Trideset tri godine nakon što je preživio zatočeništvo u logorima u Derventi, Drago Knežević ponovo je svjedočio o događajima iz 1992. godine. Ovaj put satima su ga saslušavali istražitelji iz Sjedinjenih Američkih Država, koji su sredinom jula stigli u Bosnu i Hercegovinu kako bi prikupili informacije u mogućoj istrazi ratnih zločina počinjenih u Derventi i osoba za koje se vjeruje da danas žive u SAD-u. Tokom saslušanja, kaže Knežević, naslutio je ko bi mogao biti predmet interesa američkih istražitelja, ali zbog istrage ne želi iznositi više pojedinosti. "Ja sam bio njegov 'pacijent'", kaže Knežević za Radio Slobodna Evropa (RSE). Na pitanje šta pod tim misli, odgovara da je riječ o čovjeku koji ga je, kako tvrdi, tokom zatočeništva tukao i zlostavljao. "Tukao me i maltretirao. Davao mi je pištolj da se ubijem i govorio: 'Sad ti je svejedno, gotovo je'", prisjeća se Knežević. U logorima bivšeg Doma JNA i Rabić u Derventi, na sjeveru BiH, Knežević kaže da je proveo dva najgora mjeseca svog života, nakon čega je još 15 dana bio zatočen u Slavonskom Brodu. "Došao sam do takvog psihičkog stanja da sam se molio Bogu za smrt. Nisam više mogao izdržati batine", kaže Knežević. Kako je došlo do suradnje BiH i SAD?Dolazak američkih istražitelja organiziran je u suradnji s pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Prema riječima Kneževića, dvojica inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uručila su pozive osmorici bivših logoraša da daju iskaze američkim istražiteljima. Kaže da su istražitelji tokom višesatnih razgovora prolazili kroz izjave koje su bivši logoraši ranije dali Tužiteljstvu BiH te od svjedoka tražili dodatna pojašnjenja i detalje o potencijalnim osumnjičenima. "Pitali su me čak i da opišem kakve je čizme nosio neko u logoru. Toliko su detaljni", kaže Knežević. Navodi da je razgovor s prvim svjedokom trajao oko dva i po sata, nakon čega je i sam dao iskaz. "Radi se o njih šestoro iz Amerike i dva inspektora iz SIPA-e", kaže Knežević. Radio Slobodna Evropa zatražio je komentar od Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, koje nije željelo potvrditi niti demantirati postojanje istrage. Tužiteljstvo BiH pozdravlja aktivnosti SAD-aIz Tužiteljstva BiH za RSE su potvrdili da godinama surađuju s američkim pravosudnim institucijama na predmetima ratnih zločina koji se odnose na osobe koje su nakon rata nastavile živjeti u Sjedinjenim Državama. "Tužiteljstvo BiH pozdravlja aktivnosti kolega iz SAD u radu na predmetima povezanim s ratnim zločinima. Tužiteljstvo BiH ima dobru komunikaciju i saradnju s tužilačkim i pravosudnim institucijama SAD, naročito u pogledu istraga povezanih s osobama koje su nakon rata nastavile život u SAD, njihovom otkrivanju i procesuiranju, kao i ekstradiciji pravosudnim organima BiH", naveli su iz Tužilaštva BiH. Dodali su da, s obzirom na to da je riječ o predmetima koje vodi američko pravosuđe, ne mogu iznositi više informacija. Posjeta američkih istražitelja dolazi u vrijeme kada Tužiteljstvo BiH i dalje vodi veliki broj predmeta ratnih zločina. Prema podacima iz Izvještaja Tužiteljstva za 2025., na kraju godine bila su otvorena 162 predmeta protiv poznatih osumnjičenih, koji obuhvataju više od 2.000 osoba, uz stotine predmeta u kojima počinioci još nisu utvrđeni. Izručenje iz SAD i presude u BiHIako Ministarstvo pravde SAD-a nije željelo potvrditi da vodi konkretnu istragu u vezi sa zločinima u Derventi, američke vlasti godinama istražuju osobe osumnjičene za ratne zločine koje su nakon rata tamo emigrirale. U slučajevima kada utvrde da je neko prilikom podnošenja zahtjeva za vizu, stalni boravak ili američko državljanstvo prikrio učešće u ratnim zločinima ili dao lažne podatke o svojoj ratnoj prošlosti, protiv tih osoba mogu biti pokrenuti postupci za oduzimanje državljanstva, deportaciju ili izručenje zemlji koja vodi ili tek treba voditi krivični postupak. Među najpoznatijim primjerima te suradnje, kad je riječ o ratnim zločinima u Derventi, je Azra Bašić, bivša pripadnica Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koja je 2011. uhapšena u saveznoj državi Kentucky, nakon čega je izručena Bosni i Hercegovini. Sud BiH ju je 2016. osudio na 14 godina zatvora zbog ratnih zločina nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u Derventi. Iz SAD-a je BiH izručen i Almaz Nezirović, bivši pripadnik HVO-a, koji je 2020. pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora zbog zločina nad ratnim zarobljenicima u Derventi. Drago Knežević je jedan od stotina osoba koje su bile zatočene u logorima Dom JNA i Rabić u Derventi, u kojima su, prema pravosnažnim presudama Suda BiH, tokom 1992. godine nezakonito zatvarani, premlaćivani i zlostavljani civili i ratni zarobljenici, uglavnom srpske nacionalnosti. Njegovo svjedočenje pred američkim istražiteljima nije prvo. Tokom protekle tri decenije više puta je svjedočio u predmetima koji se odnose na Derventu, nekoliko puta pred državnim tužiteljstvom ali pred Okružnim sudom u Doboju. Šta se događalo u Derventi?U proljeće 1992. godine Derventa je bila poprište borbi između snaga Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih vojnih formacija s jedne strane, te Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i jedinica Hrvatske vojske (HV), s druge strane. Tokom proljeća i ljeta 1992. godine stotine civila, uglavnom srpske nacionalnosti, bile su zatvorene u objektima bivšeg Doma JNA, hangaru Rabić i drugim improviziranim zatočeničkim objektima. U više pravosnažnih presuda Sud BiH utvrdio je da su zatočenici u tim objektima bili izloženi premlaćivanju, mučenju, ponižavanju, prisilnom radu i drugim oblicima nečovječnog postupanja. Neki od njih nisu preživjeli zatočeništvo, dok su mnogi, poput Draga Kneževića, godinama nakon rata svjedočili o fizičkim i psihološkim posljedicama koje su pretrpjeli. Za dio zločina počinjenih u Derventi pred Sudom BiH donesene su pravosnažne osuđujuće presude, dok se pojedini postupci pred ovim kao i Okružnom sudom u Doboju još uvijek vode. Logori u kojima je proveo dva mjesecaPrisjećajući se dana kada je zarobljen, Knežević kaže da je tek po ulasku u bivši Dom JNA shvatio da se možda neće izvući živ. "Kad su me zarobili i doveli u bivši Dom JNA, tada sam prvi put vidio slovo 'U' na kapi jednog stražara. Ja nisam ni znao šta su ustaše dotad. Do tog trenutka imao sam strah. Kad sam to vidio, pomislio sam: 'E, sad sam vidio smrt'. Tada sam izgubio svaki strah. Rekao sam sebi: Gotovo je." Kaže da su već prve noći počela ispitivanja i premlaćivanja. Prije zarobljavanja desetak dana skrivao se u podrumu kuće prijatelja Ibre, Bošnjaka s kojim je prije rata radio, koji ga je hranio i pomagao mu, vjerujući da će uspjeti pobjeći. Kada se poslije predao drugom poznaniku za kojeg je mislio da će mu pomoći, završio je u logoru. Nakon dva mjeseca provedena u logorima u Derventi, prebačen je u Slavonski Brod, gdje je, kako tvrdi, nastavljeno zlostavljanje. "Polomili su mi rebra. Kad sam kasnije otišao ljekaru, rekao mi je da su mi rebra probila plućnu maramicu", prisjeća se Knežević. Razmijenjen je tek nakon više neuspjelih pokušaja razmjene zarobljenika. "Prvih petnaest dana nakon razmjene nisam vjerovao da sam slobodan. Sve sam mislio da me neko ganja i progoni. Nisam mogao spavati. I danas sanjam da me gone i ponovo zarobljavaju. Probudim se i sav se tresem. Mnogi logoraši nisu dugo živjeli poslije rata", prisjeća se Knežević. Ipak, kaže, povratak kući, pamti jednako jasno kao i dane provedene u logoru. "Kad sam stigao kući, bilo je pred zoru. Djeca su me pogledala i nisu smjela prići, tako sam ja izgledao od batina. Sin je tada bio prvačić, a kćerka je imala tri ili četiri godine. Tek kasnije su shvatili da sam se vratio", prisjeća se Knežević. 'Ne možemo kroz zločince gledati cijeli jedan narod'Više od tri decenije nakon rata, Knežević kaže da se neke rane nikada ne zatvore. Dolazak američkih istražitelja prvi put nakon dugo vremena dao mu je osjećaj da njegovo svjedočenje možda još uvijek može imati smisla i da će dočekati pravdu. "Bilo je zločina i ja govorim o onome što se dogodilo u Derventi. Ali ne možemo kroz ove zlikovce gledati cijeli jedan narod. Nije sav narod takav. Ko je njega tjerao da to radi? Nije ga niko tjerao. Neka odgovara za ono što je radio", kaže Knežević. Dok čeka hoće li istraga dovesti do izručenja iz SAD i mogućih optužnica, kaže da od pravde očekuje samo da "oni koji su to radili, gdje god danas bili, konačno odgovaraju".

Bruxelles je čekao reforme, a Parlament Bosne i Hercegovine se bavio kvorumima i političkim prepucavanjima. Tako bi se mogla sažeti četiri godine rada trenutnog saziva Parlamentarne skupštine BiH, tokom kojih je usvojeno 37 zakona. Ali, ne i ključne reforme pravosuđa bez kojih je evropski put Bosne i Hercegovine ostao političko obećanje. U mandatu koji je prije četiri godine počeo najavama o "istorijskom zaokretu" prema Evropskoj uniji, održano je 96 sjednica oba doma državnog parlamenta. Vođene su višemjesečne političke bitke oko kvoruma i dnevnog reda, a Dom naroda postao je sinonim za blokade. Već dvije godine od kako je Bosna i Hercegovina dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, nije završila ni reforme koje su domaći političari predstavljali kao prioritet u borbi za vladavinu prava i protiv korupcije. Sagovornici RSE ističu kako je "ispuštena velika prilika" za brže napredovanje zemlje ka Evropskoj uniji, te da su se sjednice pretvorile u "četiri godine izborne kampanje". 'Skromni bilans bh. parlamentaraca'Nešto više od 1.300 dana. Toliko traje prosječni mandat poslanika u državnom parlamentu, koji se iz budžeta plaća između tri i gotovo četiri hiljade evra mjesečno, u zavisnosti od pozicije. U tom periodu, Predstavnički dom Parlamenta BiH održao je 42 sjednice, odnosno jednu mjesečno. Drugi dom bh. Parlamenta, Dom Naroda, zasijedao je 54 puta, ali sa mnogo više blokada i prekida. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u aktuelnom mandatu usvojila je 37 zakona. Značajan dio njih se odnosi na budžet i izmjene postojećih propisa, što pokazuje izuzetno slab zakonodavni učinak i nedostatak sistemskog rada na evropskim reformama, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Edo Kanlić iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine. Prema riječima Kanlića, evropski zakoni u parlament su dolazili bez jasnog plana, dok Savjet ministara nije ispunio ključne obaveze neophodne za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. "Parlament, uglavnom, ne koristi svoju nadzornu ulogu nad izvršnom vlašću i često se može opisati kao 'protočni bojler' za potvrđivanje odluka koje dolaze iz izvršne vlasti", rekao je Kanlić. Uprkos tome što je BiH otvorila pregovore sa Evropskom unijom, dvije godine nakon toga nisu ispunjeni preostali ključni uslovi. Među njima su usvajanje zakona o Sudu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te imenovanje glavnog pregovarača. U ovom mandatu usvojeni su Zakon o slobodi pristupa informacijama, sprečavanju sukoba interesa i zaštiti ličnih podataka, ali, kako kaže Kanlić, njihovo usvajanje nije bilo dovoljno. "Evropska komisija i organizacije civilnog društva ukazivale su na brojne nedostatke tih zakona. Najbolji primjer je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, jer ni tri godine nakon njegovog usvajanja komisija još nema podzakonske akte za rad i donijela je veoma mali broj odluka", rekao je on. Kao jedan od ključnih koraka za ubrzanje evropskih integracija naveo je usvajanje programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, dokumenta koji bi definisao obaveze, rokove i nadležne institucije za provođenje reformi. Prema njegovim riječima, razlog zbog kojeg taj dokument još nije usvojen jeste "nefunkcionalan mehanizam koordinacije između različitih nivoa vlasti, koji omogućava blokade gotovo svakog procesa donošenja odluka". Više rada nego ranije, ali premalo reformiDa je ovaj saziv bio aktivniji od prethodnog, ali i dalje nedovoljno efikasan, smatra urednica Istinomjera Biljana Livančić Milić. Riječ je o mreži organizacija koje se bave provjerom činjenica i medijskom odgovornošću. "Na početku trenutnog mandata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine najavljivano je ubrzano usvajanje reformskih zakona i ispunjavanje uslova za evropske integracije. Dok dio propisa jeste usvojen u prvom zamahu na početku mandata, ključne reforme pravosuđa nisu završene", kaže Livančić Milić. Među najvažnijim zakonima povezanim sa evropskim putem navodi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, zakon o sprečavanju sukoba interesa, kao i zakone o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli. "Evropska komisija njihovo usvajanje jeste prepoznala kao napredak, ali je istovremeno konstatovala da zastoj u reformama i dalje traje", kazala je, dodajući kako najveći problem i dalje ostaje oblast pravosuđa. Podsjetila je i na zastoj u Domu naroda, koji je u "trećoj godini mandata od 46 razmatranih prijedloga usvojio samo pet, dok je njih 37 ostalo u proceduri". Šta kažu parlamentarci o svom radu?Delegatkinja vladajućeg HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Marina Pendeš, kaže da ne snosi odgovornost za višegodišnje blokade u radu tog doma. Za zastoje optužuje političke aktere koji su, kako tvrdi, mijenjanjem dnevnog reda i insistiranjem na smjenama opstruisali rad institucije. "Ja što se mene tiče ne snosim nikakvu odgovornost, jer sam uvijek nastojala da ono što je definirano i što je došlo iz Vijeća ministara i Predstavničkog doma bude tačka dnevnog reda i da to podržimo", rekla je Pendeš za Radio Slobodna Evropa (RSE). Ocijenila je da Dom naroda u protekle četiri godine nije u potpunosti odgovorio svojoj ulozi, ali smatra da su za to odgovorne političke opcije koje su pokušavale mijenjati unaprijed utvrđeni dnevni red. "Nastojanja da se kroz nominiranje novih tačaka na samoj sjednici promijeni ranije dogovoreni dnevni red smatram potpunom opstrukcijom. To je za mene signal da te političke opcije u biti ne žele evropski put Bosne i Hercegovine", kazala je. Potpuno drugačiju ocjenu daje delegat iz opozicionog HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, koji odgovornost vidi u strankama koje su formirale vlast. "Ovo je po meni populistička arena na razini nekog općinskog vijeća. Većina koja je formirala Vijeće ministara apsolutno ništa nije uradila u ovom mandatu. To je bio mandat koji je prošao potpuno bez veze", kaže Cvitanović, posebno kritikujući Dom naroda. "Kad uzmete u obzir da Crna Gora ide prema članstvu, da su Albanija i Sjeverna Makedonija daleko odmakle, onda je ovo što je uradila Bosna i Hercegovina sramota", zaključio je Cvitanović. Na državnom nivou postoje dva doma- Predstavnički i Dom Naroda. Predstavnički dom BiH ima 42 poslanika, 28 se bira neposredno s teritorije Federacije BiH, a 14 zastupnika s teritorije Republike Srpske. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata, po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba koje biraju entitetski parlamenti. Za usvajanje zakona potrebna je saglasnost oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, Dom naroda može biti blokiran već nedolaskom tri delegata iz jednog od klubova konstitutivnih naroda. Upravo se to više puta događalo tokom posljednje dvije godine mandata. Zbog načina odlučivanja, za usvajanje brojnih odluka potrebna je podrška delegata iz sva tri nacionalna kluba, što često dovodi do blokada rada ovog doma. Kasni evropski zaokretNekoliko dana uoči godišnjih odmora i dva mjeseca prije izbora, Dom naroda je napravio potez koji Bruxelles godinama očekuje od domaćih vlasti. Polovinom jula su usvojili u prvom čitanju Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Radi se o propisima koje Evropska unija smatra među najvažnijim reformama u oblasti vladavine prava. Ovaj potez je Delegacija Evropske unije u BiH pozdravila, ocjenjujući ga nastavkom zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu. Pozitivna reakcija iz Bruxellesa dolazi nakon višegodišnjih upozorenja da BiH presporo provodi reforme i da ključni zakoni predugo ostaju taoci političkih sukoba.

Građani i privrede u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini od danas (20. jul) mogu koristiti sistem instant plaćanja (TARGET Instant Payment Settlement - TIPS Clone), koji omogućava prenos novca sa računa na račun za svega nekoliko sekundi. Kako je saopštila je Centralna Banka Crne Gore prenos novca biće moguć "24 sata dnevno, svakog dana u godini, uključujući vikende i praznike". Centralna banka saopštila je da je Crna Gora prva zemlja koja je uspešno pustila u rad TIPS Clone platformu uz istovremeno uključivanje svih 11 banaka koje posluju na domaćem tržištu. Navode i da osim brzine, instant plaćanja donose i niže troškove. Tako je, na primer, naknada za elektronsko slanje novca u iznosu do 200 evra ograničena je na pet centi. Isto pravilo, navode, važi i za prijem instant uplata do 200 evra – naknada ne može biti veća od pet centi, dok za instant plaćanja većim od 200 evra naknada ne može biti viša od naknade koju banka naplaćuje za običan prenos novca sa računa na račun. Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocenio je da je pokretanje TIPS Clone sistema jedna od najznačajnijih reformi platnog prometa i još jedan dokaz da evropska integracija donosi konkretnu korist građanima i privredi. TIPS sistem je danas uveden i u Bosnu i Hercegovinu, kako je najavila guvernerka Centralne banke te zemlje Jasmina Selimović. "Mi ćemo praktično biti u Evropskoj uniji, kada je riječ o platnom sistemu. Ovo je na neki način izvjestan vid ubrzane integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju", kazala je Selimović za Javni servis BiH. Limit za transakciju u prvoj fazi je 5000 maraka (oko 2500 eura). U narednim periodu najavljuje se i mogućnost plaćanja robe i usluga putem QR koda na prodajnom mestu ili u online prodavnici, kao alternativa plaćanju karticama. Na zvaničnom sajtu Centralne Evropske banke navodi se da su početkom 2025. godine centralne banke zemalja Zapadnog Balkana i Banka Italije potpisale sporazum prema kojem će Banka Italije, u ulozi pružaoca TIPS sistema za Evrosistem, obezbediti sistem za instant plaćanja zasnovan na TIPS softveru za region Zapadnog Balkana. Navodi se da u inicijativi učestvuju Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora, dok bi Severna Makedonija mogla da se priključi naknadno. "Korišćenjem ove platforme za instant plaćanja, zemlje Zapadnog Balkana napraviće važan korak ka daljoj integraciji u finansijski sistem Evropske unije", navodi se. Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard (Christine Lagarde) ocenila je da pokretanje platforme predstavlja važnu prekretnicu za Crnu Goru i nastavak uspešne integracije zemlje u evropsku platnu infrastrukturu. "Centralna banka Crne Gore procenjuje da bi obedinjeni dugoročni efekti integracije u SEPA sistem i uvođenja platforme TIPS Clone mogli doneti godišnju ekonomsku korist u vrednosti od oko 2,3 odsto bruto domaćeg proizvoda", rekla je Lagard, a prenosi Centralna banka Crne Gore. Podsetimo, SEPA je sistem koji omogućava da bankovne transakcije u evrima funkcionišu isto kao domaće uplate, bez obzira da li se novac šalje unutar iste države ili u drugu evropsku zemlju. Ovom sistemu se Crna Gora pridružila u oktobru 2025, kada i Albanija i Severna Makedonija. Srbija se SEPA sistemu priključila u maju 2026, dok su Kosovo i Bosna i Hercegovina za sad ostali van tog sistema.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je uputio apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine o ocjeni ustavnosti odluke Skupštine Republike Srpske, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Bećirovićevog kabineta, 20. jula. Entitetski parlament je 7. jula podržao veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Prethodno je iz Bećirovićevog kabineta navedeno da Skupština RS u ovom slučaju nema ustavnu nadležnost da vodi proceduru proglašenja odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta. Cvijanović je veto uložila na većinsku odluku članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u Komisiju za nacionalne spomenike BiH budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti. Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto na odluku o imenovanju, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito". Kako je Komisija od dejtonskog modela došla do blokade?Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao nezavisna institucija nadležna za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika. Tim dokumentom predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a. Taj model primjenjivan je od osnivanja Komisije 2001. godine, kada su, uz domaće članove imenovana i dva međunarodna eksperta. Prekretnica dolazi 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv Komisije sastavljen isključivo od domaćih članova. U narednom periodu međunarodni članovi praktično su isključeni iz procesa odlučivanja, dok je uveden sistem prema kojem je donošenje odluka potreban konsenzus, dogovor sva tri glasa domaćih članova Komisije. No, taj model nije dugo opstao funkcionalan i došlo je do blokade rada Komisije, pa je tako posljednja sjednica održana još 2023. godine. Posljedice su postale vidljive i kroz izvještaje državnih revizora, koji su konstatovali da tokom 2024. godine Komisija nije donijela nijednu odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, ukidanju tog statusa ili odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnog spomenika. Kao jedan od razloga navedena su različita tumačenja Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma i nadležnosti same Komisije. Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH pokušalo je vratiti izvorni model rada. Novom odlukom vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, ponovo je uspostavljen sastav od pet članova, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.

Grupa američkih istražitelja u ponedjeljak, 20. jula, počela je u Derventi saslušavati bivše logoraše koji su tokom rata bili zatočeni u logorima Rabić i Dom JNA, potvrdilo je Udruženje logoraša Derventa. Prema informacijama Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), pet američkih istražitelja će narednih dana, uz posredovanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u Osnovnom sudu u Derventi uzeti iskaze osam bivših logoraša. Radio Slobodna Evropa (RSE) zatražio je komentar od američkog Ministarstva pravde, koje nije željelo potvrditi niti negirati da vodi istragu. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, SIPA-i i Ambasada SAD-a u BiH nisu odgovorili na upit RSE o detaljima posjete. Predsjednik Udruženja logoraša Derventa Drago Knežević rekao je za RTRS da američke istražitelje zanimaju dešavanja u logorima tokom 1992. godine te da postoji sumnja da su se pojedine osobe koje se dovode u vezu sa zločinima nakon rata odselile u SAD i na taj način izbjegle odgovorati za zločine. "Oni su izabrali osam logoraša. Što se tiče osumnjičenih, postoji sumnja da su se pojedini iselili u SAD, da su mijenjali imena i prezime. Mislili su da ih pravda neće stići", rekao je Knežević. Dodao je da je ovo prvi put da američki istražitelji i tužitelji dolaze u Derventu kako bi "prikupili svjedočenja o stradanju srpskih civila". SAD i ranije sudjelovao u predmetima vezanim za DerventuAli, ovo nije prvi slučaj u kojem su američke vlasti bile uključene u predmet ratnih zločina počinjenih na području Dervente. Bivša pripadnica Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Azra Bašić uhapšena je 2011. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky, gdje je živjela pod imenom Isabella Bashich, nakon čega je izručena Bosni i Hercegovini. Sud BiH ju je 2018. godine pravosnažno osudio na 14 godina zatvora za ratne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima počinjene od aprila do juna 1992. godine na području Dervente. Prema presudi, Bašić je proglašena krivom za ubistvo civila Blagoja Đuraša, kao i za fizičko i psihičko zlostavljanje zatočenika u Domu JNA u Derventi. Sud je utvrdio da su zatvorenici bili izloženi teškom zlostavljanju i ponižavanju, uključujući premlaćivanja i druge oblike nečovječnog postupanja. Osim Bašić, iz SAD je 2015. godine Bosni i Hercegovini izručen i Almaz Nezirović, kojem je kasnije pred Sudom BiH suđeno za ratne zločine nad srpskim civilima zatočenim u logoru Rabić kod Dervente. Osuđen je na dvije godine zatvora. Šta se dešavalo u Derventi tokom rataU proljeće 1992. godine Derventa je bila poprište borbi između snaga Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih vojnih formacija s jedne strane, te Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV). U više pravosnažnih presuda Suda Bosne i Hercegovine utvrđeno je da su u tom periodu srpski civili i ratni zarobljenici bili zatvarani u više objekata, među kojima su Dom JNA, hangar Rabić, Silos u Polju i škola u Poljarima. Sud je utvrdio da su zatočenici u tim objektima bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, premlaćivanju, ponižavanju, uskraćivanju hrane i prisilnom radu, dok su pojedini izgubili život ili zadobili teške povrede. U presudama se navodi i da su zatočenici u Domu JNA bili prisiljavani da hodaju bosi po staklu, ližu krv, jedu novčanice tadašnjih jugoslovenskih dinara, dok su neki premlaćivani do gubitka svijesti ili ubijeni. Osim Doma JNA i logora Rabić, u sudskim postupcima spominju se i zatočenički objekti u Polju i Poljarima, kroz koje su tokom 1992. godine prošli srpski civili. Pred domaćim pravosuđem vođeni su i još se vode postupci za ratne zločine počinjene na području Dervente, među kojima je i predmet protiv Damira Lipovca, pripadnika HVO-a, koji je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora nakon što je izručen iz Nizozemske 2015. godine.

Kada se u novembru 2023. pridružio ruskoj vojsci na ratištu u Ukrajini, Dario Ristić iz Modriče već je dobio i rusko državljanstvo, iako Bosna i Hercegovina s Rusijom nema sporazum o dvojnom državljanstvu. Dvije i pol godine kasnije ono mu je omogućilo da izbjegne suđenje u BiH za pridruživanje stranoj vojsci, a njegov slučaj otvorio je pitanje može li BiH, mimo krivičnog postupka, sankcionirati dobrovoljce u stranim vojskama. Osim što Krivični zakon za pridruživanje stranim vojnim snagama propisuje kaznu do deset godina zatvora, prema Zakonu o državljanstvu BiH to može biti i razlog oduzimanje državljanstva. Ministarstvo civilnih poslova BiH navelo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u posljednjih deset godina, po tom osnovu, nije oduzeto nijedno državljanstvo i da trenutno ne vodi nijedan takav postupak. Od početka ruske invazije na Ukrajinu deseci državljana BiH pridružili su se ruskoj vojsci. Dio njih je, poput Ristića, dobio i rusko državljanstvo po odlasku u Rusiju, koja ubrzano dodjeljuje stranim borcima od septembra 2022., nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini. Više osoba iz Srbije i BiH je od prvih mjeseci ruske invazije regrutiralo osobe s Balkana za rusku vojsku, najčešće putem Telegrama. Prestavljaju kao priliku za dobivanje ruskog državljanstva pod uvjetom da se pristane i na potpisivanje ugovora s vojskom. Prema podacima do kojih je RSE došao, dio bh. državljana po odlasku u Rusiju poslan je na front u Ukrajinu u različitim "aranžmanima", a neki su tek naknadno dobili ili očekuju da će dobiti državljanstvo. Bez procesuiranja za odlazak na ukrajinsko ratišteBosna i Hercegovina nema zvanične podatke o svojim državljanima koji se nalaze na ukrajinskom ratištu. Podaci do kojih je došao RSE u saradnji sa ukrajinskim institucijama i agencijama, te sopstvenim istraživanjima, pokazuje da ih ima najmanje 20. Tužilaštvo BiH teretilo je Darija Ristića za pridruživanje stranoj vojsci i učešće na stranom ratištu, ali je Sud BiH u aprilu odbacio optužnicu. U obrazloženju odluke naveo je da u njegovom slučaju nije riječ o krivičnom djelu, jer je u ruskoj vojsci služio kao državljanin Rusije. Prema Krivičnom zakonu BiH svako pridruživanje stranoj vojnoj, formaciji je kažnjivo, osim u slučaju kad osoba na legalan način dobije državljanstvo te zemlje. Nakon odbacivanja optužnice Tužilaštvo BiH je najavilo mogućnost izmjena zakona za ovakve slučajeve. BiH je do danas, u desecima presuda, procesuirala uglavnom povratnike povezani s odlascima u Siriju i Irak, odnosno terorističkim grupama kojima su se tamo pridruživali, dok je to za odlsak u Ukrajinu izostalo. Osim Ristića, jedini procesuirani bio je Gavrilo Stević, optužen da je na ukrajinskom frontu bio od 2014. tokom rata Ukrajine i separatističkih snaga Luganska i Donjecka. Šest godina kasnije je oslobođen optužbi pred Sudom BiH zbog nedostatka dokaza o učešću u vojnim dejstvima na strani ruskih separatista. Sankcije moguće mimo krivičnog postupkaPravni stručnjaci s kojima je razgovarao RSE ističu da državljani BiH, koji su zbog posjedovanja drugog državljanstva "spašeni" krivične odgovornosti, nisu oslobođeni od drugih "sankcija", poput oduzimanja državljanstva. Zakon o državljanstvu BiH predviđa mogućnost oduzimanja državljanstva osobama koje dobrovoljno služe u stranim vojnim snagama uprkos zakonskoj zabrani. Na pitanje kako postupaju u takvim slučajevima, iz Ministarstva civilnih poslova BiH za RSE navode da se svaki predmet razmatra pojedinačno, na osnovu utvrđenih činjenica i raspoloživih dokaza. Ističu da mogu razmatrati oduzimanje samo ako su ispunjeni uvjeti iz Zakona, kao i da im je potrebna pravosnažna presuda ili informacije policijskih i sigurnosnih agencija te pravosudnih institucija, odnosno podaci pribavljeni međunarodnom suradnjom. "Svaka se odluka može donositi isključivo na temelju individualno utvrđenih činjenica i dokaza u upravnom postupku", naveli su iz Ministarstva. O konkretnim slučajevima, poput ruskih doborovoljaca iz BiH na ukrajinskom ratištu, u Ministarstvu nisu željeli govoriti, kao ni o tome da li su o tim slučajevima informirani zvanično iz sigurnosnih i policijskih službi. Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović kaže za RSE da je zakonodavac za učešće u stranim vojnim formacijama izuzeo od krivične odgovornosti osobe s dvojnim državljanstvom, zbog čega se, u slučajevima poput Ristićevog, ne može voditi krivični postupak. No, ističe da treba razlikovati krivično-pravne posljedice od administrativnih i statusnih. "Zakoni mogu propisivati različite mjere za isti događaj. Isključivanje odgovornosti po jednom osnovu ne znači automatski da se isključuje odgovornost po drugim osnovama", kaže Ademović. Naglašava da je Zakon o državljanstvu BiH jasan kada je riječ o posljedicama, konkretno oduzimanju državljanstva. "To je nemoguće ako bi osobu ostavili bez državljanstva, jer je to zabranjeno međunarodnim pravom. To ovdje nije slučaj. Dakle, osobi se oduzima bh. državljanstvo, a ostavlja se sa državljanstvom države prema kojoj je iskazao veću lojalnost i odlučio da služi u njenim vojnim formacijama", kazao je Ademović. Ademović je naglasio i da većina država zabranjuje služenje u stranim oružanim snagama, tajnim službama i policijskim formacijama, što podliježe sankcijama od zatvorskih kazni do oduzimanju državljanstva. Nema sporazuma sa RusijomUstav i zakoni BiH propisuju da bh. državljani mogu imati i državljanstvo druge države, samo ukoliko s njom postoji sporazum o dvojnom državljanstvu. Takve sporazume BiH ima sa Hrvatskom, Srbijom i Švedskom, ali ne i sa Rusijom. Dobijanje državljanstva zemlje, s kojom BiH nije imala sporazum o dvojnom državljanstvu, do 2012. automatski je značilo gubitak državljanstva BiH. Nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2011. godine ta zakonska odredba je ukinuta pa se danas svaki slučaj razmatra pojedinačno. "Svaki predmet zahtijeva utvrđivanje svih relevantnih činjenica na osnovu odgovarajućih dokaza", odgovorili su iz Ministarstva ciivlnih poslova BiH na upit RSE o načinima tretiranja ovakvih slučajeva. Ademović ističe da države koje usko sarađuju često bilateralnim sporazumima uređuju i pitanja dvojnog državljanstva, što nije slučaj kad su u pitanju BiH i Rusija. "U slučaju nepostojanja sporazuma među državama, često dolazi do kolizije prava i obaveza jer različite države traže lojalnost. U tom slučaju osoba se mora opredijeliti za jednu državu ili ulazi u sukob sa zakonom jedne od država čije državljanstvo posjeduje", kazao je. Kako kaže, sticanje državljanstva i prihvatanje obaveza prema nekoj državi predstavlja stvar individualne odluke, koja povlači za sobom posljedice, ističući da "država mora raditi svoj posao i štititi svoj integritet". "Nisam ni ja za 'automatski' gubitak, već sam za to da država provede adekvatan postupak. Ako se u jednoj fer i pravičnoj proceduri, koja podliježe sudskoj kontroli pune jurisdikcije, dokaže da je učinio nešto što se sankcioniše oduzimanjem državljanstva, to treba da bude i posljedica", kazao je. Bez prepreka za administrativne 'sankcije'Osim za služenje u inozemnim vojskama, Zakon predviđamogućnost oduzimanja državljanstva u slučajevima kada postoji pravosnažna presuda za ugoržavanje ustavnog poretka, sigurnosti i interesa BiH. Oduzimanje nije moguće ukoliko bi taj potez osobu ostavio bez ijednog državljanstva, odnosno ako bi postala apatrid. Advokat Osman Mulahalilović smatra da se u krivičnim postupcima ne može mnogo učiniti, u slučajevima poput onih u kojima je Rusija dodijelila državljanstvo dobrovoljcima iz BiH, ali da nema prepreka za "administrativnu" intervenciju. Navodi da Ministarstvo civilnih poslova ne može samo utvrđivati činjenice o takvim slučajevima, već informacije trebaju dostavljati nadležne sigurnosne i policijske agencije. Smatra i da bi u ovakvim slučajevima trebalo primijeniti institut otpusta iz državljanstva, iako se on, prema zakonu, trenutno odobrava isključivo na zahtjev državljana BiH. "Vrlo je to sve komplikovano sa oduzimanjem kad su u pitanju osobe koje su po rođenju državljani BiH. No, ako država ne dopušta dvojno državljanstvo bez bilateralnog sporazuma, čim se utvrdi da ga je neko stekao trebalo bi donijeti rješenje o otpustu iz državljanstva BiH“, rekao je Mulahalilović. Šta je sa Ristićem?Nakon što je Sud BiH u aprilu odbacio optužnicu protiv njega, iako je bio spreman priznati krivicu, Ristić je na društvenim mrežama nastavio objavljivati snimke, za koje RSE nije mogao utvrditi kada su nastali i jesu li snimljeni na ukrajinskom ratištu. On je krajem maja objavio i fotografije sa aerodroma u Sankt Peterburgu, a iz sigurnosnih izvora za RSE tada je potvrđeno da imaju informacije o njegovom ponovnom boravku u Rusiji. Na upit RSE da li se vratio na front, Ristić nije želio odgovoriti, a nije želio razgovorati ni o situaciji sa dvojnim državljanstvom. "Nemamo mi šta o tome razgovarati pošto cijelo vrijeme novinari nisu korektni niti objektivni. Bog vam dao sreće i zdravlja, sad odo', moram da letim", napisao je u poruci. Rade Ćulibrk, advokat koji je zastupao Ristića, pak smatra da u njegovom slučaju, nakon odbacivanja optužnice, nema ni osnova za oduzimanje državljanstva BiH. "Ovdje nema krivičnog djela nedozvoljenog služenja u stranoj vojsci, jer je rusko državljanstvo stekao prije nego što je potpisao ugovor sa vojskom Rusije. Ako to nije krivično djelo, šta bi bio osnov za oduzimanje državljanstva? Da bi to bila strana vojska i da bi se to sankcionisalo, mora se izmijeniti Krivični zakon", kazao je Ćulibrk za RSE. U posljednjih deset godina BiH je donijela odluku o oduzimanju državljanstva u 55 slučajeva, u postupku revizije statusa osoba naturaliziranih između 1992. i 2006.godin, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH. U javnosti su ti postupci najčešće povezivani s bivšim mudžahedinima i drugim stranim borcima koji su nakon rata stekli državljanstvo BiH, od kojih je u ranijim revizijama oduzeto više od 1.200 državljanstava.

Američki Okružni sud za Istočni okrug Tennesseeja donio je 17. jula odluku o oduzimanju američkog državljanstva Seadu Miljkoviću, poznatom i kao Sead Dukić, nakon što je utvrđeno da je prilikom dolaska u SAD 1996. godine prikrio svoj pravi identitet, a 2007. godine na taj način stekao američko državljanstvo. Sud je utvrdio da je Miljković nezakonito stekao državljanstvo jer nije ispunjavao uslov dobrog moralnog karaktera potrebnog za naturalizaciju, na osnovu lažnog iskaza koji je dao američkim državnim organima. Prema navodima američkog Ministarstva pravde, Miljković je bivši pripadnik snaga sigurnosti nekadašnje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB). U trenutku kada mu je odobreno američko državljanstvo protiv njega je bio na snazi nalog za hapšenje koji je izdao sud u Bosni i Hercegovini zbog sumnje na ratne zločine protiv civila. Nalog za hapšenje izdat je 23. januara 2007. godine, nakon čega je raspisana i Interpolova crvena potjernica. U njoj se navodi da je Miljković 18. juna 1994. godine, kao pripadnik snaga sigurnosti APZB-a, fizički zlostavljao civile koji su se protivili vlastima APZB-a. Prema navodima iz Interpolove potjernice, Miljković i drugi osumnjičeni tukli su 12 civila drvenim palicama, a potom ih pet dana držali zaključane u mrtvačnici bez pristupa svjetlu i vodi. Američko Ministarstvo pravde navodi da je Miljković pristao na presudu kojom mu se oduzima američko državljanstvo, ali da se još nije pojavio pred sudom u Bosni i Hercegovini po optužbama za ratne zločine. "Ova administracija zaštitu integriteta američkog državljanstva postavila je među svoje prioritete", izjavio je pomoćnik američkog državnog tužioca za Građanski odjel Brett A. Shumate. Postupak je vodila Kancelarija za imigracione sporove Ministarstva pravde SAD-a, uz pomoć Kancelarije američkog tužioca za Istočni okrug Tennesseeja i Odjela Američke služba za imigraciju i carine (ICE) za osobe osumnjičene za kršenja ljudskih prava, nakon istrage agencije za Istrage domovinske sigurnosti (HSI).

Dva Gruzijca, uhapšena na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zbog sumnje da su krijumčarili više osoba, provest će najmanje mjesec dana u pritvoru, odlučio je Sud BiH. Za Radio Slobodna Evropa potvrđeno je 16. jula da je pritvor određen Giorgiju Kikvidzeu i Bachukiju Kakuliju. Pritvor je zatražilo Tužiteljstvo BiH, nakon što je državljane Gruzije, 15. jula, uhapsila Granična policija BiH, u graničnom području Livna, u putničkom motornom vozilu njemačkih oznaka, prilikom krijumčarenja pet državljana Bangaldeša i Pakistana, te jednog državljanina Turske. "Navedeni osumnjičeni terete se da su u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za sebe, nedozvoljeno pokušali prevesti više lica stranih državljana preko državne granice sa područja BiH na teritorij Hrvatske", saopćeno je iz Tužiteljstva BiH. Zbog svoje geografske pozicije i blizine Evropskoj uniji, BiH je i dalje ključna tranzitna zemlja na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, iako brojke nisu ni blizu onih prije nekoliko godina, kada je kroz BiH znalo proći i više od 34 hiljade migranata godišnje. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2025. u BiH je ušlo ukupno oko 14 hiljada migranata. Radio Slobodna Evropa ranije je pisao da je, prema podacima Tužiteljstva BiH, u krijumčarenju migranata kroz Bosnu i Hercegovinu sve veći udio stranih državljana. Među uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana, navode nadležni organi. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina.

Nedavne izmjene Krivičnog zakonika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ponovo su aktuelizirale pitanje istorijskih simbola. Dok državni zakon o odbrani dozvoljava baštinjenje tradicije u pješadijskim pukovima Armije BiH kroz određene simbole poput ljiljana, šahovnice i dvoglavog orla, novi entitetski propisi za isticanje i promovisanje ljiljana, simbola nekadašnje Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđaju zatvorske kazne, a u tom kontekstu ih izjednačava sa simbolima ustaške NDH. O ljiljanima kroz prizmu heraldike, kulturi sjećanja, političkim manipulacijama i istorijskom revizionizmu, u podcastu Zaviri ispod površine govori istoričar Dženan Dautović.

Zbog čega policija u pola tri ujutro kuca građanima na vrata, cijepa zastave s ljiljanima i piše prekršajne prijave koje ni prema jednom zakonu uopšte nisu zabranjene? U ovoj epizodi pričamo o hitnim izmjenama Krivičnog zakonika entiteta RS, kojima se obilježja Armije RBiH izjednačavaju s ustaškim simbolima. Sa stručnjacima za ustavno pravo i istoriju razgovaramo o heraldici, pravnom paradoksu, predizbornim motivima, te mogućim posljedicama koje ovakvi politički "performansi" proizvode.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković istakao je da djelovanje predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, njegova secesionistička politika, napadi na institucije Bosne i Hercegovine i političko usklađivanje s interesima Rusije predstavljaju jednu od najozbiljnijih prijetnji ustavnom poretku i sigurnosti države. Konaković, govoreći 16. jula u Washingtonu na ministarskom sastanku posvećenom porastu politički motiviranog terorizma, upozorio je na kontinuirane pokušaje podrivanja državnih institucija i secesionističku retoriku, ocijenivši da takve politike ugrožavaju ustavni poredak uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom te predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti BiH i cijele regije. Upozorio je da negiranje ratnih zločina, veličanje presuđenih ratnih zločinaca, govor mržnje i dehumanizacija stvaraju prostor za jačanje političkog ekstremizma i terorizma te pozvao međunarodnu zajednicu da na takve pojave reagira prije njihove eskalacije, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Na ministarskom sastanku koji je organizirao State Department na poziv američkog državnog sekretara Marca Rubija, Konaković je poručio i da Bosna i Hercegovina najoštrije osuđuje politički motiviran terorizam i sve oblike ekstremističkog djelovanja usmjerenog protiv demokratskih institucija, ustavnog poretka i vladavine prava. Istakao je da iskustvo BiH pokazuje kako organizirani politički ekstremizam, ako se na vrijeme ne zaustavi, može prerasti iz zapaljive retorike u nasilje s teškim posljedicama. Upozorio je da sistematski napadi na ustavni poredak i demokratske institucije ne smiju biti relativizirani, jer slabljenje institucija otvara prostor za djelovanje ekstremističkih aktera. Sastanak u Washingtonu okupio je ministre i visoke zvaničnike iz 65 država s ciljem jačanja međunarodne suradnje u borbi protiv terorizma i drugih suvremenih sigurnosnih prijetnji. Razgovarano je o razmjeni obavještajnih podataka, zaštiti kritične infrastrukture, sigurnosti granica, prekidu financiranja terorističkih mreža te koordiniranom odgovoru na nove oblike politički motiviranog terorizma. Ministar Konaković je na marginama sastanka sudjelovao i na radnom ručku koji je organizirao zamjenik američkog državnog sekretara Christopher Landau. Planiran je i bilateralni sastanak sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Europu i Euroaziju Danielom Lawtonom, na kojem će biti razgovarano o unapređenju bilateralne suradnje, političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i zajedničkom odgovoru na suvremene sigurnosne izazove.

Granična policija Bosne i Hercegovine uhapsila je dvojicu državljana Gruzije nakon što su, 15. jula, otkriveni u krijumčarenju pet stranih državljana, u blizini graničnog prijelaza Kamenskog između BiH i Hrvatske, na zapadu zemlje. Policija je navela da se radi o četiri osobe bez identifikacionih dokumenata, koje su izjavile da dolaze iz Bangladeša i Pakistana, te jednom državljaninu Republike Turske. Krijumčarenje je otkriveno u graničnom pojasu na području Livna prilikom kontrole automobile njemačkih nacionalnih oznaka. Dva dana ranije, policije BiH i Hrvatske su u odvojenom slučaju na području Gruda, na jugu BiH, spriječile krijumčarenje sedam državljana Republike Turske. "U vezu s ovim krijumčarenjem dovode se dvojica državljana Republike Turske koji su strane državljane krijumčarili u vozilima bh. nacionalnih oznaka", saopćila je Granična policija BiH. O slučajevima je obaviješteno Tužiteljstvo BiH. Radio Slobodna Evropa ranije je pisao da je, prema podacima Tužiteljstva BiH, u krijumčarenju migranata kroz Bosnu i Hercegovinu sve veći udio stranih državljana. Iako je tokom 2025. godine zabilježen manji broj predmeta u odnosu na godinu ranije, istovremeno raste broj stranaca uključenih u ovaj oblik kriminala. Među uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana, navode nadležni organi. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina.

Evropska komisija potvrdila je da je pet partnera sa Zapadnog Balkana uspešno podnelo zahteve za isplatu sredstava u okviru Plana rasta. Iz pres-službe Evropske komisije potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da Bosna i Hercegovina još nije u mogućnosti da podnese izveštaj, jer se čeka ratifikacija Sporazuma o Instrumentu za reforme i rast i Sporazuma o zajmu. Kosovo je svoj izveštaj dostavilo neposredno pre isteka roka, 15. jula u ponoć. Reč je o prvom izveštaju koji je Priština podnela u okviru ovog mehanizma, budući da je zbog institucionalne krize kasnila sa ratifikacijom neophodnih sporazuma sa Evropskom unijom. Izvori RSE iz Evropske komisije istakli su da evropski zvaničnici nisu očekivali nikakav dokument iz Sarajeva, budući da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja koja nije usvojila Reformsku agendu, pa samim tim nije potpisala ni sporazume o finansiranju i zajmu. Nakon prijema izveštaja država, Evropska komisija će proceniti dokle su zemlje stigle sa sprovođenjem reformi. "Nakon prijema izveštaja, Komisija će oceniti sprovođenje odgovarajućih reformskih koraka i doneti odluku o isplati odgovarajućih sredstava", izjavio je 15. jula za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije Gijom Mersije. Princip isplate zasniva se na učinku: zemlja korisnica podnosi izveštaj o sprovođenju svakog reformskog koraka, svaki korak ima određenu novčanu vrednost, Evropska komisija procenjuje stepen njegove realizacije i u skladu s tim odlučuje koliki će iznos biti isplaćen. Trideseti jun obeležio je istek roka za četvrti izveštajni period za ispunjenje reformskih koraka u okviru Plana rasta. Pored toga, 30. jun 2026. označio je istek takozvanog grejs perioda koji je Evropska komisija odobrila za reformske korake koji su prvobitno trebalo da budu završeni sredinom 2025. godine. Za reformske korake čiji su rokovi bili kraj 2024. i kraj 2025. godine, odgovarajući grejs periodi ističu kasnije tokom 2026. Osim što postoje razlike između zemalja regiona u stepenu sprovođenja reformskih koraka, postoje i razlike u dosadašnjim isplatama Evropske komisije. Do sada su Albanija, Severna Makedonija i Crna Gora uspešno ostvarile pravo na tri redovne isplate sredstava iz Plana rasta Evropske unije. Srbija je dobila samo jednu isplatu. Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu primili nijednu redovnu isplatu. BiH je čak izgubila više od 100 miliona evra zato što nije blagovremeno usvojila Reformsku agendu. Priština je dobila samo sredstva iz predfinansiranja, koja predstavljaju sedam odsto ukupno alociranih sredstava za ovu zemlju. Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi evra za period 2024–2027. Od toga su dve milijarde bespovratna sredstva, dok četiri milijarde čine povoljni krediti. Sredstva su raspodeljena prema dva osnovna kriterijuma – broju stanovnika i bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika. Evropska komisija je kombinovala ove pokazatelje kako bi utvrdila proporcionalni ključ raspodele među šest korisnica, vodeći računa da veće zemlje dobiju veći ukupni iznos, uz uvažavanje njihovih ekonomskih potreba. U skladu sa tim kriterijumima, Srbiji je namenjeno 1,58 milijardi evra, Bosni i Hercegovini 976,6 miliona evra, Albaniji 922,1 milion evra, Kosovu 882,6 miliona evra, Severnoj Makedoniji 750,4 miliona evra, a Crnoj Gori 383,5 miliona evra.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ocijenio je da Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, koju je u srijedu, 15. jula usvojio Hrvatski sabor, predstavlja "neprihvatljivo miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine". Rezolucijom, usvojenom u Hrvatskom saboru, daje se podrška posebnoj izbornoj jedinici za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U saopštenju iz Bećirovićevog kabineta, nakon odluke Sabora, navedeno je da da o političkom i ustavnom uređenju zemlje mogu odlučivati isključivo institucije BiH, u skladu s Ustavom i zakonima države. "Usvajanje Rezolucije (u hrvatskom Saboru) ne predstavlja izraz dobrosusjedske saradnje. Naprotiv, to je neprihvatljivo miješanje u unutrašnje stvari suverene i nezavisne države Bosne i Hercegovine", naveo je Bećirović. On je poručio da su takvi postupci suprotni načelima međunarodnog prava sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, uključujući principe suverene jednakosti država i nemiješanja u njihove unutrašnje poslove. U saopštenju se podsjeća i na Deklaraciju UN-a o prijateljskim odnosima među državama iz 1970. godine, kao i Završni akt iz Helsinkija iz 1975. godine, za koje se navodi da potvrđuju obavezu poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država. Bećirović je istakao da BiH i Hrvatska imaju zajednički interes da odnose razvijaju na osnovama međunarodnog prava, međusobnog poštovanja i dobrosusjedskih odnosa. Početkom avgusta konferencija o zastupljenosti naroda u institucijama BiH, kao odgovor na Rezoluciju Hrvatskog saboraMinistar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je da će 5. augusta u Sarajevu biti održana konferencija o položaju konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine, navodeći da će skup predstavljati odgovor na rezoluciju koju je usvojio Hrvatski sabor. "Želja nam je da na pravi način, argumentovano, osvijetlimo stvarno stanje i položaj konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini", naveo je Konaković 15. jula u objavi na Facebooku. Kazao je da će na konferenciji biti predstavljeni podaci o nacionalnoj zastupljenosti u državnim institucijama, tvrdeći kako u njima nedostaje više od 800 zaposlenih Bošnjaka u odnosu na udio koji im pripada prema važećim propisima. Prema njegovim riječima, rasprava o položaju Hrvata u BiH godinama se svodi na pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok se zanemaruje šira slika zastupljenosti konstitutivnih naroda na različitim nivoima vlasti. Konaković je naveo da Hrvati imaju značajnu zastupljenost u pojedinim državnim institucijama, uključujući Vijeće ministara BiH i Ustavni sud BiH, te ustvrdio da su Bošnjaci u pojedinim sredinama s hrvatskom većinom nedovoljno zastupljeni na rukovodećim pozicijama u javnim institucijama i preduzećima. Dodao je da će na konferenciji biti predstavljeni podaci i analize o nacionalnoj zastupljenosti u institucijama širom zemlje. "Vrijeme je da se pokažu prave brojke i da se na vidjelo iznese istina", poručio je Konaković. Hrvatski sabor usvojio je ranije u srijedu Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojom podržava izmjene izbornog sistema radi osiguravanja, kako je navedeno, "legitimnog političkog predstavljanja" Hrvata. Dokumentom se poziva Vlada Hrvatske da nastavi pružati političku podršku reformama koje bi omogućile da svaki konstitutivni narod bira svoje "legitimne predstavnike". Među podržanim modelima navedena je i uspostava posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Rezoluciju je predložio Domovinski pokret, stranka radikalne desnice, te partner u vladajućoj koaliciji predvođenoj Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), a usvojena je manje od tri mjeseca prije opštih izbora u Bosni i Hercegovini zakazanih za 4. oktobar. Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH godinama je jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. HDZ BiH i zvanični Zagreb tvrde da Hrvati ne mogu birati svoje legitimne predstavnike, dok bošnjačke stranke odbacuju prijedloge koji bi dodatno etnički definisali izborni sistem. Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva, uključujući razgovore održane 2022. godine u Neumu uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Država, završeni su bez dogovora.