Preliminarni rezultati izbora u Bosni I Hercegovini donose promjenu u vrhu države, ali ne i potpunu smjenu članova Predsjedništva BiH. U naredne četiri godine tu funkciju obavljaće Darijana Filipović, Željka Cvijanović i Denis Bećirović. (Snimatelji: Siniša Nenadić, Miran Jelenak, montaža: Ana Toader)

Bosna i Hercegovina je glasala, ali je skoro 320.000 birača manje nego prije četiri godine odlučilo da ovog puta ostane kod kuće. Oni koji su izašli na izbore, uglavnom, ponovo su birali poznate političke opcije. Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH osvojile su ključne pozicije. Građanske i opozicione opcije pretrpjele su ozbiljne gubitke. Najviše pažnje privukao je pad Trojke, stranaka okupljenih oko Socijaldemokratske partije BiH, koje su činile vlast u protekle četiri godine, te skoro potpuni nestanak opozicione konkurencije u Republici Srpskoj. S druge strane, zabilježen je uspon Stranke za BiH, bez koje, kako pokazuju preliminarni rezultati izbora, neće biti moguće formirati vlast na nivou bh. entiteta Federacija BiH. Uz rekordno nisku izlaznost, ovo su bili i izbori na kojima su prvi put korišteni skeneri glasačkih listića i elektronska identifikacija birača. Pobjeda nacionalizma ili samo nastavak poznate politike?Jedno od ključnih pitanja nakon izbora jeste da li su birači ponovo izabrali nacionalne stranke ili se suštinski ništa nije promijenilo. "Nacionalizam je pobijedio. Male stranke su ostale još manje, a oni koji kontrolišu javni novac i političke poluge vlasti ponovo su pobijedili. Mislim da će naredne četiri godine biti prilično predvidljive kada je riječ o političkim odnosima", kaže urednik portala "Buka" za Radio Slobodna (RSE) Aleksandar Trifunović. No, za političkog analitičara Bodu Webera, višeg saradnika Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu, stvari se mogu posmatrati i drugačije. On iznosi stav da se ne može govoriti o "povratku nacionalnih stranaka". "Ovo je nastavak postratne dinamike etniziranog političkog sistema. Ljudi su i dalje primorani da biraju unutar okvira koji postoji već tri decenije", rekao je Weber u intervjuu za RSE. Istovremeno, među najvećim gubitnicima izbora našle su se stranke Trojke – SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS). Oni su vlast od SDA preuzeli nakon izbora 2022. godine, uz obećanje političkih promjena i drugačijeg načina upravljanja. Međutim, izborni rezultat pokazao je pad podrške, a neke od članica koalicije prošle su znatno slabije nego što se očekivalo. Za političkog analitičara Adnana Huskića ključ odgovora nije u tome gdje su birači Trojke otišli, već zašto nisu izašli na izbore. "Mislim da birači Trojke nisu prešli drugim strankama nego su ostali kod kuće. Kampanja koja je vođena protiv stranaka vlasti proizvela je efekat među njihovim biračima. To se vidi i kroz razliku u izlaznosti između Federacije i Republike Srpske", smatra on. Po ocjeni Bode Webera, u Federaciji BiH se ponovio politički obrazac koji se viđa već duže od jedne decenije. "Nekad pobjeđuju multietničke ili građanske stranke, kao što je bio slučaj s Trojkom. Te stranke se potom diskredituju u postojećem političkom sistemu i onda pendula ide nazad prema SDA", navodi Weber. Glavni urednik magazina "Buka", Aleksandar Trifunović, smatra da je rezultat Trojke jedno od najvećih razočarenja izbora. "Trojka je bila projekat u koji je uložen veliki politički kapital i velika nada da može pokazati drugačiji model upravljanja bez dominantnog nacionalnog narativa. Na kraju su nacionalne teme ponovo odnijele pobjedu", ocjenjuje Trifunović. Kraj političke ere KomšićaMeđu političarima koji su doživjeli pad na izborima je i Željko Komšić. Nakon četiri mandata u Predsjedništvu BiH, Komšić će ostati i bez mjesta u državnom parlamentu. Na listi Demokratske fronte osvojio je manje od 7.000 glasova. Ni njegov kandidat za člana Predsjedništva BiH, Slaven Kovačević, nije uspio osvojiti funkciju. Tako je nakon gotovo dvije decenije Komšićeve dominacije na izborima za Predsjedništvo BiH, njegov politički projekat "građanske države nestao", kako je rekao u prvom obraćanju medijima. "DF kao stranka ne postoji bez Željka Komšića. Postoji Željko Komšić i ljudi oko njega. Kada njega nema u utrci (za Predsjedništvo BiH), vidi se koliko je stranka zavisila od jednog čovjeka", kaže Huskić. Trifunović ističe da su birači poslali "još jasniju poruku". "Komšić nema nikakve veze sa građanskom opcijom. Godinama je ponavljao priču o građanskoj državi, a ovi izbori su pokazali da takva politička ideja nema većinsku podršku. To ne znači da ona ne treba postojati, nego da ne može pobijediti u ovakvom političkom sistemu", ocjenjuje Trifunović. U Republici Srpskoj 'više je izgubila opozicija nego što je pobijedio SNSD'U Republici Srpskoj izbori su donijeli veliki pad opozicionih stranaka. Prije četiri godine SNSD i opozicija vodili su neizvjesnu trku, a sada je razlika mnogo veća. SNSD sa koalicionim partnerima ide prema dvotrećinskoj većini u Narodnoj skupštini RS, koja ima 83 poslanika. Srpska demokrratska stranka (SDS), do sada najveća opoziciona stranka, završila je na trećem mjestu, iza Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića. Ni njen kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša nije uspio ozbiljnije ugroziti Savu Minića iz SNSD-a. Stanivuković je, takođe, prošao slabije nego prije četiri godine. Za Narodnu skupštinu RS osvojio je oko 16.000 ličnih glasova, što je približno 10.000 manje nego 2022. godine. Najveći pad među opozicionim liderima zabilježila je Jelena Trivić. Na izborima 2022. godine, kao zajednička kandidatkinja opozicije za predsjednicu Republike Srpske, osvojila je 273.000 glasova i bila ozbiljan konkurent Miloradu Dodiku. Ovoga puta rezultat je bio višestruko slabiji. Kao kandidatkinja Narodnog fronta za Narodnu skupštinu RS osvojila je manje od 1.500 glasova, dok je njena stranka sa oko 11.000 glasova ostala ispod izbornog cenzusa. "Teško je reći da su ovi izbori donijeli velika iznenađenja. Možda je neko očekivao tijesniju utrku, ali nakon svega što se dešavalo u opoziciji takav rezultat nije bio realan. Opozicija je ušla podijeljena, bez jasne strategije i bez zajedničkog političkog centra", kaže za RSE novinar portala "Gerila info" Vladimir Kovačević. Adnan Huskić navodi da je podijeljenost opozicije u RS uoči izbora stvorila "konfuziju" među biračima. "Cijelo vrijeme su se pojavljivali novi projekti, novi lideri i novi kandidati. U takvoj situaciji SNSD je radio ono što godinama radi najbolje - organizovao teren i mobilisao svoje birače", navodi on. Ko su 'iznenađenja' izbora?Jedno od iznenađenja izbora je rezultat Semira Efendića i Stranke za BiH. Nekada jedna od vodećih bošnjačkih stranaka čiji je osnivač Haris Silajdžić, ratni ministar vanjskih poslova, godinama je bila politički marginalizovana. Efendić je u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH osvojio više od 110.000 glasova i završio na trećem mjestu, iza pobjednika i drugoplasiranog kandidata. "Ako pogledate rezultate, Semir Efendić je imao osjetno više glasova od svoje stranke. To pokazuje da su birači prepoznavali njega kao kandidata, a ne samo stranačku infrastrukturu. Takve stvari ne viđamo često i zato taj rezultat nije slučajan", kaže Huskić. Sličnu ocjenu iznosi i politički analitičar Bodo Weber, koji smatra da je Stranka za BiH jedna od rijetkih stranaka koja je uspjela izaći iz političkog obrasca u kojem se posljednjih godina smjenjuju SDA i različiti blokovi okupljeni oko građanskih opcija. "Stranka za BiH je ostvarila određeni uspjeh i mogla bi imati mnogo važniju ulogu u formiranju vlasti nego što se činilo prije samih izbora", rekao je Weber za Radio Slobodna Evropa. Među iznenađenjima je i povratak Nenada Nešića. On se 'vraća' u novi saziv državnog parlamenta. Posljednji mandat je završio ostavkom na poziciju ministra sigurnosti BiH nakon hapšenja i istrage Tužilaštva BiH, zbog sumnji na udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje mita, još u vrijeme dok je bio direktor "Puteva RS". U ovom slučaju optužnica još nije podignuta. U međuvremenu je Tužilaštvo BiH ove godine obustavilo istragu protiv njega u drugom predmetu koji se odnosi na snimak na kojem se navodno čuje kako nudi pomoć pri zapošljavanju u zamjenu za izborni rezultat.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini potvrdili su nastavak postratne političke dinamike i pad povjerenja građana u politički sistem, kaže politički analitičar Bodo Weber, viši suradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da će ključne političke tenzije u narednom periodu biti vezane za pitanje izmjena Izbornog zakona i odnose između vodećih nacionalnih stranaka. Kao jednu od najvažnijih poruka izbora izdvaja nastavak takozvanog "glasanja nogama", odnosno odlaska građana iz zemlje i odustajanja od političkog sistema u kojem ne vide mogućnost promjene. RSE: Kad pogledate prve rezultate, šta je za vas najvažnija politička poruka ovih izbora? Weber: Najvažnija politička poruka, po meni, ima dvije poruke. Jedna jeste da imamo nastavak postratne dinamike etniziranog izbora i političkog sistema. Ljudi su prisiljeni, pošto nemaju pravi izbor, da glasaju za etnonacionalne stranke. U onom, ako hoćete, bosanskom građanskom dijelu Bosne i Hercegovine, u centralnom dijelu BiH i Federacije, imate isto poznatu dinamiku da pendula ide u jednom pravcu, pa onda natrag. Nekad pobjeđuju multietničke bosanske stranke, kao što je bilo u slučaju Trojke. Te stranke su se diskreditovale u postojećem političkom sistemu i onda pendula ide natrag ka SDA (Stranka demokratske akcije). To je prvi zaključak. Drugi zaključak, mislim da nije nimalo manje bitan, jeste da se nastavlja trend koji već dugi niz godina vidimo, takozvano glasanje nogama. Ljudi glasaju time što otkazuju političke glasove u cjelini i masovno emigriraju. To se, čini mi se, jednim dijelom vidi i u izlaznosti. Drastično je pala izlaznost na birališta. (Izlaznost na izborima 2026. iznosila je oko 42 posto, što je gotovo deset procentnih poena manje nego na općim izborima 2022. godine, kada je glasalo 51,45 posto upisanih birača.) Izlaznost trenutno stoji na 42 posto. To će vjerovatno još ići malo više pošto to nije konačna izlaznost, ali svakako je daleko ispod ranijih izbora. RSE: Dosta se danas govorilo o tome da je moguće da je slabija izlaznost rezultat novih tehnologija, odnosno umanjenih mogućnosti da se na neki način zloupotrebljava sistem. Da je veliki broj ljudi koji nisu više živi ili nemaju pravo glasanja iz ovog ili onog razloga do sada bio zloupotrebljavan kroz sistem. Mislite li da je i to moglo doprinijeti slabijoj izlaznosti? Weber: Mislim da je kombinacija faktora. To je treći faktor. Prvi faktor jeste odlazak ljudi, odnosno masovni odlazak ljudi u zadnje četiri godine. Drugi faktor sigurno jeste i dalje rastući zamor od tih lažnih izbora. Možemo nagađati da je intervencija prethodnog, sada već bivšeg, visokog predstavnika dvije sata nakon zatvaranja birališta prije četiri godine, koja je zapravo bila atak na i tu ograničenu volju birača u tom datom izbornom sistemu, dodatno doprinijela tom zamoru od glasanja, odnosno neglasanja kao akta političke volje u datom kontekstu. Treći faktor sigurno jeste da su nove tehnologije umanjile mogućnost izbornih manipulacija i glasanja mrtvih. RSE: Pomenuli ste rezultate u Federaciji i dominaciju, rekla bih prema ovim rezultatima koje za sad imamo, ali mislim da će to tako i ostati, dominaciju Stranke demokratske akcije. Ako se sjetimo prethodnih izbora, SDA je također imala, čini mi se, najveći broj glasova, ali su na vlast došle stranke Trojke i koalicija na državnom nivou. Pomenuli ste da su oni iz Trojke na neki način diskreditirani. Na šta tačno mislite kad to kažete? Weber: Mislim na onu saradnju ili saučesništvo politike SAD-a, prethodne Bidenove administracije i prethodnog visokog predstavnika u stvaranju te vladajuće koalicije, uz prisustvo i ulogu američke ambasade na jednoj strani i te prljave intervencije u korist HDZ-a BiH od strane visokog predstavnika. To se sigurno nije isplatilo strankama Trojke. RSE: Još jedna stvar kod SDA jeste da je, kao što rekoh, prema prvim rezultatima ona najjača stranka i u Federaciji i na državnom nivou po broju glasova. Međutim, kandidat Trojke, odnosno šireg bloka stranaka, Denis Bećirović vodi ispred Bakira Izetbegovića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva. Kako tumačite taj raskorak između rezultata stranke i rezultata kandidata za Predsjedništvo kada je riječ o SDA? Weber: Ja bih to najviše vidio u kontekstu toga što je gospodin Bećirović u sada već prethodnom mandatu etablirao sebe kao određeni nezavisni faktor, odnosno napravio određeni otklon prema sopstvenoj stranci. Tako se profilirao i čini mi se da mu se to isplatilo. Prvi rezultati Općih izbora 2026.Prema prvim preliminarnim rezultatima Općih izbora, Stranka demokratske akcije (SDA) osvojila je najviše glasova za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj uvjerljivo vodi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Istovremeno, u utrci za Predsjedništvo BiH vode Denis Bećirović (SDP BiH) za bošnjačkog člana, Darijana Filipović (HDZ BiH) za hrvatskog člana te Željka Cvijanović (SNSD) za člana iz Republike Srpske. Izlaznost na izborima iznosila je oko 42 posto, što je gotovo deset procentnih poena manje nego na općim izborima 2022. godine, kada je glasalo 51,45 posto upisanih birača. RSE: Nezahvalno je govoriti o budućnosti u smislu vlasti, ali da li imate neku viziju kako bi se mogla dogovoriti vlast i da li bi moglo biti nekih iznenađenja kada je riječ o uspostavljanju vlasti na državnom i federalnom nivou? Ako govorimo o Federaciji, u RS-u je situacija dosta jasnija. Weber: Ne mislim da će biti dosta iznenađenja. Vidjet ćemo na neki način prvo takozvanu staru trojku, ako smijem tako reći, HDZ BiH, SNSD i SDA. Da li će to biti dovoljno i na državnom, a još više na federalnom nivou, da se vlast formira bez još jednog koalicijskog partnera? Sigurno će u Federaciji, mada nemamo još konačne rezultate, trebati još jedan ili dva koalicijska partnera. Da li će to biti, na primjer, SDP, prerano je vidjeti, ali svakako će tu postojati potreba za dodatnim partnerom. Ili će dobiti Stranka za BiH, koja je na neki način promjena van klasičnih shema promjena između izbornih ciklusa. Stranka za BiH je na ovim izborima ostvarila određeni uspjeh. RSE: Kad je riječ o entitetu Republika Srpska, rekli smo da SNSD uvjerljivo vodi na izborima za državni parlament, ali i za entitetsku skupštinu. Željka Cvijanović ima veliku prednost u utrci za Predsjedništvo. Šta to govori o političkoj snazi SNSD-a ako imamo u vidu sve ono što se toj stranci dešavalo prethodne dvije godine s predsjednikom stranke Miloradom Dodikom i njegovim isključenjem iz javnih funkcija nakon pravomoćne presude državnog suda? Weber: Mislim da je na pres-konferenciji koju je vodio Milorad Dodik izgledalo kao da je on vodeći kandidat stranke, kao da se presuda nije desila. Mislim da je jedna od prvih rečenica bila, citiram po smislu, da je isključivo zahvaljujući američkom predsjedniku što danas stranka nije mrtva. To je već jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli tome da SNSD opet trijumfuje. Nisam očekivao drugačije, mada su neki posmatrači gajili iluzije da će opozicija pobijediti. Faktori koji su odredili ovaj ishod su hronična slabost opozicije u Republici Srpskoj, uloga međunarodne zajednice, konkretno Trumpove administracije SAD-a, a u određenom kontekstu i slabost Europske unije. To je dovelo do toga da je već politički mrtav Milorad Dodik, odnosno režim Milorada Dodika, vraćen u život prije dvije godine. Unatoč tome što je nova tehnologija sigurno dosta umanjila mogućnost manipulacije, ostao je faktor obilnog korištenja administrativnih resursa koje vlast u Republici Srpskoj ima na raspolaganju. Mislim da ima još jedan zanimljiv aspekt. Na pres-konferenciji se moglo vidjeti vidljivo olakšanje režima Milorada Dodika nakon izborne pobjede. Čini se da je režim ipak bio dosta nervozan da bi mogao izgubiti izbore, možda i više nego što je bilo potrebno. Atak na nove tehnologije pokazuje kolika je tu bila nesigurnost. S jedne strane to govori o njihovoj vlastitoj procjeni političke snage, a s druge strane taj napad na novu tehnologiju, ne samo od strane SNSD-a nego i drugih stranaka, predstavlja naknadnu potvrdu koliko je bez te tehnologije bilo moguće manipulirati izborima u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini. RSE: Dodik se na pres-konferenciji, poslije prvih rezultata, zahvalio, prije svega, američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Kako komentirate taj stav i takvu poruku? Weber: Mislim da je redoslijed pohvala indikativan i govori sam za sebe. Prvo spominje predsjednika Trumpa, onda predsjednika Putina i dosta kasnije predsjednika Vučića. Time je sve rečeno. RSE: Mislite li da će ovaj rezultat, s obzirom na to da se BiH već dugo pokušava kretati u tom reformskom procesu, promijeniti nešto? Prethodnih godinu dana, pa i više, imali smo blokadu upravo zbog odnosa u koaliciji na državnom nivou. SNSD već dugo blokira procese na državnom nivou. Mislite li da može doći do deblokade europskog puta i funkcioniranja Državnog parlamenta nakon ovih preliminarnih rezultata? Weber: Naravno da ne vidim. Osim ako Europska unija, u svom očaju da pronađe neku uspješnu priču u regiji, nastavi s radikalnim snižavanjem reformskih kriterija i izbaci i ono malo preostalih zahtjeva koje još nije izbacila. Ako se to ne desi, napretka nema, pošto ovim političkim vladajućim elitama nije stalo do napretka nego isključivo do nazadovanja. Čak i ako dođe do deblokade institucija, ako dođe do koalicije koju sam malo prije spomenuo, nema više razloga za blokadu, jer su tada retrogradne snage u zajedničkoj koaliciji. Sigurno bi u nekom trenutku moglo doći do određenog pritiska na SDA. To najviše vidim kroz očekivanje da će gospodin Čović i HDZ BiH, u tandemu sa režimom Milorada Dodika, ponovo na agendu staviti temu takozvane reforme izbornog sistema. Tu ćemo vidjeti staru dinamiku: pritisak na SDA kao koalicijskog partnera da popušta i da konačno oslobodi put ka daljoj etnoteritorijalnoj podjeli Bosne. RSE: Šta bi prema vašem mišljenju morala biti prva stvar koju bi nova vlast na državnom nivou trebala uraditi? Weber: Oni će sigurno probati da otklone ova dva uvjeta za početak otvaranja pristupnih pregovora, zakon o VSTV-u i zakon o sudu BiH. Ali na način koji će biti potpuno oslobođen suštine u smislu vladavine prava i nezavisnog i efikasnog pravosuđa. RSE: Šta onda preostaje Europskoj uniji? Treba li preispitati svoj stav prema Bosni i Hercegovini i kako bi to trebalo izgledati? Weber: Europska unija već dvije decenije treba ozbiljno preispitivati svoju politiku, odnosno svoju nepolitiku ili antipolitiku. Ona nema stvarnu politiku prema Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o politici popuštanja nacionalističkim političkim elitama. Ako ovo nije dovoljno upozorenje, ne znam šta jeste. Potreban je potpuni preokret ka ozbiljnom dizajniranju strateške, dugoročne politike prema BiH, koja se bazira na tome šta BiH treba, a ne na tome šta je trenutno moguće. Bosni i Hercegovini su potrebni jaka demokratija, vladavina prava i tržišna ekonomija da bi jednog dana bila spremna za ulazak u Europsku uniju. To bi zahtijevalo jednu potpuno sveobuhvatnu političku transformaciju. RSE: Da li će ovi rezultati promijeniti ukupnu vanjskopolitičku orijentaciju BiH? Imali smo priliku vidjeti prethodne četiri godine da svaka strana vodi svoju vanjsku politiku, čak i kada je Predsjedništvo u pitanju. Može li se značajno promijeniti vanjskopolitička orijentacija BiH prema Europskoj uniji, NATO-u, Rusiji ili nekim drugim centrima moći? Weber: Ne. Kao što se već opisivalo, takozvana vanjska politika BiH ostat će ono što jeste: zapravo četiri vanjske politike. Tri etničke vanjske politike i jedna zamišljena državna, patriotska vanjska politika BiH koju provode određeni pojedinci i diplomati. Suštinske promjene ne vidim. Postoji određena dinamika koja proizlazi iz činjenice da ćemo imati dva od tri člana Predsjedništva iz nacionalnih stranaka kada je riječ o odnosu prema Rusiji, možda i prema Trumpovoj administraciji. To ćemo tek vidjeti. Međutim, to će trajati samo dvije godine, a već narednog mjeseca imamo američke izbore za Kongres koji mogu promijeniti dinamiku američke politike prema Bosni i Hercegovini, regiji i generalno geopolitički. Dakle, moguće su određene promjene zbog novog odnosa 2:1 u Predsjedništvu, ali će generalno ostati ova razjedinjenost i postojanje četiri različite politike. RSE: A mislite li da postoji šansa da, uz takvu sliku koju ste i sami opisali, ruski faktor ili ruski utjecaj ostane ili postane snažniji? Weber: Za to da ostane, treba vidjeti. Nije se HDZ BiH, a čak nije ni ta stranka u susjednoj Hrvatskoj, pokazala potpuno imuna ili da ima negativan stav naspram Rusije, tako da treba čekati šta će HDZ BiH i šta će gospođa Filipović u Predsjedništvu učiniti. Postoji mogućnost možda neke veće otvorenosti prema Rusiji u odnosu na to kada je takvu politiku zastupala samo gospođa Cvijanović, ali ponavljam, treba čekati. RSE: Šta bi trebalo najviše pratiti kada je riječ o odnosima Federacije i Republike Srpske? Očekujete li da će iz RS-a nastaviti ili možda pojačati secesionističke poruke? I kako će država, pa i vlast u drugom entitetu, odgovoriti na to? Weber: Vidite, mada gospodin Dodik insistira da ima podršku Trumpove administracije, ta podrška je u suštini dosta ograničenija, makar za sada. Kako god je on predstavljao, unatoč spašavanju gospodina Dodika iz politički mrtvog stanja i dizanju američkih sankcija, čini se da ova administracija i dalje drži određeni okvir prema Bosni i cijeloj regiji i više jednu politiku stabilnosti. To opet znači da ona za sada nije spremna podržati neke separatističke avanture gospodina Dodika. Kao što sam vam već rekao, više očekujem da će gospodin Čović pokušati, u tandemu sa gospodinom Dodikom, uveliko vraćati temu takozvane izborne reforme. U prevodu, pokušaj uvođenja trećeg entiteta kroz stražnja vrata, kroz promjene izbornog sistema. Treba vidjeti kako će se postaviti američka administracija i Europska unija u tom slučaju, ali to više očekujem na tom nivou nego što očekujem neke nove sadržajne provokacije. RSE: Znači EU i međunarodna zajednica općenito bi trebali obratiti pažnju na poruke koje bi mogle doći od gospodina Čovića. Mislite li da će se insistiranje na izmjeni Izbornog zakona na način na koji to HDZ želi nastaviti bez obzira na to što je kandidatkinja HDZ-a ušla u Predsjedništvo, što je do sada, prema onome što su govorili iz HDZ-a, bila najveća zamjerka? Weber: Upravu ste. Ja očekujem da će oni pokušati da tu temu ponovo obnavljaju, ali će im argumentacija biti nešto teža pošto više nema onog faktora na kojem se gradila cijela ta priča o navodnoj diskriminaciji Hrvata u Federaciji. Ali, unatoč tome, u interesu je gospodina Čovića i HDZ-a BiH, uz tradicionalnu podršku iz Zagreba, da iskoriste ovo osnaživanje tandema s Dodikom i eventualno uklanjanje nekih faktora na nivou državne koalicije, odnosno silazak Trojke s vlasti, kako bi ponovo stavili tu temu na agendu. RSE: Pominjete opet Trojku. Kako biste ocijenili njihov rad i ono što su uspjeli uraditi, bez obzira na stvari koje su ih obilježile, o kojima ste i vi govorili? Način na koji su došli na vlast, Schmidtove izmjene na dan izbora i sve što smo vidjeli. Kako ocjenjujete njihov mandat? Je li to bila značajna promjena za Bosnu i Hercegovinu. Weber: Bojim se da tu imam drugačije mišljenje. Mi smo to vidjeli i ranije u postdejtonskoj Bosni. Imali smo periode kada je SDP dolazio na vlast. Međutim, to je strukturalni problem. Vi ne možete dobiti toliku većinu da možete suštinski promijeniti politička pravila u Bosni i Hercegovini. To bi zahtijevalo da na svim nivoima imate najmanje 50 posto podrške, u kantonima, Federaciji i Republici Srpskoj, što je praktično nemoguće. Tako da uvijek imate razmak između proklamovane politike i realne nemogućnosti da tu politiku realizujete. Ako se odlučite da, radi političke pragmatike, uđete u koaliciju sa nacionalističkim etničkim strankama, samim tim diskreditujete svoje političke ciljeve. Na tom putu političko djelovanje često počinje ličiti na djelovanje drugih stranaka. Tu vidim, s jedne strane, već tradicionalnu sudbinu stranaka Trojke, a s druge strane dodatno ono o čemu smo već pričali, da su završili u tom savezu kao preduslov prihvatanja politike tadašnjeg američkog ambasadora Michaela Murphyja i te politike koja je uključivala dvije intervencije visokog predstavnika. To su bile intervencije koje su direktno bile suprotne liberalno-demokratskim vrijednostima, pravilima i principima vladavine prava. Tako da se Trojka, i u tradicionalnom smislu, ali i u ovom specifičnom smislu posljednje četiri godine, duboko diskreditirala i zato je dobila ovakav rezultat. RSE: Ako biste morali izdvojiti jednu stvar koja će se promijeniti nakon ovih izbora, šta biste nam rekli? Weber: Nećemo više imati, u onom bosanskom, bošnjačkom dijelu političke scene i koalicije, neko lažno predstavljanje ili iluziju da će te vladajuće stranke napraviti razliku u smislu suštinskog napretka ili ponuditi neku nadu u bolju budućnost. Žao mi je što je to tako mračan zaključak, ali mislim da je to ono što proizlazi iz ovih rezultata. RSE: Samo u bošnjačkom korpusu? Weber: Da, u tom bosanskom, bošnjačkom dijelu. U srpskom i hrvatskom dijelu Bosne i Hercegovine već dugo godina, odnosno decenijama, nema više prostora za neku ozbiljnu nadu u promjene i napredak. To se ponovo pokazuje na ovim izborima. Mada ponavljam, da američka administracija nije vratila gospodina Dodika iz političke smrti, vjerovatno, odnosno poprilično sam siguran, danas bismo vidjeli pobjedu opozicije u Republici Srpskoj.

Građani Bosne i Hercegovine su na izborima 4. oktobra birali svoju vlast za iduće četiri godine. Glasalo se za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, za parlamente Federacije BiH i Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike RS, te kantonalne skupštine u FBiH.

Bosna i Hercegovina je 4. oktobra birala novu vlast, a Opšte izbore prvi put je pratila primjena biometrijske identifikacije birača i skeniranje glasačkih listića.

Bosna i Hercegovina je 4. oktobra birala novu vlast, a Opšte izbore prvi put je pratila primjena biometrijske identifikacije birača i skeniranje glasačkih listića. Građani su glasali za članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika Republike Srpske, zastupnike u entitetskim parlamentima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH te zastupnike u kantonalnim skupštinama u deset kantona u Federaciji BiH.

Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU, pozvao je 4. oktobra građane Bosne i Hercegovine da izađu na izbore i iskoriste pravo glasa, ocijenivši da među biračima postoji veliko interesovanje za nove tehnologije koje se prvi put testiraju na ovogodišnjim izborima. Nakon obilaska biračkih mjesta u Hrastovima kod Kiseljaka, Sarajeva i Istočnog Sarajeva, te posjete Pozivnom centru Koalicije "Pod lupom", Soreca je rekao da su "glavni protagonisti današnjeg dana sami građani, birači u Bosni i Hercegovini". "Do sada neki moj inicijalni osjećaj na osnovu onoga što sam vidio na terenu je da su ljudi zadovoljni, prije svega, da budu dio ovog procesa. Jasno je da su nove tehnologije velika novina u ovom izbornom ciklusu, a i kod mlađih i kod starijih uočavam znatiželju da učestvuju u ovom novom demokratskom procesu", rekao je Soreca. Govoreći o dosadašnjem toku glasanja, naveo je da je odziv birača sličan prethodnim izbornim ciklusima. "Što se tiče samog odziva birača, brojke su manje-više slične prethodnim izbornim ciklusima, što znači da je ljudima zaista stalo da učestvuju u novom procesu", kazao je on. On je poručio da građani ne bi trebali ostati po strani, već iskoristiti priliku da odlučuju o svojoj budućnosti. "Moja poruka svim biračima u BiH jeste da iskoriste priliku, da glasaju, da se njihov glas čuje, da ne budu oni koji će ostati po strani, već da biraju one koji će odlučivati o njihovoj budućnosti", rekao je šef Delegacije EU. Za glasanje na opštim izborima u BiH je prijavljeno oko 3,4 miliona birača koji će glasati za novu vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Biraju se članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici entiteta Republika Srpska, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U entitetu, Federaciji BiH biraju se i zastupnici u kantonalnim skupštinama. Biračka mjesta biće otvorena do 19 sati. Centralna izborna komisija BiH je najavila da bi prvi preliminarni i nepotpuni rezultati, zahvaljujući novim tehnologijama, mogli biti objavljeni već u 20 sati, znatno ranije nego u ranijim izbornim ciklusima.

Za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini, državljani BiH u Srbiji 4. oktobra glasaju u Ambasadi u Beogradu. Za glasanje se prijavio 51 birač, a do 17 časova na ovo biračko mesto izašla su 34 birača, odnosno oko 66 odsto, rekla je za Radio Slobodna Evropa Selma Stojanović, ministarka savetnica u Ambasadi BiH i zamenica predsednika Biračkog odbora. "Izborni proces u Beogradu protiče uredno i bez problema", rekla je Stojanović. U Beogradu glasanje bez skeneraZa razliku od BiH gde se na biralištima prvi put primenjuje nova izborna tehnologija, u Beogradu se glasa na tradicionalan način ubacivanjem koverte sa u glasačku kutiju. U svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, birači glasaju putem koverti koje sadrže set glasačkih listića koje se nakon glasanja, u koverti ubacuju u glasačku kutiju, objasnila je za RSE Stojanović. Takođe, nakon zatvaranja ovog biračkog mesta u 19 časova, Birački odbor u Beogradu neće brojati glasove već će nakon evidentiranja broja koverti, izborni materijal biti prosleđen centru u Sarajevu. Prema ranijim najavama iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, glasački listići iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, biće skenirani u Centru za brojanje u Sarajevu. Za Opšte izbore 2026. godine izvan Bosne i Hercegovine registrovano je 48.078 birača. Od toga će 45.457 glasati poštom, dok se 2.621 birač registrovao za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Glasanje u Beogradu dovedeno je u pitanje uoči izbora nakon što je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković najavio 7. septembra da će iz Ambasade u Srbiji povući gotovo celokupno diplomatsko osoblje. Ovaj potez je bio odgovor na odnos vlasti Srbije prema smrti i sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića. Ipak, Centralna izborna komisija BiH imenovala je tri dana uoči izbora Marka Babalja na mesto predsednika biračkog odbora u Ambasadi u Beogradu nakon čega je izborni dan regularno organizovan. U Bosni i Hercegovini u nedelju se održavaju Opšti izbori. Pravo glasa ima oko 3,4 miliona birača koji će glasati za novu vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.

Birališta širom Bosne i Hercegovine otvorena su jutros u 7 sati, a građani prvi put na opštim izborima glasaju uz biometrijsku identifikaciju i optičko skeniranje listića. Dok su na pojedinim biračkim mjestima zabilježena početna kašnjenja, izborni dan protiče pod pojačanom pažnjom zbog novih tehnologija koje bi trebalo da otežaju izborne prevare. Za novu vlast na svim nivoima danas glasa oko 3,4 miliona birača, a prve rezultate Centralna izborna komisija najavljuje već večeras.

U Bosni i Hercegovini se održavaju Opšti izbori. Za glasanje je prijavljeno oko 3,4 miliona birača koji će glasati za novu vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.

U Bosni i Hercegovini se održavaju Opšti izbori, na kojima se prvi put primjenjuju nove izborne tehnologije. Glasači na biračkim mjestima prvu bivaju biometrijski identifikovani, dok se glasački listići nakon glasanja prvo ubacuju u skener, a odatle automatski u zapečaćenu glasačku kutiju. Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba saopštio je na konferenciji za novinare u Sarajevu da je do 11 sati glasalo 406.847 birača, odnosno 11,94 odsto upisanih. Naveo je da je to manje nego na opštim izborima 2022. godine kada je u isto vrijeme izlaznost iznosila 15 odsto. "Pojedina biračka mjesta u Bosni i Hercegovini nisu otvorena tačno u sedam sati. Manji broj biračkih mjesta još nije otvoren ili je otvoren pa zatvoren zbog problema sa radom skenera glasačkih listića, a ti problemi se rješavaju i zamjenom skenera", rekao je Kalaba. Prema njegovim riječima, zabilježeni su i problemi s identifikacijom birača koji posjeduju novije lične karte, kao i prijave da su pojedine kandidatske liste bile označene od prethodnih birača, zbog čega su izdata dodatna uputstva biračkim odborima. Najviše tehničkih poteškoća evidentirano je u Bijeljini, dok je do 11 sati neotvoreno ostalo samo jedno biračko mjesto u BiH. Kalaba je saopštio i da su do 11 sati zabilježena dva incidenta u Tuzli i Banovićima, na sjeveru BiH te dvije prijave narušavanja javnog reda i mira u entiteta Republika Srpska. Članica CIK-a BiH Vanja Bjelica-Prutina izjavila je da će nakon izbora biti provedena forenzička analiza kako bi se utvrdilo da li su problemi sa skenerima bili posljedica tehničkih kvarova ili nepravilnog rukovanja uređajima. "Često se dešavalo da se u skener ubacuje listić prije nego što uređaj završi obradu prethodnog, zbog čega će biti rađena odgovarajuća forenzika", rekla je Bjelica-Prutina. A biračka mjesta na kojima je otvaranje kasnilo do tri sata, radiće i duže za onoliko vremena koliko je trajao prekid, navela je članica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić, dodajući da će za veća kašnjenja odluku donositi CIK u saradnji sa lokalnim izbornim komisijama. "To će vjerovatno biti slučaj u Bijeljini i možda još nekim mjestima", navela je Hadžiabdić. Govoreći o primjeni novih izbornih tehnologija, poručila je da CIK ne namjerava olako odustati od njihove upotrebe. "Najlakše je, kada imate problem, donijeti odluku da odustanete od tehnologije. Međutim, ovdje to neće biti tako jednostavan slučaj", rekla je Hadžiabdić. Glasanje i u Ambasadi BiH u BeograduDržavljani Bosne i Hercegovine u Srbiji 4. oktobra glasaju u Ambasadi u Beogradu. Za glasanje se prijavio 51 birač, a do 13.30 časova na ovo biračko mjesto izašlo je 23 ljudi, odnosno 43 odsto, rekla je za Radio Slobodna Evropa Selma Stojanović, ministarka savjetnica u Ambasadi BiH i zamjenica predsednika Biračkog odbora. U svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, birači glasaju putem koverti koje sadrže set glasačkih listića koje se nakon glasanja, u koverti ubacuju u glasačku kutiju, objasnila je za RSE Stojanović. Prema ranijim najavama iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, glasački listići iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, biće skenirani u Centru za brojanje u Sarajevu. Za Opšte izbore 2026. godine izvan Bosne i Hercegovine registrovano je 48.078 birača. Od toga će 45.457 glasati poštom, dok se 2.621 birač registrovao za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Koalicija "Pod lupom": porodično glasanje i dalje među najčešćim nepravilnostimaPorodično glasanje, jedna od najčešćih i najupornijih izbornih nepravilnosti u Bosni i Hercegovini, zabilježeno je na 37,9 odsto biračkih mjesta širom zemlje, saopštila je Koalicija "Pod lupom". Riječ je o situacijama u kojima jedna osoba prati drugu iza glasačkog paravana ili utiče na njen izbor prilikom glasanja, čime se narušavaju tajnost i samostalnost glasanja. Posmatrači upozoravaju da je to nepravilnost "koja se tradicionalno ponavlja iz izbornog ciklusa u izborni ciklus", ali navode da su novi identifikacioni uređaji na 6,7 odsto biračkih mjesta spriječili neregularno pružanje pomoći pri glasanju. Istovremeno, uprkos tehničkim problemima zabilježenim širom zemlje, u Koaliciji pozitivnim smatraju to što se na gotovo svim biračkim mjestima nije odustalo od korištenja novih tehnologija uvedenih na ovogodišnjim izborima. "Na 9,8 odsto biračkih mjesta bilo je određenih tehničkih problema i zaustavljanja rada uređaja za identifikaciju, a na 16 odsto biračkih mjesta određenih tehničkih problema i zaustavljanja rada skenera", navedeno je u saopštenju. Na pojedinim mjestima zabilježeno je i glasanje bez skeniranja otiska prsta. Do 12 časova Koalicija "Pod lupom" evidentirala je 61 teži oblik kršenja izbornih pravila, a među najčešćim su bili ometanje posmatrača, problemi sa novim tehnologijama i nepravilnosti povezane sa izbornim materijalom. Problemi sa skenerima i kašnjenja na desetinama biračkih mjestaPrvi sati izbornog dana obilježeni su tehničkim poteškoćama i kašnjenjima na otvaranju pojedinih biračkih mjesta. Najviše problema zabilježeno je u Zeničko-dobojskom kantonu u centralnom dijelu BiH, gdje zbog poteškoća sa novom opremom na vrijeme nisu otvorena biračka mjesta u Zenici, Kaknju, Visokom, Maglaju i Varešu. Problemi sa skeniranjem privremeno su zabilježeni i u Usori, ali su u međuvremenu otklonjeni. Poteškoće su prijavljene i u drugim dijelovima zemlje. U Tuzlanskom kantonu, na sjeveru BiH, zabilježena su kašnjenja na više od 50 biračkih mjesta, dok pojedina birališta u Gradačcu i Lukavcu nisu otvorena na vrijeme. U Bijeljini, na sjeveroistoku zemlje su problemi sa pokretanjem skenera evidentirani na tridesetak biračkih mjesta, a kašnjenja zbog tehničkih razloga prijavljena su i u Prnjavoru, Modriči i Banjaluci. U Zvorniku, na granici BiH i Srbije prijavljeni su i pritisci na glasače, tačnije da se glasači uvode na birališta i usmjeravaju kako će glasati. Čitajte: Među ruskim posmatračima izbora u BiH senatorica pod sankcijama Zapada i bivši pukovnik GRU-aIz Centralne izborne komisije BiH upozoravali su pred izbore da nisu isključeni pokušaji sabotaže izborne opreme, posebno skenera za glasačke listiće, koji bi trebalo da budu jedna od glavnih zaštita od manipulacija. Za takve slučajeve obezbijeđeni su rezervni uređaji, a ukoliko incident dovede u pitanje regularnost glasanja, izbori na tom biračkom mjestu mogli bi biti ponovljeni. Za glasanje je prijavljeno oko 3,4 miliona birača koji će glasati za novu vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Biraju se članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici entiteta Republika Srpska, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U entitetu, Federaciji BiH biraju se i zastupnici u kantonalnim skupštinama. Ministarstvo unutrašnjih poslova u entitetu Republika Srpska saopštilo je kako će tokom nedjelje od 7 do 19 sati raditi lokacije za izdavanje ličnih dokumenata. Izbori se održavaju nakon kampanje u kojoj su se obećanja o platama, penzijama i ekonomskom razvoju smjenjivala sa nacionalnim temama i političkim sukobima. Organizacije koje prate izborni proces upozoravale su na zloupotrebu javnih resursa, preuranjenu kampanju i govor mržnje. Biračka mjesta biće otvorena do 19 sati. CIK BiH je najavio da bi prvi preliminarni i nepotpuni rezultati, zahvaljujući novim tehnologijama, mogli biti objavljeni već u 20 sati, znatno ranije nego u ranijim izbornim ciklusima.

U Bosni i Hercegovini će u nedjelju, 4. oktobra, biti održani Opšti izbori, prvi koji će biti provedeni uz upotrebu biometrijske identifikacije birača, skenera glasačkih listića, te brzu transmisiju izbornih rezultata. Kako je 2. oktobra saopštila Centralna izborna komisija BiH, to znači da će na redovnim biračkim mjestima birači biti biometrijski identifikovani, a listići će se optički skenirati. Glasovi se neće brojati samo pomoću uređaja. I dalje će se raditi ručno brojanje, a eventualne razlike će se dodatno provjeravati. Za provedbu nove tehnologije je izdvojeno 112,5 miliona maraka. U nedjelju ujutro će biračka mjesta biti otvorena u 7, a zatvorena u 19 sati. U Bosni i Hercegovini će biti otvoreno 5121 biračko mjesto. Biračko pravo se na glasanju može ostvariti na osnovu lične karte, pasoša ili vozačke dozvole. Van Bosne i Hercegovine je registrovano oko 48 hiljada osoba, od čega će putem pošte glasati više od 45 hiljada birača. Glasanje će biti organizovano u 20 diplomatsko-konzularnih i počasnih predstavništava BiH širom svijeta. Predizborna šutnja počinje u ponoć, 3. oktobra i trajaće do završetka izbora, 4. oktobra u 19 sati. Na izborima se biraju članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U Federaciji BiH biraju se i kantonalne skupštine. Pravo glasa na izborima ima oko 3,4 miliona birača. Za izbore je iz budžeta Bosne i Hercegovine izdvojeno 24,2 miliona maraka. Centralna izborna komisija je akreditovala i 2432 posmatrača, od čega 756 međunarodnih.

U susret oproštajnoj utakmici kapitena nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, glavni grad zemlje u znaku je Edina Džeke. Širom Sarajeva postavljeni su baneri, bilbordi sa njegovim likom, prolaznici hodaju u dresu broj 11, a na Baščaršiji se danas jede porcija od 11 ćevapa. Edin Džeko je u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine debitovao 2007. godine, a od 2014. godine nosi kapitensku traku. Tokom reprezentacijske karijere odigrao je 151 utakmicu i postigao 73 gola.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine najavila je kako je sve spremno za održavanje Opštih izbora u BiH, 4. oktobra. To će biti prvi izbori u Bosni i Hercegovini koji će biti provedeni uz upotrebu biometrijske identifikacije birača, skenera glasačkih listića, te brzu transmisiju izbornih rezultata. To praktično znači da će na redovnim biračkim mjestima birači biti biometrijski identifikovani, a listići će se optički skenirati. Glasovi se neće brojati samo pomoću uređaja. I dalje će se raditi ručno brojanje, a eventualne razlike će se dodatno provjeravati. Za provedbu nove tehnologije je izdvojeno 112,5 miliona maraka. "Ovo je prvi put da se izbori u BiH provodi putem novih tehnologija, uložili smo maksimalne napore da reduciramo birače i administraciju", kazao je član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar. Biračka mjesta će biti otvorena od 7-19 sati, a pravo da glasa na izborima ima oko 3,4 miliona birača. Biće otvoreno 5121 biračko mjesto u Bosni i Hercegovini. Biračko pravo se na glasanju može ostvariti na osnovu lične karte, pasoša ili vozačke dozvole. Van Bosne i Hercegovine je registrovano oko 48 hiljada osoba, od čega će putem pošte glasati više od 45 hiljada birača. Glasanje će biti organizovano u 20 diplomatsko-konzularnih i počasnih predstavništava BiH širom svijeta. Za koga se glasa na Opštim izborima?Na izborima 4. oktobra se biraju članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U Federaciji BiH biraju se i kantonalne skupštine. "Ukupno se na izborima bira 518 nosilaca kandidata među 7028 ovjerenih kandidata", kazao je predsjednik CIK-a Jovan Kalaba. Za izbore je iz budžeta Bosne i Hercegovine izdvojeno 24,2 miliona maraka. Centralna izborna komisija je akreditovala i 2432 posmatrača, od čega 756 međunarodnih. Predizborna šutnja počinje u ponoć, 2. oktobra i trajaće do završetka izbora, 4. oktobra u 19 sati. Dosadašnji prigovoriCentralna izborna komisija je do sada dobila 774 prigovora žalbi, od čega za preuranjenu predizbornu kampanju 446. Pored toga, 28 je bilo za govor mržnje, zloupotrebu djece 49, a 9 za zloupotrebu javnih resursa.