Vazduhoplovni zavod "Orao" iz Bijeljine planira posao sa Rusijom, u trenutku u kom se u njegovoj vlasničkoj strukturi prvi put pojavljuje privatni investitor. Informaciju o tome doneo je u Banjaluku tim koji je, svega četiri dana pred Opšte izbore u Bosni i Hercegovini (BiH), predvodio Milorad Dodik, kome je sudski zabranjeno da se kandiduje još pet godina, ali je i dalje na čelu Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće partije u entitetu Republika Srpska. "Složili smo se sa tim da to uradimo, a ruska strana će nama predložiti određene mogućnosti", rekao je Dodik nakon što se u Moskvi sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Predsednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je po povratku iz Moskve da je za početak realizacije "dobijena načelna saglasnost". Detaljniji planovi nisu navedeni. Osnovna delatnost "Orla" je remont i trgovina avionskim motorima, uključujući i vojne mlazne avione. Saradnja sa Rusijom najavljena je u petoj godina rata u Ukrajini, te sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji, a o čemu saglasnost u BiH nikada nije postignuta. Kada je o samoj bijeljinskoj kompaniji reč, najava dolazi nekoliko meseci nakon što je Vlada Republike Srpske prodala 30 odsto akcija "Orla" konzorcijumu predvođenom beogradskim "Glotecom". Prema podacima Vlade RS, novi vlasnik se obavezao da pokrije dugove preduzeća i ulaže u proizvodnju. Grupacija "Glotec" je, prema navodima Vlade RS, već godinama najvažniji poslovni partner "Orla", preko kojeg fabrika ostvaruje oko 60 odsto prihoda. Na pitanje Radija Slobodna Evropa kako manjinski partner gleda na najavljenu saradnju sa Rusijom, Dodik je odgovorio da će saradnje biti, svidelo se to njima ili ne. "Naši stručnjaci će otići dogovarati, pregovarati i mi ćemo to napraviti. Svidjelo se to manjinskom ili većinskom vlasniku. To će tako biti", naveo je Dodik. Šta su rekli u Glotecu?Manjinski vlasnik Vazduhoplovnog zavoda "Orao", grupacija Glotec Ltd je, u junu 2026., na pitanja RSE da li planovi za zavod uključuju pokretanje remonta savremenih ruskih motora, izričito odbacio mogućnost bilo kakve saradnje sa Rusijom. "Posebno je opasno dovoditi Glotec ili Orao u bilo kakvu, a potpuno neosnovanu, vezu sa Rusijom. U trenutnom geopolitičkom okruženju samo pominjanje takvog nečega može da ugrozi poslovanje firmi", naveo je Stefan Vukićević, direktor kompanije Glotec. RSE je nakon Dodikove izjave o dogovoru Republike Srpske i Rusije pokušao od "Gloteca" da dobije pojašnjenje o tome šta bi najavljena saradnja konkretno značila. Do objave teksta odgovor nije stigao. Bez odgovora su ostala i pitanja RSE upućena Evropskoj uniji i NATO-u o mogućoj saradnji Republike Srpske i Rusije u oblasti održavanja helikoptera i avionskih motora. No, vojni analitičar Hamza Višća kaže za RSE kako bi eventualna saradnja "bila protivna dogovorenim sankcijama prema Rusiji". "Protivno je međunarodnoj politici i vanjskoj politici Evropske unije koju mi kao kandidat za ulazak u u Evropsku uniju moramo već sada da poštujemo", kazao je Višća. On podseća da je "Orao" 2002. godine bio u središtu afere zbog izvoza vojne opreme i delova u Irak, koji je tada bio pod međunarodnim sankcijama i embargom na naoružanje. Zbog tog slučaja više rukovodilaca kompanije kasnije je pravosnažno osuđeno. "Interes Rusije za namjensku industriju u Bosni i Hercegovini ne začuđuje, jer jednostavno svi su danas zainteresovani za bilo koju namjensku industriju koja može proizvoditi nešto što može biti korisno u sukobima koji su u toku ili u nekim sukobima koji se očekuju", kaže Višća i dodaje da očekuje da će evropske institucije reagovati odgovarajućim pritiskom. "Ipak ne očekujem da će doći do nekog žestokog zaoštravanja, jer jednostavno mislim da je ova priča plasirana samo za potrebe izbora i da se poslije izbora opet mora raditi u skladu sa zakonom, a ne u skladu sa željama", ocenjuje Višća. Šta se zna o kompaniji 'Orao'?"Orao" ima dugu tradiciju rada na motorima sovjetskog porijekla. Prema podacima sa sajta kompanije, u prošlosti je radio remont motora R13-300 i R25-300 koji su ugrađivani u avione MiG-21. Reč je o jednom od najpoznatijih aviona lovaca iz perioda Hladnog rata, koji je uveden u upotrebu 1960. godine i korišćen u više od 60 zemalja. Bivša Jugoslavija ga je nabavila 1962. godine. Poslednji MiG-21 u Ratnom vazduhoplovstvu Srbije povučen je iz upotrebe 2021. godine. Godine 2019. Vazduhoplovni zavod "Orao" je vodio razgovore sa ruskom državnom korporacijom Rostek s ciljem da dobije licence za remont savremenih ruskih motora. Do dogovora nije došlo. Nakon kupovine akcija u Orlu, iz kompanije Glotec, su za RSE naveli da "te aktivnosti od tada nisu dalje razmatrane". Kako su objasnili, trenutno se najveći deo prihoda Orla zasniva na motorima britanskog porekla - Viper, Orpheus i Dart, koji su pri kraju svog veka zbog smanjenja broja letelica koje ih koriste. Kao zamenu planiraju razvoj MRO programe za motore M250, PT6, Adour i Gnome. U pitanju su motori zapadnih proizvođača, odnosno Rolls-Roycea i Pratt & Whitneyja. "Glotec se ne bavi istočnim tehnologijama i svoje poslovanje zasniva, isključivo, na motorima zapadne tehnologije", navodi se u odgovoru kompanije iz juna 2026. za RSE. Šta se zna o 'Glotecu'?Prema podacima sa sajta kompanije, Glotec LTD je vazduhoplovna i industrijska grupa osnovana 1989. godine. Ima kancelarije u Singapuru, Srbiji i Crnoj Gori. Na LinkedInu navode da imaju između 51 i 200 zaposlenih. U Srbiji je registrovana kompanija Glotec doo, osnovana u januaru 2023. godine. Vlasnik i direktor je Stefan Vukićević, a firma ima jednog zaposlenog. Prethodno je na istoj adresi poslovalo Predstavništvo Glotec, čiji je vlasnik bio Stefanov otac, Slavomir Vukićević. Stefan Vukićević je, zajedno sa Damjanom Vukićevićem i Aleksandrom Pešovićem, odgovorno lice u švajcarskoj kompaniji Glotec International AG. Ta firma je 2013. godine u Srbiji osnovala Eco Glotec, čiji su suvlasnici bili Nenad Kovač, poznat kao Neša Roming, Dragan Klisura i Nenad Mihajlović. Kovač, Klisura i Mihajlović bili su dugogodišnji poslovni partneri Nikole Petrovića, bivšeg direktora Elektromreže Srbije. Petrović je 2024. preuzeo većinski udeo koji je u Eco Glotecu imao Glotec International AG, a kompanija je naredne godine ugašena i pripojena njegovom preduzeću Mini Hydro Investments. U međuvremenu, Glotec International AG je sa Nenadom Kovačem ušao i u posao sa nekretninama kroz kompaniju Milanković Property. Slavomir Vukićević, Stefanov i Damjanov otac, vlasnik je crnogorske kompanije Glotec d.o.o. i pojavljuje se na događajima povezanim sa Vazduhoplovnim zavodom "Orao" u Bijeljini. Stefan Vukićević je, istovremeno, stvarni vlasnik beogradske kompanije za nekretnine Realno. Treći odgovorni član švajcarskog Gloteca, Aleksandar Pešović, u Švajcarskoj poseduje još nekoliko kompanija. U Srbiji preko švajcarske kompanije SIG Alpe Finance AG poseduje 30 odsto osiguravajuće kuće Globos. Preostalih 70 odsto pripada kompaniji British Motors, čiji je vlasnik Ostoja Mijailović, srpski biznismen i nekadašnji poslanik vladajuće Srpske napredne stranke. Na pitanje koja od njihovih firmi finansira kupovinu akcija i ulaganja u Orao, iz Gloteca su za RSE naveli da su sredstva za to obezbeđena iz grupacije Glotec, "prvenstveno putem ispostave kompanije Glotec Ltd u Singapuru". Od dogovorenog iznosa sa Glotec-om, samo milion maraka (oko 510 hiljada evra) odnosi se na kupovinu akcija, dok više od tri miliona maraka (oko 1,5 miliona evra) ide za pokrivanje dugova Orla. Oko devet miliona maraka (4,6 miliona evra) su planirane investicije u naredne tri godine. Prema podacima trgovinske baze Volza, koje je analizirao RSE, u poslednjih 12 meseci Glotex je komponente za motore uvozio iz Indije i Malezije, a gotove proizvode primarno izvozio u Indiju. U prisustvu predstavnika kompanije Glotec, i Vazduhoplovni zavod Orao je u maju 2025. potpisao sporazume o saradnji sa HAL-om (Hindustan Aeronautics Limited) - državnom kompanijom koja radi za indijsku vojsku.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je u Banjaluci kako je Republika Srpska "strateški partner Rusije". Dodik je ovo rekao 30. septembra nakon povratka iz Moskve gdje se dan ranije susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Susret se desio pet dana uoči održavanja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini i uprkos međunarodnoj izolaciji Putina zbog rata u Ukrajini. Dodik je kazao i kako Rusija sarađuje sa RS kao garant Dejtonskog sporazuma. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine vanjska politika je u nadležnosti države, a ne entiteta. Ustav BiH predviđa da entiteti mogu uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim državama, pod uslovom da su u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Pored toga, određene vrste sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama zahtijevaju saglasnost Parlamentarne skupštine BiH. Lider SNSD-a je rekao i da ne podržava postojeću politiku Evropske unije. "Nema potrebe da razgovaramo sa Briselom dok ne usaglasimo politike. Nećemo uvoditi sankcije Rusiji i odbijamo uvođenje viza Rusima kako traži Brisel", ponovio je on. Prema njegovim riječima, Rusija je obećala RS istu cijenu plina za ovu godinu. Dodik je kazao i da je predložio Putinu da se jednom godišnje organizuju zajedničke sjednice vlada Ruske Federacije i Republike Srpske. Ruski predsjednik Vladimir Putin je i uoči izbora 2018. i 2022. godine javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj stranci, dok je zvanična Moskva u više navrata podržavala stavove i poteze vlasti Republike Srpske na čelu sa Dodikovim SNSD-om, te zagovarala zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Dodik se ove godine ne nalazi na kandidatskim listama i na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija kada je pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je formalno samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, no on i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore. Ovo je 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dodik i Putin su prethodno posljednji put razgovarali u Moskvi 9. maja ove godine, na marginama obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Dodik i delegacija iz RS bili su jedina delegacija iz Evrope koja je učestvovala na paradi.

Učenica Srednjoškolskog centra u Srebrenici, prema tvrdnjama njenog oca, pozvana je na razgovor kod direktora nakon što je, 28. septembra, u školu došla u dresu nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine. Školski odbor je potom donio odluku o zabrani nošenja svih sportskih dresova u školi. Otac učenice Damir Hrustić rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je njegova kćerka, učenica trećeg razreda Medicinske škole, 28. septembra upućena kod direktora nakon što je na nastavu došla u dresu reprezentacije BiH. Prema njegovim riječima, razrednica joj je rekla da takvu odjeću ne može nositi jer je riječ o sportskoj opremi. On tvrdi da je djevojčica nakon razgovora bila uznemirena i rasplakala se. Prema navodima oca, narednog dana još nekoliko učenika je zbog nošenja dresova upućeno direktoru, nakon čega je Školski odbor donio odluku kojom se zabranjuje nošenje svih sportskih dresova u školi. "Njima smeta sve što je bosansko, Bosna i Hercegovina, grb. Djeca nisu opterećena tim nacionalizmom, ali ovakve stvari doživljavaju u školi", kaže Hrustić. Dodaje da ga posebno pogađa kada se takve situacije odražavaju na najmlađe. "Mi stariji smo navikli na takve stvari, ali meni smeta što se to radi djeci", rekao je Hrustić za Radio Slobodna Evropa. Iz Srednjoškolskog centra kažu učenicima nije zabranjeno nošenje dresa nogometne reprezentacije BiH. Negiraju i da su im izricana upozorenja ili da im prijećeno smanjenjem ocjene iz vladanja. Iz škole navode da nijednom učeniku nije smanjeno vladanje zbog načina odijevanja te da je na sjednici Nastavničkog vijeća razgovarano o poštovanju Etičkog kodeksa i primjerenom oblačenju učenika, uključujući nošenje sportske opreme, navijačkih dresova, helanki, šorceva i druge odjeće. "Ograđujemo se od svake politizacije ovog pitanja", navodi se u saopćenju škole. Prethodnih godina bošnjački povratnici u Srebrenici upozoravali su na probleme u obrazovanju, uključujući pitanje bosanskog jezika i odnosa prema simbolima Bosne i Hercegovine u školama. Srebrenica se nalazi u entitetu Republika Srpska, čije vlasti negiraju da je u tom gradu u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i premijer Republike Srpske Savo Minić, sastali su se u utorak, 29. septembra u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uprkos međunarodnoj izolaciji Putina zbog rata u Ukrajini. Sastanak je održan pet dana uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini, zakazanih za 4. oktobar. Kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), Putin je uputio podršku vladajućoj koaliciji u tom bh. entitetu, koju predvodi Dodik. "Ne želimo da strani uticaj bude odlučujući. Želimo pravedniji odnos prema Srbima i srpskom narodu. Želimo stabilnost cijelog regiona", navodi se u izjavi Putina koju prenosi RTRS. A Dodik je, u izjavi, koju objavljuje RTRS, predložio da se jednom godišnje organizuju zajedničke sjednice vlada Ruske Federacije i Republike Srpske, te da je čestitao Putinu pobjedu. "Osjećamo i mi pritiske iz Brisela, ali naše politike ostaju iste. Ne dozvoljavamo sankcije Rusiji. Podržavamo vojnu neutralnost i ne dozvoljavamo ulazak u NATO. Neće biti uvođenja viza za ruske državljane u BiH", rekao je Dodik, koji je objavio i video sa sastanka na svom profilu na društvenoj mreži "X". Ruska strana zainteresovana za bijeljinski 'Orao'Dodik je, kako prenosi RTRS, naveo da postoji "interes ruske strane za saradnju Vazduhoplovnim zavodom 'Orao' iz Bijeljine". "U smislu proširivanja određene dimenzije posla. Složili smo se sa tim da to uradimo, a ruska strana će nama predložiti određene mogućnosti", kazao je Dodik. Bijeljinski "Orao" je zavod za remont iz oblasti vojne i vazduhoplovne industrije. Vlasnik je u većinskom vlasništvu Republika Srpska, s tim da je Vlada RS sredinom ove godine odobrila prodaju 30 posto kapitala međunarodnom konzorciju kojeg predvodi beogradska kompanija "Glotec". "Glotec" je međunarodna vazduhoplovna i industrijska grupacija koja se bavi održavanjem i remontom mlaznih motora i isporukom rezervnih avionskih dijelova. Ruski predsjednik Vladimir Putin je i uoči izbora 2018. i 2022. godine javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj stranci, dok je zvanična Moskva u više navrata podržavala stavove i poteze vlasti Republike Srpske na čelu sa Dodikovim SNSD-om, te zagovarala zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Dodik se ove godine ne nalazi na kandidatskim listama i na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija kada je pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je formalno samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, no on i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore. Ovo je 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dodik i Putin su prethodno posljednji put razgovarali u Moskvi 9. maja ove godine, na marginama obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Dodik i delegacija iz RS bili su jedina delegacija iz Evrope koja je učestvovala na paradi. Dodik je više puta poručio da neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji, a ministri iz njegovog SNSD-a u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine blokiraju odluke kako bi se blokirale sankcije kojima se BiH priključila da bi se uskladila i s politikom Evropske unije prema Moskvi.

U Sarajevu je otvorena prva Ambulanta za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u Bosni i Hercegovini, u okviru bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš". U ambulanti su objedinjeni medicinski pregled i tretman, psihološka i socijalna podrška, forenzička obrada, te saradnja policije i tužilaštva. Kako je rečeno prilikom otvaranja, 29. septembra, ambulanta će omogućiti da osobe koje su preživjele seksualno nasilje dobiju pomoć i zaštitu na jednom mjestu. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih psolova Kantona Sarajevo, u prvih devet mjeseci ove godine je prijavljeno pet slučajeva silovanja, a u prošloj godini devet. Bosna i Hercegovina je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje. Istanbulska konvencija propisuje obavezu država članica da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da se za prijavljene slučajeve nasilja nad ženama, provede procjena rizika opasnosti od ubistva, ozbiljnosti situacije i opasnosti od ponovljenog nasilja, te da, ako je potrebno, bude osigurana koordinirana podrška žrtvama.

Spomenik knezu Lazaru, srednjovjekovnom srpskom vladaru i centralnoj ličnosti kosovskog mita, koji je izazvao polemike u javnosti, otkriven je u ponedjeljak na jednom od najfrekventnijih ulaza u Banjaluku. Četiri tone teška i šest metara visoka statua, izrađena u livnici Antal u Subotici na sjeveru Srbije, dio je projekta vrijednog oko 1,5 miliona maraka (oko 760 hiljada evra), koji obuhvata i uređenje prostora oko spomenika. Otkrivanjem spomenika završena je višemjesečna realizacija projekta kojeg je početkom godine najavio banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković. Spomenik je postavljen na raskrsnici između Bulevara srpske vojske, te ulica Knjaza Miloša, Ivana Gorana Kovačića i Braće Pišteljić, mjestu kroz koje svakodnevno prolaze hiljade vozila. Knez Lazar Hrebeljanović bio je vladar srednjovjekovne Srbije u 14. vijeku i jedna od najznačajnijih ličnosti srpske nacionalne tradicije. Istorijski je vezan za prostor srednjovjekovne Srbije i ne postoje poznati podaci da je ikada boravio na području današnje Banjaluke ili Bosne i Hercegovine. Banjalučani sa kojima je ranije razgovarao Radio Slobodna Evropa istakli su da gradske vlasti prioritet daju simboličkim i identitetskim projektima, dok grad i dalje ima probleme sa vodosnabdijevanjem, saobraćajnom infrastrukturom, javnim prevozom i nedostatkom vrtića. Istoričar Dragan Markovina ocijenio je ranije za RSE da se podizanje spomenika uklapa u "širi trend jačanja nacionalne simbolike u javnom prostoru Republike Srpske", dok su iz Gradske uprave projekat predstavljali kao dio nastojanja da Banjaluka dobije obilježja posvećena ličnostima koje imaju "značajno mjesto u srpskoj istoriji i tradiciji". Ugovor o projektu je sklopljen 29. maja sa firmom "Koto d.o.o Banjaluka i Koto d.o.o. Beograd" kao izvođačima radova. Ove firme se bave izgradnjom, obnavljanjem i rekonstrukcijom građevinskih objekata. Iz Gradske uprave Banjaluka za RSE nikada nije odgovoreno na pitanje da li su to bili jedini ponuđači na javnom pozivu, te koliko novca je potrošeno za ovaj spomenik i iz kojih izvora će biti plaćen. Spomenik knezu Lazaru treći je spomenik srednjovjekovnim vladarima koji je postavljen u Banjaluci u posljednjih nekoliko godina. Prethodno su u gradu podignuti spomenici kralju Tvrtku I Kotromaniću i Kulinu banu. Kotromanić je bio srednjovjekovni bosanski kralj, a Kulin ban vladar u srednjovjekovnoj Bosni.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske ocijenilo je 28. septembra "netačnim i neosnovanim" tvrdnje o mogućem dolasku policije iz Republike Srpske u Memorijalni centar Srebrenica. Njihova reakcija dolazi dan nakon što je Emir Suljagić, direktor ovog centra u više poruka na mreži X naveo saopštio da se priprema akcija protiv Memorijalnog centra i iznošenja dokumentacije iz njega, s dolaskom specijalnih policijskih snaga, transportera i medijskih ekipa iz Republike Srpske. "Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske odbacuje kao potpuno netačne i neosnovane tvrdnje direktora Memorijalnog centra Srebrenica Emira Suljagića da MUP Republike Srpske priprema njegovo hapšenje, kao i akciju ulaska Specijalne antiterorističke jedinice u Memorijalni centar. Ovakve tvrdnje su neodgovorne i predstavljaju iznošenje neprovjerenih informacija kao činjenica, čime se bez ikakvog osnova stvara slika o navodnom planu i postupanju policije koje ne postoji", navodi se u saopštenju MUP-a RS. Iz MUP-a RS je navedeno i kako ta institucija "postupa isključivo po zahtjevu i pod nadzorom postupajućeg tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, a u vezi prijave postojanja elemenata krivičnog djela 'Utaja poreza i doprinosa'". Direktor Memorijalnog centra Srebrenica je krajem jula objavio da je 26 sadašnjih i bivših saradnika centra pozvano na saslušanje u lokalnu policijsku stanicu po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. Prema njegovim riječima, od saradnika se tražilo da daju izjave radi "prikupljanja obavještenja" o njihovom angažmanu u Memorijalnom centru na osnovu tužilačke odluke donesene prošle godine. Mediji iz Republike Srpske objavili su tada da se radi o predistražnim radnjama pokrenutim nakon prijave podnesene 2025. godine o navodnim nepravilnostima u radu Centra. Suljagić je rekao da je to uslijedilo dan poslije predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida. Rukovodstvo Memorijalnog centra i Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentovanju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genocidu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu, u julu 1995.

Smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i njegova sahrana uz državne počasti u Beogradu uveli su Bosnu i Hercegovinu u kampanju za oktobarske opće izbore, u kojoj se ponovo govori o podjelama, prijetnjama, ugroženosti i potrebi zaštite naroda. Izborna kampanja otvorena je 4. septembra, a tri dana kasnije u Beogradu je uz državne počasti sahranjen bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS), koji je preminuo u haškom pritvoru tokom izdržavanja kazne doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u BiH. Sahrani je prisustvovao politički vrh entiteta RS, a među njima i dio kandidata na ovogodišnjim izborima, dok su iz međunarodne zajednice i političkih stranaka u Federaciji BiH stizale osude. Iako zvanično nije kandidat na izborima, Milorad Dodik nametnuo se kao centralna figura kampanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pojavljujući se na predizbornim skupovima i plakatima uz stranačke kandidate. Na upozorenja iz međunarodne zajednice da je nedopustivo veličanje osuđenih ratnih zločinaca, Dodik je odgovorao da "niko neće srpskom narodu određivati koga će žaliti". nastavljajući i s retorikom o potrebi otcjepljenja eniteta RS. Na jednom od prvih predizbornih skupova, Dodik je poručio da se radi na tome da "granica između Srbije i RS ne postoji". "Zagledani smo u Srbiju, smeta nam granica na Drini i radimo na tome da ona ne postoji", rekao je Dodik. Gostujući u podcastu "Ratna zona", američkog političkog komentatora Waynea Allyna Roota, Dodik je 25. septembra, poručio da "hrišćani u BiH više ne žele da žive pod muslimanskom vlašću". Zbog poteza koje su američke vlasti ocijenile kao prijetnju Daytonskom mirovnom sporazumu i ustavnom poretku BiH, Dodik je bio godinama pod sankcijama, a ukinute su mu krajem oktobra prošle godine. Uz upozorenje da je nastavio secesionističkom retorikom, dvostranačka grupa američkih senatora i kongresmne zatražila je u martu od od administracije Donalda Trumpa njegovo ponovno sankcioniranje. Veze između RS i SrbijePoruke o snažnim vezama između eniteta RS i Srbije, te potrebi njihovog dodanog jačanja, prisutne su i u kampanjama drugih stranaka u tom bh. enitetu, a isticane su i sredinom septembra u Banjaluci, na obilježavanju Dana srpskog jedinstva. Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik opozicijskog Pokreta "Sigurna Srpska", objavio je tada na društvenim mrežama poruku da su "RS i Srbija jedno" te da su "ujedinjenje, sloga i sloboda svete srpske riječi". Nakon ovakvih objava regirao je Ured visokog predstavnika (OHR) uz upozorenje da su pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom suprotni ustavnom okviru BiH. Iz Misije OSCE-a u BiH istaknuli su da je retorika kojom se dovodi u pitanje postojanje BiH ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu, kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH. Dio kandidata iz RS iskoristio je i izbornu kampanju kako bi optužio političare iz drugog entiteta, Federacije BiH, za "mržnju prema Srbima". Tako je Srđan Amidžić, aktualni ministar financija BiH i kandida Dodikovog SNSD-a za Zastupnički dom Parlamenta BiH, 20. septembra poručio da "nije osjetio istinsku mržnju dok nije počeo raditi u Sarajevu". Govoreći o političarima iz Sarajeva, Amidžić je rekao da bi ih "odveo u crkve" kako bi im bila objašnjena "razlika između dobrog i lošeg". Slične izjave u kojima je optuživoa "političko Sarajevo" za mržnju prema Srbima, Amidžić je davao i ranije ove godine, zbog čega su podnesene krivične prijave. Prijave zbog veličanja Mladića i govora mržnjeNakon što je Mladić umro 27. augusta, Tužilaštvu BiH podneseno je više krivičnih prijava zbog njegovog veličanja. Među prijavljenima su Dodik, i drugi politički predstavnici iz RS kao što su Staša Košarac, Nenad Stevandić, Draško Stanivuković, Radan Ostojić, Ognjen Bodiroga i Jelena Trivić. Tužilaštvo BiH navelo je ranije za RSE da je zaprimilo nekoliko hiljada prijava koje će analizirati, a trenuto nema javno dostupnih podataka u kojoj su fazi. Krivični zakon BiH za negiranje genocida i rantih zločina te veličanje ratnih zločinaca predviđa kazne do pet godina zatvora. Prijave za govor mržnje stizale su i Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Prema podacima na sajtu Komisije, za prijave koje se odnose na veličanje Mladića nije pokrenuo postupak jer su već podnesene krivične prijave Tužilaštvu BiH. CIK u izbornom procesu ima mehanizme za sankcioniranja govora mržnje, uključujući novčane kazne do 30.000 maraka. Mobiliziranje emocijaAdis Maksić, univerzitetski profesor koji je analizirao kampanju za protekle opće izbore, koji su održani 2022. godine, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se ovogodišnja kampanja u velikoj mjeri ponavlja po obrascima iz tog perioda. U analizi kampanje prije četiri godine, naveo je da su teme identiteta, odnosa prema prošlosti, neostvarenih ratnih fantazija i osjećaja nepravde dobijale više prostora od konkretnih stranačkih programa i politika. Stranke su kroz te teme vlastitu grupu predstavljale kao žrtvu, a sebe kao one koje je mogu zaštititi. "Te teme konstantno dominiraju. To nije iznenađujuće iz razloga što su naši političari mahom ljudi koji nemaju puno znanja o vladavini i o konkretnim stvarima bitnim za upravljanje i izgradnju države. No, itekako su usavršili sposobnost manipulisanja i mobiliziranja emocija", kazao je Maksić za RSE. Mladićeva smrt, u trenutku kada je počinjala izborna kampanja, dodatno je, kaže Makisć, pojačala takve narative koji su konstanta svih poslijeratnih izbora u BiH. "Događaji nakon Mladićeve smrti podigli su intenzitet za jedan ili dva podioka. Postala je osovina oko koje će se priče vrtjeti. S jedne strane su se utrkivali da budu na sahrani, a s druge strane takmiče se u osudama i porukama: 'Budite spremni, budite jedinstveni'", kazao je. Ističući da situacija sa veličanjem Mladića u RS-u ne ostavlja prostor za relativizaciju, te da je nakon događaja tokom sahrane u Srbiji pojačan osjećaj prijetnje i potreba za odgovorom, Maksić kaže da problem nastaje kada političke stranke pokušavaju predstaviti sebe kao jedine spasitelje. "Ono što se slavi u RS-u ima mučnu dimenziju, ali što se tiče generalno političkih taktika, tu su stvari sličnije. Tu je konstantna reciklaža osjećaja nepravde u prošlosti, koja se nastavlja u sadašnjosti i značit će prijetnju u budućnosti. To je prosto otvaranje prostora da sebe postavite kao spasioca", kazao je. Kampanja u stihovimaPorukama o ratnom pogromu i postratnom aparthejdu Bošnjaka, Stranka demokratske akcije, najveća bošnjačka stranka u BiH koja je trenutno u opoziciji, započela je kampanju u Stocu, na jugoistoku zemlje koji je tokom rata bio mjesto progona i protjerivanja bošnjačkog stanovništva. Nekoliko dana kasnije, njen lider i kandidat za Predsjedništvo BiH Bakir Izetbegović poručio je da "jedino SDA može spasiti zemlju". Poruke u kojima se stranke i kandidati predstavljaju kao oni koji mogu zaštititi BiH i vlastiti narod nisu ostale samo u govorima na predizbornim skupovima. Politička stranka Snaga naroda objavila je na početku kampanje pjesmu "Bosno moja", a u spotu se smjenjuju kadrovi zastava, džamija, mezarja i različitih dijelova zemlje, a dominiraju predsjednik te stranke Ramo Isak i članovi njegove stranke. Dok se smjenjuju prizori defilea sa zastavama, porodičnih okupljanja, molitve u džamiji, u pjesmi se spominju stihovi o "sokolovima na braniku" i šehidima, te izdajnicima koji su htjeli prodati BiH. Nekoliko dana kasnije, pažnju na društvenim mrežama privukao je i video na kome je prikazan Haris Zahiragić, potpredsjednik SDA. Napravljen uz pomoć umjetne inteligencije, prikazuje Zahiragića kako leti uz zmaja, sa zastavom s ljiljanima, a potom se bore protiv čudovišta, dok na kraju zabija zastavu u stijenu. Maksić za RSE kaže da emocije kao pokretač političkih kampanja nisu specifične samo za BiH te podsjeća na američke izbore, ali i na evropske kampanje u kojima su posljednjih godina prisutnije identitetske teme i različiti oblici ksenofobije. Kako kaže, BiH se izdavaja sa ratnom emocionalnom zaostavštinom, koja čini veliki i lako dostupni "rezervoar" za političke poruke. "Taj intuitivni osjećaj za birače, odnosno ono što se naziva gut feelingom, dovoljan je da političke poruke prilagođavaju emocijama na koje mogu računati", kazao je. Legitimno predstavljanje i treći entitetDok su prve sedmice izborne kampanje u BiH obilježene događajima nakon Mladićeve smrti i sahrane, stranake koje računaju na glasove hrvatskih birača nastavile su inzistirati na političkoj ravnopravnosti i onime što nazivaju legitimnim predstavljanjem (Najveći politički spor u BiH godinama predstavlja izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, institucije koju čine tri člana, Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske, kao predstavnici konstitutivnih naroda. Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH, te uz podršku i vladajuće koalicije u Hrvatskoj, osporavaju izbor Željka Komšića, tvrdeći da je za tu funkciju biran pretežno glasovima bošnjačkih birača. Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.) Hrvata u BiH. Kampanja je donijela i ponovno otvaranje priče o teritorijalnom preustroju BiH, odnosno trećem entitetu, u vrijeme kada iz Evropske unije stižu prouke potrebe očuvanje postojećeg ustavnog poretka BiH. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP), političke stranke sa sjedištem u Livnu, pojavio se na bilbordu s porukom "HNP je za treći, a vi?" Vukadin je i prethodnih godina isticao da je treći entitet, za hrvatski narod u BiH, cilj političkog djelovanja njegove stranke i zalagao se za model "tri naroda, tri entiteta". Uoči početka izborne kampanje u BiH, u Saboru Hrvatske usvojena je rezolucija kojom se podržavaju izmjene izbornog sistema radi osiguravanja "legitimnog političkog predstavljanja" Hrvata u BiH. Rezolucija je usvojena na inicijativu Domovinskog pokreta, stranke radikalne desnice u Hrvatskoj, koja se zalagala da, ukoliko izostane dogovor, bude razmotreno obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine. Na rasprave o trećem entitetu upozorio je u maju i bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, u izvještaju o situaciji u BiH koji je uputio Ujedinjenim narodama. Schmidt je naveo da je ta rasprava pokazala osjetljivost napada na ustavni poredak BiH i pokušaja da se zemlja "dodatno podijeli po etničkim linijama". Poruke o potrebi nacionalnog jedinstva kandidati su glasačima tokom kampanje slali i sa obilježavanja godišnjica ratnih bitaka i osnivanja ratnih brigada, na kojima su govorili o značaju zajedništva i očuvanja nacionalnog identiteta. Tako je kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH za članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović kampanju započela u Ravnom, hercegovačkom mjestu koje je, među prvima, razoreno u napadu Jugoslovenske narodne armije 1991. godine, poručujuči da je to "mjesto koje dobro zna koliko sloboda može koštati". Iako pitanje formiranja trećeg entiteta ne dominira u njenoj kampanji, Filipović je o tome govorila nekoliko mjeseci prije njenog zvaničnog početka, kada je u medijskim istupila isticala da "treći entitet ostaje jedan od modela ili promišljanja". Opći izbori u BiH bit će održani 4. oktobra, kada će oko 3,4 miliona registriranih glasača birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u državnom i enitetskim parlamentima, predsjednika i potpredsjednike eniteta RS te zastupnike u kantonalnim skupštinama.

Zamenik predsedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić tražio je hitno razjašnjenje navoda direktora Memorijalnog centra Srebrenica Emira Suljagića o mogućem dolasku policije iz Republike Srpske u taj centar u Potočarima. Suljagić je u nedelju u više poruka na mreži X naveo da se priprema akcija protiv Memorijalnog centra i iznošenja dokumentacije iz njega, s dolaskom specijalnih policijskih snaga, transportera i medijskih ekipa iz Republike Srpske. Zvizdić je ocenio da takve najave predstavljaju krajnje ozbiljnu i duboko uznemiravajuću informaciju, koja zahteva odgovoran odnos svih nadležnih institucija, preneo je javni servis BHRT. "Domaća i međunarodna javnost ima pravo znati da li i ko planira upad policijskih snaga u Memorijalni centar i na osnovu čega", rekao je Zvizdić. Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić prethodno je izjavio da ima informacije da se priprema plan za upad policije bh. entiteta Republika Srpska u taj centar u Potočarima. U jednoj od poruci na X je naveo da iza plana stoji lično predsednik vladajuće partije u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik. On je na mreži X naveo da ne nije upoznat s operativnim detaljima, ali da zna da taj plan postoji, ističući da je "Memorijalni centar Srebrenica i dalje je meta korumpirane policije i pravosuđa Republike Srpske". "Koliko shvatam, uključivao bi specijalne policijske jedinice i televizijske kamere iz bosanskih Srba", naveo je Suljagić. On je dodao da bi takva operacija imala dva cilja. "Prvo, da diskredituje i zastraši Memorijalni centar; i drugo, da mene stavi u zatvor i podvrgne me godinama politički motivisanog sudskog procesa", naveo je Suljagić. RSE je uputio pitanje policiji Republike Srpske povodom Suljagićevih navoda. Zvizdić je posle Suljagićevih navoda rekao da rad Memorijalnog centra Srebrenica mora biti zaštićen od političkog pritiska, zastrašivanja i institucionalne destabilizacije, kao i da Srebrenica ne sme da bude predmet bilo čije političke računice. "Istina o genocidu, dostojanstvo žrtava i pravo porodica na mir i sjećanje moraju biti iznad svih političkih i institucionalnih sukoba", rekao je Zvizdić i ocenio da aktuelna situacija dodatno pokazuje potrebu da Memorijalni centar dobije poseban i zaštićen pravni status, najavivši da će insistirati na inicijativama u tom pravcu. Direktor Memorijalnog centra Srebrenica je krajem jula objavio da je 26 sadašnjih i bivših suradnika centra pozvano na saslušanje u lokalnu policijsku stanicu po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. Prema njegovim rečima, od saradnika se tražilo da daju izjave radi "prikupljanja obavještenja" o njihovom angažmanu u Memorijalnom centru na osnovu tužilačke odluke donesene prošle godine. Mediji iz Republike Srpske objavili su tada da se radi o predistražnim radnjama pokrenutim nakon prijave podnesene 2025. godine o navodnim nepravilnostima u radu Centra. Suljagić je rekao da je to usledilo dan posle predstavljanja godišnjeg Izveštaja o negiranju genocida. Rukovodstvo Memorijalnog centra i Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentovanju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genocidu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995.

Bosna i Hercegovina ima zakonske i institucionalne mehanizme da zaustavi finansiranje lobiranja za nezavisnost Republike Srpske nakon posljednje odluke Ustavnog suda BiH. Ocijenio je to za Radio Slobodna Evropa ekspert za ustavno pravo Davor Trlin komentarišući odluku kojom je Ustavni sud BiH 25. septembra zabranio vlastima Republike Srpske da iz budžeta finansiraju ugovor sa izraelsko-kanadskom firmom firmom Dickens & Madson Canada Inc.. Odlukom su zabranjene i sve druge lobističke aktivnosti čiji je cilj zagovaranje nezavisnosti RS što je u suprotnosti sa Ustavom BiH. Trlin ističe da bi eventualno ignorisanje ili zaobilaženje zabrane moglo dovesti do krivičnih postupaka protiv odgovornih zvaničnika, te prouzrokovati i međunarodne finansijske sankcije za Republiku Srpsku i lobističke kuće, koje se upuste u poslove zabranjene Ustavom BiH. "Ovom odlukom je prvi put povučena jasna granica između dozvoljenog predstavljanja interesa entiteta u inostranstvu i finansiranja aktivnosti koje Sud smatra djelovanjem protiv ustavnog poretka države", ocijenio je za Radio Slobodna Evropa Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo. Odluka je donesena po zahtjevu Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je osporio desetine miliona evra planiranih za predstavništva Republike Srpske u inostranstvu i aktivnosti povezane sa promocijom nezavisnosti tog entiteta. Ustavni sud BiH je utvrdio da budžetske stavke od 49 miliona maraka (oko 25 miliona eura) iz drugog rebalansa budžeta za 2025. godinu i 15 miliona maraka (oko 7,7 miliona eura) iz budžeta za 2026. godinu, u dijelu koji se odnosi na sporni ugovor i slične aktivnosti, nisu u skladu sa Ustavom BiH. Istovremeno je naložena obustava svih isplata po ugovoru koji su 6. septembra ove godine zaključili direktor Predstavništva RS u Beču Mladen Filipović i predsjednik kompanije Dickens & Madson Canada Inc. Ari Ben-Menashe. Za sada još nema zvaničnih reakcija iz RS na odluku Ustavnog suda BiH. Iz Vlade RS nisu odgovorili na upit RSE hoće li je provesti. Šta razlikuje ovaj ugovor od ranijih lobističkih poslova?Prema dokumentima registrovanim u američkom sistemu FARA, koje je ranije analizirao Radio Slobodna Evropa, Republika Srpska je od 2015. godine izdvojila najmanje 8,3 miliona dolara za lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, posljednji ugovor sa kompanijom Dickens & Madson sadržavao je formulacije koje su se, prema ocjeni podnosioca zahtjeva i kasnije Ustavnog suda, razlikovale od ranijih aranžmana. Na prvoj stranici ugovora, koji je dostavljen američkim vlastima, navodi se da će lobistička kuća raditi na obezbjeđivanju podrške za Dodika i, kako piše u dokumentu, "nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine". U nastavku ugovora kao krajnji cilj navodi se dobijanje podrške administracije Sjedinjenih Država za smjenu visokog predstavnika, osporavanje njegovih odluka i ukidanje sankcija uvedenih Dodiku, njegovim saradnicima i subjektima povezanim sa Republikom Srpskom. Upravo je taj sadržaj, smatra ekspert za ustavno pravo Davor Trlin, označio prekretnicu u odnosu na ranije sudske odluke. "U ovom novom predmetu cilj je bio eksplicitno ugovoreno lobiranje za nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine i tu je utvrđeno direktno djelovanje protiv ustavnog poretka i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Entiteti mogu trošiti sredstva na opće predstavljanje i informisanje u inostranstvu, budžetski novac se ne smije koristiti za lobiranje čiji su definisani ciljevi secesija ili narušavanje ustavnog poretka države", kaže Trlin za Radio Slobodna Evropa. Ko mora provesti odluku?Trlin pojašnjava da Ustavni sud BiH dostavlja odluku najprije stranama u postupku, a potom se šalje na objavljivanje u službene glasnike Bosne i Hercegovine, oba entiteta, te Brčko distrikta, kao treće administrativne jedinice u zemlji. Nakon što bude objavljena u službenim glasilima, odluka postaje obavezujuća za sve institucije i zvaničnike na koje se odnosi. U samoj odluci Sud izričito nalaže Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vladi Republike Srpske, nadležnim organima i predstavništvima RS u inostranstvu da obustave sve aktivnosti povezane sa finansiranjem spornog ugovora i drugih sličnih aranžmana. "Objavom u službenim novinama odluka stiče punu pravnu snagu i opšteobavezujući karakter, odnosno ‘erga omnes‘ dejstvo prema svim trećim licima. Nakon toga su Vlada Republike Srpske i nadležno Ministarstvo finansija RS dužni obustaviti sve dalje doznake i isplate sa spornih budžetskih pozicija namijenjenih finansiranju ugovora sa konkretnom lobističkom kućom", kaže Trlin. On navodi da se obaveza ne odnosi samo na institucije koje planiraju sredstva, nego i na one kroz koje prolaze finansijske transakcije. "Ukoliko postoji rizik od nastanka zabranjenih transakcija, nadležne finansijsko-policijske i inspekcijske službe, kao i banke preko kojih se vrši platni promet, dužne su blokirati naloge koji se odnose na sporni ugovor kako ne bi učestvovale u izvršenju neustavnih radnji", navodi Trlin. Šta ako dođe do 'zaobilaženja odluke'?Trlin smatra da bi pokušaj preusmjeravanja novca preko drugih kanala teško mogao promijeniti suštinu slučaja. "Postoji mogućnost da se pokuša sa posrednicima, privatnim preduzećima, fondacijama, nevladinim organizacijama ili konsultantskim kućama, ali to ne bi eliminisalo neustavnost. Ustavno i krivično pravo posmatraju materijalnu suštinu i krajnju svrhu transakcije, a ne samo njenu formu", kaže on. On smatra da bi pokušaj skrivanja tragova kroz posredničke aranžmane otvorio dodatne pravne probleme. "Ako bi se budžetski novac usmjerio na posrednika koji bi potom zaključio ugovor sa stranom lobističkom agencijom, po mom mišljenju riječ je o klasičnom prikrivanju pravog pravnog posla. Tu više ne govorimo samo o neizvršenju odluke Ustavnog suda, nego se otvara prostor za druga pitanja iz oblasti krivične i građanske odgovornosti", kaže Trlin. Ko bi mogao otkriti nastavak isplata?Prema Trlinu, eventualni pokušaji zaobilaženja odluke mogli bi biti pod lupom kroz više kontrolnih mehanizama. "Tu imamo finansijsko-obavještajni odjel, SIPA-u, banke i sisteme za sprečavanje pranja novca. Ako bi došlo do naglog skoka grantova ili ugovora sa domaćim posrednicima koji potom vrše doznake prema inostranstvu, mislim da bi se vrlo brzo upalili crveni alarmi u sistemu za sprečavanje pranja novca", kaže on. Dodaje da posebnu ulogu imaju komercijalne banke, koje "imaju zakonsku obavezu da utvrde krajnjeg stvarnog korisnika i stvarnu svrhu transakcije". "Ako bi banka uočila da domaći posrednik prima novac iz budžeta, a potom ga prebacuje prema stranim lobistima za koje postoji zabrana Ustavnog suda, dužna je prijaviti takvu transakciju kako sama ne bi postala saučesnik u eventualnom krivičnom djelu", navodi Trlin. Koje su kazne za nepoštovanje odluke?Krivični zakon BiH još od 2003. godine predviđa zatvorsku kaznu do pet godina za službeno ili odgovorno lice koje odbije da izvrši ili onemogući izvršenje konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Davor Trlin pojašnjava da Ustavni sud BiH u pravilu određuje rok u kojem su organi dužni dostaviti obavještenje o preduzetim mjerama na izvršenju odluke. "Ako dođe do oglušivanja o odluku i nastavka isplata, Sud donosi posebno rješenje o neizvršenju odluke. Takvo rješenje sedostavlja i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Na osnovu tog rješenja Tužilaštvo formira predmet i pokreće postupke protiv odgovornih lica, odnosno potpisnika naloga, ministara, rukovodilaca predstavništava i drugih osoba koje bi nastavile sa isplatama uprkos zabrani", navodi Trlin. Po njegovoj ocjeni, eventualni pokušaj da se ista sredstva nastave trošiti preko posrednika ne bi smanjio odgovornost, nego "proširio krug lica koja bi mogla krivično odgovarati". Ko mora obavijestiti lobističku firmu?Nakon što odluka Ustavnog suda BiH postane konačna i obavezujuća, prvi teret obavještavanja pada na institucije Republike Srpske koje su zaključile sporni ugovor. Ukoliko bi entitetske institucije izbjegavale da dostave takvu informaciju ili pokušale prikriti odluku, u proces bi mogli biti uključeni i državni organi. "Ako bi entitetski organi izbjegavali poslati obavijest ili pokušali prikriti odluku, tada bi se kroz postupke međunarodne pravne pomoći mogli uključiti Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, kako bi nadležni organi države u kojoj je registrovana kompanija bili upoznati sa odlukom Ustavnog suda", navodi Trlin. Šta ako se i lobistička firma ogluši?Trlin smatra da bi se rizici tada prenijeli i na samu kompaniju. "Ako bi nakon službenog obavještenja firma nastavila primati uplate ili pružati usluge koje su povezane sa aktivnostima za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da su nespojive sa Ustavom Bosne i Hercegovine, izložila bi se ozbiljnim pravnim i reputacijskim rizicima", kaže on. Prema njegovim riječima, međunarodne konsultantske i lobističke kuće posluju prema pravilima država u kojima su registrovane, kao i propisima o sprečavanju pranja novca i transparentnosti stranih agenata. "Primanje novca čija je isplata proglašena nezakonitom od strane najvišeg ustavnog suda jedne države može otvoriti pitanje međunarodnih istraga, posebno ukoliko bi se utvrdilo da je firma bila upoznata sa zabranom i nastavila pružati usluge uprkos tome", navodi Trlin. On smatra da je zbog toga vjerovatnije da bi kompanija aktivirala ugovorne klauzule koje joj omogućavaju raskid ugovora. "Većina međunarodnih konsultantskih ugovora sadrži klauzule koje omogućavaju raskid ugovora kada daljnje izvršavanje postane pravno nemoguće ili kada postoji ozbiljan regulatorni rizik. Upravo zbog toga očekivano je da bi ozbiljna međunarodna kompanija prije izabrala raskid ugovora nego ulazak u spor koji nosi reputacione i pravne posljedice", kaže Trlin. Vlada entiteta Republika Srpska angažovala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrovano za iste aktivnosti. Sve lobističke i advokatske kuće su povezane s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu. Ističe se posljednji ugovor s firmom Dickens & Madson vrijedan četiri miliona dolara potpisan 6. septembra 2025. godine koji jasno precizira da je "nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš konačni cilj". Lobiranje za secesiju nije zabranjeno američkim zakonima, a lobiste mogu angažirati svi, osim onih koji su pod sankcijama. Jedino pravilo je da to mora biti prijavljeno prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) koji je donesen 1938. godine. On zahtijeva od pojedinaca i organizacija koje djeluju u ime stranih vlada, političkih stranaka ili subjekata da javno otkriju svoje odnose i aktivnosti.

Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odobrila ruske posmatrače za Opće izbore, među kojima su i senatorica pod zapadnim sankcijama te bivši pukovnik GRU-a povezan sa sistemom Redut, iz Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) poručuju da političke i parlamentarne delegacije treba jasno razlikovati od nezavisnih međunarodnih posmatračkih misija. ODIHR za Radio Slobodna Evropa navodi da političke, parlamentarne i institucionalne delegacije mogu imati legitimnu svrhu, ali da ih treba jasno razlikovati od nezavisnog međunarodnog posmatranja izbora. Kao ključne elemente kredibilnih posmatračkih misija navode političku neutralnost, institucionalnu nezavisnost, nepristrasnost i primjenu javno dostupne metodologije zasnovane na međunarodno prihvaćenim standardima. "Važno je neovisno i pažljivo analizirati metodologiju koju koriste posmatračke misije i na osnovu toga procijeniti njihovu legitimnost." ODIHR upozorava da organizacije koje se predstavljaju kao međunarodne posmatračke misije, a ne rade prema međunarodno priznatim metodološkim standardima, mogu izazvati zabunu o osnovama njihovih procjena i doprinijeti širenju dezinformacija o izbornom procesu. Centralna izborna komisija BiH do sada je odobrila ili je u postupku odobravanja akreditacija za oko 730 domaćih i međunarodnih posmatrača iz 24 organizacije, među kojima je i 20 ruskih posmatrača. Od tog broja, 15 je akreditirano na zahtjev Ambasade Ruske Federacije u BiH, dok je pet kandidiralo Vijeće Federacije Ruske Federacije. Među ruskim posmatračima su senatorica Elena Afanaseva, koja se nalazi pod sankcijama EU, SAD-a i Velike Britanije, te bivši pukovnik GRU-a Aleksej Kondratjev, kojeg je ranija istraga RSE-a povezala sa sistemom Redut. Preostalih troje posmatrača koje je kandidiralo Vijeće Federacije su Anna Kočerova, Vasilij Popov i Vladimir Morozov.

Državljanka Rusije Arina Iusifova, koju Rusija traži putem međunarodne INTERPOL-ove potjernice, i dalje je u privremenom pritvoru u zatvoru u Tuzli, dok Sud Bosne i Hercegovine treba odlučiti o daljem postupanju u ekstradicijskom postupku. Iusifova je u petak, 25. septembra, saslušana na ročištu pred Sudom BiH, gdje se razmatrao prijedlog Tužiteljstva BiH u vezi s njenim ekstradicijskim pritvorom, kao i uvjeti potrebni za njeno izručenje u Rusiju. Kako je navedeno, Rusija Iusifovu traži zbog sumnje u krivično djelo sudjelovanja u aktivnostima terorističke organizacije. Tužiteljstvo BiH zatražilo je pritvor zbog postojanja potjernice, kao i navoda iz ruske dokumentacije da nije bila dostupna organima od 2014. godine. Ona je krajem augusta privedena u Sarajevu nakon što je, s ocem i troje maloljetne djece, u BiH doputovala iz Turske. Iusifova negira da je sudjelovala u terorističkim aktivnostima. Njena odbrana traži da joj se umjesto pritvora odrede mjere zabrane kako bi mogla biti sa svoje troje djece. Odbrana je navela da u dokumentaciji iz Rusije nisu navedeni dokazi o njenoj umiješanosti u terorističke aktivnosti ili sudjelovanje u oružanim grupama. Prema navodima odbrane, njena djeca trenutno su s njenim ocem u iznajmljenom smještaju u Sarajevu. Iusifova je podnijela zahtjev za azil u BiH, a prema riječima odbrane, kod sebe nema pasoš koji joj je oduzet u okviru postupka, čime je onemogućen bijeg ili napuštanje BiH. Azil su zatražili i njena djeca i otac. Iusifova je na ročištu navela da je prije dolaska u BiH živjela u Turskoj, a da je Rusiju 2014. napustila zbog problema koje je tamo imao njen suprug. Odluku o ekstradicijskom pritvor donijet će Sud BIH najkasnije do nedjelja, 27. septembra. U BiH je ranije vođen i postupak protiv Selime Hadisove, koju je Rusija tražila zbog sumnje na terorizam. BiH je odbila njeno izručenje, a Hadisova je potom dobila status izbjeglice u BiH, kao i njeno troje djece. Organizacije za ljudska prava, kao i institucije Europske unije, ranije su upozoravale na korištenje INTERPOL-ovih potjernica i drugih pravnih mehanizama za prekograničnu represiju, navodeći Rusiju među državama čije su vlasti takve mehanizme koristile za progon osoba izvan zemlje.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, najavio je da će biti nastavljen proces s ciljem zaključivanja sporazuma o zaštiti investicija i ulaganja između BiH i Rusije, tvrdeći da je to ranije stopirala Evropska unija (EU). Košarac je to izjavio 25. septembra na Jahorini, gdje je, kako je objavljeno, održan sastanak Međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju BiH i Rusije. Sjednici je prisustvovao i kopredsjedavajući Anton Šalajev, direktor ruske Federalne agencije za tehničku regulativu i metrologiju Rosstandart, koju su sankcionirale (Ruska agencija Rosstandart formalno je civilna agencija registrirana u Ministarstvu industrije i trgovine Ruske Federacije. Međutim, uloga nadilazi standardizaciju i certifikaciju kućanskih uređaja, već uključuje i onu koja se klasificira kao vojna tajna. Rosstandart definira standarde i certificira proizvode za vojnu industriju kao i za dvojnu, civilno-vojnu namjenu, nadzire laboratorije, testira ključne materijale i tehnologije te, naprimjer, kalibrira instrumente u fabrikama koje proizvode ili servisiraju i vojnu opremu, poput nišanskih uređaja ili sistema za navođenje raketa.)zapadne države. Upozorenja iz EURuska agencija Rosstandart nalazi se od 2022. pod sankcijama EU, u okviru mjera protiv ruskih subjekata povezanih s vojno-industrijskim sektorom i podrškom ruskoj agresiji na Ukrajinu. Suradnja s Rosstandartom i ranije je izazvala pažnju Evropske komisije, nakon što je krajem septembra 2025. u Sočiju BiH s njom potpisala Memorandum o razumijevanju. Evropska komisija ga je kritizirala kao suprotan restriktivnim mjerama EU prema Moskvi, zbog invazije na Ukrajinu, te obavezama BiH da uskladi vanjsku politiku s Briselom. Ministarstvo koje predvodi Košarac, koji je kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, pokrenulo je prošle godine proceduru za sporazum s Rusijom, koji bi trebao urediti pravnu zaštitu i sigurnost ulaganja. Košarac je na Jahorini kazao da će Ministarstvo nastaviti proces ističući da postoji "tendencija razvoja ruskih investicija u BiH", ne navodeći konkretne detalje. Rusija nije među glavnim trgovinskim partnerima BiH, dok najveće ruske investicije u naftnu industriju posluju s višemilionskim gubicima. Prema podacima državne Agencije za statistiku, BiH je tokom 2025. u Rusiju izvezla robe u vrijednosti od 96,3 miliona maraka, dok je iz Rusije uvezla 272,6 miliona maraka. Blokiranje članstva BiH u WTOKošarac se osvrnuo i na situaciju s članstvom BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), navodeći da je Rusija jedina država s kojom su ostali pregovori, nakon što je BiH ranije zaključila 17 sporazuma s drugim državama. Optužio je "bošnjačku politiku" da usporava učlanjenje u WTO, ističući da predstavnici entiteta RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji. Hamdo Tinjak, šef Pregovaračkog tima BiH za pristupanje u WTO, izjavio je ranije za RSE da se BiH suočila se s novom preprekom na putu ka članstvu jer Rusija sada od nje traži ukidanje sankcija, koje su Moskvi uvedene zbog rata u Ukrajini. BiH se formalno pridružila sankcijama koje je EU uvela Rusiji, nakon što je 2022. započela rat u Ukrajini. No, one nikada nisu zaživjele zbog protivljenja politčara iz RS-a u državnim inistucijama vlasti. Evropska komisija je u nedavnom izvještaju navela da se BiH uskladila sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu. U izvještaju se navodi da primjena tih mjera nailazi na značajne prepreke u ministarstvima i tijelima pod kontrolom Dodikovog SNSD-a. O ruskom plinu i energetskoj suradnjiŠef sankionirane ruske agencije, Anton Šalajev, kazao je da je Rusija "pouzdan dobavljač plina i drugih energenata za BiH" te da je spremna nastaviti saradnju i otvoriti nove pravce. Ta najava dolazi u vrijeme kada BiH, uz podršku Sjedinjenih Država, planira projekt izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, koji bi je povezao sa plinskom mrežom u Hrvatskoj i smanjio ovisnost o ruskom plinu. BiH trenutno u potpunosti ovisi o ruskom plinu koji, jedinim plinovodom, uvozi preko Srbije, putem pravca Turski tok. Istovremeno s pregovorima o Južnoj interkonekciji koja bi trebala biti izgrađena na području Federacije BiH, vlasti u RS planiraju izgradnju plinovoda kojim bi se taj entiet povezao na postojeći pravac kojim trenutno stiže ruski plin. Ko sudjeluje u Komisiji za suradnju BiH i RusijeNa sastanku na Jahorini je, kako je rečeno, sudjelovalo više od 20 predstavnika resornih agencija, institucija i organizacija. Međuvladina bosanskohercegovačko-ruska komisija za trgovinu i ekonomsku saradnju formirana je na osnovu sporazuma Vijeća ministara BiH i Vlade Rusije iz 2004. godine. Sjednica je u septembru 2025. održana u Sočiju, kada su delegaciju BiH činili isključivo predstavnici iz eniteta RS. Tada je i dogovoreno formiranje radnih grupa za saradnju Rusije s entitetima RS i Federacija BiH i Brčko Distriktom, što je, prema javno dostupnim podacima, za sada učinio RS. Košarac je, nakon sastanka na Jahorini, pozvao institucije Federacije BiH da formiraju radnu grupu za suradnju s Rusijom. Formiranje te grupe bilo je na dnevnom redu sjednice Vlade Federacije BiH 9. aprila, ali nema javno objavljenih podataka o predloženim članovima. Iz Vlade Federacije BiH do zaključenja teksta nisu odgovorili na upit RSE da li je radna grupa imenovana, čime će se baviti i jesu li predstavnici iz tog bh. entieta bili pozvani na sastanak na Jahorinu. Sastanak komisije za suradnju Rusije i BiH održan je u trenutku kada evropske i američke institucije pojačano govore o ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu. Na to je prije nekoliko dana upozoreno i u Kongresu Sjedinjenih Država, na rasrpavi u Pododboru za Evropu Zastupničkog doma.

Kuća ljudskih prava, koja okuplja deset organizacija civilnog društva u BiH, zatražila je 25. septembra od policije Brčko distrikta i MUP-a Republike Srpske "hitnu i nezavisnu istragu" postupanja njihovih službenika prema predstavnicima Studentske liste iz Srbije u Brčkom i Doboju, kao i istragu napada u Višegradu. Policija je, prema ocjeni Kuće ljudskih prava, zloupotrijebila ovlaštenja prema studentima iz Srbije koji su u Republici Srpskoj vodili kampanju "Studenti pobeđuju", dok su fizički i verbalni napadi u Višegradu "stvorili atmosferu straha i ugrozili njihovu bezbjednost". Posebno spornim ocjenjuju slučaj iz Doboja, gdje su studenti, prema dostupnim informacijama, privedeni i zadržani u policijskoj stanici oko tri sata prije nego što su započeli planirani razgovor sa građanima. Reakcija je uslijedila nakon što su studenti okupljeni oko Studentske liste saopštili da odustaju od skupa zakazanog za 25. septembar u Banjaluci, te da prekidaju kampanju u Republici Srpskoj zbog, kako su naveli, opstrukcija, postupanja policije i pritisaka lokalnih provokatora. U međuvremenu, predsjednik Vlade RS Savo Minić je izjavio, kako prenosi RTRS, da studenti "mogu da održe skup u Banjaluci ukoliko dobiju dozvolu". Zakon u RS javnim okupljanjem smatra organizovano okupljanje građana na javnom mjestu radi izražavanja političkih ili drugih stavova i ciljeva. Prema Zakonu o javnom okupljanju Republike Srpske, organizator je dužan da policiji prijavi javni skup, nakon čega MUP procjenjuje da li postoje uslovi za njegovo održavanje. Zakon se primjenjuje na organizovana okupljanja građana na javnim mjestima. Prekršajne prijaveStudenti su u Brčko distriktu 23. septembra dobili prekršajne prijave zbog neprijavljenog okupljanja, dok su u Doboju 24. septembra privedeni na informativni razgovor. Zakon o mirnom okupljanju Brčko distrikta predviđa obavezu obavještavanja policije o organizovanom mirnom okupljanju. Tokom okupljanja u Višegradu 24. septembra su doživjeli i verbalne napade i prijetnje. Tokom kampanje, studenti su do sada bili u Bijeljini, Brčkom, Doboju i Višegradu. Iz policije u Brčkom saopšteno je da mirno okupljanje studenata nije prekidano, ali da su napisali prekršajne prijave organizatorima, jer nisu obavijestili nadležne institucije da će organizovati skup i postavljati štandove. Iz Policijske uprave Doboj, kao ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa u vezi postupanja prema studentima iz Srbije. Policija 'bez osnova' privodila studenteKoordinator pravnog tima Kuće ljudskih prava i advokat Aleksandar Jokić smatra da za aktivnosti koje su studenti organizovali nije postojala zakonska obaveza prijavljivanja skupa. Govoreći o postupanju policije u Doboju, Jokić kaže da je riječ o najproblematičnijem slučaju tokom kampanje, te da policija iz Doboja i dalje nije obrazložila zbog čega su priveli studente i zadržali tri sata u policijskim prostorijama. "Studenti su privedeni prije nego što su i pokušali da razviju transparent i pozovu građane da im priđu i pričaju s njima. To je eklatantan primjer onoga o čemu govorimo, zbog čega smatramo da je policija prekoračila ovlaštenja“, naveo je Jokić. Ističe kako je policija "zloupotrijebila ovlaštenja", jer, po njegovom mišljenju, "nije postojala obaveza prijavljivanja ovakvih događaja". "Ovo nije u pitanju neki protestni skup ili skup od bilo kakvog rizika za javni red i mir", rekao je Jokić za RSE. Prema njegovim riječima, studenti nisu organizovali protest niti masovno okupljanje, te da se njihove aktivnosti ne mogu podvesti ni pod "javni skup" u smislu zakona koji definišu javno okupljanje. Istovremeno, smatra da situacija u Brčkom nije identična slučaju iz Doboja. Iako se ne slaže sa stavom policije da je riječ o javnom skupu koji je trebalo prijaviti, navodi da je policija tamo omogućila da se događaj održi, a tek potom pokrenula prekršajni postupak. Pored policijskog postupanja, iz Kuće ljudskih prava posebno zahtijevaju istragu incidenta u Višegradu, gdje su studenti bili izloženi napadima i prijetnjama. "Imamo snimak, imamo lica koja je vrlo lako moguće identifikovati. Kuća ljudskih prava traži hitno postupanje nadležnih organa i procesuiranje ovih lica zbog očigledno počinjenih prekršaja, a možda i eventualnih krivičnih djela", rekao je Jokić. Kuća ljudskih prava Banja Luka je koalicija organizacija civilnog društva koje djeluju na zaštiti i promociji ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Njeni predstavnici upozoravaju da su sloboda kretanja, okupljanja i izražavanja ustavom zagarantovana prava, te da svaki pokušaj njihovog neopravdanog ograničavanja predstavlja udar na demokratske standarde i vladavinu prava.