Cene sirove nafte i prirodnog gasa skaču na svetskim tržištima zbog rata u Persijskom zalivu. Barel sirove nafte Brent skočio je za oko 7 odsto. Nakon izraelskih i američkih udara na Iran i odmazde Teherana na zalivske zemlje, širom regiona su zatvorena naftna i gasna postrojenja. Saudijska Arabija je delimično obustavila rad u ogromnoj rafineriji Ras Tanura nakon napada koji je izazvao požar u postrojenju, dok je Katar obustavio proizvodnju tečnog prirodnog gasa. Uz to iranske vlasti su zatvorile prolaz kroz Ormuski moreuz, koji povezuje Perzijski zaliv sa otvorenim morem i kojim prolazi oko petine svetske nafte prolazi kroz Ormuski moreuz. Dugotrajan sukob na Bliskom istoku mogao bi da dovede do daljeg rasta cena nafte i gasa i potresa na globalnom energetskom tržištu kao pre četiri godine kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu. Tada su cene nafte i gasa dostigle maksimum što je dovelo do inflacije i promene tokova snabdevanja, kada su evropske zemlje počele da traže alternativu Rusiji. U BiH već zabeležen blagi rast cena gorivaIako su cene goriva u Bosni i Hercegovini poslednjih dana porasle za nekoliko feninga, veći skokovi tek se očekuju početkom sedmice, nakon rasta otkupnih cena dizela u Luci Ploče u susednoj Hrvatskoj. Prema saznanjima RSE, otkupna cena dizela u Pločama od 4. marta mogla bi da poraste za 0,10 eurocenti, što bi se potom prelilo i na maloprodajne cene u BiH. Nadležnost nad tržištem goriva u BiH podeljena je između dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. Dok u Federaciji BiH postoje robne naftne rezerve, u RS ih nema, već se nivo rezervi dogovara sa prodavcima u tom entitetu. Nadležni iz oba entiteta nisu odgovorili na upit RSE sa koliko rezerve goriva raspolažu ukoliko dođe do nestašice. Predsednik Grupacije trgovaca naftom RS, Đorđe Savić, kaže da su cene u RS već skočile. "Eurodizel je od 2,39 do 2,42 maraka (1,2 – 1,23 eura), uz poskupljenje od oko 10 feninga (0,5 eurocenti)", rekao je Savić. Dodaje kako "još nema straha od nestašice", te da su ponegde zabeležene gužve koje stvaraju građani, “zbog straha od rasta cijena." U Federaciji BiH predsednik udruženja trgovaca Milenko Bošković kaže da je poskupljenje neizbežno. "Nafta je danas prešla 140 dolara po barelu. Kako neće doći do poskupljenja? Juče su ljudi stampedom sipali gorivo, ispražnjene skoro zalihe", rekao je Bošković za RSE. On je naveo da će goriva biti ako ga daju dobavljači. "Evo sad čekaju u redu cisterne. Znaju da će biti sutra toliko skuplje u nabavi, a od prekjuče nam nisu dali (nabavku) za juče", dodao je. U Federaciji BiH su u poslednja tri dana maloprodajne cene porasle u proseku za 0,05 eurocenti, najviše kada je reč o dizelu. Iz Federalnog ministarstva trgovine poručuju da je reč o "minimalnim korekcijama" i da je tržište "stabilno". "Nema mesta za paniku", navodi se u odgovoru na upit RSE, uz podsetnik da su marže i dalje ograničene 0,125 eurocenti u maloprodaji i 0,03 eurocenta u veleprodaji. U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj takođe potvrđuju da je poslednjih dana zabeležen rast cena zbog poskupljenja nafte na svetskim tržištima. "Prema trenutnim informacijama sa terena, snabdijevanje tržišta se odvija nesmetano i trenutno nije ugroženo“, navelo je Ministarstvo trgovine RS za RSE. U RS je, kao i u Federaciji, ograničena visina marži. Nadležne institucije oba entiteta ponavljaju da je snabdevanje uredno, ali da će se dalji cenovni trendovi u potpunosti kretati u skladu sa globalnim tržištem i geopolitičkom situacijom na Bliskom istoku. Srbija priprema mereSrbija priprema mere kako bi bila obezbeđena energetska sigurnost, a njihovo objavljivanje se najavljuje za vikend. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je cena dizela 3. marta na kotacijama u Mediteranu osam posto viša nego u Srbiji. "Zato je moja ideja da nađemo mere kako da subvencionišemo u narednih mesec dana, jer ne smemo da pustimo da nam cene nafte podivljaju", rekao je Vučić. Berzanski stručnjak Nenad Gujaničić kaže za RSE da će građani i privreda osetiti posledice ukoliko cene sirove nafte budu visoke duži vremenski period. "Onda će se to preliti i na cene goriva kod nas na pumpama, posledično i na višu inflaciju i na sve negativne događaje koji mogu da se dese", rekao je. Povlačeći paralelu sa 2022, Gujaničić kaže da su se tada više cene sirove nafte održale oko godinu dana što je napravilo "darmar" sa inflacijom. "Visoka cena sirove nafte mogla bi da ponovo rasplamsa inflaciju i onda bismo bili svedoci novog rasta kamata, težeg zaduživanja privrede i stanovništva", naveo je. To bi, kako dodaje, moglo da "dovede do recesionih kretanja u globalnoj privredi a da samim tim i mi osetimo." Trenutno litar evrodizela u Srbiji može da košta maksimalno 200 dinara (1,7 eura) za litar, a cena benzina evropremijum BMB je 181 dinara (1,54 eura) za litar. Cene benzina i dizela u Srbiji formiraju se na osnovu državne uredbe, kojom se ograničava maksimalna maloprodajna cena kako bi se sprečile velike tržišne oscilacije. Te cene se ažuriraju na nedeljnom nivou, a izračunavaju se prema prosečnoj veleprodajnoj ceni u Srbiji uvećanoj za fiksnih 17 dinara po litru. Ministarstvo rudarstva i energetike nije odgovorilo na upit RSE kolike su rezerve sirove nafte u Srbiji. A predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, tokom obraćanja novinarima 3. marta, rekao kaže da postoje velike rezerve nafte, naftnih derivata i gasa. "U rezervama imamo 519 miliona kubnih metara gasa, što u Srbiji, što u Mađarskoj, ali ne možemo čitavu količinu da provučemo kroz kapacitete naših cevi", rekao je Vučić. Iako je nakon ruske invazije na Ukrajinu, Srbija započela divezifikaciju snabdevanja gasom, i dalje dominantno zavisi od ruskog gasa.x Dok je u 2025. najviše sirove nafte za svoju rafineriju uvezla iz Kazahstana – 64 odsto, a drugi je Irak sa 11 odsto. Srbija se suočila sa opasnošću od nestašice nafte i naftnih derivata pre nekoliko meseci kada su stupile na snagu američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva. Američka administracija je produžila licencu za rad NIS-u do 20. marta zahvaljujući pregovorima ruskog Gaspromnjefta sa mađarskim MOL-om o prodaji ruskog udela. Kosovo usred upozorenja i privremenih meraU roku od samo 24 sata, cena goriva na Kosovu je porasla za najmanje 14 centi. Tako je 3. marta, litar dizela na nekim benzinskim pumpama dostigao 1,39 evra, dok je benzin bio na 1,38 evra. Kosovo nema sopstvenu rafineriju i u potpunosti se snabdeva uvozom, a samo prošle godine je zemlja uvezla preko 478 miliona evra nafte i više od 51 milion evra benzina. Glavne zalihe dolaze iz Nemačke, Mađarske, Grčke, Albanije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok značajan deo ulazi preko terminala Porto Romano u Draču. Predsednik Udruženja naftaša Kosova, Fadil Berjani, kaže za RSE da cene mogu nastaviti da fluktuiraju, jer se kompanije snabdevaju prema trenutnim cenama na berzi i ne drže velike rezerve. Suočeno sa brzim rastom cena, Ministarstvo industrije, preduzetništva i trgovine (MIT) Kosova najavilo je intenziviranje inspekcija i izradu dnevnih izveštaja o cenama. Stručnjak za tržište nafte Jakup Gaši kaže za RSE da postoji rizik da će kompanije povećati cene čak i za količine kupljene ranije po nižim cenama. Prema njegovim rečima, inspekcije bi trebalo da proveravaju vreme uvoza i stvarne troškove kako bi se izbegle zloupotrebe. Kosovska agencija za zaštitu konkurencije (AKA) takođe upozorava na istrage o bilo kakvim sumnjivim promenama cena ili mogućim sporazumima između operatera da se one odrede. Na mađarskoj berzi HUPX, sa koje Kosovo takođe uvozi, cena električne energije porasla je sa oko 60 evra po megavat-satu 1. marta na 115 evra 3. marta - skoro udvostručivši se za dva dana. Istovremeno, referentna cena gasa u Evropi porasla je za 33 procenta 3. marta, nakon još jednog povećanja od oko 50 procenata ranije ove nedelje. Prema Gašiju, ovo povećanje će povećati troškove transporta, koji čine veliki deo troškova za proizvodne i trgovinske kompanije. "Naftni derivati su suštinski deo energetskog sektora - što ih čini vitalnim za svaku drugu granu privrede", kaže on. Slično upozorenje izdala je i Kosovska privredna komora (PKPK), koja je procenila da povećanje cena goriva direktno utiče na troškove transporta i proizvodnje prehrambenih proizvoda i osnovnih usluga. Prema njima, ova situacija će "dodatno pogoršati troškove života", povećavajući rizik od novog talasa inflacije. U tom kontekstu, Komora je predložila da institucije razmotre smanjenje ili privremenu obustavu nekih poreza za najviše pogođena preduzeća, kao i preispitivanje poreskog opterećenja na osnovne proizvode. Crna Gora: Najpogođeniji euro dizelDraško Striković iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore kaže za RSE da se može očekivati povećanje cena na tržištu. "Trenutno najpogođeniji je euro dizel jer je njegova potražnja i na globalnom nivou značajna zbog industrije. Tako da možemo očekivati da će za dizel povećanje biti veće nego za ostale proizvode", naveo je. U Crnoj Gori se određuje maksimalna maloprodajna cena, koja se bazira na berzanskim kotacijama gotovih proizvoda za dizel i benzin. Svakih 14 dana se na osnovu dvonedeljnog dnevnog proseka određuju cene za naredni period. Eurodizel u Crnoj Gori košta 1,34 eura po litru, eurosuper 98 i eurosuper 95 koštaju 1,43, odnosno 1,40 eura. U Crnoj Gori ne postoji prerada i ne uvozi se sirova nafta, već isključivo prerađeni naftni derivati, kako objašnjava Striković, od dizela, benzina, loživih ulja, gasa. "I svi zavise od tih uvoznih i globalnih cijena", dodao je. Kako kaže Crna Gora je oslonjena na rafinerije u Hrvatskoj i Grčkoj. "Koje imaju u Crnoj Gori predstavnike i distributere naftnih kompanija iz svojih zemalja i primarno, koliko je meni poznato, sa mediteranskih izvora sirove nafte se snabdjevaju", naveo je Striković. Kako dodaje, delimično su se neki proizvodi uvozili iz Srbije, ali je to u manjoj meri poslednjih nekoliko meseci od uvođenja sankcija NIS-u.

Više od 1.000 državljana BiH, uglavnom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zatražilo je informacije o povratku kući nakon što su sukobi između SAD-a, Izraela i Irana poremetili zračni saobraćaj širom Bliskog Istoka. Najviše ih je u Dubaiju i drugim gradovima Ujedinjenih Arapskiih Emirata, gdje je oko 1.000 državljana BiH u evidenciji institucija. Među njima je i 150 turista poput Jasmine iz Sarajeva koja očekuje skori povratak kući. “Došla sam četiri dana da odmorim i drugi dan čujem detonacije. Nije baš prijatno nakon djetinjstva provedenog u ratu u Sarajevu. Ono sto znamo jeste da je, po rasporedu, let za Sarajevo 4.marta pa čekamo informaciju da li smo mi na tom letu”, kazala je za Radio Slobodna Evropa. Ipak, kako każe, osoblje u toj zemlji daje sve od sebe da se turisti osjeċaju sigurno. “Rekli su da će pokriti trošak hotela i hrane svima koji su 'zaglavili' u Dubaiju, Osjećam se mirno dok ne počnem odgovarati na poruke i upite ljudi koji su u Bosni ili diljem Evrope i koji su zabrinuti”, ističe Jasmina. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli su 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj su ubijeni iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei i drugi visoki zvaničnici. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, u kojima SAD imaju vojne baze. Prvi letovi za SarajevoHiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa. Manji broj bh. građana, koji je boravio u Iranu, evakuiran je još prije eskalacije, potvrdio je za RSE ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Nekoliko ih je, kako kaže, ostalo u toj zemlji, ne želeći je napustiti. Osim u Iranu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, a stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Konaković je kazao da očekuje da prva grupa bh. državljana tokom srijede krene prema BiH, s obzirom na to da su iz Dubaija ponovo uspostavljeni letovi. Kazao je da se razmatra i mogućnost angažiranja čarter leta, o čemu se vode razgovori s Ministarstvom financija BiH radi osiguravanja novca. Među turistima iz BiH koji su ostali "zaglavljeni" pri tranzitu u Dubaiju je i Samra Menzilović-Ćatić. O ona za RSE kaže da je svim turistima, čiji su letovi otkazani, osiguran smještaj. "Bilo je mnogo turista na aerodromu. Pošto nema toliko kapaciteta, organizovan je i alternativni smještaj. Ja sam imala sreću pa sam uspjela da se čujem sa aviokompanijom i osigurali su nam boravak u hotelu na periferiji Dubaija", kazala je. I Samra očekuje da će se kući vratiti prvim letom za Sarajevo. "Neki su letovi krenuli, ali malo je aviona za Evropu. Uglavnom su to avioni za Indiju i ka tom dijelu svijeta. Imamo informacije da bi naš let mogao biti sutra, ali čekamo sa sigurnošću kada bi to moglo biti". Ambasada BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima objavila je da će prednost u evakuaciji imaju turisti i osobe starije od 65 godina. "U srijedu bi trebao biti jedan let za Sarajevo i ona je već popunjen. Pokušavamo da organizujemo i jedan vanredni let, ali vidjet ćemo da li ćemo uspjeti", kazao je ambasador Bojan Đokić za RSE, ističući da svi državljani BiH imaju osiguran smještaj i da su na sigurnom. Nakon izraelsko-američkog napada, koji je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump nazvao "velikom borbenom operacijom", Iran je uzvratio napade, a eksplozije su odjeknule širom Bliskog Istoka. Iranski Crveni polumjesec saopćio je 3. marta da je broj poginulih u Iran dosegao 787 osoba. Istovremeno, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Kuvajt tvrde da su do sada uspjele presresti većinu raketa i dronova iz Irana koji su ciljali energetska postrojenja, luke i aerodrome. Vlasti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima saopćile su 1. marta da su poginule tri osobe dok je 58 povrijeđeno. Amra Nalić, koja četiri godine radi u Dubaiju kao menadžerica u bosanskom restoranu, kaže za RSE da je od nedjelje rad obustavljen, s obzirom na to da se restoran nalazi u blizini turističkih atrakcija. Škole u Dubaiju organizirale su za učenike online nastavu, a svi koji to mogu rade od kuće, ali Amra kaže da za sada ne planira napuštanje Dubaija. "Trenutno se osjećam sigurno. Nije bilo nikakvih napada u mojoj blizini. Osjetili smo detonacije prvog dana, ali nakon toga ne. Turističke atrakcije i parkovi ne rade. No, rade tržni centri i možete vidjeti ljude na ulici kako šetaju bez ikakve panike", kazala je. Ponuđena pomoć iz Srbije?Ministarstvo vanjskih poslova Srbije do sada nije objavilo koliko se državljana te zemlje nalazi u državama Bliskog Istoka. To ministarstvo saopćilo je u ponedeljak uvečer da je počeo proces evakuacije državljana Srbije iz Izraela. Oni bi, prema najavama, trebali biti transportovani u Egipat, odakle će avionom, koji je obezbijedila Vlada Srbije, biti vraćeni u Beograd. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 3. marta da je Srbija spremna učestvovati u evakuaciji svojih građana iz Dubaija, tvrdeći da je pomoć ponudila i BiH. "Mnogi žele da se vrate iz Dubaija, a mi ćemo to organizovati kada i kako budemo mogli. Imamo avione, ponudili smo i BiH da zajedno vraćamo građane. Sve zavisi od opasnosti i zatvorenih aerodroma, odnosno od toga da li lete rakete", rekao je Vučić. Avio-kompanija FlyDubai saopćila je da je od 2. marta navečer počela realizirati ograničen broj letova. Jedan avion sletio je iz Dubaija u Beograd u utorak ujutro.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u Iranu trenutno boravi manji broj državljana BiH, te da su zemlju već ranije napustili oni koji su to željeli, usred eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. "Preostali su ostali svojom voljom i nisu razmišljali o odlasku iz zemlje", rekao je Konaković, dodajući da bi jedna osoba iz Ambasade BiH trebala napustiti Iran, dok će ambasador ostati. Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s ambasadom u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Iz Dubaija su, prema njegovim riječima, ponovo uspostavljeni letovi, te se očekuje da prva grupa državljana BiH tokom sutrašnjeg dana krene prema BiH. Konaković je naveo da su letovi odobreni i da je u toku organizacija odlazaka za one koji žele napustiti zemlju. Ministarstvo vanjskih poslova BiH razgovaralo je i sa vlastima Saudijske Arabije, koje su dale garancije da će omogućiti izdavanje viza na granici za državljane BiH, ako bi bilo potrebno koristiti tu rutu zbog eventualne obustave letova iz Dubaija. Konaković je potvrdio da se razmatra i mogućnost angažiranja čarter leta, o čemu se vode razgovori s Ministarstvom financija BiH radi osiguravanja sredstava, ako bude potrebno. On je naveo da ne vidi mnogo prostora za brzu deeskalaciju situacije, te da dio državljana BiH koji se javio ambasadama razmatra odlazak, dok drugi ne planiraju napustiti zemlje u kojima trenutno borave. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu pokrenuli napade na Iran. Rat se brzo proširio Teheranom koji je gađao američke baze u susjednim zaljevskim državama, a Izrael je napao ciljeve Hezbollaha u Libanonu koji podržava Iran. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Kuvajt do sada su uspjeli presresti većinu raketa i dronova iz Irana koji su ciljali energetska postrojenja, luke i aerodrome.

Krajem decembra 2025. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je zakon kojim se kanabis legalizira u medicinske svrhe i mnogi su vjerovali da je agoniji pacijenata konačno došao kraj. Međutim, dva mjeseca kasnije – zakon se još ne primjenjuje. Nema pravilnika, nema zahtjeva za uvoz i nema kanabisa na recept.

Već mjesec dana stanovnici Moldavije pri odlasku u Evropsku uniju ne moraju strahovati da li će im mobilni podaci slučajno ostati upaljeni te će ih po povratku kući dočekati astronomski telefonski račun. Naime, Moldavija je, zajedno sa Ukrajinom, u januaru postala dio roaming sistema Evropske unije, iako sama zemlja nije članica. Veaceslav Groza, moldavski urolog koji skoro sedam godina putuje u Rumuniju gdje također radi kao urolog kaže za RSE da su “tarife mobilne telefonije postale jeftinije i pristupačnije” otkako je njegova zemlja integrisana u roaming zonu EU. Strah da će vam jedan poziv nabiti astronomski telefonski račun uskoro bi mogao biti stvar prošlosti i u zemljama Zapadnog Balkana koje su također kandidati za članstvo. Evropska komisija predložila je otvaranje pregovora kojim će i zapadnobalkanski stanovnici uživati ista roaming prava kao i EU. "Iznenadni računi ili veći troškovi tokom putovanja su nešto što unutar EU više ne poznajemo. Danas smo predložili da se to proširi na Zapadni Balkan", rekla je komesarka za prošitenje Evropske unje Marta Kos. Bolje ekonomske prilikePrednost putovanja bez roaminga mogla bi biti značajna obzirom da najbitniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine ostaje Evropska unija, kao što su ranije saopštili iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine "sa više od 73 posto izvoza i 66 posto uvoza." Kada su u pitanju turističke posjete gosti iz Hrvatske su najčešći u BiH, ali i obrnuto. Bosanski državljani također često putuju u zemlje u kojima nemaju vizna ograničenja ili gdje imaju jaku dijasporu poput Njemačke, Austrije, Slovenije. Zemlje Evropske unije su i primarna destinacija emigracije bosanskohercegovačkih stanovnika. Susjedna Hrvatska, također EU zemlja, prva je na listi zemalja u kojoj žive državljani BiH. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, preko 363 hiljade bh. državljana živi u ovoj zemlji. Također, u Njemačkoj živi preko 333 hiljade državljana BiH. Iz Ambasade Švedske za Radio Slobodna Evropa kažu da je jačanje veza među ljudima dugogodišnji švedski prioritet.U ovoj zemlji živi oko 60.000 državljana BiH. "Postepeno izgraditi snažnije veze između ljudi u Bosni i Hercegovini i u Evropskoj uniji korisno je za sve i predstavlja nešto što Švedska podržava i promoviše," rekli su iz Ambasade Švedske u BiH. Naglasili su da su i ranije podržavali slične mjere, poput ranijeg sporazuma o smanjenju rominga između EU i Zapadnog Balkana. "Jer doprinose praktičnim koracima koji unapređuju proces proširenja EU, podržavaju ekonomsku konvergenciju i smanjuju prepreke za švedske kompanije. Uz to, švedska vanjska politika prema regionu naglašava da su vladavina prava i reforme u središtu pristupanja EU, dok su povezanost i digitalna integracija alati za stabilnost i rast. Inicijativa o roamingu u skladu je s tim prioritetima." Na samitu zemalja Evropske unije i Zapadnog Balkana održanom u Tirani u decembru 2022. potpisana je deklaracija kojom se zemlje obvezuju na postupno smanjenje naknada za roaming. Manje tarife krenule su od 2023. godine. Prema deklaraciji, cijena jednog gigabajta trebala bi 2026. godine iznositi 14 eura. No, dok zemlja ne uđe u roaming sistem, dnevna doza naknade za roaming korisnika EU kartice u BiH može biti između sedam i 15 eura dnevno za internet. Za korisnike kartica bh. telecom operatora cijene variraju od sedam eura po gigabajtu do 12 eura za travel pakete, što se obično preporučuje. U suprotnom, trošak zbog recimo korištenja interneta može značajno narasti. Ali, u budućnosti bi se oni mogli i smanjiti. Tako na primjer, ako korisnik prosječnog paketa nekog od tri bh. operatera tokom putovanja troši jedan gigabajt mobilnih podataka, za pet dana bi mogao potrošiti od 35 do 75 eura. No, bez roaminga svi troškovi bi se sveli na mjesečne račune, što znači da bi mogli platiti čak i oko 13 eura za cijeli mjesec prema trenutnim cijenama. Olakšanje za putnikeGlavobolja zbog razmišljanja o karticama, dodatnim podacima i računima mogla bi sa roamingom najprije prestati kod onih koji često putuju i kreću se između zapadnobalkanskih zemalja i EU. Ranija istraživanja pokazala su da je 81 posto putnika iz Evropske unije osjetilo korist nakon što je 2017. godine širom ovog bloka ukinut roaming sistem. Pri planiranju odmora cijena igra veliku ulogu i svaka dodatna stavka utiče na odluku, kaže Amel Lizde, vlasnik Checkpoint Travel, agencije iz Mostara čija je uža specijalnost posebno prilagođeni individualni odmori. "Sama činjenica da moraju razmišljati o roamingu predstavlja psihološku barijeru, čak i ako trošak na kraju nije ogroman," pojašnjava. Dešava se, kaže, da gosti ostanu bez interneta odmah po dolasku ili da kasnije dobiju neočekivano visoke račune "što stvara negativan prvi utisak." "Ukidanje roaminga između BiH i EU bi uklonilo jednu tihu, ali realnu prepreku u putovanju i dodatno olakšalo dolazak evropskih gostiju, ali i poslovanje domaćih firmi koje sarađuju s EU tržištem", dodaje Lizde. Kako teče proces pregovora?Građani zemalja Zapadnog Balkana od jula 2021. godine koriste pogodnosti nižih tarifa kada putuju unutar regiona koje su postignute na osnovu Regionalnog sporazuma o roamingu na Zapadnom Balkanu. Tako korisnici sva tri telekom operatera iz Bosne i Hercegovine više ne plaćaju dodatnu naknadu prilikom korištenja telefona u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. No, da bi ta usluga bila dostupna i širom Evropske unije, Evropska komisija prvo traži odobrenje Vijeća EU za otvaranje pregovora sa partnerima sa Zapadnog Balkana. Nakon što zahtjev bude usvojen kreću bilateralni sporazumi. Po finalizaciji sporazuma i potpunom usklađivanju sa pravilima EU o roamingu, građani koji putuju između EU i Zapadnog Balkana moći će da upućuju pozive, šalju poruke i koriste mobilne podatke bez dodatnih roaming naknada. *Saradnja na tekstu Cristina Straton

Dok šef diplomatije Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković upozorava na novo remećenje globalne stabilnosti, lider bosanskih Srba i smijenjeni predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u eskalaciji na Bliskom istoku vidi potvrdu "iranske ideološke prijetnje". Američko-izraelska intervencija u Iranu, te odgovor te države neselektivnim gađanjem ciljeva u državama regije, oživjelo je diskusije o prisustvu Irana u BiH. U postu na mreži X, Milorad Dodik tvrdi da je Republika Srpska, entitet u BiH, nastala u borbi protiv "iranske ideologije", optužujući Bošnjake za rat u BiH. To, po riječima sagovornika Radija Slobodna Evropa (RSE), nije u skladu sa stvarnošću, jer je podrška Irana Armiji BiH uslijedila nakon već raširene kampanje terora srpskih snaga širom zemlje. Iran je tokom rata pomagao probosanske snage novcem, humanitarno i oružjem. Nakon poslijeratnog pritiska Sjedinjenih Američkih Država na vlasti u Sarajevu da se prekine jači politički uticaj Irana, veze sa Teheranom su svedene na postojanje kulturnih centara, naučnu saradnju, te vrlo rijetke političke posjete. Uprkos tome, pojedini događaji i izostanak jasnih reakcija u Sarajevu povremeno otvaraju prostor za različite interpretacije iranskog prisustva. Kakva je danas saradnja BiH i Irana?U maju 2025. ministar odbrane Zukan Helez primio je iranskog vojnog izaslanika, nakon čega se, zbog upozorenja američke administracije, morao izvinjavati strateškim partnerima. Portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani boravila je u Sarajevu 2025. godine, dok je godinu ranije BiH posjetio iranski diplomata Mahmud Heidari. Još ranije, 2022. godine, iranski ministar vanjskih poslova sastao se u Sarajevu s tadašnjom ministricom Biserom Turković i predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem. Bosna i Hercegovina i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o saradnji: trgovinskih, kulturnih, naučnih i investicijskih. Ipak, ekonomska razmjena je minimalna. U posljednjih pet godina BiH je u Iran izvezla oko 4,4 miliona evra, dok je uvoz iz Irana vrijedio oko 21 milion evra. Najviše se izvoze proizvodi od drveta, dok se iz Irana uglavnom uvozi voće. Državljanima BiH nije potrebna viza za ulazak u Iran do 15 dana, dok iranskim državljanima za ulazak u BiH viza jeste potrebna. Nedavno pažnju javnosti privukao Perzijsko‑bosanski koledž kod Sarajeva, u vlasništvu Islamske Republike Iran, u kojem se na snimcima vidio portret Kasima Sulejmanija, jednog od nekad najmoćnijih vojnih zapovjednika Irana. Ubijen je u američkom zračnom napadu u Bagdadu, u januaru 2020. godine, a vlasti u Teheranu i njihovi saveznici slave ga kao mučenika. Zapadne zemlje i Ujedinjeni narodi sankcionirali su njega i Kuds snage zbog povezanosti s terorističkim aktivnostima i iranskim nuklearnim programom. Delegacija iranske ambasade prisustvovala je obilježavanju Dana državnosti u toj školi, dok uprava nije odgovarala na upite o obrazovnom cilju postavljanja Sulejmanijevog portreta. U Sarajevu djeluje Iranski kulturni centar, a od 2016. realizovan je niz izložbi, filmskih sedmica i književnih događaja. Ima li Iran saveznike u BiH?Božo Kovačević, nekadašnji hrvatski diplomata, za RSE ocjenjuje da je jasno da Dodik svojim komentarima "želi dobiti naklonost Trampove administracije", a samim tim i podršku svojim separatističkim planovima. Drugi bh. političari, nastavlja Kovačević, za sada su oprezni sa svojim izjavama, jer su svjesni da su Sjedinjene Države glavni jamac Dejtonskog sporazuma. Prema njemu, Iran je poput Rusije pokušao iskoristiti raspad bivše Jugoslavije za osnaživanje svog uticaja, ali je sebi postavio zadaće "koje nije mogao ispuniti", te zato danas nema saveznike ni u BiH, ali ni na Bliskom istoku. On dodaje da to potvrđuje i činjenica da ekonomska saradnja sa BiH nije na visokom nivou. "Mislim da je Iran pokušao preuzeti ulogu koju nikako nije mogao izvršavati. Ponajprije zbog dugotrajnih ekonomskih sankcija. On je mogao računati na emocije onih koji su protivnici režima sankcija i koji misle da Zapad nameće svoje kriterije", izjavio je Kovačević. Bivši diplomata kaže da te emocije, ako nisu propraćene institucionalnom saradnjom i razvojem ekonomije, nisu mogle biti dugotrajne. Ipak, očekuje da bi one mogle da se ponovo rasplamsaju nakon napada na Iran. "Budući da Iran više ne može biti vjerodostojan kao saveznik, mislim da će sve reakcije ostati na razini iskazivanja emocija bez mogućnosti da bilo koja skupina u BiH postane instrument dosadašnje iranske politike", zaključuje Kovačević. Svega 'stotinu viza godišnje'Bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Iranu Emir Hadžikadunić za RSE ističe da se odnosi dvije zemlje danas zasnivaju na vrlo ograničenim kontaktima. "Odnosi Bosne i Irana su zaista marginalni. Nema značajne trgovine, nema vojne saradnje, a ni turistički promet ne prelazi oko stotinu viza godišnje", naveo je Hadžikadunić. Hadžikadunić podsjeća da je posljednja velika posjeta visoke delegacije iz BiH bila 2004. godine, a da je intenzitet kontakata nakon toga minimalan. Kada je riječ o ratnom periodu, on potvrđuje da je Iran slao oružje, ali uz ključnu napomenu, da je u tom momentu oružje "dolazilo uz prećutnu saglasnost" tadašnje administracije SAD na čelu sa predsjednikom Bilom Klintonom (Bill Clinton), o čemu, kako kaže, govore i kasnija svjedočenja pred američkim Kongresom. Iranske pošiljke su počele da stižu tek nakon 1993. godine. "Dakle, tek nakon izvršene agresije, zbog čega Dodikove tvrdnje o iranskom uticaju na početak rata nemaju nikakvog temelja", naveo je. Sličnog stava je i profesor Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, Asim Mujkić. Prema njegovim riječima, Dodik pokušava uspostaviti lažnu vezu između iranske politike i borbe Armije BiH tokom devedesetih, iako su međunarodni akteri "vrlo dobro svjesni o čemu se radi". Mujkić ističe i paradoks Dodikovih stavova, dok hvali napade na Iran, zanemaruje činjenicu da je Teheran jedan od "najbližih saveznika predsjednika Putina", podsjećajući da Dodik gaji "bliske odnose" sa predsjednikom Rusije Vladimorom Putinom. Da li je bilo još reakcija na američko-izraelsku akciju?Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije, istakao je tokom javnog obraćanja u Sarajevu 1. marta kako "samo oni koji ga (mir) izgube znaju njegovu vrijednost”. "Jučer je ponovo počeo težak rat na Bliskom istoku. Onaj u Ukrajini traje već godinama. Gledali smo šta se dešavalo u Gazi. Trebamo činiti sve da se takva stvar više nikada ovdje ne ponovi. A neće se ponoviti ako budemo jaki i ako oni koji nas ne vole budu svjesni da smo jaki", rekao je Izetbegović. Nakon napada na Iran, Islamska zajednica u BiH objavila je saopštenje u kojem poziva na hitan prekid rata i povratak diplomatiji. "Rat, sukobi i ucjenjivanje silom ne mogu biti način na koji se svijet može dovesti u mirnu luku", navedeno je u saopštenju. Kao zajednica koja je preživjela rat, IZ naglašava "moralnu obavezu da upozori na zlo rata" i poručuje da su narodi Irana i regiona "u mislima i dovama bosanskih muslimana".

Iako je završen i opremljen, novi granični prelaz između BiH i Hrvatske kod Gradiške vrijedan 20 miliona evra, ne radi zbog administrativnog zastoja u bh. institucijama. Zbog toga vozači i putnici i dalje satima čekaju u kolonama na nekoliko kilometara udaljenom starom prelazu u centru Gradiške.

Pod sloganom "Srcem uz Sarajevo" u Beogradu je 28. februara održana šetnja solidarnosti posvećena stradalima i povređenima u nedavnoj saobraćajnoj nesreći u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, kao i svim žrtvama infrastrukturnog nemara na prostoru Zapadnog Balkana. U saobraćajnoj nesreći u Sarajevu 12. februara, kada je tramvaj iskočio iz šina, poginuo je jedan student a više osoba je povređeno. Više desetina građana okupilo se na platou kod Filozofskog fakulteta u Beogradu, na poziv nevladine Inicijative mladih za ljudska prava. Aktivista Aleksandar Milanović rekao je u govoru da nesreća u Sarajevu podseća na tragediju koja se u novembru 2024. godine dogodila u Novom Sadu, gde je 16 ljudi poginulo u padu nadstrešnice sa tek rekonstruisane Železničke stanice. "Opet jedan isti obrazac, gde su sistemski nemar i korupcija oduzeli jedan mladi život, i to na delu pruge koji nije imao upotrebnu dozvolu, od tramvaja koji je nebrojeno puta bio u kvaru. Ovo nije nesreća, ovo je ubistvo od strane jednog nemarnog, koruptivnog sistema u kojem se javni prevoz namerno uništava u korist privatnika", rekao je Milanović. Nakon okupljanja na Studentskom trgu, građani i aktivisti su prošetali do Sebilj česme, replike istoimene česme koju je Sarajevo poklonilo Beogradu 1989. godine. Kod tog simbola prijateljstva dva grada položili su bele ruže. Šta kažu građani?Među onima koji su učestvovali u šetnji bila je i Desanka Damnjanović iz Beograda. "Kada sam čula šta se desilo u Sarajevu, osećala sam se jezivo, kao da je neko moj stradao", rekla je Damnjanović za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Meni lično je važno da budem ovde, jer sam se rodila u zemlji u kojoj je jedan od gradova bilo i Sarajevo. To je moj grad koliko i Novi Sad u kojem sam se rodila ili Beograd u kojem sada živim i radim", dodaje. Na skup solidarnosti došla je i Beograđanka Nađa. "Imala sam intimnu potrebu da iskažem solidarnost sa građanima Sarajeva. Jako me boli ranjavanje svakog grada, a posebno sam osetljiva na Sarajevo", rekla je za RSE. Solidarnost kao čin otporaAktivisti Inicijative mladih ističu da je solidarnost među gradovima i društvima u regionu ne samo čin saosećanja, već i izraz zajedničke borbe za bezbednost, odgovornost i dostojanstvo svakog ljudskog života. Aktivistkinja Dalija Kolar poručila je u obraćanju okupljenima da iza tragedija, poput one u Sarajevu, stoje decenije nemara i prebacivanja odgovornosti. Ona je podsetila da se skup u Beogradu održava tačno na 30. godišnjicu završetka opsade Sarajeva, koje je četiri godine bilo pod vatrom Vojske Republike Srpske od 1992. do 1996. Kako je dodala, civilne veze između dva grada su istanjene "ne zato što ne postoji bliskost, nego zato što se ona sistemski potiskivala decenijama". "Solidarnost preko granica danas je čin otpora ideji da treba da brinemo samo o našima i logici da tragedija postaje važna tek kada se dogodi unutar iste administrativne linije. Granice su administrativne, odgovornost je ljudska. Ovde smo da jasno kažemo da nas se tiče i da nam je stalo", rekla je Dalija Kolar. Šta se zna o tragediji?Tragedija se dogodila u centru glavnog grada Bosne i Hercegovine, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. U nesreći poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, dve su teško povređene, a dve lakše. Vozač tramvaja A.K. lišen je slobode nakon nesreće i ispitan u svojstvu osumnjičenog, te kasnije pušten na slobodu. On se sumnjiči da je počinio "kazneno delo protiv bezbednosti javnog prometa iz nehaja", za koje je zaprećena kazna zatvora do osam godina. Prema rečima nadležnih, kod vozača nije utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu. Glavna tužiteljka izjavila je da istraga nije usmjerena samo na postupanje vozača, već da se ispituje i tehnička ispravnost tramvaja, način i dinamiku održavanja, starost voznog parka, kao i eventualni propusti u sistemu nadzora i upravljanja. Dodala je da se proveravaju i postupci javnih nabavki za delove sistema kočenja i videonadzora, jer je utvrđeno da videonadzor nije radio mesecima u tramvaju koji je izazvao nesreću, kao ni u još četiri druga tramvaja. Istražuje se i odgovornost odgovornih osoba u Javnom komunalnom preduzeću – Gradski saobraćaj Sarajevo (GRAS), te nadležnom Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo. Prema dostupnim informacijama, tramvaj broj 516 deo je starijeg voznog parka nabavljenog iz nekadašnje Čehoslovačke, a pitanje njegove tehničke ispravnosti i opšteg stanja tramvajskog sistema u Sarajevu već je duže vreme predmet javnih rasprava. U međuvremenu, javnost i porodice stradalih očekuju jasne odgovore o tome je li tragedija mogla biti sprečena i ko snosi odgovornost za sigurnost javnog prijevoza u Sarajevu, pa je nakon nesreće organizirano više masovnih protesta u glavnom gradu BiH. Nakon tragedije ostavke su podneli premijer Kantona Sarajevo Nihad Uko i direktor GRAS-a Senad Mujagić.

Vatrogasci i spasioci iz Republike Srpske boravili su od 9. do 13. februara na obuci u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu, bez javne potvrde da su o tome bile upoznate državne institucije Bosne i Hercegovine. Obuka u centru čiji rad zapadne zemlje godinama posmatraju sa sigurnosnim rezervama otvara pitanja nadležnosti i međunarodne saradnje. Radi se o trećoj godini saradnje u kojoj Uprava civilne zaštite RS na obuku u Rusko-srpski centar šalje pripadnike vatrogasno-spasilačkih jedinica iz tog bh. entiteta. U Upravi civilne zaštite drugog entiteta, Federacije BiH, za Radio Slobodna Evropa ističu kako ne znaju ništa o tim odlascima, te smatraju da entitet, bez znanja države, ne bi smio slati vatrogasce i spasioce na obuku u drugu zemlju. U Ministarstvu bezbjednosti BiH, u čijoj nadležnosti su koordinacija u oblasti spašavanja, te međunarodna saradnja, nisu odgovorili na upit RSE da li su dali odobrenje za ovu obuku u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu. Dileme su dodatno pojačane činjenicom da su u međuvremenu i u samoj Srbiji pokrenuta pitanja finansijske transparentnosti i pravnog statusa Centra, te zahtjevi i dijela opozicije za njegovo zatvaranje. U RS tvrde da je cilj 'isključivo humanitarni rad i obuka vatrogasaca'Boris Trninić, v. d. direktora Uprave civilne zaštite RS, za RSE navodi da "nije čuo" za sumnje koje okružuju rad Rusko-srpskog centra u Nišu, te tvrdi da je riječ o "profesionalnoj, striktno humanitarnoj saradnji". "Ono što vam mogu reći jeste da imamo izvanrednu saradnju i da se radi isključivo o humanitarnom radu. Ništa nisam primijetio što bi se odnosilo na te navode (o uspostavljanju vojne i obavještajne baze)", rekao je. Kaže da je dva puta posjetio Centar u Nišu, te da je fokus aktivnosti "isključivo" na scenarijima koji simuliraju najopasnije situacije za vatrogasce. "Mi šaljemo naše vatrogasce iz cijele Republike Srpske na obuke koje se isključivo odnose na obuku i ponašanje vatrogasaca u ekstremnim uslovima, visokim temperaturama, u zatvorenim prostorima… prolazak kroz lavirinte, simulacije gašenja požara u zgradama. Sve je to napravljeno montažno i instruktori su profesionalci koji obučavaju naše vatrogasce", kaže Trninić. Istakao je i da su prošle godine realizovana četiri termina za obuke a ove godine su planirali pet obuka u grupama po osam ljudi. Dva termina finansira, po riječima Trninića Uprava RS, a tri su "besplatna", odnosno "na teret domaćina". Jedan termin košta oko 5.000 maraka (2.500 evra). "U to je uključeno sve – hrana, prenoćište i korišćenje tehničko-materijalnih sredstava. Mi obezbjeđujemo prevoz vatrogasaca do Niša i nazad", precizira on, te dodaje da saradnja s Centrom obuhvata donacije i intervencije u vrijeme elementarnih nepogoda. Ko je dogovorio saradnju?Prema navodima Borisa Trninića, saradnja se realizuje na osnovu memoranduma i protokola o saradnji između Uprave civilne zaštite RS i Centra u Nišu koji je "zatekao" po stupanju na dužnost. Nije mogao navesti kada je potpisan memorandum, ali ističe da se svaka međunarodna saradnja Uprave RS odvija "u skladu sa saglasnošću Vlade Republike Srpske". Na zvaničnoj stranici Uprave civilne zaštite RSE nije uspio pronaći dostupnu informaciju o tome kada je i ko potpisao memorandum o slanju na obuku u Rusko-srpski centar u Nišu. No, u oktobru 2021.godine potpisan je sporazum o saradnji sa Ruskom humanitarnom misijom na Balkanu. Tada je navedeno kako se saradnja odnosi i na preventivno djelovanje, organizaciju, obuku i osposobljavanje pripadnika. Na stranici Ruske humanitarne misije na Balkanu, može se naći navod da je u partnerskom odnosu sa Rusko-srpskim humanitarnim centrum u Nišu. Obje strukture su povezane sa ruskim državnim sistemom za vanredne situacije te su prisutne na Balkanu u oblasti civilne zaštite i reagovanja na katastrofe. Međutim, sadašnji vršilac dužnosti direktora Trninić u Moskvi je u maju 2024. godine potpisao i Memorandum o saradnji u oblasti sprečavanja i otklanjanja posljedica vanrednih situacija između Uprave civilne zaštite RS i Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije. Sa ruske strane sporazum je potpisao zamjenik ruskog ministra za vanredne situacije, Anatolij Mihajlovič Suprunovski. 'Sumnje' u zadiranje nadležnosti BiHU Upravi civilne zaštite Federacije BiH za RSE navode kako sve što tiče obuke u inostranstvu, koja, po njihovom mišljenju, spada u međunarodnu saradnju, spada u nadležnost Bosne i Hercegovine. "Na osnovu člana 4. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, pitanje obuke u inostranstvu spada u međunarodnu saradnju u oblasti zaštite i spašavanja. U skladu sa članom 6. navedenog zakona, međunarodnu saradnju u ovoj oblasti ostvaruje Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, koje u tim aktivnostima sarađuje sa nadležnim institucijama i organima BiH, entiteta i Brčko distrikta", navode iz Upravi FBiH. Dodaju i kako nisu upoznati s obukom u Nišu koja se provodi za vatrogasce i spasioce iz samo jednog dijela države. "Sama činjenica da Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske o takvoj saradnji informiše Vladu Republike Srpske ne može zamijeniti zakonom propisanu ulogu institucija Bosne i Hercegovine u ostvarivanju međunarodne saradnje u oblasti zaštite i spašavanja", zaključili su u Upravi civilne zaštite FBiH. Dio 'šireg konteksta' o vezama RS i RusijeZa bezbjednosnog eksperta Seada Turčala, koji je i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, slučaj obuke u Nišu ne može se posmatrati izdvojeno, već kao dio obrasca, šireg konteksta o vezama Republike Srpske i Rusije. "Institucije BiH su obavezne ovo ispitati jer obuka vatrogasaca sama po sebi nije problem, nego je problem to što se ta obuka odvija u instituciji s ozbiljnim sigurnosnim znakom pitanja, u sklopu šireg obrasca koji sistematski zaobilazi državne institucije i gradi paralelne veze s ruskim sigurnosnim strukturama", naveo je Turčalo. Dodaje kako bi nepostupanje značilo da "BiH de facto prihvata da njene entitetske strukture vode nezavisnu sigurnosnu politiku s državom koja je pod međunarodnim sankcijama, a to je nešto što se direktno tiče suvereniteta". "Svjesni smo da se doskorašnji predsjednik entiteta RS s Vladimirom Putinom (ruski predsjednik) sastao najmanje 26 puta. Policija RS-a se obučava u Moskvi. RS je donijela zakon o 'stranim agentima' po ruskom modelu. Nabavljeno je preko 4.000 automatskih pušaka. Utvrđeno je i postojanje kampova u entitetu RS, te je 2024. uhapšen ruski državljanin pod optužbom da je obučavao Moldavce. I onda u taj mozaik stavimo i obuku u centru za koji se smatra da ima obavještajnu funkciju", naveo je Turčalo. On ističe kako po je Ustavu BiH vanjska politika isključiva nadležnost državnog nivoa. "Entitet RS ne može samostalno sklapati sporazume o saradnji s institucijama stranih država bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH. A upravo je to urađeno jer je u maju 2024. potpisan je Memorandum o saradnji u Moskvi, bez ikakve koordinacije s Ministarstvom vanjskih poslova BiH ili OSA-om", zaključio je Turčalo. Šta je poznato o radu Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu?Dok RS vatrogasce šalje u Niš, u Srbiji traje gotovo paralelna rasprava o tome šta tačno Centar radi, kako je registrovan i ko ga finansira. Centar je formalno uspostavljen na osnovu međudržavnog sporazuma između Vlade Rusije i Vlade Srbije iz 2012. godine i u zajedničkoj je nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, te ruskog Ministarstva za civilnu zaštitu i vanredne situacije. Radi se o objektu koji vlasti u Moskvi opisuju kao "najznačajniji na Balkanu" za reagovanje na vanredne situacije i elementarne nepogode. Istraživanje RSE je pokazalo manjak transparentnosti u finansiranju i aktivnostima Centra. Sa druge strane Sjedinjene Američke Države Države i Evropska unija godinama iznose sumnje zbog djelovanja Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, smještenog u blizini drugog najvećeg aerodroma u Srbiji. Još 2017. tadašnji zvaničnik američkog State Departmenta Hoyt Brian Yee izjavio je da su SAD zabrinute zbog izgradnje ruskog centra u Srbiji i potencijalnog specijalnog statusa osoblja. "Ne verujemo da Rusija ima dobre namjere da pomogne Balkanu da ide ka EU", rekao je tada Yee. On je dodao da Centar u Nišu, blizu granice sa Kosovom, gde SAD imaju oko 600 američkih vojnika i 4.000 pripadnika NATO mirovnih snaga, nije pozitivan pomak. Tada je reagovala Ana Brnabić, sa funkcije premijerke Srbije, rekavši da su ocjene "previše ispolitizovane". Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Srbije za 2023. zatražila da Beograd detaljno informiše EU o aktivnostima Centra i njegovoj ulozi u sistemu upravljanja vanrednim situacijama, uz upozorenje da ne smije preklapati nadležnosti sa Koordinacionim centrom EU za hitne slučajeve. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Brisel bilježi intenziviranje odnosa Beograda i Moskve, kao i odbijanje Srbije da uvede sankcije Rusiji. Istovremeno i vlasti Republike Srpske koče, kroz učešće u institucijama Bosne i Hercegovine, uvođenje sankcija Rusiji. Ministar policije Kosova Xhelal Sveçla 2023. je tvrdio da postoje obavještajni podaci o ruskim elementima povezanim s napadom u Banjskoj i da je Centar "obavještajna baza za špijuniranje regiona". Ni Beograd ni Centar nisu reagovali na te navode. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, a Srbija odbija njegovo izručenje Prištini.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Miroslava Kraljevića, načelnika Općine Vlasenica, zbog veličanja ratnih zločinaca osuđenih zbog genocida pred Haškim sudom. Tužiteljstvo BiH je optužnicu podignulo jer je Kraljević, u svojstvu načelnika Općine, 9. marta 2025. u Vlasenici prilikom obilježavanja godišnjice pogibije boraca nekadašnje vojske Republike Srpske, dao izjavu za medije u kojoj je veličao osobe koje su pravomoćno osuđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratne zločine. Kraljević je na skupu rekao: "Jer to smo mi, to je naša realnost. Svi smo mi Radovani. (…) Na isti ili sličan način branimo tekovine", aludirajući na Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika RS-a koji je u Hagu pravosnažno osuđen na doživotni zatvor. "Optuženi se tereti da je počinio krivično djelo - izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, navedeno je u saopćenju Tužiteljstva BiH. Miroslavu Kraljeviću se sudi i zbog ratnog zločina u Vlasenici, u okviru predmeta "Mane Đurić i drugi". Kraljević i ostali optuženi terete se za zatočenja, mučenja i zlostavljanja više desetaka osoba u Vlasenici, a u optužnica protiv njih se odnosi i na ubistvo i nestanak najmanje 22 osobe.

Među 5.700 osumnjičenih militanata takozvane "Islamske države" prebačenih iz kurdskih zatvora u Siriji u Irak su i državljani BiH, dok istovremeno žene i djece, nakon izlaska iz kampa Al-Hol, ostaju na sjeveru Sirije u pravnoj i humanitarnoj neizvjesnosti. Informacije o porijeklu stranih državljana prebačenih u Irak iz zatvora, koji su donedavno bili pod kontrolom kurdskih snaga, objavili su irački mediji i sigurnosni stručnjaci. Podatke o bh. državljanima za Radio Slobodna Evropa nezvanično je potvrdio i sigurnosni izvor u BiH, koji nije želio biti imenovan, međutim službene potvrde iz nadležnih ministarstava sigurnosti i vanjskih poslova u BiH nema. Nisu potvrđeni ni precizni brojevi bh. državljana, kao ni jesu li svi koji su bili u zatvorima prebačeni u Irak. Ove osobe bile su bez suđenja od 2019. godine i teritorijalnog pada terorističke grupe "Islamska država" u zatvorima na sjeveroistoku Sirije koje su kontrolirale kurdske autonomne snage, sve do januara 2026. kada su kontrolu preuzele sirijske snage. Državljani BiH u Siriju su odlazili od 2012. godine i pridruživali se različitim militantnim skupinama, ali najveći broj je bio u "Islamskoj državi". Nakon što je ova grupa teritorijalno poražena, oni su uhapšeni i odvedeni u zatvore. Od tada, BiH je u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama organizirala repatrijaciju samo sedam muškaraca iz zatvora, i to u decembru 2019. Ranije iste godine vraćen je jedan muškarac. Tada ih je oko 20 ostalo u pritvorima, s još nekoliko maloljetnika, dječaka koji su odvojeni od majki i iz kampova odvedeni u centre za maloljetnike. Obitelji muškaraca iz BiH s kojima je RSE razgovarao nisu upoznate o tome ko je prebačen u Irak, a neki od njih nemaju nikakav kontakt s onima koji su u zatvorima već godinama. Osim Bosanaca, u Irak su prebačeni i drugi državljani zemalja Zapadnog Balkana. Sigurnosni stručnjak Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma sa sjedištem u Washingtonu Adrian Shtuni za Radio Slobodna Evropa je rekao da ima informacije da su u Irak prebačena dvojica srpskih državljana, tri osobe s Kosova, osam iz Albanije i jedan državljanin Sjeverne Makedonije, kao i 23 Bosanca. "Broj Bosanaca ne iznenađuje s obzirom na vrlo ograničen broj repatrijacija bosanskih stranih boraca i poznati broj muškaraca, državljana BiH, koji su pritvoreni nakon pada Baghuza 2019. godine i koje su držale kurdske SDF snage", rekao je Shtuni za RSE. Ministarstvo pravosuđa Iraka je Iračkoj novinskoj agenciji (INA) otkrilo da prebačeni militanti dolaze iz više od 60 zemalja, "uključujući 4.253 Arapa i 983 nearapa". Od toga je 467 iračkih državljana, a 3.543 sirijskih. Glasnogovornik Ministarstva Mohammed Laibi je rekao da su u zatvoru Central Karkh pritvorske jedinice obnovljene, a pritvorenici klasificirani pomoću baze podataka koju je Iraku dostavila međunarodna koalicija, uključujući Kanadu, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajinu, Indiju, Australiju, Belgiju, Gruziju i Dansku. Laibi je rekao da "najveći kontingenti potječu iz Maroka (187), Turkmenistana (165), Turske (181), Tunisa (234), Rusije (130) i Egipta (116)." Pozivi na repatrijacijuMinistar vanjskih poslova Iraka Fuad Hussein, po okončanju operacije prebacivanja militanata u Irak, pozvao je zemlje širom svijeta da repatriraju svoje državljane i da im sude u matičnim državama, naglasivši da je zajednička odgovornost ključna za očuvanje globalnih sigurnosnih dostignuća u borbi protiv ekstremističkih grupa. U obraćanju Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda, Hussein je rekao da je Irak već poduzeo značajne korake u ovom pravcu. "Kontaktirali smo druge zemlje, posebno arapske i islamske zemlje, a neke su obećale da će primiti natrag svoje građane. Kontaktirali smo i zapadne zemlje, ali to je dug i težak proces", dodao je. Izjave iračkog ministra uslijedile su nekoliko dana nakon što je Američka centralna komanda (CENTCOM) objavila da je završila veliku operaciju prebacivanja osumnjičenih militanata ISIS-a iz pritvorskih objekata u sjeveroistočnoj Siriji u irački pritvor. Američka komanda je objavila da je misija prebacivanja trajala 23 dana. "Odlično obavljen posao cijelom timu Zajedničkih snaga koji je izvršio ovu izuzetno zahtjevnu misiju na terenu i u zraku, uz veliki fokus, profesionalizam i suradnju s našim regionalnim partnerima", izjavio je admiral Brad Cooper, komandant CENTCOM-a. Ranije je u januaru američki državni tajnik Marco Rubio pozvao zemlje da prihvate svoje državljane iz tih objekata kako bi se suočili s pravdom. "Strani teroristi bit će u Iraku privremeno, Sjedinjene Američke Države pozivaju države da preuzmu odgovornost i repatriraju svoje državljane iz ovih objekata kako bi se suočili s pravdom", rekao je tokom januara Rubio. Turska i Rusija su već izrazile spremnost za preuzmu svoje državljane iz Iraka, javile su agencije. BiH se oslanja na partnereMinistarstvo sigurnosti BiH, koje je s drugim institucijama zaduženo za proces repatrijacije, za RSE je navelo da će "sve naredne korake poduzimati u koordiniranom djelovanju nadležnih institucija i međunarodnih partnera". RSE je ranije objavio da su u toku planovi za povratak državljana BiH, ali situacija na terenu u Siriji značajno uvjetuje dinamiku ovog procesa. Iz CENTCOM-a su za RSE rekli da ne mogu odgovoriti na pitanja u vezi s državljanima BiH koji su prebačeni u Irak, dok iz iračkog ministarstva pravde nije stigao odgovor na RSE upit. HRW upozorio na mogućnost nepravednog postupanja prema osumnjičenim militantimaIz iračkog ministarstva pravde su rekli da će, prije bilo kakvih repatrijacija, biti provedene istrage kako bi se utvrdilo jesu li neki od militanata počinili zločine u Iraku, zbog čega bi im se onda sudilo u toj zemlji. Ovaj proces bi mogao potrajati i nekoliko mjeseci. Human Rights Watch (HRW) je u međuvremenu upozorio da su pritvorenici, uključujući državljane trećih zemalja, izloženi riziku od mučenja, nepravednih suđenja, prisilnih nestanaka i čak smrtne kazne, s obzirom na ranije dokumentirane probleme u iračkom pravosuđu i zatvorskom sistemu. Iračke vlasti ih drže u zatvorima poput Nasiriyah i Karkh dok traju istrage, a planirano je da im se sudi prema iračkom antiterorističkom zakonu, bez izručenja drugim državama do završetka postupaka, naveo je HRW. Organizacija za ljudska prava naglašava da mnogi pritvorenici godinama nisu imali pravičan sudski postupak te pozivaju države da repatriraju svoje državljane i osiguraju poštena suđenja, dok istovremeno upozoravaju da prenatrpan zatvorski sistem i masovni transferi povećavaju rizik od daljnjih kršenja ljudskih prava. Kurdske vlasti su više puta tokom godina pozvale zemlje da repatriraju svoje građane, ali većina država je repatrirala samo ograničen broj, navodeći sigurnosne probleme i potencijalne domaće političke reperkusije. Bosanke iz kampa Al-Hol u IdlibuNakon skoro sedam godina u kampu Al-Hol, žena iz Bosne kaže da se izgubi kad izađe napolje u Idlibu, gdje je s drugim Bosankama otišla nakon što je sirijska vlada preuzela kontrolu nad ovim kampom, koji je dotad bio pod kurdskom upravom. U kampu su od 2019. bile smještene obitelji osumnjičenih boraca ISIL-a, kao i raseljeni iz Sirije. "Ja se odmah vraćam unutra, ne podnosim aute, motore, ljude... sve nam je čudno nakon toliko godina u šatorima u kampu", javila se telefonom za RSE iz Idliba. Kaže da ih je iz kampa izvela sirijska vojska početkom februara. "Govorili su da se kamp mora isprazniti i to je išlo postepeno. Nismo sve mogle odmah izaći, nego tokom nekoliko dana." "Nas je u Idlibu prvo primila jedna sirijska porodica, a onda je nas nekoliko žena iz Bosne našlo stan i sad smo tu, ja dijelim stan s dvije žene, u drugom stanu su opet tri i u trećem dvije žene. Prijavile smo gdje smo sirijskim vlastima." Ova Bosanka ispričala je da se djeca još prilagođavaju na život van Al-Hola, koji su međunarodne humanitarne organizacije opisivale kao neuvjetno mjesto na kojem se krše prava djece. "Ja imam kćerku od devet godina, druga ima 11. One su sve zaboravile prije Al-Hola. Bilo im je sve čudno, utičnice, paljenje svjetla, česme... sve. Život na četvrtom spratu je njima isto čudan. Kad gledaju odozgo. Dok dječaci stariji, koji se sjećaju života prije kampa, oni su se malo bojali na početku ljudi, ali brzo su se navikli. Znaju arapski, pa je i to dobro." Jedan od sinova ove žene, kao i još nekih Bosanki, je tokom boravka u Al-Holu odveden u centar za rehabilitaciju maloljetnika. Ona još uvijek nema nikakve informacije o njemu, niti zna je li prebačen u Irak. "Nadam se da nije prebačen u Irak. Neki kažu da je i dalje u tom zatvoru pored grada Hasaka. Neki kažu da je u centru koji i dalje drže Kurdi. Ne znam šta je istina", rekla je za RSE. Kaže i da sve žene koje su s njom i dalje žele da se vrate u Bosnu. "Mi čekamo samo da nam djeca dođu. Ne planira niko od nas ovdje da ostane. Niko ne želi to. Čekamo da ta djeca dođu, da pokušamo nekako da se vratimo." Ispričala je da sve žele "završiti priču o Siriji". "Jedini nam je cilj da se vratimo", ponavlja Bosanka. Dosad je albanska vlada uspjela repatrirati jednu ženu koja je kao maloljetnica odvedena u Siriju. Sirijske vlasti zatvorile kamp Al-Hol, Roj i dalje pod kontrolom kurdske administracijeSirijske vlasti zatvorile su kamp Al-Hol 22. februara. "Sve sirijske i nesirijske obitelji su premještene", izjavio je za AFP Fadi al-Qassem, zvaničnik kojeg je vlada imenovala da upravlja poslovima kampa Al-Hol. Al-Hol, smješten u pustinjskoj oblasti pokrajine Hasaka, bio je najveći kamp u Siriji za obitelji osumnjičenih boraca ISIL-a. U januaru kontrolu nad kampom, i najvećim dijelom sjeveroistočne Sirije, preuzela je vlada iz Damaska od kurdske administracije. Od preuzimanja kontrole, hiljade uglavnom žena i djece napustile su kamp i otišle na različite lokacije. Sirijske vlasti su neke osobe iz kampa prebacile u kamp Ahtarin u pokrajini Alep. Sigurnosne stručnjakinje Devorah Margolin i Joana Cook su u analizi za Foreign Policy navele da je situacija sa zatvaranjem Al-Hola na ovakav način nejasna i rizična. Autorice upozoravanju da kombinacija nedostatka repatrijacije, pravne neizvjesnosti i nepostojanja jasnog međunarodnog plana stvara dugoročne sigurnosne i humanitarne izazove, posebno u pogledu nadzora, reintegracije i dugoročnog upravljanja ovom populacijom. I HRW upozorava da je sudbina hiljada žena i djece iz kampova Al-Hol i dalje neizvjesna nakon najave zatvaranja kampova i kaotičnog odlaska većine. U tim kampovima godinama su boravili deseci hiljada osoba, uglavnom žena i djece iz više od 60 država, od kojih mnogi nikada nisu optuženi za krivična djela i držani su u dugotrajnom pritvoru bez jasnog pravnog statusa. Organizacija upozorava da neregulirano zatvaranje kampova i nagli odlasci stanovnika povećavaju rizike od eksploatacije, trgovine ljudima, radikalizacije i regrutacije od naoružanih grupa, dok istovremeno izostanak repatrijacije i jasnih planova reintegracije ostavlja ovu populaciju u pravnoj i humanitarnoj neizvjesnosti. Posebno se ističe da su mnoge države godinama odgađale povratak svojih državljana, dok su djeca u kampovima prepoznata kao posebno ranjiva kategorija kojoj je potrebna hitna zaštita, podrška i dugoročna reintegracija. Kamp Roj, u kojem također ima bosanskih državljanki s djecom, zasad ostaje pod kontrolom kurdskih snaga. U kampu Roj se trenutno nalazi oko 2.200 ljudi, uključujući oko 730 stranih obitelji iz više od 40 država, uz manji broj iračkih i sirijskih obitelji.

Petnaest dana nakon tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23-godišnji mladić, grupa građana Sarajeva ponovno se 27. februara okupila na protestima, zahtijevajući utvrđivanje odgovornosti. Riječ je o osmim protestima nakon tramvajske nasreće, koji su počeli ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Potom su se okupljeni, većinom mladi uputili prema zgradi kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu, noseći transparente "Mladi koje je ubio sistem" i "Smrt nije ničiji politički poen" i uz povike "Pravda" i "Istina". "Iza ove male raje stoji integritet, istina pravda i snaga. Ovi mladi su nešto najbolje što nam se dogodilo", kazao je Adnan Kaljanac, jedan od učesnika protesta kojise obratio na protestima ispred zgrade sarajevskog Tužilaštva. Učesnici protesta su, također, ukazali na nekoliko slučajeve stradanja mladih u posljednjih nekoliko godina te su iznijeli primjedbe na rad Tužilaštva, među kojima su dugotrajne istrage. "Država treba da bude u službi građana. Dosta je bilo da je u službi pojedinaca. Zaustavite tragedije i počnite raditi", kazala je jedna od učesnica protesta. Nakon što su se zadržali ispred sarajevskog Tužilaštva, tražeći brzo procesuiranje odgovornih, učesnici protrsta su se uputili ponovno prema Zemaljskom muzeju, gdje se završava okupljanje. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajevu, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Tada je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, dok su dvije osobe teško, a dvije lakše ozlijeđene. Nakon toga, vozač tramvaja je priveden i ispitan u svojstvu osumnjičenika, te kasnije pušten na slobodu. Tužilaštvo Kantona Sarajevo objavilo je 25. februara da vodi opsežnu istragu koja je, osim na okolnosti nesreće, fokusirana i na tehničku ispravnost vozila. Iz te institucije su naveli da je predmet istrage, također, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguća odgovornost svih u lancu, od vozača, preko uprave javnog preduzeća GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja. Prema dostupnim informacijama, tramvaj koji je iskočio iz šina dio je starijeg voznog parka nabavljenog iz nekadašnje Čehoslovačke. Pitanje njegove tehničke ispravnosti i općeg stanja tramvajskog sistema u Sarajevu već je duže vrijeme predmet javnih rasprava. Usred protesta građana, iz saobraćaja su ranije povučeni svi stari tramvaji, a ostavke su podnijeli kantonalni premijer Nihad Uk i direktor preduzeća GRAS Senad Mujagić.

Evropska radiodifuzna unija (EBU) pozvala je vlasti u Bosni i Hercegovini da hitno pronađu rješenje kako bi osigurale finansiranje javnog servisa BHRT-a i zaštitile njegovu budućnost. Ovo se navodi u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa o tome da li će EBU razmotriti produženje roka nakon 28. februara za otplatu preostalog duga koje Javni servis Bosne i Hercegovine ima prema uniji. Dug iznosi 11,28 miliona eura. "Samo produženje rokova ne bi riješilo osnovne probleme koji traju više od 10 godina, već bi produžilo neizvjesnost i nestabilnost s kojima se emiter već suočava", dodaje se u odgovoru za RSE u četvrtak, 26. februara. BHRT duguje novac za struju, plin, plate i doprinose radnicima, te prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) i satelitiskim operaterima. U odgovoru iz EBU za RSE se ističe i kako je posljednjih godina EBU aktivno sarađivala sa BHRT i relevantnim akterima kako bi pronašla rješenje za dugotrajne finansijske poteškoće. "Ova situacija odražava strukturnu finansijsku krizu koja već dugi niz godina pogađa BHRT i zahtijeva održivo i konačno rješenje. EBU je predložila nekoliko planova otplate u nastojanju da se postigne održiv dogovor, ali zbog kontinuirane finansijske krize oni nisu mogli biti provedeni. Menadžment i zaposlenici BHRT-a dosljedno su konstruktivno učestvovali u traženju rješenja. Međutim, uprkos kontinuiranoj komunikaciji s vladom, nismo primili formalni prijedlog od vlasti Bosne i Hercegovine koji bi pomogao u rješavanju ove situacije", zaključuje se. Javni državni servis BHRT je u četvrtak ujutro, 26. februara privremeno prekinuo emitovanje redovnog programa. Na konferenciji za novinare, generalni direktor Belmin Karamehmedović je izjavio kako taj dan ističe rok kojeg je bh. vlastima dala Evropska radiodifuzna unija (EBU) da ponudi rješenje izmirenja dugovanja BHRT-a prema njima. Na BHRT je trenutno zaposleno 775 ljudi. Dugovanja BHRTPreko 50 miliona maraka (oko 25 miliona eura) duguje se radnicima za poreze i doprinose na plate, od čega se odmah mora platiti 2,5 miliona (1.28 milina eura) po osnovu izvršnih sudskih presuda. Javni servis bi mogao ostati i bez struje zbog duga od 1.56 miliona maraka (oko 800.000 eura) prema Elektroprivredi BiH, a izložen je i riziku od isključenja gasa zbog obaveza od 300.000 maraka (oko 154.000 eura) prema Sarajevo gasu. U martu prošle godine Ustavni sud BiH potvrdio je zakonsko pravo BHRT-a na dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj, poništivši ranije presude nižih sudova u RS-u koje su bile u korist RTRS-a, i naložio ponavljanje sudskih postupaka pred sudovima u Banjaluci. Nakon toga, u julu, Vrhovni sud Republike Srpske donio je rješenja u dva postupka koja potvrđuju pravo BHRT-a na sredstva od RTV takse, stavljajući tačku na spor sa RTRS-om po pitanju naplate i raspodjele sredstava. BHRT je od Parlamenta i Vijeća ministara BiH tražio kredit od 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura) s odloženim plaćanjem za pokriće dugova, koji bi se vratio nakon okončanja sporova s RTRS-om, te dodatnih 25 miliona maraka (oko 12,5 miliona eura) iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije za izmirenje obaveza prema EBU i izvršnim sudskim presudama. Međutim, predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama blokiraju ove inicijative: odbijaju prisustvovati sjednicama Parlamenta i Doma naroda kad se raspravlja o BHRT-u, te ne podržavaju zahtjeve u Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.

Više od sedam godina bez prerađene kapi nafte, brojni alternativni projekti započeti, gubici koji se približavaju milijardi maraka (oko 500 miliona evra) – to je realnost Rafinerije nafte u Brodu, gradiću na sjeveru Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, njeni vlasnici, iz ruske kompanije "Zarubežnjeft" konstantno pružaju finansijsku podršku i time je održavaju na površini. Zaključno sa junom prošle godine, jedina rafinerija u zemlji posluje sa gubicima većim od 914 miliona maraka (oko 467 miliona evra), a u prvih šest mjeseci 2025. godine su poslovali sa minusom od oko 16 miliona evra, pokazuju finansijski izvještaji. Revizori u svom izvještaju za 2024. godinu upozoravaju da sposobnost rafinerije da nastavi sa radom "zavisi od kontinuirane finansijske podrške matičnog društva". Navode da se "Zarubežnjeft" u februaru 2025. pismeno obavezao da neće likvidirati rafineriju u narednih godinu dana. Iz "Optima grupe", firme u sklopu koje posluju brodska rafinerija, i Rafinerija ulja Modriča, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li su ruski vlasnici ponovo dali isto obećanje. Finansijski i revizorski izvještaji za 2025. godinu još nisu objavljeni. Rafinerija je prestala sa preradom nafte ubrzo nakon eksplozije u jednom od postrojenja 2018. godine. Njeni uzroci ni do danas nisu u potpunosti razjašnjeni. Prerada plastike, gasni terminaliPosljednji pokušaj izlaska iz krize je najava da će se u krugu rafinerije – na mjestu gdje je bilo jedno od postrojenja za preradu nafte – graditi hala za preradu plastike. Prošlog oktobra pokrenuta je procedura za procjenu uticaja na životnu sredinu ovog projekta, u kojem bi se reciklirale 32 tone plastičnog otpada dnevno. Rafinerija trenutno zarađuje od prodaje gasa, te od usluge skladištenja naftnih derivata. Sa hrvatskim "Croduxom" je 2019. potpisan ugovor o snabdijevanju prirodnim gasom, kroz gasovod na dnu rijeke Save, te je 2021. u krugu rafinerije počela sa radom gasna kompresorska stanica. Planirana je i izgradnja termoelektrane na gas u krugu rafinerije. Iako je prije skoro četiri godine rafinerija postpisala Sporazum o saradnji na razvoju energetskih projekata u RS sa entitetskim Ministarstvom energetike i rudarstva, taj projekat do danas nije pokrenut. Ova gasna termoelektrana bi bila vrijedna oko 150 miliona maraka (77 miliona evra), snage 100 megavata – što je tri puta slabije od termoelektrane na ugalj, u Ugljeviku. U novembru prošle godine, Vlada RS je dala saglasnost za izgradnju gasovoda od Šepka kod Zvornika, na granici BiH i Srbije, trenutno jedinog mjesta na kojem u zemlju ulazi gas, do Novog Grada na sjeverozapadu. Obzirom da na postojeći gasni terminal stiže samo gas iz Rusije, Evropska komisija je već upozoravala da se ovim potezom neće smanjiti bh. ovisnost o uvozu ruskog gasa, već samo učvrstiti. RS od ranije planira izgradnju gasovoda "Nova istočna interkonekcija", koji bi spojio taj entitet sa gasnom mrežom Srbije u Bijeljini, na sjeveroistoku zemlje, ali za taj projekat trenutno nema saglasnosti državnih institucija. Koji su planovi za rafineriju?Iako se i prije havarije 2018. godine govorilo o modernizaciji postrojenja, do toga nikada nije došlo, a uprava rafinerije u svojim rijetkim javnim istupima ne govori o ponovnom pokretanju procesa prerade nafte. Mika Nikić, doktor ekonomskih nauka i bivši zaposleni u rafineriji, kaže za RSE da ruski vlasnici traže pravi trenutak da "dignu sidro". "Ne vjerujem da oni čekaju gas, to je prazna priča, oni to pune uši ljudima. Plastika, gas, rafinerija, tu neće biti", smatra Nikić. U organizaciji "Transparency International BiH" ističu da postoji problem transfernih cijena, te da javnost nikada nije dobila adekvatan odgovor od kontrolnih organa. Transferne cijene su cijene po kojima međusobno povezana lica jedna drugima prodaju proizvode i usluge, odnosno daju pozajmice ili kredite. Srđan Traljić iz "Transparensija" kaže za RSE da je "Optima" već godinama privilegovana na domaćem tržištu, ali uprkos tome gomila ogromne gubitke, te postavlja pitanje za istražne organe – gdje novac odlazi? "Optima grupa je privilegovana na brojnim tenderima javnih preduzeća, tipa nabavke goriva za potrebe Rudnika i termoelektrane Gacko, gdje su oni u više navrata dobijali milionske ugovore kroz pregovaračke postupke, za koje nije postajalo racionalno objašnjanje zašto se ide na pregovarački postupak", kaže Traljić. On ističe da nije jasan motiv rafinerije Brod za poslovanje, ukoliko se iz godine u godinu bilježe gubici. "Ono što su upozoravali razni ekonomisti kroz razne medije, što je objavljivano prethodnih godina, razni načini na koji se tu izvlači novac na samom ulazu. U te priče zaista ne možemo ulaziti, ali su trebali ulaziti istražni organi, provjeriti šta je motiv jednog takvog investitora da tolike godine gomila ogromne gubitke koji su davno premašili vrijednost kapitala", naglašava Traljić. Takođe, Traljić podsjeća da je "Transparency" od samih početaka upozoravao na štetnost ugovora o prodaji naftne industrije RS Rusima, te da je pitanje ko zapravo stoji iza rafinerije. Poslovanje 'Optima grupe' u BiHBrodska rafinerija je u vlasti ruske kompanije, koja njome upravlja preko "Optima grupe", kompanije registrovane u Banjaluci. Za razliku od rafinerije koja je akcionarsko društvo, "Optima" je društvo sa ograničenom odgovornošću, koje u skladu sa važećim zakonima nema obavezu da javno objavljuje svoje finansijske izvještaje. U sklopu grupacije funkcioniše i Rafinerija ulja Modriča, koje takođe posluje sa gubicima iako se i dalje bavi proizvodnjom motornih ulja, te mreža benzinskih pumpi "Nestro". Vlasti Republike Srpske, predvođene tadašnjim premijerom Miloradom Dodikom, ove dvije rafinerije i mrežu pumpi "Petrol" su 2007. godine prodale Rusima za 236 miliona maraka (oko 120 miliona evra). Ruski vlasnici su u periodu od 2018. do 2021. povećali kapital "Optima Grupe " za oko 900 miliona evra, što je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Bosni i Hercegovini. Iz ove kompanije je ranije navedeno da je taj novac iskorišten za smanjenje dugovana unutar grupacije, i povećanje finansijske stabilnosti.