U susret oproštajnoj utakmici kapitena nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, glavni grad zemlje u znaku je Edina Džeke. Širom Sarajeva postavljeni su baneri, bilbordi sa njegovim likom, prolaznici hodaju u dresu broj 11, a na Baščaršiji se danas jede porcija od 11 ćevapa. Edin Džeko je u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine debitovao 2007. godine, a od 2014. godine nosi kapitensku traku. Tokom reprezentacijske karijere odigrao je 151 utakmicu i postigao 73 gola.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine najavila je kako je sve spremno za održavanje Opštih izbora u BiH, 4. oktobra. To će biti prvi izbori u Bosni i Hercegovini koji će biti provedeni uz upotrebu biometrijske identifikacije birača, skenera glasačkih listića, te brzu transmisiju izbornih rezultata. To praktično znači da će na redovnim biračkim mjestima birači biti biometrijski identifikovani, a listići će se optički skenirati. Glasovi se neće brojati samo pomoću uređaja. I dalje će se raditi ručno brojanje, a eventualne razlike će se dodatno provjeravati. Za provedbu nove tehnologije je izdvojeno 112,5 miliona maraka. "Ovo je prvi put da se izbori u BiH provodi putem novih tehnologija, uložili smo maksimalne napore da reduciramo birače i administraciju", kazao je član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar. Biračka mjesta će biti otvorena od 7-19 sati, a pravo da glasa na izborima ima oko 3,4 miliona birača. Biće otvoreno 5121 biračko mjesto u Bosni i Hercegovini. Biračko pravo se na glasanju može ostvariti na osnovu lične karte, pasoša ili vozačke dozvole. Van Bosne i Hercegovine je registrovano oko 48 hiljada osoba, od čega će putem pošte glasati više od 45 hiljada birača. Glasanje će biti organizovano u 20 diplomatsko-konzularnih i počasnih predstavništava BiH širom svijeta. Za koga se glasa na Opštim izborima?Na izborima 4. oktobra se biraju članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U Federaciji BiH biraju se i kantonalne skupštine. "Ukupno se na izborima bira 518 nosilaca kandidata među 7028 ovjerenih kandidata", kazao je predsjednik CIK-a Jovan Kalaba. Za izbore je iz budžeta Bosne i Hercegovine izdvojeno 24,2 miliona maraka. Centralna izborna komisija je akreditovala i 2432 posmatrača, od čega 756 međunarodnih. Predizborna šutnja počinje u ponoć, 2. oktobra i trajaće do završetka izbora, 4. oktobra u 19 sati. Dosadašnji prigovoriCentralna izborna komisija je do sada dobila 774 prigovora žalbi, od čega za preuranjenu predizbornu kampanju 446. Pored toga, 28 je bilo za govor mržnje, zloupotrebu djece 49, a 9 za zloupotrebu javnih resursa.

Njemačka vlada saopćila je da je registrirala pokušaje pojedinih političkih aktera u Bosni i Hercegovini da i prije izbornog dana delegitimiziraju izborni proces i primjenu novih izbornih tehnologija. Ovo je navedeno u službenom odgovoru njemačkog Ministarstva vanjskih poslova zastupniku Bundestaga Borisu Mijatoviću. U odgovoru od 1. oktobra, koji je potpisao državni sekretar Bernhard Kotsch, njemačka vlada navodi da su slobodni i pošteni izbori ključni za napredak BiH na putu prema Evropskoj uniji. "Savezna vlada primila je k znanju da postoje pokušaji političkih aktera u da već unaprijed delegitimiziraju izbore i upotrebu novih izbornih tehnologija", navodi se u odgovoru na zastupničko pitanje koje se odnosilo na moguće izborne manipulacije, strano miješanje i političku situaciju u entitetu Republika Srpska. Berlin je istovremeno pozvao sve unutrašnje i vanjske političke aktere da poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH. Njemačka vlada navodi i da podržava izbornu posmatračku misiju OSCE-a te da u BiH šalje civilne ekspertice i eksperte kako bi pomogli praćenje izbornog procesa. Ovogodišnje izbore obilježava i prva šira primjena novih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prijenos rezultata. Međunarodni posmatrači ranije su najavili da će posebnu pažnju posvetiti mogućim dezinformacijama i stranom miješanju tokom izbornog procesa. Pitanje stranog utjecaja našlo se u fokusu i nakon što je Centralna izborna komisija BiH odobrila akreditacije za 20 ruskih posmatrača. Među njima su, prema istraživanju RSE-a, senatorica Elena Afanaseva, koja se nalazi pod sankcijama EU, SAD-a i Velike Britanije, te bivši oficir ruske vojne obavještajne službe GRU Aleksej Kondratjev, kojeg je RSE ranije doveo u vezu s vojnim sistemom Redut. U samom odgovoru njemačke vlade ne navode se konkretni akteri koji stoje iza pokušaja delegitimizacije izbora niti se direktno spominje Rusija.

Zloupotreba javnog novca, pokloni za penzionere i otvaranje puteva uz stranačke govore, svakodnevica su uoči izbora u Bosni i Hercegovini , raspisanim za 4. oktobar. Na predizborna davanja u zemlji je potrošeno više od 78 miliona maraka (oko 40 miliona evra), od čega je daleko najviše izdvojila Vlada RS, oko 57 miliona maraka, najviše za penzionere, te učenike i studente, pokazuje evidencija nevladine organizacije Transparency International BiH. "Najčešći slučajevi su zloupotreba resursa, od toga dominantno javni radovi, asfaltiranja i promovisanja toga na profilima političkih stranaka. Druga najčešća pojava su jednokratna davanja pred izbore, onda nenovčana davanja pred izbore, npr. neki besplatni pregledi, popusti, besplatna putovanja, izleti", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Srđan Traljić, iz TI BiH. Iz Koalicije "Pod lupom", koja prati izbore u BiH, navode za RSE da su do sada prijavili CIK-u više od 800 različitih izbornih nepravilnosti, od zloupotrebe javnih resursa do zloupotrebe djece u političke svrhe. Stranke koje će učestvovati na opštim izborima su, prema podacima CIK objavljenim 22. septembra, zbog prekršaja u kampanji ukupno kažnjene sa oko 750 hiljada maraka, odnosno oko 380 hiljada evra. U cijeloj kampanji za lokalne izbore 2024. godine, strankama su izrečene kazne u iznosu od oko 1,33 miliona maraka (680 hiljada evra). Do zaključenja ovog teksta, iz CIK-a BiH nije odgovoreno na zahtjev RSE za komentar o navodima da nedovoljno kažnjavaju zloupotrebu javnih sredstava, te nam nisu dostavljeni traženi podaci o kršenju predizborne kampanje. Ko su najveći 'prestupnici'?U Koaliciji "Pod lupom" kažu da su najveći prestupnici najveće partije – Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Pokret sigurna Srpska (PSS) u Republici Srpskoj, i Stranka demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratska partija (SDP) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u Federaciji BiH. "Tri četvrtine svih prijavljenih izbornih nepravilnosti odnosi na svega pet političkih subjekata", istakao je Dario Jovanović, direktor "Pod lupom" za RSE. Do zaključenja ovog teksta, ni iz jedne od ovih stranaka nije stigao odgovor na upite RSE za komentar njihovih kazni tokom kampanje, kao ni na to da li su mijenjale svoj pristup nakon što su kažnjene. Ove stranke drže praktično sve najvažnije poluge vlasti u BiH. SDP je u Savjetu ministara BiH, dok je predsjednik stranke, Nermin Nikšić, istovremeno i predsjednik Vlade Federacije BiH. Iako ima najviše poslanika i u državnom i u federalnom parlamentu, SDA je na tim nivoima vlasti opozicija. Nalaze se u kantonalnoj vlasti u pet kantona, isto kao i HDZ, koji je osim toga i dio državne vlasti. Najveća partija u RS, SNSD, u tom entitetu daje premijera i predsjednika, te je dio koalicije koja čini Savjet ministara. Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, istovremeno je i predsjednik PSS-a. Pomoć penzionerima, učenicima, radnicimaVlasti u BiH su u avgustu i septembru tempirale novčanu pomoć ugroženim kategorijama. Vlada RS je od avgusta povećala penzije u ovom entitetu za 3,55 posto, a penzionerima je istog mjeseca isplatila jednokratnu pomoć koja se kretala od 40 do 60 evra, u zavisnosti od visine penzije. Ni učenici nisu ostali zapostavljeni, pa su osnovci dobili po 50 evra, a srednjoškolci po 75. U drugom entitetu, FBiH, Vlada je produžila uredbu kojom daje mogućnost poslodavcima da isplate radnicima 150 evra neoporezive pomoći, te su omogućili da se penzionerima u Tuzlanskom kantonu isplati pomoć od 50 evra. Srđan Traljić iz Transparensija kaže da CIK BiH ne tumači kao zloupotrebu sve za šta vlast kaže da je iz budžeta. "Vlast kaže [pomoć penzionerima] smo planirali u budžetu za ovu godinu, oni nama to odbace. Onda mi postavljamo primjer gdje nije planirano budžetom, gdje je to pokriveno rebalansom. Onda kažu i rebalans je budžet." "Onda mi postavljamo primjer gde je to isplaćeno iz budžetske rezerve koja ima zakonom propisano za šta se može koristiti. Oni nama odgovore dakle da i budžetska rezerva sastavni dio budžeta", pojašnjava Traljić. On podsjeća da je i član CIK, Suad Arnautović, u jednom medijskom nastupu rekao da je Transparency vjerovatno u pravu – ali da CIK nema dovoljno ljudstva da primjenjuje taj zakon kako bi trebalo. Promocija partije iz ministarske foteljeOsim što se dijeli javni novac uoči izbora, zvaničnici često koriste priliku da promovišu ulogu svoje partije u izgradnji puta ili vodovoda, čime se hvale na društvenim mrežama. Tako je Srđan Amidžić, kandidat SNSD-a za Predstavnički dom Parlamenta BiH i aktuelni državni ministar finansija i trezora kažnjen sa 3.000 maraka (oko 1.500 evra) jer je na svom Instagram profilu objavio video o uvećanim platama za zaposlene u institucijama BiH, a na kraju videa je bio logo njegove stranke. Dario Jovanović upozorava da se sankcije strankama izriču rijetko te da je tek svaka njihova deseta prijava rezultirala kaznom. Osim toga, dodaje, kazne koje se izriču su premalene, oko 5.400 maraka (oko 2.700 evra), iako je maksimalna moguća 45 hiljada maraka, ako se kombinuje kazna za kandidata i stranku. "Te sankcije nisu odvraćajućeg karaktera. One na neki način dodatno motivišu da oni koji iz borbene utrke ulaze sa pozicije vlasti, pogotovo sa pozicije moći i sa pozicije raspoloživih resursa se nastave kršiti izborna pravila", smatra Jovanović. Prema njemu, nisu jasni ni prioriteti po kojima CIK odlučuje koga će kazniti, da li po hronologiji prijava, ili težini prestupa. Transparensi navodi da su oni prijavljivali zloupotrebu resursa – ali je CIK izricao kazne za preuranjenu kampanju. "Nije isto reći da je neko požurio u kampanju i reći da je neko zloupotrebio javna sredstva da kupi glasove, to je potpuno različit kontekst u smislu izgradnje narativa i promjene političke kulture", naglašava Traljić. "Niko više i ne pokušava program predstaviti građanima, doći do građana, objasniti. Sve se svelo na jednu prostu kupovinu i izvlačenje novca iz budžeta i davanje različitih budžetskih davanja, ovim i onim kategorijama", kazao je Traljić. On dodaje da su primjetili mnogo manje predizbornih skupova nego nekada, jer je "fokus kupiti glasove koji se više ne mogu ukrasti", zahvaljujući novim tehnologijama koje će se primjenjivati na izborima. Ovi izbori su 10. opšti izbori koji se održavaju u BiH od završetka rata. Na njima će se birati poslanici u državnom, entitetskim i kantonalnim parlamentima, članovi Predsjedništva BiH te predsjednik i potpredsjednici RS.

Na biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini ove godine važe nova pravila. Šta se bira, kako pravilno popuniti listić i kako će izgledati glasanje uz novu tehnologiju?

Jedan mandat je bio dovoljan za Sanelu Prašović Gadžo da shvati da ona nije osoba za politiku. Četiri godine u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine završilo je 2022. i sa nekoliko hroničnih bolesti. "Procesi koji se dešavaju, pa na koncu i govor mržnje i uvrede i prijetnje, sve se to odrazilo na mene i moju porodicu", kaže Prašović Gadžo u razgovoru za Radio Slobodna Evropa, uz komentar da je "jedan mandat dosta". "Ali ja sam taj mandat maksimalno iskoristila da uradim konkretne stvari," dodaje ova bivša novinarka. No, u četiri godine mandata stane mnogo toga. Inicijative, rezolucije, rad ali i prijetnje, uvrede i napadi. I to vrlo često seksistički i na rodnoj osnovi. Žene u politici često se napadaju na osnovu izgleda i spola što je vidljivo i tokom ovogodišnje predizborne kampanje za Opće izbore. A kada muškarac u politici pogriješi njegove odluke se "manje kritikuju, gledaju, navodi Prašović - Gadžo. "Niko ne analizira izgled muškaraca u politici, način na koji su nešto kazali. Dok su političarke pod jednim strašnim pritiskom i pod lupom." Ona nije jedina. Međunarodno istraživanje Interparlamentarne unije pokazalo je da se čak 76 posto ispitanih političarki suočilo sa nekim oblikom nasilja, u poređenju sa 68 posto muškaraca. Posljednje istraživanje rađeno na ovu temu 2019. godine iz Westminster fondacije za demokratiju pokazalo je da je 60,2 posto ispitanih političarki doživjelo neki oblik nasilja tokom svog angažmana. "Dostupna međunarodna istraživanja pokazuju da nasilje i dalje predstavlja ozbiljnu i sistemsku prepreku ravnopravnom političkom učešću žena", kaže Anela Kadić Abaz, koordinatorica programa Rodno odgovorno upravljanje u UN Women koji trenutno rade na istraživanju o nasilju nad ženama u politici u BiH kroz analizu aktuelne predizborne kampanje. Napominje da se radi o globalnom problemu koji se sve više seli u digitalni prostor. Nasilje trpi i porodicaNovinarsku karijeru započetu 1991. Sanela Prašović Gadžo, kratko je zamijenila onom političkom. Danas je vlasnica produkcijske kuće i kaže da zna da nije za politiku, ali da joj nije žao četiri godine mandata zbog stvari koje je učinila. No, u razgovoru za RSE, prisjeća se kako se tokom tih zastupničkih dana nije samo suočavala sa govorom mržnje, već i prijetnjama. I to ne samo ona, već i članovi njene porodice. Mandat uz nju su proživljavale i njene dvije kćerke. Njena mlađa kćerka je bila i maltretirana u školi. Učili su se da ne čitaju komentare, ali priča, druga djeca u školi ih čitaju. "I onda druga djeca kažu vašem djetetu, koji je u osnovnoj školi 'za mamu ti kažu da je to, to'. I onda vaše dijete doživljava traumu. I onda vi imate već taj problem, nije samo vaš problem. I nije problem u političkoj stranici i nije problem uopšte u javnosti. To je problem koji vi onda imate unutar porodice da svoje dijete ojačate i izliječite od tog pritiska." I to su strašne stvari, dodaje Prašović Gadžo. "Zamislite kad vam napišu treba joj kćerke silovati. To je nešto na šta ja nisam često imala odgovor. Ne možete odgovarati na komentare, ne možete botovima odgovarati", kaže Prašović Gadžo. Dodaje da većina komentara dolazi iz stranačkih botova i da bi to trebalo sankcionisati. Digitalno nasilje i seksualno uznemiravanje je nešto što prati žene u politici, slažu se sve sagovornice Radija Slobodna Evropa, bez obzira iz koje političke opcije da dolaze. "Nema tu razlike. Puno će vode Bosnom proteći, puno će se izbora održati i puno će žena ući u politiku, a isto tako i izaći. Strah me je to izgovoriti, ali mislim da će se to teško mijenjati", kaže Prašović Gadžo. Do mandata 'samo preko kreveta'Da se stvari ne mijenjaju zna i Maja Gasal Vražalica, također, bivša zastupnica, koja kaže da je tokom svog političkog angažmana najmanje bila kritikovana zbog svog političkog stava. Kada se politički osvrnete na nešto više se gleda kako u tom trenutku izgledate nego šta je bio sadržaj političke poruke, dodaje. "Diskvalifikacija žena se svodi na to da vas čak i ne slušaju, dakle nije politička kritika, nego kritika kako ste obučene, kako izgledate." Njena kratka kosa i činjenica da je najmlađa zastupnica značili su da je za politiku 'atipična'. "Ne dobivam ja mandat zato što možda imam stav, nego dobivam mandat preko kreveta, to su bile kvalifikacije", prisjeća se Gasal Vražalica. Udaranje po izgledu, tako naziva Maja Gasal Vražalica, u kojem se u zastupničkim klupama analizira sve, od odjeće, pa do šminke. "Zamislite oni se pojave u Bossovim odjelima, Dior, Armani odjelima. I niko ne preispituje odakle njemu za to odjelo, ali se postavlja pitanje odakle meni neka ogrlica oko vrata. I odakle mi pare za to." Svi komentari, napadi i prijetnje i Gasal Vražalica su doveli do zdravstvenih poteškoća. Ubrzo je, kaže, došla do psihosomatskih oboljenja, jer se nije znala iznijeti sa lažima koje su izlazile u javnost. "Sa tim sam se nosila tako da sam svakih šest mjeseci bila na gastroskopiji, na snimanjima, jer je tijelo počelo slati signale s kojima ne možete da se izborite", prisjeća se. Kaže i da bi voljela da se odmah uključila u psihoterapiju i da je neko vodi kroz proces nošenja sa negativnim komentarima, sa stavljanjem "mete na čelo". "To je sada ulazak u takvu privatnost gdje niste sami, imate porodicu, a neko vas okači i člankom i svim da ste ljubavnica." Danas vodi Akademiju za političko opismenjavanje žena, pretežno mladih, koju je oblikovala na osnovu svog iskustva u politici i kroz rad sa kolegicama. Ono što savjetuje svim ženama koje ulaze u politiku jeste da se uključe u psihoterapije i nađu nekoga ko im može pomoći. "Mi danas kad se sastanemo, bez obzira da li smo lijeve, desne ili centar, mi imamo iste probleme, iste su naše traume i rane sa kojima se nosimo", kaže Gasal Vražalica čiji se mandat završio 2018. godine. Par dana pauze od komentaraDvije godine kasnije u politiku ulazi Irma Baralija, ali stvari se ne mijenjaju. Četiri godine na mjestu vijećnice u Gradskom vijeću Mostara nakon presude u kojoj je tužila BiH, jer se u Mostaru 12 godina nisu održali izbori. Izbori su održani, Baralija je dobila jedan od mandata, a onda su krenuli, prisjeća se obeshrabrujući komentari. Dijelom što je žena, mlađa, bez političkog iskustva. "Moj politički angažman obilježili su najbrutalniji komentari, optužbe, izvrtanje izjava, uvrede, napadi", prisjeća se Baralija. "Najviše su me pogađale laži vezane za moju porodicu, djecu, bračni status." Sve je kulminiralo kada je odlučila da se kandiduje u visokoj trudnoći. "Vjerovatno sam bila jedina kandidatkinja ikad u Mostaru koja je na predizbornim materijalima i bilbordima bila u poodmakloj trudnoći, što je bila činjenica koja je sama po sebi izazvala nevjerovatan broj različitih komentara i reakcija." Suočavanje sa digitalnim nasiljem za svaku od žena je drugačije iskustvo također. Dok je Prašović Gadžo, recimo, učila kako da ne čita komentare, Baralija je odlučila u nekim momentima jednostavno da ne piše. "Jer nisam željela provoditi narednih para dana na mrežama samo blokirajući lažne profile i brišući uvredljive komentare. To je jedna jako emocionalno iscrpljujuća aktivnost, za koju nisam bila dovoljno pripremljena, moram priznati." Baralija je danas vlasnica i direktorica kompanije koja posluje u IT sektoru. Politikom se ne bavi, ali i dalje prati političku scenu i kaže da vidi da pojedini političari i dalje trpe nevjerovatne napade. "Digitalno nasilje izmiče kontroli i moramo tražiti načine kako se ozbiljnije uhvatiti u koštac sa istim, prvenstveno zato, jer je tanka linija između digitalnog i fizičkog nasilja na ulici i u našim odnosima," zaključuje. Za muškarce ekonomija, za žene bračni statusIz Fondacije Cure koja radi na monitoringu medijskog izvještavanja o kandidatkinjama napominju da, iako su žene formalno zastupljene na izbornim listama, mnogo češće ostaju u pozadini, dok medijski prostor dobijaju muški kandidati i stranački lideri. A i onda kada dođu u medijski prostor, naglašava Azra Delmanović Avdić, teme su različite. "Kada muškarci dobiju prostor, pitanja su, uglavnom, usmjerena na političke programe, ekonomiju, infrastrukturu, institucije i najčešće političke odnose. Kod žena se, osim političkih tema, mnogo češće otvaraju pitanja o privatnom životu, porodici, bračnom statusu, pa čak i izgledu ili drugim karakteristikama." Zakonski okvir u BiH nalaže da žene treba da čine najmanje 40 posto kandidatskog tijela na izborima. Od dva prva mjesta na glasačkom listiću jedno mora pripasti ženi, najčešće drugo. Ove godine na kandidatskim listama se nalazi 42,5 posto žena, ali 84,5 posto redovnih listi predvode muškarci. Od 542 liste, žene predvode samo 84. Situacija nije mnogo bolja ni globalno gdje se žene nalaze na čelu samo 28 zemalja ili vlada, te čine samo 27,4 posto članova parlamenata. Kakve mjere postoje?Anela Kadić Abaz iz UN Women podsjeća da BiH već ima značajan zakonski okvir. Postoji Zakon o ravnopravnosti spolova kojim se prepoznaje ravnopravno učešće oba spola u javnom i političkom životu, zatim Zakon o zabrani diskriminacije, kao i krivičnopravna zaštita u slučaju uznemiravanja na osnovu spola. "Međutim, postojanje pojedinačnih pravnih odredbi nije isto što i postojanje sistemskog mehanizma zaštite žena u politici. BiH još uvijek nema specijaliziran, koordiniran i rodno osjetljiv institucionalni odgovor koji bi povezivao prevenciju, sigurno prijavljivanje, pravnu i stručnu podršku, sigurnosne protokole i adekvatno postupanje nakon prijave nasilja", naglašava Kadić Abaz. "Posebno je važno razvijati mehanizme podrške ženama koje već obavljaju izabrane funkcije, ali i kandidatkinjama koje su naročito izložene tokom izbornih kampanja." Na samom početku kampanje iz Centralne komisije BiH su podsjetili na pravila koja moraju poštovati svi politički subjekti, posebno kada je riječ o govoru mržnje, diskriminaciji i pozivanju na nasilje. Agencija za ravnopravnost spolova poslala je svim političkim subjektima preporuke u kojima podsjećaju na obavezu poštivanja principa ravnopravnosti spolova u njihovom djelovanju. Međunarodne norme o ljudskim pravima garantuju pravo žena na život bez nasilja i na nesmetano učešće u javnom i političkom životu. Pravo na učešće u politici priznato je u članu 7. Konvencije Ujedinjenih nacija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979. godine. Brojne žene aktivne u politici na svim nivoima vlasti i u EU suočavaju se s različitim oblicima zlostavljanja, zastrašivanja, prijetnji, pa čak i fizičkih napada u svom svakodnevnom radu. Evropski parlament je, također, u brojnim rezolucijama prepoznao ozbiljnost digitalnog nasilja nad političarkama, prilagodili su svoja unutrašnja pravila kako bi spriječili seksistički govor i govor mržnje tokom rasprava, te uspostavili posebne mehanizme za postupanje u slučajevima uznemiravanja. Pojedini parlamenti u Evropi imaju i specifične mehanizme za parlamentarke kako da se suočavaju sa napadima i uznemiravanjima. OSCE, također, ima razvijen mehanizam za žene u politici koje trpe napade. Iskustva sagovornica RSE pokazuje da nasilje nad ženama u politici ima posljedice koje prevazilaze iskustvo pojedinačne političarke. Kada se žene koje se bave politikom suočavaju sa prijetnjama, seksualnim uznemiravanjem, seksističkim i mizoginim komentarima, napadima na njihov privatni i porodični život ili digitalnim nasiljem, poruka se ne šalje samo njima nego i drugim ženama koje razmišljaju o tome da se kandiduju ili javno istupe. Problem je, naglašava Sanela Prašović Gadžo u nedostatku institucionalne podrške, ali i manjku solidarnosti među kolegicama. Iza nje, u slučajevima napada, kaže da nije stajao niko. "To je organizirana namjera da se žena dehumanizuje, da se ona obezvrijedi." Potrebno je da institucije ne ostaju nijeme na napade, da žene budu više solidarne, da se podiže svijest o problemu digitalnog nasilja nad političarkama. "Povlačenje žena zbog govora mržnje, zbog prijetnji, zbog svega onoga ružnog što prati politički angažman žene je zapravo pobjeda onih koji mrze žene." Kao i u Sanelinom slučaju i Maja Gasal Vražalica primjećuje manjak podrške kolegica, ali kaže da razumije žene koje su odabrale šutjeti i odraditi mandat kako je njima prihvatljivije jer stradate "privatno i zdravstveno". Danas sa 43 godine je, kaže, skroz drugačija osoba od one Maje sa 30 godina. "Ovo iskustvo je meni zlata vrijedno. Koštalo me je različitih stvari i mojih privatnih i mojih zdravstvenih. Ali, ogromno iskustvo." Iz UN Women naglašavaju da odgovor na nasilje ne može biti samo u tome da se žene dodatno obuče kako da se nose sa tim nasiljem. "Odgovornost za sprečavanje nasilja ne smije biti prebačena na žene koje su mu izložene. Potrebno je mijenjati i institucije i političko okruženje u kojem žene djeluju", zaključuje Anela Kadić Abaz. Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se 4. oktobra 2026.

Od Bosne i Hercegovine se očekuje da uskladi svoju politiku sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU-a prema Rusiji. To je navedeno u odgovoru Evropske unije na upit Radija Slobodna Evropa o najavljenoj saradnji Republike Srpske i Rusije u oblasti održavanja helikoptera i avionskih motora u Vazduhoplovnom zavodu "Orao" u Bijeljini. Tu mogućnost je najavio Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u RS, nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, 29. septembra. Sastanak je održan nekoliko dana uoči Opštih izbora u Bosni i Hercegovini. Dan kasnije, Dodik, kome je sudski zabranjeno da se kandiduje još pet godina, je po povratku iz Moskve, kazao da je Rusija zainteresovana za saradnju sa "Orlom" i da bi ta saradnja mogla biti proširena i na nove projekte. Konkretne oblasti i uslovi eventualne saradnje još nisu objavljeni. "Odnosi sa Rusijom ne mogu biti kao da je sve po starom dok je na vlasti Putinov režim i dok traje ničim izazvan i neopravdan ruski agresivni rat protiv Ukrajine", navodi se u odgovoru EU za RSE 1. oktobra. Dodaje se kako se Bosna i Hercegovina uskladila sa Odlukom Vijeća EU, čime se obavezala da će svoje nacionalne politike uskladiti s tom Odlukom. Bosna i Hercegovina se pridružila polovinom juna novoj odluci Evropske unije o uvođenju restriktivnih mjera protiv devet osoba i 45 pravnih subjekata povezanih s ruskim vojnim i industrijskim sektorom, te takozvanom "flotom u sjeni". Uz BiH u odluci Vijeća EU pridružile su se Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina. Te zemlje obavezale su se da svoje nacionalne politike usklade s odlukom i osiguraju njenu provedbu. Sankcije su usmjerene protiv osoba i kompanija koje, prema Briselu, učestvuju u aktivnostima koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Posebno se odnose na subjekte povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom i mrežom brodova koje Moskva koristi za zaobilaženje međunarodnih ograničenja i izvoz energenata. BiH se od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine formalno usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, uključujući pakete sankcija uvedene Moskvi. Evropska komisija je i u posljednjim izvještajima navodila da zemlja održava potpuno usklađivanje sa restriktivnim mjerama EU prema Rusiji. Međutim, provođenje sankcija i dalje ostaje sporno pitanje u unutrašnjoj politici BiH, jer se predstavnici iz entiteta Republike Srpske protive uvođenju sankcija Rusiji, te blokiraju donošenje akata potrebnih za njihovo provođenje. Za punu primjenu sankcija Rusiji potrebne su odluke Vijeća ministara BiH.

Biljana Plavšić, bivša predsjednica Republike Srpske i nekadašnja članica ratnog vodstva bosanskih Srba, preminula je 1. oktobra u Beogradu u 96. godini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ju je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u 37 općina širom Bosne i Hercegovine tokom 1992. godine. Te godine objavljena je fotografija na kojoj Plavšić korača preko tijela mrtvog muslimanskog civila u Bijelini kako bi poljubila Željka Ražnatovića "Arkana". U pravomoćnoj presudi iz 2003. Haški sud je utvrdio da je Plavšić priznala da je, kao članica najvišeg političkog vodstva bosanskih Srba, sudjelovala u politici etničkog razdvajanja koja je dovela do smrti hiljada ljudi i prisilnog protjerivanja desetaka hiljada drugih. Sud je naveo da su progoni uključivali deportacije, prisilna premještanja stanovništva, nezakonita zatočenja, okrutno postupanje te uništavanje imovine i vjerskih objekata nesrpskog stanovništva. Haški suci zaključili su i da je Plavšić podržavala i opravdavala kampanju etničkog čišćenja koju su provodile političke, vojne i policijske strukture bosanskih Srba. U presudi je navedeno da je bila svjesna raširenih zločina nad nesrbima, ali ih nije spriječila niti kaznila odgovorne, premda je imala znatan politički utjecaj. Prilikom priznanja krivnje izjavila je da prihvaća činjenicu da su "hiljade nevinih Muslimana i Hrvata bile žrtve organiziranog i sistemskog nastojanja da ih se ukloni s područja koja su srpske vlasti smatrale svojima". Prema sporazumu o priznanju krivice, odbačene su ostale optužbe, uključujući i onu za genocid. Sedam godina kasnije, dok je služila kaznu u Švedskoj, u intervjuu za švedski magazin Vi povukla je svoje priznanje krivnje, tvrdeći da ga je dala kako bi izbjegla duži zatvor. Nakon što je odslužila dvije trećine kazne, Plavšić je 2009. godine puštena na slobodu. Iz Švedske je avionom Vlade Republike Srpske prebačena u Beograd, gdje ju je na pisti dočekao tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Tokom rata Plavšić je bila jedna od najbližih saradnica Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Među najpoznatijim prizorima iz tog razdoblja ostala je fotografija iz 1992. godine na kojoj Plavšić u Bijeljini prelazi preko tijela ubijenog muslimanskog civila kako bi pozdravila Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne jedinice. "Postoji 12 miliona Srba i čak i ako ih šest miliona pogine na ratištu, preostalih šest miliona i dalje će ubirati plodove te borbe", jedna je od izjava koje je dala tokom rata. Pojedini mediji navodili su da ju je bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević smatrao radikalnom osobom, dok ju je njegova supruga Mirjana Marković nazvala "ženskim Mengeleom", aludirajući na nacističkog doktora Josefa Mengelea. Prije ulaska u politiku Plavšić je izgradila značajnu akademsku karijeru kao biologinja. Objavila je oko stotinu naučnih radova, a Univerzitet u Sarajevu imenovao ju je profesoricom 1956. godine. Obnašala je i dužnost dekanice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te se naučno usavršavala u Pragu i Sjedinjenim Američkim Državama. Uoči rata u Bosni i Hercegovini bila članica Predsjedništva BiH. Tokom rata Plavšić je bila desna ruka Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine. Uoči rata bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tokom rata postala je jedna od ključnih političkih figura bosanskih Srba. Za razliku od dijela tadašnjeg vodstva Republike Srpske, podržala je Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Poslije rata obnašala je dužnost predsjednice Republike Srpske. Nakon sukoba s pristalicama Radovana Karadžića i njegove Srpske demokratske stranke osnovala je Srpski narodni savez. Početkom 2000-ih postupno se povukla iz političkog života nakon izbornih neuspjeha svoje stranke na lokalnoj razini. Godinu kasnije dobrovoljno se predala Haškom tribunalu pred kojim je osuđena kao najviše rangirana politička dužnosnica bosanskih Srba koja je priznala krivicu.

Evropska komisija predložiće nova pravila za buduće članice Evropske unije. Radio Slobodna Evropa imao je uvid u nacrt strategije koju bi Evropska komisija trebalo da usvoji 7. oktobra. Šta se predlaže?

Vazduhoplovni zavod "Orao" iz Bijeljine planira posao sa Rusijom. Informaciju o tome doneo je u Banjaluku tim koji je, svega četiri dana pred Opšte izbore u Bosni i Hercegovini (BiH), predvodio Milorad Dodik, kome je sudski zabranjeno da se kandiduje još pet godina, ali je i dalje na čelu Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće partije u entitetu Republika Srpska. "Složili smo se sa tim da to uradimo, a ruska strana će nama predložiti određene mogućnosti", rekao je Dodik nakon što se u Moskvi sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Predsednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je po povratku iz Moskve da je za početak realizacije "dobijena načelna saglasnost". Detaljniji planovi nisu navedeni. Osnovna delatnost "Orla" je remont i trgovina avionskim motorima, uključujući i vojne mlazne avione. Saradnja sa Rusijom najavljena je u petoj godina rata u Ukrajini, te sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji, a o čemu saglasnost u BiH nikada nije postignuta. Kada je o samoj bijeljinskoj kompaniji reč, najava dolazi nekoliko meseci nakon što je Vlada Republike Srpske prodala 30 odsto akcija "Orla" konzorcijumu predvođenom beogradskim "Glotecom". Prema podacima Vlade RS, novi suvlasnik se obavezao da pokrije dugove preduzeća i ulaže u proizvodnju. Grupacija "Glotec" je, prema navodima Vlade RS, već godinama najvažniji poslovni partner "Orla", preko kojeg fabrika ostvaruje oko 60 odsto prihoda. Na pitanje Radija Slobodna Evropa kako manjinski partner gleda na najavljenu saradnju sa Rusijom, Dodik je odgovorio da će saradnje biti, svidelo se to njima ili ne. "Naši stručnjaci će otići dogovarati, pregovarati i mi ćemo to napraviti. Svidjelo se to manjinskom ili većinskom vlasniku. To će tako biti", naveo je Dodik. Šta su rekli u Glotecu?Manjinski vlasnik Vazduhoplovnog zavoda "Orao", grupacija Glotec Ltd je, u junu 2026., na pitanja RSE da li planovi za zavod uključuju pokretanje remonta savremenih ruskih motora, izričito odbacio mogućnost bilo kakve saradnje sa Rusijom. "Posebno je opasno dovoditi Glotec ili Orao u bilo kakvu, a potpuno neosnovanu, vezu sa Rusijom. U trenutnom geopolitičkom okruženju samo pominjanje takvog nečega može da ugrozi poslovanje firmi", naveo je Stefan Vukićević, direktor kompanije Glotec. RSE je nakon Dodikove izjave o dogovoru Republike Srpske i Rusije pokušao od "Gloteca" da dobije pojašnjenje o tome šta bi najavljena saradnja konkretno značila. Do objave teksta odgovor nije stigao. Bez odgovora su ostala i pitanja RSE upućena Evropskoj uniji i NATO-u o mogućoj saradnji Republike Srpske i Rusije u oblasti održavanja helikoptera i avionskih motora. No, vojni analitičar Hamza Višća kaže za RSE kako bi eventualna saradnja "bila protivna dogovorenim sankcijama prema Rusiji". "Protivno je međunarodnoj politici i vanjskoj politici Evropske unije koju mi kao kandidat za ulazak u u Evropsku uniju moramo već sada da poštujemo", kazao je Višća. On podseća da je "Orao" 2002. godine bio u središtu afere zbog izvoza vojne opreme i delova u Irak, koji je tada bio pod međunarodnim sankcijama i embargom na naoružanje. Zbog tog slučaja više rukovodilaca kompanije kasnije je pravosnažno osuđeno. "Interes Rusije za namjensku industriju u Bosni i Hercegovini ne začuđuje, jer jednostavno svi su danas zainteresovani za bilo koju namjensku industriju koja može proizvoditi nešto što može biti korisno u sukobima koji su u toku ili u nekim sukobima koji se očekuju", kaže Višća i dodaje da očekuje da će evropske institucije reagovati odgovarajućim pritiskom. "Ipak ne očekujem da će doći do nekog žestokog zaoštravanja, jer jednostavno mislim da je ova priča plasirana samo za potrebe izbora i da se poslije izbora opet mora raditi u skladu sa zakonom, a ne u skladu sa željama", ocenjuje Višća. Šta se zna o kompaniji 'Orao'?"Orao" ima dugu tradiciju rada na motorima sovjetskog porijekla. Prema podacima sa sajta kompanije, u prošlosti je radio remont motora R13-300 i R25-300 koji su ugrađivani u avione MiG-21. Reč je o jednom od najpoznatijih aviona lovaca iz perioda Hladnog rata, koji je uveden u upotrebu 1960. godine i korišćen u više od 60 zemalja. Bivša Jugoslavija ga je nabavila 1962. godine. Poslednji MiG-21 u Ratnom vazduhoplovstvu Srbije povučen je iz upotrebe 2021. godine. Godine 2019. Vazduhoplovni zavod "Orao" je vodio razgovore sa ruskom državnom korporacijom Rostek s ciljem da dobije licence za remont savremenih ruskih motora. Do dogovora nije došlo. Nakon kupovine akcija u Orlu, iz kompanije Glotec, su za RSE naveli da "te aktivnosti od tada nisu dalje razmatrane". Kako su objasnili, trenutno se najveći deo prihoda Orla zasniva na motorima britanskog porekla - Viper, Orpheus i Dart, koji su pri kraju svog veka zbog smanjenja broja letelica koje ih koriste. Kao zamenu planiraju razvoj MRO programe za motore M250, PT6, Adour i Gnome. U pitanju su motori zapadnih proizvođača, odnosno Rolls-Roycea i Pratt & Whitneyja. "Glotec se ne bavi istočnim tehnologijama i svoje poslovanje zasniva, isključivo, na motorima zapadne tehnologije", navodi se u odgovoru kompanije iz juna 2026. za RSE. Šta se zna o 'Glotecu'?Prema podacima sa sajta kompanije, Glotec LTD je vazduhoplovna i industrijska grupa osnovana 1989. godine. Ima kancelarije u Singapuru, Srbiji i Crnoj Gori. Na LinkedInu navode da imaju između 51 i 200 zaposlenih. U Srbiji je registrovana kompanija Glotec doo, osnovana u januaru 2023. godine. Vlasnik i direktor je Stefan Vukićević, a firma ima jednog zaposlenog. Prethodno je na istoj adresi poslovalo Predstavništvo Glotec, čiji je vlasnik bio Stefanov otac, Slavomir Vukićević. Stefan Vukićević je, zajedno sa Damjanom Vukićevićem i Aleksandrom Pešovićem, odgovorno lice u švajcarskoj kompaniji Glotec International AG. Ta firma je 2013. godine u Srbiji osnovala Eco Glotec, čiji su suvlasnici bili Nenad Kovač, poznat kao Neša Roming, Dragan Klisura i Nenad Mihajlović. Kovač, Klisura i Mihajlović bili su dugogodišnji poslovni partneri Nikole Petrovića, bivšeg direktora Elektromreže Srbije. Petrović je 2024. preuzeo većinski udeo koji je u Eco Glotecu imao Glotec International AG, a kompanija je naredne godine ugašena i pripojena njegovom preduzeću Mini Hydro Investments. U međuvremenu, Glotec International AG je sa Nenadom Kovačem ušao i u posao sa nekretninama kroz kompaniju Milanković Property. Slavomir Vukićević, Stefanov i Damjanov otac, vlasnik je crnogorske kompanije Glotec d.o.o. i pojavljuje se na događajima povezanim sa Vazduhoplovnim zavodom "Orao" u Bijeljini. Stefan Vukićević je, istovremeno, stvarni vlasnik beogradske kompanije za nekretnine Realno. Treći odgovorni član švajcarskog Gloteca, Aleksandar Pešović, u Švajcarskoj poseduje još nekoliko kompanija. U Srbiji preko švajcarske kompanije SIG Alpe Finance AG poseduje 30 odsto osiguravajuće kuće Globos. Preostalih 70 odsto pripada kompaniji British Motors, čiji je vlasnik Ostoja Mijailović, srpski biznismen i nekadašnji poslanik vladajuće Srpske napredne stranke. Na pitanje koja od njihovih firmi finansira kupovinu akcija i ulaganja u Orao, iz Gloteca su za RSE naveli da su sredstva za to obezbeđena iz grupacije Glotec, "prvenstveno putem ispostave kompanije Glotec Ltd u Singapuru". Od dogovorenog iznosa sa Glotec-om, samo milion maraka (oko 510 hiljada evra) odnosi se na kupovinu akcija, dok više od tri miliona maraka (oko 1,5 miliona evra) ide za pokrivanje dugova Orla. Oko devet miliona maraka (4,6 miliona evra) su planirane investicije u naredne tri godine. Prema podacima trgovinske baze Volza, koje je analizirao RSE, u poslednjih 12 meseci Glotex je komponente za motore uvozio iz Indije i Malezije, a gotove proizvode primarno izvozio u Indiju. U prisustvu predstavnika kompanije Glotec, i Vazduhoplovni zavod Orao je u maju 2025. potpisao sporazume o saradnji sa HAL-om (Hindustan Aeronautics Limited) - državnom kompanijom koja radi za indijsku vojsku.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je u Banjaluci kako je Republika Srpska "strateški partner Rusije". Dodik je ovo rekao 30. septembra nakon povratka iz Moskve gdje se dan ranije susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Susret se desio pet dana uoči održavanja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini i uprkos međunarodnoj izolaciji Putina zbog rata u Ukrajini. Dodik je kazao i kako Rusija sarađuje sa RS kao garant Dejtonskog sporazuma. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine vanjska politika je u nadležnosti države, a ne entiteta. Ustav BiH predviđa da entiteti mogu uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim državama, pod uslovom da su u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Pored toga, određene vrste sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama zahtijevaju saglasnost Parlamentarne skupštine BiH. Lider SNSD-a je rekao i da ne podržava postojeću politiku Evropske unije. "Nema potrebe da razgovaramo sa Briselom dok ne usaglasimo politike. Nećemo uvoditi sankcije Rusiji i odbijamo uvođenje viza Rusima kako traži Brisel", ponovio je on. Prema njegovim riječima, Rusija je obećala RS istu cijenu plina za ovu godinu. Dodik je kazao i da je predložio Putinu da se jednom godišnje organizuju zajedničke sjednice vlada Ruske Federacije i Republike Srpske. Ruski predsjednik Vladimir Putin je i uoči izbora 2018. i 2022. godine javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj stranci, dok je zvanična Moskva u više navrata podržavala stavove i poteze vlasti Republike Srpske na čelu sa Dodikovim SNSD-om, te zagovarala zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Dodik se ove godine ne nalazi na kandidatskim listama i na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija kada je pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je formalno samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, no on i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore. Ovo je 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dodik i Putin su prethodno posljednji put razgovarali u Moskvi 9. maja ove godine, na marginama obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Dodik i delegacija iz RS bili su jedina delegacija iz Evrope koja je učestvovala na paradi.

Učenica Srednjoškolskog centra u Srebrenici, prema tvrdnjama njenog oca, pozvana je na razgovor kod direktora nakon što je, 28. septembra, u školu došla u dresu nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine. Školski odbor je potom donio odluku o zabrani nošenja svih sportskih dresova u školi. Otac učenice Damir Hrustić rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je njegova kćerka, učenica trećeg razreda Medicinske škole, 28. septembra upućena kod direktora nakon što je na nastavu došla u dresu reprezentacije BiH. Prema njegovim riječima, razrednica joj je rekla da takvu odjeću ne može nositi jer je riječ o sportskoj opremi. On tvrdi da je djevojčica nakon razgovora bila uznemirena i rasplakala se. Prema navodima oca, narednog dana još nekoliko učenika je zbog nošenja dresova upućeno direktoru, nakon čega je Školski odbor donio odluku kojom se zabranjuje nošenje svih sportskih dresova u školi. "Njima smeta sve što je bosansko, Bosna i Hercegovina, grb. Djeca nisu opterećena tim nacionalizmom, ali ovakve stvari doživljavaju u školi", kaže Hrustić. Dodaje da ga posebno pogađa kada se takve situacije odražavaju na najmlađe. "Mi stariji smo navikli na takve stvari, ali meni smeta što se to radi djeci", rekao je Hrustić za Radio Slobodna Evropa. Iz Srednjoškolskog centra kažu učenicima nije zabranjeno nošenje dresa nogometne reprezentacije BiH. Negiraju i da su im izricana upozorenja ili da im prijećeno smanjenjem ocjene iz vladanja. Iz škole navode da nijednom učeniku nije smanjeno vladanje zbog načina odijevanja te da je na sjednici Nastavničkog vijeća razgovarano o poštovanju Etičkog kodeksa i primjerenom oblačenju učenika, uključujući nošenje sportske opreme, navijačkih dresova, helanki, šorceva i druge odjeće. "Ograđujemo se od svake politizacije ovog pitanja", navodi se u saopćenju škole. Prethodnih godina bošnjački povratnici u Srebrenici upozoravali su na probleme u obrazovanju, uključujući pitanje bosanskog jezika i odnosa prema simbolima Bosne i Hercegovine u školama. Srebrenica se nalazi u entitetu Republika Srpska, čije vlasti negiraju da je u tom gradu u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i premijer Republike Srpske Savo Minić, sastali su se u utorak, 29. septembra u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uprkos međunarodnoj izolaciji Putina zbog rata u Ukrajini. Sastanak je održan pet dana uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini, zakazanih za 4. oktobar. Kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), Putin je uputio podršku vladajućoj koaliciji u tom bh. entitetu, koju predvodi Dodik. "Ne želimo da strani uticaj bude odlučujući. Želimo pravedniji odnos prema Srbima i srpskom narodu. Želimo stabilnost cijelog regiona", navodi se u izjavi Putina koju prenosi RTRS. A Dodik je, u izjavi, koju objavljuje RTRS, predložio da se jednom godišnje organizuju zajedničke sjednice vlada Ruske Federacije i Republike Srpske, te da je čestitao Putinu pobjedu. "Osjećamo i mi pritiske iz Brisela, ali naše politike ostaju iste. Ne dozvoljavamo sankcije Rusiji. Podržavamo vojnu neutralnost i ne dozvoljavamo ulazak u NATO. Neće biti uvođenja viza za ruske državljane u BiH", rekao je Dodik, koji je objavio i video sa sastanka na svom profilu na društvenoj mreži "X". Ruska strana zainteresovana za bijeljinski 'Orao'Dodik je, kako prenosi RTRS, naveo da postoji "interes ruske strane za saradnju Vazduhoplovnim zavodom 'Orao' iz Bijeljine". "U smislu proširivanja određene dimenzije posla. Složili smo se sa tim da to uradimo, a ruska strana će nama predložiti određene mogućnosti", kazao je Dodik. Bijeljinski "Orao" je zavod za remont iz oblasti vojne i vazduhoplovne industrije. Vlasnik je u većinskom vlasništvu Republika Srpska, s tim da je Vlada RS sredinom ove godine odobrila prodaju 30 posto kapitala međunarodnom konzorciju kojeg predvodi beogradska kompanija "Glotec". "Glotec" je međunarodna vazduhoplovna i industrijska grupacija koja se bavi održavanjem i remontom mlaznih motora i isporukom rezervnih avionskih dijelova. Ruski predsjednik Vladimir Putin je i uoči izbora 2018. i 2022. godine javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj stranci, dok je zvanična Moskva u više navrata podržavala stavove i poteze vlasti Republike Srpske na čelu sa Dodikovim SNSD-om, te zagovarala zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Dodik se ove godine ne nalazi na kandidatskim listama i na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija kada je pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je formalno samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, no on i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore. Ovo je 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dodik i Putin su prethodno posljednji put razgovarali u Moskvi 9. maja ove godine, na marginama obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Dodik i delegacija iz RS bili su jedina delegacija iz Evrope koja je učestvovala na paradi. Dodik je više puta poručio da neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji, a ministri iz njegovog SNSD-a u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine blokiraju odluke kako bi se blokirale sankcije kojima se BiH priključila da bi se uskladila i s politikom Evropske unije prema Moskvi.

U Sarajevu je otvorena prva Ambulanta za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u Bosni i Hercegovini, u okviru bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš". U ambulanti su objedinjeni medicinski pregled i tretman, psihološka i socijalna podrška, forenzička obrada, te saradnja policije i tužilaštva. Kako je rečeno prilikom otvaranja, 29. septembra, ambulanta će omogućiti da osobe koje su preživjele seksualno nasilje dobiju pomoć i zaštitu na jednom mjestu. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih psolova Kantona Sarajevo, u prvih devet mjeseci ove godine je prijavljeno pet slučajeva silovanja, a u prošloj godini devet. Bosna i Hercegovina je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje. Istanbulska konvencija propisuje obavezu država članica da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da se za prijavljene slučajeve nasilja nad ženama, provede procjena rizika opasnosti od ubistva, ozbiljnosti situacije i opasnosti od ponovljenog nasilja, te da, ako je potrebno, bude osigurana koordinirana podrška žrtvama.