Umjesto novog visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina je dobila vršioca dužnosti ove funkcije. Luis Krišok (Louis Crishock), dosadašnji zamjenik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) na toj poziciji i supervizor za Brčko Distrikt, imenovan je za vršioca dužnosti visokog predstavnika - do konačnog imenovanja novog. Ovo je saopšteno nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) održanoj u Sarajevu 30. juna. Takođe su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je prije moguće", te je cilj najkasnije 14. juli. "Upravni odbor PIC-a naglašava da će vršilac dužnosti visokog predstavnika u potpunosti osigurati institucionalni kontinuitet funkcije, pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama koje su donijeli prethodni visoki predstavnici, te da će djelovati pod političkim vodstvom PIC-a", navodi se u saopštenju OHR-a. Krišok na funkciju zvanično stupa 1. jula, kada Šmitova ostavka, podnesena tokom maja, stupa na snagu. Luis Krišok je visoki zvaničnik američke Službe spoljnih poslova, na poziciji prvog zamjenika visokog predstavnika se nalazi od 2024. godine, a istovremeno je i međunarodni supervizor za Brčko, posebnu administrativnu jedinicu u BiH. Upravni odbor PIC sastao se po drugi put u junu u pokušaju da izabere novog visokog predstavnika, ali u tome nisu uspjeli. Na prvoj sjednici, održanoj 3. i 4. juna, države članice nisu uspjele doći do dogovora o nasljedniku visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je najavio svoj odlazak sa te funkcije nakon nešto manje od pet godina. Dok Sjedinjene Države podržavaju italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija – koji ima i podršku svoje zemlje – druge članice EU u PIC-u predlažu francuskog diplomatu Renea Trokaza (Trocaz). Prošle sedmice je za RSE iz State Departmenta rečeno da oni očekuju da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna. Ni oni, ali ni druge zemlje članice PIC nisu precizirale šta će se desiti sa Kancelarijom visokog predstavnika (OHR) ako ne dođe do dogovora do ovog roka, koji nije obavezujući. Da li 'vršilac dužnosti' može predvoditi OHR?Ambasador BiH u Srbiji, Aleksandar Vranješ, jedan je od prvih koji je u javnost iznio mogućnost da bi Krišok mogao biti privremeno rješenje, do konačnog dogovora o imenu visokog predstavnika. Posljednji put, i do sada jedini, kada je OHR imao vršioca dužnosti na čelu, to je bio takođe američki diplomata Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian), tadašnji zamjenik visokog predstavnika, početkom 2009. godine. Tada je Miroslav Lajčak podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika jer je preuzimao poziciju ministra spoljnih poslova Slovačke. Tokom februara i marta te godine, dok Valentin Incko (Inzko) nije zvanično preuzeo ulogu visokog predstavnika, tu funkciju je obavljao Gregorijan. Iako formalno pozicija "vršioca dužnosti visokog predstavnika" ne postoji ni u kakvim zvaničnim dokumentima, situacija sa Gregorijanom pokazuje da ona može biti praktično rješenje u prelaznom periodu. Stav EU i italijanski 'non-paper'Do zaključenja teksta, ambasade Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije nisu odgovorile na upite RSE o tome kakvu budućnost očekuju za OHR, te kakve će biti njegove nadležnosti u nadolazećem periodu. Iz EU je na ranije upućeni upit RSE odgovoreno da oni i dalje rade sa partnerima na izboru visokog predstavnika koji predstavlja "jedinstvo i konsenzus". Istakli su da kandidat treba biti iz EU, i da je Unija posvećena "stabilnosti, bezbjednosti i teritorijalnom integritetu BiH", kao i njenoj evropskoj perspektivi kao "jedinstvenoj, ujedinjenoj, suverenoj državi". Uoči novog pokušaja dogovora, Italija je partnerima u PIC-u uputila non-paper koji otkriva kako Rim vidi budućnost OHR-a. U ovom dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navode se Landijeve reference za vršenje ove funkcije, ali se najavljuje i postepeno smanjenje OHR-a, dok su Bonska ovlašćenja ostavljena kao "zadnja" mogućnost kada su ostale opcije iscrpljene. Navedeno je i da novi visoki predstavnik neće poništavati odluke prethodnika. Takođe, ističu da će sve odluke biti donošene u dogovoru sa Upravnim odborom PIC-a, a Landijev mandat je prema non-paperu ograničen na dvije godine, uz mogućnost produženja za još dvije. Njegov mandat nije povezan sa trajanjem OHR-a, koji i dalje, navodi se, zavisi od ispunjenja programa 5+2 (Programa "5+2" obavezuje vlasti BiH da, prije zatvaranja OHR-a, riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. Istovremeno, Evropska komisija u svom mišljenju navodi da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji OHR, što dodatno održava otvorenim pitanje njegove buduće uloge i trajanja.). Ko su potencijalni kandidati?Trenutno su se iskristalisala dva glavna kandidata – Italijan Landi i Francuz Trokaz. Landi je 76-godišnji karijerni diplomata koji je bio ambasador Italije u Rusiji, Vatikanu te Srbiji i Crnoj Gori. On trenutno obavlja funkciju ambasadora Suverenog Malteškog vojnog reda pri Svetoj stolici. Tokom skoro 50-godišnje diplomatske karijere, radio je i u ambasadama u Otavi, Teheranu i Londonu. Trokaz je 67-godišnjak koji se trenutno nalazi na funkciji specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan pri Vladi Francuske. Od 1988. radi na poslovima međunarodne saradnje u okviru francuske administracije. Između ostalog, u posljednjih 10 godina je bio ambasador na Kipru, te generalni konzul Francuske u Jerusalimu. Šta je PIC, i koja je njegova uloga u OHR-u?PIC je međunarodno političko tijelo zaduženo za nadgledanje i provođenje Dejtonskog sporazuma, a njegov Upravni odbor – u kojem se nalaze ključne zapadne države i međunarodni akteri – zadužen je za izbor novog visokog predstavnika. OHR je uspostavljen 1995. godine Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, kao ključni mehanizam nadzora nad civilnom implementacijom mira. Od tada je ovu funkciju obavljalo osam visokih predstavnika, a Šmit je deveti na toj poziciji. Tokom godina, visoki predstavnik dobio je Bonska ovlaštenja, koje omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući nametanje zakona i smjene zvaničnika. Iako zamišljen kao privremeni instrument, OHR i je do danas ostao ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovini.

Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Miodrag Malić osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Kako je saopćeno iz Suda BiH, drugostepenom presudom, koja je otpremljena 29. juna 2026. godine, odbijene su kao neosnovane žalbe Tužiteljstva BiH i odbrane, te je potvrđena presuda od 26. januara 2026. godine. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjoj Luci, na protestu koji su organizirale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima. Za krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a stav 6. Krivičnog zakona BiH izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od tri godine. Protiv ove presude žalba nije dozvoljena. Riječ je o drugoj pravomoćnoj presudi zbog veličanja ratnih zločinaca u BiH.

Državljani Kine, Rusije i Turske i dalje dolaze na Zapadni Balkan bez viza, a potom pokušavaju nastaviti put prema Europskoj uniji, upozorava Frontex u najnovijoj procjeni rizika. Iz Bruxellesa u isto vrijeme traže od zemalja regiona da pooštre viznu politiku i zatvore prostor za takve zloupotrebe. Granična policija Bosne i Hercegovine potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da od Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), redovno zaprima informacije koje se odnose na nezakonite migracije, krijumčarenje ljudi i moguće zloupotrebe bezviznog pristupa, te da raspolaže saznanjima o pokušajima nezakonitog nastavka putovanja prema državama Europske unije. "Takve informacije ne odnose se isključivo na državljane Ruske Federacije i Narodne Republike Kine i Turske, već i na državljane drugih zemalja", naveli su iz Granične policije BiH, ističući da kontinuirano surađuju s Frontexom i drugim međunarodnim partnerima. Prethodnih godina kineski državljani dolazili su u region avionom i potom pokušavali nastaviti put ka EU, dok su pojedini ruski državljani, uključujući Čečene, Balkan koristili kao tranzit ili privremeno utočište nakon početka rata u Ukrajini. Frontex: Zloupotrebe će se nastavitiU godišnjoj procjeni rizika za period 2026. i 2027. godine, objavljenoj u junu, Frontex upozorava da će migracijska kretanja na Zapadnom Balkanu i dalje odražavati dešavanja na istočnomediteranskoj ruti te da će određene nacionalnosti nastaviti koristiti bezvizni pristup zemljama regiona kako bi pokušale nastaviti put prema Europskoj uniji. Među njima posebno navodi državljane Kine, Rusije i Turske, kao i "nosioce jordanskih pasoša palestinskog porijekla". Frontex procjenjuje da će pritisak biti ublažen policijskim akcijama, sezonskim faktorima te odvraćajućim učinkom nasilja i otmica koje provode krijumčarske mreže, ali upozorava da će se zloupotrebe bezviznog pristupa nastaviti. U istom izvještaju navodi se da neusklađena vizna politika zemalja Zapadnog Balkana i dalje olakšava korištenje avionskih ruta prema državama regiona kao odskočne tačke za neregularni ulazak u Europsku uniju. Frontex također navodi da će zapadnobalkanski koridor, koji vodi preko Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske prema Sloveniji i Austriji, ostati dominantna ruta za migracijska kretanja koja potiču s istočnomediteranske rute. Iz ove agencije nisu odgovorili na upit RSE o upozorenjima na moguće zloupotrebe bezviznog pristupa na Zapadnom Balkanu. Europska komisija godinama traži usklađivanje vizne politikeEuropska komisija već nekoliko godina upozorava zemlje Zapadnog Balkana da usklade svoje vizne politike s pravilima Europske unije kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima. Ovo pitanje redovno se pojavljuje u godišnjim izvještajima o napretku, ali i u izvještajima o Mehanizmu suspenzije viza. Iz Delegacije Europske unije u BiH za RSE navode da se od BiH, kao zemlje kandidata, očekuje dalje usklađivanje vizne politike s listom trećih zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU, posebno kada je riječ o državama koje predstavljaju migracijski ili sigurnosni rizik. Podsjećaju da se BiH Reformskom agendom obavezala da će između 2025. i 2027. godine svake godine ukinuti po jedan bezvizni sporazum sa zemljama čijim je državljanima potrebna viza za EU. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je ranije 2026. da će BiH do kraja godine uvesti vize jednoj od takvih zemalja, ne navodeći o kojoj je riječ. Ali je tada i vrlo jasno rekao da "nije realno" da to budu Turska, Kina ili Rusija. Bosna i Hercegovina održava stalni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU - Azerbejdžan, Kina, Katar, Rusija, Turska, Kuvajt i Vanuatu. Osim toga, odobrava sezonsko ukidanje viza, uglavnom tokom ljeta, koje nije u skladu s pravnom tekovinom EU, Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji. Iz Granične policije BiH za RSE navode da je u 2025. godini zabilježeno 147.910 državljana Narodne Republike Kine i 125.088 državljana Ruske Federacije. Od 1. januara do 16. juna 2026. godine, prilikom ulaska u BiH, zabilježeno je 55.359 državljana Narodne Republike Kine i 51.001 državljanin Ruske Federacije. Prema riječima Denisa Avdagića, vanjskopolitičkog analitičara zagrebačkog Instituta novih medijskih strategija (INMS), ako BiH ne bude u stanju ispuniti zahtjeve, to će biti jasna poruka Briselu. "Ne mogu sve probleme rješavati visoki predstavnici, nešto je i na građanima. Ako neko građane želi držati taocima politike, prvenstveno prema Rusiji, onda ti ljudi trebaju znati da je, prema posljednjim anketama, više od polovine građana Republike Srpske za članstvo u EU, dok je podrška u Federaciji BiH i Brčko distriktu među najvišima od svih zemalja kandidatkinja." Zapadni Balkan ne može biti izuzetakAvdagić kaže da je usklađivanje vizne politike zahtjev koji EU postavlja svim državama kandidatkinjama, zbog čega ni zemlje Zapadnog Balkana ne mogu biti izuzetak. Naglašava kako je jasno da uvođenje viznog režima nije politička želja pojedinih država. "Ako ste to već postavili prema ostalima i ako su ostali prihvatili zahtjev za usklađivanje viznih režima s državama članicama EU, onda su stvari posve jasne", kaže Avdagić. Vize za Ruse u Crnoj Gori do septembra?Crna Gora je prva zemlja regiona koja će, pod pritiskom Europske unije, ukinuti bezvizni režim za ruske državljane. U novembru 2025. godine vlada Crne Gore najavila je da će vizni režim za ruske državljane biti uveden najkasnije do septembra 2026. Ta mjera je dio obaveza koje je Crna Gora preuzela u okviru usklađivanja s pravilima Europske unije u poglavlju 24 – Pravda, sloboda i sigurnost. Iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE su 26. juna potvrdili da će za državljane Rusije biti neophodna viza za ulazak u Crnu Goru i da bez te mere neće biti moguće zatvoriti poglavlje 24. Naglasili su da je Ministarstvo 2. juna 2026. pokrenulo "proces zaprimanja zahtjeva za vizu preko kompanije VFS Global u nekoliko gradova Ruske Federacije (...) čime će dostupnost crnogorske vize ruskim državljanima biti značajno unaprijeđena, a potencijalni negativni efekti ukidanja bezviznog režima svedeni na najmanju moguću mjeru." Od ukupnih dolazaka stranaca u Crnu Goru na godišnjem nivou, Rusi su uglavnom na drugom mjestu po brojnosti, odmah iza onih koji dolaze iz Srbije. Prema posljednjem popisu iz septembra 2024. godine, među svim stranim državljanima koji imaju stalan boravak u Crnoj Gori, najviše je Rusa – 13.550, dok zvanični podaci MUP ukazuju da ih više - 23.330. Crna Gora je zemlja koje se velikim dijelom ekonomski oslanja na turizam – prihodi od ovog sektora čine oko četvrtinu BDP-a, dok su ruski turisti među najbrojnijima. Tako je, na primer, u toku 2025. godine, Uprava za statistiku zabilježila da su 16 posto ukupnih broja noćenja stranih turista u Crnoj Gori činili Rusi, odmah iza srpskih turista sa 23 posto. Iako je Crna Gora 2022. uvela sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, EU je kontinuirano upozoravala da je vizna politika ključna za napredak u pregovorima. Crna Gora ima najveće izglede da do kraja decenije postane članica EU, sa zatvorenih 16 od 33 pristupnih poglavlja. Kada je riječ o kineskim državljanima, Uprava za statistiku Crne Gore zabilježila je porast dolazaka iz te zemlje – 2025. broj dolazaka iz Kine (82.054) premašio je dotadašnji rekord iz 2019. Međutim, kineski državljani individualno ne mogu da borave u Crnoj Gori bez vize. Ali kada je riječ o grupnim putovanjima, omogućeno im je da putem crnogorskih agencija koje imaju ugovore sa kineskim agencijama, dobiju pozivna pisma. Tako, oni na osnovu plaćenog aranžmana, mogu da borave do 30 dana u Crnoj Gori. Kakve su moguće posljedice zbog neusklađivanja?Avdagić kaže da za sada nema konkretnih mjera protiv BiH, kao i protiv Srbije u kojoj je slična situacija, ali da se u Europskoj uniji vode rasprave o mogućim posljedicama za zemlje kandidatkinje koje odbijaju uskladiti viznu i vanjsku politiku. "Raspravljalo se o mogućnosti promjene viznog režima EU prema državama kandidatkinjama koje nisu spremne harmonizirati viznu i vanjsku politiku. Niko ne žuri s takvom vrstom kazne, ali će vjerovatno u nekom trenutku morati biti povučeni određeni potezi." Moguće posljedice, dodaje, mogle bi biti široke, od prekogranične suradnje, pristupa europskim fondovima, pa čak i putovanja za građana. "Ipak, mislim da će prije bilo kakvih sankcija uslijediti snažna poruka upozorenja. Dok još nema iskristalizirane odluke o konkretnim posljedicama, BiH ima vremena da o tome razgovara. Ta komunikacija vjerovatno će se odvijati diplomatskim kanalima, daleko od očiju javnosti, ali nijedna od tih poruka neće biti bezbolna za BiH." Srbija stagniraKada je riječ o Srbiji, uprkos pozivima iz EU, ni više od četiri godine od početka rata ova zemlja nije uvela sankcije Rusiji. Za ruske državljane važi bezvizni režim do 30 dana, dok se veliki broj Rusa preselio u Srbiju od 2022., prema popisu iz te godine, u Srbiji je živjelo više od 10.000 Rusa, dok je MUP iste godine saopćio da u Srbiji boravi više od 30.000 Rusa. Procjene nevladinih organizacija su i veće – prema Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, od početka ruske agresije na Ukrajinu do kraja 2024. više od 67.000 Rusa u Srbiji dobilo je privremenu dozvolu boravka. Kinezi su također godinama unazad jedni od najbrojnijih turista u Srbiji, a za boravak do 30 dana u toj zemlji nije im potrebna viza. Kada je riječ o Kosovu, ta zemlja nema diplomatske odnose s Kinom, s obzirom na to da Kina ne priznaje nezavisnost Kosova. Građani Kine ne mogu stupiti na teritoriju Kosova bez vize. Isto važi i za ruske državljane – bez vize ne mogu boraviti na Kosovu. Severna Makedonija također zahtijeva vize i za državljane Kine i za državljane Rusije. 'Jasno je zašto Rusija i Kina'Govoreći o sigurnosnom aspektu, vanjskopolitički analitičar Avdagić ističe da ne može procjenjivati pojedinačne slučajeve zloupotrebe bezviznog režima, ali kaže da su ruski državljani i ranije povezivani s hibridnim djelovanjem. "Poznato je da su se ruski državljani bavili određenim hibridnim djelovanjem i izvan EU, u državama zapadnog Balkana, ali i unutar EU. Dok je u Europskoj uniji izrazito teško proći sigurnosne provjere, bilo pri izdavanju viza ili ulasku u zemlju, na Balkanu je situacija drugačija, posebno ako imate liberaliziran režim za ruske državljane", kaže Avdagić. Prema njegovom mišljenju, pitanje usklađivanja vizne politike prije svega je politički test za zemlje koje žele članstvo u Europskoj uniji. "Ako ćemo podvući crtu, svima je jasno zbog čega su upravo Rusija i Kina posebno izazovno pitanje za Europsku uniju. Na tim temama države kandidatkinje moraju pokazati koliko zaista žele članstvo u EU."

"Očekujemo da će novi visoki predstavnik preuzeti dužnost do kraja juna i da će Christian Schmidt napustiti funkciju visokog predstavnika u junu". Ovo se navodi u odgovoru State departmenta za Radio Slobodna Evropa (RSE) u vezi imenovanja novog visokog predstavnika u BiH, nakon što je postavljen politički cilj da se do 30. juna imenuje Schmidtov nasljednik. Riječ je o roku koji nije pravno obavezujući, već je definisan kao politički cilj nakon sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, održane 3. i 4. juna u Sarajevu, kada nije postignut konsenzus o nasljedniku Christiana Schmidta. Nakon toga je najavljeno da će se konsultacije nastaviti do kraja mjeseca, kako bi se omogućila primopredaja dužnosti. "Bilo je javno i široko očekivano da će na sastanku 3–4. juna Vijeće za provedbu mira (PIC) izabrati novog visokog predstavnika kako bi osiguralo stabilnost u Bosni i Hercegovini. Delegacija Sjedinjenih Američkih Država nastojala je postići konsenzus oko zajedničke vizije i podrške dobro kvalifikovanom kandidatu Italije. Sjedinjene Američke Države primaju k znanju neuspjeh evropskih partnera da postignu konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da izvrši svoj zadatak izbora novog visokog predstavnika", navodi se u odgovoru State departmenta za RSE. Ističe se i kako Sjedinjene Američke Države "odaju priznanje Christianu Schmidtu za godine predane službe u Bosni i Hercegovini kao drugom najdugovječnijem visokom predstavniku od uspostavljanja te funkcije, kao i za njegov rad na izgradnji institucija suverene Bosne i Hercegovine". Iz State departmenta navode i da Sjedinjene Američke Države nastavljaju podržavati Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Zbog čega je spor u imenovanju?Ključni spor je oko podrške Antoniu Zanardiju Landiju, italijanskom diplomati. Prethodno je iz italijanske ambasade za RSE rečeno kako ta država i dalje stoji iza ovog kandidata. S druge strane, francuski diplomata Rene Trocaz je favorit većine članica PIC-a iz EU i Velike Britanije. Polovinom mjeseca, za RSE su iz ambasada Njemačke, Italije i Velike Britanije, naglasili da se konsultacije nastavljaju i da postoji opredijeljenost za postizanje konsenzusa. Istaknuta je važnost jedinstva međunarodne zajednice i očuvanja stabilnosti Bosne i Hercegovine, ali bez konkretnih odgovora o uzrocima neslaganja ili mogućim rješenjima. Ni jedna od ovih zemalja nije precizirala šta će se desiti ukoliko dogovor izostane do kraja juna, niti postoji li alternativni scenarij. Schmidt, koji je podnio ostavku u maju, ostaje na funkciji do izbora novog visokog predstavnika. Kancelarija visokog predstavnika uspostavljena je 1995. godine Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao ključni mehanizam nadzora nad civilnom implementacijom mira. Od tada je ovu funkciju obavljalo osam visokih predstavnika, a Christian Schmidt, imenovan 2021. godine, deveti je na toj poziciji. Tokom godina, visoki predstavnik dobio je Bonska ovlaštenja, koje omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući nametanje zakona i smjene zvaničnika. Iako zamišljen kao privremeni instrument, OHR i je do danas ostao ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovini.

Moskovska policija, predvođena Olegom Baranovim, razbila je opozicione demonstracije početkom 2021. godine. Nasilje je bilo široko rasprostranjeno, izvijestile su tada međunarodne organizacije, a Baranova je to odvelo pod sankcije Evropske unije (EU). Vlastima u Republici Srpskoj (RS) to nije bila smetnja za sporazum o suradnji između policije tog bosanskohercegovačkog entiteta i moskovske policije, prilikom susreta u glavnom gradu Rusije, 23. juna. Tokom ovosedmične posjete Moskvi, entitetski ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir potpisao je novi memorandum o suradnji sa Baranovim, načelnikom Glavne uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskvu. Time je nastavljena suradnja koja je uspostavljena prije više od deset godina, a predviđa razmjenu informacija, stručne obuke te suradnju u borbi protiv terorizma i drugih oblika kriminala. Tekst novog memoranduma nije javno objavljen, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS navelu su za Radio Slobodna Evropa (RSE) tek da "dodatno konkretizuje oblike saradnje u oblasti stručnog usavršavanja, razmjene iskustava i realizacije zajedničkih obuka". Ruski utjecaj i ranjivost BiHOndrej Kolar, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH ocijenio je da proširivanje saradnje MUP-a RS sa moskovskom policijom, koja je pod sankcijama EU od 2023., nije izneneđaujuće, ali da je "duboko štetno i opasno". "Moskva aktivno radi na širenju utjecaja, a ova suradnja se jasno uklapa u taj cilj. Istovremeno, ona pokazuje dugogodišnju ranjivost BiH na ruski uticaj i duboke političke podjele u zemlji", ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE). Stava je da i ova suradnja potvrđuje da Rusija nastavlja raditi na očuvanju utjecaja širom Zapadnog Balkana, da i dalje ima snažne mreže partnera u regiji te da uspijeva održati i dodatno jačati taj utjecaj. "To istovremeno govori i o širem neuspjehu Evrope da se odbrani od hibridnih pritisaka – kako unutar vlastitih granica, tako i u zaštiti regija koje želi jednog dana primiti u EU", kazao je. Za njega ruske ambicije u ovom dijelu Evrope nisu iznenađujuće, ali jeste lakoća kojom ih uspijeva ostvarivati. "Bojim se da su ovo znakovi da Evropa mora učiniti na Zapadnom Balkanu ono što bi trebala činiti i drugdje, a ne uspijeva uvijek. Biti jasna, čvrsta, vidljiva i dosljedna", kazao je. BiH se formalno pridružila sankcijama EU (Dodik je jedan od rijetkih evropskih zvaničnika koji se nastavio sastajati s Putinom, otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Politički kontakti održavaju se, također, kroz posjete parlamentarnih delegacija iz entiteta RS koje su posjećivale Rusiju. Kada je u aprilu Banjaluku posjetio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Aleksandar Gruško, Dodik je kazao kako "podržava rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, kako moskva naziva invaziju na tu zemlju, te da RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji".)protiv Rusije, ali njihovom provođenju protive se političari iz RS, predvođeni Miloradom Dodikom, predsjednikom vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata. O nastavku suradnje policija RS i Moskve, RSE je zatražio komentar od Evropske komisije, a do objave teksta nije odgovoreno. Šta su razlozi sankcija?Oleg Anatoljevič Baranov nalazi na čelu moskovske policije od 2015. godine. Predvodio je policiju tokom protesta, koji su održani početkom 2021. u Moskvi, u znak podrške opozicionaru i Alekseju Navaljnom, koji je kasnije preminuo u ruskom zatvoru. Iako su tokom protesta mediji zabilježili brojne primjere policijskog nasilja nad demonstrantima, Baranov je tvrdio da je policija postupala u skladu sa zakonom i da na protestu niko nije povrijeđen. Moskovsku policiju je tokom njegovog mandata pratilo nekoliko afera, među kojima je hapšenja ruskog istraživačkog novinara Ivana Golunova. Golunov je 2019. godine uhapšen pod optužbom za posjedovanje i prodaju droge, ali je oslobođen nakon što je utvrđeno da su dokazi podmetnuti. Nekoliko policajaca koji su učestvovali u hapšenju osuđeni su zbog fabriciranja dokaza, a Baranov je osobno vodio istragu o tom slučaju. EU ga je sankcionirala 20. jula 2023., zajedno sa Glavnom upravom Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskva, smatrajući ih odgovornim za ozbiljna kršenja ljudskih prava u Rusiji. Sankcije EU, uz ostalo, podrazumijevaju zamrzavanje imovine i novca u EU kao i zabranu ulaska i tranzita kroz države članice EU. U obrazloženju se navodi da je policijska uprava pod njegovom komandom pratila i proizvoljno privodila novinare, opozicione aktiviste te učesnike mirnih protesta, uz korištenje sistema za prepoznavanje lica za njihovu identifikaciju. Taj sistem je, kako se navodi upotrebljavna i za identifikaciju osoba koje su pokušavale izbjeći mobilizaciju za rat u Ukrajini. Jačanje veza s MoskvomKurt Bassuener, iz Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, kaže za RSE da re radi o pokušaju "Dodikovog režima da održi odnos s Moskvom dok učvršćuje veze s administracijom predsjednika Sjedinjenih Država Donaldom Trumpom". "Moskva je dugo težila potkopavanju onoga što sam refleksno nazivao 'Zapadom' na Balkanu, a Dodik je njen najdosljedniji partner. Sada se čini da i SAD provodi sličnu politiku. Dodik će sigurno htjeti i rusku pomoć u održavanju vlastitog režima i osobne sigurnosti kako se približavaju izbori", kazao je. Bassuener ističe da EU, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu, imaju mandat da očuvaju sigurno okruženje u BiH te da bi trebali s oprezom gledati na ove događaje. "Oni pružaju još jedan razlog Evropi da ojača EUFOR i osigura mu cijeli niz sposobnosti na raspolaganju, kao i da osigura da postavi sposobnog visokog predstavnika. To su alati za provedbu zakona koje Dodik i Moskva već jako dugo nastoje uništiti", naveo je. Govoreći o insistiranju zvaničnik entiteta RS na nastavku suradnje sa sankcioniranim ruskim dužnosnicima, Bassuner je kazao da bi to trebalo biti neobično u zemlji kandidatkinji za članstvo u EU. "Ali kao što vidimo s Dodikom, i u susjednoj Srbiji, ti odnosi ostaju i trajni su. Evropa nije učinkovito inzistirala na njihovom ograničavanju. Ali mogli bi i trebali bi, jer predstavljaju prijetnju ne samo BiH, već i za šire područje", naveo je. Kako kaže, države članice EU mogu primijeniti vlastite "restriktivne mjere" zvaničnicima RS, koji poduzimaju antidaytonske poteze, što u inititucijama EU, zbog protivljenja Mađarske, nije uspjelo. "Unija mora nedvosmisleno pokazati da može i hoće koristiti sve instrumente moći kako bi osigurala mir i sigurnost u BiH. Međutim, još nije pokazala stratešku viziju ili volju", kazao je. Osjetljiva zonaMUP RS nije odgovorio na pitanje RSE šta je konkretno rezultat desetogodišnje saradnje sa moskovskom policijom, kao ni da li smatra sankcije EU preprekom za planirani nastavak suradnje U ranijem odgovoru za RSE naveli su da su u okviru memoranduma iz 2015. godine "razmjenjivana iskustva i znanja", te da razmatraju mogućnost organizovanja obuke policijskih službenika iz oblasti kinologije i korištenja konjice. Safet Mušić, ekspert za oblast sigurnosti, kaže da s pravnog aspekta takvi memorandumi ulaze u "osjetljivu zonu nadležnosti vanjske politike i međunarodne suradnje". "Entiteti, uključujući MUP RS, imaju određeni stepen operativne i tehničke suradnje sa stranim policijskim agencijama, ali to ne smije prerasti u međunarodne angažmane koji imaju politički ili strateški karakter bez koordinacije sa državnim institucijama", rekao je za RSE. Dodao je da svaki memorandum koji uključuje razmjenu podataka, obuke ili operativnu suradnju mora biti usklađen s državnim okvirom, "posebno kroz Ministarstvo sigurnosti i relevantne državne agencije". Govoreći o potpisivanju memoranduma sa načelnikom moskovske policije koji je pod sankcijama EU, Mušić kaže da sankcije formalno ne proizvode direktno pravno dejstvo u BiH, ali imaju "važan političko-sigurnosni signal". Kako je kazao, mogu utjecati na procjene takve suradnje sa evropskim standardima vladavine prava i policijske etike, posebno imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo u EU. Sigurnosni rizik, kako kaže, ne proizilazi iz samih stručnih obuka koliko iz mogućnosti da se ovakvi sporazumi koriste za izgradnju paralelnih međunarodnih policijskih veza koje nisu usklađene sa ukupnom vanjskopolitičkom orijentacijom države koja je okrenuta prema EU. "Ovakvi aranžmani se tumače kao izuzetno poliitčki osjetljivi. No, to nije ništa novo kada pogledamo politiku vlasti RS, koja otvoreno ostvaruju suradnju s Rusijom", kazao je, ističući da po tom pitanju BiH treba podršku međunarodne zajednice. Evropski parlament usvojio je 17. juna rezoluciju posvećenu BiH u kojoj je osudio suradnja vlasti RS sa ruskim zvaničnicima pod međunarodnim sankcijama. Upozoreno je da takvi odnosi predstavljaju rizik za sigurnost i stabilnost BiH.

Još samo šest dana dijeli Bosnu i Hercegovinu do 30. juna – političkog roka do kojeg bi, prema najavama, trebao biti izabran novi visoki predstavnik. I dok se odbrojavaju posljednji dani, detalji razgovora unutar Vijeća za provedbu mira (PIC), koje odlučuje o nasljedniku Christiana Schmidta, i dalje ostaju iza zatvorenih vrata. Iz Ambasade Velike Britanije, jedne od članica PIC-a, za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno "da nemaju nove informacije". Riječ je o roku koji nije pravno obavezujući, već je definisan kao politički cilj nakon sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, održane 3. i 4. juna u Sarajevu, kada nije postignut konsenzus o nasljedniku Christiana Schmidta. Nakon toga je najavljeno da će se konsultacije nastaviti do kraja mjeseca, kako bi se omogućila primopredaja dužnosti. Schmidt, koji je početkom maja podnio ostavku, zadnji dan juna označio je kao rok kada bi trebao da preda dužnost novom visokom predstavniku. No, u intervjuu za austrijski "Die presse" priznaje da "situacija s tim još uvijek nije jasna". Ključni spor je oko podrške Antoniu Zanardiju Landiju, italijanskom diplomati, kao kandidata koga podržava SAD. Prethodno je iz italijanske ambasade za RSE rečeno kako ta država i dalje stoji iza ovog kandidata. S druge strane, francuski diplomata Rene Trocaz je favorit većine članica PIC-a iz EU i Velike Britanije. Analitičari za Radio Slobodna Evropa takvu situaciju ocjenjuju kao "vrlo nepovoljnu" za Bosnu i Hercegovinu, koja, osim što ukazuje na međunarodni razdor prema BiH, može, kako kažu, podstaći i na rast nacionalizma i secesionističkih snaga unutar zemlje. "Nalazimo se u jednom od najdelikatnijih momenata od Daytona na ovamo, nemamo jedinstven stav međunarodne zajednice, nemamo jasnu strategiju i to direktno slabi legitimitet OHR-a", upozorava za RSE Vedran Džihić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beču. Poznato je jedino da Schmidt ostaje na funkciji do izbora novog vioskog predstavnika. Bez odgovora o 'planu B'Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) nisu odgovorili na upit RSE ima li kompromisa oko kandidata za Schmidtovog nasljednika. Odgovora nije bilo, do trenutka objave teksta, ni iz zemalja članica PIC-a, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Polovinom mjeseca, za RSE su iz ambasada Njemačke, Italije i Velike Britanije, naglasili da se konsultacije nastavljaju i da postoji opredijeljenost za postizanje konsenzusa. Istaknuta je važnost jedinstva međunarodne zajednice i očuvanja stabilnosti Bosne i Hercegovine, ali bez konkretnih odgovora o uzrocima neslaganja ili mogućim rješenjima. Ni jedna od ovih zemalja nije precizirala šta će se desiti ukoliko dogovor izostane do kraja juna, niti postoji li alternativni scenarij. Može li se odluka donijeti na višem nivou?Profesor Džihić očekuje kako bi oko eventualnog dogovora moglo doći i na sastanku italijanske premijerke Giorgie Meloni i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u četvrtak u Francuskoj. Smatra da bi Italija, zbog promijenjenih odnosa s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, mogla stati iza evropskog prijedloga za novog visokog predstavnika i podržati francuskog kandidata. U tom slučaju, upozorava, moguće je da SAD odgovore povlačenjem finansijske podrške OHR-u. "Važno je da Evropa bude saglasna, pošto je Bosna evropsko pitanje, a ne američko pitanje", poručio je on, upozoravajući da i dalje ostaje otvoreno ključno pitanje budućnosti OHR-a i ukupne međunarodne strategije prema BiH. Sa druge strane Džihić upozorava da zastoj ima direktne posljedice po političku stabilnost BiH, jer sa "svakim danom produžavanja ovog vakuuma imamo de facto slabljenje legitimiteta OHR-a i urušavanje njegove institucionalne arhitekture". Posebno ističe da takvu situaciju mogu iskoristiti političke snage u Republici Srpskoj, uključujući SNSD, koje su i ranije reagovale na slabost međunarodne zajednice jačanjem secesionističke retorike, uz jačanje i ruskog uticaja. "Rusija kao akter koji profitira od nestabilnosti može pokušati dodatno učvrstiti svoj uticaj kroz saradnju s domaćim političkim elitama", upozorava Džihić. Sličnog je stava i politički analitičar Mladen Bubonjić, navodeći za RSE da bi produženi zastoj dodatno ojačao političke opcije koje se protive reformama i evropskim integracijama. "To bi dalo vjetar u leđa postojećim strukturama koje opstruišu procese i koje su orijentisane ka svojim secesionističkim ili antidržavnim politikama. Ne vjerujem da bi moglo doći do bezbjednosne eskalacije, ali do političkog zaoštravanja svakako bi moglo. To bi išlo na štetu reformi, evropskih integracija i uspostavljanja zajedničkog zakonodavnog prostora usklađenog s evropskim normama", ocijenio je. Komentarišući najave da bi se SAD mogle povući iz finansiranja OHR-a, ukoliko ne bude podržan njihov kandidat, Bubonjić smatra da je takav scenario malo vjerovatan, jer je mir u Bosni i Hercegovini "jedan od najuspješnijih diplomatskih projekata američke administracije u posljednje tri decenije". "To prije vidim kao pregovaračku taktiku SAD i maksimalistički pristup kojim se traži više da bi se na kraju dobilo ono što se od početka željelo", zaključio je Bubonjić. Paralelno s nesuglasicama unutar međunarodne zajednice, iz jednog od dva entiteta Republike Srpske teče proces osporavanja visokog predstavnika. Ustavni sud RS u obavještenju objavljenom 10. juna naveo je da visoki predstavnik nema ovlaštenja da nameće zakone, tvrdeći da takve nadležnosti nemaju uporište u Ustavu BiH ni u aktima PIC-a. Istovremeno, Narodna skupština RS prethodno je usvojila deklaraciju kojom se traži zatvaranje OHR-a, potvrđujući politički stav nepriznavanja ove institucije u tom entitetu. Analitičari upozoravaju da bi takvi potezi mogli poslužiti kao osnov za dodatno osporavanje odluka državnih institucija. Upozorenja i Schmidtovog prethodnikaNa posljedice slabljenja međunarodnih mehanizama upozorio je i bivši visoki predstavnik Valentin Inzko početkom juna, kada je u otvorenom pismu članicama PIC-a naglasio da visoki predstavnik nije prepreka evropskom putu BiH, već instrument za prevazilaženje političkih blokada. Kazao je da bi slabljenje Bonskih ovlasti moglo imati ozbiljne posljedice po stabilnost i funkcionisanje institucija, te da OHR bez tih mehanizama rizikuje da postane "još jedna organizacija koja izražava zabrinutost", bez realne moći. "Čak i ako ih (bonska ovlaštenja) OHR ne koristi, ona moraju ostati na raspolaganju. U suprotnom, OHR bi se sveo na još jednu nevladinu organizaciju koja s vremena na vrijeme izražava zabrinutost", poručio je tada Inzko. Kancelarija visokog predstavnika uspostavljena je 1995. godine Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao ključni mehanizam nadzora nad civilnom implementacijom mira. Od tada je ovu funkciju obavljalo osam visokih predstavnika, a Christian Schmidt, imenovan 2021. godine, deveti je na toj poziciji. Tokom godina, visoki predstavnik dobio je Bonska ovlaštenja, koje omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući nametanje zakona i smjene zvaničnika. Iako zamišljen kao privremeni instrument, OHR i je do danas ostao ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovini.

Slavlje u Sarajevu nakon što je reprezentacija Bosne i Hercegovine na utakmici u američkom Seattlu 24. juna savladala selekciju Katara rezultatom 3:1 u važnoj utakmici grupne faze Svjetskog prvenstva i napravila veliki korak prema plasmanu u nokaut fazu. Zmajevi su odigrali čvrst i disciplinovan meč, a ključni trenuci donijeli su im prednost koju su do kraja susreta sačuvali i potvrdili sigurnom igrom. Katar je uspio postići pogodak, ali nije imao snage za povratak u utakmicu. Ovom pobjedom BiH je upisala tri važna boda u borbi za nastavak takmičenja. Pogledajte: Zašto himna Bosne i Hercegovine nema tekst?

Alma Bešlić iz Sarajeva svakodnevno koristi kvalifikovani elektronski potpis za podnošenje poreskih prijava, finansijskih izvještaja i komunikaciju s institucijama. Zato je odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH da zabrani obradu podataka za njegovo izdavanje za nju, ali i mnoge druge korisnike, otvorila pitanje – šta se dešava sa sistemom na kojem počiva elektronsko poslovanje u zemlji. "Elektronski potpis koristimo svakodnevno u radu. On predstavlja ključni alat za podnošenje PDV prijava, finansijskih izvještaja i komunikaciju s nadležnim institucijama. Bez njega bi obavljanje ovih obaveza bilo znatno otežano ili neizvodivo", kaže Bešlić za Radio Slobodna Evropa (RSE). U postupku izdavanja elektronskog potpisa, kako kaže, bilo je potrebno podnijeti popunjen zahtjev, te dostaviti kopiju lične karte radi potvrde identiteta podnosioca zahtjeva, u skladu s važećim procedurama. Upravo obrada ličnih podataka je trenutno u središtu spora između dvije državne agencije. Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH je polovinom juna zabranila Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) obradu podataka za izdavanje kvalifikovanih elektronskih certifikata za elektronske potpise. U Agenciji za zaštitu ličnih podataka tvrde da je riječ o nezakonitoj obradi bez jasnog pravnog osnova, dok iz IDDEEA-e uzvraćaju da je odluka rezultat pokušaja širenja nadležnosti i miješanja u sistem koji je uređen zakonom. Spor ulazi u novi upravni postupak pred Sudom BiH, a pojedini akteri ga dodatno politizuju upozorenjima da se nadležnosti iz ove oblasti pokušavaju prenijeti sa državnog na entitetski nivo. Kvalifikovani elektronski certifikat je, u suštini, digitalni identitet koji izdaje ovlašteno tijelo i kojim se potvrđuje da je elektronski potpis vezan za konkretnu osobu. U praksi funkcioniše kao elektronska lična karta, koja omogućava sigurno potpisivanje dokumenata putem interneta. Njegova uloga je da obezbijedi identitet potpisnika, spriječi naknadne izmjene dokumenta i osigura pravnu snagu potpisa, koja je u sistemima usklađenim s eIDAS regulativom jednaka vlastoručnom potpisu. Dok u Agenciji za zaštitu ličnih podataka tvrde da je riječ o nezakonitoj obradi bez jasnog pravnog osnova, iz IDDEEA-e uzvraćaju da je odluka rezultat pokušaja širenja nadležnosti i miješanja u sistem koji je uređen zakonom. Šta se zamjera IDDEEA-i?U rješenju kojim je Agencija za zaštitu ličnih podataka zabranila IDDEEA-i izdavanje certifikata za elektronske potpise, ne osporava se postojanje elektronskog potpisa kao pravnog instituta, nego način na koji se do njega dolazi. U Agenciji tvrde da svaka obrada ličnih podataka mora imati jasno i izričito zakonsko uporište. U konkretnom slučaju ocijenjeno je da IDDEEA ne može izdavati elektronske certifikate izvan oblasti identifikacionih dokumenata koja je u njenoj direktnoj nadležnosti, kao i da se podaci građana koriste u svrhe koje nisu predviđene važećim zakonima. Upravo taj proces, prema tumačenju regulatora, predstavlja novu svrhu obrade podataka, za koju nije propisana nadležnost. Direktor Agencije Dragoljub Reljić za RSE je istakao da u ovom slučaju nije odlučujuće to što sistem funkcioniše ili što ga građani i institucije koriste, nego da li postoji zakonski osnov za njegov rad. "Da bi radili bilo kakvu obradu podataka, morate imati zakonski pravni osnov, a ne dobru volju ili interes građana", kaže Reljić, tvrdeći da izdato rješenje "neće izazvati nikakve posljedice". "Ništa se neće desiti. Vidjećete", rekao je za RSE. Agencija dodatno naglašava da se njeno rješenje odnosi isključivo na buduću obradu podataka, te da već izdati elektronski potpisi i ranije potpisani dokumenti ne gube pravno važenje. IDDEEA: 'Agencija se miješa u nadležnosti'U Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka spor vide potpuno drugačije, tvrdeći da Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH nastoji proširiti svoju nadležnost na oblast koja je već uređena posebnim zakonom. Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević, na konferenciji za novinare 23. juna u Sarajevu, naglasio je da ova institucija ne osporava pravo Agencije da kontroliše zakonitost obrade ličnih podataka, ali tvrdi da se u ovom slučaju otišlo dalje od toga. "To nije pitanje zaštite podataka, već statusa ovjerioca", kaže Badnjević. U IDDEEA-i se pozivaju na Zakon o elektronskom potpisu, koji, prema njihovom tumačenju, jasno definiše cjelokupan sistem, od identifikacije korisnika i vrste podataka koji se mogu koristiti, do nadzora nad radom ovjerilaca. Taj zakon, kako navode, već propisuje da se mogu koristiti samo oni lični podaci koji su neophodni za pružanje usluge, zbog čega smatraju da je pitanje zaštite podataka u toj oblasti već regulisano. "U rješenju nije navedeno koji su konkretni podaci sporni, niti na koji način je zakon prekršen", navodi Badnjević. Insistira se na tome da nadzor nad ovjeriocima ne pripada Agenciji za zaštitu podataka, nego Ministarstvu komunikacija i transporta, koje je, prema zakonu, jedino ovlašteno za kontrolu rada i eventualno izricanje zabrana. Gdje je 'sumnja u pokušaju otimanja' državne nadležnosti?Ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Edin Forto spor među agencijama tumači dijelom procesa u kojem se, kako tvrdi, pokušava oslabiti uloga državnih institucija u oblasti digitalnog identiteta. "Pokušava se diskreditovati IDDEEA, institucija na državnom nivou koja u skladu sa zakonom izdaje certifikate za elektronsko potpisivanje", rekao je Forto na konferenciji za novinare 23. juna, direktno dovodeći u vezu postupke Agencije za zaštitu ličnih podataka sa političkim pritiscima. On upozorava da se istovremeno vodi borba oko toga gdje će u budućnosti biti smještena kontrola nad elektronskim identitetom i digitalnim uslugama, odnosno da li će ostati na državnom ili biti prenesena na entitetski nivo. "Ne postoji opcija u kojoj ćemo dozvoliti da se nadležnost za izdavanje elektronskog potpisa prenese sa države na entitete", poručuje Forto, naglašavajući da važeći zakon, iako star skoro dvije decenije, i dalje jasno pozicionira ovu oblast na državnom nivou. U tom kontekstu spominje se i Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu entiteta Republika Srpska, usvojen početkom 2026. godine, koji predviđa uspostavljanje vlastitog entitetskog sistema digitalne identifikacije, uključujući registre, izdavanje certifikata i nadzor nad tim procesima. Protiv tog zakona podnesena je apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Dok vlasti u Republici Srpskoj tvrde da je zakon usklađen sa EU direktivama i Ustavom BiH, u apelaciji koju je početkom juna podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, navodi se da zakon uspostavlja paralelni sistem digitalnog identiteta na entitetskom nivou i time zadire u nadležnosti države. Uz apelaciju je zatraženo i donošenje privremene mjere, uz upozorenje da bi primjena zakona mogla dovesti do preuzimanja državnih nadležnosti u ovoj oblasti. Spor otkriva 'neuređenost' zakonskih nadležnosti oko digitalnog identitetaSpor između Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) pokazao je da Bosna i Hercegovina nema jasno uređenu pravnu oblast elektronskog identiteta i kvalifikovanog elektronskog potpisa, ocijenio je za RSE pravni ekspert za zaštitu ličnih podataka Igor Letica. Kako ističe, nije ključno da li IDDEEA može izdavati kvalifikovane elektronske potpise u okviru izdavanja identifikacionih dokumenata, jer je ta nadležnost nesporna, već da li ima zakonski osnov da ih izdaje i za druge namjene. "Moje mišljenje je da je Agencija za zaštitu ličnih podataka tu u pravu. Oblast kvalifikovanog elektronskog potpisa u svim drugim segmentima, poput potpisivanja akata u javnim organima, institucijama ili ugovora, nije izričito stavljena u zakonsku nadležnost IDDEEA-e", rekao je Letica za RSE. Kao argument, Letica podsjeća na raniji spor između agencije i IDDEEA-e u vezi s dodjeljivanjem elektronskog identiteta građanima. "Sud BiH je, i u prvostepenom i u apelacionom postupku, podržao stavove Agencije i potvrdio zakonitost njenog rješenja da IDDEEA nije nadležna za dodjelu elektronskog identiteta građanima", naveo je Letica, dodajući da bi taj slučaj mogao biti pokazatelj mogućeg ishoda i u novom upravnom sporu. Prema njegovim riječima, iako je prošle godine usvojen novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, prateći propisi nisu usklađeni s njim, pa su nadležnosti u oblastima elektronskog identiteta, sertifikacije, registara i izdavanja kvalifikovanih elektronskih potpisa i dalje neprecizno uređene. On smatra da su aktivnosti koje je IDDEEA već započela bile preuranjene jer su se, kako kaže, oslanjale prvenstveno na tehničku infrastrukturu, dok nije postojao jasan zakonski okvir. "Sama činjenica da IDDEEA ima infrastrukturu i tehničke pretpostavke za izdavanje kvalifikovanog elektronskog potpisa ne znači automatski da ima i zakonsku nadležnost za to", rekao je. Agencija za zaštitu ličnih podataka je i 2024. godine zabranila IDDEEA-i da građanima dodjeljuje elektronski identitet bez jasnog zakonskog osnova, te joj naložila brisanje podataka prikupljenih tokom testne faze sistema elektronskog identiteta. Sud BiH je prošle godine odbio tužbu IDDEEA-e protiv Agencije za zaštitu ličnih podataka u sporu oko dodjele elektronskog identiteta građanima, potvrdivši da za takvu obradu podataka nije postojao jasan zakonski osnov. Kasnije je i Apelaciono upravno vijeće Suda BiH potvrdilo presudu, čime je pravosnažno podržan stav Agencije da IDDEEA nije nadležna za dodjelu elektronskog

Na području Sarajeva otkrivena su 42 strana državljana bez zakonitog boravka u Bosni i Hercegovini, te dvije osobe koje se sumnjiče da su sudjelovale u krijumčarenju migranata, saopćila je 23. juna Služba za poslove sa strancima BiH. U akciji na području sarajevskog naselja Ilidža pronađen je i državljanin Sudana, povezan sa prekograničnim kriminalnim aktivnostima koje predstavljaju prijetnju javnoj sigurnosti BiH, ističe se u saopćenju. Tokom kontrole objekta, u kome su migranati bili ilegalno smješteni, zatečen je 21 državljanin Bangladeša, deset osoba iz Pakistana i tri iz Nepala. Utvrđeno je da su ilegalno ušli u BiH iz pravca Crne Gore. Također, identificirano je dvoje državljana Pakistana, koji se sumnjiče da su učestvovali u krijumčarenju migranata. Kontrolom nelegalnog, tzv. "divljeg hotela", zatečeno je još osam stranih državljana bez zakonitog boravka u BiH, kaže se u saopćenju. Državljaninu Sudana, koji posjeduje privremenu boravišnu dozvolu Rumunije, otkazan je bezvizni boravak u BiH i izrečena mjera protjerivanja. Također, određeno je da bude smješten u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu, nakon što je utvrđeno da je povezan sa prekograničnim kriminalnim aktivnostima koje ugrožavaju javnu sigurnost BiH. Mjere protjerivanja izrečene su i dvojici Pakistanaca za koje postoji sumnja na povezanost sa krijumčarenjem migranata te su i oni smješteni pod nadzor u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu. Ostali strani državljani upućeni su u privremeni prihvatni centar Blažuj, u blizini Sarajeva, a vlasnicima objekata, u koje su bili smješteni, izrečene su prekršajne sankcije. Akcija je realizirana u suradnji sa Graničnom policijom BiH, koja je po naredbi Okružnog javnog Tužilaštva Trebinje, asistirala Službi za poslove sa strancima. Prema podacima Tužilaštva BiH, u krijumčarenju migranata kroz BiH sve je veći udio stranih državljana. Među ranije uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina. Šta kažu predstavnici nevladinog sektora?U Udruženju "Vaša prava BiH", koje pruža besplatnu pravnu pomoć, pravne savjete i zastupanje socijalno ugroženim osobama i migrantima u Bosni i Hercegovini, navode za Radio Slobodna Evropa kako je krijumčarenje migranata u BiH prisutno već nekoliko godina, te da ova država preduzima sve mjere. Ipak, navode i neke nedostatke. "Nedostaje saradnja sa civilnim sektorom u ovoj oblasti. Država trebaa voditi računa i da se među migrantima nalaze i žrtve trgovine ljudima koje trebaju zaštitu i podršku", navode iz ove nevladine organizacije. Navode i da je primjetan porast optužnica protiv krijumčara, ali i da BiH mora poboljšati uslove praćenja ilegalnih migracija.

Već skoro trideset godina Bosanci i Hercegovci šute tokom izvođenja državne himne. Melodija koju je 1999. nametnuo tadašnji visoki predstavnik i dalje je bez teksta, a u međuvremenu su navijači na Svjetskom fudbalskom prvenstvu u nogometu usvojili pjesme popularnih izvođača kao "nezvanične" himne. Zašto BiH himna nema teksta i da li je jedni takav slučaj na svijetu?

Osam godina otkako su standardi kontrole zagađenja stupili na snagu prema Ugovoru o energetskoj zajednici, emisije zagađenja u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile su 6,6 puta veće od dozvoljenog, stoji u novom izvještaju Bankwatcha. Bankwatch je najveća mreža ekoloških organizacija i udruženja za ljudska prava u centralnoj i istočnoj Evropi. Izvještaj pod naslovom "Usklađuj se ili zatvori", objavljen je 23. juna i odnosi se na propuste provođenja zakona o emisijama sumpor-dioksida (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu koji su prošle godine premašili zakonska ograničenja. Istovremeno, zagađenje prašinom se povećalo, dosegnuvši najviši nivo od stupanja na snagu važećih pravila 2018. godine. Elektrane na ugalj u Bosni i Hercegovini bile su najveći emiteri SO2, sa 196.940 tona, što je 12,7 puta više od ograničenja. Slijedi Srbija sa 177.756 tona, što je 5,1 puta više od dopuštenog. U cijeloj regiji, emisije SO2 samo su se skromno smanjile od 2018. A ograničenja emisija su 2025. bila stroža nego prethodnih godina, što je dovelo do još većih kršenja, navodi izvještaj Bankwatcha. Najveći zagađivač SO2 u apsolutnom iznosu i dalje je elektrana Ugljevik u Bosni i Hercegovini, iako ima opremu za odsumporavanje. Emisije 2025. godine od 115.079 tona bile su najveće otkako su pravila o kontroli zagađenja stupila na snagu 2018. godine. Onečišćenje prašinom bilo je 2,9 puta veće od dopuštenog 2025. godine, dosegnuvši najvišu apsolutnu i relativnu razinu od stupanja pravila na snagu 2018. godine. To je uglavnom potaknuto ogromnim povećanjem u fabrici Bitola u Sjevernoj Makedoniji, koja je udvostručila svoje emisije u poređenju s 2024. i samostalno ispustila više od 7.094 tone dopuštene za cijelu regiju. Gacko u Bosni i Hercegovini opet je najveći relativni emiter prašine. Uprkos malom padu u odnosu na 2024. godinu, emitirao je 15,1 puta više od dopuštenog. Kao i 2024. godine, ukupna emisija azot oksida iz termoelektrana u 2025. godini iznosila je 1,4 puta više od dopuštene. Kosovo, BiH i Srbija premašile su zakonske granice, a najviše je ispustio Nikola Tesla B u Srbiji – 11.247 tona. Fabrika u Pljevljima u Crnoj Gori prošla je rekonstrukciju posljednjih godina i veći dio 2025. nije radila, međutim nema dokaza da je u skladu sa standardima zagašenja koji bi joj omogućili nastavak rada. U Crnoj Gori zagađenje zraka iznad evropskog prosjeka, nova strategija obećava promjeneTuzla 4 i Kakanj 5 u Bosni i Hercegovini, te Morava i Kolubara A u Srbiji takođe rade više od dvije godine nakon krajnjeg roka za zatvaranje, navodi se u izvještaju Bankwatcha. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je nekoliko slučajeva prekršaja protiv država Zapadnog Balkana potvrđujući nezakonit rad njihovih elektrana na ugalj. Međutim, niti jedna vlada nije izrekla kazne predmetnim elektranama na ugalj, niti imaju jasne, ažurirane i realne planove za usklađivanje i/ili zatvaranje. U međuvremenu, konačni režim Mehanizma Evropske unije za prilagođavanje emisija ugljenika započeo je u januaru 2026., povećavajući troškove izvoza električne energije i dodatno ugrožavajući profitabilnost termoelektrana na ugalj u regiji.

Dok ih je sa zida sale za sastanke posmatrao portret Vladimira Putina, čelnici Bileće i Republike Srpske razgovarali su sredinom juna o "trasi boljeg života" ove hercegovačke općine, koja godinama njeguje simbolične veze s Rusijom, a istovremeno koristi sredstva Evropske unije za razvojne projekte. Lokalnu vlast Bileće posjetila je prije nekoliko dana delegacija vlasti entiteta RS, a sastanak u prostorijama općine najavljen je kao prilika za razgovor o osnaživanju privrede u tom mjestu sa desetak hiljada stanovnika, na jugoistoku Bosne i Hercegovine. Domaćin je bio Dražen Dunđer, predsjednik lokalnog parlamenta, a okačen na zidu iza njegovih leđa dominirao je veliki portret ruskog predsjednika Vladimira Putina. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dunđer nije dao konkretan odgovor zašto se u općinskoj sali za sastanke nalazi Putinov portret i ko ga je postavio. "Putina sigurno u srcu nosim. Kako da ne podržavam takvog čovjeka", kazao je Dunđer za RSE, kritizirajući odnos Evropske unije (EU) prema zemljama Zapadnog Balkana, uz tvrdnju da je "unijela zlo među narodima". Dunđer, iz koalicije Ujedinjena Srpska i Srpska radikalna stranka, izabran je krajem maja u skupštinsko rukovodstvo u Bileći. On se proteklih godina isticao se po kontroverznim javnim istupima, poput 2015., kada se u sali lokalne skupštine pojavio sa šajkačom na kojoj je kokarda. Dunđer je tada na reverima imao bedževe sa likovima Putina i Vojislava Šešelja, ultradesničarkog osnivača Srpske radikalne stranke koji je 2018. u Hagu osuđen na deset godina zatvora zbog ratnih zločina. Veze s RusijomBileća se proteklih godina isticala među gradovima u entietu RS po simboličnim vezama s Rusijom, kroz organizaciju događaja posvećenih ruskim volonterima, suradnji s ruskim organizacijama i aktivnostima koje podržavaju ruski dužnosnici. Prema javno dostupnim podacima, nije bilo značajnijih ruskih investicija u tom mjestu, dok su istovremeno realizirani evropski projekti vrijedni oko 1,5 miliona eura, pokazuju javno dostupni podaci EU. Adnan Kapo, direktor Insituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), smatra da da isticanje Putinovog portreta u Bileći nije pitanje samo lokalne zajednice, nego mora biti promatrano u okviru odmjeravanja suparničkih geopolitičkih sila na Balkanu, a posebno u BiH. "U ovom slučaju snaga kolektivnog Zapada, dakle Sjedinjenih Država, Evropske unije i NATO-a i njihovih interesa, te Rusije koja projektuje moć na svoj način. I ta Putinova slika u Bileći predstavlja odraz tih odnosa i dubljih odmjeravanja na prostoru Balkana kao jedne od kritičnih geopolitičkih tačaka u svijetu", kazao je. BiH se od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. formalno pridružila sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji, ali one nikada nisu primijenjene zbog protivljenja predstavnika vlasti iz RS. Putin nije smetnjaNačelnik Bileće Miodrag Parežanin, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pod vodstvom Milorada Dodika, nije bio zainteresiran za razgovor o Putinovom portretu u insituciji lokalne vlasti i za RSE je kratko kazao da su to pitanja za predsjednika Skupštine opštine. Na sastanku je sudjelovao i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne Skupštine RS, koji je za RSE kazao da ne vidi ništa sporno u Putinovom portretu. "Ne uređujem kancelarije po Bileći i ne određujem ko će staviti koju sliku. Zam da nije ni zabrenjeno. Nije uobičajeno, ali možda bih primijetio da je bila Hitlerova slika na zidu, jer to je zabranjeno. U Bileći sam bio povodom programa čuvanja i spašavanja malih opština", kazao je Stevandić. Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je 2023. nalog za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina, kojeg sumnjiči za ratne zločine, uključujući i nezakonitu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju. Time je postao treći šef države protiv koga taj sud podnosi optužbu dok je još na vlasti. Tokom četverogodišnje invazije na Ukrajinu, politički vrh entiteta RS intenzivirao je kontakte s Moskvom, a Dodik, bivši predsjednik RS i lider vladajuće stranke u tom entitetu, jedan je od rijetkih evropskih zvaničnika koji nastavio sastajati s Putinom. Dodik i Putin sastali su se od februara 2022. ukupno deset puta, a svi susreti održani su u Rusiji. Politički kontakti održavali su se i kroz službene i parlamentarne delegacije iz entiteta RS koje su posjećivale Rusiju. Ruski simboli, evropski novacU javno dostupnim podacima nema tragova o većim ruskim ulaganjima u Bileću. Jedno od njih je ono od Ruske humanitarne misije koja je 2018. financirala postavljanje solarnih panela na zgradu doma zdravlja. Istovremeno, u Bileći su posljednjih godina provedeni projekti EU, vrijedni oko 1,5 miliona eura, a odnose se uglavnom na upravljanje vodama, prekograničnu suradnju i podršku civilnom društvu. No, ti iznosi nisu potpuni, jer se dio pomoći EU provodi kroz regionalne projekte koji obuhvaćaju više lokalnih zajednica, bez precizne podjele po općinama. Iz Delegacije EU nisu odgovorili na upit RSE o tačnom iznosu sredstava kojje je EU od 2020. usmjerila u Bileću te o ulozi lokalne vlasti u njihovoj provedbi. Dunđer pak za RSE kaže da ne vidi ništa sporno u korištenju novca iz evropskih fondova, uz istovremeno isticanje bliskosti s Rusijom. Također, nije mogao navesti konkretne projekte koje je Rusija financirala u toj općini. "Ako nema, biće. Znači mi bismo sad morali ako nam daju neke fondove zaboraviti ko nam je majka, ko nam je otac, ko nam je brat, ko nam je sestra. Rusije je za svakog pravoslavca majčica. Srbija nam je majka", kazao je. Isticanje Putinovog portreta u općinskim prostorijama nije izoliran slučaj ruskog prisustva u toj lokalnoj zajednici. U tom mjestu su održavane manifestacije u čast Donskog kadetskog korpusa, koji je uspostavljen u carskoj Rusiji u 18. stoljeću, a prije nekoliko godina Bileća je bila domaćin manifestacije "Čečenija Fest", koja je privukla pažnju zbog promotivnih materijala u kojima je centralno mjesto imao Ramzan Kadirov, lider Čečenske Republike u sastavu Rusije. Na bilećkom groblju nalazi se i spomenik Sergeju Velimiroviču Malešku, koji je kao ruski dobrovoljac, u redovima Vojske RS, učestvovao u ratu 90-ih godina u Bosni i Hercegovini. Kapo kaže da su politike, koje rade na promociji ruskih interesa u BiH, jake koliko im "kolektivni Zapad dozvoli prostora za projekciju te moći i stvaranje percepcije o snazi Rusije". "To rade lokalne politike iz vlastitih interesa čak i kad to Rusija od njih ne traži", kazao je. Istaknuo je da takve pojave BiH ne može zaustaviti sa sistemom i instrumentima koji su joj na raspolaganju. "Ali, znamo da u BiH EU i generalno međunarodna zajednica imaju ogroman uticaj kroz razne mehanizme. Na kraju krajeva kroz fondove koje dobija između ostalog i Bileća. Dakle, imaju mehanizme da ozbiljnije projektuju svoju moć i ozbiljnije shvate suparničke geopolitčke utjecaje u BiH. Dakle, postavlja se pitanje šta EU radi po tom pitanju. EU i dalje šalje novac, u ovom slučaju i Bileći", naglasio je. Kapo je istaknuo da su iz EU izostale ozbiljnije diplomatske reakcije i kada je riječ o brojnim posjetama Rusiji zvaničnika entiteta RS. Lokalne politike koriste prazan prostor, a odobravanje Evrope šalje poruku da tu nema ništa sporno. "Čak i kad su SAD i Velika Britanija ranije uvele sankcije Miloradu Dodiku, EU je tolerirala njegovu politiku i to ima refleksiju. U međunarodnim odnosima postoje mehanizmi. Zašto bi neko zaustavljao svoje ponašanje i politiku na lokalnom nivu, kada nema nikakve posljedice", naglasio je. Evropski parlament usvojio je 17. juna rezoluciju posvećenu BiH u kojoj je, među ostalim, osudio suradnja vlasti RS sa ruskim zvaničnicima i subjektima pod međunarodnim sankcijama. Upozoreno je da takvi odnosi predstavljaju rizik za sigurnost i stabilnost BiH. Prethodno su Američke obavještajne agencije, u martu upozorile da Zapadni Balkan ostaje područje pojačanih političkih tenzija i vanjskih utjecaja, uz posebno istaknutu ulogu Rusije u destabilizaciji regije. U izvještaju "Annual Threat Assessment 2026", koji objavljuje Ured direktora nacionalne obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država, istaknuto je da je rat u Ukrajini produbio podjele između Zapada i Moskve, što se reflektira i na Balkan. Ruski utjecaj i dalje prijetnja: SAD upozorava na nestabilnost na Zapadnom BalkanuZapadne zemlje posljednjih godina nisu imale ujednačen pristup prema vlastima RS. Dok su Sjedinjene Američke Države od 2017. godine uvodile, a kasnije i proširivale sankcije Dodiku i njegovim suradnicima, zbog podrivanja ustavnog poretka BiH, u EU nije bilo konsenzusa o uvođenju restriktivnih mjera.

U Sarajevu je sedmi put za redom održana Bh. povorka ponosa pod sloganom “Sve nam boje dobro stoje.” "Poruka ove povorke je da smo sve ujedinjeni. Različiti smo, ali stojimo zajedno, kao društo, kao zajednica, solidarno. Mislim da je bilo napretka, ljudi se osjećaju slobodnije. Ali institucije nisu ispunile nijedan od zahtjeva", rekao je jedan od organizatora Enver Duraković.

Sedma Bh. povorka ponosa održana je u subotu u Sarajevu pod sloganom "Sve nam boje dobro stoje", okupljajući pripadnike LGBTIQ+ zajednice, aktiviste, građane i predstavnike domaćih i međunarodnih organizacija koje podržavaju ljudska prava i jednakost. Okupljanje učesnika počelo je na Trgu Susan Sontag ispred Narodnog pozorišta, odakle je povorka krenula ulicama centra Sarajeva prema Parku Kemal Monteno, gdje je planiran završetak programa. Organizatori su poručili da ovogodišnji slogan naglašava važnost zajedništva i poštovanja različitosti u društvu koje se suočava s rastućim podjelama i netrpeljivošću. "Poruka ove povorke je da smo sve ujedinjeni. Različiti smo, ali stojimo zajedno, kao društo, kao zajednica, solidarno. Mislim da je bilo napretka, ljudi se osjećaju slobodnije. Ali institucije nisu ispunile nijedan od zahtjeva", rekao je jedan od organizatora Enver Duraković. Istakli su da "boje" predstavljaju simbol svih različitih identiteta, rodnih, seksualnih, etničkih, vjerskih i drugih, te da svaka osoba ima pravo živjeti slobodno, dostojanstveno i bez straha od diskriminacije. "Sve nam boje dobro stoje" poruka je da različitosti nisu prijetnja, već bogatstvo društva, naveli su organizatori, dodajući da Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju zajedničkog života ljudi različitih identiteta i uvjerenja. Cilj Povorke ponosa, kako su istakli organizatori, jeste skrenuti pažnju na položaj i prava LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini, kao i na izazove s kojima se svakodnevno suočavaju, uključujući diskriminaciju, govor mržnje i nasilje. Među učesnicima su bili i brojni javni zvaničnici, političari, diplomate i predstavnici međunarodne zajednice, koji su pružili podršku zahtjevima za veću zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost svih građana. Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Duška Jurišić je ocijenila da su LGBTIQ+ osobe među najranjivijim grupama u Bosni i Hercegovini te da njihova prava i dalje nisu u potpunosti priznata. "Mislim da se prave određeni pomaci u formalno-pravnom smislu. Ali društo ih mora prihvatiti kao ravnopravne", rekla je Jurišić. Učesnici su nosili transparente s porukama poput "Ulica pripada svima", "Sila nije snaga", "Homofobiju u vaša četiri zida" i "Mržnja je haram", pozivajući na društvo u kojem će svi imati jednaka prava i mogućnosti. Za sigurnost učesnika bili su zaduženi pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, uz podršku zaštitarskih službi i ekipa hitne pomoći.