Iako mu je presudom Suda BiH zabranjeno da obavlja javne funkcije i kandiduje se na izborima, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, najveće partije u bh. entitetu Republika Srpska, neizostavan je dio predizborne kampanje ove stranke.

Krijumčareno oružje iz Bosne i Hercegovine u posjedu kriminalnih mreža u EU koje su, prema zapadnim vlastima, korištene za iranske operacije, dio je široke istrage koja je dovela do malog policijskog ureda u blizini Sarajeva. Oružje je, prema nezvaničnim informacijama, išlo prema mreži Foxtrot Rawa Majida, kriminalnoj organizaciji u Švedskoj, koja se dovodi u vezu i s operacijama Teherana u Europi. Državna agencija za istrage i zaštitu, uz EURPOL, provodila je u srijedu, 23. septembra, akciju u kojoj je pretreseno nekoliko lokacija u BiH po nalogu Tužiteljstva i Suda BiH. Priveden je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, odnosno Policijske uprave Ilijaš, koji je, u dosad nepoznatim okolnostima, uspio u prostorijama policije doći do pištolja i izvršiti samoubistvo. Nadzirali su ga pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), iz koje zasad nema zvaničnog saopćenja o ovom incidentu. Službenik, koji je bio zadužen za izdavanje dozvola za oružje, preminuo je dan kasnije u bolnici od posljedica samoranjavanja u glavu. Osumnjičen je da je zloupotrebljavao dozvole za oružje izdate osobama iz Ilijaša i okoline te na osnovu njih kupovao pištolje iz najmanje dvije kompanije u Bratuncu i Doboju, a potom ih na zasad nepoznate načine uvodio u ilegalne tokove. Nezvanična saznanja RSE, koje dosad nisu potvrdili nadležni organi uključeni u istragu, upućuju da je nabavljeno više desetaka komada oružja, tokom 2024. i 2025. godine. Prema informacijama RSE, jedan od tih kanala vodio je prema grupi koju je predvodio Dino Muzaferović, porijeklom iz BiH, trenutno u pritvoru u Sloveniji. Muzaferović se, prema podacima EUROPOL-a i slovenskih istražitelja, godinama pojavljuje u međunarodnim istragama koje obuhvataju trgovinu drogom, oružjem i djelovanje balkanskih kriminalnih mreža u EU. U ranijoj međunarodnoj akciji protiv Muzaferovićeve mreže, koju je u februaru 2025. podržao EUROPOL, istražitelji iz BiH, Slovenije i Švedske istraživali su trgovinu drogom, oružjem i eksplozivom te snabdijevanje kriminalnih mreža u EU. 'Kurdska lisica'Tragovi tih kriminalnih mreža, kako je potvrđeno RSE iz izvora bliskih istrazi, vode do mreže Foxtrot koju vlasti povezuju s Rawa Majidom, poznatim kao Kurdska lisica, a koja se posljednjih godina nalazi u središtu brojnih švedskih i međunarodnih istraga organiziranog kriminala. Majid je u Švedskoj poznat kao jedan od ključnih aktera organiziranog kriminala, ali njegova mreža posljednjih godina dobila je i širi sigurnosni značaj. Američke i britanske vlasti sankcionirale su Foxtrot i vođu Majida, navodeći da je kriminalna mreža korištena i za operacije u interesu Irana. Američko Ministarstvo financija je u martu 2025. navelo da je Foxtrot organizirao napad na izraelsku ambasadu u Stockholmu u januaru 2024. godine "u ime Vlade Irana", dok je Rawa Majid, prema istom dokumentu, surađivao s iranskim Ministarstvom obavještajnih poslova (MOIS). Za sada, nije zvanično potvrđeno da je konkretno oružje iz istrage u Sarajevu završilo kod u operacijama Foxtrota povezanim s Iranom. Međutim, prema informacijama upućenih u istragu, u najmanje pet oružanih incidenata ove grupe korišteno je oružje koje je ilegalno nabavljeno iz BiH. U januaru 2025. švedski dnevnik Svenska Dagbladet, pozivajući se na policijske izvore, objavio je da je jedan od aduta vođe mreže Foxtrot Rawe Majida upravo mreža kontakata za krijumčarenje oružja iz Bosne i Hercegovine prema Švedskoj. Upozorenja EU na krijumčarenje oružja iz Zapadnog BalkanaVeza Balkana i švedskog tržišta ilegalnog oružja dokumentirana je godinama. Europska komisija je u dokumentu iz 2026. navela da je 59 posto najčešće zaplijenjenih poluautomatskih pištolja u području Stockholma, u periodu od 2017. do 2022. godine, bilo porijeklom iz balkanskih zemalja. Konkretna veza postoji i između BiH i Švedske: Tužiteljstvo BiH je procesuiralo slučaj u kojem je oružje nabavljano u BiH, preko osobe koja je živjela u Švedskoj krijumčareno u tu zemlju i prodavano na crnom tržištu. U drugom slučaju, u operaciji Rekyl, švedski, slovenski, bosanskohercegovački i srbijanski istražitelji razbijali su mrežu koja je oružje s Balkana prebacivala prema Švedskoj; u jednom vozilu pronađeno je pet automatskih pušaka i 59 ručnih bombi. Kako djeluje Foxtrot mreža?Foxtrot je izrastao kao kriminalna mreža čiji su glavni poslovi bili trgovina drogom, oružjem i naručivanje nasilja. Američko Ministarstvo financija Foxtrot opisuje kao transnacionalnu kriminalnu organizaciju sa sjedištem prvenstveno u Švedskoj, povezanu s trgovinom drogom i oružjem, pucnjavama, ubistvima po narudžbi i drugim oblicima nasilja. Američke vlasti navode i da je njegova mreža koristila maloljetnike za izvršavanje napada. Prema švedskom javnom servisu SVT, Rawa Majid je rođen u Iranu u kurdskoj porodici porijeklom iz Iraka, a odrastao je u švedskoj Uppsali, gdje je kasnije izgradio kriminalnu mrežu Foxtrot. Nakon što je protiv njega u Švedskoj otvoreno više postupaka i izdata međunarodna potjernica, preselio se u Tursku, odakle ga Švedska nije mogla izručiti jer je imao tursko državljanstvo. U septembru 2023. napustio je Tursku i otišao u Iran, nakon što su turske vlasti pokrenule postupak za oduzimanje njegovog pasoša. Prema navodima izraelskog Mossada, koje je objavio švedski javni servis SVT, u Iranu je potom bio suočen s izborom između zatvora i suradnje s iranskim vlastima. Rawa Majid nije nužno morao biti fizički prisutan negdje da bi upravljao mrežom. Švedska televizija opisuje kako je Majid godinama upravljao svojim ljudima na daljinu, dok su kriminalne aktivnosti i sukobi između različitih grupa stvarali široku mrežu izvršilaca, koji su po potrebi obavljali zadatke i za druge kriminalne grupe. Slučaj profesora Arvina KhoshnoodaKako to funkcionira u praksi pokazuje i slučaj Arvina Khoshnooda, švedskog istraživača i kritičara iranskog režima, koji je u septembru 2025. bio meta pokušaja ubistva, iza kojeg stoji druga kriminalna grupa iz Švedske. Već godinu dana Khoshnood, Iranac koji živi u Švedskoj, je s obitelji u sigurnoj kući. Za RSE je ispričao da je jedan muškarac došao pred njegovu kuću, ali nije uspio ući. Nekoliko sedmica kasnije policija je uhapsila istog čovjeka u drugom gradu, nakon što je pucao na jednu osobu. "Kada su ga uhapsili, u njegovom telefonu pronašli su informacije o meni – moju fotografiju, ime, adresu, podatke o našem automobilu i slično. Pronašli su i mnogo poruka, pa su mogli uhapsiti još pet osoba." U telefonu su pronađene i poruke koje su policiju dovele do još pet osoba. "Svih šest ljudi imalo je neku različitu ulogu. Bili su u kontaktu s nekim preko Signala ko se predstavljao kao Tartarus. On im je rekao da me trebaju ubiti i za to će dobiti 300.000 kruna (oko 30.000 eura)." Uloga ljudi na terenu bila je podijeljena, ispričao je Khoshnood. Jedna djevojka imala je nož koji je kasnije predat drugom članu grupe, dok je muškarac koji je došao pred Khoshnoodovu kuću, prema porukama, trebao nožem izvršiti napad i pokušati ga izvesti što tiše. Svih šest osoba kasnije je osuđeno, a četvero za pripremu ubistva. Svi su bili maloljetni u vrijeme događaja. Švedska policija je kasnije, prema informacijama koje je objavio javni servis SVT, povezala identitet Tartarusa s Danteom Peykarom, koji se prema tim informacijama nalazi u Iranu. Khoshnood kaže da je Peykar ranije bio dio švedskog kriminalnog miljea, a da se nakon odlaska u Iran vjeruje da je počeo raditi za iranski režim. SVT ga je također povezao s iranskim operacijama u Švedskoj. Khoshnood, međutim, za RSE kaže, da njegovo ubistvo nije naručio Foxtrot. Međutim, tokom suđenja je dokazano da je ista osoba koja došla pred njegovu kuću prethodno u švedskom gradu Uddevalla pucala na jednog muškarca. Taj napad naručio je Foxtrot. "Ti ljudi su u mom slučaju radili za Dantea Peykara, ali su paralelno radili i za Foxtrot. Imali su i neke privatne probleme zbog kojih su pokušavali ubiti nekoga. Bili su, dakle, ljudi koji su radili za različite organizacije i mreže među kriminalcima i izvršavali naloge za novac." Od kriminalnog naloga do političkog nasiljaŠvedska sigurnosna služba Säpo još je 2024. javno potvrdila da Iran koristi švedske kriminalne mreže kao svoje posrednike za nasilne aktivnosti u Švedskoj i drugim državama. Säpo tada nije imenovao konkretne kriminalne mreže, ali je potvrdio da postoje veze između iranskih aktivnosti i švedskog kriminalnog miljea. SVT je u istraživanju iz juna 2025. objavio da je Foxtrot bio povezan sa sedam napada na izraelske ciljeve i da su izvori iz samog kriminalnog miljea govorili o pritiscima Irana na kriminalce da izvode napade. Prema tim izvorima, nakon što je Majid otišao u Iran, on je od tamošnjeg režima dobivao zahtjeve i prosljeđivao ih ljudima unutar svoje mreže, koji su zatim tražili izvršioce. Američko Ministarstvo financija taj model opisuje kao način na koji Iran koristi transnacionalne kriminalne organizacije kao posrednike kako bi zadržao mogućnost poricanja direktne umiješanosti. Mladi izvršioci i slučaj iz NizozemskeU slučaju Khoshnooda, prema njegovom svjedočenju, osobe koje su trebale izvršiti napad bile su maloljetne. Jedan od njih imao je 16 godina kada je došao pred njegovu kuću. SVT je u novijem izvještavanju također naveo da se u operacijama povezanima s Foxtrotom koriste veoma mladi izvršioci, dok se nalog može distribuirati kroz više nivoa kriminalne mreže. To stvara sistem u kojem osoba koja izvrši napad često ne zna ko je krajnji naručilac, a ponekad ni pravi motiv napada. Da takav model nije ograničen samo na Švedsku, pokazuje i slučaj iz nizozemskog grada Schoonhovena iz marta 2026. godine. Tada je teško ranjen 36-godišnji muškarac iranskog. Riječ je o zaposleniku nizozemske policije i kritičaru iranskog režima, zbog čega se u početku se razmatrala i mogućnost da napad ima političku pozadinu. Osumnjičeni Hasan B., koji je uhapšen u Njemačkoj i kasnije izručen Nizozemskoj, priznao je da je pucao. Međutim, prema informacijama koje je RSE dalo nizozemsko tužiteljstvo, rekao je da je bio regrutiran za napad, da nije znao ko je meta niti zašto treba biti napadnuta. U istrazi se pojavljuje i posrednik, odnosno osoba koja je povezivala naručioca i izvršioca. Nizozemsko tužiteljstvo je za RSE reklo da motiv još nije utvrđen.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva(POSKOK) podigao je optužnicu protiv Elmedina Volodera, bivšeg direktora JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Optužnica je podignuta i protiv Marina Nikolića, Borisa Zelića i Reufa Kadrića. Svi se sumnjiče da su zloupotrebama, povezanim s uspostavljanjem deponije Ljubatovići i eksproprijacijom zemljišta na trasi autoceste Medakovo–Ozimice, pribavili korist u iznosu od nekoliko stotina hiljada eura. Istovremeno, javnom preduzeću, prema navodima optužnice, pričinjena je višemilionska šteta. POSKOK ih tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Boris Zelić dodatno se tereti i za podnošenje lažne porezne prijave. Prema saopštenju Tužilaštva 24. septembra, optužnica se odnosi na aktivnosti povezane s uspostavljanjem deponije Ljubatovići, kao i na eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje poddionice autoceste Medakovo–Ozimice, duge 21,3 kilometra, koja je dio Koridora Vc u centralnoj Bosni i Hercegovini. Radio Slobodna Evropa je ranije izvještavao da je izgradnja poddionice Medakovo–Ozimice privremeno obustavljena nakon što su evropske finansijske institucije zamrznule finansiranje zbog sumnji u nepravilnosti povezanih s realizacijom projekata na ovom dijelu Koridora Vc. Šta se još navodi u optužnici?Tužilaštvo navodi da je Marin Nikolić od augusta 2022. do maja 2023. godine organizovao grupu kojoj su pristupili Voloder, Zelić i Kadrić, s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi Borisu Zeliću kroz postupak eksproprijacije zemljišta na području Ljubatovića. Tužilaštvo tvrdi da je tim radnjama pribavljena protivpravna korist od najmanje 702.3 hiljade maraka (oko 359 hiljada eura), dok je JP Autoceste FBiH oštećeno za više od 2,53 miliona maraka (oko 1,3 miliona eura). Optuženi su, koristeći službene i poslovne pozicije, kako se navodi u saopštenju, radili na izmjeni projektne dokumentacije, uspostavi nove deponije Ljubatovići i pokretanju postupka potpune eksproprijacije zemljišta za deponiju. Aktivnosti su preduzimane, kako se navodi u optužnici, iako je izvođač radova bio spreman o vlastitom trošku uspostaviti privremenu deponiju, dok je projektant ranije iznio stav da nova deponija nije potrebna. Tužilaštvo tvrdi da je Boris Zelić prethodno kupio zemljište koje je kasnije obuhvaćeno eksproprijacijom, nakon čega mu je JP Autoceste FBiH za eksproprisane nekretnine isplatilo 851,9 hiljade maraka (oko 435 hiljada eura). Zelić se dodatno tereti da je prilikom kupovine pojedinih nekretnina nadležnim organima prijavljivao niže kupoprodajne cijene od stvarno ugovorenih i plaćenih, te da je takve podatke dostavljao Poreznoj upravi Federacije BiH. Tužilaštvo je predložilo saslušanje više od 50 svjedoka, četiri vještaka i izvođenje više od 500 materijalnih dokaza. Optužnica je upućena Posebnom odjelu Vrhovnog suda Federacije BiH na potvrđivanje. Koridor Vc pod lupom i evropskih istražilacaOptužnica dolazi u trenutku kada se pojedini projekti na Koridoru Vc već nalaze pod lupom domaćih i evropskih istražnih organa. Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) istražuje konsultantske ugovore na dionici Medakovo–Poprikuše, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, zbog sumnji na korupciju i nepravilnosti u postupcima dodjele i provođenja ugovora. Koridor Vc predstavlja najveći infrastrukturni projekat u Bosni i Hercegovini. Trasa kroz zemlju duga je oko 325 kilometara i treba povezati Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i luku Ploče. Evropska unija je za njegovu izgradnju do sada odobrila stotine miliona eura bespovratnih sredstava, uz kredite Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.

Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine potpisao je odluku o raskidu ugovora za dvojicu pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Dvojica pripadnika su dio prijave koju je Helez poslao Tužilaštvu BiH, 9. septembra. Tada je najavio da će im biti raskinut ugovor o prijemu u Oružane snage BiH, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost. Pored njih su bila još 35 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog, kako je tada naveo, "aktivnosti kojima su veličali i glorifikovali pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića". Kako je Helez objavio na zvaničnom Facebook profilu, 24. septembra, ostali prijavljeni slučajevi proslijeđeni su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. "Njihov status u Oružanim snagama BiH biće riješen nakon odluka nadležnih pravosudnih institucija, u skladu sa zakonom. Dok sam ja ministar odbrane Bosne i Hercegovine, u Oružanim snagama BiH neće biti tolerancije za veličanje ratnih zločinaca", napisao je Helez. Naveo je i kako su "Oružane snage BiH vojska svih građana Bosne i Hercegovine". "One štite sve naše građane, mir i sigurnost, kao i suverenitet i teritorijalni integritet naše države. Naša vojska mora biti institucija u koju svaki građanin može imati povjerenje - institucija koja poštuje žrtve, zakon i vrijednosti mira", napisao je Helez u objavi. Veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida uoči i tokom sahrane Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, osudili su zvaničnici Evropske unije, SAD, UN-a, OHR i brojni drugi predstavnici međunarodnih institucija. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Senatorica pod zapadnim sankcijama i bivši oficir vojne obavještajne službe GRU bit će među ruskim posmatračima na Općim izborima u Bosni i Hercegovini, raspisanim za 4. oktobar, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE). Riječ je o Eleni Afanasevoj, senatorici iz Orenburške oblasti koju su Europska unija (EU), Sjedinjene Države i Velika Britanija sankcionirale nakon što je podržala rusko priznanje separatističkih teritorija u Ukrajini. Na izbore u BiH dolazi i Aleksej Kondratjev koji se, prema ranijoj istrazi RSE, dovodi u vezu i s Redutom, ruskom privatnom vojnom organizacijom, koja je obuhvatala najmanje 20 različitih oružanih formacija, blisko povezanom s GRU-om. Oboje se nalaze među pet osoba koje je za praćenje izbora predložilo Vijeće Ruske Federacije, gornji dom ruskog parlamenta pod predsjedavanjem Valentine Matvijenko, koja se od 2014. godine nalazi pod američkim i evropskim sankcijama zbog podrške ruskoj politici prema Ukrajini. Centralna izborna komisija (CIK) BiH odobrila je ukupno 20 ruskih posmatrača za izbore zakazane za oktobar, a među njima je 15 akreditirano na zahtjev Ambasade Rusije u BiH. Dodatnih pet posmtrača kandidiralo je Federalno vijeće Rusije, a osim Afanaseve i Kondratjeva među njima su Vasilij Popov, Ana Kočerova i Vladimir Morozov. Sudjelovanje predstavnika ruskog političkog i sigurnosnog aparata u posmatranju izbora u BiH dolazi u trenutku kada američke i evropske institucije upozoravaju na rusko djelovanje na Zapadnom Balkanu. O ruskom utjecaju u regiji nedavno je raspravljano i tokom saslušanja u američkom Kongresu, dok je OSCE najavio da će tokom praćenja izbora u BiH pažnju posvetiti i mogućem stranom miješanju i dezinformacijama. Bivši član CIK-a i član organizacije "Pod lupom" koja prati izbore u BiH, Vehid Šehić kaže da je zahtjev Rusije za slanje posmatrača na izbore u BiH dio uobičajenih procedura, ali da je sastav ovogodišnje ruske delegacije neobičan. "Ne možemo naravno ništa bez ikakve rezerve tvrditi, ali je činjenica da je neobičan izbor", rekao je Šehić za RSE. Senatorica pod sankcijamaElena Vladimirovna Afanaseva nalazi se pod sankcijama EU od marta 2022. godine. Sankcionirana je nakon što je kao članica Vijeća Federacije glasala za ratifikaciju sporazuma Rusije sa samoproglašenim Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom, uz obrazloženje EU da se radi o odlukama koje narušavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Iz istog razloga sankcije su joj uvedene i u Velikoj Britaniji, dok ju je američko Ministarstvo financija u septembru 2022. uvrstilo na svoju listu sankcioniranih. Afanaseva je posljednjih godina bila uključena i u kontakte Rusije sa zvaničnicima Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS). Nekoliko mjeseci prije izbora u BiH sudjelovala je i na okruglom stolu u Moskvi s poslanicima Narodne skupštine RS, iz stranaka vlasti i opozicije. Prema ruskom izvještaju sa sastanka, razgovarano je o ratu u BiH, "zločinima protiv Srba" te rezultatima i posljedicama Dejtonskog sporazuma. Skup u Moskvi jedan je od primjera koji potvrđuju bliske političke odnose zvaničnika entiteta RS sa Moskvom, koji su nastavljeni i tokom ruske invazije na Ukrajinu. Iako se formalno BiH pridružila većini sankcija koje je EU uvela Rusiji, one nikada nisu zaživjele zbog protivljenja politčara iz RS-a u državnim inistucijama vlasti. Bivši GRU-ovac povezan s RedutomMeđu posmatračima na izborima u oktobru trebao bi biti i Aleksej Kondratjev, ruski senator, koji trenutno predstavlja Tambovsku oblast, i član je Odbora Vijeća Federacije za međunarodne poslove. Prema dostupnoj biografiji, Kondratjev je od 1998. do 2010. služio je u jedinicama specijalne namjene GRU-a, ruske vojne obavještajne službe. Bio je zamjenik komandanta 16. zasebne brigade specijalne namjene GRU-a i dostigao čin pukovnika, a sudjelovao je u ratovima u Čečeniji i ruskoj mirovnoj operaciji na Kosovu. Prema istraživanju Ruskog i Ukrajinskog servisa RSE, nakon što je u februaru 2022. Rusija počela invaziju na Ukrajinu obnovio je vojnu karijeru i preuzeo komandu nad kozačkom dobrovoljačkom brigadom Don. Ta brigada je 2023. postala dio tzv. Dobrovoljačkog korpusa ruskog Ministarstva odbrane, s drugim formacijama koje su prethodno djelovale kroz mrežu Redut. Istraživanje RSE objavljeno u oktobru 2023. godine utvrdilo je da je GRU imao ključnu ulogu u stvaranju i funkcioniranju Reduta, mreže koja je obuhvatala najmanje 20 različitih oružanih formacija i služila za regrutiranje ljudi za rat u Ukrajini. Prema tom istraživanju, među ljudima koji su upravljali sistemom Redut bio je i Kondratjev, uz zamjenika šefa GRU-a Vladimira Aleksejeva i pukovnika Generalštaba Sergeja Drozdova. Kondratjev je u februaru 2023. prisustvovao i kongresu Saveza dobrovoljaca Donbasa u okupiranom Mariupolju u Ukrajini, gdje je najavljeno formiranje Dobrovoljačkog korpusa. Na fotografijama sa tog događaja istraživači su ga identificirali zajedno s Vladimirom Aleksejevim, zamjenikom šefa GRU-a. Ko su ostali posmatrači iz Rusije?Uz Afanasevu i Kondratjeva, među kandidatima koje je predložilo Vijeće Federacije je i senatorica iz Belgorodske oblasti Anna Kočerova. Prije ulaska u Vijeće Federacije vodila je regionalni ogranak državnog fonda Zaštitnici Otadžbine, koji pomaže ruskim vojnicima i njihovim porodicama. U Vijeće Federacije ušla je prošle godine, nakon što je izabrana u Belgorodsku oblasnu dumu na listi Jedinstvene Rusije, stranke ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kad je riječ o Vasiliju Popovu i Vladimiru Morozovu, koji su također na listi Federalnog vijeća Rusije, kojima je CIK BiH odobrio praćenje izbora, RSE nije uspio utvrditi njihove funkcije. Više od 700 posmatrača na izborima u BiHIzbore u BiH trebalo bi pratiti oko 730 posmatrača, kojima Centralna izborna komisija (CIK) BiH odobrava akreditacije, a među njima su i posmatrači OSCE/ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OSCE-a. Upitan da komentira ruske posmatrače i politički povezane posmatračke misije, predstavnik Parlamentarne skupštine OSCE-a u izjavi za RSE nije želio ulaziti u ocjenu pojedinačnih slučajeva, navodeći da svaka misija ima svoje karakteristike i da Parlamentarna skupština OSCE-a nema jedinstven stav o svim takvim inicijativama. Istovremeno je naglasio da OSCE u svim državama primjenjuje istu metodologiju zasnovanu na standardima koje su usuglasile države članice organizacije, te da su dosljednost, transparentnost i nepristranost ključni elementi vjerodostojnog međunarodnog posmatranja izbora. "Važno je neovisno i pažljivo analizirati metodologiju koju koriste posmatračke misije i na osnovu toga procijeniti njihovu legitimnost." RSE je o ulozi ruskih posmatrača u BiH upite poslao i Europskoj uniji te State Departmentu, ali do objave teksta odgovori nisu stigli. OSCE nije pozvan da posmatra ovogodišnje parlamentarne izbore u Rusiji, što je ta organizacija ocijenila kao dio šireg obrasca zanemarivanja transparentnosti, demokratske odgovornosti i vladavine prava. Posmatrači iz BiH i Srbije na ruskim izborimaDok će ruski posmatrači pratiti Opće izbore u Bosni i Hercegovini, na ovogodišnjim izborima za Državnu dumu Ruske Federacije bilo je veliki broj međunarodnih posmatrača, a među njima i predstavnici BiH i Srbije. Ruski medij iz Tomske oblasti objavio je da je osam stranih stručnjaka iz BiH, Kambodže, Kenije, Srbije i Uzbekistana pratilo izbore za Državnu dumu i regionalni parlament u Tomskoj oblasti. Jedan od posmatrača iz BiH bio je Danijel Simić, novinar Radio-televizije Republike Srpske (RTRS). Simić je na društvenoj mreži X objavio komentar nakon završetka glasanja u Tomskoj regiji, u kojem je ruske izbore opisao pozitivno i Rusiju nazvao "svjetionikom razuma". Miljan Damnjanović, član Srpske seljačke stranke, bio je međunarodni posmatrač na ruskim izborima u septembru 2026., a prema snimku koji je dostupan RSE-u, pratio je izbore na okupiranim područjima Ukrajine. Damnjanović se predstavlja kao međunarodni posmatrač u Mariupolju i govori da će pratiti da li izbori protiču "u najboljem redu". Vehid Šehić, predstavnik organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore u BiH, kaže za RSE da ga ne iznenađuje odlazak posmatrača iz Srbije i BiH na okupirane ukrajinske teritorije. "Ako su išli dobrovoljci u rat, a imamo izvještaje da jesu, i bili komandom ruske vojske, onda mogu i posmatrači otići. Nažalost, živimo 'novo normalno'." Prema podacima do kojih je došao RSE, ove godine među srpskim učesnicima ruske posmatračke misije bio je i Aleksandar Vulin, nekadašnji šef Bezbjednosno informativne agencije, pod sankcijama SAD-a upravo zbog povezanosti s Moskvom. Među srpskim posmatračima ruskih izbora bili su predstavnici Srpske napredne stranke predsjednika Aleksandra Vučića, Pokreta socijalista Aleksandra Vulina, Srpske narodne partije, pokreta Mi glas iz naroda i udruženja Srpsko-ruski front. Osim njih, nekoliko dana nakon ruskih parlamentarnih izbora, zamjenik predsjednika Republičke izborne komisije Srbije Marko Janković, kojeg je ruska agencija TASS predstavila i kao međunarodnog posmatrača izbora, sudjelovao je u Moskvi na forumu koji je organizirala ruska organizacija ANO Dialog Regions. Tu organizaciju SAD su sankcionirale zbog povezanosti s ruskim operacijama utjecaja i dezinformiranja, dok je EU 2026. sankcionirala njenog direktora Vladimira Tabaka. Srbija bi krajem oktobra trebala održati vanredne parlamentarne izbore, a informacije o međunarodnim posmatračkim misijama još nisu objavljene. Na prethodnim izbornim ciklusima među posmatračima su bili i ruski zvaničnici, koji su glasanje ocjenjivali pozitivno, dok su međunarodne misije predvođene OSCE/ODIHR-om u svojim izvještajima ukazivale na probleme tokom izbornog procesa. Suradnja na tekstu: Dušan Komarčević

Osumnjičeni u međunarodnoj istrazi krijumčarenja oružja, koju provode policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) uz podršku EUROPOL-a, teško je povrijeđen nakon što je tokom pretresa pucao sebi u glavu, saznaje Radio Slobodna Evropa iz izvora upoznatih s istragom. Riječ je o osumnjičenom koji je radio na poslovima izdavanja dozvola za oružje u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, odnosno Policijskoj upravi u Ilijašu, gdje se incident i dogodio. RSE je zvanične informacije zatražio od organa uključenih u istragu. Pretresi se provode u srijedu, 23. septembra, po nalogu Tužiteljstva i naredbi Suda BiH na više lokacija u Bosni i Hercegovini. Istraga se navodno odnosi na međunarodni lanac krijumčarenja oružja za koje istražitelji vjeruju da je završavalo u europskim kriminalnim mrežama te da je kasnije korišteno u više teških krivičnih djela u državama Europske unije. Akcija se provodi u suradnji s EUROPOL-om, a više detalja očekuje se nakon zvaničnog saopćenja. RSE nezvanično saznaje da se predmet odnosi na krijumčarenje oružja koje je kasnije korišteno u više nasilnih incidenata i ubistava u državama EU, uključujući Švedsku, te da je u vezi s mrežom Foxtrot koju vlasti povezuju s Rawa Majidom, poznatim kao "Kurdish Fox". Američke i britanske vlasti sankcionirale su Foxtrot i Majida navodeći da se mreža, osim trgovine drogom i oružjem, koristila i za operacije koje su provođene u interesu iranskog režima protiv izraelskih i jevrejskih ciljeva u Europi, kao i protiv protivnika režima i kritičara Teherana.

U Bijeljinu su stigli iz Srbije sa porukom "Našem narodu sa ove strane Drine". Za studente koji su posljednje dvije godine proveli na protestima i blokadama širom Srbije, dolazak u bosanskohercegovački entitet, Republiku Srpsku, predstavlja novi teren političke borbe - traženje glasova među državljanima Srbije koji žive u susjednoj Bosni i Hercegovini. Kampanja Studentske liste, pokrenuta 22. septembra u ovom gradu na sjeveroistoku BiH, nosi naziv "Karavan u Republici Srpskoj". Dan kasnije, za Radio Slobodna Evropa kažu kako se obraćaju svim državljanima Srbije koji imaju pravo glasa na parlamentarnim izborima 25. oktobra, a ne samo Srbima. Ovakav izlazak na teren u Republici Srpskoj nije uobičajen dio kampanja stranaka iz Srbije. No, izbor mjesta i jezik kojim su kampanju započeli, kako upozoravaju sagovornici Radija Slobodna Evropa, moglo bi podsjećati na politički narativ koji su studenti ranije kritikovali, uključujući i način na koji su vlasti u Srbiji mobilisale birače iz Republike Srpske tokom prethodnih izbornih kampanja. Nema preciznih podataka o tome koliko građana Bosne i Hercegovine posjeduje i državljanstvo Srbije. Procjenjuje se da ih je više desetina hiljada, uglavnom, iz Republike Srpske, nakon što je sporazumom Beograda i Sarajeva 2003. omogućeno dvojno državljanstvo. Šta kažu studenti?Iz Studentske liste kažu za Radio Slobodna Evropa da već dvije godine komuniciraju s ljudima iz cijelog svijeta, ali da im je ovo "prvi direktni kontakt s ljudima u Republici Srpskoj". Na to su se odlučili, dodaju, jer im smeta što se u javnosti stvara slika kako su birači iz RS-a automatski i bez izuzetka za vladajuću stranku u Srbiji. "U realnosti oni nemaju mogućnost da čuju direktno druge aktere izbornog procesa. Zato smo odlučili da i sa njima imamo taj direktni kontakt i ponudimo im alternativu", naveli su za RSE. Obraćaju li se isključivo Srbima? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa iz Studentske liste odgovaraju da ne prave podjele, već ciljaju na "svaku osobu koja ima pravo glasa i izbora u Srbiji". Predstavnici studenata osvrnuli su se i na organizovano dovoženje birača iz Republike Srpske u Srbiju, što je bila jedna od najkontroverznijih tema prethodnog izbornog ciklusa. Ocjenjuju da su takve prakse zakonski suvišne i nepotrebne. "Prilivi uopšte ne treba da se dešavaju, iz prostog razloga što po važećim zakonima svi državljani Republike Srbije imaju pravo da se legalno prijave za glasanje van same Srbije", naveli su. A u svojoj ruti kroz Bosnu i Hercegovinu odabrali su- Bijeljinu, Brčko, Doboj, Banjaluku, Trebinje, Višegrad, Bratunac i Zvornik. Na ovoj mapi nema Srebrenice, nekoliko kilometara udaljene od Bratunca, što se može dovesti u vezu sa činjenicom da se Studentska lista još uvijek nije jasno odredila prema srebreničkom genocidu. 'Ako studenti u BiH krenu Vučićevim putem, teško će pridobiti nove birače'Kolumnista Dragan Bursać ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da bi studentska turneja "idemo preko Drine, kod našeg naroda", mogla podsjećati na politički obrazac koji je godinama koristio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Žele li zaista pridobiti širi krug ljudi, smatra on, studenti se ne smiju zatvarati u etničke okvire i obraćati isključivo Srbima – njihove poruke moraju komunicirati i s Bošnjacima, Hrvatima i svim ostalim građanima koji podržavaju studentski pokret. "Hoću da vjerujem da je nesretno sročeno, to 'idemo preko Drine, pa kod našeg naroda'. Jer ako nije, suštinski, to je neka kampanja koju je Vučić radio, gdje otprilike Vučić šalje svoje ljude Dodiku, Dodik svoje ljude Vučiću i tu se ništa ne mijenja. Ako misle pobijediti Vučića Vučićem, njegovim oružjem, tu se varaju", kazao je Bursać. Takvu interpretaciju ne dijeli politikolog Duško Radosavljević. On smatra da se studentska kampanja u Republici Srpskoj ne može porediti sa političkim modelom koji godinama koriste vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj. "Republika Srpska se u srpskoj javnosti godinama posmatra kao politički zabran Aleksandra Vučića i njegovih sigurnih glasova. Zbog toga mislim da je dobro što studenti dolaze i nude alternativu ljudima koji do sada, uglavnom, nisu imali priliku da čuju drugačije političke poruke", rekao je Radosavljević za Radio Slobodna Evropa. Ima li zakonske prepreke za kampanju?Analitičar i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić kaže za RSE kako u Bosni i Hercegovini nema zakonske prepreke da studenti provode kampanju, jer stanovnici BiH sa državljanstvom Srbije mogu glasati na izborima u toj zemlji. "Ono što za mene predstavlja problem jeste da smo mi kroz neka rješenja omogućili da pojedinac u isto vrijeme može biti na dva različita mjesta. Vi možete imati prebivalište i možete imati i boravište", rekao je Šehić. Ocjenu da u Republici Srpskoj kopiraju politički rukopis Aleksandra Vučića, Šehić odbacuje. "Vučić koristi televizije, koristi neke druge metode, a ovo je daleko poštenije, jer će oni razgovarati direktno s ljudima, pokušati ih, eto, ubijediti možda da, ukoliko budu koristili to svoje pravo da glasaju, glasaju za studentsku listu", rekao je Šehić. Bez zvaničnih reakcija u BiH na dolazak studenataZa sada niko iz zvaničnih institucija BiH nije reagovao na studentski karavan iz Srbije kroz Bosnu i Hercegovinu. Vladajuća struktura u Republici Srpskoj, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, godinama njeguje bliske političke veze s režimom Aleksandra Vučića. Međutim, podrška zvaničnom Beogradu u ovom entitetu nije rezervisana samo za vladajuću koaliciju – gotovo kompletna opozicija u RS-u godinama javno stoji uz vlast u Srbiji. Nasuprot tome, studentski protesti iz Srbije imali su znatno manju institucionalnu podršku u RS. Kako se stiče državljanstvo Srbije?Stiče se na osnovu članu zakona, u kojem se navodi da "pripadnici srpskog naroda koji nemaju prebivalište na teritoriji Srbije" mogu da budu primljeni u državljanstvo, uz pismenu izjavu da Srbiju "smatraju svojom državom". Koliko će ih glasati na parlamentarnim izborima 25. oktobra nije poznato. Birači koji žive u inostranstvu moraju se prethodno prijaviti za glasanje. Rok za prijave traje do 3. oktobra. Na izborima održanim krajem 2023. godine, oko 11.500 birača prijavilo se za glasanje na biračkim mjestima u BiH. Tada je bilo otvoreno 19 biračkih mjesta, uključujući Sarajevo, Banju Luku, Mostar, Trebinje, Bijeljinu, Doboj, Zvornik, Bratunac, Višegrad, Rudo i druge gradove. Kontroverza oko glasačkog prava građana iz Republike Srpske kulminirala je nakon izbora 17. decembra 2023. godine. Izvještaji domaćih i međunarodnih posmatrača, uz optužbe opozicionih partija, tada su stavili fokus na organizovane migracije birača iz BiH, uz tvrdnje da je taj mehanizam presudno uticao na regularnost izbora i rezultate u glavnom gradu Srbije. Radio Slobodna Evropa je tada dokumentovao dolazak najmanje pet autobusa iz Rudog, Foče, Višegrada, Novog Goražda i Čajniča prema Beogradu. Republička izborna komisija Srbije saopštila je tada da je provjeravala sporne prijave prebivališta i da je za većinu kontrolisanih birača utvrđeno da su na tim adresama bili prijavljeni prije raspisivanja izbora. Šta se bira 25. oktobra?Građani Srbije će 25. oktobra birati novi saziv Narodne skupštine Srbije koji broji 250 poslanika. Izborna lista "Studentska lista – Studenti pobjeđuju" kandidovala je listu za Narodnu skupštinu Srbije, što je prvi izlazak studentskog pokreta na izbore nakon dvije godine protesta, blokada i političkih zahtjeva upućenih vlastima u Beogradu. Izbori u Srbiji održaće se gotovo dvije godine nakon nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu kada je u padu nadstrešnice nastradalo 16 ljudi. Ova nesreća pokrenula je talas masovnih antivladinih protesta koje su duže od godinu dana predvodili akademci okupljeni u studentski pokret. Zahtijevali su odgovornost za nesreću, a potom i vanredne izbore. Saradnja na tekstu: Nevena Bogdanović

Mevlid Jašarević, osuđen na 15 godina zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu 2011. godine, trebao bi izaći na slobodu krajem oktobra. U međuvremenu, protiv Jašarevića se vodi novi postupak u kojem ga Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine tereti za sprečavanje službene osobe u obavljanju radnji, odnosno jer je, kako se navodi, ometao službenice Državnog zatvora u obavljanju posla. Informacije je potvrdila njegova braniteljica Alma Tabaković, koja je navela da će Jašarević, zbog drugog postupka na Sudu BiH, imati obavezu javljanja policiji u Sarajevu. Odvjetnica Tabaković je pojasnila da je Jašareviću, inače državljaninu Srbije, dozvoljeno da nakon odslužene kazne napušta BiH, ali da se dvaput mjesečno mora javiti policiji u sarajevskoj općini Novi Grad. "Odbijen je prijedlog tužilaštva da mu se uzmu dokumenti da bi bio obavezan ostati u BiH, određeno mu je samo obavezno javljanje nadležnom organu", kazala je Tabaković. Njenom branjeniku je nastavljeno novo suđenje, a u toku je iznošenje dokaza Tužiteljstva BiH. U optužnici se navodi da je Jašarević verbalno napao vaspitačice u Zatvoru, prijetio im i obraćao im se uvredljivim riječima tokom novembra i decembra 2024. godine. Jašarević negira da je ometao vaspitačice ili prijetio, a svoje postupke tokom incidenta pravda ponašanjem u afektu, jer su mu uskraćeni kontakti. On je također više puta od početka suđenja rekao da je želio pisanim putem prijaviti nepravilnosti iz Državnog zatvora nadležnim institucijama, što mu, kako tvrdi, nije dopušteno. Jašarević je osuđen 2013. godine zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine, kada je ispalio više od stotinu metaka, te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je bio u osiguranju objekta. Ako bude osuđen u novom postupku pred Sudom BiH, može ostati u zatvoru najmanje tri mjeseca, a najviše tri godine.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija riječima da je BiH simbol nacije koja je "preživjela teška iskušenja, ali nije izgubila svoj put ka boljoj budućnosti." Tokom obraćanja u New Yorku Bećirović je govorio o situaciji u BiH, secesionističkim težnjama Republike Srpske, veličanju ratnih zločinaca, odnosu Srbije prema BiH. Također je podsjetio da su presude najviših sudova UN-a potvrdile da je nad Bošnjacima počinjen genocid. Bećirović je poručio i da Evropska unija i NATO ostaju strateški ciljevi zemlje. U govoru je također naveo i da se "mir mora čuvati svakog dana." "To zahtijeva odgovornost političkih lidera, poštivanje zakona i spremnost na dijalog," rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH. Bećirović je oštro kritikovao veličanje Ratka Mladića u Srbiji i upozorio na poteze rukovodstva Republike Srpske, za koje tvrdi da prijete miru i sigurnosti BiH i regije. "Monstrum Ratko Mladić nije heroj, već osuđeni ratni zločinac. Institucionalno veličanje ovog ratnog zločinca je anticivilizacijski i neprihvatljiv čin," rekao je Bećirović. "Ono predstavlja poistovjećivanje državnog rukovodstva Srbije s jednim od najgorih krvnika u evropskoj historiji. To je pokazatelj da Srbija nije napustila ideologiju i politike koje vode ka agresiji i genocidu." Pozvao je UN, EU i druge međunarodne aktere da jasno osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji i institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince. Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. avgusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, kao i pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Bećirović je u obraćanju pred UN-om također upozorio da "ideologija i politika koje su dovele do genocida nad Bošnjacima još prijete Bosni i Hercegovini". "Za govornicom Generalne skupštine UN-a, javno želim upozoriti svjetsku javnost da aktuelno rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska nastavlja prijetiti miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i regije", rekao je Bećirović. "Takvu destruktivnu politiku moramo zajedno zaustaviti". Dodao je i da se žrtve genocida i zaposleni u Memorijalnom centru Srebrenica suočavaju sa neprihvatljivim pritiscima policije Republike Srpske. Također je rekao da "oni koji nastoje uništiti Dejtonski mirovni sporazum pokušavaju stvoriti uslove za secesiju bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u periodu koji dolazi."

U gradovima širom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), sa predizbornih bilborda, birače posmatra čovjek koji zakonski ne smije obavljati nijednu javnu funkciju. Milorad Dodik, pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, formalno je samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). U praksi, pak, iako mu je sudski na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija, a jedna godina je istekla, i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore raspisane za 4. oktobar. Da li je tajna u 'kultu ličnosti'?Banjalučanka Vesna smatra da je razlog za to to što "narod voli vođe", ali što Dodik i kada je "dotjeran do zida, uvijek nađe način da to premosti". "Uspio je da izgradi kult ličnosti, a pored toga ja smatram da je on vrlo inteligentan, izvuče se iz svake situacije", kazala je ona za Radio Slobodna Evropa (RSE). Podsjeća da je u cijeloj kampanji u potpunosti zaboravljen predsjednik RS, Siniša Karan, "koji je tu degradiran kao ličnost i kao političar". Karan je pobijedio na izborima za predsjednika entiteta raspisanim zbog skraćivanja Dodikovog mandata prije svega sedam mjeseci. Mirko za RSE kaže da su svi već naviknuti na Dodikovu pojavu zadnjih nekoliko decenija, pa im nije ništa čudno kada ga vide u još jednoj izbornoj kampanji. "Ljudi su već navikli na njega, navikli su na to što radi i nije to samo kod nas, i Putin je recimo bio i premijer i predsjednik i uvijek su osobe na drugim funkcijama, bile uslovno rečeno manje značajne od njega. Tako je i sa Dodikom. On kad je bio i premijer i kad je bio predsjednik, uvijek je bio najznačajnija figura", podsjeća Mirko. Ovaj Banjalučanin dodaje da Dodik svojim prisustvom na bilbordima diže rejting drugim kandidatima, te svojoj stranci donosi sigurne glasove, jer između Dodika i SNSD-a stoji znak jednakosti. Medijski izvještaji u RS daju Dodku prostor ravnopravan zvaničnim kandidatima, a njegovi međunarodni letovi, od Izraela do Rusije, pokazuju da ključne poluge moći nisu promijenile vlasnika. Dodikovo prisustvo u kampanji otvara pitanja koliko je kazna bila efikasna, da li je Dodik uprkos tome što nije na vlasti i dalje de facto vladar u RS, te koliko su kandidati SNSD-a izvršioci Dodikove politike, a ne samostalni akteri. O Dodikovoj ulozi u predizbornoj kampanji do zaključenja teksta za RSE nisu odgovorili SNSD, kao ni najveća opoziciona partija Srpska demokratska stranka (SDS). Dodikov SNSD je u prethodne četiri godine bio jedna od najjačih partija u zemlji. U RS su imali predsjednika i premijera, većinu u Narodnoj skupštini, a na državnom nivou su bili najuticajnija partija iz tog entiteta i dio koalicije u Savjetu ministara BiH. Koju korist Moskva i Jerusalim vide u Dodiku?Dodik sa izraelskim rukovodstvom gaji bliske odnose, te su se sastanci na visokom nivou intenzivirali prethodnih nekoliko godina. Kako je Javni servis Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) objavio 17. septembra, Milorad Dodik se u Tel Avivu sastao sa izraelskim premijerom, Benjaminom Netanjahuom. U Izrael je otputovao bez ijednog kandidata za najviše funkcije u RS. U pratnji mu je bila Ana Trišić Babić, v. d. direktorke novoformirane Kancelarije za međunarodnu saradnju RS i bivša zamjenica ministra spoljnih poslova BiH. Dan kasnije, na društvenoj mreži X, Dodik je objavio da će se 29. septembra sastati sa ruskim predsjednikom, Vladimirom Putinom. Ovaj sastanak je najavio i na jednom od predizbornih skupova nekoliko dana ranije. Tada je izjavio da ići u Moskvu i da će sa njim, vjerovatno, putovati Savo Minić, aktuelni premijer Vlade RS i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH. Oboje su na kandidatskim listama SNSD-a. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, Dodik i Putin su se zvanično sastali ukupno 10 puta. Posljednji zvanični sastanak se desio u Moskvi u maju, povodom Dana pobjede nad fašizmom. Ruski lider održava odnose, bilo lične ili posredne, sa svim političarima koji su protiv establišmenta, pa tako i Dodikom, kaže za RSE Toby (Tobi) Vogel, iz Savjeta za politiku demokratizacije (DPC). "U suštini, riječ je o antizapadnim akterima, da tako kažem. Recimo, AfD u Nemačkoj ili FPO u Austriji. To su ljudi za koje on vjeruje da ih može iskoristiti da podijeli Zapad, da oslabi zapadnu odlučnost, da potkopa sankcije protiv Rusije i samog Putina", smatra Vogel. Sa Netanjahuom je situacija drugačija, ističe on, iako je i izraelski premijer aktivan širom regiona, gdje uspostavlja nove odnose. "Netanjahu je, zaista, široko postavio mrežu saradnje sa političarima koji su mu naklonjeni širom regiona. Neki od tih odnosa možda više počivaju na političkoj ideologiji – na svojevrsnoj reakcionarnoj međunarodnoj politici koja se dobro uklapa u (Donald) Trampov pogled na svijet", ocijenio je on. Vogel dodaje da ovaj odnos donosi obostranu korist. Izraelu to otvara "alternativne kanale komunikacije", što je za ovu državu izuzetno značajno zbog trenutno zategnutih odnosa sa Evropskom unijom i njenim vodećim članicama, zbog rata u Gazi, kaže on. Dodaje da Dodik svojim djelovanjem u inostranstvu i čestim objavama fotografija sa ruskim, izraelskim ili američkim zvaničnicima šalje poruku da je on "veliki igrač". On ističe, ipak, da se radi o malom regionu "u marginalnoj zemlji na marginama Evrope", te da žele poslati poruku kako djeluju iznad svoje stvarne snage. Dodik, Vučić i 'personalizovana' vlastPolitički analitičar iz Zagreba, Davor Gjenero, ocjenjuje za RSE da Dodik ima dovoljno iskustva da shvati kako je Evropska unija, kao zajednica zasnovana na vladavini prava, najveći protivnik njegovog modela politike. Zbog toga su mu, prema riječima Gjenera, prirodni saveznici upravo oni koji teže nestabilnosti na rubu Unije, poput Vladimira Putina i Benjamina Netanjahua. Gjenero ocjenjuje da Dodik kao šef stranke kontroliše njene poslaničke klubove i na nivou države i na nivou entiteta, što ga čini "ključnim akterom". "Kao što je kao predsjednik Vučić bio de facto premijer u Srbiji, tako je i Dodik de facto premijer na entitetskoj razini na kojoj SNSD kontrolira parlamentarnu većinu", izjavio je Gjenero. Za Vogela, politički uopšte nije važno na kojoj je poziciji Milorad Dodik, jer je "vlast u RS personalizovana". "Potpuno je isto i u Srbiji. Mislim, nije važno da li je Vučić predsjednik ili premijer. Nije važno šta Ustav kaže o tome šta predsjednik radi, a šta premijer radi. Ako je to Aleksandar Vučić, tu je moć. I to je veoma slično u Republici Srpskoj", rekao je Vogel. 'Crna lista' i politički nasljednikIako Milorad Dodik nije na listi – njegov sin Igor jeste. Igor Dodik se prvi put nalazi na listi SNSD-a, i to kao nosilac liste za entitetski parlament u izbornoj jedinici 3, najvećoj u RS, koja obuhvata Banjaluku i daje 12 poslanika. Obzirom da je na skoro svim prethodnim izborima u ovoj jedinici SNSD osvajao najveći broj glasova, isto se očekuje i ovaj put, te će nakon 20 godina - kada je njegov otac prešao iz poslaničke klupe u premijersku fotelju - neko iz porodice Dodik ponovo biti u Narodnoj skupštini RS. Mlađi Dodik do prije nekoliko godina nije uopšte bio aktivan u politici, a kada se aktivirao, ubrzo je postavljen na novonastalu funkciju organizacionog sekretara SNSD-a. I otac i sin su bili pod sankcijama Ministarstva finansija Sjedinjenih Država, zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma odnosno korupcije, ali one su im ukinute u oktobru 2025. godine. Otkad je Milorad Dodik prvi put stavljen na američku listu sankcija 2017. godine pa do danas, vlasti RS su potrošile, kako pokazuju javno dostupni podaci američkog Ministarstva pravde, najmanje 8,3 miliona dolara za lobiranje u SAD-u.

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović objavila je na društvenim mrežama da se u Bijeloj kući sastala sa šeficom kabineta predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa. "Zadovoljstvo je bilo razgovarati danas u Bijeloj kući sa Susie Wiles, šeficom kabineta i najbližim saradnikom predsjednika SAD Donalda Trumpa, o situaciji u BiH i regiji. Gradimo nova i učvršćujemo stara prijateljstva. Radujemo se nastavku saradnje", npisala je Cvijanović. Vlada entiteta Republika Srpska angažovala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrovano za iste aktivnosti. Sve lobističke i advokatske kuće koje je angažovala vlada bh. entiteta RS, su povezane s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu. Susie Wiles je dugogodišnji republikanski strateg sa sjedištem u Floridi koja je vodila Trumpove kampanje u državi 2016. i 2020. i uspješnu kandidaturu guvernera Floride Rona DeSantisa 2018. Prije toga, vodila je kampanju Ricka Scotta 2010. za guvernera Floride i kratko je služila kao menadžer predsjedničke kampanje bivšeg guvernera Jute Jona Huntsmana 2012. godine. Wiles je takođe radila u kabinetima bivših gradonačelnika Jacksonvillea Johna Delaneya i Johna Peytona.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine sumnja da je preko male i nedavno osnovane firme u selu 40-ak kilometara od Sarajeva tokom 2025. i 2026. godine uspostavljen međunarodni kanal za uvoz dvije tone sintetičkih droga iz Indije. Osumnjičen je državljanin Nizozemske Don Demas, kojeg istražitelji smatraju organizatorom skupine, čiji otac je iz BiH i koji je vlasnik i prijevozničke kompanije u Bugarskoj. Demas je u bjekstvu i očekuje se raspisivanje međunarodne potjernice, a uhapšena su trojica državljana BiH za koje je Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor. Tužiteljstvo BiH uz pomoć Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) istražuje moguće postojanje međunarodnog opskrbnog lanca koji se proteže od Indije preko Balkana do država Europske unije. Prema navodima Tužiteljstva, preko tvrtke Holland Import Export registriranoj u selu Gajevi kod Ilijaša, gradića 40-ak kilometara udaljenog od Sarajeva na putu prema Tuzli, tijekom 2025. i 2026. godine uvezeno je ukupno 1.985 kilograma sintetičkih stimulansa. Najviše je uvezeno supstance 2-MMC, kemijski srodne mefedronu od koje se "kuha" sintetička droga tzv. Crystal Meth. Istragom su obuhvaćeni Kenan Ramić, Dinno Kovačević i Adis Nezirović, direktor firme, vozač i špediter, dok se za Demasa sumnja da je koordinirao aktivnosti skupine. Tužiteljstvo navodi da je osumnjičeni napustio BiH 13. juna 2026. godine i od tada nije evidentiran njegov povratak. Očekuje se podizanje i eventualno potvrđivanje optužnice. Tržišna vrijednost oduzete droge, prema Graničnoj policiji, procjenjuje se na pet miliona eura. "Riječ je o iznimno opasnom sintetičkom katinonu, koji je zamjena za kokain i ekstazi. Na uličnom tržištu BiH i regije ovakvi sintetički stimulansi prodaju se po cijeni od 20 do 30 eura po gramu. Uzevši u obzir da se radi o 1,1 tonu droge, kada se ona razbije na pojedinačne ulične doze i grame, njena ukupna vrijednost na ulici doseže između 25 miliona i 33 miliona eura", naveli su iz Granične policije 17. septembra tokom akcije hapšenja i pretresa. Prema istrazi, sporne pošiljke stizale su iz Indije, a kao dobavljač se spominje tvrtka PSN Medicare Private Limited iz Hyderabada. Ta je kompanija već bila predmet istrage indijskih vlasti. Tijekom opsežne policijske akcije 2024. godine indijska Agencija za kontrolu lijekova i droga otkrila je proizvodnju velikih količina sintetičkog stimulansa 3-MMC. Direktor tvrtke Kasthur Reddy Nemallapudi uhapšen je pod sumnjom da je organizirao proizvodnju i izvoz psihotropnih supstanci prema europskom tržištu, prema navodima indijskih medija. Prema podacima za financijsku godinu koja je završila u martu 2025., indijska kompanija ostvaruje godišnji operativni prihod u rasponu od 110.000 do 550.000 eura (10 do 50 miliona indijskih rupija). Istražitelji u BiH sada pokušavaju utvrditi jesu li pošiljke povezane s istim međunarodnim krugom proizvođača i distributera sintetičkih droga. Prema dokumentima Tužiteljstva, zabranjene supstance navodno su uvožene pod drugim nazivima i deklarirane kao "sredstva za mineralizaciju tla, industrijske kemikalije ili drugi proizvodi" koji ne podliježu pojačanim kontrolama. Sumnja se da su korištene izmijenjene tarifne oznake i dokumentacija kojom se prikrivala stvarna priroda robe. Posebnu pozornost istražitelja privukla je posljednja pošiljka od 660 kilograma 2-MMC-a, koja je u septembru ove godine dopremljena u BiH. Nakon provedbe posebne istražne radnje "nadzirani prijevoz", istražitelji su pratili kretanje pošiljke od Međunarodnoga aerodroma Sarajevo do objekata na području Ilijaša, gdje je roba pronađena i privremeno oduzeta. Tijekom pretresa pronađeno je 35 punih bačava, 12 vreća sa sumnjivim sadržajem te dodatne količine kemijskih materijala. Je li BiH bila tranzitna točka?Jedno od ključnih otvorenih pitanja jest konačno odredište gotovo dvije tone spornih supstanci. Iako Tužiteljstvo za sada nije objavilo dokaze o distribucijskoj mreži izvan BiH, dio istrage usmjeren je na međunarodne poslovne veze osumnjičenih. Prema dostupnim podacima, Don Demas povezuje se i s poslovnim aktivnostima u Bugarskoj, dok istražitelji provjeravaju jesu li pojedine tvrtke korištene kao logistička podrška za transport robe prema državama Europske unije. Zbog toga istražitelji nastoje utvrditi je li BiH bila krajnje tržište ili tek jedna od postaja u širem lancu distribucije sintetičkih droga prema zapadnoeuropskim državama. Da li je bilo propusta?Slučaj otvara i pitanja o mogućim propustima u sistemu kontrole uvoza. Prema navodima istrage, tijekom nepune dvije godine evidentirano je sedam pošiljaka koje su, prema navodima iz prijedloga za određivanje pritvora trojici uhapšenih, "prošle carinske procedure" prije nego što je posljednja pošiljka stavljena pod nadzor istražitelja. Slučaj je zanimljiv jer bi to bilo prvi zabilježeni slučaj u BiH da je na drogu plaćena i carina. Obrana je tijekom prvog ročišta tvrdila da su uvožene dozvoljene supstance, od kojih se pravi gnojivo. Također, nije poznato gdje je završio veći dio ranije uvezenih količina. Od ukupno 1.985 kilograma supstanci pod istragom pronađen je dio posljednje pošiljke, dok sudbina preostalih količina ostaje predmet istrage. Ako se sumnje Tužiteljstva potvrde, mogla bi biti riječ o jednom od najznačajnijih predmeta povezanih sa sintetičkim drogama u Bosni i Hercegovini posljednjih godina. Važno je naglasiti da se sve navedeno temelji na navodima i sumnjama Tužiteljstva BiH te da će se njihova utemeljenost utvrditi tijekom sudskog postupka. Na upit RSE o ovom slučaju nisu odgovorili iz Tužiteljstva BiH, Granične policije BiH, Ministarstva pravde BiH kao ni iz bugarske državne policije i tužiteljstva.

"Isto je zadnjih 30 godina. Obećavaju bolji život, vodovodnu mrežu, stambeno pitanje, škole, a ispuni se dva posto." Tako Sarajlija Sead za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisuje predizborna obećanja uoči Opštih izbora u Bosni i Hercegovini, zakazanih za 4. oktobar. Kaže da uoči svakih izbora sluša, uglavnom, ista obećanja. Slično razmišlja i njegova sugrađanka Jasminka. "Sve je isto, iste face i sve lažu. Ja im uopšte ne vjerujem i, čak, razmišljam da ne izađem na izbore", kaže ona za RSE. Njihov stav dijele i drugi sagovornici sa kojima je RSE razgovarao. U predizbornoj kampanji, koja se vodi pred više od tri miliona birača, političke stranke ponovo nude rješenja za neke od problema koji godinama opterećuju građane – od životnog standarda i zapošljavanja, do korupcije i evropskih integracija. Ipak, za dio stanovnika i analitičara, koji su govorili za RSE, problem nije u tome šta se obećava, već što su slična obećanja slušali i na prethodnim izborima. "Ma isto k'o i svaki put. Pred svake izbore slušamo o većim platama, boljem životu, fabrikama i radnim mjestima. Kad prođu izbori, o tome se više i ne priča. Ne mogu reći da baš ništa nije urađeno, ali obećanja su manje više ista već godinama", kaže Banjalučanin Marinko. Petar, student iz Banjaluke dodaje: "Obećanja i pozicije i opozicije kao i na svakim parlamentarnim i lokalnim izborima su iste, u svakom ciklusu izbora i od izbora do izborane vidi se, zapravo, neki realan boljitak ili poboljšanje životnog standarda u ovoj državi." Birači će 4. oktobra moći glasati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika entiteta Republika Srpska, te parlamente entiteta i kantona. Na izborima učestvuje 75 političkih stranaka, 29 koalicija i četiri nezavisna kandidata, dok je u Centralni birački spisak upisano nešto više od 3,4 miliona birača. Obećanja iz mandata u mandatAktuelna predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini ponovo otvara pitanje- koliko građani vjeruju političkim obećanjima? "Ja kad sjednem ispred televizora, slušam iste ljude i isto sve kao prije četiri godine. Sve to lijepo zvuči, al' narod gleda šta ima u novčaniku, a ne šta piše na plakatu", slikovito opisuje Stevo iz Banjaluke. Sličnog je mišljenja i politički analitičar Mladen Bubonjić, koji ističe da se na bh. političkoj sceni već godinama ništa ne mijenja. "Da ste ugasili televizor nakon opštih izbora 2022. i ponovo ga uključili pred kampanju za izbore 2026. godine, teško biste primijetili razliku", ocijenio je za RSE Bubonjić. On pojašnjava da se političke poruke konstantno ponavljaju, jer su uglavnom, uopštene i neodređene, poput fraza o "poboljšanju životnih uslova, povećanju plata i većim socijalnim izdvajanjima". Ista obećanja, samo druga godinaTako za RSE komentariše predizborna obećanja Dalio Sijah iz Istinomjera, projekta organizacije "Zašto ne" koji prati, provjerava i analizira izjave, te postupke političkih aktera u BiH. Kaže kako političke stranke u aktuelnoj kampanji recikliraju teme iz 2022. godine. Pitanje državne imovine, osnivanje državnog ministarstva poljoprivrede, evropski fondovi, NATO integracije, te veća izdvajanja za plate, penzije, sport i kulturu – ponovo su aktuelizirana i 2026., potvrdio je Sijah za Radio Slobodna Evropa. "To su ona obećanja koja se ne ispunjavaju u toku mandata, pa se onda prenose u naredni mandat", rekao je Sijah. Na pitanje koje stranke najviše ponavljaju stara obećanja, Sijah odgovara da većina političkih opcija dijeli vrlo slične programske komponente. Kao primjer navodi trenutnu vladajuću stranku u Republici Srpskoj, Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Prema njegovim riječima, već nekoliko izbornih ciklusa ova stranka nema program u klasičnom, štampanom obliku, već svoje političke ciljeve biračima predstavlja na skupovima, tribinama, putem medija i na druge načine. Govoreći o strankama u drugom entitetu, Federaciji BiH, Sijah kaže da skoro sve u programima imaju evropske integracije i povećanje budžetskih izdvajanja. U pojedinim programima, dodaje, nalaze se obećanja za koja je, prema njegovoj ocjeni, teško očekivati da budu realizovana. Među njima su teritorijalna reorganizacija Federacije BiH, ukidanje parlamenata ili pojedinih nivoa izvršne vlasti u kantonima. "Vidimo da ti programi donekle predstavljaju spisak nekih lijepih želja", rekao je Sijah. Koliko se realizuje od predizbornih obećanja?Istinomjer je analizirao i stepen realizacije više od 850 obećanja datih u prethodnom izbornom ciklusu na državnom i entitetskim nivoima. Stepen realizacije je izuzetno nizak. Najslabiji rezultat, prema tim analizama, ima Savjet ministara BiH, sa nešto više od osam posto realizovanih obećanja. Entiteti Federacija BiH i Republika Srpska ispunili su, prema njegovim riječima, oko 13 do 14 posto datih obećanja. Prema metodologiji Istinomjera, u ove procente ulaze potpuno ispunjena obećanja i obećanja koja su ispunjena većim dijelom.

U svetu se 21. septembra obeležava Međunarodni dan mira. Pitali smo mlade u Beogradu i Sarajevu šta za njih znači mir i može li se on graditi bez suočavanja sa ratnom prošlošću.