Kineski državni proizvođač i trgovac naoružanja koji je pod sankcijama Zapada zbog suradnje s Rusijom koja vodi rat protiv Ukrajine, među izlagačima je na sajmu vojne opreme koji su organizirali Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i entitetska Vlada Federacija BiH s domaćim kompanijama. Poly Technologies došao je u Sarajevo s maketama dronova koje koristi Narodnooslobodilačka vojska Kine, antidron sistema te navođenih raketa, granata, raketnih bacača i jurišnih brodova. Organizatori iz BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako se sankcionirana kineska kompanija našla na sajmu u zemlji koja je u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u i kandidat za članstvo u EU, čiju bi vanjsku i sigurnosnu politiku trebala pratiti prema potpisanim sporazumima. "To se nije smjelo desiti. Odobrenja za dolazak ljudi, firmi i sredstava, naoružanja, municije moralo je dati više instanci. Onaj ko je organizovao sajam morao je izvršiti provjere. Ne bi me čudilo ni da je to namjeran previd jer je vjerujem da se to slučajno desilo", kazao je za RSE Sead Jusić, bivši zamjenik ministra obrane BiH. Jusić kaže kako su te dolaske i nastupe "trebali filtrirati Ministarstvo obrane, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjske trgovine BiH". "Znate kako je to u BiH, za neke ljude u tim ministarstvima su neke zemlje prijateljske, za druge nisu", kaže Jusić. Sjedinjene Američke Države stavile su Poly Technologies na listu sankcioniranih subjekata u junu 2024. godine. Prema američkim navodima, kineska kompanija je ruskoj vojnoj industriji isporučila navigacijske sisteme za vojne helikoptere Mi-17, uz drugu tehnologiju "dvostruke namjene" koja se može koristiti u vojne svrhe. London je aprilu 2025. godine uveo sankcije Poly Technologiesu zbog aktivnosti koje, prema obrazloženju britanskih vlasti, doprinose ruskim vojnim kapacitetima i podrivaju suverenitet Ukrajine. Specijal RSE: Kina na BalkanuEU je uvrstila je Poly Technologies na popis sankcioniranih u maju 2025. godine, navodeći da je kineska kompanija isporučivala Rusiji komponente za vojne helikoptere. Sankcije su uvele i Kanada i Ukrajina. Istraživačka organizacija C4ADS navela je da je u međunarodnim carinskim i trgovinskim bazama podataka identificirala više od 280 isporuka kompanije Poly Technologiesu prema Rusiji. Poly Technologies je ruskom proizvođaču municije Barnaul Cartridge Plant isporučio barut dovoljan za proizvodnju najmanje 80 miliona metaka, prema podacima ImportGenius. BiH se "uskladila" sa sankcijama Brisela prema Rusiji te se obvezala uskladiti vanjsku politiku sa EU-om, ali sankcije nisu implementirane, dok godinama odbija zahtjeve EU da uvede vize državljanima Rusije, Kine, Turske, Saudijske Arabije i još nekih zemalja. "BiH se na papiru uskladila sa vanjskom politikom EU, ali ne i u praksi. Vidimo to i na ovom primjeru [sajma naoružanja]. Po pitanju i vanjske i unutrašnje politike svako radi šta hoće bez ikakvih posljedica", kaže za Radio Slobodna Evropa Haris Ćutahija iz Vanjskopolitičke inicijative BH. Što znači prisutnost sankcionirane kompanije?U aprilu ove godine, prije nego što je objavljen popis izlagača, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da će organizatori "pažljivo birati izlagače". "Kako ne bismo došli u situaciju da od dobre ideje, koju želimo realizirati, napravimo geopolitički problem", rekao je tada Lakić predstavljajući projekt sajma Balkan Shield 2026. RSE je zatražio odgovore od UNIS Groupa, ureda premijera Vlade Federacije BiH, ureda ministarstva ministra Lakića te ministra obrane BiH na pitanje kako se sankcionirana kineska kompanija našla među izlagačima. Do trenutka objave nisu stigli odgovori na pitanja jesu li znali da je Poly Technologies pod sankcijama te kako je prošla provjeru. Sama prisutnost kompanije pod sankcijama na sajmu ne predstavlja automatski kršenje američkih ili europskih sankcija. Međutim, sklapanjem poslovnih aranžmana ili novčanim transakcijama sa sankcioniranim subjektom pojedinci, kompanije ili vlade mogu biti obuhvaćene tzv. sekundarnim sankcijama. Ko su ostali izlagači?Uz 22 izlagača iz Bosne i Hercegovine, na sajmu sudjeluje i pet iz Turske, dvojica iz Slovenije, te po jedna iz Egipta, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Među izlagačima bio je i turski Predsjednički ured za obrambenu industriju (SSB), koji je ranije bio predmet američkih sankcija nakon turske nabave ruskog protuzračnog sistema S-400. Osim firmi iz entiteta Federacija BiH, na sajmu izlaže i firma Orao iz Republike Srpske, koja je početkom 2000-ih bila predmet međunarodnih istraga povezanih s Irakom i kršenjem tadašnjeg režima embarga Ujedinjenih naroda. BiH ima 15 vojno-industrijskih poduzeća, a SAD je godinama bio najveći kupac oružja iz BiH, uglavnom metaka i topničkih granata, uz Češku, Nizozemsku, Saudijsku Arabiju i Egipat. Izvoz je pao ove godine, a proizvođači kao glavne razloge navode otežanu nabavku sirovina, rast njihovih cijena i duže rokove isporuke "zbog geopolitičkih promjena i veće potražnje za naoružanjem". BiH generalno ne izvozi naoružanje u područja zahvaćena ratnim sukobima, a za razliku od Srbije nije kupovala oružje iz Kine i prethodnih godina zabilježena je samo jedna donacija kamiona i buldožera. Prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (carina) dostavila RSE-u, s Ukrajinom i Iranom nije bilo nikakve direktne trgovine oružja i opreme od 2019. godine. Ukupno gledajući sve robe, daleko najvažniji vanjskotrgovinski partner su zemlje članice EU i regije, dok BiH najveći deficit ima s Kinom.

Državljanin Bosne i Hercegovine kažnjen je u Hrvatskoj uslovnom kaznom od 15 dana zatvora zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske. Isti izvor navodi kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Navodi se da se radi o prekršaju iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ističe se i da je nakon kriminalističkog istraživanja 43-godišnjak doveden pred nadležni sud, koji ga je kaznio kaznom zatvora od 15 dana uz primjenu uslovne osude. Dodaje se i da se kazna neće izvršiti ako u roku od godinu dana ne počini jedan ili više prekršaja. Iz policije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o identitetu uhapšenog bh. državljanina, na koji je način policija došla do spornih objava, odnosno da li je riječ o javno dostupnom profilu, prijavi građana ili drugom izvoru. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivične prijave i u BIHKrivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Iz Tužilaštva BiH su za Radio Slobodna Evropa 1. septembra naveli da u proteklom periodu nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. od nadležnih policijskih agencija, na svim nivoima u BiH. "Zaprimljeno je nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim. Zaprimljeno je i nekoliko prijava fizičkih lica ili predstavnika političkih stranaka ili političkih subjekata. Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije.

Trideset godina nakon rata u BiH, i devet godina nakon što je Ratko Mladić osuđen za najteže ratne zločine, njegovo ime se slavi i veliča. Mladić je preminuo u zatvoru u Hagu, 27. avgusta. Reakcije dela javnosti na njegovu smrt u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, pokazatelj su upitnog doprinosa presuda i činjenica utvrđenih kako pred Haškim sudom, tako i pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, na promenu odnosa javnosti prema ratu u kom je stradalo oko stotinu hiljada ljudi, dok su milioni raseljeni. Na kome je odgovornost za to, u "Uvidu" Radija Slobodna Evropa govorili su Srđan Milošević, profesor istorije iz Beograda, Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, kao i bivši haški tužilac Džefri Najs (Gerffrey Nice).

U Sarajevu je u 100. godini života preminuo Raif Dizdarević, bosanskohercegovački političar i nekadašnji predsjednik Predsjedništva bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Ovo je 2. septembra za Radio Slobodna Evropa potvrdio Nijaz Skenderagić, nekadašnji potpredsjednik Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini (SABNOR). Raif Dizdarević je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svjetskog rata (1941.-1945.) Nakon završetka rata radio je u sigurnosnim službama Bosne i Hercegovine. Početkom 50-tih godina počeo je raditi u tadašnjem ministarstvu inostranih poslova Federativne Narodne Republike Jugoslavije, kada počinje i njegova diplomatska karijera. Za predsjednika tadašnjeg Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine je izabran 1978. godine. Od 1984. do 1987. godine obavljao je funkciju saveznog sekretara za inostrane poslove. Krajem 1987. godine izabran je za člana tadašnjeg Predsjedništva SFRJ, a godinu kasnije je postao predsjednik Predsjedništva SFRJ, sve do 1989. godine. Autor je i nekoliko knjiga: "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije", "Vrijeme koje se pamti", "Put u raspad" i "Sudbonosni podvig Jugoslavije".

Sud Bosne i Hercegovine produžio je za još dva mjeseca pritvor Bartlomieju Wlodzimierzu Krakowiaku, osumnjičenom da je krajem jula zapalio vanjski oltar Crkve svetog Jakova i oštetio kip Gospe u Međugorju. Prema ovoj sudskoj odluci, pritvor za 31-godišnjeg Poljaka koji je uhapšen krajem jula, može trajati do 27. oktobra, potvrdio je u srijedu Sud BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE). Tužiteljstvo BiH ga sumnjiči za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te izazivanje opće opasnosti. Incidenti za koje je 31-godišnjak osumnjičen dogodili su se 28. jula u Međugorju, mjestu na jugu BiH koje godišnje privlači hiljade katoličkih hodočasnika iz cijelog svijeta. Policija u Čitluku najprije je zaprimila prijavu da je na kipu Gospe na lokalitetu Podbrdo ispisan uvredljivi natpis "Đavao u suknji". Nakon toga je prijavljen požar na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nadzorne kamere zabilježile su osobu kako polijeva oltar zapaljivom tekućinom, nakon čega ga pali. Krakowiak je uhapšen nekoliko sati poslije na području Zapadne Hercegovine i od tada se nalazi u pritvoru. Za djela za koja se tereti predviđene su zatvorske kazne u rasponu od tri mjeseca do osam godina.

Vojinu Pavloviću je izvršenje kazne zatvora odgođeno do sredine septembra, a Miodrag Malić je u postupku upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Ovo se navodi 2. septembra u odgovoru Suda Bosne i Hercegovine na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega Pavlović i Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne nakon što im je izrečena drugostepena presuda zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Dan ranije iz ove pravosudne institucije je potvrđeno za RSE kako Pavlović i Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne. Pavlović i Malić jedine su dvije osobe kojima je Sud Bosne i Hercegovine izrekao kazne zatvora zbog kršenja Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Radi se o drugostepenim presudama koje su obavezujuće. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Za šta su osuđeni Pavlović i Malić?Vojin Pavlović, predsjednik proruskog udruženja, osuđen je zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na tri i po godine zatvora. Suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste. Sudija je u prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve. Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice. Miodrag Malić je u junu ove godine osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjaluci, na protestu koji su organizovale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima.

Više od hiljadu ljudi se okupilo u centru Banjaluke u znak pomena na Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine, koji je preminuo u Hagu 27. avgusta. Demobilisani borci i drugi građani su od Trga Krajine, u centru grada, prošetali do spomen-obilježja borcima Vojske Republike Srpske udaljenog nekoliko stotina metara. Nosili su transparente i zastave sa likom Mladića. Među okupljenima je bio i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Radan Ostojić. Skup je najavila Facebook stranica "Vojska Republike Srpske". Čitajte: Borci i predstavnici vlasti RS-a u Han Pijesku odali počast osuđeniku za ratne zločineOstojić je rekao da je Banjaluka jedan u nizu gradova koji različitim aktivnostima izražava zahvalnost Mladiću za stvaranje Republike Srpske i slobodu. "Ovdje ne vidite samo borce, ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca, ovdje je ono što ostavlja emociju i najdublji utisak - a to su mladi ljudi koji su zahvalni Mladiću, ali i svim poginulim borcima", poručio je Ostojić. Istakao je da će biti nastavljene ovakve aktivnosti širom RS dok Mladić ne bude na dostojanstven način sahranjen. Čitajte: 'Opasna poruka' Bošnjacima u Srbiji zbog najave sahrane Ratka Mladića uz počastiOdavanje pošte Ratku Mladiću održano je u vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini krivičnim zakonom kažnjivo javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina. Kancelarija visokog predstavnika navela je 29. avgusta da vlasti u BiH imaju obavezu da osiguraju vladavinu prava i sankcionišu negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. I Evropska komisija je upozorila da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i da za njega nema mjesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo.

Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radan Ostojić, Staša Košarac, Draško Stanivuković, Marinko Božović i Željka Cvijanović. Ovi predstavnici vlasti u Republici Srpskoj se nalaze u krivičnim prijavama koje je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podnio Ćamil Duraković, potpredsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta. Razlog je, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), kršenje Krivičnog zakona BiH, kojim je, između ostalog, zabranjeno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Radi se o krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a stav 6. Krivičnog zakona BiH. Duraković navodi da su ove osobe prekršile zakon veličanjem Ratka Mladića. On je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivične prijave je poslao poštom 31. augusta. "Presude se ne mogu negirati. Zašto vlastiti narod drže u toj omči oko vrata zbog pokušaja nametanja nekog lažnog narativa da vi od presuđenog ratnog zločinca koji je ležao doživotnu kaznu pokušavate napraviti generala heroja. To je nemoguća misija i samo ćete napraviti problem vlastitom narodu ili bar dijelu naroda koji slijepo slijedi vlast", kaže Duraković. Prijave zbog veličanja Ratka Mladića, nakon njegove smrti u Haškom tribunalu, podnijela je i Ivana Marić. To je uradila putem online platforme Registar 145a. "Ja ne znam u kojoj mjeri će tužilaštvo uspjeti i do koje mjere i koju jačinu veličanja će oni prihvatiti. Međutim, mislim da imaju sasvim dovoljno sada materijala i ukoliko uspiju kazniti bar ove neke vodeće političare i građane koji su zaista dali sebi oduška u veličanju esejima o veličini Ratka Mladića. Dovoljno bi bilo nekoliko slučajeva koji bi služili kao opomena drugima koji bi to uradili u nekim budućim periodima, jer nije sa ovim završena priča", navodi Marić. Do objave ovog teksta, na online platformi je poslano 67.800 krivičnih prijava sa 864 predmeta u registru. Iz Tužilaštva BiH navode za RSE da u proteklom periodu nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. od nadležnih policijskih agencija, na svim nivoima u BiH. "Zaprimljeno je nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim. Zaprimljeno je i nekoliko prijava fizičkih lica ili predstavnika političkih stranaka ili političkih subjekata. Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije. Prijetnje zbog prijavaI Duraković i Marić su zbog prijava za kršenje Krivičnog zakona BiH dobili prijetnje na profilima koje imaju na društvenim mrežama. "Dobio sam preko 2.500 poruka, što vrijeđajuće, što prijeteće. Sada je to dosta intenzivnije nego u prošlosti. Nevjerovatno. Dakle poruka Bošnjacima koji su konstitutivni narod i žive u ovom dijelu države je da, čak, ni državno tužilaštvo nije adresa na koju se mi možemo osloniti da nam obezbijedi slobodu i sigurnost", kaže Duraković. Zbog objave o podnošenju krivične prijave, Ivana Marić je na Facebook stranici dobila više od 3.000 komentara, od kojih je veliki broj prijeteći. "Zamislite šta bi se desilo u Njemačkoj da neko kaže bilo šta pozitivno za Hitlera. To bi bilo odmah sankcionisano i tamo su ljudi automatski dobijali otkaze za bilo kakvu naznaku bilo čega drugog osim toga da je on zvijer. Nije u pitanju ubijena jedna osoba, to su na hiljade osoba i to na tako brutalan način, tako da sa osobama koje će veličati bilo šta vezano za njegovo ime nema potrebe razgovarati", navodi Marić. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa navode kako su prijetnje, zastrašivanja i targetiranja javnih zvaničnika, novinara i članova njihovih porodica, neprihvatljive. "One predstavljaju direktan napad na demokratsko učešće, slobodu medija i pravo na život bez straha i zastrašivanja. Nadležni organi moraju brzo i djelotvorno reagovati na prijetnje, zastrašivanje, uznemiravanje ili druge oblike pritiska na novinare i medijske organizacije, uključujući i one u online prostoru. Odgovorni za takva djela moraju odgovarati u skladu sa zakonom", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa. Iz OSCE-a pozivaju političke lidere na svim nivoima da se suzdrže od retorike koja dodatno podiže tenzije i da preduzmu konkretne korake ka smirivanju situacije. "Pozivamo sve institucije nadležne za javni red i vladavinu prava da djeluju brzo i nepristrasno kako bi zaštitile one kojima se prijeti, te spriječile i sankcionisale svako podsticanje na mržnju ili nasilje. To uključuje postupke poput negiranja presuđenih zločina ili veličanja osoba proglašenih krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, gdje takvo postupanje predstavlja podsticanje", ističe se. Todorović: Nije bilo suočavanja sa prošlošćuBranko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske smatra kako 30 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, bh. društvo u cjelini nije "krenulo naprijed, jer nije došlo do lustracije i jasne strategije tranzicione pravde". "To je uključivalo suočavanje sa prošlošću, to je uključivalo mnogo snažniji rad pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini i, naravno, to je uključivalo želju svih aktera u bosanskohercegovačkom društvu, medija, politike, institucija, univerziteta, udruženja da utvrdimo i činjenice, da se distanciramo, da osudimo zločine i da prihvatimo univerzalne civilizacijske i humanističke principe, kako bismo Bosnu i Hercegovinu postavili na neke temelje istine, pravde i solidarnosti sa žrtvama, osude ratnih zločina i ratnih zločinaca", kaže Todorović za RSE. On ističe da su političari iskoristili konflikt za održavanje na vlasti. "Brzo su shvatili da ne moraju građanima Bosne i Hercegovine ništa davati drugo, već ih hraniti da kažemo mržnjom i strahovima, međuetničkom, međureligijskom mržnjom. I ono što je poražavajuće, da smo napravili obrazovni sistem koji je podržavao, doslovno da kažemo, ratni zločin, da smo napravili politički sistem koji vidimo i danas u Srbiji koji glorifikuje ratne zločince, da smo napravili sistem koji u potpunosti ignoriše žrtve, patnju žrtava. To je zaista katastrofalno", kaže on. Šta se navodi u Krivičnom zakonu BiH?Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine do sada je izrekao dvije presude. Vojin Pavlović, predsjednik proruskog udruženja, osuđen je zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na tri i po godine zatvora. Suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste. Sudija je u prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve. Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice. Miodrag Malić je u junu ove godine osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjaluci, na protestu koji su organizovale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima. Kako je potvrđeno iz Suda Bosne I Hercegovine, ni Pavlović ni Malić, iako su drugostepene presude konačne, ne služe zatvorske kazne. Na pitanje RSE zbog čega, nije odgovoreno iz ove pravosudne institucije.

Vojin Pavlović i Miodrag Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, potvrđeno je iz Suda Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa. "Navedena lica nisu stupila na izdržavanje kazne zatvora", navodi se u odgovoru za RSE. Na upit zbog čega nisu, nije odgovoreno iz ove pravosudne institucije. Pavlović i Malić jedine su dvije osobe kojima je Sud Bosne i Hercegovine izrekao kazne zatvora zbog kršenja Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Radi se o drugostepenim presudama koje su obavezujuće. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Za šta su osuđeni Pavlović i Malić?Vojin Pavlović, predsjednik proruskog udruženja osuđen je zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na tri i po godine zatvora. Suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste. Sudija je u prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve. Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice. Miodrag Malić je u junu ove godine osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjaluci, na protestu koji su organizovale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima.

Evropska komisija je poručila u utorak da se šengenska pravila neće promeniti, iako su zvaničnici ove institucije svesni da se određene kategorije, uključujući kamiondžije, suočavaju sa problemima prilikom ulaska i izlaska iz evropskih država koje su deo zone slobodnog kretanja. "Svesni smo da je za određeni broj stručnjaka iz trećih zemalja koji nisu prekogranični radnici potrebno da imaju pristup šengenskom prostoru duže od 90 dana u periodu od 180 dana. To se odnosi na profesije koje zahtevaju visok stepen mobilnosti, kao što su vozači kamiona, ali i sportisti i umetnici na turnejama", izjavio je na redovnoj konferenciji za novinare Markus Lamert, portparol Evropske komisije. "Istovremeno, važno je naglasiti da sistem ulaska i izlaska ne uvodi nikakva nova pravila niti nove zahteve u pogledu dužine kratkotrajnog boravka u šengenskom prostoru. To se nije promenilo", dodao je on. Nekoliko stotina autoprevoznika protestovalo je u ponedeljak u Sarajevu, Beogradu, Podgorici i Skoplju, ispred zgrada delegacija Evropske unije u tim gradovima. Autoprevoznici traže rešavanje pitanja njihovog boravka i rada u EU, odnosno da profesionalni vozači dobiju uslove boravka prilagođene specifičnostima njihovog posla. Kamiondžije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Severne Makedonije u januaru ove godine blokirale su granične prelaze, izazvavši višemilionsku štetu. Problem sa autoprevoznicima počeo je početkom primene Sistema ulaska i izlaska (EES) u šengenskoj zoni. Reč je o automatizovanom IT sistemu koji zamenjuje ručno pečatiranje pasoša za državljane zemalja van EU koji ulaze u šengenski prostor. Sistem je delimično uveden u oktobru 2025. godine, a potpuno je operativan od aprila ove godine. Glavni problem za kamiondžije nije samo uzimanje biometrijskih podataka na granici, već strogo kompjutersko praćenje pravila boravka od maksimalno 90 dana u okviru bilo kog perioda od 180 dana (pravilo 90/180). Budući da EES sistem automatski registruje prekoračenje dozvoljenog boravka, profesionalni vozači zbog prirode svog posla mogu da iskoriste ovih 90 dana za svega dva do tri meseca, nakon čega više ne mogu legalno da uđu u šengenski prostor, što ugrožava njihova radna mesta i čitavu logistiku. Evropska komisija samo potvrđuje da je u redovnom kontaktu sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, ali za sada nema naznaka da bi moglo biti pronađeno rešenje za problem sa kamiondžijama. "Ostajemo otvoreni za razgovor o tome šta se može učiniti u okviru naših pravila, ali mora biti jasno da će se šengenska pravila i dalje primenjivati. Nastavljamo da radimo sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana. Takođe smo se pre leta u više navrata sastajali sa predstavnicima industrije, kao i sa partnerima sa Zapadnog Balkana. To je situacija u kojoj se trenutno nalazimo", rekao je portparol Komisije Markus Lamert. Prevoznici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije predali su zvanične zahteve delegacijama EU. Ako evropske institucije u najkraćem roku ne ponude fleksibilnije rešenje ili suspenziju ovih ograničenja, udruženja su najavila da će 14. septembra otpočeti potpuni štrajk i blokadu svih graničnih prelaza prema EU.

Kantonalni tužilaštvo u Sarajevu podiglo je optužnicu protiv Adnana Kasapovića, vozača tramvaja koji je u februaru sudjelovao u nesreći u kojoj je poginula jedna osoba. Tužilaštvo je 1. septembra saopćilo da se vozač tereti za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i ugrožavanja javnog prometa, a optužnica je proslijeđena Kantonalnom sudu u Sarajevu. Istaknuto je da je okončan rad na predmetu tramvajske nesreće, nakon opsežne istragem, timskih vještačenja, kao i velikog broj prikupljenih dokaza. Tužilaštvo je donijelo naredbu o neprovođenju istrage u odnosu na prijave i medijske napise o servisiranju magnetnih kočnica, sistemu video-nadzora i marketinške ugovore o zakupu oglasnog prostora u tramvajskim vozilima. Kako je saopćeno, u tim slučajevima tvrđeno je da nije riječ o krivičnim djelima, a nakon provedenih provjera i analize dokaza. U nesreći, koja se dogodila 12. februara u središtu Sarajeva, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište, poginuo je mladić Erdoan Morankić, dok je nekoliko osoba ozlijeđeno. Nakon nesreće, građani Sarajeva izlazili su nekoliko dana na proteste tražeću neovisna istraga i utvrđivanje odgovornosti. Istraga je, prema ranijim navodima iz Tužilaštva, bila fokusirana na ispravnost vozila, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguću odgovornost - od vozača, preko javnog prijevozničkog poduzeća GRAS do nadležnog Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo. Vozač se ranije izjasnio da nije kriv i da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što su tvrdili i u Sindikatu poduzeća GRAS. U danima nakon nesreće ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, kao i direktor GRAS-a Senad Mujakić.

"Ja svakako neću učestvovati niti biti deo te sahrane (Ratka Mladića)", rekao je Radiju Slobodna Evropa ministar turizma i omladine Srbije Husein Memić. "Ratko Mladić je čovek koji je osuđen pred Haškim tribunalom i o tome ne treba više da se govori ni reč", kaže Memić koji je član Vlade iz redova Sandžačke demokratske partije, koja je na prethodne parlamentarne izbore izašla u okviru liste koju je predvodila Srpska napredna stranka. Oštre reakcije iz bošnjačke nacionalne manjine u Srbiji stigle su nakon najave ministra pravde Nenada Vujića da će osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić biti sahranjen u Srbiji "uz najviše državne počasti". Iz Vlade Srbije, Ministarstva pravde i Predsedništva nisu odgovorili Radiju Slobodna Evropa (RSE) na upit o najavama Mladićeve sahrane, ni dali više detalja o učešću Srbije u tome. I Ministar Memić za RSE navodi da nema potvrdu Vlade da će Mladić biti sahranjen uz počasti države Srbije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je 28. avgusta da će Mladić "biti sahranjen tamo gde porodica bude želela i da vlasti u Srbiji trenutno nemaju nikakve informacije o tome". Bivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je 2021. pred sudom u Hagu na doživotni zatvor zbog zločina i genocida nad Bošnjacima. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici u Bosni i Hercegovini, progon i prisilno premeštanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, kao i uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Preminuo je 27. avgusta u Hagu nakon teških bolesti. O Mladiću u SandžakuBošnjačko nacionalno vijeće (Nacionalni savet Bošnjaka) saopštenjem od 29. avgusta osudilo je takvu najavu navodeći da država Bošnjacima šalje "opasnu poruku" i pozvalo zvaničnike da ne glorifikuju osuđenog ratnog zločinca. Iz Zbora građana Novog Pazara, jedne od neformalnih organizacija građana nastalih tokom studentskih protesta, za RSE kažu da je poruka o državnim počastima Mladiću "stravična". "Ne možete tražiti od Bošnjaka poverenje u institucije, a istovremeno odavati državno priznanje čoveku osuđenom za genocid nad njihovim narodom. To jednostavno nije put ka pomirenju", navode u pisanom odgovoru za RSE. Ističu i da je "najopasnije od svega pokušaj normalizacije, nametanje teze da Bošnjaci moraju prihvatiti veličanje Mladića kao nekakvu društvenu realnost". "Mi na to ne pristajemo", navode. Ahmed Delimeđac, advokat iz Novog Pazara, grada na jugozapadu Srbije u kom živi većinsko bošnjačko stanovništvo, deli zabrinutost Bošnjaka. On za RSE kaže da se boji da će, s obzirom na atmosferu u društvu, Mladićev grob postati mauzolej. "To je nastavak puta na kom je Srbija već neko vreme, a to je osnaživanje, glorifikacija i priznavanje tih ratnih zločina", kaže on. Poruke podrške Ratku Mladiću preplavile su medije u Srbiji i Republici Srpskoj, podstaknute od nekih političara poput bivšeg predsednika RS Milorada Dodika, koji je izjavio da je reč o "ubistvu". Kada je o Srbiji reč, odnos prema Mladiću posebno je osetljivo pitanje za Sandžak, region na jugozapadu Srbije gde živi većinsko bošnjačko stanovništvo, gde su još tokom Drugog svetskog rata zabeleženi zločini srpskog četničkog pokreta nad Bošnjacima. Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam ocenjuje za RSE da vlast već duže vreme neguje narative kojim se relativizuju ratni zločini i da je ovo samo nastavak te politike. "Jasna je bila presuda Haškog tribunala Ratku Mladiću (2021). Umesto da se krenulo posle toga u proces suočavanja s prošlošću, išlo se na glorifikaciju onih koji su počinili zločine", smatra on. Najave sahrane i 'relativizacija zločina'Advokat Ahmed Delimeđac kaže da, nakon smrti Mladića, poruke relativizacije zločina dolaze sa svih strana, i od zvaničnika i vlasti bliskih medija. "Vlasti šalju poruke o nehumanom odnosu prema Mladiću u Hagu, uzimaju se izjave Mladićevih lekara, a čovek je osuđen na doživotnu robiju", kaže on. On dodaje da se "normalan svet grozi i plaši" odavanja počasti ratnom zločincu u Beogradu. Iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća u saopštenju ističu da najavljivati sahranu Mladiću uz državne počasti "govori o odnosu režima prema vlastitoj prošlosti, prema presudama međunarodnih sudova i prema vrijednostima kojima navodno teži". "Ratko Mladić nije bio heroj niti vojni uzor. Bio je komandant vojske čiji su pripadnici počinili najteže zločine na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata", saopšteno je iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Da će Ratko Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti, saopštio je prvo 28. avgusta ministar pravde Srbije Nenad Vujić. "General Mladić je general i znaju se protokoli. Zna se i njegova uloga, ali i ono što pripada generalu Mladiću to će sigurno biti ispoštovano", rekao je ministar tada za banjalučku Alternativnu televizija (ATV). Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se istog dana ograđujući se da će Mladić "biti sahranjen tamo gde porodica bude želela i da vlasti u Srbiji trenutno nemaju nikakve informacije o tome". Vučić je izjavio i da je Hag želeo smrt iza rešetaka Ratka Mladića i da je to "anticivilizacijsko ponašanje, bez presedana i bez opravdanja". Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam smatra da je Vučić "ublažio" izjavu ministra pravde o državnim počastima bojeći se reakcije Evropske unije. "Takvom sahranom Ratka Mladića država preuzima na sebe sve ono što je Ratko Mladić učinio. Punim kapacitetom staje iza toga", kaže on. Evropska komisija saopštila je 28. avgusta da je na vlastima Srbije kakvu će ulogu imati u sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića. Istakla je da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrednostima. Incidenti na sportskim tribinamaOprečne izjave i reakcije na smrt Mladića prenele su se i na stadione. U poslednjem incidentu navijači Novog Pazara su tokom utakmice lokalnog kluba i kluba iz Mačve, na severozapadu Srbije, bacali pelene na stadion uz pogrdne pokliče na račun generala Mladića. Tome su prethodila njegova veličanja na tribinama u Srbiji i Republici Srpskoj. Na dan Mladićeve smrti navijači beogradske Crvene zvezde su na međunarodnoj utakmici protiv FK Viktorije Plzen u Češkoj istakli transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića. Memorijalni centar Srebrenica ranije je zatražio od UEFA-e trajnu diskvalifikaciju fudbalskog kluba Crvena zvezda iz evropskih takmičenja nakon što su navijači tog kluba tokom utakmice protiv češkog Viktorije Plzen istakli transparente posvećene Mladiću i skandirali njegovo ime. Počast Mladiću odali su navijači na tribinama gradskog stadiona u Banjaluci, tokom fudbalske utakmice između Borca i Vikingura. Region Sandžak i ranijih godina bio je poprište međuetničkih tenzija. Početak 2022. u gradiću Priboj u tom regionu obeležile su poruke mržnje prema Bošnjacima. Neimenovani mladići pozivali su tada na "pucanje u džamije", a u gradu su osvanula dva grafita podrške ratnom zločincu Ratku Mladiću. Više pripadnika policije je nekoliko dana ranije tamo slavilo uz šovinističku pesmu koja poziva na ponavljanje genocida u Srebrenici, silovanje i ubijanje Bošnjaka. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciNa ovaj incident reagovali su zvaničnici Srbije. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin je saopštio da je pokrenut disciplinski postupak protiv policajaca, a policajci su kasnije prvostepeno osuđeni na šestomesečnu kaznu kućnog zatvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje. Dugogodišnja 'promocija' ratnih zločinacaAhmeda Delimeđaca ne iznenađuju poruke o "počastima" nakon smrti Mladića. "Prisustvo ratnih zločinaca u našem javnom prostoru uopšte nije iznenađujuće", ističe on. Na to ukazuje i Popov iz Centra za regionalizam. "Uz najveće počasti su dočekivani haški osuđenici, tako da je ovo matrica ponašanja režima kada je reč o 90-im godinama", kaže Popov. Haški osuđenik Vladimir Lazarević, general-pukovnik Vojske Jugoslavije, je 2015. godine nakon odsluženih 14 od 15 godina kazne zatvora zbog ratnih zločina nad Albancima na Kosovu u Srbiju stigao u pratnji državnog i vojnog vrha. Na aerodromu su ga dočekali ministri, a nakon toga dobio je mesto predavača na vojnoj akademiji, a potom i titulu počasnog građanina jedne opštine na jugu Srbije. Veselin Šljivančanin, oficir bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA), učestvovao je na tribinama vladajućih naprednjaka nakon što se 2011. vratio u Srbiju po odsluženju kazne zbog zločina na Ovčari u Hrvatskoj. Bio je u pratnji predsednika Srbije 2017. na otvaranju jedne fabrike. Nebojša Pavković, bivši komandant Treće armije Vojske Jugoslavije, osuđen za zločine nad Albancima na Kosovu 1999. godine, sahranjen je 2025. u Aleji zaslužnih građana u Beogradu uz najviše vojne počasti.

Dva dana nakon što su košarkaš Aleksandar Lazić i pomoćni trener Zoran Petković napustili reprezentaciju Bosne i Hercegovine, iz Košarkaškog saveza za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da ne žele spekulirati o medijskim napisima da su uzrok politički pritisci. Radi se o članovima košarkaškog kluba "Igokea" kod Laktaša, za koji Lazić igra, dok je Petković dio stručnog štaba. Njih dvojica napustili su košarkašku reprezentaciju BiH 29. augusta na aerodromu u Beogradu, uoči puta za Vilnius, gdje je reprezentacija BiH 31. augusta igrala utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo protiv Litvanije. Svemu je prethodio meč između BiH i Italije 28. augusta u Tuzli, kada su navijači okupljeni u grupi BH Fanaticos uzvikivali poruke protiv Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (RS) i haškog osuđenika za genocid i ratne zločine u BiH, koji je preminuo 27. augusta. Nakon povlačenja Lazića i Petkovića iz reprezentacije, pojedini mediji u BiH objavili su da je to urađeno na zahtjev Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u RS. Glasnogovornik Košarkaškog saveza BiH Hajrudin Prolić kazao je za RSE da se reprezentacija od Lazića i Petkovića rastala nakon što su dobili poziv iz kluba "Igokea" te da su to jedine informacije kojima Savez raspolaže. "Rastali smo se na aerodromu u Beogradu, nakon što su dobili poziv iz kluba. Ne znamo razloge i ne želimo ulaziti u bilo kakve spekulacije. To je pitanje za njihov klub", kazao je Prolić. Dodao je da povratak igrača u klub tokom reprezentativnih okupljanja nije neuobičajena pojava. "Situacija je bila neugodna za reprezentaciju jer smo za njihov odlazak saznali na aerodromu, ali generalno takva praksa nije neuobičajena", naveo je. Iz Košarkaškog kluba "Igokea" nisu bili dostupni za razgovor za RSE o razlozima povlačenja Lazića iz reprezentacije BiH. Na upit o medijskim napisima o političkim pritiscima nisu odgovorili ni iz Dodikovog SNSD-a. Sportski novinar Sabahudin Topalbećirević kaže za RSE da ne pamti sličan slučaj u bosanskohercegovačkom sportu u posljednjih 30-ak godina. "Još nema odgovora šta se tačno dogodilo. Treba saznati ko je i zašto natjerao Lazića da se vrati, jer se spominje ime Dodika, a pravu istinu još nismo saznali", kazao je. Skandiranje Mladiću na sportskim terenimaSmrt Ratka Mladića još jednom je podijelila region. Reakcije povodom njegove smrti kreću se od podsjećanja na njegove žrtve i poruka da smrt ne briše zločine, pa do njegovog veličanja. Bakljama, skandiranjem i drugim oblicima odavanja počasti, njegova smrt obilježena je u pojedinim gradovima Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS)- Mladićevo ime odjekivalo je i na sportskim tribinama gdje su pojedini navijači skandirali u njegovu čast, među ostalim, na na nogometnoj utakmici Borca iz Banjaluke i islandskog Vikingura. Zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca, nekoliko udruženja žrtava podnijelo žalbu Uniji evropskih nogometnih asocijacija (UEFA) i zatražilo pokretanje disciplinskog postupka protiv nogometnog kluba "Borac". Sličan korak je napravio i Memorijalni centar Srebrenica koji je UEFA-i beogradsku Crvenu zvezdu Uniji, zbog veličanja Mladića 27. augusta na utakmici protiv Viktorije Plzenj. Tada su navijači beogradskog kluba istakli transparent "Generale, velika slava i hvala" i skandirali Mladićevo ime. UEFA je potom pokrenula disciplinski postupak protiv Crvene zvezde dok odluka o eventualnim sankcijama još nije donesena. U međuvremenu, Akademija Nogometnog kluba Sarajevo odlučila je prekinuti suradnju sa mladim nogometašem Veljkom Vučetićem. U objavi nije zvanično navela razlog, ali je odluka uslijedila nakon što je njegov otac odao počast Mladiću na društvenim mrežama. Topalbećirević ističe da sportske tribine u regiji često odražavaju političke i društvene narative, dok je BiH zbog svoje složene prošlosti posebno osjetljiva na takve pojave. "Ovdje se, nažalost, ljudi 'povampire' kad su ovakve stvari u pitanju, iako se generalno u društvu ne vidi toliko razdora. Neko bi morao da izrekne kazne koje će biti oštre, a ne po babu i po stričevima. Međutim, teško je očekivati od ljudi u savezima da pokrenu bilo šta. Oni štite i sebe i druge", rekao je Topalbećirević. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Međunarodna zajednica upozorila da je nedopustivo veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Tako je Ured visokog predstavnika (OHR) 29. augusta saopćio da vlasti u BiH imaju obavezu da osiguraju vladavinu prava i sankcioniraju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Iz Evropska komisija također je poručeno da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i da za njega nema mjesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo.

Požari su tokom prve polovine 2026. godine zahvatili velike površine širom Zapadnog Balkana, što ukazuje na to da je region bio izložen požarima i prije početka ljetne sezone. Samo od januara do juna 2026. godine, požari su u šest zemalja Zapadnog Balkana zahvatili gotovo 40.000 hektara, pokazuje analiza Programa za upravljanje požarima na Zapadnom Balkanu. Najviše je pogođena Bosna i Hercegovina (BiH), sa oko 20.400 hektara opožarene površine – više od polovine ukupno zahvaćenog područja požarima u posmatranih šest zemalja. U Crnoj Gori izgorjelo je oko 9.500 hektara, u Srbiji oko 2.800, Sjevernoj Makedoniji oko 2.100, Albaniji oko 1.400, dok je na Kosovu opožareno oko 800 hektara. Prema izvještaju Svjetske banke iz 2024. godine, pozivajući se na podatke Evropskog informacionog sistema za šumske požare, požari su u BiH između 2006. i 2018. godine zahvatili oko 320.000 hektara zemljišta, odnosno oko sedam posto teritorije zemlje. Od 2019. do 2024. godine zahvaćeno je još oko 310.000 hektara. Područje koje zahvataju šumski požari u ovoj državi posljednjih decenija se povećava. U tom izvještaju se također navodi kako su u periodu od 2000. do 2006. godine požari zahvatili 2,2 posto područja, od 2006. do 2012. godine 12,7 posto, a između 2012. i 2018. godine čak 22,6 posto. To dodatno ukazuje na potrebu jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske promjene, u zemlji u kojoj šume i šumsko zemljište pokrivaju oko 63 posto teritorije. Zvanični podaci o ukupnoj šteti od požara u BiH u posljednje dvije decenije ne postoje, ali nezvanične procjene govore o gubicima od nekoliko desetina miliona dolara. Četiri godine od plana za flotu u FBiH – letjelica nemaBosna i Hercegovina ima helikoptere koji se mogu angažovati u gašenju požara, ali nema vlastitu specijalizovanu protupožarnu flotu. Oružane snage BiH (OS)imaju helikoptere UH-1H-II koji mogu obavljati i zadatke gašenja požara. Posade su za tu namjenu osposobljene uz korištenje sistema „Bambi Bucket“, a helikopteri OS BiH posljednjih godina više puta su angažovani na požarištima. U Republici Srpskoj (RS) za gašenje požara koriste se helikopteri Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a RS. Uprava među svojim nadležnostima navodi izvođenje operacija gašenja požara iz zraka, a tokom ovogodišnje požarne sezone njeni helikopteri angažovani su na požarištima. Prema pisanju specijalizovnog vazduhoplovnog portala Srbije Tango six, Helikopterska jedinica MUP-a Srbije povukla je iz upotrebe stare helikoptere Bell 212, a Republici Srpskoj je, na njen zahtjev, donirala tri AB-212 i jedan Jet Ranger. Kako se navodi na tom portalu, riječ je o letjelicama koje su povučene iz upotrebe u Srbiji, a njihovo stanje i mogućnost daljeg korištenja zavise od procjene i održavanja. Federalna uprava policije također raspolaže helikopterom, ali njegova osnovna namjena nije specijalizovano gašenje požara. Ove letjelice mogu biti korisne u intervencijama na požarištima, posebno na nepristupačnim terenima, ali ne predstavljaju zamjenu za specijalizovane protupožarne avione poput Air Tractora ili Canadaira. Problem je posebno izražen kada požar zahvati minirana ili minski sumnjiva područja. U takvim slučajevima djelovanje kopnenih snaga je ograničeno, dok se i upotreba helikoptera mora prilagođavati sigurnosti posade. Konkretniji plan za nabavku vlastitih protupožarnih letjelica u Federaciji BiH postoji još od 2022. godine. Vlada Federacije BiH tada je usvojila elaborat o gašenju požara iz zraka, koji je predviđao formiranje pravnog lica sa vlastitim servisom i flotom od četiri Air Tractora i dva helikoptera. U budžetu Federacije BiH za 2022. godinu bilo je predviđeno oko 30 miliona KM za nabavku letjelica. Međutim, sredstva su prenamijenjena, pa planirana nabavka nije realizovana. Četiri godine nakon usvajanja elaborata, vlastita protupožarna flota nije formirana. "Mi imamo iz 2022. godine usvojen taj elaborat o gašenju požara iz zraka. Imamo donesen zaključak Vlade 2022. godine koji kaže da se tu oformi jedno pravno lice koje će imati svoj servis, svoje letjelice, četiri Air Tractora, dva helikoptera – evo četiri godine od tada nemamo u praksi ništa", potvrđuje Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave civilne zaštite. Zbog toga su neki kantoni u Federaciji BiH morali posegnuti za privremenim rješenjem, poput iznajmljivanja Air traktora. Grad Mostar i četiri kantona su za ovu protupožarnu sezonu iznajmili dva Air Tractora od privatne kompanije iz Osijeka. Za njihov najam izdvojeno je oko milion maraka. Za Peru Pavlovića, portparola Vlade i Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, jednog od najugroženijih požarima, takvi troškovi pokazuju koliko bi ulaganje u vlastitu flotu moglo biti opravdano. "Svi pokazatelji govore da mi za samo jednu požarnu sezonu – kroz uništenu drvnu masu, floru, faunu i narušeni kvalitet života – izgubimo vrijednost najmanje jedne letjelice koju smo mogli kupiti." Dok se Bosna i Hercegovina bori sa svojim komplikovanim sistemom odlučivanja o krucijalnim pitanjima, neke zemlje u okruženju već raspolažu protupožarnim letjelicama. Hrvatska je za protupožarnu sezonu 2026. pripremila šest Canadaira i šest Air Tractora, uz sistem od više od 200 nadzornih kamera postavljenih na više od 100 lokacija. Sjeverna Makedonija u svom registru zrakoplova ima tri Air Tractora AT-802A u vlasništvu Direkcije za zaštitu i spašavanje. Crna Gora godinama koristi Air Tractore, a njena vlada je ove godine pokrenula inicijativu za nabavku dva višenamjenska aviona i dva višenamjenska helikoptera, koji bi se koristili za gašenje požara, medicinsku evakuaciju, traganje i spašavanje i druge potrebe. Dok je Srbija tokom ovogodišnjih požara angažovala dva protupožarna helikoptera Kamov Ka-32, kao i višenamjenske Airbus H145 i Airbus H215 Super Puma. Zaštita šuma počinje prije požaraProtupožarne letjelice mogu usporiti i zaustaviti širenje vatre, ali zaštita šuma ne počinje tek kada požar izbije. Čišćenje raslinja uz pruge i dalekovode, održavanje privatnih parcela i upravljanje zemljištem dio su mjera koje mogu smanjiti mogućnost izbijanja požara i njegovo širenje. Pavlović kaže da je upravo preventiva jedan od ključnih elemenata zaštite. "Preventiva i radnje prije izbijanja požara ponekad su puno bitnije od samog samog same aktivnosti na gašenju požara. Pogledajte samo kako nama izgledaju prilazi prugama, kakvo nam je stanje ispod dalekovoda, kakvo nam je stanje na privatnim posjedima koje ljudi ne obrađuju. Mi moramo tražiti modele i načine da svatko u skladu sa obavezama i Zakonom o zaštiti od požara provede svoje zadaće na kvalitetan način i time ćemo sigurno umanjiti mogućnost izbijanja požara, ako ne izbijanja, onda njegovog brzog širenja", ističe Pavlović. Problem je, međutim, i u zakonskom okviru. Federacija BiH od 2009. godine nema entitetski Zakon o šumama, nakon što je Ustavni sud Federacije BiH raniji zakon proglasio neustavnim. Upravljanje šumama danas je uređeno kantonalnim propisima. Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Sanela Klarić smatra da takav sistem otežava zaštitu šuma. "Bez zakona o šumama mi ne možemo zaštititi šume od prirodnih nepogoda, a kamoli od onih ljudskih nepogoda koje praktično uništavaju šume bez uređenog zakona." Sanela Klarić, koja je kao delegatkinja i članica Odbora za poljoprivredu i šumarstvo, navodi da Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u protekle četiri godine nije uputilo u parlamentarnu proceduru najavljene zakone o šumama, vodama i koncesijama. "I mislim, vrlo je važno kad govorimo o klimatskim promjenama, o ovom što sada svjedočimo, sušama i požarima, i svemu onom što utiče kako na usjeve, na šume i poljoprivredu, na vode i na zdravlje ljudi, jednostavno ništa iz ovog ministarstva ove četiri godine nije izašlo", riječi su Sanele Klarić. Radio Slobodna Evropa je o tome uputio upit Vladi Federacije BiH, ali odgovor na to, i druga pitanja nije stigao, izuzimajući ona koja se tiču zaštite od požara a na koje su odgovorli iz Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova. U odgovoru se navodi kako je ovo ministarstvo "izradilo Prednacrt zakona o zaštiti od požara i dostavilo Vladi Federacije BiH na razmatranje i usvajanja. Vlada Federacije nije razmatrala navedeni propis i nije ga uputila u parlamentarnu procedure." U oblasti zaštite od požara problem predstavlja i nedostatak profesionalnih vatrogasnih jedinica. Prema riječima Aldina Brašnjića, direktora Federalne uprave civilne zaštite, u oko 29 opština u Federaciji BiH ne postoji organizovana profesionalna vatrogasna jedinica. "Pa možemo reći da je malo kriva i Federalna uprava civilne zaštite koja nikada nije imala inspektora za vatrogastvo. Na nama je trenutno, u toku je konkurs za prijem inspektora za vatrogastvo jer zaista krajnje je vrijeme da se počne obilaziti teren." Šteta se ne završava gašenjem požaraKada šuma izgori, posljedice nisu ograničene na uništenu drvnu masu. Požari mogu uništiti staništa, ugroziti biljne i životinjske vrste i dugoročno promijeniti ekosisteme. U augustu 2026. godine veliki požar zahvatio je Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara u Srbiji. Izgorjelo je oko 4.000 hektara od ukupno oko 35.000 hektara rezervata, jednog od najznačajnijih pješčanih područja u Evropi. Požar je, uprkos angažovanju zračnih snaga, trajao danima, a u gašenju su učestvovali različiti tipovi helikoptera. U BiH je sličan primjer Nacionalni park Sutjeska, gdje je u augustu 2024. godine požar ugrozio područje sa više od 2.600 vrsta vaskularnih biljaka, uključujući oko 330 endemskih i ugroženih vrsta, među kojima je i Pančićeva omorika. Tadašnji direktor Nacionalnog parka Sutjeska Zoran Čančar upozoravao je da posljedice požara ostaju i nakon što se vatra ugasi. "Znači ta divljač koja se sad poremetila, dobila je stres ovim požarom, migrirala je i videćemo šta će se desiti u narednom periodu. Osim šume koja je već izgubila svoju fiziološku stabilnost, to će kasnije vjerovatno dovesti nekih drugih prirodnih procesa koji će šumu požarišnog dijela da ugrozi još i više", navodi Čančar. Ulaganje u protupožarne letjelice zato nije jedino pitanje zaštite od požara, ali je jedan od ključnih kapaciteta kojih BiH još nema. Uz protivpožarnu flotu, ostaju i pitanja prevencije, upravljanja šumama, inspekcijskog nadzora i organizacije vatrogasnih službi. Sa sve većim površinama zahvaćenim požarima, posljedice nepostojanja takvog sistema nisu samo trošak jedne požarne sezone, nego dugoročna šteta za šume i ekosisteme.