Tri poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine zatražili su 7. maja od vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH Louisa J. Crishocka i Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC) zatraženo je pokretanje procesa kojim bi Memorijalni centar Srebrenica-Potočari dobio poseban pravni i administrativni status. Inicijativu su uputili državni zastupnici Denis Zvizdić, Saša Magazinović i Predrag Kojović, navodeći da su nedavna saslušanja zaposlenih i saradnika Memorijalnog centra pokazala da postojeći institucionalni okvir ne pruža dovoljne garancije za njegov nezavisan i nesmetan rad. Zahtjev dolazi nakon što je krajem jula policija Republike Srpske pozvala na saslušanje 26 sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Srebrenica po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. Prema navodima direktora Memorijalnog centra Emira Suljagića, od njih su zatražene izjave o angažmanu u Centru u okviru predistražnih radnji pokrenutih nakon prijave o navodnim nepravilnostima u radu te institucije. Suljagić je tada naveo da su pozivi uslijedili dan nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida, dok je Upravni odbor Memorijalnog centra početkom augusta saopštio da pruža punu podršku sadašnjim i bivšim zaposlenicima obuhvaćenim istragom. Iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da je formiran predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Memorijalnog centra tokom 2022. godine. Šta stoji u prijedlogu?Zvizdić, Magazinović i Kojović navode da Memorijalni centar predstavlja mjesto međunarodno potvrđene istine o genocidu u Srebrenici i da njegov značaj prevazilazi granice Bosne i Hercegovine. Prema njihovom prijedlogu, poseban status omogućio bi trajnu institucionalnu autonomiju Memorijalnog centra, dodatne sigurnosne garancije za zaposlene, istraživače, svjedoke i posjetioce, međunarodne mehanizme zaštite memorijalnog kompleksa te dugoročnu zaštitu arhivske građe i dokumentacije. Naveli su i da takvo rješenje ne bi predstavljalo zadiranje u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, nego garanciju da rad Memorijalnog centra neće zavisiti od političkih okolnosti ili institucionalnih pritisaka. I grupa američkih senatora i zastupnika, demokrata i republikanaca, zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske koje su ukinute u oktobru 2025. godine. Njihova inicijativa uslijedila je nakon što su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska pokrenule saslušanja sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Potočari koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida. Američki senatori su 6. avgusta izdali izjavu u kojoj su izrazili "duboku zabrinutost" nakon što je dvadeset šest sadašnjih i bivših članova osoblja i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijsko ispitivanje od strane Policijske uprave Zvornik. Memorijalni centar Srebrenica-Potočari posljednjih godina upozorava na rast negiranja genocida. U izvještaju predstavljenom 30. jula navedeno je da je broj zabilježenih slučajeva negiranja genocida porastao za više od 50 posto u odnosu na prethodni izvještajni period. Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar čuva sjećanje na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, zločina koji su međunarodni i domaći sudovi okvalifikovali kao genocid.

Koliko su klimatske promjene promijenile visokogorje, a koliko su ljudi nedovoljno oprezni? U ovoj epizodi govorimo o sigurnosti u planinama, psihologiji preživljavanja, procjeni rizika i presudnoj važnosti odustajanja kada planina daje znakove u tom pravcu. Legenda bh. alpinizma Muhamed Gafić dijeli iskustva stečena na najvećim svjetskim vrhovima, a dugogodišnji planinski vodič Ajdin Zebić govori o turistima koji vjeruju aplikacijama i u planinu kreću nespremni.

Grupa američkih senatora i zastupnika, demokrata i republikanaca, zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske koje su ukinute u oktobru 2025. godine. Njihova inicijativa uslijedila je nakon što su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska pokrenule saslušanja sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Potočari koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida. Američki senatori su 6. avgusta izdali izjavu u kojoj su izrazili "duboku zabrinutost" nakon što je dvadeset šest sadašnjih i bivših članova osoblja i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijsko ispitivanje od strane Policijske uprave Zvornik. "Opseg i vrijeme ovih akcija su zabrinjavajući, posebno zato što je rad Memorijalnog centra ključan za očuvanje istine, odavanje počasti žrtvama i odbranu ljudskih prava. Pozivamo nadležne vlasti da poštuju vladavinu prava, poštuju nezavisnost institucija Bosne i Hercegovine i osiguraju da Memorijalni centar može obavljati svoju osnovnu misiju bez zastrašivanja", stoji u zajedničnom saopštenju američkih senatora. U pismu administraciji Donalda Trumpa zakonodavci pozivaju na primjenu odredbi ovogodišnjeg Zakona o odbrani, koji predviđa sankcije protiv svake osobe za koju predsjednik procijeni da ugrožava sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kojeg dijela država Zapadnog Balkana. "Zastupnički dom i Senat bili su nedvosmisleni: masakr u Srebrenici bio je genocid. Više od 30 godina kasnije, imamo svečanu odgovornost sjećati se žrtava, biti uz njihove porodice i osigurati da se ova tragična istorija ne porekne niti izbriše. Prepravljanje istorije radi političke koristi produbljuje podjele, rasplamsava etničke napetosti i prijeti miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Pozivamo Administraciju da provede obvezne sankcije donesene Zakonom o nacionalnoj odbrani za fiskalnu godinu 2026. kako bi se pojedinci pozvali na odgovornost za destabilizirajuće ponašanje i potkopavanje demokratskih institucija", naglašeno je u izjavi. Zahtjev je potpisala dvostranačka grupa uticajnih članova američkog Senata i Predstavničkog doma. Među njima su članica Senatskog odbora za inostrane poslove Jeanne Shaheen (Demokratska stranka, New Hampshire), predsjedavajući Senatskog odbora za oružane snage Roger Wicker (Republikanska stranka, Mississippi), predsjedavajući Senatskog odbora za pravosuđe Chuck Grassley (Republikanska stranka, Iowa), senator Dick Durbin (Demokratska stranka, Illinois), zastupnik Bill Keating (Demokratska stranka, Massachusetts) i zastupnik Mike Turner (Republikanska stranka, Ohio). Direktor Memorijalnog centra Potočari, Emir Suljagić na mreži X se zahvalio američkim senatorima. "Kao preživjeli genocida u Srebrenici i direktor Memorijalnog centra Srebrenica, znam šta znači kada izabrani zvaničnici odbiju okrenuti glavu pred zastrašivanjem i negiranjem genocida. Vaša podrška šalje jasnu poruku da su istina, sjećanje i odgovornost vrijednosti koje vrijedi braniti. Duboko smo vam zahvalni", poručio je Suljagić. Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini ranije je potvrdilo za Radio Slobodna Evropa da je formiralo predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Javne ustanove Memorijalni centar Srebrenica tokom 2022. godine. Kako je navedeno iz Tužilaštva, predmet se vodi u fazi provjera zbog postojanja osnova sumnje na krivično djelo utaje poreza i doprinosa, a nadležne institucije trenutno prikupljaju dokumentaciju i druge dokaze. Tužilaštvo navodi da zasad nije donesena naredba o provođenju istrage te da se osobe obuhvaćene dosadašnjim radnjama saslušavaju u svojstvu svjedoka. Nakon prikupljanja relevantne dokumentacije i dokaza, tužilac će donijeti konačnu odluku o daljnjem postupanju. Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica pružio podršku zaposlenima nakon saslušanjaDok Dodik priziva savezništvo za otcjepljenje, iz SAD-a upozorenje da neće dopustiti destabilizaciju BiH'Uzvraćena usluga' za povlačenje sa mjesta predsjednika RS, analitičari o ukidanju sankcija Dodiku Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Odbornik iz redova stranke na vlasti u Višegradu, na istoku Bosne i Hercegovine, promovisao je rusku ultradesničarsku organizaciju "Rusov", čiji pripadnici učestvuju u agresiji na Ukrajinu. Kako je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije pisao, Međunarodni pokret "Rusko-slovensko ujedinjenje i preporod" (Rusov) održava kontakte sa pojedinim ultradesničarskim grupama iz Srbije, a vođa tog pokreta Andrej Rodionov je u nekoliko navrata posećivao zemlje iz regiona. Na Telegram kanalu ove grupe je u aprilu objavljena fotografija na kojoj se vidi Velibor Zeković, odbornik Socijalističke partije Srpske (SPS) u višegradskoj Skupštini, kako na brdu Zaglavak kod Višegrada pozira sa zastavom "Rusova". Sa njim u društvu je i Željko Đurović, koji se pre desetak godina predstavljao kao šef srpskog ogranka Sveruskog pokreta "Kosovski front", koji su ukrajinske vlasti označile kao entitet koji organizuje odlaske ljudi sa Balkana na ratište u Ukrajini. Đurović na rukavu jakne takođe ima amblem sa simbolom "Rusova". U potpisu fotografije se navodi da su Zeković i Đurović "srpski saveznici pokreta 'Rusov'", te da se nalaze "kod spomen-krsta gde su se 1993. ruski dobrovoljci borili i prolivali krv rame uz rame sa Srbima za srpsku Bosnu". Velibor Zeković nije odgovorio na pozive i poruke Radija Slobodna Evropa da govori o svojim vezama sa pokretom "Rusov". Komentar o fotografiji nije stigao ni iz njegove Socijalističke partije Srpske. RSE je posredstvom ruske mreže Vkontakte i elektronske pošte pisao i Željku Đuroviću, ali odgovor nismo dobili. Odgovor je izostao i iz pokreta "Rusov". Veze bh. politike i ruske desnice"Paradoks je da stranke koje se nominalno zovu socijalističkim koketiraju sa desnim organizacijama i nemaju nikakve veze sa ideologijom ljevice", ocenjuje za RSE Đorđe Vujatović, novinar iz Banjaluke koji prati teme u vezi sa stranim uticajima u BiH. On, međutim, ističe da kontakti političkih aktera iz bh. entiteta Republike Srpske sa ruskim desničarskim grupama nisu izuzetak, već pravilo. "U prošlosti smo imali slučajeve da mnogi visoki zvaničnici i funkcioneri odlaze na događaje na kojima je bio prisutan i Aleksandar Zaldostanov poznat pod nadimkom "Hirurg", vođa ruske bajkerske grupe 'Noćni vukovi' koja je na crnoj listi Sjedinjenih Država", kaže Vujatović i podvlači: "Cijela mainstream politika je vezana za Rusku Federaciju." Razloge za vezivanje mainstream stranka iz RS-a za Rusiju Đorđe Vujatović vidi pre svega u oportunizmu političkih aktera. On naglašava da je javno mnjenje u Republici Srpskoj u velikoj meri naklonjeno ruskom narativu i politici Vladimira Putina. "Politički akteri su shvatili da je to isplativo za ulazak u vlast i svi jašu na talasu tog populizma i igraju na kartu istorijskih poveznica sa Rusijom, panslavizma i pravoslavlja kao faktorom povezivanja", kaže. Sa druge strane, dodaje Vujatović, za organizacije iz Rusije je najvažnije da svoje ideje šire van granica Rusije. "Balkan je zbog istorijskih poveznica najbolji prostor za to proksi delovanje i iskazivanje pripadnosti multipolarnom svijetu, kako oni to zovu", smatra sagovornik RSE. Rusko-srpske ratne vezeZeković i Đurović razvili su zastavu ruske organizacije iza improvizovanog krsta, napravljenog od praznih kontejnera od bacača granata, na mestu na kojem su tokom rata u BiH devedesetih dejstvovali pripadnici Vojske Republike Srpske i dobrovoljci iz Rusije. Godinama unazad boračka udruženja iz Republike Srpske organizuju obeležavanje "Dana ruskih dobrovoljaca". Za razliku od prethodnih, ove godine su bh. vlasti zabranile ruskim dobrovoljcima ulazak na teritoriju BiH, pa su obeležavanju prisustvovali predstavnici boračkih udruženja manjeg bh. entiteta i članovi porodica dobrovoljaca iz Ruske Federacije. Među onima kojima je ulazak u BiH bio zabranjen je i Aleksandar Kravčenko, nekadašnji ruski dobrovoljac u Bosni i osnivač organizacije "Kosovski front", sa kojom je povezan i Željko Đurović. Njegovo udruženje je bilo aktivno i pre početka totalne invazije na Ukrajinu, tokom sukoba na istoku te zemlje u Donbasu. Ukrajinske vlasti su "Kosovski front" označile kao organizaciju koja ima ulogu u regrutovanju dobrovoljaca sa Balkana, ali je Kravčenko to negirao u ranijem intervjuu za RSE. U kontekstu državljana koji kao dobrovoljci odlaze na front u Ukrajini Đorđe Vujatović smatra da kontakti ruskih i srpskih aktera nisu previše zabrinjavajući za unutrašnju bezbednost BiH. On, međutim, naglašava da je problem što država retko sankcioniše državljane koji učestvuju na stranim ratištima. "Odlazak na strana ratišta je kažnjiv, ali država ne reaguje, dijelom zbog toga što su neki od tih ljudi dobili rusko državljanstvo", kaže Vujatović. Rusko-srpske veze ostale su aktivne i nakon što je Kremlj pokrenuo vojnu invaziju na susednu Ukrajinu u februaru 2022. godine. Tačan broj državljana BiH koji su kao plaćenici otišli na front u Ukrajini nije poznat, ali je Europol 2025. saopštio da se među stotinama identifikovanih pripadnika ruskih plaćeničkih grupa Wagner i Redut nalaze i državljani BiH, ne navodeći detaljnije podatke. Jedno od najpoznatijih lica je Davor Savičić, bosanski Srbin, koji ima čin pukovnika Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije (poznatije kao GRU). Protiv njega su ukrajinske vlasti pokrenule krivični postupak zbog ratnih zločina. Početkom 2023. godine, na Telegramu je objavljen video snimak dvojice maskiranih vojnika koji su na srpskom jeziku rekli da su se priključili ruskim snagama u Ukrajini, tačnije bataljonu "Sudoplatov". Predstavljeni kodnim imenima "Dunav" i "Sava", sebe su opisali kao "srpske rodoljube i rusofile" koji su došli da pomognu "ruskoj braći". Njihov identitet nije zvanično utvrđen, ali su istraživački mediji u Bosni i Hercegovini došli do saznanja da se radi o državljanima te zemlje, za kojima je raspisana Interpolova poternica zbog krivičnih dela. Na snimku na kojem su govorili "Dunav" i "Sava" nosili su obeležje pokreta "Rusov". Žuti soko sa simbolom solarnog krsta – inače popularnim u ikonografiji krajnje desničarskih grupa – može se videti i na zastavi koju su u aprilu 2026. godine istakli Velibor Zeković i Željko Đurović. Šta je pokret 'Rusov'?Reč je o simbolu ruskog udruženja, koje u svom zvaničnom manifestu kao jedan od osnovnih ciljeva navodi obnovu "istorijske Velike Rusije, zaštitnice Slovena, uporišta tradicionalnih vrednosti i garanta izgradnje socijalno pravednog društva". Pokret "Rusov" podržao je proruske separatiste nakon izbijanja sukoba na istoku Ukrajine 2014. godine. Rodionov je, po sopstvenim tvrdnjama, osnovao jedinicu "Feniks" koja je ratovala u sklopu brigade "Prizrak", u kojoj su bili i pojedini dobrovoljci iz Srbije, o čemu je RSE ranije pisao. Na fotografiji za koju se tvrdi da je nastala 2015. na teritoriji takozvane "Luganjske Narodne Republike", vidi se Rodionov u maskiranoj uniformi kako sa još jednim muškarcem drži crvenu zastavu sa ultradesničarskim simbolom kolovrata, poznatom i kao "slovenska svastika". Nakon početka invazije, Rodionov je na Telegramu objavljivao svoje fotografije u uniformi i sa oružjem, uz tvrdnje da se 2023. pridružio Dobrovoljačkom jurišnom korpusu Ruske Federacije. 'Rusov' i BalkanOvaj pokret je osnovan 2012. godine, a njegov osnivač Andrej Rodionov je u nekoliko navrata boravio na Balkanu, što je dokumentovao fotografijama na svojim društvenim mrežama. U intervjuu za Radio Beograd 2020. godine rekao je da u njegov pokret dolaze "ne samo druge organizacije i pokreti, već i stranke". Istraživački mediji u Severnoj Makedoniji pisali su da je Rodionov od 2017. više puta posetio tu zemlju, a u okolini Skoplja je 2018. godine organizovao kamp za učenje borilačkih veština i "duhovnih tradicija Drevne Rusije". U Srbiji Rodionov održava kontakte sa neregistrovanom ultradesničarskom grupom "Narodna patrola", poznatom po antimigrantskim akcijama. Sa vođom te grupe, Damnjanom Kneževićem, Rodionov je 2021. u Beogradu obeležio 100. godišnjicu egzodusa ruskih monarhista iz Rusije nakon Oktobarske revolucije. Nešto ranije iste godine Knežević je posetio Moskvu, gde se, između ostalih, sastao i sa Andrejem Rodionovim. U međuvremenu, "Rusov" se povezao sa grupom "Srpski soko", malo poznatom ultradesničarskom grupom koja je u julu 2024. u Novom Sadu organizovala skup posvećen "oslobođenju Srebrenice", aludirajući na godišnjicu genocida koji su snage Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića počinile prilikom zauzimanja te enklave 1995. godine. Mladić je pred Međunarodnim tribunalom u Hagu za taj i druge zločine u BiH osuđen na doživotnu robiju. Na fotografiji objavljenoj u maju 2025. na Instagram profilu grupe "Srpski soko" vidi se Andrej Rodionov kako pozira sa trojicom maskiranih ljudi u uniformi i sa oružjem, uz istaknute zastave "Rusova" i "Srpskog sokola". U opisu fotografije piše: "Ruski saborci uz srpske sokole na frontu odbrane pravoslavlja", a kao lokacija se navodi Donjeck, na istoku Ukrajine. Zastave sa simbolima pokreta "Rusov" vijorile su se na protestima podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu, koje su u nekoliko navrata organizovale ekstremno desničarske grupe u Beogradu.

Građani Bosne i Hercegovine mogli bi u narednom periodu plaćati znatno manje provizije za slanje i primanje novca iz inostranstva, nakon što je Centralna banka BiH 6. augusta zvanično podnijela zahtjev za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA). Riječ je o evropskom sistemu koji omogućava da se prekogranična plaćanja u evrima obavljaju gotovo pod istim uslovima kao i domaće transakcije, što znači manje troškove, brži prenos novca i jednostavnije poslovanje za građane i kompanije. Iz Centralne banke BiH saopštili su da je podnošenje aplikacije jedan od najznačajnijih koraka u integraciji zemlje u evropski platni prostor. "Ulazak u SEPA područje za građane BiH znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u Bosnu i Hercegovinu doznači oko četiri milijarde KM", navela je Centralna banka BiH. Istakli su i kako su u zemljama Zapadnog Balkana, koje su već dio SEPA sistema, naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50 do čak 94 odsto. "Prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona evra", saopštili su u Centralnoj banci BiH. Nakon dvije godine priprema, zahtjev je upućen Evropskom platnom vijeću (EPC), koje zajedno s drugim evropskim institucijama treba da procijeni da li BiH ispunjava uslove za članstvo. Ipak, ulazak u SEPA neće biti automatski ni trenutan. Nakon što evropske institucije razmotre aplikaciju i eventualno odobre članstvo, komercijalne banke u BiH moraće prilagoditi svoje informatičke i poslovne sisteme evropskim standardima. Prve transakcije kroz SEPA sistem, kako se navodi u saopštenju, mogle bi početi najranije šest mjeseci nakon formalnog prijema zemlje. Šta je prethodilo zahtjevu?Aplikacija predstavlja završetak procesa koji traje od 2024. godine, kada je Centralna banka BiH pokrenula aktivnosti za pristupanje SEPA području. Jedna od glavnih prepreka bila je neusklađenost domaćeg zakonodavstva sa pravilima Evropske unije. Zbog toga BiH nije mogla podnijeti punopravni zahtjev, iako su susjedne zemlje regiona već napredovale u procesu. Ključni uslov bilo je usvajanje seta finansijskih propisa u oba entiteta. Krajem jula Parlament Federacije BiH usvojio je zakone o platnim uslugama, elektronskom novcu i računima za plaćanje, dok je Narodna skupština Republike Srpske ranije usvojila Zakon o platnim uslugama. Time su, prema ocjeni Centralne banke, ispunjene regulatorne pretpostavke za podnošenje zvanične aplikacije. Centralna banka je još u decembru prošle godine evropskim institucijama dostavila nacrt aplikacije, ali formalni zahtjev nije mogao biti predat prije završetka zakonodavnih procedura. Proces su zajednički vodili Centralna banka BiH, entitetska ministarstva finansija, agencije za bankarstvo i Udruženje banaka BiH kroz poseban koordinacioni odbor za pristupanje SEPA području. Šta je SEPA?SEPA, odnosno Jedinstveno područje plaćanja u evrima, evropski je sistem koji omogućava da se novac između država članica prenosi jednako jednostavno kao unutar jedne zemlje. U njemu se koriste zajednička pravila i standardi, pa su transferi brži, sigurniji i jeftiniji. Sistem danas obuhvata sve države Evropske unije, ali i niz zemalja izvan EU, među njima Veliku Britaniju, Švajcarsku, Norvešku, Island, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. Iskustva zemalja regiona pokazuju da članstvo donosi niže naknade za međunarodna plaćanja i brže transfere novca za građane i privredu. U Crnoj Gori, gdje je SEPA počela da se primjenjuje prošle godine, vlasti su procijenile da će finansijske koristi za ekonomiju iznositi oko 14 miliona evra godišnje. Za Bosnu i Hercegovinu, koja više od 80 odsto spoljne trgovine ostvaruje sa zemljama evropskog platnog prostora, članstvo u SEPA smatra se jednim od najvažnijih koraka ka dubljoj integraciji sa tržištem Evropske unije.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) objavila je 5. avgusta fotografije novih glasačkih listića koji će biti korišteni na opštim izborima zakazanim za 4. oktobar. Na fotografijama na društvenoj mreži "X" prikazani su primjeri glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i za izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Uz sam dizajn listića, CIK je predstavio i uputstva za glasanje i korištenje skenera putem kojih će se evidentirati glasovi. Jedna od najvažnijih novina je da birači više neće označavati politički subjekt ili kandidata znakom "x". Umjesto toga, glas će davati popunjavanjem kružića pored ponuđene opcije. Na objavljenim primjerima nalaze se i ilustrovana uputstva za ubacivanje listića u skener nakon glasanja. Prema ranijim pojašnjenjima CIK-a, promjene na glasačkim listićima dio su šire reforme izbornog procesa koja uključuje biometrijsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića, s ciljem smanjenja mogućnosti izbornih manipulacija. Na listićima za zakonodavna tijela više neće biti ispisana imena kandidata, već samo nazivi političkih subjekata i redni brojevi kandidata. Birači će u glasačkim kabinama imati odvojene kandidatske liste sa imenima svih kandidata, te će moći dati do tri preferencijalna glasa ili glasati samo za političku opciju. Listić na kojem budu označene samo preferencije, bez izbora političkog subjekta, smatraće se nevažećim. CIK je ranije za Radio Slobodna Evropa naveo da bi novi sistem trebalo da pojednostavi proces glasanja i dodatno zaštiti integritet izbora, dok organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da je ostalo malo vremena za edukaciju birača o novim pravilima glasanja. Opšti izbori na kojima će 3,4 miliona birača birati tri člana Predsedništva BiH, 518 poslanika u državnom i dva entitetska parlamenta, te u deset kantonalnih skupština, biće održani 4. oktobra. Ranije je iz OSCE-a u BiH za RSE ocijenjeno da uvođenje elektronske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i elektronskog prenosa rezultata predstavlja najveću reformu izbornog sistema od usvajanja Izbornog zakona BiH.

Mađarska nuklearka Pakš izbegla je gašenje za milimetar, rumunska Černavoda dobila je vodu za hlađenje miniranjem stena u koritu Dunava, a najveća hidroelektrana u Srbiji Đerdap 1 radi sa 20 odsto kapaciteta. Nivo Dunava, koji prolazi kroz ove zemlje, je na rekordno niskom nivou, zbog čega se zemlje regiona bore da održe rad elektrana i sačuvaju snabdevanje strujom. "Ova klimatska situacija veoma loše utiče na elektro-energetske sisteme u čitavom regionu, ali i u ostatku Evrope", kazao je za Radio Slobodna Evropa stručnjak za energetiku iz Beograda Miloš Zdravković. Energetski sistemi su na testu ovog leta zbog suše i dugotrajnog toplotnog talasa, dok vlasti apeluje na građane i industriju da racionalno troše struju i vodu. Istorijski nizak vodostaj Dunava i drugih evropskih reka smanjio je proizvodnju električne energije, primoravajući države na veći uvoz struje u jeku letnje potrošnje. Zdravković upozorava da će potrebe za uvozom da rastu, naročito tokom zime i grejne sezone. "Dodatno usložnjava priču i to što su i region i Evropa pogođeni manjkom električne energije. Tako da se ne postavlja samo pitanje cene, nego i odakle će se struja uvoziti", dodao je Zdravković. U uvozu struje prednjači Srbija, dok je Bosna i Hercegovina jedina koja trenutno proizvodi više struje nego što troši. Kakva je situacija u Srbiji?Hidroelektrane na Đerdapu, koje su u rad puštene sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, nikada nisu imale manju proizvodnju. "Đerdap jedan je na nivou 20 procenata sa prosečnim dotokom - istorijski najmanjim na nivou 1.400 kubika, a Đerdap dva je negde na oko 30 procenata. Nastaviće se ovakav period lošijeg dotoka (vode)", kazao je 5. avgusta gneralni direktor "Elektroprivrede Srbije" (EPS) Dušan Živković. Prema podacima ENTSO-E Transparency Platforme, hidroelektrane u Srbiji proizvele su 3. avgusta oko 15,8 gigavat sati električne energije, što je za oko 39 odsto manje nego 19. marta kad je bila povoljna hidrološka situacija. Nedostatak vode poremetio je i sisteme za hlađenje u termoelektranama Kostolac u Srbiji, zbog čega su morale smanjiti proizvodnju, saopštila je državna elektroprivreda Srbije EPS. Sa sednice Republičkog štaba za vanredne situacije 3. avgusta građani su pozvani da struju racionalno koriste i štede kad god je to moguće. Koje mere štednje država preduzima, nisu odgovorili iz Ministarstva energetike. Bez odgovora su ostala pitanja RSE i da li postoji opasnost od prekida u snabdevanju električne energije, te da li postoji dugoročan plan za održavanje energetske stabilnosti u slučaju da se ovakve vremenske prilike ponove i narednih godina kako to prognoziraju stručnjaci za klimatske promene. Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković ocenjuje da je aktuelna meteorološka situacija ogolila nagomilane probleme u vođenju elektro-energetskog sektora i državnog preduzeća Elektroprivreda Srbije. "Loše rukovođenje, neplanske, loše eksploatacije, pre svega uglja, nerađenje remonta, pogrešne procene u investicijama, neodržavanje prenosnog i distributivnog sistema", objašnjava. "Nama će sigurno da fali električne energije. U najboljem slučaju uvozićemo struju po višim cenama, u najgorem biće restrikcija zbog kojih stradaju i proizvodni pogoni i distributivni sistem koji je već načet", rekao je Zdravković. Najveći deo električne energije u Srbiji proizvede se u termoelektranama, pre svega na ugalj. Prema Godišnjem izveštaju Agencije za energetiku za 2025. godinu, na ovaj način proizvedeno je 69 odsto struje. Četvrtina je došla je iz hidroelektrana, dok je ostatak proizveden u vetro i solarnim elektranama, postrojenjima na bio masu. Pored EPS-a, koji je naveći i dominantan proizvođač električne energije u Srbiji, licencu za proizvodnju struje na kraju 2025. imalo je još 45 proizvođača. BiH jedina u regionu izvozi strujuBosna i Hercegovina trenutno je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je proizvela više električne energije nego što je potrošila. BiH je 3. avgusta izvezla struje za oko 571 hiljadu evra. Domaća proizvodnja bila je oko 12 posto veća od potrošnje, a višak električne energije uglavnom je izvezen prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. "Sav izvoz iz BiH dolazi iz obnovljivih izvora, solarnih i vjetroelektrana koji je sagradio privatni sektor i koji sad ima 1.200 od oko 5.500 megavata proizvodnje u svakom trenutku", kazao je za RSE Edhem Bičakčić, predsednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme (SEERC-CIGRE) i bivši premijer Federacije BiH. Kaže da su trenutno u različitim fazama izgradnje još desetine privatnih solarnih i vetroelektrana zbog čega očekuje da BiH ostane izvoznik. Suša, visoke temperature i posledično nizak vodostaj osetio se, ipak, u proizvodnji električne energije u BiH. Hidroelektrane proizvele su 3. avgusta upola manje nego tokom marta, kada su zbog povoljne hidrološke situacije proizvodile oko 20 gigavat sati dnevno. Pad je posebno izražen kod protočnih hidroelektrana na Vrbasu i na Neretvi, čija je proizvodnja smanjena za približno 70 odsto, dok je na akumulacijskim elektranama koje koriste vodu sa brana pala za oko 44 odsto. Istovremeno, proizvodnja u termoelektranama u BiH je u avgustu veća za 6 do 11 odsto u odnosu na mart. BiH je do 2018. godine oko 70 odsto struje proizvodila u termoelektranama na ugalj i lignit, oko 30 odsto u hidroelektranama. Danas obnovljivi izvori čine oko deset odsto proizvodnje, a ostatak je gotovo ravnomerno raspoređen između hidro i termoelektrana. U BiH posluju tri javne elektroprivrede, jedna u vlasništvu entiteta Republika Srpska, a dve sa sedištima u Sarajevu i Mostaru su u vlasništvu Federacije BiH. Iz tih elektroprivreda nisu odgovorili na upit RSE o viškovima i manjkovima struje, kao ni o tome koliko su tačno zaradile na izvozu. Koliko košta ova energetska kriza?Energetski stručnjak Miloš Zdravković kaže da niko ne može pouzdano da proceni koliko će ova energetska kriza koštati jer to, napominje, zavisi od razvoja situacije na evropskom tržištu. Ipak, smatra da je izvesno da će uvoz biti skuplji što će povećati troškove i za građane i za privredu. "Mi sada ne možemo ni da da pretpostavimo koliko će ovo da traje, u kom smeru će da idu regionalne elektroprivrede, koliko će da fali struje na evropskom tržištu. Da li će da fali električne energije? Da, hoće. To je jedino sigurno". Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Kosovo su i do 50 odsto svojih potreba morale da pokriju uvozom, pokazuju podaci Evropske mreže operatora prenosnih sistema električne energije ENTSO-E od 3. avgusta. Ako se kao referentna evropska cena struje uzme prosečna dnevna cena na mađarskoj berzi HUPX od 178,57 evra po megavatsatu, Srbija je za procenjeni deficit od 19 GWh tog dana morala da kupi energiju vrednu oko 3,4 miliona eura. Najveći deo uvoza stizao je iz Bugarske, zatim iz BiH i Mađarske. Domaća proizvodnja na Kosovu tog dana pokrila je oko 77 posto potreba, dok je preostalih 3,5 GWh osigurano uvozom. To je plaćeno oko 625 hiljada evra. Najveći deo uvoza od oko 50 odsto stizao je preko Severne Makedonije, zatim preko Crne Gore, a deo i preko Srbije. Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, u maju 2026. godine oko 18 odsto ukupne domaće proizvodnje struje došlo je iz hidroelektrana. Najveća hidroelektrana na Kosovu nalazi se na jezeru Gazivode. RSE se obratio Kosovskoj energetskoj korporaciji (KEK) i operatoru prenosnog sistema - KOSTT sa upitom da li je ovogodišnja suša uticala na proizvodnju električne energije i funkcionisanje elektroenergetskog sistema. Do objavljivanja teksta odgovori nisu stigli. Kosovo najveći deo električne energije proizvodi u termoelektranama "Kosovo A" i "Kosovo B", koje koriste lignit. Crna Gora je gotovo polovinu svojih potreba morala da podmiri uvozom iz BiH i Albanije. Manjak od 5,5 GWh platila je gotovo milion evra. Crna Gora je važno regionalnog tranzitno čvorište. Kroz podmorski kabal prema Italiji izvozilo se između 500 i 580 megavata električne energije, od čega je najveći deo dolazio iz smera Albanije, BiH, Srbije, Rumunije i Bugarske. Severna Makedonija proizvodila je proteklih dana približno osam do deset GWh električne energije dnevno uz manjak od tri do šest GWh koje je nadomestila uvozom. Oko 63 odsto struje iz te zemlje dolazilo je iz Grčke. Stvarna trgovina strujom se odvija po različitim cenama koje se menjaju po satu i bilateralnim ugovorima te navedeni iznosi mogu biti viši ili niži. Slični podaci o količinama uvezene i izvezene električne energije ponavljali su se i sedam dana pre toga. Količine uvezene struje, međutim, menjaju se iz dana u dan. Tako je na primer već narednog dana, 4. avgusta Srbija smanjila uvoz na 4,8 GWh. Mađarska na ivici zatvaranja nuklearne elektraneMađarska je bila na milimetar od potpunog zatvaranja nuklearne elektrane Pakš na kraju prošle nedelje, ali je narednog jutra nivo vode porastao za centimetar i po. To je 4. avgusta izjavio mađarski premijer Peter Mađar. Tokom dana vodostaj je porastao za još centimetar i po, a Mađar je saopštio da se situacija u nuklearnoj elektrani Pakš polako stabilizuje. Zbog pada nivoa, ali i porasta temperature Dunava mađarska nuklearna elektrana je prethodnih dana isključila sve reaktore osim jednog. Ta zemlja je zahvaljujući stabilnoj proizvodnji iz solarnih elektrana, ostvarila 3. avgusta višak od oko sedam GWh koji je uglavnom plasiran prema Austriji, Hrvatskoj, te Srbiji. Proizvođači u toj zemlji od toga su zaradili oko 1,25 miliona eura, po cenama sa HUPX-a. Međutim, već narednog dana dnevna potrošnja bila je veća od proizvodnje. Mađarskoj je nedostajalo približno 57 GWh električne energije, što je nadoknađeno uvozom, mahom iz Slovačke. Mađarske vlasti pozvale su građane i kompanije da smanje potrošnju električne energije kako bi se ublažila potražnja. Kakva je situacija u drugim zemljama u okruženju?Rumunija je početkom avgusta proglasila vanredno stanje zbog uticaja niskog vodostaja Dunava na proizvodnju električne energije. Njihova vojska je 3. avgusta izvela eksploziju kako bi uklonila stenu i preusmerila vodu za hlađenje iz Dunava, neophodnu za rad jedinog aktivnog nuklearnog reaktora u zemlji. Kako bi se do nuklearne elektrane Černavoda dodatno povećao protok vode, vlasti u Rumuniji najavile su i da će u vode Dunava biti potopljene četiri barže koje su natovarene kamenjem. Rumunska državna kompanija za proizvodnju nuklearne energije "Nuklearelektrika" (Nuclearelectrica), koja podmiruje petinu potreba zemlje za električnom energijom, morala je početkom prošle nedelje da isključi jedan od svoja dva reaktora usled pada vodostaja reke. Nizak vodostaj beleže i velike reke u Hrvatskoj. Zbog nepovoljnih hidroloških i meteoroloških uslova na Savi redukovan rad najavila je i nuklearna elektrana Krško, koja je u zajedničkom vlasništvu Hrvatske i Slovenije. Saopšteno je da će smanjiti snagu reaktora na 80 odsto. Nastavak rada punom snagom, kako su saopštili, biće tek kada se stvore uslovi za to. Hidrološke prilike, međutim, kako su saopštile hrvatske vlasti trenutno ne ugrožavaju snabdevanje električnom energijom. Ta zemlja inače se dosta oslanja na uvoz struje. Domaća proizvodnja 3. avgusta pokrila je tek nešto više od polovine potreba. Ostalo je stiglo iz uvoza, najviše Bosnie i Hercegovine - oko 56 odsto. Hrvatska elektroprivreda (HEP) je da smanjena proizvodnja električne energije saopštila u susednim državama može uticati na povećanu potražnju i cene na regionalnom tržištu, ali da to i dalje ne predstavlja rizik za snabdevanje strujom u zemlji. Ministarstvo energetike Severne Makedonije saopštilo je da je stanje akumulacija trenutno stabilno i da omogućava bezbedno upravljanje hidroenergetskim potencijalom zemlje. Saradnja na tekstu: Sandra Cvetković, Ljudmila Cvetković

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir odbacio je tvrdnje da su pripadnici Policije tog entiteta neovlašteno boravili na području Srednjobosanskog kantona, u Federaciji Bosne i Hercegovine tokom posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Bugojnu. Budimir je to rekao, odgovarajući na pitanje novinara na vanrednoj konferenciji za medije 5. avgusta u Istočnom Sarajevu, gdje je dodao i da "nikome nije palo na pamet" da policijski službenici prelaze entitetsku liniju i obavljaju poslove izvan svojih nadležnosti. "Može se desiti da se desi određeni previd, ali nikome nije palo na pamet iz Ministarstva unutrašnjih poslova da ne poštuje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, da pređe granicu između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i da tamo policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova vrše nadležnosti koje su iz nadležnosti kantona ili federalne uprave", rekao je Budimir. Dodao je da je dolazak Vučića predstavljao događaj visokog bezbjednosnog rizika, podsjećajući na napad na predsjednika Srbije tokom komemoracije u Srebrenici 2015. godine. Istakao je da MUP RS-a ima "dobru i zdravu saradnju" sa policijskim agencijama u Federaciji BiH, te da je eventualno moglo doći do "određenog previda". Budimirova izjava uslijedila je nakon što je ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio da su pripadnici policije Republike Srpske bez odobrenja boravili na području Federacije BiH tokom Vučićeve posjete Čipuljiću kod Bugojna, 3. avgusta. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine saopštila je ranije za RSE da nije imala nikakvu najavu o ulasku većeg broja pripadnika MUP-a RS-a na teritoriju Federacije BiH. Direktor Direkcije Enes Karić rekao je da je Vučićevo zvanično obezbjeđenje iz Srbije bilo uredno prijavljeno diplomatskim putem, ali da institucija kojom rukovodi nije imala informacije o grupi osoba zatečenih na području Federacije BiH. Prema nezvaničnim saznanjima RSE, sa područja Srednjobosanskog kantona vraćeno je ukupno 30 osoba. Policijski izvori naveli su da nisu identifikovani svi članovi te grupe, te da se ne može isključiti mogućnost da su među njima bili i pripadnici drugih bezbjednosnih službi Srbije. Pojačane policijske aktivnosti nakon dva pokušaja ubistva u Istočnom SarajevuMinistar unutrašnjih poslova RS-a Željko Budimir najavio je i pojačano prisustvo policije nakon dva pokušaja ubistva u dva dana na području Istočnog Sarajeva, za koje policija smatra da su povezani sa dugogodišnjim sukobom kriminalnih grupa okupljenih oko Darka Eleza i Đorđa Ždrala. "U narednom periodu možete očekivati veće prisustvo policije. Mi smo već napravili poseban operativni tim koji će se baviti sa ovim dešavanjima koja su vezana za sukob ovih organizovanih kriminalnih grupa", rekao je Budimir. Vanredna konferencija za medije je i organizovana zbog ovih pokušaja ubistava, a Budimir je priznao i da je stanje bezbjednosti "narušeno", navodeći kako će angažovane dodatne snage nastojati spriječiti nove obračune. "Ždrale je u bjekstvu. Imamo intenzivnu saradnju i rad sa Federalnom upravom policije (FUP) i kantonalnim policijama. Sve naše pretpostavke i saznanja ukazuju da se nalazi na toj strani, mada to ne možemo sa sigurnošću u ovom trenutku da tvrdimo. Ali intenzivno tragamo", istakao je Budimir. Načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Dragomir Šehovac rekao je na konferenciji za novinare, da je 3. avgusta izvršeno teško ubistvo u pokušaju nad Kostom Pandurevićem, za šta je osumnjičen Đorđe Ždrale, koji je u bjekstvu. Dan kasnije, u novom napadu ranjen je Davor Dabić, osoba odranije poznata policiji zbog predmeta povezanih s trgovinom narkoticima. Direktor Policije RS-a Siniša Kostrešević istakao je da su formirani posebni timovi koji rade na rasvjetljavanju oba slučaja, te da je jedna osoba već predata Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu zbog sumnje da je pomagala u napadu na Dabića. Iz MUP-a RS su naveli i policija raspolaže videosnimcima i fotorobotom osobe koja je pucala na Dabića, ne iznoseći više detalja zbog interesa istrage. Zvaničnici MUP-a RS-a ocijenili su da sukob kriminalnih grupa traje gotovo dvije decenije i ponovo pozvali pravosudne institucije u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini da prioritetno procesuiraju predmete organizovanog kriminala. Šehovac je rekao da su protiv Ždrala nakon izlaska iz zatvora podnesena četiri izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, dok za dio predmeta još nema pravosudnog epiloga. Istovremeno je naveo da je protiv Darka Eleza i drugih osoba još 2022. godine podnesen izvještaj Tužilaštvu BiH, bez konačnog ishoda. MUP RS-a pozvao je građane da prijavljuju sva saznanja koja bi mogla pomoći u rasvjetljavanju slučajeva i lociranju osumnjičenih.

Tijela pet zeničkih planinara stradalih na planini Elbrus u Rusiji transportirana su iz mjesta nesreće u Moskvu, odakle će avionom biti prebačena u Beograd, a potom i u Bosnu i Hercegovinu, saopćili su iz Gorske službe spašavanja (GSS) Zenica. Predsjednik GSS-a Zenica Dino Ahmetović kazao je da još nije poznato kada će tijela stići u BiH niti datum zajedničke komemoracije i dženaze, koja će biti organizirana u Zenici nakon dogovora s nadležnim institucijama i porodicama stradalih. U nesreći na Elbrusu 25. jula poginuli su supružnici Alma i Denis Okanović, Nermin Talam, doktorica Meliha Čaušević i Almir Kadrić, dok su dvojica planinara preživjela, saopćeno je iz GSS-a. Vlada Federacije BiH sudjelovala je u organizaciji povratka preživjelih i tijela stradalih te je za te aktivnosti izdvojila 70.000 KM. Zenica će na dan ukopa proglasiti Dan žalosti.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je porodičnu kuću kod Bugojna, u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je grupa od 30 osoba koja je učestvovala u obezbeđenju vraćena. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja je bila nadležna za organizaciju zaštite predsjednika Srbije, tvrdi da nije imala najavu o ulasku većeg broja pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske na područje Federacije BiH. U prvim zvaničnim reakcijama navedeno je da su vraćeni pripadnici MUP-a Republike Srpske, dok su izvori Radija Slobodna Evropa bliski policiji Srednjobosanskog kantona (SBK) naveli da nisu identifikovane sve osobe iz te grupe. Prema tim navodima "moguće je da su među njima bili i pripadnici Bezbednosno-informativne agencije (BIA) ili drugih bezbjednosnih službi Srbije". Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je je da je u BiH bilo "Vučićevih snaga". "Ja sam tu i sa momcima i devojkama iz Federacije i Republike Srpske, to je nešto kod njih bilo na nivou nadležnostima dva MUP ili tako nekako. A moji momci su tu, sve prijavljeno, nikakav problem nismo imali", rekao je Vučić za televiziju Informer iz Srbije 4. avgusta. Vučić boravi u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, a 4. avgusta prisustvuje i centralnom obilježavanju godišnjice hrvatske policijsko-vojne akcije "Oluja" u Mrkonjić Gradu, južno od Banjaluke. Operacijom "Oluja" Hrvatska je 1995. povratila teritoriju pod kontrolom takozvane Republike Srpske Krajine. Procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku kreću se od 130.000 do 250.000, dok je Documenta evidentirala više od 2.300 žrtava, uglavnom srpskih civila. Hrvatska "Oluju" obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a Srbija kao dan sjećanja na stradale i prognane Srbe. Šta kažu u Direkciji za koordinaciji policijskih tijela?Direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Enes Karić kaže za RSE da je obezbjeđenje predsjednika Srbije bilo organizovano u skladu sa međunarodnim procedurama, ali da Direkcija nije imala nikakvu informaciju o grupi koja je pronađena na području Federacije BiH. "Direkcija nije imala nikakvu najavu. Niti usmenu niti pismenu. Mi smo takođe bili zatečeni tom informacijom. Nemam više informacija o kojim se osobama radi", rekao je Karić. Prema njegovim riječima, Vučićevo zvanično obezbjeđenje iz Srbije bilo je uredno prijavljeno diplomatskim putem, preko Ambasade Srbije i Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. "Zna se vrlo dobro ko su ta lica, znamo njihove podatke i dokumente. Bilo ko treći, peti sa strane, to je nešto drugo", rekao je Karić. On ističe da MUP Republike Srpske nije od Direkcije tražio nikakvu saglasnost za angažovanje dodatnih policijskih snaga na području Federacije BiH. Naveo je da je policija RS dužna obezbjeđivati Vučića tokom boravka u tom entitetu, a da je kantonalna policija imala obavezu štićenja tokom njegovog boravka u Bugojnu. Karić dodaje da zajedničke aktivnosti policijskih agencija jesu moguće, ali samo uz prethodno planiranje i precizno definisane nadležnosti. "Ako se radi o nekom opsežnom aktu gdje je potrebno učestvovanje više policijskih agencija, naravno da je moguć dogovor. Pravi se operativni plan i zna se ko ulazi, da li ulazi deset, petnaest ili dvadeset ljudi i ko su ti policijski službenici. U ovom slučaju to se nije dogodilo", rekao je Karić. Na pitanje da li postoji potreba da dio obezbjeđenja djeluje po šumskom području koristeći kvadove, Karić odgovara kako za tim "apsolutno nema potrebe". "Da je bilo potrebe, mi bismo to tražili", istakao je za RSE. Polemika ministara odbrane BiH i SrbijeMinistar odbrane BiH Zukan Helez jedan je od rijetkih državnih zvaničnika u BiH koji se oglasio, napisavši na Facebooku kako je Vučić "naučio da je Drina ipak granica". Helez je rekao da su pripadnici Specijalne jedinice MUP-a SBK krenuli u potragu kada su od građana dobili informaciju da se područjem tog kantona kreće grupa naoružanih muškaraca koja nije bila dio zvanično prijavljenog osiguranja predsjednika Srbije. "Kada su ih locirali i prišli im, muškarci su pobjegli glavom bez obzira", napisao je Helez na svom profilu na Facebooku. Ministar nije iznio dodatne detalje o identitetu osoba koje su zatečene na području Bugojna niti je precizirao da li su među njima bili i pripadnici policijskih ili obavještajnih struktura iz Srbije. Odgovarajući Helezu, ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić, koji boravi u Republici Srpskoj, poručio je da "Drina nije granica srpskog naroda, niti će to ikada biti." Gašić je ocenio da Helez pokušava da "proizvede incident tamo gde ga nije bilo", te da su njegove izjave pokušaj da "nedostatak rezultata prikrije napadima na predsednika Republike Srbije, Republiku Srpsku i srpski narod". "Helez bi morao da zna da predsednik Republike Srbije ne dolazi ni u čiju tuđu kuću, već na svoju dedovinu, među svoj narod, sa porukama mira, saradnje i stabilnosti", naveo je Gašić. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je 3. avgusta u Čipuljiću kod Bugojna, rodnom mjestu svoje porodice. Sa njim je bio i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik. Istog dana ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak potvrdio je za RSE da su pripadnici policije RS neovlašteno boravili na teritoriji Federacije BiH i da su nakon intervencije policije Srednjobosanskog kantona sprovedeni van tog kantona. RSE je nezvanično saznao da je vraćeno ukupno 30 osoba, od kojih se dio kretao pješice i kvadovima kroz šumsko područje u okolini Bugojna, dok su ostali bili u kombijima i džipu. Bez odgovora su ostali i upiti poslani Predsjedništvu Srbije i Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA). Predsedništvo Srbije i BIA nisu odgovorili na upit RSE da li je među grupom vraćenom iz Federacije BiH bilo i pripadnici BIA ili ljudi koji ne pripadaju bezbednosnim strukturama. RSE nije dobio informacije ni od Ministarstva vanjskih poslova BiH, Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima. Pitanja su se odnosila na broj pripadnika Vučićevog obezbjeđenja koji su ušli u BiH, njihov pravni status tokom boravka u zemlji, kao i procedure koje se primjenjuju u situacijama kada strani bezbjednosni službenici prekorače odobrena ovlaštenja. Kako bi trebalo da izgleda zaštita stranog predsjednika u BiH?Prema riječima Enesa Karića, iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, procedura zaštite stranog predsjednika ili premijera u Bosni i Hercegovini jasno je definisana. Posjeta se najavljuje diplomatskim kanalima, preko ambasade države iz koje zvaničnik dolazi i Ministarstva vanjskih poslova BiH. Nakon toga Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH preuzima koordinaciju mjera zaštite zajedno sa drugim policijskim agencijama. Unaprijed se definišu rute kretanja, lokacije koje će štićena osoba posjetiti, broj ljudi iz stranog obezbjeđenja i njihov identitet. U zavisnosti od mjesta boravka uključuju se i lokalne policijske agencije koje su teritorijalno nadležne za određeno područje. U slučaju Vučićeve posjete, na teritoriji Republike Srpske partner Direkciji bio je MUP Republike Srpske, dok su na području Federacije BiH u aktivnosti bili uključeni kantonalni policijski organi. Karić kaže da su upravo zbog toga nadležne institucije bile iznenađene informacijama o grupi osoba koje nisu bile dio prijavljenog plana obezbjeđenja. 'Neobičan potez'Direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Denis Hadžović smatra da je incident pokazao ozbiljne probleme u koordinaciji bezbjednosnih institucija. "To jeste neobičan potez. Ono što zabrinjava građane jeste pojava takvih lica na terenu. To unosi nemir i među građane i u sam sistem", rekao je Hadžović za RSE. Prema njegovim riječima, zaštita stranih državnika mora biti rezultat saradnje domaćih i stranih bezbjednosnih struktura. "Takve aktivnosti i obezbjeđenje visokih delegacija rade se u saradnji sa obavještajnim službama Bosne i Hercegovine i Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela", ističe dodajući kako ovaj slučaj "ukazuje ili na ozbiljan problem u razmjeni informacija ili na moguće samostalno djelovanje pojedinih službi". "Ako je bio ilegalan ili nenajavljen boravak tih osoba, to svakako ugrožava sigurnosni sistem BiH, što zahtijeva reakciju institucija BiH", naveo je Hadžović. Dodaje da bi institucije morale utvrditi da li je neko zakazao u sistemu koordinacije ili je riječ o djelovanju koje nije bilo odobreno. "Morali bi se oglasiti Ministarstvo vanjskih poslova i sve nadležne agencije. Treba utvrditi kako je došlo do ovih neželjenih dešavanja na teritoriji Bosne i Hercegovine", zaključio je Hadžović. Prema Zakonu o predsedniku Republike, predsednika Srbije i članove njegovog domaćinstva obezbeđuju policija, Vojska Srbije i drugi organi u skladu sa potrebama predsednika i propisom koji donosi Vlada. Maja Bjeloš iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku navodi se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić često okružuje lojalistima iz različitih dijelova bezbjednosnog sistema. "Svaki put su neki drugi ljudi u pitanju. Nekada je to policija, nekada BIA, nekada huligani ili neko drugi. Svaki put postoji neka druga kombinacija", navela je. Prema njenim riječima, javnost nema dovoljno informacija o stvarnim bezbjednosnim procjenama o ugroženosti predsednika Republika, niti o ljudima koji se nalaze u njegovom širem krugu zaštite prilikom stranih posjeta. "Upitan je način na koji se dogovaraju takve posjete i kako je moguće da država u koju dolazi nema apsolutno nikakvu predstavu o tome ko sve dolazi." Govoreći o slučaju kod Bugojna, kaže da vijest nije dobila gotovo nikakav prostor u provladinim medijima u Srbiji. Na pitanje kako bi opisala obrazac koji prati predsjednika Srbije tokom ovakvih posjeta, jer je sličnih situacija bilo i ranije, Bjeloš ističe kako je to "Vučićev modus operandi". "Ono što je javnost u Srbiji imala priliku da vidi nije taj dio priče (incident u Bugojnu). Mogla je da vidi kako se predsednik brije, kako pije i slično, što uopšte nije bila tema", zaključila je Bjeloš. Raniji sporni slučajeviOvo nije prvi put da se tokom posjeta Aleksandra Vučića u regionu otvaraju pitanja o ljudima koji učestvuju u njegovom obezbjeđenju. Tokom Vučićeve posjete Potočarima u julu 2015, u vrijeme kada je bio premijer, dvojica policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije izjavili su da su bili upućeni na tajni zadatak u Potočare po usmenom naređenju starešina, u civilu, bez legitimacija i naoružanja. Oni su govorili o nelegalnom boravku pripadnika Odjeljenja za opservaciju i dokumentovanje MUP-a Srbije i da su imali zadatak da tajno snimaju komemorativni skup u Potočarima ukoliko dođe do nereda. Nakon toga njih dvojica, Milan Dumanović i Mladen Trbović, bili su uhapšeni zbog sumnje da su odali službenu tajnu. Kasnije su oslobođeni optužbi odlukom Apelacionog suda, koji je zaključio da nije dokazano da je došlo ili moglo doći do štetnih posljedica za službu, niti da su informacije koje su iznijeli predstavljale službenu tajnu. Više učesnika komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici napalo je 11. jula 2015. Vučića verbalno i fizički, gađajući ga kamenjem i flašama, nakon čega ga je obezbjeđenje evakuisalo. Slična pitanja otvorena su i tokom Vučićeve posjete Crnoj Gori u junu ove godine. Tada su crnogorske vlasti zabranile ulazak grupi od 87 državljana Srbije koji su čarter letom stigli u Tivat uoči Samita Evropska unija - Zapadni Balkan, navodeći da predstavljaju bezbjednosni rizik. Među njima su, prema nalazima Radija Slobodna Evropa, bili simpatizeri Srpske napredne stranke, a dio izvještaja povezivao ih je sa aktivnostima podrške Vučiću tokom njegove posjete Crnoj Gori. Vučić je potom izjavio da je odlazak te grupe organizovao neko iz njegovog okruženja kako bi mu tokom posjete pružio podršku, ocijenivši da je napravljena "glupost" koja mu je stvorila politički problem. Zbog toga se i nakon događaja kod Bugojna ponovo otvara isto pitanje koje već godinama prati posjete predsjednika Srbije van granica njegove zemlje, ko su ljudi koji ga prate, po čijem nalogu djeluju i da li sve njihove aktivnosti prolaze kroz institucije država u kojima boravi.

Dva dana, dvije pucnjave u Istočnom Sarajevu. Prvo je u nedjelju Đorđe Ždrale, osuđeni ubica nekadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske (RS), Ljubiše Savića Mauzera, upucao Kostu Pandurevića iz vozila u pokretu, dok je dan kasnije još nepoznati počinilac pucao u Davora Dabića, od ranije poznatog po trgovini narkoticima. Oba muškarca su prošla sa tjelesnim povredama, ali ovi obračuni su ponovo otvorili pitanja o bezbjednosti, organizovanom kriminalu i učestalosti najtežih krivičnih djela na području Istočnog Sarajeva. "Građani se ne osećaju bezbjedno, pa ni ja sama koja sam bila blizu tog dešavanja sinoć", kaže novinarka iz Istočnog Sarajeva Sanja Vasković za Radio Slobodna Evropa (RSE). Nakon prve pucnjave, RSE je Ministarstvu unutrašnjih poslova RS poslao upit, u kojem je zatražio i širu procjenu bezbjednosne situacije u Istočnom Sarajevu. Između ostalog, postavljena su pitanja o tome sa kakvim saznanjima MUP raspolaže kada je riječ o djelovanju organizovanih kriminalnih grupa na području Istočnog Sarajeva, da li takve strukture i dalje predstavljaju bezbjednosni izazov, kao i da li policija bilježi rast, pad ili stagnaciju kriminaliteta u posljednjih pet godina. Umjesto odgovora na postavljena pitanja, Policijska uprava Istočno Sarajevo dostavila je saopštenje o samoj pucnjavi, kvalifikaciji djela i raspisanoj potrazi za osumnjičenim. Kako se stiglo dovde?Policijska uprava Istočno Sarajevo saopštila je da je za Ždralom raspisana potraga nakon što je pucao na Pandurevića i nanio mu tjelesne povrede. Slučaj je okvalifikovan kao krivično djelo "teško ubistvo u pokušaju". Ta pucnjava nije prvi napad na Pandurevića. Krajem decembra 2025. godine bio je meta oružanog napada takođe u Istočnom Novom Sarajevu, kada je na njega pucano na parkingu jednog zabavnog centra. Za taj napad osumnjičen je Irnes Hubijar. Okružni sud u Banjaluci odredio je početkom jula jednomjesečni pritvor Irnesu Hubijaru iz Sarajeva zbog sumnje da je na TikToku prijetio RS i Miloradu Dodiku, nekadašnjem predsjedniku tog entiteta i lideru vodeće partije u RS SNSD (Stranka nezavisnih socijaldemokrata). MUP RS nije odgovorio na pitanje Radija Slobodna Evropa da li istražioci ispituju eventualnu povezanost tog slučaja sa posljednjom pucnjavom. Ko je Đorđe Ždrale?Široj javnosti je najpoznatiji po presudi za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera, nekadašnjeg načelnika Uprave policije RS i ratnog komandanta paravojne formacije, Garde "Panteri", koji je ubijen u junu 2000. godine u Bijeljini. Sud BiH osudio je Ždralu zbog organizovanja Mauzerovog ubistva, nakon čega je izdržavao dugogodišnju zatvorsku kaznu od 20 godina. Pušten je nakon odsluženih 12 godina zatvora. Iz Suda BiH nisu odgovorili na upit RSE iz kojih razloga je Ždrale pušten osam godina ranije na slobodu, te da li su postojale neke mjere nadzora. Ždrale je ranije već služio zatvorsku kaznu za ubistvo, ali je ranije pušten iz zatvora nakon što ga je pomilovao tadašnji predsjednik RS, Mirko Šarović. Uspon Ždrale poklopio se sa periodom kada je Istočno Sarajevo bilo poprište obračuna kriminalnih grupa nastalih na razvalinama rata. Krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih godina područje Sarajevsko-romanijske regije često se povezivalo sa krijumčarenjem, iznudama, trgovinom narkoticima i nasilnim obračunima. Pojedina imena iz tog vremena danas su mrtva, nalaze se u zatvorima ili su napustila javni život, ali njihove veze i sukobi povremeno ponovo izbijaju na površinu. Ime Đorđa Ždrale godinama se pominjalo i u kontekstu sukoba sa Darkom Elezom, jednim od najdugovječnijih obračuna kriminalnih grupa u BiH. U sukobu je ubijeno više osoba koje su dovođene u vezu s jednim ili drugim klanom. Koja su pitanja otvorena?Novinarka iz Istočnog Sarajeva, Sanja Vasković, izjavila je za RSE da smatra da "policija nije reagovala na vrijeme". Ona podsjeća na situaciju prije mjesec dana, kada je MUP RS izvršio raciju u jednoj diskoteci u Palama (opštini koja pripada Istočnom Sarajevu), kojom prilikom su, kako tvrde posjetioci, upotrebili prekomjernu silu, zbog čega je više desetina posjetilaca tražilo ljekarsku pomoć. MUP je tvrdio da je sve urađeno u okviru zakona, ali je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, vladajuće stranke u entitetu RS, kasnije posjetio Pale, sastao se sa onima koji su prisustvovali raciji i izjavio da su postojala prekoračenja u upotrebi sile. "Kasnije smo čuli neka saopštenja da je to vezano za razbijanje određenih kriminalnih grupa. Barem je tako ministar [unutrašnjih poslova, Željko] Budimir rekao. Evo ni mjesec dana od tog događaja, zapravo se dešavaju kriminalni obračuni, a reakciju policije još uvijek nemamo", istakla je ona. Dodaje da su se na ulicama Istočnog Sarajeva nakon racije na Palama redovno mogli vidjeti policajci, ali da to nije bio slučaj u dva dana kada su se desile pucnjave. Ponavljanje krivičnih djela 'nije stvar sistema, nego osobe'Sarajevski advokat i bivši sudija, Vlado Adamović kaže za RSE da je ključno pitanje u slučaju Đorđa Ždrale – da li je bila pogrešna procjena individualizacije kazne. U pravnom smislu, individualizacija kazne znači da dvije osobe mogu počiniti isto krivično djelo, ali ne mora značiti da će dobiti istu kaznu, jer postoje otežavajuće i olakšavajuće okolnosti. "Ako jedna te ista osoba ponavlja [krivična djela], onda to nije stvar sistema, onda je to stvar te osobe. Očigledno kazne na njega ne utiču, i onaj ko mu sudi trebao je to imati u vidu. Tužioci bi to u eventualnom suđenju trebali naznačiti, a uostalom uvijek je otežavajuća okolnost ranije osuđivanje", istakao je Adamović. On ističe da se mora uzeti u obzir ukupni broj ponavljača krivičnih djela prije nego što se upute kritike samom sistemu koji ih ranije pušta na slobodu, kao u slučaju Ždrale. "Ako se odnosi na jednog čovjeka učestalost ponavljanja, sistem ne treba dirati. Ali ako imaš statistički podatak da je od deset presuđenih devet ponovilo krivično djelo, onda očigledno sistem ne valja", smatra Adamović. Advokat dodaje da se ovdje radi o zvučnom imenu, koje privlači pažnju javnosti, ali je i on samo mali procentualni dio počinjenih zločina. Ipak, ističe da je očigledno da "u njegovom slučaju očigledno nije kažnjavanje adekvatno djelovalo, jer jedan od razloga zbog kojih se izriče kazna je osobna prevencija". Što se tiče moguće sprege politike i organizovanog kriminala u BiH, i činjenice da nalogodavci pojedinih ubistava nisu otkriveni, Adamović kaže "ko je na stepenici više, taj ima više mogućnosti da se zaštiti, na ovaj ili na onaj način". "Ako je to kriminal, svi bi trebali biti jednaki, ali se često desi da to nije tako, ali je to mišljenje javnog mnenja, da neko stoji iza toga", ocjenjuje on. Šta pokazuju zvanični podaci?Posljednjih pet godina područje Istočnog Sarajeva obilježili su brojni obračuni osoba povezanih s organizovanim kriminalom, pokušaji ubistava, upotreba vatrenog oružja na javnim mjestima i nastavak sukoba osoba poznatih policiji. Najnovije pucnjave su nastavak niza incidenata. Iako MUP nije dostavio traženu petogodišnju statistiku, podaci Policijske uprave Istočno Sarajevo iz ranijih izvještaja pokazuju da su najteža krivična djela ostala prisutna u ovom gradu. Na području PU Istočno Sarajevo tokom 2023. registrovana su tri ubistva u pokušaju, jedno teško ubistvo, jedno teško ubistvo u pokušaju i jedno ubistvo nakon kojeg je izvršilac počinio samoubistvo. Policija je tada navela da su se ta krivična djela dogodila na području Sokoca, Pala i Istočnog Novog Sarajeva te da su svi predmeti rasvijetljeni i dokumentovani. Godinu kasnije, predstavljajući rezultate rada za 2024. godinu, načelnik PU Branimir Šehovac izjavio je da su registrovana dva krivična djela "ubistvo u pokušaju", na području Pala i Istočnog Novog Sarajeva, te da su oba rasvijetljena. Na teritoriji cijele RS u posljednjih pet godina počinjeno je ukupno 55 ubistava, pokazuju godišnji izvještaji entitetskog MUP-a.

Ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine Ramo Isak potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je veći broj pripadnika policije Republike Srpske neovlašteno boravio na teritoriji Federacije, učestvujući u obezbeđenju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom njegove posjete Bugojnu. On je rekao da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona intervenisali i da su policijci iz RS sprovedni van tog kantona. "Ukoliko je MUP RS htio da pošalje veći broj pripadnika trebalo je to da najavi i pružili bismo podršku", rekao je Isak. Prema njegovim riječima bilo je više vozila i sva, osim jednog, su bila u vlasništvu MUP-a RS. Ministar Isak je ocijenio da nije bilo potrebe za incidentom, rekavši da pohvaljuje profesionalnost pripadnika policije Srednjo-bosanskog kantona. Prema njegovim riječima MUP Federacije BiH će dobiti izveštaj o događaju u utorak i onda će biti odlučeno o daljim koracima. RSE nezvanično saznaje da je iz Srednje-bosanskog kantona vraćeno 30 osoba, od kojih se deset kretalo pješice i kvadovima po okolnoj šumi, a ostatak se nalazio u kombijima i džipu. Prema tim saznanjima nisu sve osobe identifikovane, tako da nije poznato da li su isključivo bili pripadnici policije RS ili i Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Srbije. Oni su sprovedeni van granica kantona jer su prekršili sve protokole. Iz MUP-a RS nisu se oglasili oko incidenta, kao ni iz Predsjedništva Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je 3. avgusta porodičnu kuću u Čipuljiću u opštini Bugojno. Sa njim je bio Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Vučić se nalazi u trodnevnoj posjeti Republici Srpskoj, gdje će 4. avgusta u Mrkonjić Gradu biti obilježena godišnjica hrvatske policijsko-vojne akcije "Oluja". Tom akcijom Hrvatska je 1995. povratila dio svoje teritorije, koja je bila pod kontrolom takozvane "Republike Srpske Krajine". Zavisno od izvora, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identifikovala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a u Srbiji kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji.

Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica saopćio je da pruža punu podršku sadašnjim i bivšim zaposlenicima te direktoru službe Centra Emiru Suljagiću nakon informacija o pozivima na saslušanje u lokalne policijske stanice u entitetu Republika Srpska. Nakon hitne sjednice održane povodom ovih događaja, Upravni odbor je saopćio da očekuje da nadležne institucije slučaj vode profesionalno, nepristrasno i u skladu sa zakonom, uz puno poštivanje prava svih osoba obuhvaćenih postupcima. Upravni odbor podržao je i inicijativu direktora službe Memorijalnog centra za provođenje nezavisne revizije s ciljem, kako su naveli, potpunog i transparentnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica. Dodali su da se ograđuju od eventualnih pojedinačnih postupaka koji nisu provedeni kroz zvanične procedure niti uz znanje ili odobrenje Upravnog odbora. Iz Misije OSCE-a u BiH i Evropske unije u BiH su saopštili da pažljivo prate dešavanja vezano za ispitivanje osoba koje je Memorijalni centar angažovao. "Imajući u vidu značajnu pažnju i zabrinutost javnosti povodom navedenih događaja, naglašavamo važnost blagovremene, transparentne i tačne komunikacije pravosudnih institucija s javnošću u predmetima od javnog značaja," napominju u zajedničkom saopštenju. Također su pozvali pravosudne organe da "proaktivno informišu javnost o relevantnim činjenicama, uz puno poštivanje primjenjivih procesnih garancija svih strana u postupku." "Ovom prilikom ponovo naglašavamo ključnu ulogu Memorijalnog centra Srebrenica u očuvanju sjećanja na žrtve genocida počinjenog 1995. godine, zaštiti sudski utvrđenih činjenica te suprostavljanju negoranju genocida i veličanju ratnih zločinaca", navode OSCE i EU u BiH u zajedničkom istraživanju. U međuvremenu, Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa da je formiralo predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Javne ustanove Memorijalni centar Srebrenica tokom 2022. godine. Kako je saopćeno iz Tužilaštva, predmet se vodi u fazi provjera zbog postojanja osnova sumnje na krivično djelo utaje poreza i doprinosa, a nadležne institucije trenutno prikupljaju dokumentaciju i druge dokaze. Tužilaštvo navodi da zasad nije donesena naredba o provođenju istrage te da se osobe obuhvaćene dosadašnjim radnjama saslušavaju u svojstvu svjedoka. Nakon prikupljanja relevantne dokumentacije i dokaza, tužilac će donijeti konačnu odluku o daljnjem postupanju. Upravni odbor Memorijalnog centra saopćio je da će nastaviti pratiti razvoj situacije i poduzimati mjere iz svoje nadležnosti radi zaštite integriteta institucije, zaposlenih i povjerenja javnosti. Reakcija Upravnog odbora uslijedila je nakon što je Memorijalni centar prošle sedmice saopćio da je najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika pozvano na saslušanja u Policijsku upravu Zvornik. Iz Centra su tada ocijenili da je riječ o "dosad najobimnijoj akciji usmjerenoj protiv osoba povezanih s tom institucijom te izrazili zabrinutost zbog mogućeg neovlaštenog raspolaganja dokumentima koji sadrže lične podatke njihovih saradnika". Direktor Centra Emir Suljagić ocijenio je da pozivi na saslušanja dolaze nakon što je objavljen izvještaj o negiranju genocida, koji je pokazao da je broj slučajeva značajno porastao. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Hiljade praznih kuća. Rekordne milijarde iz dijaspore. Što je više ljudi odlazilo iz Bosne i Hercegovine, više je novca stizalo u suprotnom smjeru. Kada penzija nije dovoljna za račune, lijekove i svakodnevne troškove, Jovanu Vasiliću iz Bijeljine, na sjeveroistoku BiH pomažu djeca koja žive i rade u Austriji. "Da nije tih doznaka iz inostranstva i da nije tog mladog svijeta koji radi tamo, mi penzioneri koji smo ovdje, a i ja sam penzioner, vjerovatno bismo jedva sastavljali kraj s krajem", kaže Vasilić za Radio Slobodna Evropa (RSE). Njegova priča nije izuzetak. Prošle godine građani BiH koji žive i rade u inostranstvu poslali su porodicama u domovini 4,46 milijardi maraka (oko 2,28 milijardi evra), najviše do sada. Rast je nastavljen i u ovoj godini, te samo u prvom kvartalu dostigao više od pola milijarde evra uz rast od 13 miliona evra u odnosu na isti period 2025. godine. Novac, uglavnom, stiže iz zemalja Zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija. Ekonomski analitičari za Radio Slobodna Evropa kažu da taj novac najčešće stiže kao pomoć porodicama u BiH. No, dodaju kako to pokazuje i da je Bosna i Hercegovina danas, ekonomski, jedna od najzavisnijih evropskih zemalja od novca građana koji više ne žive u njoj. Doznake su, prema zvaničnim procjenama, jedan od najvažnijih izvora stranog novca u BiH i predstavljaju više od 10 posto BDP-a BiH. Prazne kuće, pomoć iz dijasporeŠirom Bosne i Hercegovine hiljade porodica oslanjaju se na novac koji im rodbina šalje iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Švicarske i drugih zemalja u kojima danas živi jedna od najbrojnijih dijaspora u Evropi. Istovremeno, kao predsjednik Udruženja potrošača "Zvono", Jovan Vasilić "svjedoči" i drugoj strani istog procesa, masovnom iseljavanju stanovništva. "Radimo mi i istraživanje. Pazite, između šest i sedam hiljada vodomjera mjesecima ne registruje nikakvu potrošnju vode. Dakle, potrošnja je 0. To znači da tu niko ne živi ili dolazi samo povremeno", kaže Vasilić. Prema njegovim riječima, sve je više porodica koje trajno odlaze iz zemlje, a sve manje onih koje odlazak u inostranstvo posmatraju kao privremeno rješenje. "Ranije su ljudi odlazili da zarade, pa se vraćali. Sad imate situaciju da su oni koji su otišli napravili nove kuće ovdje, ali se ipak nisu vratili. Ja lično znam u više naselja kod Biljeljine gdje imate desetine novih kuća. U njima niko ne živi, ne vraća se niko, čak ih se većina i prodaje. Danas odlaze čitave porodice. Odlaze djeca, odlaze unuci i pitanje je šta će biti kada više ne bude roditelja kojima se danas šalje novac", kaže on. Ističe kako su mu i njegova djeca rekla “izvini, ali mi se ne planiramo vratiti“. "Tamo su dobili i djecu, koja idu tamo i u školu, grade potpuno novi život…neće se vratiti ovdje, i to je, eto, jedan od primjera paradoksa ovih podataka o doznakama. Neće ih biti kad mi stari izumremo“, zaključio je. Rekordne doznake, a bez komentara Centralne bankePodaci Centralne banke BiH pokazuju da novčane doznake iz inostranstva rastu gotovo bez prekida posljednjih godina. Građani BiH koji žive i rade u inostranstvu poslali su tokom 2021. godine 3,04 milijarde maraka (oko 1,55 milijardi evra). Godinu dana kasnije taj iznos porastao je na 3,58 milijardi maraka (1,83 milijarde evra), da bi 2023. godine dostigao 3,79 milijardi maraka (1,94 milijarde evra). U 2024. godini doznake su premašile 4,16 milijardi maraka (2,13 milijardi evra), a prošle godine dostigle rekordnih 4,46 milijardi KM (2,28 milijardi evra). Trend je nastavljen i ove godine. Kada se trenutnim podacima dodaju penzije iz inostranstva i druga socijalna davanja, ukupni tekući transferi iz inostranstva u prvom kvartalu ove godine, dakle za samo tri mjeseca, dostigli su 1,33 milijarde maraka (oko 680 miliona evra). Centralna banka BiH nije željela komentarisati razloge rasta doznaka niti njihov uticaj na ekonomiju zemlje. U odgovoru za Radio Slobodna Evropa naveli su da se "nadležnost Centralne banke Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti odnosi na prikupljanje, obradu i objavljivanje statističkih podataka o doznakama iz inostranstva u skladu sa međunarodnim statističkim standardima". Ipak, iz samih podataka vidljivo je da doznake predstavljaju jedan od najvažnijih izvora stranog novca u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama Svjetske banke, njihov udio u bruto domaćem proizvodu BiH godinama se kreće iznad deset odsto, što Bosnu i Hercegovinu svrstava među evropske zemlje koje su najzavisnije od novca koji stiže iz inostranstva Doznake održavaju standard, ali ne rješavaju problemZa ekonomistu Admira Čavalića rekordni iznosi nisu iznenađenje, ali da se taj priliv novca ne može posmatrati kao investicija, već kao pomoć članovima porodice koji su ostali u Bosni i Hercegovini. "Riječ je prvenstveno o socijalnim doznakama. Na određeni način održava se socijalni mir kroz te doznake iz inostranstva. Drugačije se ne bi mogao objasniti životni standard velikog broja građana koji imaju male prihode ili minimalne penzije", kaže Čavalić za RSE. Prema njegovom mišljenju, rast doznaka istovremeno je posljedica dugogodišnjeg iseljavanja i sve većih potreba građana koji su ostali u zemlji. Posljednjih godina rasli su troškovi hrane, energenata, lijekova i stanovanja, pa je podrška iz inostranstva mnogim domaćinstvima postala važnija nego ranije. "Kada bih rangirao faktore, rekao bih da su najvažniji veći broj naših ljudi vani i veće potrebe stanovništva koje je ostalo ovdje", kaže Čavalić, dodajući da bi nestanak tog novca imao ozbiljne posljedice. "Kada bismo preko noći ukinuli te doznake, Bosna i Hercegovina bi vrlo vjerovatno ušla u recesiju. Došlo bi do snažnog pada domaće potrošnje i velikog pritiska na javne budžete", naveo je Čavalić za RSE. Sličnog je mišljenja i ekonomistkinja Svetlana Cenić, koja smatra da rekordni priliv novca iz dijaspore pokazuje koliko je Bosna i Hercegovina postala zavisna od ljudi koji su je napustili. "Doznake iz inostranstva čuvaju standard, kupovnu moć i sprečavaju da dio stanovništva ode u apsolutno siromaštvo", kaže Cenić za RSE. Ali upozorava da se iza rekordnih iznosa krije mnogo manje optimistična slika. "Zemlja koja se hvali doznakama iz inostranstva bolje da sebi opali šamar u ogledalu. Rasterao si svoje stanovništvo, a sada od njih tražiš da investiraju i šalju pare", kaže ona. Po njenim riječima, Bosna i Hercegovina danas koristi koristi od dijaspore, ali istovremeno gubi stanovništvo koje taj novac šalje. "Ljudi danas šalju novac roditeljima i porodici. Ali šta će biti kada tih roditelja više ne bude i kada cijele porodice trajno presele u inostranstvo?", pita Cenić. Između odlaska i povratkaPrema procjenama međunarodnih organizacija, van Bosne i Hercegovine danas živi oko 1,6 miliona osoba rođenih u BiH, dok procjene o ukupnom broju ljudi bh. porijekla prelaze dva miliona. Upravo zbog toga Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH, smatra da rast doznaka nije moguće objasniti samo kroz odlazak stanovništva. Na terenu, kaže, vidi dva paralelna procesa. Ljudi i dalje odlaze, ali dio dijaspore pokušava zadržati vezu sa Bosnom i Hercegovinom. To, kaže pokazuju. "Teoretski ljudi žele da se vrate, a praktično odlaze. Odlaze mladi, ali i cijele porodice. Vi na sjeveru zemlje imate gradić u kome je živjelo 10 hiljada stanovnika, a danas tamo živi jedva dvije hiljade. Sve je otišlo", kaže Zukić za RSE. Prema njenim riječima, stvarni obim iseljavanja teško je precizno utvrditi jer se mnogi građani nikada formalno ne odjave iz mjesta u kojima su ranije živjeli. "Imamo ljude koji godinama žive van Bosne i Hercegovine, ali su i dalje formalno prijavljeni ovdje", kaže ona. Istovremeno, primjećuje i drugačije obrasce ponašanja dijaspore, jer postoje podaci o povećanju želje za povratkom. Prema statistici njemačke agencije za statistiku, Destatisa, tokom 2025. godine iz Bosne i Hercegovine u Njemačku se doselilo 13.707 osoba, dok se 10.474 ljudi iz Njemačke vratilo ili doselilo u BiH. Iako je saldo i dalje pozitivan u korist Njemačke, razlika od 3.233 osobe najniža je u posljednjih trinaest godina. To, smatra Zukić, sugeriše da se uz odlazak stanovništva pojavljuju i prvi, još uvijek skromni, signali povratka dijela dijaspore. Ističe i kako sve više ljudi koji rade u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj kupuje stanove u većim gradovima u Bosni i Hercegovini. "Vrlo je primjetno da ljudi kupuju stanove u većim gradovima. Dio uplata sigurno ide i u tom smjeru", kaže Zukić. Takvu odluku donio je i pedesetogodišnji Banjalučanin koji gotovo dvije decenije radi u Minhenu. Majci redovno šalje novac za račune i lijekove, a prije nekoliko godina kupio je stan u Banjoj Luci. Ne planira skoro vraćanje, ali planira penziju da troši u Banjaluci. "Djeca su mi u Njemačkoj. Tamo rade i grade svoje živote. Ali ja želim da se vratim kada steknem uslove za penziju. Zato sam kupio stan", kaže za RSE. Takvi primjeri pokazuju da dio dijaspore Bosnu i Hercegovinu i dalje vidi kao mjesto u koje bi se jednog dana mogao vratiti. Ali podaci sa terena istovremeno pokazuju da odlazak stanovništva nije zaustavljen. Zbog toga Mirhunisa Zukić smatra da rekordne doznake imaju dvije strane. S jedne strane pomažu porodicama koje su ostale u zemlji, a sa druge, podsjećaju da iza gotovo svake uplate stoji neko ko je Bosnu i Hercegovinu napustio u potrazi za boljim životom.