Perspektivna vojna imovina, prema Ustavu BiH i zakonima pripada Bosni i Hercegovini. Opstrukcije u njenom knjiženju predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na euroatlantskom putu zemlje, navode Ured visokog predstavnika i NATO u BiH. Uprkos tome, Radiju Slobodna Evropa je potvrđeno da je dio perspektivne vojne imovine već knjižen u vlasništvo entiteta Republika Srpska.

Kantonalni sud u Mostaru je potvrdio optužnicu protiv Anisa Kalajdžića iz Mostara, koji se tereti za krivično djelo teško ubistvo ženske osobe, kao i za neovlašteno nabavljanje i držanje oružja, saopšteno je iz Tužilaštva Hercegovačko neretvanskog kantona u srijedu, 22. aprila. Prema optužnici, Kalajdžić je 16. novembra 2025. godine na autobuskoj stanici na Trgu Ivana Krndelja u Mostaru iz vatrenog oružja usmrtio bivšu djevojku Aldinu Jahić, nakon višemjesečnih prijetnji i uznemiravanja. Tužilaštvo navodi da je oštećena pokušala pobjeći i zatražiti pomoć građana i policije, ali ju je optuženi pronašao u ugostiteljskom objektu, gdje joj je hicem u glavu nanio smrtonosne povrede. Istragom je utvrđeno da je Kalajdžić ranije u više navrata prijetio bivšim partnerkama, dolazio pred njihove stanove i slao poruke prijetećeg sadržaja, a da je kobne večeri neovlašteno posjedovao pištolj kojim je izvršio ubistvo. Optuženik se nalazi u pritvoru od novembra, koji mu je produžen odlukom suda zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i težine optužbi. Iz Tužilaštva su naveli da će optužnicu dokazivati ispitivanjem većeg broja svjedoka i vještaka, te izvođenjem materijalnih dokaza, podsjećajući da se, u skladu s načelom pretpostavke nevinosti, krivnja može utvrditi isključivo pravosnažnom presudom. Ovo je prvi potvrđeni slučaj optužnice za krivično djelo "teškog ubistva ženske osobe" prema izmijenjenom Krivičnom zakonu Federacije BiH. Tužilaštvo HNK najavilo je da će navode optužnice dokazivati ispitivanjem većeg broja svjedoka i vještaka, kao i izvođenjem obimnih materijalnih dokaza. Ubistvo Aldine Jahić jedan je u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini posljednjih godina, na koje organizacije civilnog društva upozoravaju kao na ozbiljan društveni problem. Nema jedinstvene baze o broju slučajeva femicida u zemlji. Prema podacima nevladinih organizacija u BiH godišnje prosječno bude ubijeno 11 žena. Od početka 2023. do kraja 2024. godine je ubijeno 35 žena.

Rusija će braniti interese Republike Srpske i Dejtonski sporazum, poručio je zamjenik ministra inostranih poslova Ruske Federacije Aleksandar Gruško koji se u Banjaluci susreo sa zvaničnicima ovog bh. entiteta, 21. aprila. On je optužio zapadne zemlje, "naročito Berlin i London, da žele oduzeti Srbima ustavne nadležnosti i preuzmu kontrolu". "Sankcije ne mogu uticati na naše bilateralne odnose i mi ćemo ići u realizaciju naše saradnje kroz usaglašenu agendu", kazao je Gruško na konferenciji za novinare, kritizirajući i instituciju visokog predstavnika u BiH. Bosna i Hercegovina se pridružila sankcijama EU prema Rusiji, ali njihovom provođenju se protive predstavnici vlasti RS, predvođeni Miloradom Dodikom, predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Gruško je prvi ruski zvaničnik tog ranga koji dolazi u RS od početka ruske invazije na Ukrajinu. EU i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH nisu odgovorili na upite RSE za komentar najavljene posjete. Milorad Dodik je kazao kako "podržava rusku Specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, te da RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji". Rusija je napad na Ukrajinu počela 2022. godine, pod izgovorom da vodi "specijalnu vojnu operaciju", a ne rat protiv nezavisne susjedne zemlje, čiji je dio teritorije prisvojila. Dodik se osvrnuo i na pitanje države imovine. "Ukoliko se bude nametalo pitanje imovine, RS će morati donijeti vlastitu odluku o tome, a ona će biti da to ne prihvatamo i da smo spremni na samostalni razvoj", rekao je Dodik. Visoki predstavnik u BiH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu. Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga. Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57. Posjete najviših zvaničnikaNajviši ruski zvaničnici rijetko posjećuju Banjaluku, najveći grad i administrativni centar RS. Obilasci su, uglavnom, na nivou gradova, poput posjete predstavnika Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, entitetskom MUP-u u novembru prošle godine. Banjaluku često posjećuju i predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sektora Rusije, koji borave u banjalučkom Univerzitetu ili Univerzitetskom kliničkom centru. U posljednjih 10 godina, visoki ruski zvaničnici su tri puta dolazili u RS. Sergej Lavrov, šef diplomatije Rusije, posljednji put je u BiH boravio u decembru 2020. godine. Tada je bio u zvaničnoj posjeti Sarajevu, ali je posjetio i Istočno Sarajevo. Dvije godine ranije, Lavrov je nakon posjete Sarajevu boravio u Banjaluci i obišao mjesto izgradnje srpsko-ruskog hrama i kulturnog centra. Nekoliko mjeseci prije njega, u Banjaluci je bila Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta Federacije, gornjeg doma državnog parlamenta. Ona je tada izjavila da je ovaj entitet "bratska zemlja Rusije", te da je Moskva protiv proširenja NATO u Evropi.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH se provode pretresi, u okviru kojih su obuhvaćene i službene prostorije ministra Rame Isaka, navodi se u saopštenju Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBIH u utorak, 21. aprila. "Naredbama je obuhvaćen pretres federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, službenih prostorija, kao i službenih računara koje koristi, uključujući i računare njegovih savjetnika i sekretara Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te izuzimanje materijalne dokumentacije i mobilnog uređaja", navodi se u saoopštenju. Pretresi su dio istrage koja se vodi protiv šefa Federalne uprave policije (FUP) Vahidina Munjića, šefice kabineta premijera FBiH Arijane Huseinović-Ajanović, policijskog službenika Muhameda Ohranovića i direktora Policijske akademije BiH Ervina Mušinovića. Munjić, Huseinović-Ajanović, Ohranović i Mušinović sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, davanje i primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu utjecajem, te posredovanje ili pogodovanje pri zapošljavanju i napredovanjima na pozicijama. Munjić se, pored ostalog, tereti i da je kao direktor FUP-a otkrivao informacije iz krivičnih postupaka. Još u decembru prošle godine policija je pretresla kancelarije premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta u Mostaru, te jedan privatni stambeni objekt. Tada su privremeno oduzeti službeni laptopi i dokumentacija u cilju prikupljanja dodatnih dokaza za daljnji rad na predmetu "Munjić i drugi", saopštio je tada Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK). "Predmet Munjić i dr. je u međuvremenu proširen na način da su mu pridružena još četiri predmeta formirana na osnovu krivičnih prijava protiv više lica, te se u okviru trenutnog stanja u predmetu vrše određene radnje i aktivnosti", navodi se u saopštenju Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH 21. aprila. Inače, pretresi u Ministarstvu unutrašnjih poslova FBiH se rade po naredbi Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, a uz nadzor postupajućeg federalnog tužioca Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH.

Novinari, aktivisti i branitelji ljudskih prava nastavljaju da se suočavaju s nepogodnom situacijom u Srbiji i Bosni i Hercegovini, dok u obe zemlje diskriminacija ostaje problem, ocenio je Amnesti internšnal (Amnesty International) u izveštaju o stanju ljudskih prava u svetu u 2026. Međunarodna organizacija za ljudska prava ocenila je da su se širom sveta tokom prošle godine proširile autoritativne prakse, kao i da su vlade koristile tehnologiju da omoguće i ojačaju takve prakse. Generalna sekretarka Amnesti internešnala Anjes Kalamar (Agnes Callamard) ocenila je da su u 2025. "napravljeni oštri zaokreti od međunarodnog poretka koji je zamišljen iz pepela Holokausta i potpunog uništenja svetskih ratova, i koji je građen sporo i bolno, mada nedovoljno, tokom proteklih 80 godina". Bosna i HercegovinaU BiH, navodi Amnesti, branioci ljudskih prava, aktivisti civilnog društva i nezavisni novinari, posebno u RS, često su bili izloženi verbalnim pretnjama, zlostavljanju na internetu i van interneta, kao i agresivnim i kontinuiranim kampanjama blaćenja, uključujući i od visokih javnih zvaničnika. Amnesti ističe da je u martu Narodna Skupština RS usvojila Zakon o posebnom registru i javnosti rada nevladinih organizacija, kojim se od neprofitnih organizacija zahtevalo da se upišu u poseban registar, što ih je izložilo povećanom pravnom nadzoru i potencijalno ih klasifikovao kao "agente stranog uticaja". Entitetska skupština je takođe usvojila izmene Krivičnog zakona RS, uvodeći novo krivično delo "nepoštovanja ili nesprovođenja odluka institucija i organa" RS, za šta grupe civilnog društva ukazuju da predstavlja veliku pretnju slobodi izražavanja, navodi Amnesti dodajući da je Ustavni sud BiH poništio oba zakona kao neustavna. Romi i "nekonstitutivni" narodi nastavili su da doživljavaju diskriminaciju u BiH, ističe Amnesti. U septembru je delegacija Saveta Evrope posetila BiH kako bi razgovarala o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, koji je utvrdio da su aranžmani za raspodelu vlasti u zemlji diskriminatorni, pošto je ljudima koji se nisu identifikovali kao pripadnici nekog od "konstitutivnih naroda" – Bošnjaka, Hrvata ili Srba – i dalje uskraćena adekvatna politička zastupljenost. Pored toga, u aprilu 2025. su vlasti i grupe civilnog društva započele konsultacije o Akcionom planu za socijalno uključivanje Roma 2026-2030, ali do kraja godine nije postignut konkretan napredak. Po pitanju diskriminacije, Amnesti ističe da je Skupština RS usvojila izmene Krivičnog zakona RS kojima se uklanja termin "rodni identitet" kao zaštićena karakteristika iz članova koji kriminalizuju zločine iz mržnje i govor mržnje, posle čega su grupe civilnog društva upozorile da će erodirati postojeću zakonsku zaštitu. Amnesti navodi da je Federacija Bosne i Hercegovine usvojila zakone koji priznaju femicid i pooštravaju kazne za počinioce porodičnog nasilja, ali da je pravna zaštita žrtava i dalje nedosledna širom zemlje, dok organizacije za prava žena upozoravaju da sveobuhvatna implementacija zahteva dodatnu edukaciju i obuku službenika za sprovođenje zakona. KosovoRodno zasnovano nasilje, rasistički uzvici, napadi na novinare i nedostatak zakona o građanskoj zajednici osoba istog pola ocenjeni su Amnestijevom izveštaju kao zastoji za Kosovo. Što se tiče rodno zasnovanog nasilja na Kosovu, Amnesti ukazuje na izveštaj Evropske komisije objavljen u novembru, u kojem se navodi da je rodno zasnovano nasilje na visokom nivou, posebno nasilje u porodici, kao i da napori da se podigne svest o tom pitanju i da se reše zastoji u pogledu institucionalne i pravne zaštite žena, nisu bili dovoljni za efikasnu borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. U odeljku o pravima žena i diskriminaciji Amensti pominje odluku Vrhovnog suda Kosova da zadrži na snazi administrativno uputstvo iz 2014. kojim se zabranjuje verska odeća u školama, što prema toj organizaciji, "ograničava pristup obrazovanju devojčicama koje nose maramu". Po pitanju medija, Amnesti navodi da je Udruženje novinara Kosova do novembra 2025. izvestilo o 63 slučaja pretnji i napada na novinare. Kao pozitivan pomak na Kosovu, Amnesti ukazuje na odluku Ustavnog suda iz maja 2025. kojom je ukinut zakon o proširenju ovlašćenja Nezavisne komisije za medije, koji su takođe osudile organizacije civilnog društva. U izveštaju se navodi da tokom političke krize nije bilo napretka u usvajanju zakona koji bi omogućio registraciju građanskih zajednica između osoba istog pola, kao i da za pripadnike LGBT još nije otvoreno specijalizovano sklonište, gde bi boravili članovi zajednice koji se suočavaju sa nasiljem. Amnesti navodi i da je Vlada Kosova pristala da prihvati zahteve za kompenzaciju žrtvama bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji su proglašeni krivim pred Specijalizovanim većima u Hagu. SrbijaU Srbiji, kako navodi međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava, demonstranti, novinari i organizacije civilnog društva nastavili su da se suočavaju sa zastrašivanjem, uznemiravanjem i nezakonitim nadzorom dok su vlasti pokušavale da obuzdaju široko rasprostranjeno nezadovoljstvo. S druge strane, diskriminacija ostaje značajan problem koji u Srbiji pogađa žene i devojčice, Rome, LGBTI osobe i osobe s invaliditetom. Amnesti internešnal ističe da je Vlada Srbije pojačala transfer oružja Izraelu, dok su gonjenje ratnih zločina i regionalna pravosudna saradnja gurnuti u stranu. Dok su zemlju potresale demonstracije na kojima su traženi vanredni izbori i odgovornost vlasti predsednika Aleksandra Vučića posle pogibije 16 ljudi u urušavanju nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu krajem 2024, demonstranti su bili izloženi prekomernoj upotrebi sile u više slučajeva širom zemlje, a policija je reagovala na uglavnom mirne demonstracije. Posmatrači ljudskih prava i novinari zabeležili su slučajeve zastrašivanja, batinanja i zlostavljanja od strane policije u civilu i uniformisanih policajaca, ukazuje Amnesti i navodi da su student demonstrante takođe nasilno napadale pristalice vladajuće Srpske napredne stranke, čije je postupke Vučić kasnije odobrio i pomilovao. Amnesti podvlači i da je u martu 2025. policija upotrebila nešto je izgledalo kao zvučno oružje – poznato i kao akustični uređaj – protiv demonstranata u Beogradu, izazvavši stampedo. Neki demonstranti su prijavili dugoročne posledice oružja, uključujući probleme sa sluhom, mučninu i vrtoglavicu. Krajem aprila, Evropski sud za ljudska prava izdao je privremenu meru kojom se navodi da vlada mora sprečiti upotrebu zvučnog oružja ili sličnih uređaja za kontrolu mase. U izveštaju Amnestija se takođe navodi da je policija proizvoljno pritvorila stotine demonstranata, a da su desetine bile izložene šamaranju i udaranju nogama dok su bili vezani, kao i da je nekim pritvorenicima prećeno silovanjem, nasiljem i smrću. Novinari su bili mete dok su izveštavali o protestima i drugim pitanjima od javnog interesa, sa preko 160 slučajeva zastrašivanja i napada zabeleženih do sredine godine. Povodom slobode udruživanja Amnesti ukazuje da je Evropska komisija izvestila da visoki zvaničnici i tabloidi naklonjeni Vladi intenziviraju verbalne napade i kampanje blaćenja protiv organizacija civilnog društva i aktivista koji se zalažu za vladavinu prava, što je uključivalo otkrivanje ličnih podataka. Vlasti Srbije su takođe nastavile nezakonitu upotrebu špijunskog softvera i drugih invazivnih digitalnih forenzičkih alata protiv aktivista i novinara. Po pitanju diskriminacije, Amensti navodi da je Visoki komesar UN za ljudska prava izrazio zabrinutost zbog porasta govora mržnje usmerenog na žene, Rome i druge zajednice, kao i na LGBTI osobe i novinare. U septembru je nezavisna Grupa stručnjaka Saveta Evrope za akciju protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja (GREVIO) izvestila o kontinuiranoj rasprostranjenoj diskriminaciji žena i devojčica u vezi s porođajem, majčinstvom i brigom o deci. Romske zajednice se i dalje, kako navodi Amnesti, suočavaju s visokim stopama siromaštva, isključenosti i ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, zapošljavanju i drugim osnovnim uslugama. Amnesti ističe i da je Vlada Srbije blokirala efikasnu pravosudnu saradnju s drugim zemljama u regionu, kao i da nije ispunila svoju obavezu da promoviše odgovornost za ratne zločine u regionu. Takođe, Amnesti je naveo da je Srbija među zemljama koje su nastavile transfer naoružanja u Izrael uprkos pozivu stručnjaka EU da se to odmah prekine. Srbija je, kako se navodi, izvezla municiju u Izrael u vrednosti od više od 55 miliona evra, kršeći svoje obaveze prema Sporazumu o trgovini oružjem i međunarodnom humanitarnom pravu. Srbija je takođe odbila zahteve za pristup informacijama od javnog značaja o detaljima transfera između dve zemlje. 'Predatorski poredak'Generalna sekretarka Amnestija je u izveštaju ukazala da je u proteklih 80 godina je do dubokih transformacija sveta na bolje, kroz ostvarivanje veće pravde, rešavanju neravnoteže moći između država, priznavanja i zaštite prava autohtonih naroda, žena, LGBT osoba, i utvrđivanjem univerzalnih obaveza o suštinskoj jednakosti, seksualnim i reproduktivnim pravima i radnim pravima, ali da je takav poredak sada ugrožen zbog predatorskih praksi. Kalamar je kririkovala lidere kao što su predsednik SAD Donald Tramp (Trump), predsednik Rusije Vladimir Putin ili premijer Izraela Benjamin Netanjahu, navodeći su oni, među mnogim drugim, "sprovodili svoja osvajanja za ekonomsku i političku dominaciju kroz uništavanje, suzbijanje i nasilje u masovnim razmerama". "Nakon što su paralisali Savet bezbednosti UN kroz beskrupuloznu zloupotrebu prava veta, predatori sada tvrde da mehanizmi mira i bezbednosti ne funkcionišu i nastoje da ih zamene sebičnim alternativama", navela je Kalamar. "Predatorski svetski poredak odbacuje rasnu i rodnu pravdu, ismeva prava žena, proglašava civilno društvo zajedničkim neprijateljem i odbacuje međunarodnu solidarnost", istakla je generalna sekretarka Amnesti internešnala. Ona navodi da "predatorski svetski poredak" usmerava neviđeno povećanje vojnih investicija, omogućava ilegalni transfer oružja i nameće velika smanjenja budžeta za međunarodnu pomoć, rizikujući milione smrtnih slučajeva koji su se mogli izbeći i desetkujući hiljade organizacija koje rade za ljudska prava, seksualna i reproduktivna prava ili slobodu štampe. "Ovaj predatorski alternativni svetski poredak ućutkuje neslaganje i suzbija proteste, koristi dehumanizujuću retoriku i olakšava zločine iz mržnje i pretvaranje zakona u oružje", navela je Kalamar. Međutim, ističe ona, "izveštaji o smrti međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima su uveliko preuveličani". "Umrlice se objavljuju ne zato što je sistem neefektivan, neefikasan ili prespor, već zato što ne služi interesima politički i ekonomski moćnih i njihovih pomiritelja. Sada žele da verujemo da je sve to bila samo himera, prijatna fikcija koja je nadživela svoju svrhu"", istakla je Kalamar. Generalna sekretarka Amnesti internešanala je poručila da se toma mora pružiti otpor odbranom zaštitnih ograda i "ometanjem najgorih napada na poredak zasnovan na pravilima iz 1948. godine".

Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske, izjavio je da Republici Srpskoj "ne trebaju krediti Evropske unije", komentarišući najavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos koja je potvrdila da Zapadni Balkan rizikuje do juna da izgubi više stotina miliona eura zbog nedovoljne primjene reformskog procesa predviđenog Planom rasta. Mogući gubici za Bosnu i Hercegovinu u slučaju da se ne preduzmu sve reforme su 373,9 miliona eura. "Nećemo podržati ništa gdje postoji centralizacija. Ta sredstva Plana rasta su donacija, a u značajnom dijelu su krediti, njihovi krediti nam ne trebaju", kazao je Dodik nakon sastanka sa liderom Hrvatske demokratske zajednice Draganom Čovićem u Banjaluci, 21. aprila. Za razliku od Dodika, Čović je rekao kako je "šteta propustiti bilo kakva sredstva iz Evropske unije". "Treba biti evropski put. Trebaju svi prioritetni projekti prema EU biti ispunjeni", kazao je Čović. Plan rasta je paket EU za region od šest milijardi eura. Ima za cilj da, između ostalog, udvostruči ekonomije u ovim zemljama u narednih deset godina. BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra prošle godine u Brisel, godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije. Prije toga je Evropska komisija za 108,5 miliona eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto. U izradu plana reformi koji još čeka odobrenje iz Brisela bile su uključena tri nivoa vlasti – državna, entitetske i deset kantonalnih – i 22 predstavnika su imala 772 primjedbe koje je Vijeće ministara BiH na kraju bez konsultacija s njima prihvatilo ili odbacilo. Koje su bile teme sastanka Dodika i Čovića?Dodik je na konferenciji za novinare najavio i kako će do izbora i nakon opštih izbora u oktobru ove godine, SNSD i HDZ ostati politički partneri. Prema riječima Čovića, primarna tema sastanka je bila Južna interkonekcija, te budžet institucija BiH, kojeg ova država nije usvojila u ovoj godini i nalazi se na privremenom finansiranju. "Treba završtiti priču i o Južnoj interkonekciji. Nakon što je Vlada RS dala saglasnost na telefonskoj sjednici za ovaj projekat, vjerujem da će to učiniti i Vijeće ministara BiH", kazao je Čović. Južna plinska interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku, čime bi se omogućila diversifikacija izvora snabdijevanja plinom. Prošle sedmice je Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio izmjene i dopune zakona kojim se omogućava uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta Južna interkonekcija. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC. Izmjene zakona dolaze u trenutku kada se Federacija BiH suočava s pritiskom rokova koje je postavila Evropska unija u vezi s potpunom obustavom uvoza ruskog plina od januara 2028. godine. Prema obrazloženju Vlade Federacije BiH, osnovna trasa gasovoda ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni odvojci, uključujući i novi krak prema Tuzli. Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jednim gasovodom od Zvornika do Sarajeva, izgrađenim prije oko četiri decenije. Istovremeno, u Banjaluci je 17. aprila potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz Republiku Srpsku. Prethodno je Vlada tog bh. entiteta dala 1. aprila saglasnost da se za gradnju gasovoda kroz taj bosanskohercegovački entitet u budžetu obezbijedi nešto više od milijarde maraka (500 miliona eura). Radi se o novom gasovodu koji bi se trebao spojiti na gasni priključak Bosne i Hercegovine sa Srbijom kod Zvornika u BiH, a kroz koji trenutno stiže isključivo ruski gas. Evropska komisija je ranije, na upit Radija Slobodna Evropa, upozorila da planirani gasovod ne doprinosi smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa, već bi je dodatno produbio, podsjećajući da EU od BiH očekuje usklađivanje s energetskim i vanjskopolitičkim ciljevima Unije. Kompanije koje će graditi gasovod su iz konzorcija koji predvodi Konvar iz Srbije, a u kome su još Jokić-invest iz Zvornika, Radis iz Istočnog Sarajeva, Zavod za zavarivanje iz Beograda i GasTeh iz Inđije.

OHR, Tužilaštvo BiH i Pravobranilaštvo uključeni su u slučaj izgradnje solarnih elektrana na sjeveru BiH. Sporno je državno poljoprivredno zemljište, koje je uprkos odlukama Ustavnog suda BiH, prepisano na gradsku upravu i prodato privatnom investitoru, što je izazvalo proteste.

Politička podrška bez jače ekonomske koristi, uz povremene kulturne veze. Tako bi se ukratko mogao opisati dosadašnji bilans odnosa ruskih zvaničnika prema Republici Srpskoj. Najnoviji gost iz Moskve je Aleksandar Gruško, zamjenik ministra spoljnih poslova zadužen za Evropu. Prema najavama iz kabineta predsjednika RS, on će 21. aprila razgovarati s entitetskim zvaničnicima, obići srpsko-ruski hram u izgradnji i učestvovati na forumu o geopolitičkim kretanjima u Evropi. Ova posjeta ima dodatnu težinu, jer je Gruško prvi ruski zvaničnik tog ranga koji dolazi u RS od početka ruske invazije na Ukrajinu. Tokom protekle decenije, dolasci ruskih zvaničnika u RS bili su sporadični, ali politički jasni. Iz Moskve su stizale poruke podrške rukovodstvu predvođenom Miloradu Dodiku, uz naglašavanje važnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma i pozive na ukidanje Kancelarija visokog predstavnika. Ruski ciljevi u BiHBivši ambasador BiH u Rusiji, Enver Halilović, rekao je za Radio Slobodna Evropa da Moskva najavljenom posjetom "nastavlja sa radom na destabilizaciji političkog i sigurnosnog stanja u BiH". "To je nešto što je u kontinuitetu, to se radi na više načina, u više faza. To se radi ekonomski, finansijski, utjecajima na izbore. To je dio političke agende Ruske Federacije prema BiH, a u isto vrijeme to je i dio agende prema EU", ocijenio je bivši ambasador. On upozorava da ova posjeta nije ništa novo, već samo jedan događaj u nizu. "Bilo bi odlično kada bi ta ista delegacija došla u posjetu državi BiH, pa kazali da smo za te stavove, za BiH u EU, onda bi to bila dobronamjerna posjeta. Ovako je to, jedna politička diverzija na BiH", smatra Halilović. Dodaje da bi i EU trebalo da reaguje u ovoj situaciji. "Sad je očita stvar da je EU u jednoj ozbiljnoj krizi kao takva, tako da je dovoljno da makar vidi to na odgovarajući način, ako ne može ništa da uradi", rekao je on. Kazao je da je Vašington napravio pravi potez kada je natjerao Dodika da se odrekne svojih ranijih odluka, te da su mu zato ukinuli sankcije. Ipak, upozorava da je vraćanje sankcija i dalje mogućnost, jer nije mnogo promijenjeno u njegovom "odnosu i ponašanju političkom u BiH". Upozorava i da posjete jednoj etničkoj zajednici u BiH "podrška odnosu srbijanske politike prema BiH". "To je nešto što ne samo da jača separatizam koje uvode političke strukture Republike Srpske, nego da pojačava i utjecaj i daje opravdanje za utjecaj Srbije u istom pravcu na BiH", zaključuje Halilović. RSE je poslao upite Evropskoj uniji i Ambasadi Sjedinjenih Država u Sarajevu upite za komentar najavljene posjete. Do zaključenja teksta, odgovor nije stigao. Posjete najviših zvaničnikaNajviši ruski zvaničnici rijetko posjećuju Banjaluku, najveći grad i administrativni centar RS. Obilasci su, uglavnom, na nivou gradova, poput posjete predstavnika Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, entitetskom MUP-u u novembru prošle godine. Banjaluku često posjećuju i predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sektora Rusije, koji borave u banjalučkom Univerzitetu ili Univerzitetskom kliničkom centru. U posljednjih 10 godina, visoki ruski zvaničnici su tri puta dolazili u RS. Sergej Lavrov, šef diplomatije Rusije, posljednji put je u BiH boravio u decembru 2020. godine. Tada je bio uz zvaničnoj posjeti Sarajevu, ali je posjetio i Istočno Sarajevo. Dvije godine ranije, Lavrov je nakon posjete Sarajevu boravio u Banjaluci i obišao mjesto izgradnje srpsko-ruskog hrama i kulturnog centra. "Vidimo privrženost Dodika Dejtonskom sporazumu, a jedno pitanje koje je odavno prezrelo je oslobođenje BiH od spoljne uprave kako bi sama odlučivala o svojoj budućnosti", rekao je Lavrov tada, između ostalog. Nekoliko mjeseci prije njega, u Banjaluci je bila Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta Federacije, gornjeg doma državnog parlamenta. Ona je tada izjavila da je ovaj entitet "bratska zemlja Rusije", te da je Moskva protiv proširenja NATO u Evropi. Češće posjete Rusiji, nego iz RusijeDok su visoki ruski zvaničnici relativno rijetki posjetioci u RS, u suprotnom smjeru su posjete mnogo redovnije. Milorad Dodik, u vrijeme dok je bio predsjednik RS, ali i ranije kao član Predsjedništva BiH, redovno se sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Te posjete su postale znatno češće od februara 2022, i ruske invazije na Ukrajinu. Od napada, Dodik i Putin su se susreli ukupno devet puta, a svi sastanci su održani u Rusiji. Dodik je takođe najavio da će putovati u Rusiju povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom. Narodni poslanici iz RS su često odlazili u Rusiju, u sklopu parlamentarnih delegacija. Posljednja takva posjeta je bila sredinom oktobra, kada je delegacija Narodne skupštine RS predvođena predsjednikom Nenadom Stevandićem posjetila Zakonodavnu skupštinu Sankt Peterburga. Rusija i RS: Politika, nafta, gasRusko ekonomsko prisustvo u BiH je najistaknutije u naftnoj industriji. Rusko državno preduzeće Zarubežnjeft je vlasnik kompanije Optima grupa, u čijem vlasništvu posluje mreža pumpi Nestro, Rafinerija nafte u Brodu i Rafinerija ulja u Modriči. Vlasti RS, predvođene Dodikom koji je tada bio premijer, naftnu industriju su prodali Rusima 2007. godine za oko 120 miliona evra. RS planira i gasifikaciju 20-ak opština u ovom entitetu, pomoću ruskog gasa. Plan je da se od Šepka kod Zvornika na istočnoj granici BiH i Srbije, gdje u zemlju ulazi ruski gas, izgradi gasovod koji će ići sve do Novog Grada na sjeverozapadu BiH. Evropska komisija je ranije upozorila da taj gasovod ne doprinosi smanjenju ovisnosti BiH od ruskog gasa. Ruski rezultati u RS su skromni u oblasti robne razmjene. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH za 2024. godinu, Rusija je na 40. mjestu izvoznih destinacija za RS, dok su po uvozu u taj entitet na 18. mjestu. Što se tiče "meke" moći, ona je najizraženija kroz saradnju na vjerskom polju. U Banjaluci se od 2018. godine gradi srpsko-ruski hram i kulturni centar, koji se dijelom finansira iz budžeta RS. Računajući i sredstva planirana za ovu godinu, za njega je izdvojeno oko 9,5 miliona evra. Sredinom 2024. u Banjaluci, preko puta zgrade Vlade RS, otvorena je kancelarija Ambasade Rusije. U sklopu Narodne i univerzitetske biblioteke RS u Banjaluci od 2012. funkcioniše Kulturni centar fondacije "Ruski svijet", prvi tog tipa u BiH, čiji je cilj popularizacija ruskog jezika i kulture.

Entitet nema nadležnost da mijenja državne zakone. Tako za Radio Slobodna Evropa kaže bivša sutkinja Azra Miletić, koja je i sudila u predmetima po ovom krivičnom djelu, komentarišući najavu Vlade Republike Srpske da će pokrenuti inicijativu za izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Njima bi se, kako navode, ukinula odredba kojom se zabranjuje poricanje ratnih zločina, veličanje presuđenih ratnih zločinaca, te umanjivanje zločina genocida. Radi se o izmjenama koje je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo u julu 2021. godine. Njima je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom. Miletić kaže da državni zakon poznaje ovo krivično djelo, bez obzira na teritoriju, ali i da ga kako svaki od entiteta ima u svojim krivičnim zakonima. "To što je ovo djelo minimizirano u zakonu u RS i dovedeno u ravan prekršaja, ili kršenja odredbi o javnom redu i miru, i dalje je zabranjeno raspirivanje nacionalne i vjerske mržnje. U državnom je zakonu Valentin Incko to pojačao i proširio. Dakle, šta god da RS uradi, Tužilaštvo BiH može da radi i nastaviće da radi, na prostoru oba entiteta", ocjenjuje Miletić za RSE. Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. U Republici Srpskog decenijama traje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, uključujući i najveće političke figure u entitetu. Nastavak stare politike RSMurat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida smatra da je dobro ako je inicijativa Vlade RS rasprava u Parlamentu BiH, čime će se, kako smatra dodatno učvrstiti ove odredbe. "Ali, ako se radi o neprimjeni tog istog zakona, što smatram da je ovdje slučaj, to je samo nastavak politike koja je pokrivala ono što je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zagovarao, a to je da se neki zakoni ne mogu provoditi u tom entitetu", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa. Bivši sudija Suda BiH i nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Branko Perić navodi da su inicijative o izmjenama u demokratskim sistemima dobrodošle, ako su dobronamjerne i ukoliko podstiču društveni dijalog. "Treba vidjeti šta je stvarna namjera Vlade RS. Mislim da najavu ove inicijative ne treba shvatati ozbiljno. Prije će biti da se radi o predizbornom marketingu. Ako su namjere nečasne i maliciozne, to dovoljno govori o inicijatorima. Za naše političare i politike, ništa novo", kaže Perić. Šta se navodi u inicijativi Vlade RS?Cilj izmjena zakona, kako su najavili iz RS, je "progon Srba koji su bili učesnici rata i inkriminacija verbalnog delikta". "Već duže vrijeme pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH dolaze u Boračku organizaciju, prate njene mejlove, kao i sve što je vezano za prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića", rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić novinarima nakon sjednice Vlade, 17. aprila. Planirano je i zakazivanje sjednice Narodne skupštine Srpske, te najavljeno predlaganje zaključaka kojim bi "zaštitili pripadnike srpskog naroda i Vojske Republike Srpske". Bivša sutkinja Azra Miletić, koja je sredinom 2022. godine bila u vijeću sudija koje su pravomoćno osudile četničku vojvodu Slavka Aleksića, te članove Ravnogorskog pokreta, Dušana Sladojevića i Ristu Lečića na po pet mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline, kaže da namjera Krivičnog zakona BiH nije da se progone pripadnici Vojske RS. "Niko neće progoniti Srbe niti bivše pripadnike Vojske RS samo zato što su bili njeni pripadnici. Ako nećete da budete procesuirani nemojte javno veličati ratne zločine i zločince, ne oslikavajte murale Ratku Mladiću ili Karadžiću. Oni mogu lično da ih vole, ali javno to ne smiju manifestovati, po zakonu", kaže ona. Miletić smatra da s dolaskom novog tužioca i povećanjem prijava za ovo krivično djelo postoji strah, ali da namjera zakona nije ovo što tvrde vlasti u RS – da se progone pripadnici Vojske RS. Šta je do sada uradilo Tužilaštvo BiH?Pred Sudom BiH, krajem 2025. godine zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca pravosnažno je na tri i po godine zatvora presuđen Vojin Pavlović, predsjednik proruski orijentiranog Udruženja "Istočna alternativa Republike Srpske". Osuđen je, jer je u Bratuncu, gradu nekoliko kilometara udaljenom od Srebrenice, postavio transparent s likom Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS, osuđenog na doživotni zatvor za ratni zločin i genocid u Bosni i Hercegovini, na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". U presudi je i dio koji se odnosi da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici 2023. godine postavljajući plakate na kojima je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Istovremeno, desetine prijava koje su protiv onih koji negiraju zločine ili glorifikuju zločince podnesene u Tužilaštvu BiH su odbijene. Među njima je i neprovođenje istrage u vezi sa pločom na kojoj je ime Ratka Mladića, koja se nalazi u bh. entitetu Republika Srpska, stotinjak metara od ulaza u Sarajevo. Također, državno tužilaštvo donijelo je odluku o neprovođenju istrage za Mladićev mural na zgradi Narodne kuhinje u Banjoj Luci, a u obrazloženju je navedeno "da nije bilo moguće utvrditi da je oslikan njegov lik". Ni pripadnici SIPA-e ni postupajući tužilac nisu prepoznali Mladića. "To je sada uzelo maha, jer se u početku nije odmah tome pristupilo ozbiljnije. Bile su odluke o odbacivanju, ili oslobađajuće. Ali, mislim da ova mjera ima smisla, jer, kao što vidite, nakon pet mjeseci kazne, sada više nema javnog paradiranja po Višegradu, na primjer", tvrdi Miletić. Niti je ljudski niti civilizacijskiStanovnici Sarajeva i Banjaluke sa kojima je razgovarao RSE različito doživljavaju najavu inicijative Vlade RS. "Ne znam šta je to s ljudima. To nije vezano za jedan narod, već za cijelu populaciju, ko god s bilo koje strane negira je kažnjivo. To je planski, evo kao što vidite sada i veličanje ustaštva i četništva, u odnosnu na partizanski pokret. Da se smanji što više kažnjavanje, a minimizira zločin. Evo, u Srebrenici taman da su sve bili borci, ubiti osam hiljada ljudi je stravično i to da se veliča sada", kaže Sarajlija Ramiz. Njegova sugrađanka Ana podsjeća kako u svijetu jačaju snage koje preferiraju desničarske ideje, pa tako i u BiH, te da nije čudan odnos prema ratnim zločinima i kazni. "To nije ni ljudski nit' je civilizacijski. To je strašno, neko da počini nešto, vrijeđa i bude nagrađen. Svuda, ne samo u RS nego i u Federaciji", ocjenjuje ona. "Vlasti treba da odluče i da donose zakone i regulative, da nam stranci ne nameću svoje mišljenje, svoje ideje koje nisu povoljne po naš narod i slažem se da se krene s tom inicijativom", kaže za RSE Nikola iz Banjaluke. U procjenu političara vjeruje još jedan njegov sugrađanin. "Sve treba ukinuti i sve to odraditi. Šta su ti svjetski mangupi uradili, osim što su zavadili tri naroda, tri naroda ratovala? I dan danas to rade", naveo je stanovnik Banjaluke. Iz Vlade RS najavili su i organizovanje okruglog stola za 27. april čija će tema biti postupanje Suda i Tužilaštva BiH prema predstavnicima Republike Srpske i srpskog naroda.

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić posetio je 20. aprila haškog osuđenika Ratka Mladića i zatražio od Rezidualnog mehanizma da se bivši komandant Vojske Republike Srpske leči na slobodi. Mladić služi doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovečnosti počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini. U izjavi za medije nakon posete Mladiću, Nenad Vujić je rekao da je Mladićevo zdravstveno stanje "ozbiljno" i da "zahteva ozbiljan tretman". "Obavestio sam sve u Hagu i tražimo puštanje na lečenje iz humanih razloga. Postoje svi uslovi za to, a mi ćemo kao država dati i dodatne garancije ako treba", rekao je Vujić. On je dodao da će u vezi sa ovim slučajem komunicirati i sa Ujedinjenim nacijama. Mladić je u novembru 2025. godine podneo zahtev za privremeno puštanje na slobodu kako bi prisustvovao ceremoniji u čast bliskog člana porodice koji je nedavno preminuo. Taj zahtev je predsednica Mehanizma za međunarodne krivične sudove (IRMCT), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila pod obrazloženjem da Mladić nije dokazao da je njegov zahtev opravdan. Prethodno je u junu 2025. Mladićeva odbrana tražila da njegovo privremeno ili prevremeno puštanje na slobodu na osnovu navodne terminalne dijagnoze i kratkog očekivanog životnog veka. Mehanizam je odbio taj zahtev pod obrazloženjem da on prima sveobuhvatnu zdravstvenu negu, što je jasno potkrepljeno medicinskim izveštajima. Ratko Mladić, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji maja 2011. i šest dana kasnije izručen je sudu u Hagu. Utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u leto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine. U junu 2021. osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos potvrdila je da Zapadni Balkan rizikuje da do juna izgubi više stotina miliona evra zbog nedovoljne primene reformskog procesa predviđenog Planom rasta. "Prošle sedmice sam pisala vlastima u regionu da ubrzaju reforme, ili će njihovi građani biti na gubitku. Plan rasta je strogo zasnovan na učinku i vremenski ograničen. Trenutno je više od 700 miliona evra u opasnosti da bude trajno izgubljeno u regionu ako se reforme ne završe do juna 2026. ili decembra 2026. godine", izjavila je Marta Kos na Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (AFET). Evropska komesarka za proširenje Marta Kos upozorila je pismeno šest država Zapadnog Balkana da rizikuju da do polovine ove godine kolektivno izgube preko 700 miliona evra iz Plana rasta Evropske unije zbog neispunjavanja reformi, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz pouzdanih izvora u Evropska komisija. Kako se nezvanično saznaje, Kos je ovo pismo poslala 17. aprila u sve prestonice regiona. Izvori RSE su potvrdili da je ovim pismom Kos zatražila od svih da ubrzaju reforme predviđene Planom rasta kako bi iskoristili puni potencijal ovog finansijskog paketa. Naime, finansijska sredstva iz Plana rasta su vremenski ograničena. Za svaki reformski korak precizno je predviđen krajnji rok primene i alocirana određena suma novca. Evropska komisija je predvidela i takozvani "grejs period" koji omogućava odlaganje primene na određeno vreme. Za korake koji je trebalo da budu izvršeni sredinom 2025. godine, krajnji rok ističe 30. juna ove godine, dok za korake koji je trebalo da budu ispunjeni krajem 2024. godine ovaj rok ističe tokom 2026. "Ukoliko se ne ispuni, partneri rizikuju da kolektivno izgube preko 700 miliona evra", potvrdio je za RSE jedan zvaničnik Evropske komisije. Inače, prva ili više sredstva iz Plana rasta dobilo je pet država regiona, izuzev Bosna i Hercegovina, koja je kasnila sa usvajanjem reformske agende. Kraj juna ove godine predstavlja trenutak kada svaka zemlja ulazi u takozvani trenutak trajnog gubitka ako ne ispuni ranije usaglašene reforme. Kako se saznaje iz izvora u Briselu, mogući gubici u slučaju da se ne preduzmu sve reforme po državama su sledeći: Albanija: 67,7 miliona evraBosna i Hercegovina: 373,9 miliona evraCrna Gora: 15,1 miliona evraKosovo: 68,8 miliona evraSeverna Makedonija: 49,2 miliona evraSrbija: između 108,7 i 135,9 miliona evraNa osnovu maksimalnog iznosa, ukupno se može izgubiti 710,6 miliona evra, što predstavlja 11,84 odsto ukupnog finansiranja iz Plana rasta. Plan rasta je najambiciozniji paketu EU za region od šest milijardi evra. Ima za cilj da, između ostalog, udvostruči ekonomije u ovim zemljama u narednih deset godina.

U Donjoj Gradini je obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina u koncentracionom logoru Jasenovac, uz prisustvo najviših zvaničnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kao i Srbije. Obilježavanju prisustvuju predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, lider SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Savo Minić, kao i drugi zvaničnici. Među zvanicama se nalazi i Yehud Kaploun, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za praćenje i borbu protiv antisemitizma. Na obilježavanju je i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović koja se ranije sastala sa Kaplounom. "Hvala našem uvaženom gostu što je danas sa nama i što ćemo zajedno odati počast srpskim, jevrejskim, romskim i svim drugim žrtvama stradalim u logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini", napisala je ranije Cvijanović na platformi X. U obraćanju prisutnima specijalni izaslanik presjednika SAD Donalda Trampa za borbu protiv antisemitizma Jehud Kaplun koji je rekao da je “svaki zločin, zločin.” “Istina se ne može iskriviti,” rekao je napominjući da neki pokušavaju iskriviti ono što se desilo u Jasenovcu 1940-ih, ali i u Bosni i Hercegovini tokom devedesetih. Najavljena Kaplounova posjeta izazvala je političke reakcije u Bosni i Hercegovini, uključujući otvoreno pismo Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra Srebrenica, koji je upozorio da bi njegovo učešće na događaju organizovanom pod okriljem vlasti Republike Srpske moglo biti povezano s politikama koje negiraju genocid u Srebrenici. U obraćanju na komemoraciji predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da su Jasenovac i Donja Gradina opomena čovječanstvu i dokaz do koje mjere zlo može da ide kada postane ideologija, a ideologija državna politika. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će svake sedmice održavati sastanak sa predstvnici Srbije i Republike Srpske dok ne naprave memorijalni centar u Donjoj Gradini. Počast žrtvama Jasenovca i svim žrtvama fašističkih režima u BiH tokom Drugog svjetskog rata odao je ranije i šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca. Soreka je na mreži X naveo da je dužnost da se nikada ne zaborave žrtve fašizma i da se svakodnevno radi zajedno na miru, jedinstvu i toleranciji, zarad bolje budućnosti. On je istakao da je Evropska unija nastala kao odgovor na odbacivanje užasa fašizma i kao odlučnost da se bori protiv mržnje, diskriminacije i podela. "Zločini koje su počinili ustaški režim i njihovi fašistički saveznici bili su užasni. Srbi, Jevreji i Romi, uključujući i malu decu, sistematski su istrebljivani na osnovu svoje etničke pripadnosti, dok su drugi brutalno ubijani zbog svojih političkih stavova, vere, seksualne orijentacije, invaliditeta ili jednostavno zato što su pomagali svojim progonjenim susedima", naveo je Soreka. Jasenovac, sjećanje s rizikomDan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi. Sistem logora smrti NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formirana je avgusta 1941. godine i bio je aktivan do aprila 1945. godine, kada su logoraši organizovali proboj u pokušaju da se spase. Prema podacima spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima je život izgubilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo i 20.000 djece. Stratište Donja Gradina nalazi se u BiH s druge strane rijeke Save u odnosu na logor Jasenovac koji je na teritoriji Hrvatske.

Jedna utakmica, ali mnogo više od rezultata. Pobjeda reprezentacije Bosne i Hercegovine protiv Italije i plasman na Svjetsko prvenstvo u fudbalu nije ostalo samo na terenu već je otvorilo pitanje može li se isti "pobjednički mentalitet" prenijeti i na društvo. Na terenu, Zmajevi su slavili protiv velikih protivnika. Van terena, činilo se kao da je Bosna i Hercegovina, makar na kratko, postala bolja verzija same sebe. "Ovo nije samo rezultat", kaže književnik i fudbalski znalac Marko Tomaš. "Ovo je početak stvaranja pobjedničkog mentaliteta, odbijanje da se izgubi." Više od polovine igrača fudbalske reprezentacije odraslo je izvan Bosne i Hercegovine - u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj ili Sjedinjenim Američkim Državama. Ta činjenica, smatra Tomaš, ima jako mnogo uticaja. "Što su ta djeca rasla negdje drugo u kao razvijenijim sredinama, ali utoliko ima utjecaja što oni ne nose naše komplekse, ne nose naše traume," kaže Tomaš i pojašnjava dalje da su ti kompleksi i traume često bili presudni u raznim utakmicama bosanskih reprezentacija. "Ta naša istraumiranost, ne možemo mi. Mi smo već unaprijed izgubili baraž ako ga igramo, mi već unaprijed sebi bacamo sihire, da tako kažem, naprosto takav mentalitet. Oni toga nemaju, nemaju tu vrstu opterećenosti." Šta se promijenilo u reprezentaciji, ali i u načinu na koji mladi u BiH mogu prepoznati uspjeh kao nešto dostižno? Može li ovakav trenutak postati referentna tačka generaciji koja je odrasla bez osjećaja da se trud isplati? Sociolog Amer Osmić kaže da je fudbalska reprezentacija društvu donijela osjećaj mogućnosti. "To nije zapravo samo sportski rezultat, nego ako gledamo sa simboličke strane, zapravo ono što su donijeli je kapital koji pokazuje da uspjeh na neki način nije rezervisan samo za neka druga društva, neke druge države," pojašnjava Osmić. I on naglašava to da je većina reprezentativaca odrasla u razvijenim zapadnim zemljama. I oni donose, navodi, ne samo tehničko znanje, nego i radnu etiku, profesionalizam i kulturu odgovornosti. "U tom smislu ja ih vidim kao jednu vrstu mosta između dva svijeta, koji pokazuje da je zaista moguće zadržati onaj bosanski identitet, a istovremeno usvajati ili usvojiti, standarde koji očigledno vode kao uspjehu," zaključuje Osmić. Za Bosnu i Hercegovinu ovo definitivno nije samo sportski rezultat i uspjeh, nego prilično rijedak trenutak podizanja društvenog samopouzdanja i kolektivnog osjećaja pobjede. O tome kakav je efekat pobjeda nad Italijom imala na društvo pokazuju i brojke. U pobjedničkoj noći pretrage za Bosnu i Hercegovinu na Googleu su eksplodirale. Nekoliko dana kasnije, 6. aprila objavljena je informacija da su ulaznice za sve BiH utakmice na Mundijalu rasprodate. Cijene idu od nekoliko stotina do nekoliko hiljada dolara. Ono što je također važno naglasiti, dodaje Marko Tomaš u razgovoru za ZIP podcast jeste znanje, vještinu i autoritet koji ima selektor reprezentacije Sergej Barbarez, ali i drugi članovi stručnog tima. "Ja mislim da je ova momčad uspjela između ostalog, ne samo zbog onoga na terenu, nego i zato što su ekipa iz stručnog stožera postavili zid, oni su bili zid između tih mešetarenja po našem savezu, tih naših spletkarenja u našem nogometu, vječnih rasprava, svađa, svega." Šta stanovnici oba bosanskohercegovačka entiteta misle o utakmici i plasmanu reprezentacije Bosne i Hercegovine, po drugi put, na Svjetsko prvenstvo, slušajte u audio verziji podcasta pod nazivom "Kako su Zmajevi postali slika BiH kakvu bi svi voljeli vidjeti." Za književnika Marka Tomaša, dogodila se jedna lijepa priča. "Mislim da su oni postali ta neka slika, onoga kako bi ljudi voljeli, dobronamjerni ljudi, kako bi voljeli da Bosna i Hercegovina i izgleda i funkcionira." Cijeli video razgovor sa njim pogledajte na Youtubeu pod nazivom "Zmajevi su uradili ono što politika ne može." Svjetsko prvenstvo će se igrati od 11. juna do 19. jula u 16 gradova u SAD-u, Meksiku i Kanadi, a BiH je u grupi sa Kanadom, te Švicarskom i Katarom. O serijalu 'Zaviri ispod površine'Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumijemo? Petkom u 12 sati slušajte ZIP - Zaviri ispod površine u kojima analiziramo i objašnjavamo društvene fenomene koji nas okružuju. Sve epizode možete potražiti ovdje. Preuzimite podcast na vaš uređaj i slušajte po svom tempu. Sa vama smo i kroz naše radijske emisije svakog vikenda. Detaljnije upute kako slušati ovaj i naše druge podcaste potražite ovdje.

Šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreka (Luigi Soreca) odao je u petak u Donjoj Gradini počast žrtvama koncentracionog logora Jasenovac i svim žrtvama fašističkih režima u BiH tokom Drugog svetskog rata. Soreka je na mreži X naveo da je dužnost da se nikada ne zaborave žrtve fašizma i da se svakodnevno radi zajedno na miru, jedinstvu i toleranciji, zarad bolje budućnosti. On je istakao da je Evropska unija nastala kao odgovor na odbacivanje užasa fašizma i kao odlučnost da se bori protiv mržnje, diskriminacije i podela. "Zločini koje su počinili ustaški režim i njihovi fašistički saveznici bili su užasni. Srbi, Jevreji i Romi, uključujući i malu decu, sistematski su istrebljivani na osnovu svoje etničke pripadnosti, dok su drugi brutalno ubijani zbog svojih političkih stavova, vere, seksualne orijentacije, invaliditeta ili jednostavno zato što su pomagali svojim progonjenim susedima", naveo je Soreka. U Donjoj Gradini u nedelju se u organizaciji vlasti Republike Srpske obeležava Dan sećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). Vlada Republike Srpske proglasila je 19. april Danom žalosti u tom entitetu povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine. Predsednik vladajuće partije u bh. Entitetu Republika Srpska, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik najavio je da će za dva dana u Donjoj Gradini govor održati izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa za borbu protiv antisemitizma Јehuda Kaplun. Tada bi u Donjoj Gradini trebalo da borave i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov. Dan sećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH obeležava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi. Sistem logora smrti NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formirana je avgusta 1941. godine i bio je aktivan do aprila 1945. godine, kada su logoraši organizovali proboj u pokušaju da se spasu. Prema podacima spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima je život izgubilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo i 20.000 djece. Stratište Donja Gradina nalazi se u BiH s druge strane reke Save u odnosu na logor Jasenovac koji je na teritoriji Hrvatske.