Sukob na Bliskom Istoku traje već više od deset dana, ali Bosna i Hercegovina i dalje nema jedinstven stav o tome. Dok svijet prati eskalaciju sukoba, većina bh. političara ćuti, a članovi Predsjedništva Bosne I Hercegovine, koji su prema Ustavu zaduženi za spoljnu politiku, šalju odvojena saopštenja. Istovremeno, nema ni političkih reakcija u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta, gdje vlast čine - Socijaldemokratska partija, Naša stranka, Narod i Pravda, te Hrvatska demokratska zajednica. U drugom bh. entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka Milorada Dodika, kojem je američka administracija prošlog oktobra ukinula sankcije, već prvog dana zauzeo je stranu Sjedinjenih Država i Izraela. Ove dvije države su 28. februara pokrenule zajedničku vojnu operaciju protiv Irana, koja i dalje traje. Šta su rekli odvojeno članovi Predsjedništva BiH?Članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Željka Cvijanović, koja je i potpredsjednica Dodikovog SNSD-a, u objavi na mreži X 11. marta je tražila da se Predsjedništvo BiH hitno izjasni o prijedlogu da BiH bude jedan od sponzora rezolucije koju je, u ime Savjeta za saradnju arapskih država, u Savjet bezbjednosti UN-a uputio Bahrein. Nekoliko dana ranije je direktno osudila napade Irana na okolne zemlje Bliskog istoka. Dodala je da se radi o ugrožavanju regionalne stabilnosti, te "istakla da se nada hitnoj deeskalaciji". Istovremeno, Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva, u saopštenju nakon zvanične posjete Vatikanu objavljenom 9. marta, dotakao se sukoba u Iranu, i naveo da je "eskalacija oružanog nasilja na Bliskom istoku novi podsjetnik na to koliko je važno raditi na očuvanju mira". Iz kabineta trećeg člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, do objave teksta nije stigao odgovor za Radio Slobodna Evropa na upit za komentar o sukobu na Bliskom Istoku. Pored članova Predsjedništva, oglasilo se Ministarstvo spoljnih poslova 2. marta. U saopštenju za javnost je navedeno kako je ministar Elmedin Konaković kontaktirao rukovodstvo zemalja koje je Iran napao. "BiH podržava zaštitu njihovog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i sigurnosti njihovih građana. Ističemo važnost poštivanja međunarodnog prava i izbjegavanja akcija koje bi mogle dodatno destabilizirati već krhku regiju, povećavajući nesigurnost i ljudsku patnju širom Bliskog istoka", navedeno je u saopštenju. Konaković, koji je i lider stranke Narod i pravda, nije se javljao na pozive RSE. Stranačke reakcijeIsti dan kada su počela dejstva u Iranu, oglasio se Milorad Dodik, koji je na mreži X pozdravio američko-izraelsku akciju, te pružio podršku američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump), i izraelskom premijeru, Benjaminu Netanjahuu (Netanyahu). U objavi nekoliko dana kasnije, naveo je da će RS "kroz svoje predstavnike na nivou BiH inicirati prekid diplomatskih i ekonomskih kontakata sa Iranom". Na Facebook stranici lidera opozicione, Stranke demokratske akcije (SDA), Bakira Izetbegovića, nakon početka sukoba objavljene su kratke vijesti sa stranačkih skupova iz prethodnih nekoliko dana, te preneseni njegovi komentari trenutnih događaja, u kojima je između ostalog izjavio "mi stalno prizivamo mir". Potpredsjednik te političke partije, Edin Ramić, na upit RSE da prokomentariše situaciju na Bliskom Istoku, kaže da je Predsjedništvo BiH zaduženo za spoljnu politiku. "Nemam šta po tom pitanju, ne mogu govoriti u ime Stranke demokratske akcije, nije razmatrano to pitanje niti na jednom organu stranke", kazao je Ramić. Inače, Šefik Džaferović i Safet Softić, visoki zvaničnici SDA i delegati u Domu naroda Parlamenta BiH, dan uoči početka sukoba, bili su gosti Ambasade Irana u BiH na iftaru povodom ramazana. Ni jedan od njih dvojice nije bio dostupan za komentar. Za komentar nisu bili dostupni ni predstavnici vladajuće Socijaldemokratske partije, dok je potpredsjednica Naše stranke, Vildana Bešlija, rekla da će naknadno dostaviti zvaničan stav o ovom pitanju. Na pozive nije odgovarala ni potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice BiH, Darijana Filipović. Zašto nema jedinstvene reakcije?Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Asim Mujkić, podsjeća za RSE da je BiH u procesu evrointegracija obavezna da slijedi spoljnu politiku Evropske unije, ali da u ovom pitanju unija nije u potpunosti jedinstvena. "S jedne strane imamo blok Višegradskih zemalja koji čini [Viktor] Orban, [Robert] Fico i tako dalje, koji podržavaju bezrezervno Donalda Trampa. S druge strane imamo velike evropske sile kao što je Francuska, Britanija, pa u posljednje vrijeme malo i Njemačka. Diže svoj glas koji izražavaju rezerve, pa čak i otvoreno se konfrontiraju odbijajući da ustupe nešto od svojih vojnih potencijala", pojašnjava Mujkić. On ocjenjuje da je u ovoj situaciji Evropa "posvađana" sama sa sobom, te je zbog toga i logična zabuna u zemljama Zapadnog Balkana. Mujkić ocjenjuje da političari u BiH većinom kalkulišu, zbog čega ne komentarišu dešavanja na Bliskom Istoku. Odnosi Irana i BiHTokom rata 1990-ih godina, Iran je bio jedan od ključnih saveznika BiH, a dobrovoljci iz ove države učestvovali su u borbama sa Armijom BiH. U to vrijeme, pomagali su BiH novcem, oružjem i humanitarnom pomoći, ali je nakon rata, pod američkim pritiskom, uticaj Islamske Republike znatno oslabio. Danas, odnos se svodi na skromnu ekonomsku razmjenu i kulturnu saradnju. Politički kontakti se i dalje održavaju, ali su, uglavnom, sporadični. Prošlog maja, ministar odbrane BiH, Zukan Helez, primio je u zvaničnu posjetu iranskog vojnog atašea. Ubrzo nakon toga, američka administracija je upozorila Heleza da bi bilo kakva vojna saradnja sa Teheranom značila suspenziju svih oblika vojne saradnje SAD i BiH, pa je ministar odbrane nakon toga uputio zvanično izvinjenje. Nekoliko godina ranije, tokom 2022., iranski šef diplomatije se sastao u Sarajevu sa svojom koleginicom u BiH, Biserom Turković, te liderom SDA, Bakirom Izetbegovićem. BiH i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o saradnji u oblasti trgovine, kulture, nauke i investicija. Irancima je potrebna viza za ulazak u BiH, dok bh. državljani u Iranu mogu boraviti do 15 dana bez vize.

Bosna i Hercegovina nema državnu aviokompaniju ni vlastite avione za hitne operacije, zbog čega ne može samostalno organizovati evakuaciju građana sa Bliskog Istoka. Zbog toga je aktivirala međunarodni mehanizam pomoći, te obezbijedila novac iz budžeta za evakuaciju.

Vijeće ministara BiH je u utorak navečer, 10. marta donijelo izmjenu Odluke o odobravanju novca Ministarstvu vanjskih poslova BiH iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Izmjenom se omogućava ovom Ministarstvu da, tokom evakuacije bh. državljana s Bliskog Istoka, uz charter letove koristi komercijalne letove, kao i sve druge vidove saobraćaja. Kako se navodi u saopštenju za javnost, ovom odlukom se omogućava realizacija prošlosedmične odluke Vijeća ministara BiH, kojom je odobreno 800.000 maraka za evakuaciju državljana Bosne i Hercegovine iz država Bliskog Istoka. Vijeće ministara BiH je ranije usvojilo Odluku o traženju međunarodne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka, nakon čega je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine aktiviralo ovaj mehanizam i dostavilo zahtjev za podršku Koordinacionom centru za odgovor na vanredne situacije Evropske komisije (ERCC). Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s Ambasadom BiH u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu, 28. februara, pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim zaljevskim državama. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa.

Pošiljke namještaja čekaju danima u skladištima u središnjoj Bosni, jer brodovi kasne zbog poremećaja na pomorskim rutama nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Kompanija MS&Wood izvozi namještaj u Dubai, Dohu i Katar, te oprema urede i stanove u hiljadama kilometara udaljenoj Kini, ali njenim fabrikama postaje sve teže raditi. "Imamo robu spremnu za isporuku, ali ne znamo kada će brodari moći proći i kada će biti pokupljena. I nije u pitanju samo Bliski Istok, već i druge zemlje, jer se koriste iste ili slične pomorske rute", rekao je za Radio Slobodna Europa Ajdin Softić, direktor ove kompanije. On kaže i da su kupci u Europskoj uniji od početka agresije Rusije na Ukrajinu postali oprezniji, te naručuju samo robu koju su već unaprijed prodali. Slična situacija je i u Srbiji. Berislav Božić, direktor predstavništva europske kemijske kompanije Prohema u Srbiji, kaže za RSE da rast cijena nafte i poremećaji u transportu robe već utječu na poslovanje. Ova firma mahom se opskrbljuje sirovinama iz Azije i posluje širom Europe, uključujući Srbiju, i već je bila prisiljena povećati cijene i do 10 posto. "Jedan razlog je rast cena nafte, a drugi otežan transport", rekao je Božić za RSE, dodajući da se povećani troškovi na kraju prenose na kupce i mogu doprinijeti rastu inflacije. Božić kaže i da je zbog sukoba u Zaljevu nekoliko desetaka hiljada kontejnera ostalo zarobljeno u Hormuškom tjesnacu što dodatno utječe na rast cijena. Prema mišljenju sugovornika RSE, oporavak od ovakvih tržišnih potresa je uvijek dugotrajan. "Čak i ako bi to prestalo, da kažem, danas, sigurno bi bilo potrebno nekoliko meseci da se dovede u situaciju koja je bila pre konflikta", procjenjuje Božić. Aktualni sukobi na Bliskom Istoku i blokade pomorskog prometa mogli bi dodatno usporiti relativno skromnu trgovinu koju ove dvije zemlje ostvaruju s državama Perzijskog zaljeva. BiH godišnje uvozi robu iz Bahreina, Irana, Izraela, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti od oko 81,7 milijuna eura, dok izvoz iznosi približno 78,8 milijuna eura. Iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH su za RSE kazali da će se sukob na Bliskom istoku "neminovno odraziti" na gospodarstvo Bosna i Hercegovina kroz rast cijena goriva, iako trenutačno nema naznaka mogućih nestašica. BiH ne uvozi sirovu naftu iz ratnih zona, a naftni derivati nabavljaju se preko regionalnih distributera i rafinerija, no produbljivanje sukoba moglo bi dovesti do rasta cijena, veće volatilnosti na tržištu energenata i posljedičnog povećanja troškova energije, transporta i poslovanja, uz moguće inflatorne pritiske i veći investicijski rizik, navode iz VTK BiH. Bosna i Hercegovina nema izravnu stratešku ovisnost o energentima niti ključnim prehrambenim proizvodima iz ratom pogođenih zemalja, a njezin energetski sustav i industrijska proizvodnja nisu povezani s tamošnjom infrastrukturom. Ako sukob ostane regionalnog karaktera, učinak na trgovinu bio bi ograničen i kratkotrajan, dok bi širi energetski šok mogao dovesti do pada izvoza od tri do sedam posto, ponajviše zbog slabljenja potražnje u EU, uz istodobni rast inflacije, naveli su iz VTK BiH za RSE. Srbija, prema podacima privrednih komora za posljednjih pet godina, iz tih zemalja uvozi robu vrijednu od nekoliko milijuna do više od 60 milijuna eura godišnje, dok izvoz varira od manje od milijun do više od 200 milijuna eura godišnje. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Snježana Brkić kaže da bi veći problem za Bosnu i Hercegovinu mogao biti indirektan utjecaj sukoba. "Tu je veći problem sa snabdijevanjem drugih zemalja od kojih mi [BiH] uvozimo energente", rekla je za RSE. Sličnu procjenu iznosi i Bojan Stanić, glavni analitičar Privredne komore Srbije. "Izvoz Srbije na Bliski Istok nije direktno ugrožen sukobima u tom regionu, ali problem su joj blokirane rute za uvoz nafte, jer je kupuje iz drugih izvora koji su skuplji", rekao je Stanić za RSE. Najveći dio izvoza BiH i Srbije na tržišta Bliskog Istoka ostvaruju kompanije iz vojne industrije, dok manji dio čine prehrambena industrija, te proizvođači namještaja i drvnih proizvoda. Vojna oprema, cigarete i jabuke iz Srbije idu na Bliski IstokSrbija vodi relativno skromnu trgovinu s većinom zemalja Bliskog Istoka, osim Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Vrijednost uvoza iz tih osam zemalja varira od nekoliko milijuna eura do više od 60 milijuna, dok izvoz doseže od manje od milijun do više od 200 milijuna eura godišnje, prema podacima Privredne komore Srbije. "U našem izvozu na tržište Bliskog istoka dominira vojna oprema. To je raslo iz godine u godinu, posebno u Izrael", rekao je za RSE Bojan Stanić, glavni analitičar Privredne komore Srbije (PKS), i dodaje da u toj regiji posluje oko 1.800 firmi iz Srbije. Poslije naoružanja i vojne opreme, Srbija u tu regiju najviše izvozi cigarete, jabuke, smrznuto voće, automobilske gume i bukovinu. Trgovina između Srbije i Izraela relativno je značajna među zemljama Bliskog Istoka. Gotovo polovinu izvoza Srbije u Izrael u 2025. činila je vojna roba, s udjelom od 51 posto i vrijednošću od oko 112 milijuna eura. Među značajnim izvoznim proizvodima bile su i cigarete, vrijedne oko 40 milijuna eura ili 18 posto ukupnog izvoza. U manjem obimu Srbija u Izrael izvozi i proizvode od aluminija, ležajeve, te hranu za pse i mačke. S druge strane, gotovo polovinu uvoza iz Izraela čine radari, s udjelom od 26 posto, i vojna roba s oko 18 posto. Srbija iz te zemlje u manjem obimu uvozi i naftne derivate, medicinske instrumente i aparate, te avokado. Trgovina sa Saudijskom Arabijom posljednjih godina pokazuje blagi deficit za Srbiju. Srbija u Saudijsku Arabiju najviše izvozi jabuke, automobilske gume, centrifugalne pumpe i preparate za čišćenje podova. Iz te zemlje uglavnom uvozi naftne derivate i sirovine za kemijsku industriju. Trgovinska razmjena Srbije s Ujedinjenim Arapskim Emiratima obilježena je pozitivnim saldom. Oko petine izvoza Srbije u Ujedinjene Arapske Emirate čini vojna roba. Slijede drvo bukve s udjelom od 17 posto, jabuke sa šest posto, cigarete s četiri posto i eksploziv s tri posto. Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Srbija najviše uvozi komponente za avione i kablove za automobilsku industriju, koji čine po 20 posto ukupnog uvoza. Među značajnijim uvoznim proizvodima su i parfemi s udjelom od 16 posto, kao i roba široke potrošnje. Razmjena s Iranom promjenjiva je, s oscilacijama izvoza i uvoza. Srbija najviše izvozi strojeve i transportne uređaje, dok uvozi kemijske i druge proizvode. U nekim godinama izvoz višestruko nadmašuje uvoz, što Iran čini jednim od značajnijih partnera među zemljama Bliskog Istoka. Za Srbiju je važan uvoz iz Irana materijala za plastičnu industriju čija godišnja vrijednost je oko 50 miliona eura. Trgovinska razmjena s Omanom minimalna je. Srbija u tu zemlju izvozi pretežno hranu, dok uvozi kemijske i druge proizvode. Vrijednost razmjene rijetko prelazi nekoliko milijuna eura godišnje, a izvoz gotovo uvijek nadmašuje uvoz. Razmjena s Kuvajtom, također, je skromna i uglavnom se temelji na izvozu hrane i životinja. Uvoz iz Kuvajta obuhvaća mineralna goriva i maziva, dok ukupna vrijednost razmjene ostaje niska. Trgovina s Bahreinom ograničena je i uglavnom se temelji na izvozu gotovih proizvoda iz Srbije. Uvoz iz Bahreina pretežno obuhvaća izrađene proizvode. Ukupna vrijednost razmjene ne prelazi nekoliko milijuna eura godišnje. Vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Katarom vrlo je mala i ne doseže značajniju vrijednost. Podaci o točnoj strukturi razmjene nisu dostupni, a izvoz Srbije u pravilu nadmašuje uvoz. Izvoz municije iz BiH na Bliski IstokUkupna trgovina između Bosne i Hercegovine i osam država Bliskog Istoka relativno je skromna u usporedbi s glavnim partnerima iz Europske unije i regije. BiH godišnje uvozi robu iz Bahreina, Irana, Izraela, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti od oko 81,7 milijuna eura, dok izvoz iznosi približno 78,8 milijuna eura, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Najveći dio uvoza odnosi se na aluminij iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok je Saudijska Arabija glavno izvozno tržište, uglavnom za municiju i vojnu opremu. Trgovina s ostalim državama Bliskog Istoka znatno je manja i usmjerena na specifične proizvode, poput namještaja, drveta, hrane i kemikalija, dok BiH iz nekih zemalja uvozi sirovine poput polimera i poljoprivrednih proizvoda. Trgovinska razmjena između BiH i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) je značajna, s dominantnim uvozom iz te zemlje u BiH. Iz UAE se najviše uvozi aluminij, dok izvoz iz BiH u tu zemlju ostaje manji i uglavnom se sastoji od prehrambenih proizvoda i namještaja te drveta. Saudijska Arabija je uvjerljivo najznačajniji partner među državama Bliskog Istoka. Ta zemlja jedan je od najvećih kupaca municije proizvedene u BiH, koja čini najveći dio izvoza. Istodobno, BiH iz Saudijske Arabije uvozi relativno male količine voća, kave, čaja i aluminija. Trgovina između BiH i Bahreina vrlo je ograničena i u velikoj mjeri ovisi o uvozu aluminija, budući da je ta zemlja jedan od većih svjetskih proizvođača tog metala. Izvoz iz BiH uglavnom se svodi na namještaj i proizvode od drveta. Vrijednost razmjene kreće se u rasponu od nekoliko stotina hiljada do nekoliko milijuna eura godišnje. Trgovinska razmjena s Katarom relativno je mala, ali stabilna. BiH iz Katara povremeno uvozi manji broj vozila, dok izvozi municiju, namještaj i prehrambene proizvode. Izvoz iz BiH u pravilu je veći od uvoza. Trgovina između BiH i Kuvajta, također, je skromna i uglavnom se temelji na izvozu iz BiH. Najveći dio izvoza čine namještaj i proizvodi od drveta, dok se iz Kuvajta povremeno uvoze vozila. Ukupna vrijednost razmjene rijetko prelazi nekoliko milijuna eura godišnje. Razmjena s Omanom obilježena je minimalnim uvozom u BiH. BiH u Oman izvozi namještaj, municiju, eksploziv i kemijske proizvode. U većini godina izvoz višestruko nadmašuje uvoz. BiH s Iranom ostvaruje promjenjivu trgovinsku razmjenu, s vidljivim oscilacijama izvoza i uvoza tijekom posljednjih godina. Iz BiH se u Iran najviše izvoze proizvodi od drveta, dok se iz Irana najčešće uvozi voće. Uvoz iz Irana značajno nadmašuje izvoz iz BiH u tu zemlju. Trgovina između BiH i Izraela posljednjih godina pokazuje rast, osobito na strani izvoza. BiH u Izrael izvozi velike količine ulja te masti biljnog i životinjskog podrijetla i njihove nusproizvode. Uvoz iz Izraela, također, raste, ali BiH godinama bilježi suficit u trgovini s tom zemljom. Većinu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine i Srbije čine države Europske unije. BiH u članice EU, bez Hrvatske, godišnje izvozi oko 2,5 milijardi eura, a uvozi približno četiri milijarde eura. Najveća robna razmjena BiH je sa susjednom Hrvatskom, s prosječnim izvozom od oko šest milijardi eura i uvozom od 8,4 milijarde eura godišnje. Srbija u EU izvozi gotovo 19 milijardi eura, dok uvoz iznosi oko 24 milijarde eura godišnje, pri čemu je Njemačka njen najveći pojedinačni trgovinski partner s izvozom od većim od četiri milijarde eura i uvozom koji je veći od pet milijardi eura.

Sud Bosne i Hercegovine je 10. marta u drugostepenoj presudi osudio advokaticu Vasviju Vidović na šest mjeseci zatvora za krivično djelo sprečavanje dokaza tokom suđenja. Vidović je proglašena krivom, jer je 18. decembra 2023. došla u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu u Istočnom Sarajevu da bi zastupala suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca u svoju torbu sakrila njegov mobilni telefon, te pokušala da ga iznese iz zgrade. U optužnici se navodi da je ona kao advokatica znala da telefoni trebaju biti privremeno oduzeti po naredbi suda, te da je bila svjesna svojih protivzakonitih radnji usmjerenih ka otežavanju dokazivanja krivičnog djela njenog tadašnjeg branjenika. Vidović je tada uhapšena, zajedno sa Debevcem i bivšim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanom Mehmedagićem. Debevec se, između ostalog, tereti za nezakonito prisluškivanje, krivotvorenje službene isprave, lažno predstavljanje, te primanje mita, dok se Mehmedagić tereti za krivotvorenje službene isprave i zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Na posljednjem ročištu pred sudom BiH, krajem oktobra prošle godine, obojica su odbili da se izjasne o krivici. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. U kaznu se uračunava vrijeme lišenja slobode od 18. decembra 2023. godine do 20. decembra iste godine. Inače, u prvostepenoj presudi početkom februara prošle godine Vasvija Vidović je osuđena na godinu dana zatvora. Protiv te presude žalbu su podnijeli i Tužilaštvo BiH i odbrana optužene. Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH je, uvažavanjem zajedničke žalbe odbrane optužene, 9. oktobra prošle godine ukinulo navedenu presudu, te odredilo održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja.

U bh. entitetu Federacija BiH se od srijede, 11. marta, očekuje stabilizacija snabdijevanja naftom i naftnim derivatima, saopšteno je iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije ovog entiteta. Ističe se da su privremene poteškoće u snabdijevanju gorivom u najvećoj mjeri posljedica naglo povećane potražnje u proteklih nekoliko dana. "Povećana kupovina od strane privrede i građana, motivisana strahom od mogućeg nedostatka ovog energenta u narednom periodu, dovela je do značajnog pražnjenja zaliha kod distributera", ističe se u saopštenju. Dodaje se kako je trenutno evidentno da su zalihe kod građana i privrede znatno povećane, dok su primarna i sekundarna skladišta kod uvoznika i distributera privremeno smanjena u odnosu na uobičajene nivoe. Navodi se i kako će 11. marta biti održan sastanak predstavnika Vlade Federacije BiH u vezi snabdijevanja naftom i naftnim derivatima Federacije BiH, na kojem će nadležno ministarstvo predložiti dodatne mjere s ciljem dugoročnog osiguranja stabilnog i sigurnog snabdijevanja naftom i naftnim derivatima. Iz Federalnog ministarstva trgovine je 9. marta saopšteno kako se maloprodajne cijene dizelskog goriva (BAS EN 590) na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 maraka po litri, uz primjetne razlike od pola marke po litri između različitih prodajnih mjesta. Cijene nafte su porasle u svijetu zbog sukoba na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze.

Spakiranih kofera, porodica 32-godišnjeg Benjamina danima iščekuje povratak u Sarajevo, nakon što su sukobi između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana poremetili zračni promet širom Bliskog Istoka. Ovaj magistar sporta i tjelesnog odgoja živi u Kuvajtu sa suprugom i sinom već deset godina. Radio je u školi i kao predavač na fakultetu, a trenutno je trener fitnessa. "Čujemo sirene na uzbunu i detonacije, ovisno u kojim dijelovima grada su presretnuti ti iranski projektili koje lansiraju na američke baze. No, ništa nije prestalo da radi, osim što su škole prešle na online nastavu i dijelom pojedini poslovi", kazao je za Radio Slobodna Evropa. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli su 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj je ubijen iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, među kojima je i Kuvajt, u kojima SAD imaju vojne baze. Oko stotinjak bh. državljana koji rade u Kuvajtu, obratilo se ambasadi BiH u toj zemlji, u želji da se vrate, a među njima i Benjaminova porodica. Kako će se vratiti iz Kuvajta?Zračni promet u Kuvajtu potpuno je obustavljen zbog čega se jedino može putovati kopnenim putem preko Saudijske Arabije. No, da bi mogli proći kroz tu državu, bh. državljanima je potrebna tranzitna viza. Za 82 državljanina Bosne i Hercegovine, Saudijska Arabija je vize odobrila 9. marta, potvrđeno je za RSE iz Ambasade BiH u Kuvajtu. "Da li ćemo ići organizovanim prevozom ili kako, još ne znamo. Najbitnije su nam te vize, da imamo slobodan prolaz. Ako se situacija smiri, vratit ćemo se, ali ako je nestabilno stanje zašto dolaziti. Kuvajt glasi kao jedna od sigurnijih zemalja svijeta, ali sada nije jednostavno, pogotovo ljudima koji su već proživjeli rat", kaže Benjamin za RSE. Šta kažu u Ambasadi?U ambasadi BiH u Kuvajtu potvrdili su za RSE da im se javilo stotinjak bh. državljana sa zahtjevom za evakuaciju. Kako kažu, većinom je riječ o radnicima koji su duže vrijeme u toj zemlji, a zaposleni su, uglavnom, u školstvu, zdravstvu, naftnim kompanijama i vojsci. No, nisu odgovorili na upit RSE kada će i na koji način bh. državljani, kojima je odobrena tranzitna viza Saudijske Arabije, doputovati u BiH. Ambasador u Kuvajtu Nusret Čanar koji se, kako kaže, zbog zdravstvenih razloga, trenutno nalazi u BiH, ističe da je Ambasada "uradila sve kako bi bh. državljani dobili tranzitne vize do Rijada". Prema njegovim riječima, prema propisima u Kuvajtu, bh. radnici su morali dobiti tzv. exit permit, odnosno dozvolu od poslodavca ili države, prije nego što mogu napustiti zemlju. "Bio je tu i problem hoće li poslodavci to dati ili ne. No, naši ljudi tamo nisu zaboravljeni. Vanredne su situacije, teško se komunicira i normalno da ima malo panike i neizvjesnosti i razumljivo je", kazao je. 'Nije toliko strašno'Desetak godina u Kuvajtu stanuje i nogometni trener iz Sarajeva Edin Džebo, koji trenutno radi i kao nastavnik tjelesnog odgoja u školi. "U početku, kad se krenulo s granatiranjema, budiš se noću, čuju se detonacije. Nakon toga smo dobili informacije da to vojska obara te rakete i dronove, a ljudi su se malo uspaničili jer ne znaju gdje će ostatak rakete ili drona završiti. Na vrijeme objave zvučne sirene i onda se sklonimo, ali budem u kući, ne u podrumu kao tokom rata u Sarajevu. Uglavnom se to tokom noći dešava, a danju jedna ili nijedna sirena", kaže on. No, ističe da trenutno ne planira povratak u BiH. "Treninzi su obustavljeni, škole su na online nastavi, ali život je i dalje normalan. Navečer su ljudi vani. Generalno, za mene nije toliko strašno. U trenutku ako osjetim da ta ratna djestva nisu više samo prema vojnim bazama, naravno da ću napusitit Kuvajt", naglasio je. Osim u Kuvajtu, bh. državljani čekaju i u drugim državama Bliskog Istoka povratak u BiH. Njih oko 1.000, boravi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a grupa od oko 150 vratila se prošle sedmice komercijalnim letom iz Dubaija. Manji broj bh. građana, koji je boravio u Iranu, evakuiran je još prije eskalacije, potvrđeno je ranije iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Šta su poduzele vlasti BiH?Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo je 800.000 maraka (oko 400.000 eura) za organiziranje čarter letova i povratak državljana BiH iz zemalja Bliskog Istoka, nakon eskalacije sukoba. Da bi se to provelo u praksi, potrebno je, nakon izdvajanja novca iz budžetskih rezervi, odabrati aviokompanije koje će za to biti angažirane. Ministar vanjskih poslova BiH Elemedin Konaković nije odgovarao na poziv za razgovor za RSE o tome kad je moguće očekivati okončanje evakuacije građana. Vijeće ministara BiH zatražilo je prošle sedmice i međunarodnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka. Putem ovog mehanizma, 13. državljana BiH je evakuirano 8. marta iz Omana u Rumuniju, dok ih se 11 prijavilo za let iz Rijada koji je za Varšavu planiran 11. marta.

Saudijska Arabija odobrila je vize državljanima Bosne i Hercegovine koji žele da se iz Kuvajta vrate u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Ambasade BiH u Kuvajtu, u ponedjeljak, 9. marta. Zbog obustave aviosaobraćaja jedina opcija izlaska iz Kuvajta je kopnenim putem prema Saudijskoj Arabiji, gdje su državljanima Bosne i Hercegovine potrebne vize. Prema informacijama ambasade, tranzitne vize Saudijske Arabije odobrene su za 82 građanina Bosne i Hercegovine. Prethodno je iz Ministarstva sigurnosti BiH saopšteno kako su prvi državljani Bosne i Hercegovine evakuisani sa Bliskog istoka putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije (UCPM). Tokom 8. marta je evakuisano 13 državljana Bosne i Hercegovine iz Omana (Muskat) za Rumuniju (Bukurešt). Pratite blog uživo RSE o ratu na Bliskom istoku.Vijeće ministara BiH je ranije usvojilo Odluku o traženju međunarodne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog istoka, nakon čega je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine aktiviralo ovaj mehanizam i dostavilo zahtjev za podršku Koordinacionom centru za odgovor na vanredne situacije Evropske komisije (ERCC). Jedan od repatrijacijskih letova iz Rijada za Varšavu planiran je 11. marta, za što se do sada se prijavilo 11 državljana Bosne i Hercegovine. Paralelno sa međunarodnom koordinacijom, Operativno-komunikacijski centar BiH-112 nalazi se u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH i Kriznim timom MVP-a radi razmjene informacija o broju državljana Bosne i Hercegovine koji su se putem diplomatsko-konzularnih predstavništava prijavili za repatrijaciju. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je oko više od hiljadu državljana BiH. Još oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj bosanskohercegovačkih državljana obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a šef diplomatije BiH Elmedin Konaković je ranije kazao da su neki od njih ranije evakuisani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim državama Zaljeva. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom prometu od pandemije korona virusa.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine- Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović susreli su se u ponedjeljak, 9. marta sa papom Lavom XIV u Vatikanu. Kako se navodi u saopštenju Predsjedništva BiH, tokom sastanka su potvrđeni prijateljski odnosi Bosne i Hercegovine i Svete stolice. "Članovi Predsjedništva BiH izrazili su zahvalnost papi Lavu XIV i Svetoj stolici na podršci koju su do sada pružali Bosni i Hercegovini, na njegovim porukama mira, solidarnosti i nade koje imaju poseban odjek u društvu", navodi se u saopštenju. Dodaje se da su Komšić, Bećirović i Cvijanović izrazili spremnost Bosne i Hercegovine da doprinosi jačanju multilateralizma i očuvanju univerzalnih vrijednosti. Predsjedništvo BiH je pozvalo papu Lava XIV da posjeti Bosnu i Hercegovinu. Pored susreta sa papom, članovi Predsjedništva BiH su razgovarali sa sekretarom za odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama Državnog sekretarijata Svete stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom. "Razmijenjena su mišljenja o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji u BiH, kao i o regionalnim i globalnim izazovima. Posebno je naglašena važnost očuvanja stabilnosti i institucionalne funkcionalnosti, političkog dijaloga, jačanje vladavine prava i unapređenje međusobnog povjerenja", ističe se u saopštenju iz Predsjedništva BiH.

Povodom Međunarodnog dana žena u Sarajevu je u nedjelju održan protestni marš pod sloganom "Sigurnost žena je javna obaveza", u organizaciji neformalne grupe aktivistica i aktivista iz Bosne i Hercegovine. Učesnici okupljanja ukazali su na problem rodno zasnovanog nasilja i poručili da su potrebne snažnije i efikasnije reakcije institucija, kao i dugoročan rad na zaštiti i unapređenju prava žena. Političarka i aktivistica Besima Borić kazala je da je u Bosni i Hercegovini ostvaren određeni napredak u zakonodavstvu koje se odnosi na borbu protiv nasilja nad ženama, ali da primjena tih propisa i dalje ide sporo. Istaknula je da je potrebno kontinuirano podsjećati na izvorno značenje 8. marta, naglašavajući da taj datum predstavlja podsjetnik na borbu žena za radna i socijalna prava, kao i na potrebu da se ta prava stalno štite. Novinarka Rubina Čengić upozorila je da u Bosni i Hercegovini i dalje ne postoji sistemski pristup prevenciji nasilja nad ženama. Prema njenim riječima, na različitim nivoima vlasti ne postoje sveobuhvatne evidencije o slučajevima nasilja, femicida ili pokušaja femicida. Ukazala je i na nedovoljno finansiranje sigurnih kuća, naglašavajući da bi zaštita žena trebala počinjati mnogo ranije, kroz prevenciju, edukaciju, rad s počiniocima nasilja i savjetodavnu podršku žrtvama. Organizatori marša poručili su da je cilj skupa podsjetiti javnost i institucije da je sigurnost žena pitanje društvene odgovornosti te da je nužno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti žrtava. Protestni skupovi u Beogradu i Novom SaduNekoliko hiljada ljudi okupilo se u centru Beograda na protestnom skupu na koji su pozvale feminističke organizacije povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta. "Mi koje radimo kod kuće, na polju i na poslu, u učionicama i za katedrama obrazujemo mlade, u sudnicama tražimo pravdu za sve koje je ovaj sistem oštetio, na prvim smo linijama odbrane dostojanstvenog života", navele su feminističke organizacije u zajedničkoj objavi na Instagramu. Zatražile su slobodu izbora za slobodno i pravedno društvo. Protestna povorka sa porukom "Hrabrost je ženskog roda" prošetala je 8. marta i Novim Sadom. Na skup u tom gradu pozvali su studenti, a pozivu su se pridružili i neformalni novosadski zborovi.

Novi sukob na Bliskom istoku podigao je cijene nafte na svjetskom tržištu. Ispitali smo kako će se to odraziti prije svega na cijene goriva u BiH i da li će lančano sve da poskupi? Provjerili smo kako na to gledaju građani, a šta kažu stručnjaci.

Kako izgleda biti u sred globalnih sukoba dok si hiljadama kilometara od kuće? Oni koji žive, rade ili su na odmoru u Kataru ili UAE dijele svoja iskustva prvih dana rata – zvuk sirena, eksplozije, ljudi koji trče da snime projektile, racionalne reakcije koje ih čuvaju i senzacionalistički naslovi koji ih uznemiravaju. U ovom podcastu ZIP istražujemo i kako reagovati u krizama, kako ne podleći dezorijentisanosti i fokusirati se na unutrašnji mir.

Skupština Kantona Sarajevo prihvatila je ostavku kantonalnog premijera Nihada Uka koji je rekao da je taj njegov čin "direktan odgovor" na tramvajsku nesreću u Sarajevu u kojoj je poginula jedna osoba. Usvajanjem Odluke o prihvatanju ostavke premijera, u skladu sa Zakonom o Vladi Kantona Sarajevo, zvanično je razriješen kompletan saziv Vlade Kantona Sarajevo. Uk je u obraćanju zastupnicima rekao da je ostavka direktan odgovor na tragičnu saobraćajnu nesreću od 12. februara i opravdano nezadovoljstvo građana, naročito mladih. "Duboko vjerujem da društva napreduju onda kada su institucije spremne preuzeti odgovornost i kada vlast pokazuje da čuje glas svojih građana. Posebno glas mladih ljudi koji žele pravednije, sigurnije i uređenije društvo", rekao je Uk. U Sarajevu se održavaju protesti kojima se traži neovisna istraga i utvrđivanje odgovornosti za tramvajsku nesreću u kojoj je nastradao mladić, a djevojčica teško povrijeđena. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajeva, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Uk je podnio ostavku nekoliko dana nakon nesreće, čime je Vlada Kantona Sarajevo prešla u tehnički mandat. Protest je održani u petak kada je počelo zasjedanje Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj je prihvaćena Ukova ostavka. Istragu o nesreći vodi Tužiteljstvo Kantona Sarajevo. Osim na okolnosti nesreće, fokusirana je i na tehničku ispravnost vozila, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguću odgovornost svih u lancu – od vozača, preko uprave GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na izvanrednoj telefonskoj sjednici u petak donijelo je odluku o traženju međunarodne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite Europske unije za evakuaciju državljana BiH iz država Bliskog Istoka. Kako je saopćilo Vijeće ministara, zahtjev BiH se odnosi na pružanje potpore u repatrijaciji bosanskohercegovačkih državljana s važećom putnom ispravom iz država Bliskog Istoka. To, kako se navodi, podrazumijeva "korištenje dostupnih kapaciteta repatrijacijskih letova koje organiziraju države članice EU i države sudionice Mehanizma civilne zaštite Unije". Ministarstvo vanjskih poslova, u suradnji s diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine i drugim nadležnim institucijama, dostavit će državnom Ministarstvu sigurnosti potrebne podatke o bh. državljanima koji se nalaze u državama Bliskog Istoka. Za realizaciju ove odluke osigurano je 800.000 maraka (oko 407.000 eura) iz tekuće budžetske rezerve institucija BiH za potrebe evakuacije bh. državljana iz zemalja Bliskog Istoka, uz mogućnost korištenja financijske podrške Mehanizma civilne zaštite EU, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH. Avion s oko 150 državljana Bosne i Hercegovine iz Dubaija, sletio je na Sarajevski aerodrom u večernjim satima, 5. marta. Riječ je o redovnom komercijalnom letu iz Dubaija, prvom nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je oko više od hiljadu državljana BiH. Još oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj bosanskohercegovačkih državljana obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a šef diplomacije BiH Elmedin Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim državama Zaljeva. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom prometu od pandemije korona virusa.