Ustavni sud BiH utvrdio je 3. jula da su izmjene Krivičnog zakona BiH koje se odnose na kažnjavanje neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH u skladu sa Ustavom BiH i da ne krše Evropsku konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zahtjev za ocjenu ustavnosti je podnio Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tri mjeseca uoči opštih izbora u BiH. Na osnovu ove odluke, Milorad Dodik je prije godinu dana osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija. U obrazloženju odluke se navodi da je "propisana krivičnopravna zaštita usmjerena na legitimne pravne vrijednosti povezane s očuvanjem vladavine prava i funkcioniranjem pravnog poretka Bosne i Hercegovine". Sud BiH je prethodno pravosnažno je osudio Dodika na godinu dana zatvora, te zabranu obavljanja te i drugih političkih funkcija u zemlji u narednih šest godina, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ranije poništio. Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta. Suoptuženi u predmetu, v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić pravosnažno je oslobođen optužbi. Nakon pravomoćnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta prošle godine oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine. Visoki predstavnik u BiH je 2023. godine nametnuo izmjene zakona prema kojem se odluke visokog predstavnika moraju provoditi. Povod je bilo neustavno djelovanje vlasti u Republici Srpskoj koji su prethodno usvojili set zakona koje, između ostalog, predviđaju zabranu provođenja odluka visokog predstavnika. Ustavni sud BiH u ranijim odlukama je o sličnim apelacijama navodio da visoki predstavnik ima posebna međunarodna ovlaštenja koja sud ne preispituje, već ih prihvata kao dio Ustava BIH. Zakone koje visoki predstavnik nameće sud tretira kao domaće zakone.

Gradonačelnik Londona, Sadiq Khan, boravi u posjeti Bosni i Hercegovini. On se u Sarajevu susreo sa predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denisom Bećirovićem, te predstavnicima gradske vlasti. "Tokom sadržajnog i prijateljskog razgovora izrazio sam zahvalnost gradonačelniku Londona na dugogodišnjoj podršci multietničkoj Bosni i Hercegovini i snažnom angažmanu u očuvanju kulture sjećanja na genocid u Srebrenici", objavio je Bećirović na zvaničnom Facebook profilu. Istovremeno, Khan je u objavi na Facebook profilu naveo kako je u Bosnu i Hercegovinu stigao uoči obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici. "Dok se približavamo obljetnici genocida u Srebrenici, sjećamo se žrtava i njihovih voljenih koji nose uspomenu i tugu tog strašnog vremena. U Bosni i Hercegovini sam kako bih odao počast u ime Londončana", naveo je londonski gradonačelnik. Iz ambasade Velike Britanije na platformi X je navedeno kako je Khan pozvao vlasti u Gradu Sarajevu da se pridruže inicijativi C40 u radu na unaprijeđenju kvalitete zraka. C40 Cities je globalna mreža oko 100 velikih gradova koji zajedno rade na rješavanju klimatskih promjena, odnosno poboljšanju kvaliteta zraka, uz smanjenje emisija štetnih gasova i razvoj održivog urbanog saobraćaja. Sadiq Khan funkciju gradonačelnika Londona obnaša od 2016. godine.

"Ja sam Vaš virtualni asistent, dobro došli", poruka je takozvanog četbota s kojom se sve češće susreću građani zemalja Zapadnog Balkana pri posjeti zvaničnim stranicama institucija ili banaka koje tako odgovaraju na njihova pitanja. Zakoni koji bi jasno uredili njihovu primjenu ne postoje. Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Kosovo nalaze se u različitim fazama razvoja i primjene umjetne inteligencije (AI), prije svega u javnoj upravi. Iz odgovora više državnih institucija koje je prikupio Radio Slobodna Europa vidi se da većina institucija nema jedinstvena pravila o tome smiju li činovnici koristiti javno dostupne AI alate poput ChatGPT-a, Copilota ili Geminija. Ne postoji ni evidencija njihove upotrebe, a u nekim institucijama ni tehničke mjere koje bi spriječile unošenje službenih ili ličnih podataka građana u takve AI alate. Jedni priznaju da javni službenici AI alate koriste, uglavnom za pripremu dokumenata, prijevode, lekturu, administrativne poslove, rad s velikim bazama podataka ili pretraživanje informacija, a drugi to negiraju. Gotovo svi istodobno upozoravaju da nedostaje poseban regulatorni okvir kao i da najveće rizike predstavljaju zaštita ličnih podataka i informacijska sigurnost. Na koncu navode da konačnu odgovornost za eventualnu zloupotrebu i tačnost službenih dokumenata snosi onaj ko koristi AI alate. "Upotreba vještačke inteligencije ne može se zabraniti. To je isto kao da ja znam tri jezika i da mi vi zabranite da neki od njih koristim. Ali, može se precizno regulisati", kazao je za RSE sudski vještak IT struke Enes Čengić. Govoreći o privatnosti i sigurnosti podataka, Čengić kaže da brisanje historije pregleda u praksi ne postoji i da svi podaci koje korisnici ostavljaju na internetu, pa tako i u AI alatima i sistemima, ostaju trajno zapisani jer su sistemi tako dizajnirani da podaci prolaze kroz više servera te ih je moguće kasnije rekonstruirati i koristiti. AI alati bez uputstava za upotrebuDok članice Europske unije već provode Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), zemlje Zapadnog Balkana uglavnom tek pripremaju zakone, strategije i smjernice korištenja te procjenjuju usklađenost s pravilima EU. Kako je EU regulirala korištenje AI alata?EU je donijela sveobuhvatni Zakon (AI Act) koji na više od 140 stanica uređuje razvoj, stavljanje na tržište upotrebu sistema umjetne inteligencije. Određene prakse potpuno su zabranjene, dok su za sve AI sisteme propisani strogi zahtjevi u pogledu sigurnosti, transparentnosti, upravljanja podacima i ljudskog nadzora prije i tokom njihove upotrebe. Pravila se odnose ne samo na kompanije sa sjedištem u EU, već i na sve pružatelje AI sistema čiji se proizvodi ili usluge koriste na tržištu EU. Bosna i Hercegovina nema zakon koji uređuje upotrebu umjetne inteligencije, prije svega u državnim institucijama, ni u formi nacrta. U nekim odgovorima koje je RSE prikupio od više državnih tijela se navodi da su "primijetili" da zaposleni AI alate ili "uopće ne koriste" ili ih "koriste u ograničenom opsegu", uglavnom za izradu tekstova, prijevode, lekturu i administrativne zadatke. Sve institucije koje su odgovorile upozoravaju da BiH nema jedinstven pravni okvir kojim bi se uredila upotreba AI alata u javnoj upravi te pozivaju na donošenje propisa usklađenih s EU standardima. Iz Tužiteljstva BiH su, naprimjer, naveli da zaposlenici smiju koristiti isključivo AI alate "koje je odobrila informatička služba institucije", naprimjer za obradu teksta, prijevode ili "generiranje ideja". Istodobno je zaposlenicima Tužiteljstva zabranjeno unositi osobne podatke građana, podatke iz kaznenih predmeta, službene tajne, nacrte neobjavljenih akata ili druge povjerljive informacije u javno dostupne AI sisteme. Iz Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH navode da institucijama, među kojima je oko 50 ministarstva i agencija, zasad "pružaju stručne preporuke" o sigurnoj i odgovornoj primjeni AI alata, posebno kada je riječ o zaštiti podataka i kibernetičkoj sigurnosti. Istodobno iz tajništva državne vlade ističu da je za izradu budućeg zakonodavnog okvira nadležno Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, iz kojeg su za RSE naveli da trenutno "rade na planu usklađivanju propisa s EU i međunarodnim standardima". Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH su za RSE naveli da upotreba umjetne inteligencije u obradi podataka nije posebno uređena Zakonom o zaštiti osobnih podataka niti je reguliranje korištenja AI alata u javnoj upravi u njihovoj nadležnosti. Naglašavaju, međutim, da institucije koje obrađuju osobne podatke moraju provoditi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite te procijeniti rizike svake obrade podataka, uključujući i onu u kojoj se koriste AI alati. Većina nadležnosti je na razinama dva entiteta čija administracija broji oko 28.000 službenika, ali ni Federacija BiH niti Republika Srpska nemaju posebne propise kojima bi se detaljno uredila upotreba AI u javnom sektoru. Iz Agencije za informacijsko-komunikacijske tehnologije Republike Srpske su za RSE kazali da pojedine institucije već koriste digitalne alate koji uključuju elemente umjetne inteligencije "radi analize podataka i automatizacije administrativnih procesa". Iz Vlade Federacije BiH nisu odgovorili na upit RSE o ovom pitanju. Dok pojedine institucije, kao što je Agencija za javne nabavke BiH, razvijaju tzv. chatbots (prozori za razmjenu poruka), komercijalni sektor poput banaka ili veliki trgovački lanci već koriste takve alate, razvijene najčešće u suradnji s aplikacijama za razmjenu poruka kao što su Viber ili WhatsApp. Modernizacija usluga na KosovuNi Kosovo nema poseban zakon koji izravno uređuje korištenje umjetne inteligencije u javnoj upravi. Strategija e-uprave za razdoblje 2023. - 2027. predviđa uvođenje naprednih digitalnih rješenja, uključujući AI alate i analitiku velikih podataka, kao dio šire digitalizacije javnih usluga. U praksi se već testiraju digitalna rješenja poput platforme e-Kosovo 2.0 i projekata u poreznoj administraciji, koji bi, kako se navodi, trebali omogućiti automatizaciju i personalizaciju usluga za građane. Iz Državnog tužiteljstva Kosova su, naprimjer, kazali za RSE da zaposlenici ne koriste nijedan AI alat u istražnom, administrativnom ili pomoćnom radu. Istodobno, kosovske institucije navode da rade na usklađivanju s EU standardima pa je tokom 2026. godine pokrenuta procjena spremnosti Kosova za usklađivanje s EU Aktom o umjetnoj inteligenciji i GDPR-om. Krenare Zgojeva Dërmaku, povjerenica za informiranje i privatnost na Kosovu, kazala je za RSE da Zakon o zaštiti podataka nije predvidio posebna pravila za "curenje" osobnih podataka u kontekstu umjetne inteligencije, već se svako zloupotreba tretira na isti način. Podsjeća da je Kosovo član Europskog odbora za zaštitu podataka kojem se građani i institucije mogu obratiti ako se njihovi podaci zloupotrijebe. Crna Gora i Srbija već uvode AI u javne uslugeCrna Gora i Srbija su, u usporedbi s Kosovom i Bosnom i Hercegovinom, već ušle u aktivniju fazu. Crna Gora još uvijek nije potpuno uskladila zakonodavstvo s Aktom o umjetnoj inteligenciji EU, a taj proces je dio obveza u okviru pregovora o članstvu. Ministarstvo pravde najavilo je izradu novog zakonskog okvira kojim bi se regulirala primjena i sprječavanje zloupotreba umjetne inteligencije, dok je Vlada pokrenula izradu Strategije razvoja umjetne inteligencije 2026.-2030. Iz Ministarstva javne uprave su za RSE naveli da Crna Gora, u suradnji sa Svjetskom bankom, radi na definiranju mape puta razvoja umjetne inteligencije kroz digitalnu transformaciju javnog sektora. U području kibernetičke sigurnosti Crna Gora je usvojila novi zakon usklađen s EU Direktivom NIS2 koja propisuje obvezne standarde za zaštitu mrežnih i informacijskih sistema u javnom i privatnom sektoru, te su uspostavljeni i operativni centri za nadzor digitalne infrastrukture. Srbija je AI alate već počela uvoditi u pojedine javne usluge, iako još nema zakon koji bi uređivao razvoj i primjenu. Virtualni asistenti (chatbots) dostupni su na internetskim stranicama Porezne uprave, Agencije za privredne registre ili portala eUprava, gdje odgovaraju na pitanja korisnika i pomažu pri korištenju pojedinih usluga. To sve i košta. Prema analizi baze javnih nabava koju je proveo Radio Slobodna Europa, samo je virtualni asistent Porezne uprave u 2026. godini plaćen oko 196.000 eura. Istodobno, nijedna od institucija koje koriste takve AI sustave nije odgovorila na pitanja RSE o tome kako štite podatke građana koje korisnici mogu unositi u komunikaciji s virtualnim asistentima. Srbija se trenutno oslanja na Strategiju razvoja umjetne inteligencije za razdoblje 2025-2030. i Etičke smjernice za razvoj i upotrebu vještačke inteligencije, koje nisu pravno obvezujuće. Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti ocjenjuje da je nužno donošenje zakona, kako bi se uredili nadzor nad AI sistemima, zaštita podataka građana i zabrana rizičnih ili diskriminatornih primjena. Naglašavaju da, iako Zakon o umjetnoj inteligenciji još nije usvojen, bezbjednost privatnih podataka u onlajn prostoru regulišu drugi akti – poput Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Služba Povjerenika je, po zakonu, nadležna i za inspekcijski nadzor u slučajevima zlouporabe privatnih podataka. Posebna pažnja se pridaje biometrijskim podacima (na primjer, alati za prepoznavanje lica) – jer njihova obrada nije dozvoljena bez zakonskog osnova. "Povjerenik do sada nije imao registriran veliki broj formalnih postupaka inspekcijskog nadzora, zbog činjenice da masovna primjena ovakvih sistema u Srbiji još uvijek nema širok karakter, niti jasan zakonski okvir", naveli su za RSE. Nacrt posebnog zakona, usklađen s EU Zakonom o umjetnoj inteligenciji (AI Act), još je u fazi izrade, a njegovo usvajanje očekuje se do kraja 2026. godine. "Nacrt je usklađen sa AI aktom EU", kazala je za RSE Irena Đorđević iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), organizacije koja je u radnoj grupi za izradu zakona. Pojašnjava da je predviđeno je da se AI sistemi i modeli rangiraju prema stepenu rizika. "Imaćemo zabranjene sisteme, koji uopšte ne mogu da budu na tržištu, visokorizične, one sa srednjim nivoom rizika i sa minimalnim rizikom. Zakon će se odnositi na proizvođače AI sistema i modela na tržištu, ali i uvoznike, distributere i korisnike, ako ih koriste u poslovne svrhe", navodi Đorđević. Ana Toskić Cvetinović iz nevladine organizacije "Partneri Srbija" upozorava da Nacrt zakona sadrži sporne iznimke, među kojima je i izuzimanje obrambenog sektora iz njegove primjene. Ističe i da su dosadašnji propisi omogućavali državi da reguliše zaštitu privatnih podataka, zabranu diskriminacije, zaštitu konkurencije i autorskih prava u AI sektoru. Ali je, kako kaže, primjena izostala, a zlouporabe dešavale. "Zbog toga Zakon o umjetnoj inteligenciji u Srbiji mora biti restriktivniji, a ne permisivniji, od svog evropskog uzora - dok god institucionalna pretpostavka odgovornosti vlasti ne bude ponovo uspostavljena", stav je organizacije "Partneri Srbija". Toskić Cvetinović upozorava i da trenutno ne postoji službeni pregled AI alata koje koriste državne institucije, niti interni pravilnici koji uređuju njihovu uporabu, iako se, tvrdi, u javnom sektoru već koriste alati poput ChatGPT-a. Sudski vještak IT struke Enes Čengić kaže da je upotreba AI kao alata dobra jer značajno ubrzava rad, ali i da AI griješi pa je na kraju sve do čovjeka koji ju koristi, dok zloupotrebu takvih alata slikovito opisuje kao kad neko napiše doktorski rad o romanu "Na Drini ćuprija", a da ga nije pročitao.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je u Sarajevu 2. jula kako EU radi na tome da predloži kandidata za novog visokog predstavnika. Njena dvodnevna posjeta glavnom gradu Bosne i Hercegovine dolazi dan nakon što Vijeće za provođenje mira (PIC) nije postiglo dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika u ovoj zemlji, nakon što je Christian Schmidt u maju podnio ostavku. Sve se dešava u trenutku otvorenog spora između SAD-a i EU oko kandidata i buduće uloge OHR-a. Umjesto toga, PIC je imenovao privremenog visokog predstavnika, američkog diplomatu Louisaa Chrishocka. "Ako želimo postepeno okončati međunarodni nadzor, najbolji način je da mandat visokog predstavnika bude vremenski ograničen i usmjeren samo na pitanja koja su zaista neophodna", kazala je Kallas na konferenciji za medije u Sarajevu. Kallas je podsjetila i da su stabilnost, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine od strateškog značaja za Evropsku uniju. 'Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi dodatnih 370 miliona eura'Govoreći o novcu koji je Bosna i Hercegovina trebala dobiti iz Plana rasta, Kallas je rekla kako je o tome razgovarala sa predstavnicima vlasti u BiH, te da "vrijeme ističe". Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi eura za period 2024-2027. Bosna i Hercegovina nije dobila nijedan euro iz Plana rasta, a prošle godine je izgubila 108 miliona eura zbog kašnjenja u dostavljanju svoje Reformske agende. "Političke podjele zaustavile su napredak. Bosna i Hercegovina je već izgubila 108 miliona eura sredstava Evropske unije koja bi direktno koristila građanima. Ako se ne provede Reformska agenda i ne finalizira Plan rasta, Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi dodatnih 370 miliona eura. Lideri moraju preuzeti odgovornost i ostvariti rezultate", rekla je ona. Navela je i da Evropska unija ostaje najsnažniji partner Bosne i Hercegovine, ali da napredak zavisi od odluka koje se donose u BiH. "To su sredstva koja će direktno koristiti građanima kroz ulaganja u infrastrukturu, energetski sektor i druge važne projekte. Još uvijek ima vremena i zato sam insistirala da sredstva ne budu izgubljena. Nadam se da će domaće vlasti pronaći kompromis i postići dogovor kako bi Evropska unija mogla isplatiti ta sredstva", kazala je ona, ne želeći odgovoriti na pitanje ko je odgovoran u BiH zbog zastoja u programu reformi. "Ne mogu vam pomoći tako što ću imenovati odgovorne. Naš fokus je da postignemo rezultate. Dolaze izbori, a ankete pokazuju da oko 74% građana podržava članstvo u Evropskoj uniji. Građani bi to trebali jasno pokazati dajući podršku onima koji zaista rade na ostvarivanju tog cilja. To je dio demokratskog procesa i na građanima je da odluče", kazala je Kallas. O ruskom i kineskom uticaju na Zapadnom BalkanuNa pitanje Radija Slobodna Evropa o tome ima li Evropska unija konkretan plan da se suprotstavi širenju političkog i ekonomskog uticaja Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu, Kallas je odgovorila potvrdno. "Evropska unija ima veoma dobre alate za borbu protiv stranih manipulacija informacijama i stranog uplitanja, što nazivamo FIMI (Foreign Information Manipulation and Interference). Ti alati dali su dobre rezultate u Moldaviji. Sada ih stavljamo na raspolaganje i zemljama Zapadnog Balkana, jer su njihovi lideri tražili sličnu podršku. Važno je razumjeti da je cilj stranog uplitanja često usporavanje evropskih integracija i reformi. Zato želimo da i zemlje kandidati koriste iste mehanizme koje koristi Evropska unija. Svaka država ima svoje specifične potrebe, pa pristup prilagođavamo svakoj pojedinačno", rekla je Kallas. O EU putu zemalja Zapadnog BalkanaKallas je kazala i da EU ostaje posvećena evropskom putu Bosne i Hercegovine i sigurnosti cijelog regiona. "Nedavni događaji pokazuju da su vrata Evropske unije i dalje širom otvorena za nove članice. Crna Gora priprema pristupni ugovor, Albanija je otvorila pregovaračka poglavlja, a Ukrajina i Moldavija započele su pristupne pregovore. Bosna i Hercegovina ne može sebi priuštiti da zaostane. Kontinuirane reforme su najbrži i najefikasniji način za napredak u procesu pristupanja. Ova prilika možda neće biti otvorena zauvijek. Članstvo u Evropskoj uniji ujedno je i najsnažnija garancija protiv političke nestabilnosti i stranog uticaja", poručila je visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Govoreći o opštim izborima u BIH, koji su zakazani za 4. oktobar, Kallas je rekla kako su očekivanja EU da izbori budu demokratski, slobodni i pošteni, te da politička retorika mora imati svoje granice. Navela je i da EU nastavlja pomagati BiH da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost kroz Evropski mirovni instrument, te da podrška Oružanim snagama Bosne i Hercegovine sada ukupno iznosi 35 miliona eura. Poručila je i da EUFOR Althea ostaje temelj stabilnosti na Zapadnom Balkanu. "Mir u Bosni i Hercegovini traje već tri decenije, ali se ne smije uzimati zdravo za gotovo. Kao što je pokazala prošlogodišnja politička kriza, EUFOR Althea ostaje ključna misija, budna i spremna da djeluje", zaključila je Kallas. Ovo je njena druga posjeta Bosni i Hercegovini u proteklih 16 mjeseci.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine okončala je svoje učešće na Svjetskom prvenstvu. Izabranici selektora Sergeja Barbareza poraženi su u San Franciscu od domaćina Sjedinjenih Američkih Država rezultatom 2:0. Iako su ostali bez daljeg plasmana među 16 najboljih selekcija svijeta, Zmajevi su iza sebe su ostavili historijski nastup na Svjetskom prvenstvu u kojem je reprezentacija BiH učestvovala po drugi put.

Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država plasirala se 2. jula u osminu finala Svjetskog prvenstva, nakon što je u San Franciscu pobijedila selekciju Bosne i Hercegovine sa 2:0. Golove za pobjedu američkog tima postigli su Folarin Balogun u 45. i Malik Tillman u 82. minuti, a domaća selekcija je od 64. minute igrala s igračem manje zbog crvenog kartona Baloguna. Veći dio prvog poluvremena protekao je u inicijativi selekcije SAD-a, koja je imala 62 posto posjeda lopte. Prvi udarac u okvir gola uputio je bosanskohercegovački nogometaš Ermedin Demirović u 10. minuti, kada mu je loptu odložio Edin Džeko, a njegov šut sa ivice kaznenog prostora odbranio američki golman Matt Freese. Minutu kasnije direktan udarac iz kornera uputio je Kerim Alajbegović, koji je pokušao da iznenadi golmana Freesea, ali je ovaj u posljednjem trenutku izbio loptu. SAD je prvu ozbiljniju šansu imao u 15. minuti, kada je iz kaznenog prostora pored gola šutirao Balogun. Dvije minute kasnije pred golom se našao Weston McKennie, čiji je centaršut za trenutak prekinuo golman BiH Nikola Vasilj, koji je loptu odbio na glavu Antoneeju Robinsonu, a on je iz neposredne blizine šutirao preko gola. SAD je do vodstva mogao povesti u 31. minuti, kada je veliku grešku odbrane BiH iskoristio Balogun, ali je njegov pogodak poništen zbog ofsajda. Domaća selekcija je ipak povela do kraja poluvremena, a strijelac je u 45. minuti bio upravo Balogun. Nakon loših reakcija odbrane BiH i odbijanja lopte od Stjepana Radeljića i Tarika Muharemovića, do nje je u kaznenom prostoru došao Balogun, koji je zatim lako savladao Vasilja. Balogun je i u osmoj minuti nadoknade prvog poluvremena bio blizu pogotka, kada je Sergino Dest glavom poslao loptu pred gol, a Balogun je iz neposredne blizine pogodio prečku. U 51. minuti utakmicu je zbog povrede butnog mišića završio bh. nogometaš Edin Džeko, koji je kapitensku traku prepustio Seadu Kolašincu. Pet minuta kasnije sa preko 30 metara pokušao je igrač BiH Nikola Katić, ali je njegov udarac završio daleko preko gola. U 61. minuti prekršaj nad Muharemovićem napravio je Balogun, a bh. nogometaš je tom prilikom iskrenuo zglob. Tri minuta kasnije brazilski sudac Raphael Claus je poslije gledanja video-snimke pokazao crveni karton za Baloguna, pa je Amerika do kraja meča ostala sa desetoricom na terenu. U 66. minutu Bosna i Hercegovina je imala priliku preko Demirovića, ali je njegov udarac iz kaznenog prostora odbranio golman Freese. Uprkos igraču manje, SAD je u 79. minuti mogao da poveća rezultat, ali je pogodak Kristijana Pulišića nakon dobre akcije poništen zbog ofsajda. Tri minute kasnije, pobjedu SAD-a potvrdio je Tillman, nakon što je prebacio "živi zid" i bio precizan iz slobodnog udarca sa ivice šesnaesterca. Bosna i Hercegovina je do kraja pokušavala da stigne do pogotka, ali su u nadoknadi vremena u nekoliko navrata pored gola šutirali Alajbegović i Ermin Mahmić. Sjedinjene Američke Države u osmini finala Svjetskog prvenstva 6. jula igraju protiv Belgije u Setattleu.

"Trebali bi nam biti vjetar u leđa, da svako na individualnoj osnovi radi svoj posao. Što bi stari rekli, da svako čisti ispred svog dvorišta", kaže Dženana Hadžić, pijanistica i vlasnica radnje na Baščaršiji. Dok Bosna i Hercegovina odbrojava sate do najveće utakmice u svojoj nogometnoj historiji, euforija u glavnom gradu se ne mjeri samo zastavama, dresovima i punim kafićima. "Zmajevi" su postali inspiracija i van terena. "Ako smo na Čaršiji trenutno, da svako očisti ispred svoje radnje, da krenemo od mikrokosmosa i onda će se pokazati na makro", kaže Dženana. Nogometna reprezentacija BiH u četvrtak ujutro igra u šesnaestini finala Svjetskog nogometnog prvenstva protiv Sjedinjenih Američkih Država. Od početka Mundijala, navijači BiH su u Sarajevu na otvorenom pratili utakmice i slavili uspjehe reprezentativaca. Formirane su "fun zone" na više lokacija u Sarajevu, kao i u drugim bh. gradovima. Sve dosadašnje utakmice i pobjede slavile su se kolektivno i do kasno u noć. U tom duhu funkcionira i gradski saobraćaj. Na autobusima, tramvajima i trolejbusima, umjesto naziva stanice, ispisana su imena bh. reprezentativaca. Anđela je rođena u Austriji, njena majka je iz Bosne i Hercegovine, otac iz Srbije. Nada se pobjedi BiH. "Baš očekujemo dobre vesti. Nadamo se, baš navijamo. Iako smo mi iz Srbije isto, navijamo za Bosnu. Ovo je super za Bosnu, da su se malo digli, to je predivno. Vidi se da su se svi spojili zajedno. Austrijanci isto obožavaju ovo. Svi su na našoj strani." Kim Fočić iz Švedske u Sarajevu je kupio dres reprezentacije i majicu benda Dubioza Kolektiv, čija je pjesma "I am from Bosnia, take me to America" postala bh. "himna" Mundijala. "Moji baka i deda su iz Bosne i Hrvatske, tako da pričam malo hrvatski i bosanski." - I večeras? "2:1 za Bosnu." Amerikanke Charlotte, Ria i Abby, Nura, rođena u SAD-u, porijeklom iz Bosne i Hercegovine i Neža iz Slovenije su prijateljice i zajedno studiraju. Spremaju se za slavlje, jer očekuju pobjedu Bosne i Hercegovine. - Pa, da pobjedimo, da. Naravno. - Da je zabavno, da smo... Da smo svi zajedno. Da slavimo. Nura je iz Amerike, ali je njena porodica iz Bosne i Hercegovine i kaže da navija za BiH. "Rođena sam tamo, odrasla sam tamo, ali osjećam se nekako da imam neku veću konekciju ovdje, nego tamo. I naravno, otišla sam na fakultet, nisam se vratila u Ameriku, već ima godinu dana i više." - I ne vuče te ništa da navijaš malo i za Ameriku? "Pa, ne baš. Ne, dok sam ovdje, ajde tako ću reći." Ria (lijevo) je iz Sjedinjenih Američkih Država. "Živim u Sjedinjenim Američkim Državama i tamo idem u školu. Ovdje smo samo preko ljeta, na stručnoj praksi." Na pitanje hoće li slaviti BiH ili Ameriku večeras kaže: "Navijam za Bosnu, svim srcem. Zato što volim Bosnu." Njena prijateljica Charlotte je također iz Amerike, a zašto navija za BiH, objašnjava: "Svi navijamo za Bosnu. Volimo autsajdere i navijamo za njih. Želimo da Bosna dogura što dalje." Tara Memić je iz Meksika. Njena mama je Francuskinja, tata iz BiH, baka i deda su živjeli u Meksiku. Ovo je njen poredak reprezentacija na Mundijalu za koje navija: 1. Bosna i Hercegovina 2. Meksiko 3. Francuska Jadranko iz Sarajeva nosi majicu sa stihovima pjesme Halida Bešlića, koja je, također, postala zaštitni znak navijača BiH. "Samo da ih hoćemo pobijediti. 2:1 eee, tri dana bih slavio. A ova majica je sretna." Utakmica BiH i SAD-a igra se na stadionu San Francisco Bay Area u Santa Clari. Banja Luka bez euforijeZa razliku od Sarajeva, u Banjoj Luci ni traga od mundijalske euforije. Bh. dresovi su rijetkost na ulicama drugog najvećeg grada u državi, ali ih ima. Banjalučani uglavnom nisu voljni da detaljnije razgovaraju o nogometu. Pojedinci samo u prolazu kažu da će večeras navijati za Bosnu, dok neki kažu da neće. Jedan od rijetkih koji je stao da razgovara s novinarom RSE je stariji Banjalučanin Darko, kojeg smo zatekli u reprezentativnom dresu BiH, ali ni on nije htio da se fotografiše. Kaže da će utakmicu gledati iako počinje u 2 ujutru po našem vremenu. Prognozira pobjedu od 2:1 protiv reprezentacije Sjedinjenih Država. Nosio je dres u Banjoj Luci više puta tokom ovog prvenstva, i kaže da niko nije obraćao posebnu pažnju. "Sve je u redu, nema niko ništa. Stvarno je u redu, nikakvih problema", rekao je on. Prema njemu, svi bi trebalo da navijaju za BiH, nezavisno od svoje nacionalne pripadnosti. "Svi za jednog, jedan za sve", poručuje Darko. Navijači u BiH će je gledati u dva ujutro prema centralnoevropskom vremenu. Zbog ovoga je i Vlada Federacije BiH najavila da će poslovnoj zajednici i lokalnim samoupravama predložiti da odluče o eventualnom neradnom danu i prilagođavanju radnog vremena u četvrtak. Radnice iz pekare u centru Sarajeva optimistično najavljuju svoj naredni dan. "Slavit ćemo radno. Slavit ćemo s našim kupcima." Sarajevske ulice prepune su stranih turista i bh. građana koji žive van domovine. U starom dijelu Sarajeva skoro da se više čuju strani jezici nego domaći. A uspjesi bh. nogometaša, smatraju iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo, predstavljaju snažnu promociju države. "Sport je jedan od najjačih ambasadora turizma, jer budi emocije, stvara pozitivnu sliku o zemlji i motiviše ljude da je posjete", kažu iz Turističke zajednice. Zbog popularne pjesme Dubioze Kolektiv, kao i desetaka hiljada bh. navijača u američkim gradovima, koji su "osvojili srca" u cijelom svijetu, BiH je postala popularna na društvenim mrežama. Uspjeh reprezentativaca BiH, medijska pažnja, slavni nogometaši poput Zlatana Ibrahimovića i Thierryja Henryja koji sa simpatijama govore o BiH, ali i zajedništvo i radost navijača, učinili su da se država predstavlja u svjetlu na kakvo dosad niko nije navikao. "Oni su mikrokosmos, a makro nam je horor. Neka nam svaki njihov šut bude čista inspiracija da i mi 'šutamo' svako jutro", zaključuje Dženana s početka priče. Suradnja na tekstu: Goran Katić

Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini saopštila je u srijedu da "blisko sarađuje" s međunarodnim partnerima u Vijeću za provedbu mira (PIC) na imenovanju "odgovarajućeg nasljednika" Christiana Schmidta. Louis J. Crishock, kojeg je PIC imenovao za vršioca dužnosti visokog predstavnika za BiH, u srijedu je preuzeo dužnost od bivšeg visokog predstavnika Schmidta, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Iz britanske ambasade navode za RSE kako "Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja podržavati ulogu visokog predstavnika, s punim ovlaštenjima, kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom". "U Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira i dalje postoji snažan konsenzus o važnosti Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da agenda 5+2 još nije završena. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira posvećen je odabiru kandidata uz konsenzus do 14. jula 2026. godine", ističe se. Iz Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je prije moguće", te je cilj najkasnije 14. juli. Upravni odbor PIC-a sastao se 30. juna po drugi put u istom mjesecu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspjeli. Na prvoj sjednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspjele doći do dogovora o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio svoj odlazak sa te funkcije nakon nešto manje od pet godina. Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIC-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza (Trocaz). Prethodno je u odgovoru iz State Departmenta za RSE rečeno je da oni i dalje pokušavaju "doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija". Istakli su da i dalje podržavaju teritorijalni integritet BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te su dodali da se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". Prošle sedmice je za RSE iz State Departmenta rečeno da oni očekuju da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna.

Privremeno imenovanje američkog diplomate Louisa Chrishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini otvara nova pitanja o budućnosti međunarodne uprave i sve slabijem konsenzusu zapadnih zemalja o BiH. Na to upozoravaju stručnjaci za međunarodno pravo za Radio Slobodna Evropa (RSE). Chrishock će narednih 15 dana obavljati funkciju šefa Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Radi se o rješenju koje nije predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali je već ranije korišteno u praksi, 2009. godine nakon odlaska Miroslava Lajčaka. Ipak, kako ocjenjuju stručnjaci za međunarodno pravo, sadašnji kontekst je znatno drugačiji, jer je, kako navode, obilježen unutrašnjim političkim blokadama u BiH i sve izraženijim razilaženjima između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije oko pravca djelovanja OHR-a. Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) imenovao je Chrishocka kao privremeno rješenje do 14. jula, dok se pokušava postići kompromis o novom visokom predstavniku. Takva situacija, navode eksperti, jača politike koje podrivaju zemlju, dovodeći u pitanje i legitimitet pozicije i budućnosti visokog predstavnika u BiH. Ima li vršilac dužnosti istu 'moć' kao i visoki predstavnik?Iz Kancelarije visokog predstavnika nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa da li vršilac dužnosti ima isti opseg ovlasti kao i imenovani visoki predstavnik. Tokom preuzimanja dužnosti 1. jula, Chrishock je izjavio kako će mandat provoditi "u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir i ovlaštenjima povjerenim visokom predstavniku". Međutim, Jens Woelk, profesor komparativnog ustavnog prava na Univerzitetu u Trentu u Italiji, za RSE upozorava kako vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH "ne može imati isti politički legitimitet kao osoba koja je na tu funkciju imenovana punim međunarodnim konsenzusom". "Vršilac dužnosti, naravno, nema isti politički legitimitet. Njegovo djelovanje trebalo bi biti čvršće vezano za mandat iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, slično kao što vršilac dužnosti premijera obavlja tekuće poslove. To znači da ne bi trebalo da otvara potpuno nova politička pitanja niti da slijedi vlastitu agendu, već da se drži principa 'poslovanja kao i obično', što uključuje i eventualnu upotrebu bonskih ovlaštenja", rekao je Woelk. Istovremeno, upozorava da ostaje otvoreno pitanje da li će se takav pristup poštovati u sadašnjim političkim okolnostima. Prema njegovim riječima, osnovni problem nije samo privremeno rješenje na čelu Kancelarije visokog predstavnika (OHR), već činjenica da više "ne postoji međunarodni konsenzus ni o osobi koja bi trebalo da obavlja tu funkciju, niti o načinu na koji bi mandat visokog predstavnika trebalo da bude provođen". "OHR i OSCE godinama su predstavljali vezu između Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i drugih država, uprkos protivljenju Rusije. Uz unutrašnje sukobe unutar te grupe teško je i zamisliti kakve negativne posljedice to može izazvati", naveo je Woelk. Dodao je da će takvu situaciju domaći politički akteri pokušati iskoristiti za ostvarivanje vlastitih političkih ciljeva. Woelk smatra da međunarodne garancije sadržane u instituciji OHR-a dugoročno moraju biti transformisane i postepeno ukinute, ali tek kada za to budu ispunjeni jasno definisani uslovi. Podsjeća da su sigurnost, politička stabilnost, demokratska odgovornost i napredak Bosne i Hercegovine, sadržani u takozvanoj agendi 5+2 (Programa "5+2" obavezuje vlasti BiH da, prije zatvaranja OHR-a, riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. Istovremeno, Evropska komisija u svom mišljenju navodi da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji OHR, što dodatno održava otvorenim pitanje njegove buduće uloge i trajanja.), godinama predstavljani kao preduslovi za zatvaranje OHR-a. "Aktuelni razvoj događaja je sve osim uvjerljiv. On predstavlja suprotnost ozbiljnoj procjeni stanja u Bosni i Hercegovini i planskom, postepenom gašenju međunarodnog nadzora. Iz moje perspektive, riječ je o neodgovornom pristupu", zaključio je Woelk u izjavi za Radio Slobodna Evropa. Slabljenje OHR-a 'dobra vijest' za pristalice Dodika i PutinaAktuelna situacija sa OHR-om, prema ocjeni profesora međunarodne politike na Univerzitetu u Passau Soerena Keila, ide u direktnu korist akterima koji osporavaju postojeći ustavni okvir Bosne i Hercegovine. "To je dobra vijest za Milorada Dodika i njegove pristalice, ali i za Putina. Ovakav razvoj pokazuje da je konsenzus između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije o Bosni narušen, a to nužno slabi sposobnost međunarodne zajednice da reaguje i otvara prostor onima koji žele da dalje potkopavaju Dejtonski sporazum", kaže Keil za Radio Slobodna Evropa. Iako podsjeća da je model vršioca dužnosti korišten i 2009. godine, Keil naglašava da današnji kontekst nema sličnosti s tim periodom. "Tada je to bio kratkotrajan tehnički prelaz. Danas govorimo o situaciji krize u BiH, političkih blokada i podijeljene međunarodne zajednice. To ovaj presedan čini mnogo ozbiljnijim i potencijalno destabilizirajućim", ističe on. Prema njegovim riječima, ključni problem je što vršilac dužnosti preuzima funkciju bez političke podrške koja je prethodnim visokim predstavnicima davala stvarnu moć. "On u praksi ima vrlo ograničen kapacitet da djeluje. Ne vidim da će koristiti bonska ovlaštenja bez podrške Evropljana. U ovom trenutku je politički oslabljen akter, 'lame duck'. To znači da OHR formalno postoji, ali bez snage da interveniše ako se situacija pogorša", navodi Keil. Upozorava i na pitanje legitimiteta i trajanja ovakvog stanja, jer "vršilac dužnosti ne može imati isti politički i pravni legitimitet kao stalni visoki predstavnik". "Zbog podjela između zapadnih aktera, postoji realna mogućnost da takvo rješenje potraje, a bez jasnog autoriteta OHR ostaje bez stvarnih mehanizama djelovanja upravo u trenutku kada su najpotrebniji. Ovo je prvi put da se zapadni konsenzus o Bosni i Hercegovini i Dejtonskom sporazumu dovodi u otvoreno pitanje. To je opasno i za unutrašnju stabilnost zemlje i za kredibilitet Zapada", istakao je za RSE. Presedan iz 2009. godine i uloga GregorianaFunkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika već je jednom korištena 2009. godine, nakon ostavke Miroslava Lajčaka. U kratkom prelaznom periodu prije dolaska Valentina Inzka, Kancelariju visokog predstavnika (OHR) vodio je tadašnji prvi zamjenik i supervizor za Brčko distrikt, američki diplomata Raffi Gregorian. Taj period trajao je svega nekoliko sedmica i odvijao se uz već postignut politički dogovor o novom visokom predstavniku. Raffi Gregorian nije koristio bonska ovlaštenja dok je 2009. godine obavljao funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika nakon odlaska Miroslava Lajčaka, već je obavljao tekuće poslove do dolaska novog visokog predstavnika. Institucija visokog predstavnika uspostavljena je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao ključni mehanizam međunarodnog nadzora nad implementacijom civilnog dijela mira u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika formalno imenuje Savjet za implementaciju mira, tijelo koje okuplja najvažnije međunarodne aktere uključene u dejtonski proces. U praksi, imenovanje je rezultat političkog dogovora između SAD-a i vodećih evropskih država, uz saglasnost ostalih članica PIC-a. Od kraja rata do danas, svi visoki predstavnici dolazili su iz evropskih zemalja, uz snažnu političku podršku Sjedinjenih Američkih Država. SAD je svoju ulogu ostvarivao i kroz poziciju zamjenika šefa OHR-a, koji je obavljao i funkciju supervizora za Brčko distrikt, treću administrativnu jedinicu u zemlji.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove Kaja Kallas i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković saglasili su se da BiH ne smije propustiti postojeći evropski momentum te da nastavak reformi predstavlja zajedničku odgovornost domaćih institucija i evropskih partnera, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH Kallas, koja se tokom dvodnevne posjete BiH sastala i s članovima Predsjedništva BiH, potvrdila je čvrstu opredijeljenost EU očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH, navodeći da EU ostaje pouzdan partner BiH u evropskim integracijama, navodi se u saopštenju. Konaković je rekao da da BiH ostaje čvrsto opredijeljena za članstvo u EU. Šef diplomatije BiH je povodom izbora novog visokog predstavnika rekao da BiH treba osoba koja razumije njene specifičnosti i složenost političkog sistema, dosljedno štiti Dejtonski mirovni sporazum i institucije države te svojim djelovanjem doprinosi političkom dijalogu i stvaranju ambijenta u kojem će reforme i evropske integracije biti u fokusu, umjesto političkih i institucionalnih blokada. Nakon što Savjet za provođenje mira (PIC) na sjednici u utorak nije uspio da postigne kompromis oko imena novog visokog predstavnika, izabran je vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH Luis Krišok (Louis Crishock), dosadašnji zamjenik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i supervizor za Brčko distrikt. U PIC-u i dalje postoje sporovi oko dva kandidata. Amerikanci i Italijani podržavaju Antonia Zanardija Landija, dok ostale evropske države u ovom tijelu smatraju da bi novi visoki predstavnik trebalo da bude francuski diplomata Rene Trokaz (Troccaz). Stavovi međunarodne zajednice se ne podudaraju ni po pitanju buduće uloge OHR-a u BiH. Pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu se za očuvanje tzv. bonskih ovlasti, koja visokom predstavniku daju mogućnost da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada. S druge strane, SAD zagovaraju pragmatičniji pristup i oslanjanje na domaće snage, uz naglasak na stabilnost i funkcionalnost procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlasti. Konaković je rekao da se bonske ovlasti trebaju koristiti isključivo kada je to neophodno, ali da njihovo postojanje predstavlja važan preventivni mehanizam koji odvraća od pokušaja podrivanja institucija, ugrožavanja ustavnog poretka i destabilizacije zemlje. Ministarstvo vanjskih poslova BiH je navelo da je u razgovorima Konakovića i Kallas posebna pažnja posvećena očuvanju političke stabilnosti BiH i ulozi međunarodne zajednice u zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka.

Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine utvrdila je disciplinsku odgovornost predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i izrekla mu mjeru razrješenja s dužnosti predsjednika i sudije Suda BiH. Komisija je zaključila 1. jula da Debevec, u periodu od najmanje godinu i devet mjeseci, nije poštovao pravila o automatskoj dodjeli sudskih predmeta. U objašnjenju se navodi da Debevec, umjesto da osigura da se predmeti raspoređuju sudijama putem propisanog automatskog sistema, u 16 slučajeva nije postupio u skladu s pravilnikom. Time je, prema odluci Komisije, prekršio službenu dužnost i narušio povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet pravosuđa. Na ovu odluku Debevec ima pravo žalbe Drugostepenoj disciplinskoj komisiji VSTV-a BiH. Inače, Debevec je ranije suspendovan s funkcije predsjednika Suda BiH nakon hapšenja u decembru 2023. godine u okviru istrage Tužilaštva BiH. Protiv njega se vodi i krivični postupak zbog sumnje na zloupotrebu položaja, zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem.

Nakon odluke Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira da imenuje Louisa J. Crishocka za vršitelja dužnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, on je danas preuzeo dužnost od bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Provodit ću ovaj mandat u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir i ovlaštenjima povjerenim visokom predstavniku. Nastavljamo se fokusirati na očuvanje mira i stabilnosti, pružanje podrške institucijama Bosne i Hercegovine, te osiguranje potpunog poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine“, izjavio je Crishock. Crishock je bio dosadašnji zamjenik Christiana Schmidta na toj poziciji i supervizor za Brčko Distrikt. Na poziciji vršioca dužnosti ostaje do imenovanja novog visokog predstavnika. Iz Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je prije moguće", te je cilj najkasnije 14. juli. Louis Crishock je visoki zvaničnik američke Službe spoljnih poslova, na poziciji prvog zamjenika visokog predstavnika se nalazi od 2024. godine, a istovremeno je i međunarodni supervizor za Brčko, posebnu administrativnu jedinicu u BiH. Upravni odbor PIC sastao se po drugi put u junu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspjeli. Na prvoj sjednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspjele doći do dogovora o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio svoj odlazak sa te funkcije nakon nešto manje od pet godina. Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIC-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza (Trocaz). U odgovoru iz State Departmenta za RSE, rečeno je da oni i dalje pokušavaju "doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija". Istakli su da i dalje podržavaju teritorijalni integritet BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te su dodali da se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". Prošle sedmice je za RSE iz State Departmenta rečeno da oni očekuju da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna.

Sjedinjene Američke Države i dalje podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija za budućeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ovo je navedeno u odgovoru američkog State Departmenta za Radio Slobodna Evropa, nakon što Savjet za provođenje mira (PIC) na sjednici 30. juna nije uspio da nađe kompromis oko imena novog visokog predstavnika. SAD od sredine maja, kada je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) podnio ostavku na poziciju visokog predstavnika, podržava Landija, 76-godišnjeg karijernog diplomatu i trenutnog ambasadora Suverenog Malteškog vojnog reda pri Svetoj stolici, kao kandidata za to mjesto. "Američka delegacija i dalje pokušava doći do konsenzusa oko zajedničke vizije i kandidata Italije sa odličnim kvalifikacijama, Antonija Zanardija Landija", ističe se u odgovoru State Departmenta. Ističu da se se nadaju da će "Evropljani brzo doći do konsenzusa o sljedećem visokom predstavniku". "Sjedinjene Države nastavljaju podržavati Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH", naglašeno je u odgovoru. Na sjednici Upravnog odbora PIC-a održanoj u Sarajevu 30. juna, drugoj tog mjeseca, je izabran vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH, Luis Krišok (Louis Crishock), dosadašnji Šmitov zamjenik i supervizor za Brčko Distrikt. On ostaje na toj poziciji do konačnog imenovanja novog visokog predstavnika. Iz OHR-a je saopšteno da je cilj da dogovor bude postignut do 14. jula. U PIC-u i dalje postoje sporovi oko dva kandidata. Amerikanci i Italijani podržavaju Landija, dok ostale evropske države u ovom tijelu smatraju da bi novi visoki predstavnik trebalo da bude francuski diplomata Rene Trokaz (Troccaz). Stavovi međunarodne zajednice se ne podudaraju ni po pitanju buduće uloge OHR-a u BiH. Pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu se za očuvanje tzv. bonskih ovlašćenja, koja visokom predstavniku daju mogućnost da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada. S druge strane, SAD zagovaraju pragmatičniji pristup i oslanjanje na domaće snage, uz naglasak na stabilnost i funkcionalnost procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlašćenja.

Još tri mjeseca dijele Bosnu i Hercegovinu od Opštih izbora, a utrka za mjesto u Predsjedništvu BiH već je u punom jeku. Već su poznata imena kandidata koji će tražiti povjerenje birača. Među njima su političari koji su već sjedili u državnom vrhu, ali i oni kojima je ovo prvi pokušaj da postanu članovi kolektivnog šefa države. Na Opštim izborima, zakazanim za 4. oktobar, građani će birati tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – bošnjačkog i hrvatskog člana iz Federacije BiH, te srpskog člana iz Republike Srpske. Ko su kandidati iz Federacije Bosne i Hercegovine?Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda u utrci su tri kandidata, a dvojica od njih ovu funkciju već su obavljala. Aktuelni član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, ponovo traži povjerenje birača. Kandidat je Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH), a iza njegove kandidature stala je i koalicija poznata kao "Trojka", koju, uz SDP BiH, čine Narod i pravda (NiP) i Naša stranka. Bećirović je kandidaturu zvanično najavio u januaru ove godine, uz podršku 12 političkih stranaka koje sa SDP-om učestvuju u vlasti na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini. Uoči sadašnjeg mandata, na koji je izabran 2022. godine, obavljao je dužnost delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i to od 2019. godine. Bećirović iza sebe ima dugogodišnje političko iskustvo. U institucijama na državnom nivou prisutan je od 2006. godine, gdje je obavljao različite zastupničke i delegatske dužnosti. Političku karijeru na višim nivoima vlasti započeo je još 1998. godine, kada je postao poslanik u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu. U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH ponovo je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović. Izetbegović je prvi put izabran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2010. godine, nakon jednog mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Povjerenje birača dobio je i na izborima 2014. godine, osvojivši drugi uzastopni mandat. Nakon isteka mandata u Predsjedništvu, politički angažman nastavio je u Domu naroda Parlamenta BiH, gdje je obavljao dužnost delegata, ali i predsjedavajućeg ovog doma. Izetbegovićeva parlamentarna karijera traje više od dvije decenije. Na kandidatskim listama prvi put se našao 2000. godine, kada je izabran za poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo. Dvije godine kasnije postao je i poslanik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. On je predsjednik Stranke demokratske akcije od 2015. godine. Po struci je arhitekta je i sin osnivača SDA i bivšeg Predsjednika BiH, Alije Izetbegovića. Među kandidatima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nalazi se i Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Efendić ima višegodišnje političko iskustvo na lokalnom nivou. Na čelu sarajevske opštine Novi Grad nalazi se od 2012. godine, a trenutno obavlja svoj treći uzastopni mandat načelnika. Politički put započeo je 2001. godine u Stranci demokratske akcije (SDA), gdje je bio član Glavnog odbora. Stranku je napustio 2021. godine, nakon čega je nastavio politički angažman u Stranci za Bosnu i Hercegovinu. Završio je Fakultet političkih nauka u Sarajevu, a zvanje magistra javne uprave stekao je u Maleziji. U izbornoj utrci je i Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH. Tokom političke karijere dva puta je obavljao funkciju ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine – od 2012. do 2014. godine, te ponovo od 2019. do 2020. godine. Bio je i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u dva mandata. Završio je fakultet za nastavnika likovne umjetnosti u Nikšiću. Tri kandidata iz reda HrvataHrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine u izbornu utrku za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kandidovala je Darijanu Filipović. Filipović u trku za najvišu državnu funkciju ulazi kao aktuelna poslanica u Parlamentu BiH i potpredsjednica HDZ-a BiH. Politički angažman započela je 2011. godine, kada je izabrana za tajnicu županijske Mladeži HDZ-a BiH. Tri godine kasnije napravila je postala poslanica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na smjeru poslovna ekonomija – menadžment. Zdenko Lučić zajednički je kandidat takozvane "Petorke" – koalicije pet stranaka s hrvatskim predznakom koju čine Hrvatska demokratska zajednica 1990, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski demokratski savez. Lučić je jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice BiH. Političku karijeru započeo je nakon izbora 1998. godine, kada je osvojio mandat poslanika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon razlaza s HDZ-om BiH početkom 2000-ih, politički angažman nastavio je u Hrvatskoj, gdje se priključio stranci Hrvatski istinski preporod, na čijem je čelu bio Miroslav Tuđman, sin prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana. U toj stranci obavljao je funkciju glavnog sekretara, a 2002. godine izabran je i za vijećnika Gradskog vijeća Makarske. Po struci je diplomirani pravnik, a nosilac je i čina brigadnog generala. Kandidat Demokratske fronte (DF) za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda je Slaven Kovačević, dugogodišnji politički saradnik aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Kovačević od 2018. godine obavlja funkciju savjetnika za vanjsku politiku u Komšićevom kabinetu. Prije toga politički angažman započeo je u Socijaldemokratskoj partiji BiH, nakon čega je prešao u Demokratsku frontu. Bio je vijećnik u Opštinskom vijeću Centar Sarajevo, od 2004. do 2016. godine, a dva mandata proveo je i kao vijećnik Gradskog vijeća Sarajeva. Diplomirao je i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ko su kandidati iz RS?Aktuelna članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović ponovo će tražiti povjerenje birača za još jedan mandat iz reda srpskog naroda, kao kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Cvijanović u stranci obavlja više dužnosti – članica je Izvršnog i Glavnog odbora, međunarodna sekretarka SNSD-a, te potpredsjednica Gradskog odbora Banja Luka. Političku karijeru započela je 2006. godine kao savjetnica za evropske integracije i saradnju s međunarodnim organizacijama, a potom i kao šefica kabineta tadašnjeg premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Četiri godine kasnije imenovana je za ministricu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske. Godine 2013. preuzela je funkciju predsjednice Vlade Republike Srpske, koju je obavljala u dva uzastopna mandata. Na Opštim izborima 2018. godine izabrana je za predsjednicu Republike Srpske, a četiri godine kasnije i za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Uoči preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo joj je sankcije zbog, kako je navedeno, podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Sankcije su joj uvele i Sjedinjene Američke Države, koje su ih ukinule u oktobru 2025. godine. Po struci je profesorica engleskog jezika i književnosti. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, a magistrirala iz oblasti diplomatsko-konzularnog prava. Kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske najavio je i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red. Vukanović je aktuelni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a u političkom životu prepoznatljiv je kao jedan od najglasnijih opozicionih aktera u ovom entitetu. Od 2014. do 2018. godine je bio savjetnik Mladena Bosića, tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Prvi poslanički mandat u entitetskom parlamentu osvojio je 2018. godine, nakon saradnje sa SDS-om, dok je na izborima 2022. godine kao nosilac liste svoje stranke osigurao i drugi mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Završio je Filozofski fakultet u Nikšiću, u Crnoj Gori. Koje su ovlasti Predsjedništva BiH?Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jedna je od ključnih državnih institucija. Članovi Predsjedništva vode vanjsku politiku BiH, učestvuju u predstavljanju države pred međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, te imaju ovlaštenje za imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo učestvuje i u pregovorima i zaključivanju međunarodnih ugovora, brine o izvršavanju odluka Parlamentarne skupštine BiH, predlaže državni budžet, te imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.