetike Joshuai Volzu u Bosnu i Hercegovinu, gdje će se susresti s nizom bh. zvaničnika kako bi razgovarali o proširenju energetske saradnje između SAD-a i BiH", objavila je Ambasada SAD-a u Sarajevu na društvenoj mreži X. U okviru tih aktivnosti, otpravnik poslova SAD-a John Ginkel sastao se i s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem, s kojim je razgovarao o projektu gasovoda Južna interkonekcija, kao i o širim mogućnostima saradnje u okviru zajedničkih ekonomskih prioriteta Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine. "Jačanje energetske sigurnosti BiH i proširenje ekonomskih veza između naših dviju zemalja ostaju centralni ciljevi Sjedinjenih Država", navedeno je u objavi Ambasade, uz poruku da SAD cijene kontinuirani dijalog s partnerima u BiH i očekuju daljnji napredak u ovim oblastima. Posjeta američkog energetskog izaslanika dolazi uoči odluka o projektu Južna interkonekcija u entitetu Federacija BiH. Za srijedu je zakazana vanredna sjednica Predstavničnog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na kojoj bi se trebala razmatrati jedna tačka dnevnog reda – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH trebao bi 15. aprila održati sjednicu s istom tačkom dnevnog reda. Vlada Federacije BiH ranije je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, uz prijedlog da se o tom pitanju odlučuje po hitnom postupku. Iz Vlade FBiH ranije su naveli da je riječ o jednom od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj.

Donald Trump Junior, najstariji sin predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, boravio je 7. aprila u Banjaluci, gdje je učestvovao na panel-diskusiji, na kojoj je govorio o globalnim političkim i ekonomskim kretanjima, utjecaju vještačke inteligencije, investicijama i savremenim izazovima demokratije. Prema ranijim najavama, cilj njegove posjete bio je razgovor s privrednicima iz Republike Srpske o mogućnostima saradnje i ulaganja, dok su ostali detalji boravka bili ograničeno dostupni javnosti. Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nisu odmah za Radio Slobodna Evropa komentarisali ovu posjetu. Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini prethodno je saopšteno za RSE da Tramp Mlađi u Banjaluku dolazi u "privatnom svojstvu". Zvanično Sarajevo se nije oglasilo povodom posete. U dijelu govora, koji je prenesen na javnom servisu RTRS-u, Trump Mlađi je govorio o vještačkoj inteligenciji i kripto valutama. "To je nešto što organizacija Donalda Trumpa prihvata veoma rado. Kao što vidite i ovdje i u drugim dijelovima svijeta, demokratija nije uvijek ono što se podrazumijeva. Ona se često koristi kao oružje da bi stvorili probleme, kako nama tako i drugima", rekao je Trump Mlađi. Kazao je i da Amerikanci mogu mnogo da nauče dolaskom u Republiku Srpsku. "Ovdje ima toliko puno toga da se nauči i za mene jedna nenamjerna politička indoktrinacija se desila kada sam vidio kako propada određeni politički sistem, ali isto tako kada sam vidio vrijednosti ljudi. Ako bi došli ovdje, mislim da bi mogli da shvate kako zaista funkcioniše svijet", rekao je Trump Jr. Na upit je komentarisao i stanje u Evropskoj uniji, rekavši da se tamo situacija "može popraviti ukoliko pustimo da se stvari same riješe". "Ja sam govorio na desetak raznih konferencija u cijelom svijetu. Bio sam s najvećim igračima i imenima u finansijskom bankarstvu, tehnologiji, informatici. I jedan komentar koji sam stalno čuo, jeste da je EU katastrofa, ali katastrofa koju treba popraviti jer će situacija u EU uticati i na zapadne vrijednosti na zapadnu civilizaciju", rekao je. Povodom njegove posjete, Igor Dodik, funkcioner Saveza Nezavisnih Socijaldemokrata (SNSD) i sin lidera te stranke Milorada Dodika, izjavio je za novinsku agenciju Srna da Trump mlađi dolazi na "njegov lični poziv i na prijateljskoj osnovi". Trump Mlađi je BiH napustio u večernjim satima. Javni entitetski servis RTRS, koji je pratio posjetu, naveo je da poslovnu priliku za region i Republiku Srpsku Tramp Mlađi vidi povezivanje s američkim investititorima u IT sektoru. Kada je riječ konkretno o Republici Srpskoj i njenim šansama za razvoj, na prvom mjestu je električna energija. Druga je korišćenje resursa, a treća obrazovana radna snaga, izvijestio je RTRS. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS je ranije saopštilo da će zbog ovog događaja mjere bezbjednosti u Banjaluci biti podignute na viši nivo, a veliki broj banjalučkih ulica biće pod strožim režimom saobraćaja. Rukovodstvo entiteta Republika Srpska, predvođeno tadašnjim entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, otvoreno je podržavalo trenutnog američkog predsjednika Donalda Trampa, još u njegovoj predsjedničkoj kampanji. Tada su izražavali nadu da će im biti ukinute sankcije, nametnute zbog prijetnji Dejtonskom sporazumu. Sankcije su i ukinute za skoro cijelo rukovodstvo RS, krajem oktobra 2025. godine. Predstavnici RS-a su s istim ciljem angažirali i lobističke kuće u SAD. Početkom 2026. Dodik, koji je tad već bio bivši predsjednik RS-a zbog pravomoćne presude Suda BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, i saradnici su posjetili SAD i susreli se s nekim od zvaničnika Trumpove administracije. Ko je Donald Trump Junior?Donald Trump Junior je izvršni potpredsjednik porodične kompanije Trump Organization i jedan od najistaknutijih političkih promotera politike svog oca. Iako nema formalnu funkciju u američkoj administraciji, aktivno je učestvovao u predsjedničkim kampanjama Donalda Trumpa u oba mandata, kroz javne nastupe, predizborne skupove i medijske aktivnosti. Trump mlađi nema zvaničnu ulogu u donošenju odluka administracije SAD-a, uključujući i pitanja spoljne politike i aktuelne sukobe na Bliskom istoku. Njegova uloga ograničena je na političku podršku i javno djelovanje. Osim političkog angažmana, Trump Junior, kao izvršni potpredsjednik Trump Organization, rukovodi kompanijom koja upravlja hotelima, poslovnim i stambenim kompleksima, golf terenima i brend licencama širom svijeta. U toj ulozi često učestvuje u razgovorima o investicijama i poslovnim projektima, uključujući kontakte u Evropi. U više navrata prethodno je boravio u Srbiji, najprije u septembru 2024. godine kada se sastao s biznismenima u Beogradu. Potom je u martu 2025. godine razgovarao je s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dok je krajem aprila iste godine ponovo boravio u Beogradu na sastancima s predstavnicima poslovne zajednice.

NATO i Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), odgovarajući na upit Radija Slobodna Evropa, poslali su jasnu poruku vlastima u Bosni i Hercegovini da opstrukcije u knjiženju perspektivne vojne imovine predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na evroatlantskom putu zemlje. Dok OHR upozorava da je riječ o "utvrđenoj pravnoj činjenici, a ne političkom pitanju", iz NATO-a poručuju da rješavanje vojne imovine ostaje ključni dio reformi koje BiH mora ispuniti na putu ka članstvu u Savezu. NATO je, još 2010. godine, postavio knjiženje vojne imovine kao jedan od ključnih uslova za dalji napredak BiH u članstvu u Alijansi. Riječ je o oko 60 vojnih lokacija koje koriste Oružane snage BiH- kasarnama, skladištima, poligonima i aerodromima, čiji pravni status ni danas nije u potpunosti riješen. Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE koliko je vojne imovine do danas knjiženo u vlasništvo države, te zašto taj proces još nije okončan. Perspektivna vojna imovina podrazumijeva pokretnu i nepokretnu imovinu koju koriste Oružane snage Bosne i Hercegovine za izvršavanje svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti. Lista te imovine utvrđena je odlukama Predsjedništva BiH, koje je prema Ustavu vrhovni komandant Oružanih snaga. Šta kaže OHR?"U skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ, Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine i relevantnim odlukama Predsjedništva Bosne i Hercegovine, perspektivna vojna imovina predstavlja državnu imovinu u isključivom vlasništvu države Bosne i Hercegovine i kao takva mora biti propisno uknjižena u nadležnim javnim registrima", naveli su iz OHR-a u odgovoru RSE. Povod za reakciju OHR a je izjava Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u bh. entitetu Republika Srpska koji godinama opstruše ovaj proces. Dodik je prošle sedmice izjavio da "vojna imovina pripada entitetima", te da može biti samo "ustupljena na korištenje" Oružanim snagama BiH, te nakon prestanka korištenja "vraćena" Republici Srpskoj. Šta kaže NATO?Iz sjevernoatlantsog saveza (NATO) navode da "pitanje vojne imovine ostaje dio šireg reformskog procesa na koji su se obavezale domaće vlasti". "Odbrambena imovina je jedna od oblasti u kojoj su se zvaničnici Bosne i Hercegovine obavezali da ostvare napredak, kao dio dugotrajnog procesa reforme odbrane", navodi se u odgovoru koji je dostavio zvaničnik NATO-a. Iz Saveza ističu da će nastaviti pružati podršku reformskim naporima BiH, te da "neće dozvoliti nastanak sigurnosnog vakuuma niti ugrožavanje teško stečenog mira". Inače, aktivacija Akcionog plana za članstvo (MAP) za BiH ranije je bila uslovljena napretkom u rješavanju pitanja perspektivne vojne imovine, odnosno njenim upisom na državu. Iako je NATO u međuvremenu omogućio aktivaciju MAP-a bez potpunog rješenja tog pitanja, knjiženje vojne imovine i dalje ostaje dio šireg seta reformi koje Savez očekuje od vlasti BiH u procesu euroatlantskih integracija. 'Rješenje postojalo, ali je proces zaustavljen'Bivša ministrica odbrane BiH Marina Pendeš podsjeća da je Ministarstvo odbrane, sa komisijom koju je imenovao Savjet ministara BiH, ranije pripremilo prijedlog za rješavanje pitanja perspektivne i neperspektivne vojne imovine. Komisija je trebalo da pripremi zakon o državnoj imovini, ali politička saglasnost o tom pitanju nikada nije postignuta, dodaje Pendeš. "Suština je da se nađe rješenje, jer je izuzetno važno da se imovina može uknjižiti, između ostalog, i zbog revizorskih izvještaja. Ministarstvo odbrane nikada ne može dobiti pozitivno mišljenje revizije dok se pitanje knjiženja perspektivne i neperspektivne vojne imovine ne riješi", kaže Pendeš za RSE. Šta je prethodilo izuzeću perspektivne vojne imovine?Visoki predstavnik u BIH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu. Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga. Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57. Skoro dvije decenije kasnije od početka tog procesa, Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju o radu Ministarstva odbrane BiH za 2024. godinu utvrdila je propuste kada je riječ o procesu knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine na državu. Zbog neriješenog pravnog statusa, kako se ističe u izvještaju, revizori su upozorili da "nepokretna perspektivna vojna imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama", iako se aktivno koristi i održava.

Više od 2,1 milion paketa vrijednosti do 300 maraka (oko 150 evra) je stiglo u Bosnu i Hercegovinu tokom 2025. godine putem online platformi, poput kineskog Temua. Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH. U praksi, to znači da milioni paketa godišnje ulaze u zemlju bez nadzora i fiskalnih obaveza.

Da li mladi znaju tačno koliko novca potroše mjesečno ili to ide “od oka”? Da li žive od danas do sutra ili planiraju kako da rasporede novac koji imaju? Prave li uvijek iste greške, zbog čega upadaju u dugove? O tome za podcast Glasom mladih govori Aziz Đipa iz Instituta za razvoj mladih KULT, čije istraživanje je pokazalo da je finansijska pismenost mladih u Bosni i Hercegovini na niskom nivou.

Da li mladi znaju tačno koliko novca potroše mjesečno ili to ide “od oka”? Da li žive od danas do sutra ili planiraju kako da rasporede novac koji imaju? Istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT, pokazalo je da je finansijska pismenost mladih u Bosni i Hercegovini na niskom nivou.

Od blokade Hormuškog moreuza i tržišta energenata do frižidera, kroz razgovor s ekonomistom Igorom Gavranom, te poljoprivrednicima i agroekonomistima iz BiH i Srbije, analiziramo kako rast cijena goriva utiče na poljoprivredu, cijene hrane, a govorimo i o prekomjernoj ovisnosti od uvoza.