Policajac Dragan R. kupio je stan od 65 kvadrata u Istočnom Sarajevu za oko 91.000 eura u septembru prošle godine. On i supruga uzeli su kredit s kamatom većom od četiri posto koji će vraćati 20 godina. Do posla će putovati desetak kilometara, ali povoljnije rješenje stambenog pitanja nisu našli. Platili su oko 15.000 eura poreza državi koja im je prošle godine obećala taj novac vratiti. "Prvo smo mislili da će nam vratiti sav porez, a kasnije smo vidjeli da je predviđeno maksimalno 25.000 maraka (oko 13.000 eura). I to je lijep iznos, ali, evo, već pola godine čekamo pare. Rekli su nam da se čeka neki pravilnik", rekao je ovaj 33-godišnjak za Radio Slobodna Evropa (RSE) koji je tražio da mu se ne otkriva puni identitet. U aprilu 2025. godine, svi zastupnici i ministri iz različitih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini jednoglasno su usvojili izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Prema zakonu, država će vraćati PDV onima koji prvi put kupuju novu nekretninu. Ova mjera trebala je pomoći mladim bračnim parovima da riješe stambeno pitanje. Međutim, skoro godinu poslije, ministri se nisu sastali kako bi donijeli pravilnik koji bi precizirao kako se zakon primjenjuje, iako su to trebali uraditi najkasnije u roku od 60 dana. Zbog toga građani i dalje trpe posljedice institucionalne paralize, bez obzira na političko ili etničko opredjeljenje. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, od aprila do kraja septembra 2025. prodano je više od 2.000 novih stanova u BiH, ukupne površine veće od 62.000 kvadratnih metara. Kupci su platili više od 22 miliona eura PDV-a čiji povrat i dalje čekaju. Šta kažu odgovorni?Iz Uprave za neizravno/indirektno oporezivanje (UNIO) BiH, koja prikuplja PDV, cestarine i carine, te novac dijeli nižim nivoima vlasti, rekli su za RSE da su "u potpunosti završili svoj dio posla". "Po okončanju procesa javnih konsultacija, UINO BiH je pripremila završnu verziju spomenutog Pravilnika i dostavila ga Upravnom odboru UINO na konačno usvajanje", kazali su iz UINO BiH za RSE. Upravni odbor (UO) UINO BiH čine državni ministar financija BiH Srđan Amidžić, koji je ujedno i predsjedavajući UO, entitetski ministri financija Toni Kraljević i Zora Vidović, te tri stručnjaka koje imenuju entitetske vlade, te Vijeće ministara BiH. Odluke UO se donose jednoglasno. "Kancelarija predsjedavajućeg UO UINO kontaktirala je članove da dogovore neki termin za sjednice. Pravilnik nije sporan. Problem je što uvijek neki član kaže da nema vremena za sastanak na neki predloženi datum. Čim bude sjednica, bit će i pravilnik", kazali su iz Amidžićevog kabineta za RSE. Iz Ministarstva financija Republike Srpske su za RSE naveli da su dali Suglasnost na izmjenu Zakona o PDV-u, te Mišljenje o pravilniku. "Još se nije glasalo o pravilniku, jer nije sazvana sjednica UO UINO. Odgovor kada bi mogla biti sazvana sjednica tražite od UINO BiH", rekli su za RSE. Iz Ministarstva financija Federacije BiH, čiji je ministar Toni Kraljević član UO UINO BiH, nisu do objave teksta odgovorili na upit o ovom pitanju. Zastupnica Naše stranke, Mia Karamehić‑Abazović, jedna od predlagača zakonskih izmjena, u izjavi za RSE optužuje predsjedavajućeg UO UINO, ministra financija BiH Srđana Amidžića, za "opstruiranje usvajanja Pravilnika". "Krivci su članovi Upravnog odbora, a glavni krivac je ministar Amidžić koji kao predsjedavajući saziva sjednice i predlaže dnevni red. Nije točno da nije bilo sjednica UO UINO-a BiH nakon usvajanja izmjena zakona. Sjednice su sazivane, ali pravilnik nije bio na dnevnom redu", kazala je Karamehić‑Abazović za RSE. Ona kaže da joj "Amidžićevi razlozi nisu jasni, zato što se osobno zalagao za te izmjene". Smatra da je riječ o "političkim instrukcijama koje su stigle iz vrha Amidžićeve stranke", na čijem čelu je Milorad Dodik. Šta se dešava unutar UINO BiH?Neslaganja u UO UIONO nisu izoliran slučaj, jer su proteklih mjeseci zaustavila donošenje svih predloženih odluka. Zijad Krnjić, član UO UINO BiH iz reda eksperata iz Federacije BiH, inzistirao je prethodnih mjeseci da se utvrdi novi koeficijent raspodjele prihoda od cestarina i PDV-a, te da se poravnaju dugovanja između dva entiteta. Krnjić tvrdi da je, prema važećim odlukama UO UINO BiH, Federacija BiH svaki mjesec oštećena za desetke miliona eura koji odlaze Republici Srpskoj. Članovi iz Republike Srpske, Srđan Amidžić i Zora Vidović, ne žele ni razgovarati o Krnjićevom prijedlogu. Zbog toga su sjednice UO UINO BiH odgađane, što se odrazilo na druga životna pitanja. Posljednji primjer su sjednice iz decembra 2025. godine kad Upravni odbor UINO BiH nije mogao donijeti o odluku o raspoređivanju carinika na novi granični prijelaz kod Gradiške, u sjevernoj BiH. To je razlog što je već duže od dva mjeseca novi prijelaz zatvoren za promet, dok vozači satima čekaju u kolonama na drugim, manjim graničnim prijelazima. Krnjić za RSE tvrdi da prijedlog konačnog teksta pravilnika o povratu PDV-a na prvu nekretninu "nije ni vidio". "Vidio sam u nacrtu. Kad će biti sjednica o tome, ne znam. To zna samo predsjedavajući [ministar Srđan Amidžić]. Nije bilo nijedanput da su me zvali, a da sam ja rekao da ne mogu", rekao je Krnjić za RSE. Odbio je odgovoriti hoće li uvjetovati usvajanje pravilnika drugim pitanjima, kao što je nova raspodjela poreznih prihoda. "O tome me ne pitajte ništa", kazao je Krnjić. Problemi i za trgovce nekretninama"Prvo moram reći da je to [neusvajanje pravilnika] potpuno neozbiljno. Zakon je obavezao UO UINO BiH da u roku 60 dana donese pravilnik, te se ovim krši zakon", kazao je za RSE Dragan Milanović, predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina Republike Srpske. U periodu od predlaganja do usvajanja zakona, od decembra 2024. do proljeća 2025., neki kupci odustajali su od kupovine nekretnina čekajući zakon, a sada, gotovo godinu kasnije, čekaju povrat poreza, dodaje on. Milanović kaže da je tih 13.000 eura, koliki je maksimalni povrat PDV-a, značajan za mlade koji stječu prvu nekretninu, zbog kojih je zakon prvenstveno promijenjen. "Pogotovo sad kad su cijene nekretnina zaista u permanentnom rastu. Za te pare mogu kupiti namještaj, garažu, parking mjesto ili šta im već treba", naglasio je Milanović. PDV će se, kaže Milanović, vraćati svima koji su kupili nekretninu nakon što su izmjene zakona stupile na snagu 4. aprila prošle godine, ako ispune kriterije iz pravilnika. Povrat se odnosi na prvu nekretninu koja mora biti novogradnja, do iznosa od oko 13.000 eura, a stan može biti do 40 kvadratnih metara, uz dodatnih 15 kvadrata po članu domaćinstva. Prosječna cijena novogradnje u gradovima poput Sarajeva, Banje Luke, Tuzle ili Mostara kreće se od 2.100 do 3.500 eura po kvadratu, bez PDV-a koji iznosi 17 posto i dodatnih troškova notara ili uknjižbe. Cijene korištenih stanova su do 2.000 eura niže i na njih se ne plaća PDV, već porez na promet nekretnina od tri do pet posto, ovisno o entitetu i kantonu.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) Federacije BiH preuzeo je predmet koji se odnosi na okolnosti smrti 19 osoba u bujičnim poplavama u Donjoj Jablanici, u oktobru 2024. godine. Preuzet je od Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, a iz POSKOKA-a ističu da je prostupajući tužilac zadužio predmet i da će on biti prioritet tog odjela. Nakon što su Donju Jablanicu, u noći 4. oktobra 2024., pogodile bujične poplave, predmet je otvorilo Tužilaštvo HNK. Iz te institucije su u ranijim saopćenjima naveli da je istragom obuhvaćena firma "Sani", koja je upravljala obližnjim kamenolomom, iz koga se kamenje sručilo na kuće, kao i da se ispituje uloga inspekcija i drugih nadležnih službi. Područje Jablanice na jugu Bosne i Hercegovine najviše je stradalo u bujičnim poplavama, koje su zemlju pogodile početkom oktobra 2024. i iza sebe ostavile 27 žrtava, te milionsku štetu.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrznulo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena tjeralica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine. Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i financijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim financiranjem i objavljene su 19. februara. Na popisu je Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih naroda, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Prema dostupnim informacijama, s obitelji boravi u Siriji duže od deset godina. Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena, jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi. Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsutnosti 2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi. Na listi su i Hariz Mešanović, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, također, pretpostavlja da se nalaze u Siriji. Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji. Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je također u Siriji. Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter, te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obveza države, uključujući obveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem financijskih sankcija za terorizam. Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom. Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tijekom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece. Veći dio odlazaka zabilježen je ranih godina konflikta. Od tog broja, procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatriacije. Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka. Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organiziranje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela. Dosad je pravomoćno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima. Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivnje ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.

Ne postoji snimak iz tramvaja koji je prošle sedmice iskočio iz šina, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Tužilaštva Kantona Sarajevo. Tramvaj je 12. februara iskočio iz šina i srušio stajalište, a poginuo je 23-godišnji mladić dok je više osoba povrijeđeno. "Forenzičkom obradom hard diska koji je izuzet iz kabine vozača, utvrđeno je da snimljenog materijala nije bilo od 29. 11. 2025. godine. Tužilaštvo, između ostalog, utvrđuje zašto nije funkcionirao sistem video nadzora", potvrđeno je iz Tužilaštva KS. Iz Kantonalnog tužilaštva je dan ranije saopšteno da istražioci Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo izuzimaju dokumentaciju iz Gradskog saobraćajnog preduzeća (GRAS) koja se odnosi na upotrebu tramvaja broj 516 koji je učestvovao u nesreći, tehničku dokumentaciju svih čeških tramvaja i određene personalne dosijee zaposlenih Tužilaštvo Kantona Sarajevo saopštilo je u srijedu da je u okviru istrage tramvajske nesreće saslušano 30 svjedoka, te izuzeto 10 snimaka videonadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. Tužilaštvo je ranije navelo da je utvrdilo da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuje odluku Suda koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, te da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što tvrdili i Sindikat KJKP GRAS. U danima nakon nesreće ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, kao i direktor KJKP GRAS, Senad Mujakić. Stotine građana protestuju svaki dan na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Vlasti Kluža, grada u centralnoj Rumuniji, privremeno su suspendovale ugovor za izgradnju obilaznice, vrijedne više od milijardu eura, nakon što je bosanskohercegovačka građevinska firma prijavila da je na tender prijavljena prevarom, na osnovu krivotvorene dokumentacije. Tender je formalno dobio konzorcij od tri kompanije, među kojima je naveden i "Integral Inženjering", čije je sjedište u Laktašima kod Banjaluke. U toj firmi, pak, tvrde da nisu pristali na formiranje konzorcija koji je pobijedio na tenderu. Iz ove firme, koja je od 2022. do 2024. bila pod američkim sankcijama (Kompanija "Integral Inženjering", i njen vlasnik Slobodan Stanković, stavljeni su pod sankcije Sjedinjenih Američkih Država u oktobru 2022. godine. Američko Ministarstvo finansija tada je saopćilo da su sankcije zasnovane na navodima o umiješanosti u korupciju u građevinskom sektoru, u kojem je te kompanija dobila neke od najvećih javnih ugovora u Republici Srpskoj. Stanković je preminuo u februaru 2023. godine, a njegovo ime i kompanija uklonjeni su sa američke liste sankcija u aprilu 2024. godine. Ta kompanija posluje u Bosni i Hercegovini, kao i u Srbiji i Hrvatskoj. Uključena je u izgradnju 20 kilometara autoputa od Bijeljine, na sjeveroistoku BiH, do granice sa Srbijom, vrijednu 154,4 miliona eura. Također je radila na izgradnji međunarodnog mosta između BiH i Hrvatske, u blizini Gradiške. U Hrvatskoj je kompanija dobila ugovor vrijedan oko 35 miliona eura za izgradnju brze ceste koja povezuje most na Savi s autoputem Zagreb–Beograd. Također je radila na Koridoru Vc u BiH.), ističu da su zbog svega inicirali međunarodnu istragu. O svemu su obavijestili tužilaštva u Rumuniji i Bosni i Hercegovini, kao i institucije na evropskom nivou. Iskustvo u izgradnji tunelaIntegral Inženjering je, prema tenderskoj dokumentaciji, uključen u konzorcij zbog iskustva u izgradnji tunela. Na dionici dugoj 23 kilometra planirana je izgradnja pet tunela, a iskustvo u tim poslovima bio je jedan od uvjeta tendera. Iako kompanija "Dimex", koja je predvodnik konzorcija, tvrdi da "Integral Inženjering" učestvuje sa samo jedan posto u ugovoru od 930 miliona eura, gradska uprava Kluža priznaje da bez njihove potvrde ponuda konzorcija ne bi bila važeća. U međuvremenu, bh. kompanija tvrdi da je zatražila proširenje istrage na četiri dodatna tendera za izgradnju cesta u Rumuniji, navodeći da je i u tim slučajevima zloupotrebljen njen identitet. Prijave zbog navoda o prevariTender za izbor izvođača radova gradska uprava Kluža objavila je u oktobru 2024. Ugovor s firmama koje su pobijedile potpisan je u maju prošle godine, piše Rumunski servis Radija Slobodna Evropa. Riječ je o konzorciju koji predvodi rumunjska građevinska kompanija "Dimex 2000". Pored nje su kao članice navedene bugarski "Hidrostroy" i "Integral Inženjering" iz Laktaša. Kompanija "Integral Inženjering" tvrdi da je u septembru prošle godine saznala za tender. Tada je obavijestila gradsku upravu da nikada nije dala suglasnost i da su njeni podaci korišteni bez odobrenja. Na pitanje RSE da li su ikada razgovarali sa predstavnicima kompanije "Dimex 2002" o poslovnoj suradnji, navode da su početkom oktobra 2024. odbili ponudu za sudjelovanje u ponuđenom konzorciju. Također, tvrde da im prije tendera ta rumunska kompanija nije bila poznata. Šta kažu vlasti Kluža?Iz gradske uprave Kluža tvrde da se u tenderskoj dokumentaciji nalazi ugovor o udruživanju firmi, koji je potpisan u ime kompanije "Integral Inženjering". Taj dokument nije javno objavljen, jer je predmet postupka kojeg razmatraju nadležni organi. Također, iz gradske uprave tvrde da postoji i dokument o udruživanju, koji je potpisan pred notarom na osnovu punomoći. Međutim, kompanija "Integral Inženjering" to negira, tvrdeći da je ugovor potpisala osoba koja nije imala ovlaštenje da zastupa firmu. Slučaj su, kako tvrde, prijavili državnom tužilaštvu i Agenciji za borbu protiv korupcije Rumunije, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH, MUP-u Republike Srpske i Evropskom uredu za javne nabavke. Grad Kluž je krajem januara privremeno suspendovao ugovor o izgradnji, kako bi dao mogućnost kompanijama "Dimex" i "Integral Inženjering" da riješe spor. Najavljeno je da će, ukoliko ne dođe do dogovora, biti razmotren raskid i poništenje tendera. Gradonačelnik Kluža Emil Boc izjavio je da je Grad postupao u skladu sa zakonom i da je ponuda provjerena kroz elektronsku platformu za javne nabavke. Također, tvrdi da je kompletna dokumentacija dostavljena uz elektronski potpis firme "Dimex", kao predvodnika konzorcija. Odbacili optužbeRumunska kompanija "Dimex 2000"osnovana je 2000. i specijalizirana je za izgradnju i održavanje cesta, instalacija, te za proizvodnju betona i najam strojeva. Na telefonski upit RSE za komentar o optužbama iz firme "Integral Inženjering", iz te kompanije je rečeno da su informacije o ugovoru povjerljive i da ne mogu komentirati. U dopisu koji je ta kompanija uputila ranije gradskoj upravi navedeno je da su svi dokumenti dostavljeni u skladu s pravilima, te da je postupak prošao domaće i evropske provjere. Također, navode da je ugovor o udruživanju kompanija sastavio notar, potvrđujući pravo svakog predstavnika da potpiše dokument u ime svoje kompanije. O ovom slučaju je 16. februara vođena višesatna rasprava na sjednici Gradskog vijeća Kluža, na kojoj su pojedini vijećnici spočitali gradskoj upravi nedostatak transparentnosti. Tražili su, također, dodatna pojašnjenja o načinu na koji je tender proveden i kako su provjerene reference članova konzorcija. Pored toga, pojavile su se kritike da se Gradska uprava oslonila isključivo na informacije koje je dostavio vodeći član konzorcija, bez samostalne provjere zakonitosti dostavljene dokumentacije. Gradonačelnik je poručio da, usprkos sporu, gradske vlasti ostaju posvećene izgradnji obilaznice, ali da će naredni koraci ovisiti o pravnom raspletu. Gradonačelnik Boc tvrdi da je gradska uprava poduzela sve pravne korake potrebne za tender i da joj je pritužba kompanije "Integral Inženjering", u početku djelovala kao "loša šala". "Sada postoji sumnja na prevaru na međunarodnoj razini", rekao je gradonačelnik. Kompanija "Integral Inženjering" zatražila je od lokalne vlasti Kluža da raskine ugovor, tvrdeći da suradnja s kompanijom "Dimex 2000" ne postoji. Međutim, "Dimex" tvrdi da su svi koraci osnivanja konzorcija i registracije za aukciju bili legalni. Mediji u Rumuniji objavili su da je u novembru 2025. rumunsko tužilaštvo za borbu protiv korupcije pretreslo prostorije Gradske uprave, u vezi s projektom obilaznice. Zahtjev za proširenje istragePrema tvrdnjama gradske uprave Kluža, kompanija "Integral Inženjering" spominje se, kao podizvođač radova na još četiri tendera u Rumuniji. Međutim, bh. kompanija demantuje i ove navode, tvrdeći da ne posluje u Rumuniji i da je žrtva sistematske prekogranične prevare. Zbog toga su 9. februara zatražili od rumunskih i evropskih pravosudnih institucija, kao i od istražnih i tužilačkih organa u BiH, da istragu prošire i na druge tendere (U kompaniji Integral Inženjerin tvrde da su sporni i tenderi za izgradnju autoceste Bacău – Piatra Neamț , u vrijednosti 1,6 milijardi eura, za obilaznicu oko Mediaša, u vrijednosti od 166,3 milijuna eura, pristupnu cestu Târgoviște, od 142 milijuna eura, te izgradnju cesta u općini Kluž, u iznosu od 76,7 milijuna eura.), na koje su, kako tvrde, priavljeni bez suglasnosti. "Opravdano sumnjamo da su i u ovim slučajevima korištena lažna ovlaštenja, falsifikovani pečati, potpisi i modifikovane tehničke reference naše kompanije, kako bi konzorciji mogli da ispune stroge uslove za mostove i tunele, koje sami nisu posjedovali", naveli su su za RSE. Gradska uprava Kluža pokušala je organizovati zajednički online sastanak za predstavnike kompanija Dimexa i Integrala, što je bh. kompanija odbila, tražeći pisanu komunikaciju. U ovaj slučaj uključen je i Eurojust, agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima, a provjeravaju se i moguće zloupotrebe u vezi s falsifikovanjem dokumenata i korištenjem identiteta kompanije radi dobijanja javnog ugovora.

"Trojka" se ne raspada. To je izjavio Elmedin Konaković, predsjednik političke partije Narod i Pravda (NIP). Radi se o stranci koja je dio vladajuće koalicije koju čine još i Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka. Priča o njihovom razlazu u javnosti se pojavila nakon što je Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo (Naša stranka) podnio ostavku poslije tramvajske nesreće prije sedam dana u Sarajevu, a u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a četiri povrijeđene. Uk je ostavku podnio bez konsultacije i obavještenja koalicionih partnera. Konaković se prvi put osvrnuo na ostavku 19. februara u Banjaluci, kada je njegova stranka sa SDP-om potpisala koalicioni sporazum za zajednički nastup na izborima zakazanim u oktobru ove godine. "Ostavka je moralan čin i tako Trojka radi", kazao je Konaković. Uprkos ovoj izjavi, iz Naše stranke nezvanično za Radio Slobodna Evropa kažu da će uskoro razgovarati sa koalicionim partnerima, te da će jedan od prvih testova opstanka koalicije biti glasanje o smjeni predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Dragana Miokovića, inače kadra ove stranke. Šta je prethodilo nastaloj situaciji?Da postoje trzavice postalo je jasno nakon što je ministar saobraćaja Adnan Šteta, kadar SDP BiH, izjavio nakon Ukove ostavke da je želio podnijeti ostavku prije nego što je to uradio predsjednik Vlade. "Premijer i ministri su zamolili da sačekam", napisao je Šteta na svojim profilima na društvenim mrežama. Za analitičare, Ukova ostavka jeste presedan u odnosu na slične situacije u prošlosti, ali da je došla u izbornoj godini. "Mada je iskorak, stranke Trojke bore se za sličnu ciljnu skupinu i nadmeću se ko će biti bolji, pa se u tom kontekstu može posmatrati i ostavka Uka", dodaje Ivana Marić, politčka analitičarka za RSE. Nakon ostavke Uka, u Vladi Kantona Sarajevo nema kadrova Naše stranke. Šta je rečeno u Banjaluci?Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić kazao je kako je ostavka Nihada Uka odluka Naše stranke, a ne premijera. "Trojka funkcioniše tako da svako zadržava svoj politički subjektivitet da mimo konsultacija donesu odluku. Uvažavamo i respektujemo ih kao koalicione partnere", kazao je Nikšić, te dodao kako nisu razgovarali o novoj parlamentarnoj većini u Kantonu Sarajevo. "Još nismo sjeli da pričamo", ocijenio je Nikšić. Stranke koje čine Trojku u Kantonu Sarajevo nemaju većinu u kantonalnoj skupštini. SDP BiH ima sedam zastupnika, NiP pet zastupnika, a Naša stranka četiri, što je 16 od potrebnih 18 za odlučivanje. U međuvremenu, Komisija za izbor i imenovanja KS prihvatila je Ukovu ostavku, što praktično znači da će se uskoro naći i na dnevnom redu Skupštine KS. "Teško da će pronaći novog premijera i ministre koji su spremni da se toga prihvate i na poziciji budu tako kratko. Tako da je moguće da Vlada ostane u tehničkom mandatu", smatra Marić. Dosadašnje afereSadašnju vladu u ostavci mjesecima potresaju afere. Tako je troje ministara uhapšeno zbog zloupotrebe položaja i ovlasti. Najprije je uhapšen Bojan Bošnjak, kadar Naše stranke, a zatim i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Adna Mesihović, iz stranke Za nove generacije. Nakon nje uhapšena je i ministrica za rad i socijalna pitanja u Kantonu Sarajevo Enda Pavić Pečenković, kadar SDP-a.

Bosna i Hercegovina planira otvoriti ured namjenske industrije u Sjedinjenim Američkim Državama, poslati vojnike u buduću međunarodnu misiju u Gazi i uskoro preuzeti nove američke vojne helikoptere. Saopćio je to 19. februara ministar odbrane BiH Zukan Helez nakon sastanka s visokim brigadnim generalom Chrisom McKinneyem, dužnosnikom Komande američkih oružanih snaga za Europu (USEUCOM). Helez je najavio da će u aprilu predvoditi delegaciju BiH u posjet SAD-u, u kojoj će biti i predstavnici namjenske industrije. Cilj je, kako je rekao, produbljivanje suradnje s američkim partnerima te otvaranje ureda namjenske industrije BiH u Sjedinjenim Američkim Državama. "Očekujemo i otvaranje kancelarije namjenske industrije iz naše zemlje u SAD, što će dodatno unaprijediti ekonomsku i odbrambenu saradnju između dvije države", saopćio je Helez. BiH na američko tržište najviše izvozi oružje i druge proizvode namjenske industrije, koji čine više od 60 posto ukupnog izvoza u tu zemlju. Helez je nakon sastanka poručio da su Sjedinjene Američke Države "strateški partner Bosne i Hercegovine broj jedan", naglasivši kako se suradnja ne odvija samo na razini bilateralne vojne pomoći, već i kroz diplomatske konzultacije, obavještajnu suradnju i regionalne sigurnosne inicijative. Posebno je zahvalio SAD-u na donaciji u oblasti cyber zaštite u vrijednosti od 7,1 milion dolara, ističući da ta pomoć značajno doprinosi jačanju otpornosti obrambenog sustava BiH na kibernetičke prijetnje. Jedna od ključnih tema sastanka bila je nabavka novih američkih helikoptera za Oružane snage BiH, a Helez je izrazio zadovoljstvo nabavka podrazumijeva ne samo same letjelice, već i rezervne dijelove, obuku pilota i tehničkog osoblja, nabavku simulatora te ostale elemente potrebne za dugoročnu operativnost i održivost helikopterskih kapaciteta. "Ovo je najznačajnije ulaganje u Oružane snage BiH od njihovog osnivanja", naglasio je Helez. SAD su krajem 2021. donirale Oružanim snagama BiH četiri nova helikoptera vrijedna više od 38 miliona eura. Poseban dio razgovora bio je posvećen mogućem sudjelovanju OS BiH u budućim Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) u Gazi. Helez je potvrdio spremnost Bosne i Hercegovine da doprinese toj misiji, nakon što se ispune političke pretpostavke i odluke nadležnih institucija, uključujući novouspostavljeni Odbor za mir. "Razgovarali smo o pojedinostima učešća u mirovnoj misiji u Gazi i zahvalio sam SAD-u na upućenoj pozivnici", rekao je Helez. Predsjednik SAD-a Donald Trump lansirao je svoj novi Odbor za mir na ceremoniji u Davosu krajem januara ove godine nakon potpisivanja osnivačke povelje na Svjetskom ekonomskom forumu u Švicarskoj. Za BiH bi eventualno sudjelovanje u misiji u Gazi predstavljalo nastavak politike aktivnog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim operacijama, budući da su vojnici iz BiH ranije sudjelovali u NATO misijama u Afganistanu i Iraku. Kako je saopćeno, razgovaralo se i o odnosima BiH s NATO savezom, gdje BiH, iako još nije članica, sudjeluje kroz partnerske mehanizme i programe. BiH je od 2018. godine u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u (MAP), što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo. Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz entiteta Republika Srpska protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da BiH po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost. Oko 140 miliona eura se godišnje izdvaja za Oružane snage BiH, koje su najveći od 75 korisnika državnog budžeta. Novac iz budžeta se većinom troši na plaće, smještaj i putne troškove vojnika Oružanih snaga i uposlenika Ministarstva obrane, te "tekuće troškove", poput goriva, loživog ulja za zagrijavanje kasarni i slično. Modernizacija se provodi uglavnom donacijama, najviše iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Turske.

Istražitelji Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo izuzimaju dokumentaciju iz GRAS-a koja se odnosi na upotrebu tramvaja broj 516 koji je učestvovao u nesreći u kojoj je jedna osoba poginula a više njih povređeno, tehničku dokumentaciju svih čeških tramvaja i određene personalne dosijee zaposlenih, saopštilo je u četvrtak kantonalno Tužilaštvo. U sklopu istrage o nesreći 12. februara iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo se izuzima dokumentacija vezana za stručni nadzor nad tramvajskim saobraćajem koji je sprovođen u GRAS-u, javnom komunalnom preduzeću zaduženom za gradski prevoz u Sarajevu. U sklopu provjere navoda iz prijave koja se tiče javnih nabavki magnetnih kočnica, vrše se pretresi u prostorijama firme "Vikler-Promet" na dvije lokacije, navedeno je u saopštenju Tužilšatva Kantona Sarajevo. Nakon što je tramvaj s brojem 516 iskočio iz šina i srušio stajalište, poginuo je jedan 23-godišnji mladić dok je više osoba povrijeđeno. Tužilaštvo Kantona Sarajevo saopštilo je u srijedu da je u okviru istrage tramvajske nesreće saslušano 30 svjedoka, te izuzeto 10 snimaka videonadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. Iz kantonalnog Ministarstva saobraćaja već je izuzeta "obimna dokumentacija koja se odnosi na rekonstrukciju kompletne tramvajske pruge i signalni planovi svih relevantnih raskrsnica koji će se vještačiti". Tužilaštvo je ranije navelo da je utvrdilo da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuje odluku Suda koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, te da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što tvrdili i Sindikat KJKP GRAS. U danima nakon nesreće 12. februara, ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, kao i direktor KJKP GRAS, Senad Mujakić. Stotine građana protestuju svaki dan na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Da bi se sigurnost povećala infrastruktura se mora stalno nadzirati, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Drago Ezgeta, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu. Govoreći o tramvajskoj nesreći koja se 12. februara dogodila u Sarajevu profesor Ezgeta pojašnjava da li se radi o nesreći, incidentu, propustu ili o očekivanom ishodu lošeg sistema? Cijeli razgovor poslušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Nakon tragične tramvajske nesreće kod Zemaljskog muzeja, u kojoj je ugašen jedan mladi život, a drugi trajno obilježen, mladi Sarajeva izlaze na ulice. Govorimo o sigurnosti javnog prevoza, odgovornosti, promjeni sistema i generaciji koja ne pristaje na pitanja bez odgovora.

Prvo je objavljeno ime. Pa zdravstveno stanje. A onda smo na slikama po društvenim mrežama i portalima vidjeli kako izgleda djevojka koja je povrijeđena u tramvajskoj nesreći koja se dogodila u Sarajevu. No, fotografije iz bolničkog kreveta na kojima su, pored maloljetne djevojke i njen doktor, nisu napravljene aparatom, već uz pomoć umjetne inteligencije. "Slike su očito napravljene da izazovu emotivnu reakciju i privuku reakcije na društvenim mrežama i klikove na članke", pojašnjava za Radio Slobodna Evropa Rašid Krupalija, glavni urednik Raskrinkavanja.ba i član Koalicije za slobodu izražavanja i moderacije sadržaja u BiH. Dodaje da su neki od portala shvatili da slike treba ukloniti, ali sada "stvar više nije u njihovim rukama". U tramvajskoj nesreći u glavnom gradu Bosne i Hercegovine koja se desila 12. februara poginuo je 23-godišnji Erdoan Morankić. I njegove fotografije izmanipulisane kroz alate umjetne inteligencije mogu se danas naći širom društvenih mreža. Još četiri osobe su povrijeđene u nesreći uključujući i 17-godišnju djevojku koja se i dalje nalazi u bolnici. Slike koje se šire društvenim mrežama i portalima prikazuju djevojku u bolničkom krevetu, sa modricama na licu dok se pored nje nalazi direktor Opće bolnice dr. Ismet Gavrankapetanović. Doktor Gavrankapetanović koji se nalazi na manipulisanoj slici kaže za RSE da se umjetna inteligencija danas koristi korektno i nekorektno. "Nisam za objavljivanje nikakvih slika bolesnih i povrijeđenih ljudi. Niti pravih niti ovih napravljenih vještačkom inteligencijom", dodao je Gavrankapetanović. Zakon o zaštiti pacijenata garantuje pravo na dostojanstvo pacijentkinje, te zabranjuje aširenje informacija, između ostalog i fotografija, bez njenog pristanka iz bolnice. U većini komentara ispod manipulisane fotografije objavljene na društvenim mrežama ljudi ostavljaju želje brzog oporavka, te pohvale za doktore. Samo u rijetkim momentima mogu se naći komentari sa upitom da li se radi o AI slici. "Ne radite to, nije lijepo ni humano", navodi se u jednom od komentara. Generisane fotografije djevojke se množe i dijele po mrežama, privatnim porukama, a pojavljuju se čak i druge na kojima je zajedno sa 23-godišnjakom koji je poginuo na tramvajskoj stanici. "Onog momenta kad su objavljene na društvenim mrežama, počele su se dijeliti dalje i na privatnim profilima, i to portali više nisu mogli zaustaviti", pojašnjava Krupalija. 'Nismo imali lošu namjeru'Portali i profili na društvenim mrežama koji prenose slike poginulog mladića i djevojke povrijeđene u tramvajskoj nesreći nemaju impressume niti ime i prezime. Neki od njih imaju kontakte. Jedan od portala koji su na svom Facebook profilu prenijeli fotografiju djevojke u bolnici i koji na svom sajtu imaju preko dva miliona mjesečnih pregleda za RSE su rekli da su oni samo prenijeli fotografiju. "Mi smo portal koji samo prenosi vijesti sa drugih portala, nit smo mi napravili sliku nit smo imali bilo kakvu lošu namjeru", rekli su iz redakcije ovog portala za RSE. Prema podacima Vijeća za štampu u BiH postoji 488 registrovanih informativnih portala, a samo 40 posto ima u potpunosti ispunjene impressume. Više od 2,73 miliona u zemlji koristi internet. Iz Vijeća za štampu BiH su za RSE rekli da Kodeks za štampane i online medije izričito navodi da su izdavači i novinari dužni da tehnologiju kao i društvene mreže koriste koriste "u dobroj namjeri, radi istinitog, tačnog, objektivnog, provjerljivog i pravovremenog informiranja javnosti." Kažu također da će zbog izazova sa umjetnom inteligencijom tokom ove godine dopuniti Kodeks za štampu sa odredbom o primjeni AI alata. Dodali su da se ove odredbe mogu primjenjivati u svim slučajevima neetične upotrebe umjetne inteligencije na portalima. Bosna i Hercegovina nema zakonske regulative kojima bi građani bili zaštićeni od zloupotrebe fotografija putem vještačke inteligencije. Radi se o potpuno novoj dimenziji u koju, kako navodi Krupalija, ulazimo "vrlo brzo i naglavačke" te o etici i zaštiti privatnosti tek se počinje raspravljati. Zakon o zaštiti ličnih podataka zemlje propisuje da je fotografija lica biometrijski podatak, odnosno dakle lični podatak koji se ne smije obrađivati bez saglasnosti ili drugog pravnog osnova. No, pitanje sadržaja koji se prave uz umjetnu inteligenciju se tek postavlja širom svijeta i organizacije tek rade na regulaciji generativnog sadržaja. Iz Vijeća za štampu BiH kažu da iako ne postoje posebni zakoni kojima bi se u regulisala ova oblast, BiH kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU ima obavezu usklađivanja svog zakonodavstva sa Unijom. "Uključujući i odredbe Akta o umjetnoj inteligenciji iz 2024. godine". Evropska unija kroz svoj AI Act obavezuje da na svim materijalima koji su generisani kroz umjetnu inteligenciju budu naznačeno da je njima manipulisano ili da su AI. "Iskorištavanje ovakvih slika za privlačenje čitatelja na portal je jasno upitno - ove slike nemaju nikakvu informativnu funkciju, jedina im je svrha da izazovu emotivnu reakciju", dodaje Krupalija. Dodatan problem jeste što su korištene slike maloljetne osobe. "Mediji imaju jasne preporuke o izvještavanju o temama koje uključuju maloljetne osobe, i te preporuke su napisane s ciljem da se maloljetnici zaštite od iskorištavanja i štete koju može nanijeti nesavjesno izvještavanje", pojašnjava Krupalija. "Ove AI slike su jasan primjer eksploatacije za lajk i klik". 'Nema pristanka na AI slike'Umjetna inteligencija pravi fotografije na koje nikada nismo pristali, pojašnjava Jennifer Adams stručnjakinja za digitalne politike, i time se potkopava sam pristanak. "Imate mladu ženu koja će sada biti ponovno traumatizirana nakon vjerovatno najtraumatičnijeg događaja u njenom životu. I onda će biti ponovno traumatizirana ovim slikama koje će zauvijek biti tu", pojašnjava Adams koja na Univerzitetu u Beču vodi centar za uticaj politika. Problem nije samo u umjetnoj inteligenciji, nego i u širenju tih materijala pojašnjava Adams. Ovakvo nešto se danas dešava svuda i stalno i suština problema leži u velikim tehnološkim kompanijama, dodaje. Meta, na primjer, od autora zahtjeva da pri objavi materijala naglase da se radi o sadržaju koji je generisan kroz umjetnu inteligenciju, nakon čega sadržaj dobije ikonu AI Info. To nije bio slučaj kod fotografija povrijeđene djevojke. "Nisu to samo ovi pojedinačni slučajevi manipulacije umjetnom inteligencijom, već i velike tehnološke tvrtke koje odbijaju poduzeti bilo kakve značajne korake kako bi zaustavile te slike kada se objave", kaže ova stručnjakinja za digitalna prava. Niska stopa medijske pismenosti, odnosno nedostatak iste u školama, jeste također jedan od problema koji dovede do širenja ovakvog sadržaja. Kako navodi Adams, iako neke od platformi traže da se sadržaj označi kao AI, to nije rašireno u dovoljnoj mjeri. Velike tehnološke platforme moraju biti prisiljene na poštivanje pravila, dodaje, krivični zakoni moraju biti usklađeni sa današnjicom i problematizirati pitanje umjetne inteligencije i neophodno je uvesti tehničke zaštitne mjere, poput alata za otkrivanje i označavanje tih sadržaja. "Ono što ljudi uvijek kažu jeste da AI nije loš ni dobar, to je alat. Moj stav je da se ne radi o tome da li je dobar ili loš, već da se radi o pristanku, o moći, o odgovornosti." Urednik na Raskrinkavanju Rašid Krupalija kaže da uklanjanje ovih sadržaja ide teško jer nije jasno da li krše pravila na pojedinim mrežama. "Mogu se prijaviti kao štetni sadržaji, ali to ne garantuje uklanjanje. Ono što korisnici mogu sami uraditi je da kontaktiraju profile i stranice koje objavljuju ove slike i zatraže uklanjanje. Nekad je i to dovoljno." No, upozorava da obzirom da su fotografije do sada podijeljene bezbroj puta, malo je vjerovatno da će u potpunosti nestati sa interneta.

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini reagovala je na pojavu slogana i obilježja povezanih s fašističkim ideologijama tokom nedavnog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, poručivši da za takve poruke nema mjesta u demokratskom društvu. U saopštenju navode da su se na društvenim mrežama pojavile fotografije i video-snimci na kojima se vide učesnici koncerta kako skandiraju parole i ističu simbole koji se dovode u vezu s fašističkim pokretima i ideologijama iz prošlog stoljeća. "Veličanju i relativizaciji fašističkih ideologija nema mjesta u demokratskom društvu, a takvi prizori podsjećaju na najmračnije periode evropske istorije", poručili su iz Delegacije EU. Delegacija je pozvala sve građane i institucije u BiH da iskažu poštovanje prema žrtvama zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata, te zatražila od nadležnih organa da istraže incident u skladu s domaćim zakonodavstvom. Reakciji Evropske unije prethodila je snažna osuda nerezidentne ambasadorice Izraela u BiH, Galit Peleg, koja je koncerte održane 13. i 14. februara nazvala primjerom "širenja mržnje i veličanja nacističke ideologije". "Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izljevi mržnje moraju se iskorijeniti", napisala je ambasadorica Peleg na platformi X. Na snimcima iz sportske dvorane Pecara vidljive su ustaške oznake, skandiranje "Za dom spremni!" i podizanje ruke u nacistički pozdrav tokom izvedbe pjesme "Bojne Čavoglave". Dvorana je oba dana bila puna, uz istaknutu ikonografiju tzv. NDH. Ambasadorica Peleg pozvala je institucije BiH da hitno reaguju i preduzmu konkretne mjere protiv odgovornih. Osudu je uputio i predsjednik jevrejskog društva La Benevolencija, Vladimir Andrle, koji je poručio da su ustaški pozdravi i nacistički simboli bili "glavna obilježja koncerata". "Relativizacija zla ne jača identitet. Uništava društva i vrijeđa sjećanje na žrtve. Suočavanje s prošlošću najmanje je što civilizirano društvo može učiniti", napisao je Andrle. U kontekstu navedenih reakcija, Delegacija EU naglasila je da evropske vrijednosti počivaju na jasnom odbacivanju svih oblika fašizma, nacizma i totalitarnih ideologija. Pozvali su institucije u BiH da dosljedno primjenjuju zakone koji se odnose na zabranu govora mržnje, poticanje nasilja i javno isticanje simbolike koja glorificira režime odgovorne za masovne zločine. Delegacija EU najavila je da će nastaviti pratiti situaciju i podržavati inicijative koje promoviraju vladavinu prava, međusobno poštivanje i demokratske standarde.

U Sarajevu su završeni šesti po redu protesti na kojima se okupilo oko 200 osoba ispred Zemaljskog muzeja, u blizini mjesta nesreće u kojoj je poginuo Erdoan Morankić (23), a više osoba je povrijeđeno, nakon što je tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište. Nakon okupljanja blokirana je glavna saobraćajnica, a potom su učesnici protesta prošetali do centra grada, blokirajući glavnu saobraćajnicu. "Obraćam vam se kao neko ko svaki dan koristi gradsku saobraćajnu mrežu. Koliko još mladih mora da nestane da bi se sistem promijenio. Svaki put kada uđem u stari tramvaj osjećam strah koji nije moj, nego strah svih nas. Tražim javnu, transparetnu istragu i sanaciju infrastrukture u Grasu, da se vlast pobrine za pitanje mladih, imenovanje stručnih rukovodilaca, reviziju budžeta prema sigurnosti i socijalnim mjerama,", izjavila je studentica Lamija Hažimusić na protestu. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je saopštilo 18. februara da je u okviru istrage tramvajske nesreće saslušano 30 svjedoka, te izuzeto 10 snimaka videonadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. "Istraga se vodi u više pravaca, s posebnim akcentom na tehničku ispravnost tramvaja", saopšteno je iz Tužilaštva. Dodaju da je iz kantonalnog Ministarstva saobraćaja izuzeta "obimna dokumentacija koja se odnosi na rekonstrukciju kompletne tramvajske pruge i signalni planovi svih relevantnih raskrsnica koji će se vještačiti", te da se istragom bavi tim tužilaca Odjela za opći i privredni kriminal i korupciju. Tužilaštvo takođe ističe da su oni utvrdili da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuju odluku Suda koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, te da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što su tvrdili i u Sindikatu KJKP GRAS, javnog komunalnog preduzeća zaduženog za gradski prevoz u Sarajevu. U saopštenju Tužilaštvo zaključuje da će brzina rada zavisiti od policije, drugih agencija za provođenje zakona, kao i od naredbi nadležnog suda, potrebnih za istražne radnje na terenu. U danima nakon nesreće 12. februara, ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, kao i direktor KJKP GRAS, Senad Mujakić. Stotine građana protestuju svaki dan na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je saopštilo 18. februara da je u okviru istrage tramvajske nesreće saslušano 30 svjedoka, te izuzeto 10 snimaka videonadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. Kantonalno Tužilaštvo istražuje slučaj kada je tramvaj gradskog prevoza 12. februara iskočio iz šina i srušio stajalište u centru Sarajeva nedaleko od Zemaljskog muzeja, pri čemu je poginuo Erdoan Morankić (23), a više osoba je povrijeđeno. "Istraga se vodi u više pravaca, s posebnim akcentom na tehničku ispravnost tramvaja", saopšteno je iz Tužilaštva. Iz Tužilaštva navode da su, između ostalog izuzeti snimci videonadzora"sa BH Telecoma, Zemaljskog muzeja, Tehničke škole", te da se nalaze na forenzičkoj obradi. Dodaju da je iz kantonalnog Ministarstva saobraćaja izuzeta "obimna dokumentacija koja se odnosi na rekonstrukciju kompletne tramvajske pruge i signalni planovi svih relevantnih raskrsnica koji će se vještačiti", te da se istragom bavi tim tužilaca Odjela za opći i privredni kriminal i korupciju. Tužilaštvo takođe ističe da su oni utvrdili da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuju odluku Suda koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, te da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što su tvrdili i u Sindikatu KJKP GRAS, javnog komunalnog preduzeća zaduženog za gradski prevoz u Sarajevu. U saopštenju Tužilaštvo zaključuje da će brzina rada zavisiti od policije, drugih agencija za provođenje zakona, kao i od naredbi nadležnog suda, potrebnih za istražne radnje na terenu. U danima nakon nesreće, ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, kao i direktor KJKP GRAS, Senad Mujakić. Stotine građana protestuju svaki dan na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.