U prostorijama Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH u petak, 7. novembra, u svojstvu osumnjičenih za počinjenje više koruptivnih djela ispitani su Vahidin Munjić, vršilac dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), šefica Kabineta premijera Vlade FBiH, Arijana Huseinović-Ajanović, policijski inspektor Muhamed Ohranović, te direktor Policijske akademije FUP-a Ervin Mušinović. Po naredbi Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH Munjiću je oduzet i mobilni uređaj. U saopštenju za javnost se navodi da će Federalno tužilaštvo uputiti Vrhovnom sudu FBiH prijedlog mjera zabrane za sve četiri osobe koje se odnose na preduzimanje poslovnih aktivnosti i službenih dužnosti, zabranu posjećivanje određenih mjesta, te zabranu sastajanja sa određenim osobama. Radi se o predmetu koji se vodi zbog spornih prepiski koja ukazuje na zloupotrebu položaja, trgovinu utjecajem i korupciju u takozvanoj aferi "spengavanje". Tri dana ranije, posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine (POSKOK) privremeno je oduzeo telefone od četiri osobe zbog ovog slučaja. Tiče se prepiske između zvaničnika Vlade Federacije BiH i FUP-a. Telefon je oduzet i Ervinu Mušinoviću, direktoru Policijske akademije Federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova. Mušinović je na svom Facebook nalogu napisao da je "skladu sa zakonskim procedurama, predao svoj službeni telefon u okviru predmeta koji se odnosi na prepiske iz telefona direktora FUP-a Vahidina Munjića". Prethodno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno da je Posebni odjel Federalnog tužilaštva predmet otvorio u julu. Preuzet je od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. "U ovoj fazi se poduzimaju sve potrebne radnje iz nadležnosti ovog tužilaštva", navodi se u odgovoru Federalnog tužilaštva za RSE. Afera "spengavanje" odnosi se na prepisku između v.d. direktora FUP-a Vahidina Munjića, premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, kao i službenika FUP-a Muhameda Ohranovića. Ohranović je, prema ranije objavljenim porukama na portalu Istraga.ba, koordinirao između Nikšićevog kabineta i Munjića, kao i direktora Sudske policije Dženada Groše, te šefice Nikšićevog kabineta Arijane Huseinović-Ajanović. Poruke se odnose na dogovore o zapošljavanju u javnim preduzećima, među kojim i u FUP-u, bliskih rođaka, prijatelja, te prenošenja informacija o istragama koje su u toku. Iz Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu je potvrđeno da je u ovoj instituciji bio otvoren predmet nakon anonimne prijave iz januara 2025., koja se odnosi na konkurs prijema policijskih službenika u FUP. Još u februaru je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo provjeravalo navode i dostavilo izvještaj Tužilaštvu Kantona Sarajevo, a u predmet je bilo uključeno i državno Tužilaštvo. "Budući da je Posebni odjel (POSKOK) krenuo sa radom u aprilu, a isti dan Tužilaštvo BiH dostavilo ovjerene fotokopije naredbi za pretrese i vještačenje mobilnih uređaja, pristupilo se popisu spisa koji je u maju ustupljen POSKOK-u na dalje postupanje", rečeno je za RSE iz kantonalnog Tužilaštva. Nikšić je na društvenim mrežama izjavio da "afere nema" i da je riječ o "pakovanju".

Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine ukinulo je prvostepenu presudu advokatici Vasviji Vidović kojom je bila osuđena na godinu dana zatvora zbog skrivanja dokaza. Kako je za Radio Slobodna Evropa potvrdila njena advokatica Nina Karačić, presuda je ukinuta zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka, te je naložen ponovni pretres pred Apelacionim odjeljenjem. Karačić je rekla da su ujutro 7. novembra obaviješteni o odluci suda, a da još nije određeno kada će biti ponovljen pretres. Vidović je početkom februara osuđena na godinu dana zatvora, jer je, kako je navedeno u optužnici, nakon što je 18. decembra 2023. došla u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu u Istočnom Sarajevu da bi zastupala suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca u svoju torbu sakrila njegov mobilni telefon, te pokušala da ga iznese iz zgrade. U optužnici se navodi da je ona kao advokatica znala da telefoni trebaju biti privremeno oduzeti po naredbi suda, te da je bila svjesna svojih protivzakonitih radnji usmjerenih ka otežavanju dokazivanja krivičnog djela njenog tadašnjeg branjenika. Vidović je tada uhapšena, zajedno sa Debevcem i bivšim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanom Mehmedagićem. Debevec se, između ostalog, tereti za nezakonito prisluškivanje, krivotvorenje službene isprave, lažno predstavljanje, te primanje mita, dok se Mehmedagić tereti za krivotvorenje službene isprave i zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Na posljednjem ročištu pred sudom BiH, krajem oktobra, obojica su odbili da se izjasne o krivici.

Tridesetogodišnja pacijentica sarajevske klinike za vantjelesnu oplodnju već sedmicama ne može saznati kako da preuzme svoje pohranjene embrije i nastavi liječenje. Razlog je naglo zatvaranje klinike Northwestern Medical Centar u oktobru, bez ikakvog prethodnog obavještenja. Kako navodi sugovornica iz Jablanice, čiji identitet je poznat redakciji Radija Slobodna Evropa (RSE), iza zatvorenih vrata klinike ostali su embriji do kojih, poput drugih pacijenata, trenutno nema pristup. "U septembru sam imala zadnji pregled. Shvatila da nešto nije u redu kad sam tražila novi termin i rekli su mi da je doktor na slobodnim danima. Nakon toga sam od jedne medicinske sestre saznala da doktor više od deset dana radi u drugoj klinici", kaže za RSE. Otkako su pacijenti proteklih dana alarmirali institucije, strahujući da će zatvaranjem klinike biti ugrožen nastavak liječenja, sarajevska klinika je u fokusu inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera. Klinika je trenutno zaključana, a svi dostupni telefonski brojevi su isključeni. Na upit RSE o razlozima zatvaranja i mogućnostima nastavka liječenja pacijenata, iz te ustanove do zaključenja teksta nije stigao odgovor. Riječ je o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira postupke biomedicinski potpomognute oplodnje. Iz Ministarstva zdravstva i Zavoda za zdravstveno osiguranje FBiH nisu odgovorili na pitanja RSE o okolnostima prestanka rada klinike i situaciji u kojoj se pacijenti i načinima nastavka liječenja. Klinički embriolog Asad Herić kaže za RSE da je ocjena inspekcije postavljena široko i da nije jasno o kakvim neregularnostima se konkretno radi. "U praksi bi to, između ostalog, moglo značiti različite oblike tehničkih ili proceduralnih propusta, od neadekvatnog alarmiranja spremnika s tečnim azotom, do neadekvatnog vođenja evidencija ili nemogućnosti provjere kompletnosti biološkog materijala", kaže Herić. Kako do embrija?Jedan postupak biomedicinski potpomognute oplodnje u BiH, sa dodatnim medicinskim troškovima, košta često i više od 5.000 eura. Izuzev troškova za lijekove koji će im biti refundirani, dosadašnje zahvate u klinici, pacijenti s kojima je razgovarao RSE, nisu morali platiti, s obzirom na to da troškove financira Zavod. Pacijentica zatvorene sarajevske klinike iz Jablanice planira nastaviti liječenje u drugoj klinici. Za prijenos embrija joj je, sukladno propisima, bila potrebno odobrenje Ministarstva zdravstva Federacije BiH. Kako bi predala taj zahtjev Ministarstvu, morala je dobiti potvrdu iz klinike u kojoj se liječila. "Kad smo otišli po potvrdu dočekala nas je čistačica i ona nam je dala potvrdu. Nikoga osim nje nije bilo", kaže ona. Rješenje kojim Ministarstvo odobrava da njeni embriji budu preneseni u drugu kliniku dobila je 30. oktobra, ali se ponovno suočila s problemima. U jednoj od ustanova za vantjelesnu oplodnju kazali su joj da nije moguće prenijeti embrije, obzirom da u njenoj klinici nema nikoga ko bi ih zvanično ustupio i potpisao potrebnu dokumentaciju. Za dobijanje četverogodišnje dozvole za rad, koju izdaje Ministarstvo zdravstva Federacije BiH, klinika, uz ostalo, mora imati zaključen ugovor sa ustanovom iste djelatnosti. Time se pacijentima garantira nastavak liječenja pacijenata, u slučaju nepredvidivih situacija. "To ona očigledno nema, jer bi u tom slučaju nova klinika sve već preuzela. Pri tome, sami snosimo za to troškove. Ministarstvo je moralo imati plan šta dalje, ukoliko se ovo desi. Sada se vrtimo u krug, jer svi prebacuju odgovornost na druge", kaže ona. Ko je vlasnik?Grupacije Northwestern Medical Center preuzela je krajem prošle godine vlasništvo nad poliklinikom New life u Sarajevu, koja je tada bila u žiži afera i pritužbi pacijenata da je naprasno zatvorila vrata i da ih nije obavijestila o biološkom materijalu. Na web-stranici te ustanove navedeno je da je to "američki medicinski centar u vlasništvu grupe ljekara i investitora iz SAD-a, čiji je cilj da u BiH i na Balkanu donese moderne i napredne zdravstvene usluge". Prema podacima iz poslovnih registara, klinika je u vlasništvu Northwest Med grupe, koja je registrirana za stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, sa adresom u Istočnoj Ilidži, na području entiteta Republika Srpska. Kao njen osnivač naveden je liječnik Mohammad Jalal Khamis, američki državljanin sirijskog porijekla koji je, prema dostupnim podacima, završio Medicinski fakultet u Beogradu, a radi kao internista Chicagu. Ni Khamis, kao ni kosovski liječnik Shpend Ramadani, koji je prema poslovnim registrima direktor sarajevske klinike Northwestern Medical Centar, nisu odgovorili na pisane poruke RSE za razgovor o zatvaranju te ustanove. Khamis se od 2012. u javnosti pojavljivao i kao vlasnik univerziteta American Northwest u Travniku, koji do danas nije počeo sa radom jer nije dobio potrebne dozvole. Također, osnivač je Američkog sjeverozapadnog univerziteta zdravstvenih nauka i tehnologije (The American Northwest University of Health Science and Technology) u Goraždu. Njegov univerzitet je krajem 2023. godine preuzeo vlasništvo nad Internacionalnim univerzitetom u Goraždu, koji je bio pod istragom zbog afere o krivotvorenju diploma. 'Kao horor film'Nakon zatvaranja klinike, s problemima da dođe do pohranjenih embrija, kako bi nastavili postupak biomedicinski potpomognute oplodnje, suočava se i bračni par iz srednje Bosne. Govoreći pod uvjetom anonimnosti, za RSE su ispričali da su liječenje započeli u klinici New life, te nastavili u novoj nakon promjene vlasnika. Na ostanak u toj klinici su se odlučili, obzirom da im je u Zavodu za zdravstveno osiguranje Federacije BiH rečeno da imaju ugovor i s njom. "Preko noći je tu došla nova klinika i nastavili su rad pod novim imenom. Osoblje je bilo odlično, doktor i terapija sve u redu i sve je ličilo na jednu ozbiljnu medicinsku ustanovu. Sada nam je ostalo šest zaleđenih embrija, koji su navodno tamo i navodno je s njima sve u redu", kaže pacijentica klinike. Prema procedurama, zamrznuti embriji trebaju se čuvati u specijalnim laboratorijskim posudama, smješteni u tekućem dušiku, a postupak treba biti strogo kontroliran, kako ne bi došlo do njihovog oštećenja ili gubitka embrija. O zatvaranju klinike, kako tvrde, također, nisu zvanično obaviješteni, nego su za to saznali u neformalnom razgovoru za osobljem. "Završili smo aspiraciju folikula i čekali na transfer embrija. No, klinika koja je počela liječenje je nestala i možda moramo tražiti drugu. Išli smo tamo, kucali na vrata, ali nema nikoga. Embrilog nam je neformalno rekao da svaki drugi dan kontrolira tekući dušik, kako bi sve bilo ok sa pohranjenim embrijima", navode oni. I ovom bračnom paru je Ministarstvo zdravstva prije nekoliko dana izdalo rješenje da odobravaju prijenos embrija u drugu kliniku. "Sada ne znamo šta dalje. Nitko ne govori ništa i svi skidaju sa sebe odgovornost. Iz druge klinike su nam rekli da će prihvatiti embrije, ali da treba službeno stupiti u kontakt sa našom starom ustanovom. Međutim, nemaju se kome javiti", kaže sugovornica RSE. Od Ministarstva zdravstva su, kako navodi ova bračni par, tražili informaciju postoji li ugovor s drugom klinikom koja bi trebala preuzeti embrije i nastavak liječenja, ali odgovora nema. "Da on postoji, ove sage ne bi ni bilo nego bi ona, jer bi ona po službenoj dužnosti, trebala nastaviti liječenje. Sve je kao u horor filmu. Toga očigledno nema i netko mora snositi odgovornost", ističe sugovornica. Odgovore o trenutnom status sarajevske klinike i njenih pacijenata, RSE je pokušao dobiti u Komisiji za primjenu postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, koju je imenovalo Ministarstvo zdravstva Federacije BiH. Klinike za liječenje neplodnosti dužne su jednom godišnje izvještavati tu komisiju o broju i vrsti obavljenih postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, o njihovoj uspješnosti, te o pohranjenim spolnim stanicama, tkivima i embrijima. Predsjednik Komisije Igor Hudić kazao je za RSE da o ovom slučaju ne može govoriti bez odobrenja entitetskog ministra zdravstva. No, jedan od članova Komisije kazao je u neformalnom razgovoru da se radi o vanrednoj situaciji, u kojoj Komisija mora razmatrati čuvanje embrija pohranjenih u sarajevskoj klinici. "Imamo problem sa poštivanjem Zakona i pravilnika. Te klinike olako shvataju propise, dok se ne dođe u ovakvu situaciju. Ispoštuju proceduru u momentu dobijanja odobrenja, a od tada nisu toliko revnosni", istakao je jedan od članova Komisije. Nedorečeni propisiKlinički embriolog Herić kaže da suštinu problema predstavlja to što su propisi koji se odnose na biomedicinski potpomognutu oplodnju nedorečeni, a primjer za to su, između ostalog, zakonske odredbe koje se odnose na čuvanje biološkog materijala. Ističući da ne može govoriti o slučaju sarajevske klinike, obzirom da o tom slučaju nema dovoljno informacija, kazao je da problem leži u nefunkcionalnom sistemu, koji bi trebao predvidjeti neželjene događaje i ublažiti posljedice. "Kada se neželjeni događaj desi, prioritet mora biti njegovo brzo i sigurno zbrinjavanje, uz fokus na otkrivanju i korekciji sistemske, a ne samo i isključivo individualne greške. Suština izgradnje kvalitetnog sistema leži u razumijevanju uzroka unutar samog sistema koji su doveli do neželjenog događaja", naveo je. Zakon i podzakonski akti ne propisuju jasno procedure transporta biološkog materijala između ustanova, tako da nije jasno ko i pod kojim uslovima obavlja transport. "Po zakonu, svaka klinika bi trebala imati ugovor sa ustanovom iste djelatnosti, koja bi preuzela biološki materijal u slučaju njenog zatvaranja. Problem je kada imate situaciju da prva klinika ima ugovor sa Zavodom, a druga nema, pa onda pacijenti moraju plaćati ono što im je bilo zagarantovano da će biti plaćeno", kazao je. Ističe i da ne postoji adekvatno praćenje biološkog materijala, tako da nema preciznih podataka o tome gdje se nalazi. "To znači da ne znamo gdje, kad, i šta se dešava, te gdje su embrioni u realnom vremenu. Ministarstvo ima informacije po izvještaju koji klinike sačine jednom godišnje za prethodnu godinu, ali u stvarnom vremenu nemate ništa. Ne kažem da se ijedna klinika bavi ilegalnim aktivnostima, ali isto tako tvrdim da, sa trenutnim postavkama, ne postoji način za kontrolu s ciljem prevencije", kaže on. Rješenje vidi u registru koji će omogućiti praćenje stanja u realnom vremenu, što znači da će u svakom trenutku biti poznato ko i gdje drži biološki materijal. Trenutno je na web-stranici Ministarstva dostupna lista od deset ustanova koje imaju dozvolu da se bave biomedicinski potpomognutom oplodnjom, ali Herić kaže da ni ti podaci nisu redovno ažurirani. Tako na njoj, trenutno nije uvršten Northwestern Medical Center, već je i dalje upisana poliklinika New Life, čiji je vlasništvo preuzeo. Herić upozorava i da Zavod zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, prema dostupnim podacima, ne raspolaže tačnim informacijama o broju rođenih beba iz programa finansiranja biomedicinski potpomognute oplodnje. "Godišnji izvještaji o postupcima vantjelesne oplodnje nisu javno dostupni, iako u većini evropskih zemalja takvi dokumenti predstavljaju javne izvore informacija iz kojih se mogu analizirati rezultati, trendovi i mogućnosti za unapređenje sistema", ističe on. Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom u FBiH omogućava ženama do navršene 42. godine pravo na ove postupke na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Pri tome se prvi pokušaj vantjelesne oplodnje u potpunosti pokriva, dok se za svaki naredni pokušaj plaća 50 posto troškova.

Kancelarija za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine će na hitnoj sjednici razmatrati žalbu na nabavku transporta izbornog materijala za prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj (RS). Hitna sjednica na kojoj će biti razmatrana žalba je zakazana za utorak, 11. novembar, saopšteno je iz ove Kancelarije. Prijevremeni izbori u RS su zakazani za 23. novembar, a potencijalnu prepreku za njihovo održavanje predstavlja žalba sarajevske kompanije TOP TLS na odluku Centralne izborne komisije BiH da posao transportovanja izbornog materijala dodijeli firmi Optimum Global Logistika, takođe iz Sarajeva. Ukupna vrijednost ugovora je nešto manja od 93.000 maraka (oko 47.000 evra). Iz Kancelarije pojašnjavaju da su tek 5. novembra ispunjene "sve procesne pretpostavke" za odlučivanje po žalbi, te da su svi relevantni materijali dostavljeni članovima Kancelarije koji će odlučivati o njoj. "Nakon što odluka bude donesena ista će bez odlaganja biti dostavljena strankama upostupku i objavljanje na Portalu javnih nabavki", navode iz Kancelarije. Ranije je za Radio Slobodna Evropa iz CIK BiH rečeno da bi kašnjenje odgovora na žalbu "moglo uticati na pomjeranje izbora", te da su Kancelariji za razmatranje žalbi BiH uputili urgenciju za što brže rješavanje tog pitanja. U Republici Srpskoj 8. novembra počinje predizborna kampanja za izbor novog predsjednika ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Više od 1,2 miliona birača imaju pravo glasa na izborima zakazanim 23. novembra, dok će kampanja trajati do 22. novembra, nakon čega slijedi izborna šutnja. Centralna izborna komisija (CIK) BiH izbore je raspisala krajem avgusta, u jeku političke i ustavne krize koja je uslijedila nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku. Tom presudom mu je oduzet mandat predsjednika RS i zabranjeno obavljanje javnih funkcija u trajanju od šest godina. Dodik, koji je osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, izbjegao je zatvorsku kaznu od godinu dana plaćanjem novčane kazne od oko 18.000 evra. Prijevremeni izbori koštaće oko 3,3 miliona evra, a sredstva su osigurana iz državnog Ministarstva finansija. CIK je donio odluke o nabavci elektronske opreme, štampanju izbornog materijala i zakupu prostora za Glavni centar za brojanje. Biračka mjesta su određena i u inostranstvu – u ambasadama BiH u Beogradu, Beču, Berlinu i konzulatu u Minhenu. Građani koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a za koje neće biti organizovano glasanje, moći će glasati putem pošte.

Na prijevremenu slobodu iz austrijskog zatvora bit će pušten Bruno Stojić, osuđeni ratni zločinac, kojem je Haški tribunal izrekao 20 godina zatvora. "On bi danas trebao biti oslobođen iz pritvorske jedinice u Gracu i doputovati u Hrvatsku", kazala je za Radio Slobodna Evropa odvjetnica Senka Nožica, koja je bila u timu Stojićeve Odbrane. Stojić u Austriji izdržava kaznu od 20 godina zatvora na koju ga je 2017. godine pravosnažno osudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu i zločine nad Bošnjacima tokom rata u Bosni i Hercegovini. Proteklih godina podnio je nekoliko zahtjeva Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu da bude prijevremeno oslobođen iz zatvora. Haški tribunal objavio je 2004. godine optužnicu protiv takozvane 'haške šestorke', odnosno šest čelnika samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne (HRHB), među kojima je i Stojić koji se dobrovoljno predao 2004. godine. Tribunal je u novembru 2017. izrekao pravosnažnu presudu za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima 1993.-1994. godine, tokom rata u BiH. Na 25 godina zatvora tada je osuđen bivši predsjednika Vlade samoproglašene Hrvatske republike "Herceg-Bosne" Jadranko Prlić, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljk i Milivoje Petković na po 20 godina zatvora. Bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić dobio je 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić deset godina zatvora. Tokom izricanja presude, Praljak je popio otrov i preminuo istog dana.

U Kliničkom centru Tuzla u četvrtak navečer je preminula još jedna osoba, čime se broj smrtno stradalih u požaru, koji je 4. novembra zahvatio Dom penzionera u Tuzli, povećao na 13. Ovo je saopšteno u petak ujutro, 7. novembra iz ove zdravstvene ustanove. Prema preliminarnim rezultatima do sada obavljenih obdukcija, koji su Tužilaštvu vještaci usmeno saopštili, 11 osoba je smrtno stradalo uslijed gušenja, odnosno trovanja ugljenim monoksidom. Iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona je 6. novembra saopšteno da je završen uviđaj, te da će ova institucija izvještaje u narednom periodu dostaviti Sektoru kriminalističke policije MUP-a tog kantona. "O uzrocima požara ćemo obavijestiti javnost kada se analiziraju izvještaji i nalazi mišljenja stručnih lica i istražitelja", saopšteno je iz Tužilaštva TK. U Tuzli je proglašena četverodnevna žalost. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera.

U Republici Srpskoj 8. novembra počinje predizborna kampanja za izbor novog predsjednika ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Više od 1,2 miliona birača imaju pravo glasa na izborima zakazanim 23. novembra, dok će kampanja trajati do 22. novembra, nakon čega slijedi izborna šutnja. Centralna izborna komisija (CIK) BiH izbore je raspisala krajem avgusta, u jeku političke i ustavne krize koja je uslijedila nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku. Tom presudom mu je oduzet mandat predsjednika RS i zabranjeno obavljanje javnih funkcija u trajanju od šest godina. Dodik, koji je osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, izbjegao je zatvorsku kaznu od godinu dana plaćanjem novčane kazne od oko 18.000 evra. Iako mu je zabranjeno političko djelovanje, Dodik i dalje ima aktivnu ulogu u političkim procesima. Upravo je on potpisao kandidaturu SNSD-a za predstojeće predsjedničke izbore, što je otvorilo brojna pitanja o njegovom uticaju na kampanju i sam izborni proces. Šta nije spremno za izbore?Iz CIK-a BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE), naveli kako "za sada ide sve po planu u pripremi izbora". Imenovani su svi predsjednici i većina zamjenika biračkih odbora na biralištima u RS. No, problem predstavlja javna nabavka za proces transporta izbornog materijala na koju je uložena žalba. Zbog toga je u CIK-u uputio urgenciju Kancelariji za razmatranje žalbi za što brže rješavanje ovog pitanja. "Kašnjenje odgovora na žalbu moglo bi uticati na pomjeranje izbora", kažu u CIK-u na upit RSE da li postoji takva mogućnost ukoliko bude kasnio odgovor na žalbu. Iz Kancelarije za razmatranje i rješavanje žalbi u postupku javnih nabavki BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome kada bi postupak nabavke transporta za izborni materijal mogao biti riješen. Odlukom Ustavnog suda BiH otklonjene 'pravne dileme' oko izbora u RSPresudom Suda BiH Dodiku je prestao mandat, a Centralna izborna komisija BiH je u skladu s tim raspisala prijevremene izbore. Konačnu potvrdu zakonitosti tog postupka dao je i Ustavni sud BiH, koji je 4. novembra odbacio apelacije Dodikove odbrane, koja je tražila odbacivanje presude i odluke o oduzimanju mandata. Time su otklonjene sve pravne prepreke za održavanje izbora, a CIK je dobio potvrdu da je postupao u skladu sa zakonom. U međuvremenu, Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta. Odluka je objavljena u Službenom glasniku 22. oktobra, čime je i formalno potvrđeno da Dodik više ne obavlja funkciju predsjednika RS. Mandat Trišić Babić traje do izbora novog predsjednika. Ko su kandidati za predsjednika RS?Na izborima će učestvovati pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata. U utrku za predsjednika RS idu Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, Savez za novu politiku, Srpska demokratska stranka (SDS), Ekološka partija RS i Lista Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića. Kandidat SNSD-a je Siniša Karan, trenutni ministar u Vladi RS. SDS je kandidovao banjalučkog profesora Branka Blanušu, koga su podržale vodeće opozicione stranke u RS. Nezavisni kandidati su Slavko Dragičević i Igor Gašević. Prethodno je Sud BiH 16. oktobra poslao dopis CIK-u u kojem obrazlaže presudu Miloradu Dodiku i traži da je CIK sprovede u potpunosti. U dopisu je navedeno da Dodik ne može obavljati nijednu dužnost u organima koji se finansiraju iz javnih sredstava. Iako Sud BiH citira zakone i Statut SNSD-a, ne navodi izričito zabranu vođenja stranke, već traži od nadležnih organa da sprovedu zakon. CIK je naveo da je nenadležan, te dopis Suda BiH proslijedio Osnovnom sudu u Banjaluci. Banjalučki sud je potom tražio od CIK-a da precizira da li predlaže upis promjene podataka u registru političkih organizacija koji se odnose na SNSD. CIK je ovaj zahtjev proslijedio Sudu BiH, od kojeg se još čeka odgovor. Kazne za preuranjenu kampanjuCentralna izborna komisija BiH već je izrekla prve sankcije zbog kršenja Izbornog zakona. SNSD je 31. oktobra kažnjen sa 3.000 maraka (1.500 evra) zbog preuranjene kampanje načelnika Nevesinja Milenka Avdalovića, koji je putem lokalne televizije promovisao Sinišu Karana i pozvao birače da ga podrže. CIK je utvrdio da je time prekršen član 7.1. Izbornog zakona BiH, koji zabranjuje kampanju prije zvaničnog početka. Nekoliko dana kasnije, 5. novembra, SNSD je kažnjen i drugi put sa 3.500 maraka (1.750 evra), zbog izjava ministra Srđana Amidžića objavljenih na portalu javne Radio televizije Republike Srpske. Kako se radi o ponovljenom prekršaju, kazna je bila viša. Istog dana, CIK je kaznio i SDS sa 4.500 maraka (2.250 evra), te njihovog kandidata Branka Blanušu sa dodatnih 3.000 maraka (1.500 evra), zbog objave video izjave na Facebook stranici stranke. SNSD je podnio prijavu protiv SDS-a, a sporni sadržaj mora biti uklonjen. Jesu li osigurana sredstva za izbore?Prijevremeni izbori koštaće oko 3,3 miliona evra, a sredstva su osigurana iz državnog Ministarstva finansija. CIK je donio odluke o nabavci elektronske opreme, štampanju izbornog materijala i zakupu prostora za Glavni centar za brojanje. Biračka mjesta su određena i u inostranstvu – u ambasadama BiH u Beogradu, Beču, Berlinu i konzulatu u Minhenu. Građani koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a za koje neće biti organizovano glasanje, moći će glasati putem pošte. Imenovana i posmatračka misija OEBS-aKancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) otvorila je 28. oktobra posmatračku misiju u Banjaluci. Misiju predvodi Matijas Orsi, a čini je 11 međunarodnih eksperata iz devet zemalja. Četiri regionalna analitičara biće raspoređena širom RS u dvočlanim timovima. Misija će pratiti sve aspekte izbornog procesa – kampanju, rad izborne administracije, zakonske okvire i poštovanje osnovnih prava i sloboda.

Dvanaest osoba je smrtno stradalo, dok je 30 osoba hospitalizovano nakon požara koji je 4. novembra izbio u Domu penzionera u Tuzli. U tom gradu je proglašena četverodnevna žalost. Štićenici doma koji su smješteni u bolnici kažu za Radio Slobodna Evropa da su prvo osjetili miris paljevine. Nakon toga su čuli samo viku, galamu i plač. Istraga o požaru još traje.

Tuzlanski kanton je jedini u Federaciji Bosne i Hercegovine koji ima Institut dostojnosti – sistem koji provjerava moralni i profesionalni integritet kandidata prije nego što postanu policajci. Provjerava se sve: kontakti s kriminalcima, ponašanje u zajednici, lična reputacija. Uprkos toj, na papiru, najstrožoj kontroli u zemlji, upravo u ovom kantonu izbila je jedna od najtežih afera o prostituciji, zlostavljanju i zloupotrebi položaja u policiji. Istraga je otkrila mrežu u kojoj su policajci ne samo štitili kriminal, nego i učestvovali u podvođenju i zlostavljanju maloljetnica – slučaj koji je šokirao javnost, ali i pokazao koliko je sistem zakazao i prema građanima i prema vlastitim pravilima. Zakon koji je štitio prestupnikeIstraga o podvođenju i zlostavljanju maloljetnica u Tuzli pokazala je da je Besim Kopić, policijski inspektor iz Kalesije, godinama radio u službi, iako je njegov dosje bio ispunjen prekršajima. Bio je suspendovan zbog krivotvorene diplome, smijenjen s pozicije načelnika Odjela kriminalističke policije, a kasnije i disciplinski kažnjen zbog fizičkog napada na kolegu. Uprkos svemu, zadržao je posao, i prema navodima iz istrage, nastavio zlostavljati maloljetnice od kojih je uzimao novac. "Po svakoj logici, takav čovjek nije trebao nositi uniformu", kaže Denis Fejzić, glavni inspektor Uprave policije Tuzlanskog kantona. "Ali zakon i tadašnji propisi su mu to dozvolili." I nije bio jedini primjer. U to vrijeme svaka disciplinska mjera protiv policajca, kako kaže Fejzić, čekala je okončanje krivičnog postupka, koji je često trajao godinama. "U međuvremenu nastupi apsolutna zastara za vođenje disciplinskog postupka, kroz koji bi se takvima prekinuo radni odnos. Tražili smo izmjene u kojima se ne čeka okončanje krivičnog postupka, već, podizanje optužnice", kaže on. Nakon tih izmjena, više desetina policijskih službenika, među njima i visoki oficiri, izgubili su posao. Sistem koji kažnjava pošteneJedna službenica policijske agencije iz Sarajeva prijavljivala je kolege za kriminal u policijskoj agenciji. Nakon toga postala je meta – ne kriminalaca, već sopstvene institucije. Umjesto da je zaštiti, sistem je stao na stranu onih koje je razotkrila. Nekolicina policajaca iz njene agencije, tvrdi bivši direktor Federalne uprave policije (FUP) Zlatko Miletić, koji je upoznat s njenim slučajem, udružila se s članovima narko-kartela "Tito i Dino". Radi se o globalnom kartelu na čijem čelu je Edin Gačanin, koji je uhapšen 2023., te u Holandiji osuđen na sedam godina zatvora. Gačanin se od iste godine nalazi na "crnoj listi" Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija, koja je navela da se radi o jednom od najvećih svjetskih trgovaca drogom. "Grupa lica iz jedne policijske agencije su kontaktirali narko kartel 'Tito i Dino' i lice koje je u tom kartelu zaduženo za informatički kriminal da napravi domenu u Kanadi. U Kanadi naprave stranicu koju su plasirali ovdje u Bosni Hercegovini, na kojoj se nalaze snimci te gospođe koje su joj nezakonito skinuli s računara. Te slike polijepe na toj stranici i pozovu građane, stavljajući njen broj telefona da je ona osoba koja se bavi prostitucijom", kaže za Radio Slobodna Evropa bivši direktor FUP-a i Asocijacije šefova policije Jugoistočne Evrope Zlatko Miletić. Dodaje kako tužilac ni nekoliko mjeseci nakon prijave nije siguran ima li u tome elemenata krivičnog djela. Miletić nije otkrio o kom se tužilaštvu radi. Za to vrijeme, policajci za koje se sumnja da su odgovorni i dalje rade napominje Miletić. "To vam govori sve o tome kako funkcioniše sistem", kaže Miletić. Sprega politike i policije"Previše se gleda fizička spremnost, a premalo integritet", kaže bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac. Podsjeća na slučaj iz 1999. godine, kada su specijalci upali u sarajevski restoran Zujevina, tada poznat kao okupljalište ljudi iz kriminalnog miljea. Racija je, kaže, otkrila više nego što je iko očekivao – fotografije i veze moćnih političara s maloljetnicama. Umjesto nagrade, uslijedila je odmazda. "Dvadeset specijalaca je decertifikovano, pod izgovorom da su prekoračili ovlasti. U stvarnosti, sklonjeni su, jer su dotakli one koje se nije smjelo dirati", priča Pećanac. Četiri godine kasnije, Kantonalni sud ih je oslobodio svih optužbi, ali su karijere već bile uništene. "To su policajci kojima je namješteno da izgube certifikat zato što su otkrili neke ljude u nekim racijama i neke slike gdje se bilo sa maloljetnicima nekih velikih faca. Prema tome oni su bili izloženi odmazdi kroz priču da ne rade dobro svoj posao", kaže Pećanac, te dodaje da je ključno pojačati unutrašnju kontrolu i smanjiti politički uticaj. Bivši direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić smatra da je upravo sprega politike i policije korijen svih kasnijih afera. Kao jedan od primjera navodi Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), čiji je direktor Darko Ćulum zbog političkih motiva i na poziv tada predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika podnio ostavku. Ostavka nikada nije prihvaćena, a Ćulum se vratio. "Pa to ljudi nigdje ne postoji. Čovjek ode četiri mjeseca, nema ga na poslu pa dođe i komotno nastavi raditi kao da se ništa nije desilo. O pojedinim rukovodiocima koji su pravi kriminalci, ne treba trošiti riječi. I onda se mi pitamo kako je moguće. Eto, moguće je. Moguće je da pripadnici institucije koje vrše provjeru za lica koja obavljaju ove funkcije nisu počinila ništa, a protiv njih se onda pokrenu postupci i oni pobjegnu", kaže on. A dok politički podobni mirno prolaze kroz sistem, oni koji su osumnjičeni za teška krivična djela – jednostavno nestaju. Tako je bivši direktor SIPA-e Zoran Galić pobjegao u Hrvatsku prije nego što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i primanje dara, te krijumčarenje akciznih roba. Tužilaštvo ga tereti da je zloupotrijebio položaj tokom svoje dužnosti direktora druge policijske agencije Granične policije BiH, od 2014. do 2023. godine. U sistemu u kome su infiltrirani politički poslušnici teško je, smatraju stručnjaci, osjećati se sigurnim i prijaviti kriminalne radnje. Ipak, iz policije savjetuju da se svaka prijava može podnijeti i anonimno, te da se građani mole za nultu toleranciju na korupciju u policiji, čak i kada to njima ide u korist.

Iz Policijske uprave Tuzlanskog kantona je saopšteno da je još jedna osoba preminula u Kliničkom centru Tuzla, čime se broj smrtno stradalih u požaru, koji je 4. novembra zahvatio Dom penzionera u Tuzli, povećao na 12. Prema preliminarnim rezultatima do sada obavljenih obdukcija, koji su Tužilaštvu vještaci usmeno saopštili, 11 osoba je smrtno stradalo uslijed gušenja, odnosno trovanja ugljenim monoksidom. "Tijelo jedne žrtve je i opožareno. Obdukcija tijela danas preminule žene će biti obavljena u skorijem periodu", navodi se iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona (TK), 6. novembra. Navodi se i da je završen uviđaj, te da će ova institucija izvještaje u narednom periodu dostaviti Sektoru kriminalističke policije MUP-a tog kantona. "O uzrocima požara ćemo obavijestiti javnost kada se analiziraju izvještaji i nalazi mišljenja stručnih lica i istražitelja", saopšteno je iz Tužilaštva TK. Iz Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla je 6. novembra saopšteno da se trenutno na hospitalizaciji nalazi 14 pacijenata. Na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju trenutno su hospitalizirana četiri pacijenata, od kojih su dva na aparatu za mehaničku ventilaciju. Trenutno šest pacijenata, korisnika Doma penzionera Tuzla, hospitalizirano je na Klinici za plućne bolesti. "Svi pacijenti su stabilnih vitalnih parametara. U prijemnoj ambulanti ove klinike trenutno je jedan policajac, koji se javio danas u toku dana i zadržan je na opservaciji. Tri pacijenta su hospitalizirana na Klinici za interne bolesti, zdravstveno stanje pacijenata je trenutno stabilno. Na Klinici za urologiju hospitaliziran je jedan pacijent, trenutno zdravstveno stanje je stabilno", navodi se iz UKC Tuzla. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine i Brčkom 6. novembra je Dan je žalosti zbog stradanja štićenika Doma. U Tuzli je proglašena četverodnevna žalost. I u Crnoj Gori je Dan žalosti povodom ove tragedije. Svi organi i institucije obavezni su istaknuti zastave na pola koplja, dok su medijske kuće, kao i organizatori kulturno-umjetničkih i sportskih manifestacija, dužni prilagoditi svoje programske sadržaje obilježavanju Dana žalosti. Vlada Tuzlanskog kantona je ranije proglasila Dan žalosti. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera.

Jedanaest osoba je smrtno stradalo, dok je 30 osoba hospitalizirano nakon požara koji je 4. novembra izbio u Domu penzionera u Tuzli, objavio je glavni tužilac Tužilaštva Tuzlanskog kantona (TK) Vedran Alidžanović. Među povrijeđenima u požaru koji je oko 20.45 sati izbio na sedmom spratu zgrade su tri policajca i pet vatrogasaca. Četiri osobe su na respiratoru, a medicinsku pomoć je zatražio i veći broj drugih osoba uključenih u spašavanje, izjavio je 5. novembra tužilac na konferenciji za novinare jutro nakon požara. Kako su ranije objavili iz gradske bolnice, među povrijeđenima najmanje dvoje je u teškom stanju, a povrijeđeni su, osim štićenika Doma, i policajci, vatrogasci, te radnici Doma penzionera. Uviđaj na mjestu požara je započet, ali prekinut privremeno zbog opasnosti na terenu. Kantonalno tužilaštvo u Tuzli je saopštilo da će uviđaj biti nastavljen i u četvrtak. Zbog stradanja štićenika Doma penzionera Tuzla, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na hitnoj sjednici donijela je odluku o proglašenju 6. novembra Danom žalosti u tom entitetu u BiH. Svi organi i institucije obavezni su istaknuti zastave na pola koplja, dok su medijske kuće, kao i organizatori kulturno-umjetničkih i sportskih manifestacija, dužni prilagoditi svoje programske sadržaje obilježavanju Dana žalosti. Ranije je Vlada Tuzlanskog kantona proglasila Dan žalosti. Ispred Doma penzionera u večernjim satima su zapaljene svijeće. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je ostavku. Ova ustanova se inače sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera. Uviđaj započet, pa prekinutKako je na konferenciji za novinare rekao tužilac Alidžanović, uviđaj je započet u ranim jutarnjim satima 5. novembra, uz prisustvo predstavnika svih relevantnih institucija. Dežurni tužilac i ekipa kriminalističke policije započeli su radnje na izuzimanju tijela, ali je uviđaj privremeno obustavljen zbog opasnosti na terenu. "Radi se o požarenom području koje je u tom trenutku bilo opasno za vršenje radnji dokazivanja", kazao je, te naveo da će se istraga nastaviti kada se za to steknu uslovi. On je naveo kako su angažovani vještaci elektrostruke, protivpožarne zaštite i zaštite na radu koji zajedno s tužiocem i istražiteljima rade na utvrđivanju okolnosti ove strašne tragedije. Tužilaštvo TK je najavilo da će obdukcije za svih 11 tijela biti obavljene tokom dana u prostorijama Komemorativnog centra, te da će javnost biti redovno informisana o daljem toku istrage. Još je kazao da će za tijela jedanaest osoba koje su izgubile život obdukcija biti naređena danas. "Donijeli smo odluku o načinu na koji će se vršiti uviđaj s ciljem utvrđivanja okolnosti koja ja zadesila TK i BiH. To je ono od informacija što trenutno imamo i s čime raspolažemo. Za ovih 11 tijela će u toku dana biti naređene obdukcije". Detalji o povrijeđenima iz Univerzitetskog kliničkog centra TuzlaU toku noći hospitalizirano je dvadeset pacijenata u Klinici za plućne bolesti, među kojima je bilo tri policajca i šest vatrogasaca, a ostali su bili korisnici i uposlenici Doma penzionera Tuzla, objavili su detaljan izvještaj 5. novembra ujutro iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Nažalost, jedna pacijentica je u toku noći preminula u Klinici za plućne bolesti, navedeno je u saopštenju direktora UKC-a dr. Šekiba Umihanića. Prema izvještaju Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju primljeno je osam pacijenata, od kojih je pet na respiratoru i nalaze se u izuzetno teškom stanju, a jedan je nažalost završio letalnim ishodom. Kod hospitaliziranih pacijenata dijagnostikovane su inhalacione povrede nastale udisanjem dima, odnosno štetnih produkata sagorijevanja. Trenutno su i u Klinici za interne bolesti smještena dva pacijenta. Osoblje i načelnici Klinike za plućne bolesti, Klinike za anesteziju i reanimaciju i Klinike za interne bolesti bili su uključeni u proces zbrinjavanja i opservacije navedenih pacijenata. "Univerzitetski klinički centar Tuzla stavio je na raspolaganje i sve raspoložive kapacitete za hospitalizaciju pacijenata koji su mogli doći zbog pogoršanja svog osnovnog stanja, hroničnih bolesti, komorbiditeta ili eventualno za smještaj korisnika Doma penzionera Tuzla, ukoliko se procijeni da nemaju adekvatan smještaj za novonastale slučajeve ili kao mogućnost privremenog smještaja dok se ne iznađe adekvatno rješenje", navodi se u saopštenju. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u Tuzli je 5. novembra, dan nakon požara, obećao potrebna sredstva za pomoć nakon požara, te kazao da je sada imperativ smještaj preostalih korisnika Doma. U izjavi novinarima je kao jednu od opcija naveo je i smještaj u hotelskim kapacitetima u Sarajevu, uz mogućnost finansijske podrške onima koji žele privremeno biti smješteni kod porodica. Nikšić je kazao i da je Dom penzionera javno dobro te da se nakon ove tragedije mora pristupiti rješavanju problema koji bi, prema njegovim riječima, vjerovatno godinama čekali da nisu došli u fokus nakon događaja koji je potresao Tuzlu, preniijela je tuzlanska Radio-televizija Slon. Vijest se ažurira

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije usvojio 4. novembra apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH u kojoj je pravosnažno osuđen 1. avgusta na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Tada je Dodikov advokat Goran Bubić najavio da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH navodeći da su to koraci potrebni za dalju apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava. Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio. Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta. Drugooptuženi u procesu, Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika RS, koji je objavio sporne zakone, oslobođen je krivice u prvostepenom postupku, što je potvrdilo apelaciono vijeće. Šta se navodi u odluci Ustavnog suda BiH?Ustavni sud je zaključio da nije došlo do povrede prava na pravično suđenje, niti drugih prava garantovanih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Sud je odbacio apelaciju protiv odluka CIK-a i Suda BiH o prestanku Dodikovog mandata, ocijenivši da se te odluke ne tiču građanskih prava i obaveza niti krivične optužbe u smislu člana 6. Evropske konvencije. CIK je oduzeo mandat Dodiku polovinoma augusta, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio. Ustavni sud je naveo da je CIK postupao po službenoj dužnosti, u skladu s Izbornim zakonom BiH, nakon što je presuda protiv Dodika postala pravosnažna. Sud je zaključio da se osporenim odlukama nije odlučivalo o ustavnosti postupanja Suda BiH, te da se ne može govoriti o povredi prava na pravično suđenje u tom kontekstu. U vezi s navodima o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima, Ustavni sud je istakao da je krivično djelo za koje je Dodik osuđen jasno definisano zakonom, te da je zakon koji je donio visoki predstavnik pravno valjan i dio domaćeg pravnog sistema. Sud je podsjetio da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma, rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i Bonske deklaracije, te da nisu podložna kontroli Ustavnog suda. Ustavni sud je odbacio i navode o pristrasnosti sudije u predmetu, te utvrdio i da je javnost suđenja bila osigurana, te je ocijenio i da je apelant (Dodik) imao pravičan postupak.

Nadam se da ću se živ vratiti kući. - Gdje je vaša kuća? E sad... To zavisi... Nadam se da će se sve završiti kako treba. S vjerom u Boga. Riječi su ovo Neđe Panića, 30-godišnjaka iz Kotor-Varoši, u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, koji je u proljeće 2025. otišao ratovati na ruskoj strani u Ukrajini, što je prema zakonima u BiH krivično djelo kažnjivo kaznama od tri mjeseca do deset godina zatvora. Kad je u augustu govorio za Radio Slobodna Evropa (RSE), nije bio na ratištu. Rekao je da se vratio s fronta i da će ići ponovno. U novembru je i dalje bio u Rusiji. Informacije o njegovom odlasku imaju i sigurnosne agencije u BiH, i to nakon što je u julu na Panićevom Facebook profilu objavljen video u kojem objašnjava da se pridružio ratištu na strani ruske armije. U videu, koji je kasnije uklonjen, Panić je objasnio i da je dobio rusko državljanstvo. Za RSE u telefonskom razgovoru kaže da je u Rusiju otišao iz avanturističkih razloga. "Radio sam devet godina na Zapadu, u zemljama Evrope. I nekako sam odlučio da idem istočnije, nije mi se više sviđao život na Zapadu. Razlog je čista avantura", rekao je Panić, koji od ranije ima državljanstvo BiH i Srbije. Panić negira da je za odlazak u Rusiju tražio pomoć neke od osoba iz zemalja Zapadnog Balkana koje su već od ranije u Rusiji i Ukrajini, kaže da to njemu nije bilo potrebno. "Sve imate na internetu. Možete doći i vi. Dođete avionom, prijavite se da idete. To nikakav nije bauk", tvrdi Panić. Rusija ozakonila dolazak stranaca u vojskuRusija je tokom ljeta 2025. dekretima predsjednika Vladimira Putina omogućila strancima služenje u ruskoj vojsci, ne samo tokom vanrednog ili ratnog stanja, već i tokom mobilizacije. Harry Stevens, američki istraživač vanjske politike i odbrane, specijaliziran za Rusiju, za RSE kaže da postoji nekoliko razloga za ovakvu odluku Rusije i motive stranih državljana da se pridružuju ruskoj armiji. Na prvom mjestu, kaže Stevens, je namjera Rusije da potakne što više stranaca da se pridruže vojsci. Stevens smatra da se ruska Vlada suočava s vrlo ozbiljnim nedostatkom radne snage i ljudi generalno, posebno muškaraca radne ili vojne dobi. "I sve im je teže uvjeriti ljude da se priključe, posebno kako postaje sve jasnije da služenje u ruskoj vojsci i borba u Ukrajini nose vrlo visoku stopu smrtnosti. Jedan od načina na koji su uspijevali regrutirati ljude jeste nudeći sve veće iznose novca, kao i vrlo velike isplate u slučaju smrti ili ranjavanja. Zapošljavanje stranih vojnika, posebno iz siromašnijih zemalja, također je način da se izbjegne isplata tih beneficija", kaže Stevens. Za Panića novac nije bio motivPanić iz BiH, međutim, tvrdi da mu novac ni zarada nisu bili primarni motivi. On inzistira na avanturizmu kao prvom razlogu. "Bio sam u sobi hotela u Njemačkoj, sjedim, razmišljam šta dalje. Tako sam odlučio da odem u Rusiju. Otišao sam u Bosnu da se pozdravim s roditeljima i onda sam otišao u Rusiju. Kupio kartu, došao u Sankt Peterburg. Dalje je sve bilo lako", kaže Panić. Roditelji su, ispričao je, znali da ide u Rusiju, kaže ovaj 30-godišnjak. Navodi da im "nije bilo svejedno", ali i da im je "čast" zbog sinove odluke. Na pitanje je li svjestan da na frontu u svakom trenutku može poginuti ili ubiti nekog drugog, kaže da jeste. "Svjestan sam svega. Svakih deset minuta se na frontu to dešava, napadi, svega sam svjestan." Iako je video koji je objavio na Facebooku podijelio i Aleksandar Velimirović, osoba o kojoj je RSE ranije više puta pisao, a koji javno na društvenim mrežama regrutira i poziva na pridruživanje ruskoj vojsci, Panić negira da mu je on pomogao da ode na ratište. Velimirović je ranije kažnjavan u BiH, promijenio je ime, otišao u Rusiju i pridružio se vojsci. Više puta je objavljivao pozive i nudio pomoć svima iz BiH i Srbije koji žele ratovati na strani Rusije. Panić, pak, kaže da nema veze s Velimirovićem, da ga je sretao u Rusiji i da ga poznaje, ali to je sve. "Ja sam više s ruskim vojnicima. Doduše, ima ih iz raznih zemalja, ima i iz Bosne, ali nisam mnogo u kontaktu s njima." Na pitanja o plaći, kaže da ne želi iznositi detalje. "Nije razlog novac. Ja sam po Evropi radio i zarađivao. Ja sam u Njemačkoj zarađivao isti i veći novac", kaže Velimirović ponavljajući da ga je avanturizam doveo u Rusiju. Slučaj Darija Ristića koji je na ratištu izgubio noguOd početka ruske invazije na Ukrajinu u BiH je poznat jedan slučaj hapšenja bh. državljanina koji se dovodi u vezu s ratovanjem na bilo kojoj strani. Riječ je o Dariju Ristiću iz Modriče, za kojim je BiH bila raspisala INTERPOL-ovu potjernicu. Ristić se vratio u BiH i uhapšen je na Aerodromu u Sarajevu 17. septembra. Državni sud mu je odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor. Istraga o njegovom odlasku i sudjelovanju u ratu traje, a u međuvremenu Ristić želi sporazumno priznati krivicu i dogovoriti s Tužiteljstvom kaznu. Ristić je i tokom boravka u Rusiji i Ukrajini snimao sadržaj i objavljivao ga na ruskoj društvenoj mreži Vkontakte i na TikToku. To je nastavio i nakon što je u BiH pušten iz pritvora. On je na ratištu izgubio nogu, a sumnjiči se da je ratovao na strani Rusije u Ukrajini od novembra 2023. godine. Kao i Panić, dobio je državljanstvo Rusije. Panić kaže da je svjestan da je ono što je uradio krivično djelo u Bosni, ali nije siguran da li će zbog tog odgovarati ako se vrati u Bosnu i Hercegovinu. "Ne znam hoće li me neko uhapsiti ako dođem. Ne znam ni kako bih reagovao. Ako sam ja državljanin Rusije, možda mi i ne mogu suditi", kaže Panić, koji se nije odrekao nijednog od tri državljanstva, niti je to ko od njega tražio. Ko je još iz BiH na ratištu u Ukrajini?Osim Panića, Ristića koji se vratio u BiH, Velimirovića o kojem je RSE više puta pisao i koji je i dalje na ratištu u Ukrajini ili u Rusiji, iz Bosne je, prema saznanjima RSE iz obavještajnih izvora, otišao i Danijel Grubač iz Kneževa, kao i Andrej Vukašinović iz Trebinja. Da je teško govoriti o preciznim brojevima stranaca u redovima ruske vojske, kaže i stručnjak Stevens. Objašnjava da su brojevi koje zvanično kroz obavještajne izvore objavljuju Ukrajinci vjerovatno mnogo manji od stvarne slike na terenu. "Zemlje sa najvećim brojem stranih dobrovoljaca su: Bjelorusija, Uzbekistan, Kuba, Tadžikistan, Nepal, Šri Lanka i Kirgistan. Prema službenim brojevima se govori između 1.000 i 1.300 osoba. Ali, kao što sam rekao, ti brojevi su vrlo vjerovatno podcijenjeni. U svom istraživanju koje sam radio prošle godine, došao sam do konsenzusa da su određene zemlje vjerovatno poslale po nekoliko hiljada ljudi. Na primjer, Nepal je vjerovatno poslao barem nekoliko hiljada ljudi. Dakle, u ljeto 2024. procijenio sam da je barem 10.000, a možda i bliže 15.000 do 20.000 stranih dobrovoljaca bilo ili je bilo uključeno u borbe", kaže Stevens. Kad je riječ o Zapadnom Balkanu, Stevens kaže da je situacija nejasna. "Zvanični ukrajinski podaci pokazuju da je samo oko 101 osoba sa srpskim pasošem. To može uključivati etničke Srbe iz Bosne, Crne Gore ili drugih zemalja. Međutim, postojali su i drugi podaci s početka rata koji su pokazivali da je možda znatno veći broj Srba sudjelovao. Još u augustu 2022. francuska open source obavještajna grupa Intelligence Online procijenila je da je 500 ljudi iz balkanskih zemalja, većinom Srba, bilo registrovano u glavnom vojnim birou u Moskvi", rekao je Stevens. Ukrajina i Moldavija s EUROPOL-om otkrivaju slučajeve stranih državljana na ratištu, među njima i one iz BiHKrajem oktobra policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om su otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner (Wagner je plaćenička vojska koju je 2014. osnovao ruski državljanin Jevgenij Prigožin, koji je bio blizak Kremlju i poginuo u augustu 2023. u padu privatnog aviona, tačno dva mjeseca nakon što je njegov odred organizirao pobunu protiv vlasti u Moskvi. Prigožin je ranije bio nazvan "Putinov kuhar" zbog brojnih ugovora o ugostiteljstvu koje je njegova kompanija imala sa državom.)i Redut (Redut je pseudo privatna vojna kompanija koju Rusija koristi kao paravan za regrutovanje i raspoređivanje vojnika u Ukrajini. Iako se povezuje s grupom Wagner, u stvarnosti je koordinirana i finansirana od strane ruske vojne obavještajne agencije GRU, služeći kao sistem za mobilizaciju borbenih jedinica u ključnim ofanzivama.) i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini. Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Iz kontakt tačka BiH i EUROPOL-a i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za RSE su rekli da nisu obaviješteni o akciji. Sličan odgovor RSE je dobio i od Ureda INTERPOL-a u Sarajevu. Iz Policije Ukrajine nisu odgovorili na upit o tome o kojem broju bh. državljana je riječ. RSE je iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH nezvanično dobio informaciju da Ukrajina i Moldavija redovno obavještavaju BiH o saznanjima o bh. državljanima na ratištu i u plaćeničkim grupama. Kad je riječ o paravojnoj formaciji Wagner i bh. državljanima, u novembru 2023. RSE je izvijestio da je državno tužiteljstvo BiH od Federalne uprave policije dobilo izvještaj o Davoru Savičiću, zbog postojanja osnova sumnje da je bio član Wagnera u periodu 2014. i 2015. godine. Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži VKontakte, RSE je 2023. utvrdio da je Savičić ponovno aktivan kad je riječ o ruskoj invaziji u Ukrajini, kao i da stoji iza plaćeničke grupe "Vuk". U martu 2025. Ruski servis RSE je objavio istraživanje koje pokazuje da je Savičić pukovnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije, poznatije kao GRU. Sigurnosne agencije u BiH ne govore o državljanima u UkrajiniDržavna agencija za istrage i zaštitu više puta je za RSE rekla da u suradnji s Tužiteljstvom postupa u okviru svojih nadležnosti u predmetima koji se odnose na odlaske na strana ratišta. "Zbog osjetljivosti i stepena tajnosti više informacija ne možemo podijeliti", uglavnom je odgovor iz ove agencije. Slično su za RSE više puta rekli i u državnom tužiteljstvo, u kojem Odsjek za terorizam radi na predmetima koji se donose na sudjelovanje građana BiH na ratištima stranih zemalja. RSE je ranije, tokom 2023., od sigurnosnih izvora dobila informaciju da su u Tužiteljstvu BiH bile otvorene istrage o najmanje sedam osoba koje su aktivno sudjelovale na ratištu u Ukrajini. Sve do slučaja Darija Ristića, jedini procesuiran zbog sumnje da je 2014. i 2015. ratovao u Ukrajini bio je Gavrilo Stević. Sud Bosne i Hercegovine Stevića je pravosnažno oslobodio optužbi zbog nedostatka dokaza. Stević je ranije za RSE rekao da ne poriče boravak u Ukrajini, ali kaže da se nije borio.

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 4. novembra usvojio je nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Prema proceduri, ovaj dokument treba odobriti Predsjedništvo BiH, a potom i Parlamentarna skupština BiH. Nacrt budžeta uključuje sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH koja su namijenjena za nabavku novih tehnologija za provođenje izbora. Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je novi tekst Nacrta zakona o budžetu, nakon što prijedlog ovog zakona nije usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom 30. oktobra nije, na hitnoj sjednici, usvojio budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u drugom čitanju. Na sjednici isti dan ranije, budžet je usvojen u prvom čitanju. Zakonska procedura podrazumijeva usvajanje u prvom i drugom čitanju, kada se ulažu amandmani. Za budžet u drugom čitanju nije bilo entitetske većine prilikom glasanja, jer poslanici iz bh. entiteta Republika Srpska nisu željeli podržati izdvajanje novca za institucije kulture od državnog značaja, povećanje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH i sredstva za isplaćivanje dugova BHRT-a. Budžet je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosio od 1.5 milijardi maraka (805,3 miliona evra). Inače, budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već 11 mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plata, a novi projekti su blokirani.