Nekoliko desetina ljudi okupilo se na protestu ispred Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), u Sarajevu, 2. juna. Kao razlog okupljanja naveli su ostanak OHR-a u Bosni i Hercegovini, tražeći od međunarodne zajednice da i naredni visoki predstavnik ima Bonnska ovlaštenja, te da se riješi pitanje državne imovine. Njihovo okupljanje se dešava dan uoči dvodnevnog zasijedanja Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koje bi trebalo, kako je najavljeno, razmatrati izbor nasljednika Christiana Schmidta. Iz ambasada SAD, Velike Britanije, Njemačke i Italije u BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o mogućim imenima Schmidtovog nasljednika, šta misle o budućnosti institucije Ureda visokog predstavnika (OHR), te obimu njegovih ovlasti, nakon gotovo tri decenije međunarodnog nadzora nad BiH. Ono što je izvjesno da ako dogovor ne bude postignut, Schmidt formalno ostaje na funkciji visokog predstavnika u BiH. On je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Iako će Vijeće za provedbu mira (PIC) formalno odlučiti o novom visokom predstavniku, jednako važno pitanje je kakav će mandat dobiti mogući nasljednik Christiana Schmidta i koliko će prostora imati za korištenje tzv. Bonnskih ovlasti da nameće zakone i smjenjuje dužnosnike. U posljednje dvije rasprave o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a američki dužnosnici zagovarali su postupno ograničavanje izvršnih ovlasti budućeg visokog predstavnika, te prijelaz OHR-a iz faze aktivnog intervencionizma u ulogu posrednika koji bi odgovornost prepustio domaćim institucijama. Takav pristup predstavljao bi odmak od modela koji je obilježio mandate Nijemca Christiana Schmidta ili Britanca Paddyja Ashdowna, kad je OHR koristio Bonnske ovlasti za nametanje obvezujućih odluka i više bi nalikovao na 12-godišnje razdoblje Valentina Inzka. Zadaća PIC-a je "davanje političkih smjernica visokom predstavniku", što znači da će članice, osim o imenu novog čelnika OHR-a, morati postići dogovor i o ulozi te institucije. PIC čine SAD, EU, UK, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Rusija i Turska, koja predstavlja interese Organizacija islamske saradnje, uz još nekoliko zemalja. Rusija je suspendovala učešće u radu PIC-a početkom 2022. godine, a godinama zagovara zatvaranje OHR-a. Ruski stav se podudara sa zahtjevima vlasti u entitetu Republici Srpskoj koje često podržava Kina u raspravama pred Vijećem sigurnosti UN-a. Istovremeno, zapadne članice PIC-a i dalje insistiraju na ispunjavanju uslova "Programa 5+2" prije zatvaranja OHR-a. Među neriješenim pitanjima ostaju raspodjela državne i vojne imovine, uz "pozitivnu procjenu političke situacije". Evropska komisija u svom je mišljenju o članstvu (avis) BiH navela da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji međunarodni protektorat u sadašnjem obliku.

Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je bivšeg načelnika Općine Ilidža Senaida Memića optužbi za zlouporaba položaja ili ovlasti. Osim Memića, za to kazneno djelo bili su optuženi zaposlenici Općine, Ljiljana Eterović, Azra Mulaosmanović, Amir Arnautović i Sanja Čizmedžić, koji su, također, oslobođeni optužbi, saopćio je Sud 2. juna. Memić je jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), političke partije ispred koje je izabran za načelnika u dva mandata od 2011. do 2020. godine. Suđenje mu je počelo u martu 2024., a tereti se da je koristio položaj općinskog načelnika kako bi pribavio korist investitorima "Panamera" i "Malak Group" iz Sarajeva. U optužnici se navodi da su dvojici različitih investitora u stambenu zgradu i hotel omogućili da, nakon izgradnje prizemlja i četiri sprata, izgrade još dodatna tri sprata. Vijeće nije bilo jednoglasnoSudsko vijeće nije bilo jednoglasno u donošenju presude, saopćio je sud u Sarajevu. U obrazloženju presude, predsjednica Vijeća Adisa Zahiragić navela je da nije dokazana namjera pribavljanja imovinske koristi. Navela je da nije dokazano da su optuženi poznavali bilo koga iz firmi "Panamera" i "Malak Group", te da sumnja u namjeru optuženika nije potvrđena. Memiću je ukinuta zabrana napuštanja mjesta prebivališta i putovanja izvan Bosne i Hercegovine, kao i dodatna mjera privremenog oduzimanja putovnice i osobne iskaznice. Radi se o prvostepenoj presudi protiv koje postoji mogućnost žalbe. Memić je uhapšen u maju 2023. po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, dok je bio na funkciji ambasadora u Maleziji, nakon čega ga je Predsjedništvo BiH smijenilo s te pozicije. Protiv njega su podignute i druge optužnice, za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i za nezakonita zapošljavanja u Općini Ilidža.

Dolazak ministara za evropska pitanja Francuske, Njemačke i Velike Britanije u Bosnu i Hercegovinu, neposredno pred izbor novog visokog predstavnika, poslao je jasnu političku poruku – vodeće evropske sile žele očuvanje pune uloge OHR-a i njegovih Bonskih ovlašćenja. Međutim, zvanični Vašington smatra da je vrijeme za postepeno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće političke institucije. Upravo zbog toga, devetog visokog predstavnika, čiji bi izbor trebalo da bude potvrđen na sjednici Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) 3. i 4. juna u Sarajevu, ne očekuje lak mandat. Analitičari sa kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao ocjenjuju da, iako postoji minimum u kojem se Pariz, Berlin i London slažu oko BiH, teško da se to može okarakterisati kao jedinstven zajednički stav, te da novog visokog predstavnika tek čekaju problemi kada stupi na funkciju. "Najveći izazov biće upravo nedostatak jasne i nedvosmislene međunarodne podrške. Bez toga će biti mnogo teže koristiti instrumente koje funkcija visokog predstavnika podrazumijeva", smatra politički analitičar Adnan Huskić. Na predstojećoj sjednici PIC-a neće se razgovarati samo o izboru novog šefa OHR-a, već i o budućnosti same institucije. U fokusu će se naći takozvana bonska ovlašćenja – mehanizam koji visokom predstavniku omogućava nametanje zakona i smjenjivanje zvaničnika kada procijeni da je ugrožen Dejtonski sporazum. Evropske želje i mogućnostiIako zajednička posjeta evropskih ministara sugeriše usaglašen stav, Kurt Basener (Bassuener), iz Savjeta za demokratizaciju politike iz Berlina, ocjenjuje za RSE da bi zajednički dolazak nekolicine ministara iz velikih evropskih država znači i određenu saglasnost – ali je skeptičan po tom pitanju. "To bi trebalo da znači da postoji zajednička politika Evrope+ (Članice EU, Velika Britanija, Kanada i Japan.) u cilju očuvanja efikasne Kancelarije visokog predstavnika, sa zajedničkim kandidatom i strategijom, kako bi se oduprli američkom pokušaju da preuzme i neutrališe tu funkciju. Ali, nisam uvjeren da su Pariz, Berlin i London ujedinjeni", smatra Basener. On dodaje i da mnogo toga zavisi da li su evropski zvaničnici "spremni da pređu sa riječi na djela, sa svojim novcem, ali i trupama". Za Adnana Huskića moguće je da je konačno kucnuo "čas Evrope", te da bi mogao da uslijedi koherentniji angažman prema cijelom Zapadnom Balkanu, koji se nalazi na vratima EU. "To je najbliže okruženje EU u kojem bi trebalo najkonkretnije djelovati. Trebalo bi imati mogućnost da imate neku vrstu konsenzusa oko ključnih pitanja. Jer ako se ne može ovdje evropski konsenzus ostvariti, nema ni jedne dalje destinacije na kojoj se to može desiti", kazao je Huskić. Šta žele Amerikanci?Prvi put se zvanično vidjelo da su Vašington i evropski centri moći u raskoraku po pitanju OHR-a na sjednici Savjeta bezbjednosti UN 12. maja. Tada su predstavnici Velike Britanije i Francuske izrazili podršku Kancelariji, dok je američka predstavnica Tami Brus (Tammy Bruce) izjavila da bi budući visoki predstavnik trebalo da ima "znatno ograničeniji mandat". Ocjena Adnana Huskića je da SAD po pitanju izbora visokog predstavnika gledaju svoje interese, koji se tiču rješavanja pitanja državne imovine i izgradnje Južne interkonekcije. Huskić podsjeća da Sjedinjene Države mogu izlobirati potrebne zakonske izmjene u državnom Parlamentu, za šta očekuje da će imati i podršku iz bh. entiteta Republika Srpska, a da im za to uopšte nije potreban visoki predstavnik. Što se tiče ideološkog sukoba SAD i EU, on smatra da je on mnogo širi od razmirica o budućim nadležnostima OHR-a. "Ovdje se radi o fundamentalnom razmimoilaženju bivših saveznika koje se desilo zbog promjena u Bijeloj kući, dolaska Donalda Trampa (Trump) i činjenice da je došlo do sveukupne transformacije američke spoljne politike u tom smislu. Posebno u odnosu sa Evropom, gdje to više nije partnerski odnos, jer je to sada odnos dva takmaca u različitim oblicima", rekao je Huskić. Basener kaže da spor oko uloge OHR-a znači da je BiH "predmet transatlantske geopolitičke frikcije". "Evropa+ mora da pokaže da može da igra čvrsto - sa resursima koji odgovaraju njenim ambicijama", poručio je Basener. Kakva je budućnost OHR-a?Oko buduće buduće uloge OHR-a postoji spor i između pojedinih država EU sa jedne, i SAD i država koje njih podržavaju sa druge strane, ocjenjuje Adnan Huskić. On kaže da je jasno da će novi visoki predstavnik imati vrlo ograničen okvir unutar kojeg će moći da se kreće. "Od onoga da ta osoba treba vrlo ograničeno da koristi Bonske ovlasti, što mislim da je pravac u kojem svakako treba ići, međutim, sa druge strane ne vjerujem da ima očekivanja o tome da se OHR u nekom drugačijem, snažnijem kapacitetu, ponovo afirmiše", kazao je Huskić. Inače, trenutno se više imena povezuje uz poziciju novog visokog predstavnika. Italijanski 76-godišnji diplomata Antonio Zanardi Landi, bivši ambasador u Rusiji, Srbiji i Crnoj Gori je među onima koja su se najčešće pominjala. Tu je i trenutni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, Rene Trokaz (Troccaz), kao i britanski kandidati, Karen Pirs (Pierce) i Stjuart Pič (Stuart Peach), sadašnji i bivši izaslanici te zemlje za region.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije usvojilo budžet za ovu godinu na sjednici 2. juna, saznaje Radio Slobodna Evropa iz ove institucije. Nacrt budžeta za 2026. godinu je utvrdilo Vijeće ministara BiH 21. maja u iznosu od 1,58 milijardi maraka (oko 808 miliona eura). Predviđao je povećanja za više državnih sigurnosnih i pravosudnih institucija. Najveći rast bio je planiran za Ministarstvo obrane BiH, kojem je predviđeno povećanje od oko 22 miliona eura. Granična policija BiH trebala je dobiti dodatnih 6,6 miliona eura, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) oko 8,6 miliona i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH oko 4,6 miliona eura). Sud BiH, prema nacrtu, trebao je dobiti oko 2,55 miliona eura, a Tužilaštvo BiH četiri, oko dva miliona eura više u odnosu na budžet za 2025. godinu. Trenutno je na snazi tzv. privremeno finansiranje državnih institucija, gdje se sredstva isplaćuju na osnovu budžeta i potrošnje po tromjesečjima u prethodnoj godini.

Francuski i njemački ministri za Evropu Benjamin Haddad i Gunther Krichbaum razgovarali su u Sarajevu sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine- Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem, 2. juna. Oni su u glavni grad Bosne i Hercegovine stigli uoči sjednice Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) na kojoj bi trebao biti izabran novi visoki predstavnik u BiH. Tokom dana susreli su se i sa ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem. Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, ministri Haddad i Krichbaum potvrdili su podršku Francuske i Njemačke suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, kao i njenoj evropskoj perspektivi. Istaknuli su značaj kontinuiranog međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini, te važnost uloge Kancelarije visokog predstavnika do ispunjavanja ciljeva i uslova iz Agende 5+2, naglašavajući njegov doprinos provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanju institucionalne funkcionalnosti i stabilnosti zemlje. Konaković je podsjetio da je djelovanje visokog predstavnika u ključnim trenucima doprinosilo zaštiti suvereniteta države, očuvanju vladavine prava i sprečavanju destabilizirajućih i secesionističkih djelovanja. Upozorio je i da bi svako prerano slabljenje uloge OHR-a, prije ispunjavanja uslova 5+2, predstavljalo rizik za političku stabilnost i evropsku perspektivu zemlje. U Sarajevu je došao 1. juna i Stephen Doughty, britanski ministar za Evropu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije Velike Britanije, koji se 1. juna susreo sa ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Prema saopštenju Ministarstva vanjskih poslova BiH, "ponovio je snažnu podršku Velike Britanije punom mandatu i ovlastima OHR-a". Dio evropskih država predvođenih Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom želi zadržati postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare. Sadašnji visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Koja je uloga PIC-a?Zadaća PIC-a je "davanje političkih smjernica visokom predstavniku", što znači da će članice, osim o imenu novog čelnika OHR-a, na sjednici 3. i 4. juna u Sarajevu morati postići dogovor i o ulozi te institucije. PIC čine SAD, EU, UK, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Rusija i Turska, koja predstavlja interese Organizacija islamske suradnje, uz još nekoliko zemalja. Rusija je suspendovala učešće u radu PIC-a početkom 2022. godine, a godinama zagovara zatvaranje OHR-a. Ruski stav se podudara sa zahtjevima vlasti u entitetu Republici Srpskoj koje često podržava Kina u raspravama pred Vijećem sigurnosti UN-a. Istovremeno, zapadne članice PIC-a i dalje insistiraju na ispunjavanju uslova"Programa 5+2" prije zatvaranja OHR-a. Među neriješenim pitanjima ostaju raspodjela državne i vojne imovine, uz "pozitivnu procjenu političke situacije". Evropska komisija u svom je mišljenju o članstvu (avis) BiH navela da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji međunarodni protektorat u sadašnjem obliku.

Ukazom od 1. juna nominovani su ambasadori Sjedinjenih Država za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. Ova nominovanja treba da prođu potvrdu Senata. Kako je objavila Bijela kuća za BiH je nominovan Ronald Johnson iz savezne države Massachusetts za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora SAD. Ronald J. Johnson je penzionisani brigadni general američkih marinaca. Trenutnu dužnost ambasadora od septembra 2025. u BiH obnaša John Ginkel kao otpravnik poslova. Za Srbiju je nominovan Michael Young iz države Utah. Michael K. Young je tokom administracije predsjednika Georgea Busha starijeg radio u Ministarstvu inostranih poslova SAD kao ambasador za trgovinu i ekološka pitanja, te kao zamjenik podsekretara za ekonomska i poljoprivredna pitanja i zamjenik pravnog savjetnika. Takođe je bio predsjednik Utah Univerziteta od 2004-2011. SAD nemaju ambasadora u Srbiji od januara 2025. kada je tu poziciju napustio Christopher Hill. Predsjednik SAD Donald Trump nominovao je za to mjesto Marka Brnoviča u martu 2025., ali je šest mjeseci kasnije administracija povukla taj predlog, a razlozi nisu navedeni. Brnovič je preminuo u januaru 2026. Za Crnu Goru je nominovan Peter McCoy iz Južne Caroline. Nominovani ambasador za Crnu Goru Peter McCoy tokom pravne karijere služio je kao državni tužilac iz okruga Južna Carolina 2020. do 2021., a prethodno je radio kao krivični tužilac. SAD ambasadu u Podgorici trenutno vodi kao otpravnik poslova karijerni diplomata Michael C. Keays. Istaknute su i nominacije za ambasadore u Republici Salvador, Azerbejdžanu, Kraljevini Kambodži, Ekvatorijalna Gvineja, Moldaviji, Indoneziji, Bugarskoj, Republici Trinidad i Tobago, Paragvaju, Kolumbiji, Litvanija, Egipat, Brazil, Ekvador, Gambija, Dijera Leone, Keniji. SAD su ranije nominovale i svog ambasadora u Albaniji. Krajem maja ove godine, kandidat za američkog ambasadora u Albaniji, Eric Wendt, pojavio se pred Odborom za inostrane poslove američkog Senata. U vezi s Kosovom, Washington još nije dao nikakvu izjavu, budući da američku ambasadu u Prištini trenutno vodi otpravnica poslova Anu Prattipati, nakon što je prethodni ambasador Jeff Hovenier završio svoj trogodišnji mandat krajem decembra 2024. Inače, procedura imenovanja ambasadora SAD bazira se na ustavnom principu "savjeta i saglasnosti" Senata. Predsjednik prvo nominuje kandidata za ambasadora, koji može biti karijerni diplomata ili politički imenovana osoba. Nakon toga nominacija ide u Senatski odbor za inostrane poslove, koji razmatra kandidata. Odbor često organizuje saslušanje na kojem kandidat odgovara na pitanja senatora o politici SAD, zemlji u koju ide kao ambasador i drugim relevantnim temama. Odbor glasa o nominaciji i šalje preporuku punom sastavu Senata. Ako se nominacija odobri bude upićena na glasanje u Senatu. Tek nakon što Senat potvrdi kandidata većinom glasova, predsjednik formalno imenuje ambasadora. Novi ambasador potom odlazi u zemlju domaćina i predaje akreditive šefu države, čime službeno preuzima dužnost. Za razliku od mnogih država, ambasadori SAD ne stupaju na funkciju odmah nakon predsjedničke nominacije. Potvrda Senata predstavlja važan mehanizam kontrole izvršne vlasti i često može potrajati sedmicama ili mjesecima, posebno ako postoje političke kontroverze oko kandidata.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa izjavio je u Sarajevu 1. juna kako je "važno da novi visoki predstavnik odražava težnje Bosne i Hercegovine za pristupanje Evropskoj uniji". Costa je ovo rekao uoči sjednice Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koje će ove sedmice raspravljati o izboru novog visokog predstavnika u ovoj zemlji. "BiH više nije na mjestu gdje je bila 1995. godine. Napravljen je veliki napredak. Ako je budućnost ove zemlje u Evropskoj uniji, mi ćemo to ostvariti. Nastavićemo raditi zajedno za evropsku budućnost", poručio je Costa nakon sastanka s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine u okviru njegove posjete BiH. On je pozvao vlasti u BiH da ne propuste priliku da dobiju novac iz Plana rasta, odnosno da imenuju glavnog pregovarača sa EU i odobre dvije reforme koje se odnose na pravosudni sistem. "BiH je već izgubila 108 miliona eura, a dodatnih 373 miliona su u riziku. Ako ispunite uslove usklađivanja sa zakonodavstvom EU, postepena integracija u jedinstveno evropsko tržište će koristiti vašim građanima i preduzećima već prije pristupanja", rekao je on. Plan rasta je paket EU za region od šest milijardi eura. Ima za cilj da, između ostalog, udvostruči ekonomije u ovim zemljama u narednih deset godina. BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra prošle godine u Brisel, godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije. Prije toga je Evropska komisija za 108,5 miliona eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto. Costa je naveo i da je proširenje EU geostrateški interes za Evropu. "Članstvo u Evropskoj uniji je je slobodan i suveren izbor za BiH. U ovom vremenu globalne geopolitičke neizvjesnosti i ekonomske nestabilnosti, više od prilike, proširenje je geostrateški interes za Evropu. To je investicija za mir, stabilnost i sigurnost našeg kontinenta", poručio je Costa. Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa nakon Bosne i Hercegovine će u utorak, 2. juna posjetiti Albaniju i Sjevernoj Makedoniju. Za 3. juni planirana je posjeta Kosovu, a posljednjeg dana njegove turneje zemljama Zapadnog Balkana, 4. juna, boraviće u Srbiji i Crnoj Gori. Posjeta ovim zemljama se dešava uoči samita između Evropske unije (EU) i regiona, koji će biti održan 5. juna u Tivtu. Ovo je druga Costina turneja regionom Zapadnog Balkana za manje od dvije godine, otkako je 1. decembra 2024. preuzeo vodstvo nad najvažnijom političkom institucijom Evropske unije.

Ko će biti novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini? Ovo pitanje dominira uoči sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC) 3. i 4. juna u Sarajevu kada će se razmotriti izbor nasljednika Christiana Schmidta. No, ishod sastanka još je neizvjestan. Iz ambasada SAD, Velike Britanije, Njemačke i Italije u BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o mogućim imenima Schmidtovog nasljednika, šta misle o budućnosti institucije Ureda visokog predstavnika (OHR), te obimu njegovih ovlasti, nakon gotovo tri decenije međunarodnog nadzora nad BiH. Ono što je izvjesno da ako dogovor ne bude postignut, Schmidt formalno ostaje na funkciji visokog predstavnika u BiH. On je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Šta se dešava uoči sjednice PIC-a?Stephen Doughty, britanski ministar za Europu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije Velike Britanije, stigao je u Sarajevo 1. juna, dok bi francuski i njemački ministri za Europu Benjamin Haddad i Gunther Krichbaum trebali održati sastanke sa zvaničnicima BiH u Sarajevo 2. juna, dan prije sjednice. Doughty je, prema saopćenju Ministarstva vanjskih poslova BiH, "ponovio snažnu podršku Velike Britanije punom mandatu i ovlastima OHR-a", dok je Haddad uoči posjete na X-u poručio da Europa "ne smije dopustiti da se rivalske sile miješaju u naše susjedstvo kako bi poticale nestabilnost". Dio europskih država predvođenih Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom želi zadržati postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare. Predstavnica SAD-a pri UN-u Tammy Bruce je rekla 12. maja na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a kako će kandidate za novog visokog predstavnika "vrjednovati na osnovu njihovih postignuća", kazavši kako je "imperativ da se novo imenovanje završi do kraja juna". Koja se imena spominju?Iako članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) službeno nisu objavile kandidate za novog visokog predstavnika u BiH, u diplomatskim i političkim krugovima spominje se nekoliko imena iz Italije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Među najčešće spominjanim kandidatima je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. "Antonio Landi je oficijelno kandidat italijanske vlade i sa tim su naše institucije upoznate. On ima podršku SAD-a i ne samo njih", izjavio je za TV Sarajevo ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u. Lagumdžija, međutim, kaže i da "ima još nekih koji su kandidati većeg broja zemalja". Među njima je i Rene Troccaz, aktualni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan. U britanskim se krugovima kao potencijalni kandidati navode Karen Pierce, bivša ambasadorica u SAD-u i sadašnja posebna izaslanica za Zapadni Balkan, te njezin prethodnik Stuart Peach, bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a i nekadašnji britanski izaslanik za regiju. Predstavnici SAD-a su poručili 12. maja na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a da Washington ima i vlastite kandidate, ali da je spreman podržati europskog kandidata ako se unutar PIC-a postigne konsenzus. Ko usmjerava OHR?Iako će Vijeće za provedbu mira (PIC) formalno odlučiti o novom visokom predstavniku, jednako važno pitanje je kakav će mandat dobiti mogući nasljednik Christiana Schmidta i koliko će prostora imati za korištenje tzv. Bonnski ovlasti da nameće zakone i smjenjuje dužnosnike. U posljednje dvije rasprave o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a američki dužnosnici zagovarali su postupno ograničavanje izvršnih ovlasti budućeg visokog predstavnika, te prijelaz OHR-a iz faze aktivnog intervencionizma u ulogu posrednika koji bi odgovornost prepustio domaćim institucijama. Takav pristup predstavljao bi odmak od modela koji je obilježio mandate Nijemca Christiana Schmidta ili Britanca Paddyja Ashdowna, kad je OHR koristio Bonnske ovlasti za nametanje obvezujućih odluka i više bi nalikovao na 12-godišnje razdoblje Valentina Inzka. Schmidt je u aprilu najavio povlačenje, navodeći kako je "vrijeme za novi početak za BiH". Njegova odluka se povezuje s mogućom promjenom pristupa administracije u Washingtonu koji ide u smjeru ograničavanja izvršnih ovlasti i jačanja uloge lokalnih institucija, dok suprotno mišljenje imaju Britanija, Njemačka ili Francuska. Zadaća PIC-a je "davanje političkih smjernica visokom predstavniku", što znači da će članice, osim o imenu novog čelnika OHR-a, morati postići dogovor i o ulozi te institucije. PIC čine SAD, EU, UK, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Rusija i Turska, koja predstavlja interese Organizacija islamske suradnje, uz još nekoliko zemalja. Rusija je suspendirala sudjelovanje u radu PIC-a početkom 2022. godine, a godinama zagovara zatvaranje OHR-a. Ruski stav se podudara sa zahtjevima vlasti u entitetu Republici Srpskoj koje često podržava Kina u raspravama pred Vijećem sigurnosti UN-a. Istodobno, zapadne članice PIC-a i dalje insistiraju na ispunjavanju uvjeta "Programa 5+2" prije zatvaranja OHR-a. Među neriješenim pitanjima ostaju raspodjela državne i vojne imovine, uz "pozitivnu procjenu političke situacije". Europska komisija u svom je mišljenju o članstvu (avis) BiH navela da BiH ne može postati članica Europske unije dok postoji međunarodni protektorat u sadašnjem obliku. Kakva je ostavština OHR-a?Od uspostave Ureda visokog predstavnika (OHR) krajem 1995. godine na temelju Daytonskog mirovnog sporazuma, dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini obnašalo je osam europskih diplomata. Svi njihovi prvi zamjenici bili su Amerikanci. Visoki predstavnici su nametnuli izmjene oko 300 članaka raznih državnih i entitetskih zakona i ustava, a do 2006. godine smijenili su više od 400 izabranih dužnosnika, od općinskih načelnika ili komandira u policiji do članova Predsjedništva BiH te su im zabranili političko djelovanje. Te zabrane su kasnije poništene, ali ne i nametnuti zakoni među kojima su i oni da se odluke visokog predstavnika ne mogu preispitivati pred sudovima i da je neprovođenje tih odluka kritično djelo.

Devet žena iz tri države, devet priča koje razbijaju stereotipe. Izložba Unbounded voices: Žene Balkana – snaga i nasleđe okuplja automehaničarku, vozačicu kamiona, umetnice, naučnicu i druge žene koje su izašle iz okvira očekivanog. U ovoj epizodi podkasta Zaviri ispod površine, razgovaramo sa Kamij Bujisu, urednicom AFP-a za Balkan i autorkom koncepta izložbe, o tome kako su nastale ove priče i zašto su važne. Čućete i Stanislavu Timotijević, automehaničarku iz Srbije, koja govori o svom putu i izboru zanimanja koje i dalje iznenađuje mnoge.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj u Sarajevu 29. maja odobrila učešće 67 političkih subjekata na opštim izborima, zakazanim za 4. oktobar. Među njima je i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiju kandidaturu je potpisao Milorad Dodik, koji je i dalje evidentiran kao predsjednik stranke iako je CIK BiH ranije predlagao da se iz sudskog registra ukloni ime njega kao ovlaštene osobe za zastupanje stranke. Kako je rečeno za Radio Slobodna Evropa u novembru prošle godine iz banjalučkog Osnovnog suda gdje je SNSD registrovan, oni nemaju zakonsku osnovu da ga brišu iz evidencije. Za ovjeru kandidatura je glasalo pet članova, dok je Suad Arnautović bio protiv, tvrdeći da je Dodik nije mogao potpisati. Član CIK-a Željko Bakalar je podsjetio da je Dodik potpisao prijavu SNSD-a za prijevremene izbore za predsjednika bh. entiteta Republike Srpske, te da je i na tu prijavu bilo žalbi, ali ih je Sud BiH odbio. "Nesporno je da je osoba i dalje upisana u sudski registar (kao osoba ovlaštena za zastupanje)", naglasio je Bakalar. Tokom rasprave, predsjednik CIK-a Jovan Kalaba istakao je da je SNSD priložio dokaz o ovlaštenom licu za zastupanje od nadležnog organa. Na sjednici je pojašnjeno da je 90 političkih subjekata podnijelo zahtjev za učestvovanje, ali da 13 nije okončalo potrebne aktivnosti, dok još deset nije ispunilo potrebne uslove. Istaknuto je da su službe CIK-a, između ostalog, provjeravale da li su stranke registrovane kod nadležnog organa, da li su potpisane odgovarajuće izjave predsjednika stranaka, da li je poslat finansijski izvještaj, uplaćena taksa za prijavu za izbore, te dostavljen broj računa za finansiranje izborne kampanje. Subjekti se mogu žaliti Sudu BiH na odluke o ovjeri. Ovo će biti deseti opšti izbori u BiH od završetka rata 1995. godine. Na njima će biti birani članovi Predsjedništva BiH, poslanici u Predstavničkom domu državnog Parlamenta kao i u entitetskim skupštinama, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici u skupštinama kantona u Federaciji BiH.

Dok pažljivo pregledaju akcijske ponude u supermarketima i planiraju svaki obrok unaprijed, Goran i Slađa, bračni par iz Banjaluke sa troje djece, danas mjesečno troši oko 1.000 evra na hranu, gotovo dvije trećine svojih ukupnih primanja. "Moja i njena plata, kada saberemo, iznosi oko 3.000 maraka (oko 1.500 evra). To na prvu zvuči lijepo. al' ti kad sve sabereš, poplaćaš… još prošle godine se i moglo nešto sa strane sakriti, ali sad, fali sigurno još 400-500 maraka svaki mjesec (200-250 evra) da ne budem u minusu", kaže Goran za Radio Slobodna Evropa. Njihova priča prati trend zvanične projekcije Centralne banke Bosne i Hercegovine, iz koje su prije nekoliko dana iznijeli procjene da bi inflacija u ovoj godini mogla iznositi 4,7 odsto, uz već značajno zabilježen rast cijena od preko pet odsto u prvim mjesecima 2026. godine. Istovremeno, u Centralnoj banci su prognozirali i dalje usporavanje ekonomije u BiH, zbog čega ekonomski analitičari i sindikati upozoravaju na dodatni pritisak na porodice sa prosječnim i ispodprosječnim platama. Sindikalna potrošačka korpa u BiH premašila je 1.500 evra, dok prosječna plata u oba bosanskohercegovačka entiteta iznosi oko 800 evra. Sidnikati bilježe da je najveći problem u poskupljenju hrane, tvrdeći da, prema njihovoj računici, oko 80 posto plate ide upravo na troškove prehrane. Na nivou BiH i dalje nema jedinstvenih mjera zaštite građana od visokih cijena, a sporadične mjere provode entiteti i niži nivoi vlasti. Kako porodice pokušavaju 'pregurati' mjesec?Goranova supruga Slađa za RSE priča da je ona "ekspert" u traženju akcija (popusta) u marketima. A i tada, kaže, kada se ide u "trebovanje", glavni pomoćnik je digitron na telefonu. "Prije svake kupovine pravimo spisak, pošaljem ja njemu ili on meni na viber, mada obično kupimo i stvari koje nisu na spisku. E zato ja uvijek prvo vidim šta imam na kartici, koliko mi je ostalo, pa izračunam koliko smijem potrošiti. Čim stavim nešto u kolica, upišem cijenu u digitron na telefonu i tako sabiram", opisuje Slađa kupovinu. Ali i pored "sabiranja", kaže da se samo za hranu mjesečno potroši od 900 do 1.000 evra. "Djeca rastu, treba im kvalitetna hrana, voće, mlijeko, meso, užina za školu, hoće i kinder jaje, hoće nove patike, hoće bicikl… Uspijemo mi to nekako, ali nekad i na uštrb nas dvoje. Na sebi štedimo zbog djece", kaže Slađa. Porodica je, kako ističe, potpuno promijenila način kupovine. "Obilazimo po tri ili četiri marketa da bismo pronašli gdje je nešto jeftinije. Kada vidimo akciju, kupimo više komada odmah. Ranije to nikada nismo radili. Sad bukvalno pratimo kataloge i akcije kao da nam život zavisi od toga", navela je, dodajući da je suprug Goran "zadužen za račune". Goran kaže da za režije ljeti ode oko 150 evra, dok su zimi računi nekad i duplo veći. "Kada platimo sve, ostane nam vrlo malo za ostalo. Danas se desi da već deset dana prije plate nemamo skoro ništa. Onda ja tako odem negdje i nešto uradim, okrečim nekome stan, ofarbam stubište, da nadoknadim. Radim povremeno i dostave", ispričao je Goran. Zašto raste inflacija?Centralna banka Bosne i Hercegovine u svojim projekcijama navodi da inflacija ostaje pod snažnim uticajem globalnih faktora, prije svega rasta cijena nafte i prirodnog plina. Ti troškovi, kako upozoravaju, povećavaju cijene proizvodnje i transporta, što se direktno odražava na krajnje cijene hrane, goriva i usluga na domaćem tržištu. Uz to, Banka procjenjuje da će ekonomski rast biti usporen i iznositi oko 1,9 posto, zbog slabije potražnje i smanjenih investicija. Ekonomista Miloš Grujić upozorio je za RSE da je realna inflacija u Bosni i Hercegovini i "značajno viša od zvaničnih procjena", ističući da rast kamatnih stopa širom svijeta dodatno pogoršava ekonomsku situaciju i utiče na život građana. Dodao je da je BiH snažno vezana za tržište Evropske unije, zbog čega veliki dio inflacije dolazi spolja. "Veći dio inflacije je uvezen. To znači da će kamatne stope vjerovatno rasti ili ostati na sadašnjem nivou. Teško je očekivati njihov pad u bliskoj budućnosti ako se okolnosti ne promijene", istakao je on. Govoreći o uticaju inflacije na standard građana, Grujić je naveo da su plate u posljednjih nekoliko godina rasle, ali da je istovremeno značajno poraslo i učešće hrane u potrošačkoj korpi. "Ranije je hrana učestvovala sa oko 33 do 35 odsto u potrošačkoj korpi, a danas je to oko 45 odsto. To znači da prosječan stanovnik Bosne i Hercegovine više od polovine mjesečnih prihoda troši na hranu, pa mu ostaje mnogo manje novca za ostale troškove", naveo je Grujić. On je mišljenja da ograničavanje cijena nije dobro rješenje u ovakvoj situaciji, jer bi moglo dovesti do "nestašica i razvoja sivog tržišta". Kao efikasniju mjeru predložio je kontrolu i ograničavanje trgovačkih marži, uz jači inspekcijski nadzor. Na šta upozoravaju sindikati?Sindikati u oba entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, upozoravaju da rast cijena najviše pogađa radnike sa nižim primanjima i porodice. Generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić kaže da podaci pokazuju nastavak rasta troškova života. "Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosila je 2.904 marke (blizu 1.500 evra), dok je prosječna plata bila 1.643 marke (nešto više od 800 evra). Samo za hranu potrebno je 1.336 maraka (blizu 700 evra), što je oko 80 posto prosječne plate", navodi Ružičić. Dodaje da su posebno pogođeni radnici u trgovini, ugostiteljstvu i građevini, gdje su plate niže od prosjeka. Sličnu ocjenu iznose i u Savezu samostalnih sindikata BiH. "Prosječna plata pokriva tek 30 do 40 posto sindikalne potrošačke korpe", kaže Amela Lojo iz službe za informisanje ove organizacije. Ona ističe da građani možda ne primjećuju jednako poskupljenje svih proizvoda, ali da određene kategorije bilježe značajan rast. "Voće i povrće posebno skaču u sezoni. Imate situaciju da kilogram jagoda košta 12 maraka. To se jasno osjeti u kućnom budžetu", kaže Lojo. Sindikati upozoravaju i da mjere koje vlasti donose imaju ograničen efekat. "Zaključavanje cijena ili ograničavanje pojedinih proizvoda najčešće se odnosi na najjeftiniju robu i ne donosi bitno olakšanje većini radnika", dodaje ona. Zašto su mjere neujednačene?Mjere za ublažavanje inflacije u Bosni i Hercegovini provode se uglavnom na entitetskom nivou, dok na državnom nivou nema dogovora o ključnim potezima. Jedna od tema o kojoj se mjesecima raspravljalo kada je nastupio rast cijena goriva, jeste privremeno ukidanje akciza na gorivo, ali takva odluka nikada nije usaglašena na nivou institucija Bosne i Hercegovine. Takođe, na državnom nivou nije donesena ni sveobuhvatna odluka o oslobađanju od poreza na dodanu vrijednost (PDV) za osnovne životne namirnice. Iako su postojali prijedlozi za diferencirane stope ili ukidanje PDV-a na određene proizvode, oni nisu usvojeni. Zbog toga entiteti uvode vlastite mjere. Vlada RS donijela je krajem maja odluku kojom se ograničavaju marže na osnovne životne namirnice, hranu za bebe, sredstva za higijenu i lijekove. Odlukom je propisana maksimalna marža od šest posto u veleprodaji i osam posto u maloprodaji za proizvode poput brašna, hljeba, ulja, mlijeka, šećera i soli. Mjera obuhvata i dječiju hranu, pelene i deterdžente, dok su za lijekove propisane dodatno ograničene marže. U Federaciji Bosne i Hercegovine vlasti su krajem aprila najavile produženje mjere "zaključanih cijena" za 63 osnovna proizvoda za dodatnih 30 dana nakon 1. maja, uz plan da lista bude proširena na oko 100 artikala. Istovremeno je najavljena i odluka o ograničavanju veleprodajnih marži za ključne prehrambene i higijenske proizvode s ciljem suzbijanja rasta cijena. U najavi je i uvođenje maksimalne cijene hljeba na 4,20 maraka (2,1 evro) po kilogramu, koja bi važila 60 dana od stupanja na snagu.

"Treba mi mir", kaže Nedžad, koji s Cecilijom živi i radi u planinarskom domu "Prijatelji prirode" na Igmanu. Kažu da ih je život u prirodi promijenio i povezao. "Svaki put kad odem negdje, pa se vratim, kažem – hvala ti Bože i napijem se vode s ovog izvora", priča Cecilija. Ona je iz Novog Sada, on iz Sarajeva. Grad, buku i stres su zamijenili životom i radom u prirodi. Kroz priču o njihovom životu, ali i susrete s drugim ljudima, govorimo o potrebi za mirom, osjećajem slobode, ali i o odnosu prema prirodi. Dok jedni upozoravaju na betonizaciju planina, drugi skreću pažnju na smeće, što dovodi u opasnost ono zbog čega ljudi dolaze u prirodu.

Poseta dvojice američkih kongresmena Zapadnom Balkanu važan je korak ka potvrđivanju posvećenosti Sjedinjenih Američkih Država miru i stabilnosti u regionu "u vreme kada Srbija i Rusija nastavljaju napore za destabilizuju". Ovako Ivana Stradner iz Fondacije za odbranu demokratija u Vašingtonu ocenjuje posetu republikanskog kongresmena Kita Selfa (Keith) i demokratskog kongresmena Suhasa Subramanjama (Subramanyam) Bosni i Hercegovini, Srbiji, odnosno Preševskoj dolini, i Kosovu ove nedelje. "Kosovo i Bosna i Hercegovina ostaju posebno ranjivi na zlonamerni uticaj i politički pritisak Beograda i Moskve", kaže Stradner za Radio Slobodna Evropa. Zapadni Balkan ostaje region povišenih političkih tenzija i spoljnih uticaja, navodi se u izveštaju američkih obaveštajnih službi objavljenom ranije ove godine, u kojem se posebno ističe uloga Rusije u destabilizaciji regiona. Prema izveštaju, Rusija "podstiče nestabilnost između Srbije, koju favorizuje, i Kosova", ali takođe "podržava otcepljenje srpskog entiteta, Republike Srpske, od Bosne i Hercegovine". Tokom posete BiH i Kosovu, prema navodima tamošnjih vlasti, američki kongresmeni su s liderima razgovarali o bezbednosnim pitanjima, situaciji u regionu i bilateralnim odnosima. Na Kosovu se, prema navodima državnih zvaničnika, razgovaralo i o članstvu zemlje u NATO-u. Prema rečima Stradner, kongresmen Self, koji predsedava Pododborom za Evropu u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma, razume da se Balkan ne može tretirati "kao sporedno pitanje", dok "Rusija i Srbija koriste svaku regionalnu liniju razdvajanja da oslabe Zapad". "Svako smanjenje američkog prisustva stvorilo bi opasan vakuum koji bi Moskva i Beograd brzo iskoristili", kaže Stradner. Ona dodaje da je stabilnost u regionu direktno povezana sa širom evropskom bezbednošću. "Ova poseta šalje važan signal da američko angažovanje i odvraćanje ostaju ključni za sprečavanje novog ciklusa regionalne destabilizacije", kaže ona. Govoreći o Kosovu, Stradner kaže da postoji "sve veća zabrinutost u vezi s budućnošću KFOR-a na Kosovu", uključujući "strah od mogućeg povlačenja SAD". "To bi bila tragična greška od koje bi direktno imale koristi Rusija i Srbija, dok bi potkopala regionalnu bezbednost i stabilnost", rekla je Stradner. Nedavno je bilo izveštaja i diskusija o mogućnosti da Vašington preispita prisustvo svojih trupa u misijama NATO-a, uključujući KFOR. Međutim, Pentagon je ranije naveo za RS da nema najava promene u raspoređivanju američkih snaga. U aprilu je kongresmen Self, zajedno sa svojim kolegama Ričijem Toresom (Ritchie Rorres) i Majkom Lolerom (Mike Lowler), pokrenuo dve rezolucije o Kosovu. Prva ima za cilj da podtakne puta Kosova ka članstvu u NATO-u. Druga poziva SAD da nastave učešće u KFOR-u. Tokom sastanaka na Kosovu, vršiteljka dužnosti predsednika Aljbulena Hadžiju (Albulena Haxhiu) i premijera u tehničkom mandatu Aljbin Kurti (Albin) zahvalili su kongresmenima na podršci težnji Kosova za članstvo u zapadnom vojnom savezu i za nastavak američkog vojnog prisustva. Kosovo teži članstvu u zapadnom vojnom savezu, ali još nije podnelo zvaničan zahtev za članstvo, pošto se činjenica da ga ne priznaju četiri zemlje NATO-a (Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija) smatra preprekom na tom putu. Stradner iz Fondacije za odbranu demokratija u Vašingtonu, govoreći o situaciji u regionu, krivi Srbiju za stvaranje nestabilnosti na Zapadnom Balkanu. Prema njenim rečima, Vlada Srbije se suočava sa sve većim nezadovoljstvom u zemlji i otporom "sve većoj autokratskoj vladavini (predsednika Aleksandra) Vučića. Njegov antidemokratski model upravljanja u velikoj meri je doprineo nestabilnosti širom Zapadnog Balkana i Self jasno vidi tu Vučićevu igru". Što se tiče Bosne i Hercegovine, Stradner kaže da je situacija zabrinjavajuća jer se dejtonski okvir, prema njenim rečima, suočava sa sve većim pritiskom i destabilizujućim naporima Milorada Dodika. "Važno je da Self pošalje jasnu poruku da SAD neće tolerisati pretnje ili pokušaje koji bi ugrozili suvereniteta Bosne", kaže ona. Poslednjih godina u Republici Srpskoj je usvojen niz neustavnih zakona, dok je lider tog entiteta Milorad Dodik godinama poznat po secesionističkoj retorici. Iako američki kongresmeni nisu posetili Crnu Goru, Stradner kaže da je ova zemlja i dalje pod pritiskom u veoma važnom trenutku na putu ka članstvu u EU. "Predsednik Vučić nastavlja da vrši uticaj s ciljem da uspori evroatlantsku putanju Crne Gore, kao i da region održi politički podeljenim i nestabilnim", kaže Stradner za Radio Slobodna Evropa. Crna Gora je postigla najveći napredak ka članstvu u EU među zemljama Zapadnog Balkana i očekuje se da će Podgorica u narednim godinama postati nova članica evropskog bloka.

Samit o ekonomiji i bezbjednosti, u organizaciji američkog Gold instituta za međunarodnu strategiju na čijem čelu se nalazi Majkl Flin (Michael Flynn), penzionisani američki general i bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika SAD Donalda Trampa, otvoren je 28. maja u Banjaluci. Organizatori su naveli da na samitu učestvuje više od 100 učesnika iz preko 20 zemalja. Među temama o kojima će se raspravljati su, između ostalog, bezbjednost u Evropi i SAD, te ekonomski i regionalni razvoj. Osim zvaničnika iz bh. entiteta Republika Srpska, u zvaničnom programu je najavljeno da će u diskusijama učestvovati zvaničnici i preduzetnici iz SAD, Holandije, Rumunije i Španije, koji sarađuju sa Gold institutom. Nije najavljeno prisustvo diplomatskih predstavnika. Flin, koji je predsjednik Upravnog odbora instituta, obratio se novinarima uoči samita i poručio da je njihova misija "promocija slobode". "Sloboda dozvoljava ljudima, društvima i nacijama da budu inovativne, preduzetničke, dozvoljava ljudima da misle, govore i vjeruju slobodno, a time se mi vodimo. O tome će biti današnja diskusija. Razgovaraćemo o bezbjednosnim pitanjima u regiji, u Evropi i širom svijeta", kazao je Flin. Novinarima se obratio i Eli Gold, predsjednik Gold instituta, koji je izjavio da su regije poput Balkana važne ekonomski i sigurnosno. "Ovo je prilika da premostimo odnose između SAD i RS, ovo je prilika da, dok gradimo odnose i širimo svoje prisustvo u regiji, da vidimo rezultate u nečemu što donosi stabilnost u Evropi i na Balkanu", rekao je Gold. Nemanja Starović, ministar za evropske integracije u Vladi Srbije, izjavio je da želi Srbiju predstaviti kao državu okrenutu budućnosti, te da učešćem na samitu osnažuje veze sa Vašingtonom. "Želim da kažem da je Republika Srbija u potpunosti posvećena procesu strateškog dijaloga sa SAD čiji početak uskoro očekujemo", istakao je Starović. "Gold Institute for International Strategy" zvanično je registrovan kao međunarodni think-tank koji se bavi analizom geopolitike, bezbjednosti i globalnih ekonomskih trendova. Oni organizuju konferencije, samite i stručne skupove na kojima okupljaju političare, analitičare i poslovne lidere. Takođe, navode i da se bave izradom strateških preporuka za vlade i institucije u oblasti međunarodnih odnosa i ekonomije. Ko je Majkl Flin?Majkl Flin je bio postavljen za Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost na početku njegovog prvog mandata 2017. godine, ali je nakon 23 dana smijenjen, jer su procurile informacije da je tajno pregovarao sa ruskim ambasadorom u Vašingtonu krajem 2016. o ukidanju američkih sankcija Moskvi. Flin je priznao 2017. godine da je lagao tokom istrage Federalnog istražnog biroa (FBI) kada je riječ o njegovim ruskim kontaktima, a onda je pokušao da povuče priznanje. Američki predsjednik Donald Tramp ga je pomilovao u novembru 2020. godine. Flin je penzionisani general sa tri zvjezdice. On je 2014. bio smijenjen sa položaja šefa Odbrambene obavještajne agencije po optužbi za zloupotrebe i nekontrolisani temperament. Flin, koji je tri decenije služio u američkoj armiji, žalio se da je smijenjen zato što je govorio teške istine o ratu protiv islamskog ekstremizma. On je već ranije tokom ove godine bio u posjeti Banjaluci, gdje je držao predavanje političkom rukovodstvu RS, i govorio o prijetnjama od "radikalnog islama".