Ministri spoljnih poslova država članica Evropske unije (EU) u ponedeljak su dali političku podršku produbljivanju saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana u pitanjima spoljne bezbednosti i odbrane. Na jutarnjoj sesiji ministarskog sastanka, šefovi diplomatija članica EU sastali su se sa šestoro kolega iz zemalja regiona. Visoka predstavnica EU za zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas (Kallas) objasnila je na kraju sastanka da je Brisel spreman da zemlje regiona podrži u naporima u borbi protiv hibridnih pretnji i dezinformacija, kao i kroz veće korišćenje Evropskog mirovnog instrumenta za jačanje odbrambenih kapaciteta partnera. Međutim, evropski ministri su od zemalja regiona zatražili da se usklade sa zajedničkim vrednostima. "Države članice izrazile su očekivanje da će sve zemlje krenuti evropskim putem i biti u potpunosti usklađene sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom, jer u ovim geopolitičkim vremenima u kojima živimo to nije samo odrađivanje obaveza radi reda, već zapravo pokazuje da li na svet gledamo na isti način", izjavila je Kalas. Ona je primetila da nisu sve zemlje regiona u potpunosti usklađene sa politikom sankcija Evropske unije. "Vrlo dobro znamo da su sve zemlje Zapadnog Balkana različite i da imaju drugačiji pogled na stvari, što se u velikoj meri odražava na usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom", dodala je Kalas. Ona je naglasila da se partnerstvo odvija u oba smera, zbog čega se od zemalja regiona očekuju dalje reforme, poštovanje vladavine prava, kao i jasno usklađivanje sa spoljnom politikom EU.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas (Kallas) izjavila je u ponedeljak da Evropska unija razgovara o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) najavio ostavku na tu poziciju. Ministri spoljnih poslova članica EU razgovarali su o najavljenoj ostavci visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, potvrdila je šefica evropske diplomatije. "Ministri EU saglasni su da je u interesu Evropske unije da ne dozvoli da zemlja skrene sa evropskog puta i da moramo ostati zajedno u pronalaženju naslednika", izjavila je Kalas na kraju ministarskog sastanka. Ona je iznela, kako je navela, lično mišljenje da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla postati komplikovanija, što je razlog zbog kojeg EU razgovara o imenovanju novog visokog predstavnika preko Saveta za sprovođenje mira (PIC). "Ovo je format koji Evropa podržava", rekla je Kalas, najavljujući sastanak PIC-a u junu ove godine. Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) potvrdila je u ponedeljak da je Šmit doneo ličnu odluku da okonča svoju službu. On je na ovu poziciju imenovan 2021. godine. O odluci je, kako se navodi, obavestio Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira (PIC), te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog naslednika. Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira (PIC) imenuje novog visokog predstavnika, a potom ga potvrđuje Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija. Među članicama PIC-a je i Rusija. Šmit je najavio da će nastaviti da obavlja dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora svog naslednika, dodajući da "ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak ka evroatlantskim aspiracijama".

Skoro 24 sata nakon što je objavljeno kako se povlači sa pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, razlozi ove odluke Kristijana Šmita (Christian Schmidt) nisu javnosti poznati. Iako je u poruci saopštio kako se radi o "ličnoj odluci", mediji spekulišu da je to učinjeno zbog mogućih političkih pritisaka, dovodeći u vezu njegov odlazak sa pitanjem državne imovine, odnosno gradnje Južne interkonekcije. Iz State Departmenta, do zaključenja teksta, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) za komentar Šmitove ostavke. Odgovor nije stigao ni iz ambasada Njemačke i Velike Britanije, koje su članice Savjeta za provođenje mira (PIC) u BIH, koje je Šmit obavijestio o odlasku sa funkcije. Inače, raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno duže od 20 godina, otkad je zakon o tome nametnuo tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown). Zakon ostaje na snazi dok državni parlament ne usvoji novi koji će definisati šta je državna imovina, ko i kako njome raspolaže, što politički predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska već godinama blokiraju. Da li se zvanični Vašington može dovesti u vezu sa odlaskom Šmita?Politička analitičarka iz Sarajeva, Ivana Marić, ocjenjuje za RSE da je "američka politika prema BiH presudila". "I to ova nova politika koja u prvi plan stavlja ekonomske i geopolitičke interese Amerike i mislim da je to u velikoj mjeri doprinijelo odlasku Šmita koji nije bio partner za takvu vrstu saradnje", kazala je ona. Ocjenjuje da Šmit nije natjeran da podnese ostavku, nego je osjetio da nema dovoljnu podršku EU i Njemačke. "Pa se zato sam povukao, jer je očito da će Amerikanci na tome mjestu vidjeti nekoga ko će ispunjavati njihove zahtjeve, a ne unositi nešto svoje mimo konsultacije", rekla je Marić. Vedran Džihić sa Fakulteta političkih nauka u Beču, ocjenjuje za RSE da je promjena u Bijeloj kući značila i promjene na globalnom planu, te da je zemlja u fazi "geopolitičke nesigurnosti". "Ovdje je sasvim jasno da više nema principijelne politike Amerike prema BiH, prema regiji, već je ona zamijenjena jednim veoma pragmatičnim, ekonomskim, energetskim transakcionalizmom", smatra Džihić. Kakva je budućnost OHR-a?Vedran Džihić ocjenjuje da budućnost OHR-a zavisi od Evropske unije. "Evropa se sad nalazi u veoma teškoj situaciji, svakako nema posebno puno ni prostora, ni volje, ni spremnosti, ni znanja da se neko ozbiljno pozabavi BiH, ali i pored Ukrajine, Bliskog istoka, unutrašnjih problema", smatra on. Ivana Marić smatra da će u procesu evrointegracija biti neminovno smanjenje uloge visokog predstavnika, ali ne očekuje da će do toga doći u kratkom roku. Takođe, prema njoj će novi visoki predstavnik više raditi u skladu sa željama nove američke administracije. Rasprava u Ujedinjenim nacijamaDan nakon što je OHR potvrdio Šmitovu ostavku, njegov izvještaj o stanju u BiH će biti predstavljen u Savjetu bezbjednosti UN, 12. maja. U izvještaju, između ostalog, visoki predstavnik upozorava da političke blokade, posebno iz RS, koče rad institucija i evropski put BiH. Takođe, dodaje se da nema napretka u ključnim reformama, a nacionalistička retorika, osporavanje teritorijalnog integriteta i korupcija dodatno produbljuju političke i etničke podjele u zemlji. U istom dokumentu se navodi, međutim i da bi Savjet bezbjednosti (SB) mogao zatražiti pravno mišljenje UN-a o tome da li je imenovanje Šmita za visokog predstavnika 2021. godine provedeno u skladu s Dejtonskim sporazumom. Cilj je da se razjasni da li su za imenovanje potrebni odobrenje SB UN, jednoglasna odluka Savjeta za implementaciju mira (PIC) ili saglasnost domaćih strana. Adi Ćerimagić, analitičar za Zapadni Balkan u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI), sa sjedištem u Berlinu, za RSE ističe da UN vjerovatno neće promijeniti stav o imenovanju visokog predstavnika, jer je generalni sekretar UN-a već naveo da je to pitanje u nadležnosti PIC-a, a ne UN-a. "Ono što će meni lično biti najzanimljivije jeste pozicija SAD i da li je i u kojoj mjeri došlo do evolucije u odnosu na nešto detaljniju izjavu koju smo čuli krajem oktobra prošle godine kada je predstavnica SAD-a vrlo jasno rekla da SAD ostaju predane Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu i suverentitetu BiH", kaže Ćerimagić. Posljednji put kada je SB UN raspravljao o BiH, prošlog oktobra, američka predstavnica Doroti Ši (Dorothy Shea) je izjavila da su SAD privržene Dejtonu, ali da više ne slijede "politiku izgradnje nacija i međunarodno uplitanje". Tada ona nije spominjala OHR, ali je rekla da je vrijeme za lokalna rješenja, koja trebaju pronaći predstavnici tri konstitutivna naroda BiH. Saradnja na tekstu: Dženana Halimović

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman ocenio je u ponedeljak da ostavka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) neće izazvati dodatne nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Grlić Radman je rekao da će odlazeći visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH ostati na toj poziciji dok se ne imenuje novi. On je dodao da je odgovornost političkih lidera zemlje očuvanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. "Mi apelujemo na ozbiljnost i zrelost političara u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina ima i uživa punu podršku Evropske unije. Ne mislim da bi moglo doći do nekog lošeg scenarija", izjavio je Radman novinarima u Brisel nakon sastanka ministara spoljnih poslova država članica EU sa kolegama sa Zapadnog Balkana. Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) potvrdila je u ponedeljak da je predstavnik Šmit doneo ličnu odluku da okonča svoju službu. O odluci je, kako se navodi, obavestio Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira (PIC), te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog naslednika. Šmit je naglasio da će nastaviti da obavlja dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora njegovog naslednika, dodajući da "ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak ka evroatlantskim aspiracijama". Šmit je pozvao građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju napore i zajedno s njegovim naslednikom rade na sprovođenju ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka evroatlantskim integracijama. Šmit je na poziciji visokog predstavnika od 2021. godine.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Duška Zorića na 15 godina zatvora za krivično djelo zločin protiv čovječnosti. Sudsko vijeće proglasilo je 11. maja Zorića krivim za učešće u ubistvu pet bošnjačkih civila u selu Zecovi kod Prijedora, na sjeveozapadu Bosne i Hercegovine. U obrazloženju presude navedeno je da je Zorić bio upoznat sa širokim i sistemskim napadom usmjerenim protiv bošnjačkog civilnog stanovništva na području Zecova. Istovremeno je oslobođen po dvije tačke optužnice koje su se odnosile na zločine u zaseoku Gradina. Radi se o prvostepenoj presudi, na koju je dopuštena žalba Apelacionom odjelu Suda BiH. U optužnici je navedeno da je Zorić od 23. do 28. jula 1992. godine učestvovao u progonu civila bošnjačke nacionalnosti iz sela Zecovi kod Prijedora. Prema optužbama, djelovao je u okviru širokog i sistematskog napada koji su provodile vojska i milicija tadašnje Srpske Republike BiH, kasnije Republike Srpske, a koji je uključivao ubistva, mučenja i druga nečovječna djela nad civilima. U Zecovima su tokom jula 1992. godine pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), policije i Kriznog štaba ubili više od 150 Bošnjaka. Još se traga za 30 ubijenih u ovom selu. Produžen pritvor do pravomoćnosti presudeSud je Zoriću produžio pritvor do pravomoćnosti presude, dok je oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka. Suđenje Zoriću počelo je 2015. godine u predmetu u kojem su bili optuženi i Dušan Milunić, te drugi osumnjičenici. Postupak protiv Zorića razdvojen je krajem 2022. godine. Nakon njegovog hapšenja u Njemačkoj zbog drugih kaznenih djela i izručenja Bosni i Hercegovini, suđenje mu je nastavljeno, dok je postupak protiv Milunića i ostalih u međuvremenu pravomoćno okončan u septembru 2024. godine. Dušan Milunić, komandir Rasavačke čete, osuđen je pravosnažno na 12 godina, Ilija Zorić na 20, Zoran Stojnić na osam, Zoran Milunić na 14 i Ljubiša Četić na pet godina zatvora. U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm. Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane. Svake godine u Prijedoru se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine. Krizni štab Prijedora 31. maja 1992. godine, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao je naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima. Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora. U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD). Kako je rekao, prijava je podnesena, jer je Dodik gostujući u televizijskoj emisiji banjalučke Alternativne televizije veličao Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge ratne zločine. Dodik je 5. maja u intervjuu naveo kako je "Mladić vrhovni komandant Vojske Republike Srpske, narodni heroj ovoga naroda". Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo je u julu 2021. godine izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i negiranje zločina. Njima je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom. "Ratko Mladić je presuđen za genocid u Srebrenici. Tužilaštvo BiH više ne može reći da nemaju prijavu protiv Dodika, i sve je sada na njima", kazao je Suljagić. Ratko Mladić izdržava doživotnu kaznu zatvora po pravosnažnoj presudi iz 2021. godine za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, tada zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN za taoce tokom NATO bombardovanja 1995. godine. Mladić je uhapšen u Srbiji u maju 2011. i šest dana kasnije izručen je sudu u Hagu.

Visoki predstavnik Christian Schmidt donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini, saopštili su iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR), u ponedjeljak 11. maja. O odluci je, kako se navodi, obavijestio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog nasljednika. Naglasio je da će nastaviti obavljati dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora njegovog nasljednika, dodajući da "ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamjenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak prema evroatlantskim aspiracijama". Schmidt je pozvao građane i političke lidere iz oba entiteta i svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno sa njegovim nasljednikom rade na provedbi ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka euroatlantskim integracijama. Schmidt na poziciji visokog predstavnikaNjemačka federalna vlada (Bundeskabinett) potvrdila je polovinom januara 2021. zvaničnu kandidaturu Christiana Schmidta (63) za poziciju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH). On je na toj poziciji zamijenio Valentina Inzka (71), austrijskog diplomatu koji je na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) imenovan 2009., godine, nakon što je zvanično počeo proces zatvaranja OHR-a koji traje gotovo 13 godina. Schmidt je političar Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bivši ministar poljoprivrede Njemačke. Bio je zastupnik u Njemačkom federalnom parlamentu (Bundestag), donjem, zastupničkom domu, a posebno je angažiran na vanjskopolitičkim pitanjima. Zašto je formiran OHR?Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se naziva Daytonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma. OHR ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja. Svih sedam dosadašnjih visokih predstavnika u BiH bili su evropske diplomate, a svi od dosadašnjih 12 prvih zamjenika bili su američke diplomate. Sredstva za finansiranje OHR-a dodjeljuje Vijeće za provedbu mira (PIC). Budžet OHR-a za 2020. - 2021. godinu iznosi nešto više od 5,3 miliona eura, od čega Evropska unija izdvaja 54,37 posto, Sjedinjene Američke Države 22 posto, Japan 10 posto, Kanada 3,03 posto, Organizacija islamske konferencije 2,5 posto, Rusija 1,2 posto i ostali ukupno 6,9 posto. Što su Bonnske ovlasti?Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR je dobio ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike. Londonska konferencija, također, je uspostavila Upravni odbor PIC-a koji radi pod predsjedanjem visokog predstavnika, koji je tada definiran kao "izvršna ruka" PIC-a. Čelnik OHR-a ne može donositi odluke ako se s time ne slažu zemlje članice Upravnog odbora PIC-a. Članice su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija (Predsjedništvo EU i Evropska komisija), te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska. Upravni odbor pruža visokom predstavniku "političke smjernice". Upravni odbor PIC-a sastaje se na nivou političkih direktora dva puta godišnje nakon čega se izdaje zajednička izjava – komunike. Ko imenuje visokog predstavnika u BiH?Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) imenuje novog visokog predstavnika, a potom ga potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. Do sad su to bili Šveđanin Carl Bildt (1995-1997), Španac Carlos Westendorp (1997-1999), Austrijanci Wolfgang Petritsch (1999-2002) i Valentin Inzko, Britanac Paddy Ashdown (2002-2006), Nijemac Christian Schwarz-Schilling (2006-2007), te Slovak Miroslav Lajčák.

Gdje je granica između online šale i opasne ideologije? Kako algoritmi, mimovi i digitalni populizam utiču na širenje ekstremnih ideja među mladima i prepoznaju li ih danas bolje nego ranije? U razgovoru s muzičkim i filmskim umjetnikom Darinom Ramićem Mazalovićem govorimo o tome kako nastaje fašizam, kako izgleda u digitalnom prostoru i može li kritičko razmišljanje postati najbolji otpor manipulaciji i ekstremizmu.

U Banjaluci je 9. maja organizovan marš "Besmrtnog puka", manifestacije koja se od 2007. godine održava u Rusiji. Vijence i cvijeće su položili delegacije Narodne skupštine, ministri u Vladi Republike Srpske, izaslanici predsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine i srpskog člana Predsjedništva BiH, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, predstavnici Konzulata Srbije u Banjaluci, delegacije grada Banjaluka, SUBNOR-a, antifašista i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata. Prije polaganja vijenaca intonirane su himne Republike Srpske, Srbije i Ruske Federacije. Marširali su i predstavnici Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), te potomci žrtava i boraca sa njihovim slikama. Marš u Banjaluci je održan u okviru obilježavanja 9. maja, Dana pobjede protiv fašizma, koji je u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, neradni dan. Šetnja "Besmrtni puk" je prvi put organizovana u Rusiji 2007. godine, a u okviru nje marširaju potomci boraca antifašista noseći njihove fotografije.

Svečana vojna parada povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu održana je 9. maja na Crvenom trgu u Moskvi, uz obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Među prisutnim stranim zvaničnicima bili su i predstavnici bh. entiteta Republika Srpska - predsjednik RS Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je, kako prenosi Srna, poručio da 9. maj ostaje simbol pobjede slobode nad zlom. "Za srpski narod, koji je podnio ogromne žrtve u borbi protiv fašizma, ovo je datum koji nas trajno podsjeća da se sloboda brani hrabrošću, žrtvom i jedinstvom", naveo je Dodik. Prema podacima ruske administracije i objavljenim spiskovima stranih gostiju, delegacija Republike Srpske je jedina delegacija iz Evrope koja učestvuje u centralnim svečanostima u Moskvi ove godine. Iako su pojedini evropski političari ranije najavljivali dolazak, oni su u međuvremenu ili otkazali prisustvo vojnoj paradi ili će boraviti u Moskvi isključivo povodom bilateralnih sastanaka. Među njima je i slovački premijer Robert Fico, čije je prisustvo u Moskvi potvrđeno, ali bez učešća na vojnoj paradi na Crvenom trgu, što su prenijeli ruski i međunarodni mediji. Boravak delegacije Republike Srpske u Moskvi je dio višegodišnje prakse intenzivnih političkih kontakata između rukovodstva RS i vlasti Ruske Federacije. Milorad Dodik, u vrijeme dok je bio predsjednik RS, ali i ranije kao član Predsjedništva BiH, redovno se sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Te posjete su postale znatno češće od februara 2022., i ruske invazije na Ukrajinu. Od tada, Dodik i Putin su se susreli ukupno devet puta, a svi sastanci su održani u Rusiji. Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom posljednji put 2. oktobra , na marginama Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj" u Sočiju. Nije poznato u kom je tada svojstvu Dodik bio kod Putina, s obzirom da mu je još polovinom avgusta prošle godine, pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine, oduzet mandat predsjednika RS. Nije poznat ni stav Putina oko Dodikovog statusa, iako je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prethodno dao podršku Dodiku 9. septembra, oštro osudivši, kako je naveo, "pokušaje uklanjanja s vlasti srpskih lidera koji su nepoželjni Zapadu", "legalno izabranog legitimnog predsjednika Republike Srpske, putem izmišljenih krivičnih slučajeva". Rusija je jedna od rijetkih zemalja koja nije priznavala presudu protiv Dodika, i koja je podržavala separatističke poteze Dodikove vlasti, iako u izjavama zvanični ruski predstavnici ističu potrebu za poštovanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zvanični alternativni put iz Sarajeva za Foču preko Kalinovika vozačima je noćna mora. Sedamnaest kilometara makadama kroz šumu znači 40 minuta vožnje cestom koja je lošem stanju i nema adekvatnih saobraćajnih znakova. Jedna od najopasnijih cesta u BiH Sarajevo - Foča, zatvorena zbog odrona i klizišta, trebala je biti rekonstruisana novcem iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Ali, zbog neusvajanja neophodnih zakona taj novac bi mogao biti izgubljen.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ocijenio je kako će se na Opštim izborima u BiH, koji su raspisani za 4. oktobar, "čuti istinski glas građana". "Ova odluka otvara put za izborni proces koji će biti proveden u demokratskoj atmosferi, transparentno, uz puno poštivanje propisa i u kojem će se čuti istinski glas građana", navodi se u izjavi objavljenoj na stranici Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR), 8. maja. Novina na Opštim izborima, koje je Centralna izborna komisija BiH raspisala 7. maja, bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces. Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic s kojom još nije potpisan ugovor o nabavci opreme. Rok za isporuku opreme je 139 dana. "Slijedi izazovan period, jer smo zbog dugotrajnog procesa javne nabavke izgubili dosta vremena, ali vjerujem da ćemo na izborima upotrijebiti nove tehnologije", kazao je predsjedavajući Centralne izborne komisije Jovan Kalaba na konferenciji za novinare, 7. maja. Uvođenje novih tehnologija nametnuo je visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona 2024. godine, nakon što se političke stranke godinama nisu mogle dogovoriti o reformi izbornog procesa. Na izborima će 3,4 miliona birača birati tri člana Predsjedništva BiH, 518 zastupnika u državnom i dva entitetska parlamenta, te u deset kantonalnih skupština.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zijada Krnjića, zbog sumnje da je blokirao usvajanje akata za rad novog graničnog prelaza Gradiška na sjeverozapadu zemlje, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije. "Zaprimljena je prijava, u skladu sa standardnom procedurom, formiran je predmet i dat u rad postupajućem tužiocu radi provjere osnovanosti navoda iz prijave", navode u odgovoru iz Tužilaštva BiH. Krnjića je prijavila Privredna komora Republike Srpske, potvrdio je ovo za RSE njen predsjednik, Goran Račić. Privredna komora ovog bh. entiteta je Krnjića prijavila još prošle sedmice, zbog sumnje da je on kao član Upravnog odbora UIO BiH glasao protiv izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, čime su blokirane procedure za puštanje u rad novog graničnog prelaza na mostu u Gradišci. Iz Komore navode da Krnjića terete za zloupotrebu položaja ili ovlašćenja te nesavjestan rad u službi, i dodaju da ove blokade traju od decembra čime je, ističu, blokiran projekat značajan za privredu. Upravni odbor UIO BiH nadzire rad Uprave, a sastavljen je od državnih i entitetskih ministara finansija, uz tri eksperta koje imenuju Savjet ministara BiH i entitetske vlade. Odluke se donose jednoglasno. Krnjić, član UO iz reda eksperata iz Federacije BiH, od ranije svoj glas za otvaranje novog graničnog prelaza uslovljava utvrđivanjem novog koeficijenta raspodjele prihoda od putarina i PDV-a, te da se poravnaju dugovanja između dva entiteta. On tvrdi da je, prema važećim odlukama ovog tijela, Federacija BiH svaki mjesec oštećena za desetke miliona eura koji odlaze Republici Srpskoj. Članovi iz RS, Srđan Amidžić i Zora Vidović, ne žele razgovarati o Krnjićevom prijedlogu. Zbog ove blokade, novi granični prelaz još nije pušten u rad iako je svečano otvoren 11. decembra 2025. godine.

NATO od Bosne i Hercegovine očekuje da za odbranu izdvaja više od 400 miliona evra godišnje, čak, dvostruko više nego što se trenutno iz budžeta ulaže u vojni sektor. Poruka iz Brisela dolazi u jeku ruske agresije na Ukrajinu i pogoršanog bezbjednosnog okruženja u Evropi. Bosna i Hercegovina se prije 21 godinu opredijelila za članstvo i nalazi se u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP) od 2010. godine. No, taj mehanizam nikada nije u potpunosti aktiviran zbog izostanka unutrašnjeg političkog konsenzusa, prvenstveno protivljenja političkih predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska. Zbog toga se nameće pitanje - može li BiH ispuniti očekivanja Sjevernoatlanskog saveza? Odgovor na ovo pitanje za Radio Slobodna Evropa nije stigao iz Predsjedništva BiH, koje je komandant Oružanih snaga BiH, Savjeta ministara i Ministarstva odbrane, koji predlažu budžet. Za bezbjednosne stručnjake nema sumnje - bez političkog dogovora, povećanje izdvajanja za odbranu teško će biti moguće. Šta NATO traži, a gdje je BiH?Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska je, nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH u Briselu, 6. maja, poručila kako Alijansa već pruža značajnu podršku Bosni i Hercegovini kroz različite mehanizme reformi. Ipak, navela je, puni efekat zavisi od ozbiljnijih domaćih ulaganja, prije svega kroz veći budžet za Oružane snage BiH. Procjenjuje se da bruto domaći proizvod BiH iznosi između 25 i 27 milijardi evra, a država trenutno za odbranu izdvaja manje od jedan posto BDP-a — između 0,7 i 0,9 posto, u zavisnosti od načina obračuna. U praksi to znači da se za sektor odbrane izdvaja oko 400 miliona maraka godišnje, odnosno približno 200 miliona eura. Najviše novca odlazi za plate, naknade, smještaj i druge tekuće troškove Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Istovremeno, za modernizaciju, nabavku nove opreme i razvoj borbenih sposobnosti iz postojećeg budžeta ostaje svega oko 20 posto. Zbog takvog odnosa rashoda, modernizacija Oružanih snaga BiH već godinama zavisi od međunarodnih donacija, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Turske, kao i NATO Paketa za izgradnju odbrambenih kapaciteta. Iako su ti programi omogućili određeni napredak, NATO sve otvorenije poručuje da donatorski model ne može trajno zamijeniti domaća ulaganja. Oružane snage BiH broje više od 8.000 profesionalnih vojnika, oficira i podoficira, uz dodatne stotine civilnih službenika zaposlenih u Ministarstvu odbrane. Inače, BiH još uvijek nije usvojila budžet za ovu godinu, no globalni fiskalni okvir predviđa budžet od oko 1,58 milijardi maraka (0,81 milijardi eura), što ne ostavlja prostor za značajne iskorake u finansiranju odbrane. Mali budžet 'najveća prepreka' ka članstvu u NATO-uDenis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva upozorava da se očekivanja NATO-a prema Bosni i Hercegovini mijenjaju u skladu s pogoršanim sigurnosnim okruženjem, te da se pitanje izdvajanja za odbranu posmatra ambicioznije nego prije nekoliko godina. Podsjeća i da je prag od dva posto BDP-a za odbranu formalno za članice važio do 2024. godine, te da se u okviru NATO-a trenutno razgovara o novom cilju do 2032. godine, koji podrazumijeva znatno veća ulaganja, na ukupno pet posto. "Pri čemu bi oko 3,5 posto bilo namijenjeno direktno za odbranu, a dodatnih 1,5 posto za šire sigurnosne potrebe, uključujući infrastrukturu, otpornost i povezane sektore. U ovoj situaciji to je za Bosnu i Hercegovinu trenutno neodrživo, ali istovremeno predstavlja i najveću prepreku za ozbiljniji napredak prema NATO-u. Ne možete biti operativni i ravnopravan član Saveza bez modernizacije i investiranja u vlastite kapacitete", kaže Hadžović. On naglašava da su Oružane snage BiH, uprkos ograničenim finansijskim sredstvima, u velikoj mjeri ispunile profesionalne standarde koji se odnose na obuku i interoperabilnost. Trening i edukacija provode se prema NATO standardima, a BiH ima i laku brigadu koja je deklarisana i interoperabilna s NATO snagama. Međutim, dodaje, ključni problem ostaje nedostatak adekvatne opreme i razvijenih sposobnosti. "Bez ozbiljnog ulaganja u opremu i modernizaciju Bosna i Hercegovina ne može biti kredibilan partner Saveza. Sa budžetom od oko 200 miliona evra, od čega gotovo 80 posto odlazi na plate, nema prostora za modernizaciju. To je dugoročno neodrživo", upozorava Hadžović. Kao optimalan model, Hadžović navodi da bi 50 posto izdvajanja trebalo ići na osoblje, 30 posto na operativne troškove, a najmanje 20 posto na modernizaciju opreme. "Donacije i takozvana 'soft' podrška bile su važne u ranijim fazama reformi, ali u trenutnim geopolitičkim okolnostima one nisu dugoročno rješenje. Sve NATO zemlje danas masovno ulažu u vlastite kapacitete i podršku Ukrajini, što automatski smanjuje prostor za pomoć drugima", ističe on. Za Hadžovića, povećanje izdvajanja za odbranu podrazumijeva da vlasti u BiH moraju "jasno odlučiti da sigurnost postaje prioritet, čak i ukoliko to znači preraspodjelu budžeta i smanjenje dijela socijalnih i drugih izdataka". Posebno upozorava na činjenicu da BiH zaostaje i regionalno u izdvajanju za odbranu. Ključni otpor iz RSKljučni otpor dolazi iz Republike Srpske, čija je Narodna skupština 2017. godine usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, kojom se taj entitet otvoreno protivi članstvu BiH u NATO-u. Zbog tih blokada, umjesto punog MAP-a, BiH od 2019. godine NATO-u dostavlja godišnji Program reformi, dokument koji suštinski prati MAP ciljeve, ali politički ne podrazumijeva obavezu ka članstvu. Iako NATO prihvata ovaj kompromis i nastavlja saradnju, Savez jasno poručuje da dalji napredak zavisi od kredibilnih nacionalnih odluka, posebno kada je riječ o povećanju izdvajanja za odbranu.