Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS) predao je 3. septembra posmrtne ostatke Ratka Mladića njegovoj užoj porodici, saopšteno je iz sjedišta te institucije u Hagu. Primopredaja je obavljena oko 15 sati na aerodromu Rotterdam The Hague, u skladu s dosadašnjom praksom Mehanizma i Pravilom 72 Standardnih minimalnih pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima, koje predviđa da se posmrtni ostaci preminulog zatvorenika vrate najbližim srodnicima čim je to razumno moguće. Mladić, koji je bio u pritvoru pod nadležnošću Mehanizma, preminuo je 27. avgusta 2026. godine tokom liječenja u bolnici u Hagu. Imao je 84 godine. Iz Mehanizma su naveli da odgovornost za repatrijaciju i mjesto ukopa posmrtnih ostataka u potpunosti pripada Mladićevoj porodici. U saopštenju se dodaje da je MRMKS djelovao uz puno poštovanje međunarodnog prava o ljudskim pravima te da je blisko sarađivao s članovima Mladićeve porodice i diplomatskim predstavnicima kako bi bili ispunjeni svi administrativni, logistički i pravni uslovi za dostojanstven prijenos posmrtnih ostataka. Prema saznanjima Mehanizma, posmrtni ostaci prevezeni su u Srbiju. Mehanizam je takođe izrazio solidarnost sa žrtvama, preživjelima i njihovim porodicama koje su stradale u zločinima za koje je Mladić proglašen krivim. Tom prilikom podsjetili su i na stav generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa, osuđujući svako veličanje osoba koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala podigao je optužnicu protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića. Ovo je za Radio Slobodna Evropa 3. septembra potvrdila portparolka odjela Nina Hadžihajdarević. Slučaj se odnosi na istragu o raspisivanju javnih poziva i spornu dodjelu budžetskih sredstava u vrijednosti od 1,2 miliona maraka (oko 600.000 eura). U aprilu ove godine, u policijskoj akciji u Mostaru i Sarajevu pretreseno je nekoliko lokacija, uključujući i prostorije ovog ministarstva. Tada je kontrolisana dokumentacija i računarska oprema ministra, te njegovih savjetnika i saradnika. Akcijom su bili obuhvaćeni pojedinci i firme, koji su bile dio konzorcija korisnika bespovratnih sredstava. Policijska akcija je pokrenuta po naredbama Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH, a pod nadzorom tužioca iz Posebnog odjela Tužilaštva Federacije BiH. Provodili su je službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo. Iz Posebnog odjela Federalnog tužilaštva u novembru prošle godine su saopštili da je jedna kompanija podnijela kaznenu prijavu protiv ministra, zbog načina dodjele granta za razvoj start-up ekosustava.

Granična policija Bosne i Hercegovine spriječila je 96 migranata u pokušaju nezakonitog prelaska granice u blizini Gradiške na sjeverozapadu zemlje. Riječ je o državljanima Pakistana, Bangladeša i Afganistana, koji su pronađeni 2. septembra u mjestu Bistrica, saopćila je Granična policija 3. septembra. Izuzeta su dva čamca te identificirana dva krijumčara, a uviđaj je obavljen prema naredbi Tužilaštva BiH. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2025. u BiH je ušlo oko 14 hiljada migranata. Gotovo polovina ispitanih migranata potvrdila je da su na putu prema BiH koristili posrednike, pokazuje anketa Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Prema podacima Tužilaštva BiH, u krijumčarenju migranata kroz BiH sve je veći udio stranih državljana. Među ranije uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje zatvorske kazne do 15 godina.

Općinski sud u Dubrovniku, u Hrvatskoj, 3. septembra proglasio je trojicu državljana Bosne i Hercegovine krivima nepravomoćno i kaznio ih novčanim kaznama. Oni su putem društvenih mreža na svojim javnim i otvorenim profilima isticali slike, simbole, pjesme i tekstove kojim se javno odavala počast i iskazivala zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine. "Time su izazvali uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana od kojih smo zaprimili više dojava", navodi se u saopštenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Nakon ove odluke suda, njima će biti ukinute dozvole za boravak i rad, te otkazan kratkotrajni boravak u Hrvatskoj, sa zabranom ulaska u tu zemlju od tri mjeseca. "Za iste je pokrenut postupak protjerivanja iz Evropskog gospodarskog prostora uz dvogodišnju zabranu ulaska, a koja će stupiti na snagu nakon pravomoćnosti presude", dodaje se. Četvrti državljanin Bosne i Hercegovine, kao i jedan državljanin Hrvatske, će biti privedeni na Općinski sud u Dubrovniku. Iz policijske uprave navode da su kriminalistička istraživanja nad četvoricom državljana BiH provedena od 28. augusta do 2. septembra ove godine. Svi su bili na privremenom boravku u Hrvatskoj u dobi od 31, 30, 25 i 25 godina, a počinili su prekršaj iz člana 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. "Budući da su društvene mreže mjesto dostupno javnosti i neodređenom broju građana, počinitelji su na taj način, vrijeđali nacionalne osjećaje građana Republike Hrvatske. Svi počinitelji su uhićeni - jedan na području Župe dubrovačke, a četvorica na području Dubrovnika", dodaje se u saopštenju za javnost. Dan ranije, zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uslovnom kaznom od 15 dana zatvora u Hrvatskoj je je kažnjen državljanin Bosne i Hercegovine. U saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske je navedeno kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.

Avion s tijelom Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sletio je u četvrtak na beogradski aerodrom Nikola Tesla, javila je Radio-televizija Srbije. U avionu kojim je iz Haga dopremljeno tijelo Mladića bili su njegov sin, Darko Mladić, unuka Anastasija, ministar pravde Srbije Nenad Vujić i dva Mladićeva saborca. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da očekuje da će Mladićev sin "u narednim danima da upozna sve sa onim šta porodica želi". Dodao je da će država biti spremna da pruži svaku vrstu logističke, transportne i druge podrške, kao i da pomogne u očuvanju javnog reda, mira i bezbednosti. "Bićemo tu da pružimo svaku vrstu logističke, transportne i podrške da očuvamo javni red, mir i bezbednost", rekao je Vučić. Ranije je ministar Vujić rekao da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale je naveo da je u trenutku smrti čekao prebacivanje u neku državu radi izdržavanja preostalog dijela kazne. Haški tribunal je Mladića osudio na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine. Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica. Ratko Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine. Bio je najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina. Šest dana kasnije izručen je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Kineski državni proizvođač i trgovac naoružanja koji je pod sankcijama Zapada zbog suradnje s Rusijom koja vodi rat protiv Ukrajine, među izlagačima je na sajmu vojne opreme koji su organizirali Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i entitetska Vlada Federacija BiH s domaćim kompanijama. Poly Technologies došao je u Sarajevo s maketama dronova koje koristi Narodnooslobodilačka vojska Kine, antidron sistema te navođenih raketa, granata, raketnih bacača i jurišnih brodova. Organizatori iz BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako se sankcionirana kineska kompanija našla na sajmu u zemlji koja je u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u i kandidat za članstvo u EU, čiju bi vanjsku i sigurnosnu politiku trebala pratiti prema potpisanim sporazumima. "To se nije smjelo desiti. Odobrenja za dolazak ljudi, firmi i sredstava, naoružanja, municije moralo je dati više instanci. Onaj ko je organizovao sajam morao je izvršiti provjere. Ne bi me čudilo ni da je to namjeran previd jer je vjerujem da se to slučajno desilo", kazao je za RSE Sead Jusić, bivši zamjenik ministra obrane BiH. Jusić kaže kako su te dolaske i nastupe "trebali filtrirati Ministarstvo obrane, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjske trgovine BiH". "Znate kako je to u BiH, za neke ljude u tim ministarstvima su neke zemlje prijateljske, za druge nisu", kaže Jusić. Sjedinjene Američke Države stavile su Poly Technologies na listu sankcioniranih subjekata u junu 2024. godine. Prema američkim navodima, kineska kompanija je ruskoj vojnoj industriji isporučila navigacijske sisteme za vojne helikoptere Mi-17, uz drugu tehnologiju "dvostruke namjene" koja se može koristiti u vojne svrhe. London je aprilu 2025. godine uveo sankcije Poly Technologiesu zbog aktivnosti koje, prema obrazloženju britanskih vlasti, doprinose ruskim vojnim kapacitetima i podrivaju suverenitet Ukrajine. Specijal RSE: Kina na BalkanuEU je uvrstila je Poly Technologies na popis sankcioniranih u maju 2025. godine, navodeći da je kineska kompanija isporučivala Rusiji komponente za vojne helikoptere. Sankcije su uvele i Kanada i Ukrajina. Istraživačka organizacija C4ADS navela je da je u međunarodnim carinskim i trgovinskim bazama podataka identificirala više od 280 isporuka kompanije Poly Technologiesu prema Rusiji. Poly Technologies je ruskom proizvođaču municije Barnaul Cartridge Plant isporučio barut dovoljan za proizvodnju najmanje 80 miliona metaka, prema podacima ImportGenius. BiH se "uskladila" sa sankcijama Brisela prema Rusiji te se obvezala uskladiti vanjsku politiku sa EU-om, ali sankcije nisu implementirane, dok godinama odbija zahtjeve EU da uvede vize državljanima Rusije, Kine, Turske, Saudijske Arabije i još nekih zemalja. "BiH se na papiru uskladila sa vanjskom politikom EU, ali ne i u praksi. Vidimo to i na ovom primjeru [sajma naoružanja]. Po pitanju i vanjske i unutrašnje politike svako radi šta hoće bez ikakvih posljedica", kaže za Radio Slobodna Evropa Haris Ćutahija iz Vanjskopolitičke inicijative BH. Što znači prisutnost sankcionirane kompanije?U aprilu ove godine, prije nego što je objavljen popis izlagača, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da će organizatori "pažljivo birati izlagače". "Kako ne bismo došli u situaciju da od dobre ideje, koju želimo realizirati, napravimo geopolitički problem", rekao je tada Lakić predstavljajući projekt sajma Balkan Shield 2026. RSE je zatražio odgovore od UNIS Groupa, ureda premijera Vlade Federacije BiH, ureda ministarstva ministra Lakića te ministra obrane BiH na pitanje kako se sankcionirana kineska kompanija našla među izlagačima. Do trenutka objave nisu stigli odgovori na pitanja jesu li znali da je Poly Technologies pod sankcijama te kako je prošla provjeru. Sama prisutnost kompanije pod sankcijama na sajmu ne predstavlja automatski kršenje američkih ili europskih sankcija. Međutim, sklapanjem poslovnih aranžmana ili novčanim transakcijama sa sankcioniranim subjektom pojedinci, kompanije ili vlade mogu biti obuhvaćene tzv. sekundarnim sankcijama. Ko su ostali izlagači?Uz 22 izlagača iz Bosne i Hercegovine, na sajmu sudjeluje i pet iz Turske, dvojica iz Slovenije, te po jedna iz Egipta, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Među izlagačima bio je i turski Predsjednički ured za obrambenu industriju (SSB), koji je ranije bio predmet američkih sankcija nakon turske nabave ruskog protuzračnog sistema S-400. Osim firmi iz entiteta Federacija BiH, na sajmu izlaže i firma Orao iz Republike Srpske, koja je početkom 2000-ih bila predmet međunarodnih istraga povezanih s Irakom i kršenjem tadašnjeg režima embarga Ujedinjenih naroda. BiH ima 15 vojno-industrijskih poduzeća, a SAD je godinama bio najveći kupac oružja iz BiH, uglavnom metaka i topničkih granata, uz Češku, Nizozemsku, Saudijsku Arabiju i Egipat. Izvoz je pao ove godine, a proizvođači kao glavne razloge navode otežanu nabavku sirovina, rast njihovih cijena i duže rokove isporuke "zbog geopolitičkih promjena i veće potražnje za naoružanjem". BiH generalno ne izvozi naoružanje u područja zahvaćena ratnim sukobima, a za razliku od Srbije nije kupovala oružje iz Kine i prethodnih godina zabilježena je samo jedna donacija kamiona i buldožera. Prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (carina) dostavila RSE-u, s Ukrajinom i Iranom nije bilo nikakve direktne trgovine oružja i opreme od 2019. godine. Ukupno gledajući sve robe, daleko najvažniji vanjskotrgovinski partner su zemlje članice EU i regije, dok BiH najveći deficit ima s Kinom.

Državljanin Bosne i Hercegovine kažnjen je u Hrvatskoj uslovnom kaznom od 15 dana zatvora zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske. Isti izvor navodi kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Navodi se da se radi o prekršaju iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ističe se i da je nakon kriminalističkog istraživanja 43-godišnjak doveden pred nadležni sud, koji ga je kaznio kaznom zatvora od 15 dana uz primjenu uslovne osude. Dodaje se i da se kazna neće izvršiti ako u roku od godinu dana ne počini jedan ili više prekršaja. Iz policije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o identitetu uhapšenog bh. državljanina, na koji je način policija došla do spornih objava, odnosno da li je riječ o javno dostupnom profilu, prijavi građana ili drugom izvoru. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivične prijave i u BIHKrivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Iz Tužilaštva BiH su za Radio Slobodna Evropa 1. septembra naveli da u proteklom periodu nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. od nadležnih policijskih agencija, na svim nivoima u BiH. "Zaprimljeno je nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim. Zaprimljeno je i nekoliko prijava fizičkih lica ili predstavnika političkih stranaka ili političkih subjekata. Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije.

Trideset godina nakon rata u BiH, i devet godina nakon što je Ratko Mladić osuđen za najteže ratne zločine, njegovo ime se slavi i veliča. Mladić je preminuo u zatvoru u Hagu, 27. avgusta. Reakcije dela javnosti na njegovu smrt u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, pokazatelj su upitnog doprinosa presuda i činjenica utvrđenih kako pred Haškim sudom, tako i pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, na promenu odnosa javnosti prema ratu u kom je stradalo oko stotinu hiljada ljudi, dok su milioni raseljeni. Na kome je odgovornost za to, u "Uvidu" Radija Slobodna Evropa govorili su Srđan Milošević, profesor istorije iz Beograda, Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, kao i bivši haški tužilac Džefri Najs (Gerffrey Nice).

U Sarajevu je u 100. godini života preminuo Raif Dizdarević, bosanskohercegovački političar i nekadašnji predsjednik Predsjedništva bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Ovo je 2. septembra za Radio Slobodna Evropa potvrdio Nijaz Skenderagić, nekadašnji potpredsjednik Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini (SABNOR). Raif Dizdarević je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svjetskog rata (1941.-1945.) Nakon završetka rata radio je u sigurnosnim službama Bosne i Hercegovine. Početkom 50-tih godina počeo je raditi u tadašnjem ministarstvu inostranih poslova Federativne Narodne Republike Jugoslavije, kada počinje i njegova diplomatska karijera. Za predsjednika tadašnjeg Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine je izabran 1978. godine. Od 1984. do 1987. godine obavljao je funkciju saveznog sekretara za inostrane poslove. Krajem 1987. godine izabran je za člana tadašnjeg Predsjedništva SFRJ, a godinu kasnije je postao predsjednik Predsjedništva SFRJ, sve do 1989. godine. Autor je i nekoliko knjiga: "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije", "Vrijeme koje se pamti", "Put u raspad" i "Sudbonosni podvig Jugoslavije".

Sud Bosne i Hercegovine produžio je za još dva mjeseca pritvor Bartlomieju Wlodzimierzu Krakowiaku, osumnjičenom da je krajem jula zapalio vanjski oltar Crkve svetog Jakova i oštetio kip Gospe u Međugorju. Prema ovoj sudskoj odluci, pritvor za 31-godišnjeg Poljaka koji je uhapšen krajem jula, može trajati do 27. oktobra, potvrdio je u srijedu Sud BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE). Tužiteljstvo BiH ga sumnjiči za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te izazivanje opće opasnosti. Incidenti za koje je 31-godišnjak osumnjičen dogodili su se 28. jula u Međugorju, mjestu na jugu BiH koje godišnje privlači hiljade katoličkih hodočasnika iz cijelog svijeta. Policija u Čitluku najprije je zaprimila prijavu da je na kipu Gospe na lokalitetu Podbrdo ispisan uvredljivi natpis "Đavao u suknji". Nakon toga je prijavljen požar na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nadzorne kamere zabilježile su osobu kako polijeva oltar zapaljivom tekućinom, nakon čega ga pali. Krakowiak je uhapšen nekoliko sati poslije na području Zapadne Hercegovine i od tada se nalazi u pritvoru. Za djela za koja se tereti predviđene su zatvorske kazne u rasponu od tri mjeseca do osam godina.

Vojinu Pavloviću je izvršenje kazne zatvora odgođeno do sredine septembra, a Miodrag Malić je u postupku upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Ovo se navodi 2. septembra u odgovoru Suda Bosne i Hercegovine na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega Pavlović i Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne nakon što im je izrečena drugostepena presuda zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Dan ranije iz ove pravosudne institucije je potvrđeno za RSE kako Pavlović i Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne. Pavlović i Malić jedine su dvije osobe kojima je Sud Bosne i Hercegovine izrekao kazne zatvora zbog kršenja Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Radi se o drugostepenim presudama koje su obavezujuće. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Za šta su osuđeni Pavlović i Malić?Vojin Pavlović, predsjednik proruskog udruženja, osuđen je zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na tri i po godine zatvora. Suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste. Sudija je u prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve. Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice. Miodrag Malić je u junu ove godine osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjaluci, na protestu koji su organizovale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima.

Više od hiljadu ljudi se okupilo u centru Banjaluke u znak pomena na Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine, koji je preminuo u Hagu 27. avgusta. Demobilisani borci i drugi građani su od Trga Krajine, u centru grada, prošetali do spomen-obilježja borcima Vojske Republike Srpske udaljenog nekoliko stotina metara. Nosili su transparente i zastave sa likom Mladića. Među okupljenima je bio i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Radan Ostojić. Skup je najavila Facebook stranica "Vojska Republike Srpske". Čitajte: Borci i predstavnici vlasti RS-a u Han Pijesku odali počast osuđeniku za ratne zločineOstojić je rekao da je Banjaluka jedan u nizu gradova koji različitim aktivnostima izražava zahvalnost Mladiću za stvaranje Republike Srpske i slobodu. "Ovdje ne vidite samo borce, ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca, ovdje je ono što ostavlja emociju i najdublji utisak - a to su mladi ljudi koji su zahvalni Mladiću, ali i svim poginulim borcima", poručio je Ostojić. Istakao je da će biti nastavljene ovakve aktivnosti širom RS dok Mladić ne bude na dostojanstven način sahranjen. Čitajte: 'Opasna poruka' Bošnjacima u Srbiji zbog najave sahrane Ratka Mladića uz počastiOdavanje pošte Ratku Mladiću održano je u vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini krivičnim zakonom kažnjivo javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina. Kancelarija visokog predstavnika navela je 29. avgusta da vlasti u BiH imaju obavezu da osiguraju vladavinu prava i sankcionišu negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. I Evropska komisija je upozorila da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i da za njega nema mjesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo.

Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radan Ostojić, Staša Košarac, Draško Stanivuković, Marinko Božović i Željka Cvijanović. Ovi predstavnici vlasti u Republici Srpskoj se nalaze u krivičnim prijavama koje je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podnio Ćamil Duraković, potpredsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta. Razlog je, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), kršenje Krivičnog zakona BiH, kojim je, između ostalog, zabranjeno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Radi se o krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a stav 6. Krivičnog zakona BiH. Duraković navodi da su ove osobe prekršile zakon veličanjem Ratka Mladića. On je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivične prijave je poslao poštom 31. augusta. "Presude se ne mogu negirati. Zašto vlastiti narod drže u toj omči oko vrata zbog pokušaja nametanja nekog lažnog narativa da vi od presuđenog ratnog zločinca koji je ležao doživotnu kaznu pokušavate napraviti generala heroja. To je nemoguća misija i samo ćete napraviti problem vlastitom narodu ili bar dijelu naroda koji slijepo slijedi vlast", kaže Duraković. Prijave zbog veličanja Ratka Mladića, nakon njegove smrti u Haškom tribunalu, podnijela je i Ivana Marić. To je uradila putem online platforme Registar 145a. "Ja ne znam u kojoj mjeri će tužilaštvo uspjeti i do koje mjere i koju jačinu veličanja će oni prihvatiti. Međutim, mislim da imaju sasvim dovoljno sada materijala i ukoliko uspiju kazniti bar ove neke vodeće političare i građane koji su zaista dali sebi oduška u veličanju esejima o veličini Ratka Mladića. Dovoljno bi bilo nekoliko slučajeva koji bi služili kao opomena drugima koji bi to uradili u nekim budućim periodima, jer nije sa ovim završena priča", navodi Marić. Do objave ovog teksta, na online platformi je poslano 67.800 krivičnih prijava sa 864 predmeta u registru. Iz Tužilaštva BiH navode za RSE da u proteklom periodu nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. od nadležnih policijskih agencija, na svim nivoima u BiH. "Zaprimljeno je nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim. Zaprimljeno je i nekoliko prijava fizičkih lica ili predstavnika političkih stranaka ili političkih subjekata. Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije. Prijetnje zbog prijavaI Duraković i Marić su zbog prijava za kršenje Krivičnog zakona BiH dobili prijetnje na profilima koje imaju na društvenim mrežama. "Dobio sam preko 2.500 poruka, što vrijeđajuće, što prijeteće. Sada je to dosta intenzivnije nego u prošlosti. Nevjerovatno. Dakle poruka Bošnjacima koji su konstitutivni narod i žive u ovom dijelu države je da, čak, ni državno tužilaštvo nije adresa na koju se mi možemo osloniti da nam obezbijedi slobodu i sigurnost", kaže Duraković. Zbog objave o podnošenju krivične prijave, Ivana Marić je na Facebook stranici dobila više od 3.000 komentara, od kojih je veliki broj prijeteći. "Zamislite šta bi se desilo u Njemačkoj da neko kaže bilo šta pozitivno za Hitlera. To bi bilo odmah sankcionisano i tamo su ljudi automatski dobijali otkaze za bilo kakvu naznaku bilo čega drugog osim toga da je on zvijer. Nije u pitanju ubijena jedna osoba, to su na hiljade osoba i to na tako brutalan način, tako da sa osobama koje će veličati bilo šta vezano za njegovo ime nema potrebe razgovarati", navodi Marić. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa navode kako su prijetnje, zastrašivanja i targetiranja javnih zvaničnika, novinara i članova njihovih porodica, neprihvatljive. "One predstavljaju direktan napad na demokratsko učešće, slobodu medija i pravo na život bez straha i zastrašivanja. Nadležni organi moraju brzo i djelotvorno reagovati na prijetnje, zastrašivanje, uznemiravanje ili druge oblike pritiska na novinare i medijske organizacije, uključujući i one u online prostoru. Odgovorni za takva djela moraju odgovarati u skladu sa zakonom", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa. Iz OSCE-a pozivaju političke lidere na svim nivoima da se suzdrže od retorike koja dodatno podiže tenzije i da preduzmu konkretne korake ka smirivanju situacije. "Pozivamo sve institucije nadležne za javni red i vladavinu prava da djeluju brzo i nepristrasno kako bi zaštitile one kojima se prijeti, te spriječile i sankcionisale svako podsticanje na mržnju ili nasilje. To uključuje postupke poput negiranja presuđenih zločina ili veličanja osoba proglašenih krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, gdje takvo postupanje predstavlja podsticanje", ističe se. Todorović: Nije bilo suočavanja sa prošlošćuBranko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske smatra kako 30 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, bh. društvo u cjelini nije "krenulo naprijed, jer nije došlo do lustracije i jasne strategije tranzicione pravde". "To je uključivalo suočavanje sa prošlošću, to je uključivalo mnogo snažniji rad pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini i, naravno, to je uključivalo želju svih aktera u bosanskohercegovačkom društvu, medija, politike, institucija, univerziteta, udruženja da utvrdimo i činjenice, da se distanciramo, da osudimo zločine i da prihvatimo univerzalne civilizacijske i humanističke principe, kako bismo Bosnu i Hercegovinu postavili na neke temelje istine, pravde i solidarnosti sa žrtvama, osude ratnih zločina i ratnih zločinaca", kaže Todorović za RSE. On ističe da su političari iskoristili konflikt za održavanje na vlasti. "Brzo su shvatili da ne moraju građanima Bosne i Hercegovine ništa davati drugo, već ih hraniti da kažemo mržnjom i strahovima, međuetničkom, međureligijskom mržnjom. I ono što je poražavajuće, da smo napravili obrazovni sistem koji je podržavao, doslovno da kažemo, ratni zločin, da smo napravili politički sistem koji vidimo i danas u Srbiji koji glorifikuje ratne zločince, da smo napravili sistem koji u potpunosti ignoriše žrtve, patnju žrtava. To je zaista katastrofalno", kaže on. Šta se navodi u Krivičnom zakonu BiH?Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine do sada je izrekao dvije presude. Vojin Pavlović, predsjednik proruskog udruženja, osuđen je zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na tri i po godine zatvora. Suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste. Sudija je u prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve. Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice. Miodrag Malić je u junu ove godine osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjaluci, na protestu koji su organizovale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima. Kako je potvrđeno iz Suda Bosne I Hercegovine, ni Pavlović ni Malić, iako su drugostepene presude konačne, ne služe zatvorske kazne. Na pitanje RSE zbog čega, nije odgovoreno iz ove pravosudne institucije.

Vojin Pavlović i Miodrag Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, potvrđeno je iz Suda Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa. "Navedena lica nisu stupila na izdržavanje kazne zatvora", navodi se u odgovoru za RSE. Na upit zbog čega nisu, nije odgovoreno iz ove pravosudne institucije. Pavlović i Malić jedine su dvije osobe kojima je Sud Bosne i Hercegovine izrekao kazne zatvora zbog kršenja Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Radi se o drugostepenim presudama koje su obavezujuće. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Za šta su osuđeni Pavlović i Malić?Vojin Pavlović, predsjednik proruskog udruženja osuđen je zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na tri i po godine zatvora. Suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste. Sudija je u prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve. Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice. Miodrag Malić je u junu ove godine osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjaluci, na protestu koji su organizovale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima.