"Organiziranje državnih i vojnih počasti u Srbiji za pravosnažno presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića je čin poistovjećivanja državnog vrha Srbije s jednim od najgorih krvnika u evropskoj historiji i ima nesagledive posljedice za budućnost cijele regije." Ovo navodi Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u saopštenju za javnost, 4. septembra. Kako ističe, takav odnos prema osuđenom za ratne zločine i odgovornom za genocid nad Bošnjacima je najbrutalniji čin provociranja i vrijeđanja žrtava genocida. "Glorificiranje jednog od najkrvoločnijih ratnih zločinaca je skandal koji prevazilazi regionalne i evropske okvire. Nakon historijskih presuda sudova u Nirnbergu i Tokiju, nikome u Evropi i svijetu nije palo na pamet da veliča presuđene ratne zločince", naveo je Bećirović. Dodaje i kako državni vrh Srbije "mora znati da ne postoje nikakve državne i vojne počasti za ratnog zločinca koje mogu promijeniti pravosnažne sudske presude". "Ratni zločinac Mladić je pravosnažno osuđen za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti, ubistva, progone, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Pozivam EU, Vijeće Evrope, UN i druge međunarodne aktere da jasno osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji i institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince", ističe Bećirović. Prema njegovim riječima, "Bosna i Hercegovina želi mir i dobre odnose sa svim susjedima, ali, mir se ne gradi veličanjem ratnih zločinaca, nego poštivanjem istine, žrtava i borbom za pravdu". Put ka EU zahtijeva suočavanje sa prošlošću i poštovanje žrtava ratnih zločinaPrethodno je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, otkazala planiranu posjetu Srbiji. U objavi na X profilu, Kos je navela kako veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, nakon njegove smrti, je "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". "Taj put zahtijeva suočavanje s prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina. Ratko Mladić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Povratak njegovih posmrtnih ostataka u Beograd podsjeća Evropu na najmračnije stranice naše novije historije", navela je ona. Ranije tokom dana, Kos je upozorila da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li deli evropske vrijednosti. Da je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljiva za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne), irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Bit će sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala objavio je 4. septembra detalje optužnice protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića, koju je podigao dan ranije. Kako se navodi, pored Mijatovića, optužnicom su obuhvaćeni Nevzet Sefo, stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, Adis Fajić, pomoćnik ministra, Bojan Lazić, direktor pravnog lica "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo i Harun Mlivo, izvršni direktor pravnog lica "38X Ventures". Svi se sumnjiče za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Terete se da su u periodu od januara do kraja septembra 2025. godine, na području Sarajeva i Mostara, postupali u namjeri pribavljanja koristi pravnom licu "38X Ventures" d.o.o Sarajevo. Cilj je bio ostvarivanje, kako se navodi u optužnici, uspjeh na javnom konkursu kroz izbor korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2025. godinu i pribavljanje bespovratnih novčanih sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u protuvrijednosti od 600 hiljada dolara, odnosno oko 997 hiljada maraka. Riječ je o novcu namijenjenom za plaćanje licence za održavanje i implementaciju međunarodno priznatog akceleratorskog programa Techstars LLC, SAD, u Federaciji Bosne i Hercegovine. "Optuženi se terete da su uz prethodni dogovor i zajedničkim djelovanjem, prije i tokom provođenja javnog konkursa, poduzimali radnje usmjerene na prilagođavanje konkursnih uslova pravnom licu "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, na način da su uslovi konkursa određeni tako da ih ovo pravno lice, kroz formiranje Konzorcija "Techstars Sarajevo“ može ispuniti, čime su teže povrijedili prava drugih zainteresovanih pravnih lica na dobijanje bespovratnih sredstava Ministarstva po navedenom Projektu", navodi se. Prema navodima optužnice, na taj način su, svjesno i htijući opisanim radnjama i nezakonitim djelovanjem pravnom licu "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, kao predstavniku i nosiocu poslova, prava i obaveza u ime i za račun Konzorcija "Techstars Sarajevo", na čiji račun su uplaćena bespovratna grant sredstva, pribavili imovinsku korist u iznosu od najmanje oko 997 hiljada maraka. U optužnici se navodi da je za glavni pretres predloženo ispitavanje 50 svjedoka, pet vještaka i izvođenje oko 350 materijalnih dokaza. Istraga u ovom predmetu provedena je u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA)".

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca poručio je da je BiH neraskidivo povezana s kolektivnom sigurnošću Evrope, upozoravajući da se Unija i zemlje Zapadnog Balkanana sučavaju sa sve intenzivnijim stranim uplitanjem. Obraćajući se 4. septembra na sigurnosnoj konferenciji u Sarajevu, Soreca je naglasio da EU brani demokratske vrijednosti od snaga koje je nastoje destabilizirati kao i zemlje kandidatkinje. Također, istaknuo je ulogu snaga EUFOR-a u u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH. Soreca je rekao da se evropska sigurnosna arhitektura ubrzano mijenja, a da je rat u Ukrajini doveo do "tektonskog zaokreta u evropskoj sigurnosti, najznačajnijeg od završetka Hladnog rata". Soreca je dodao da nestabilnost na Bliskom istoku ugrožava trgovinske pravce, dok promjena američkog pristupa zahtijeva od Evrope da bude samostalnija i preuzme veću stratešku odgovornost za vlastitu sigurnost. Gotovo sve evropske članice NATO-a sada izdvajaju više od dva posto bruto društvenog proizvoda za odbranu dok evropske snage od februara, kako je kazao, sve više preuzimaju vodeće uloge u komandnim strukturama NATO-a. Tržišta odbrane se, ističe, objedinjuju kako bi se omogućila proizvodnja visokog intenziteta, dok su zajedničke nabavke i obaveza da najmanje 50 posto opreme bude nabavljeno od evropskih dobavljača visoko na dnevnom redu EU. Također je rekao i da je godišnji kapacitet Evrope za proizvodnju municije već šest puta veći nego prije tri godine. "No, prijetnje s kojima se suočavamo i na koje moramo izgraditi otpornost ne dolaze samo s naših vanjskih granica. EU i zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa sve intenzivnijim stranim uplitanjem", kazao je. Akteri sigurnosti na BalkanuDodao je da EU želi da partneri sa Zapadnog Balkana budu akteri koji doprinose sigurnosti. Kroz Evropski mirovni instrument, EU je za Zapadni Balkan izdvojila ukupno 98 miliona eura, od čega je 35 miliona eura namijenjeno isključivo BiH. Govoreći o proširenju EU, Soreca je rekao da je ono ključni dio novog evropskog pristupa sigurnosti i odbrani. On je 2026. označio kao potencijalno rekordnu godinu za proširenje. Crna Gora je zatvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja, dok se države članice pripremaju za pristupni ugovor. Albanija je zvanično počela zatvarati poglavlja i potencijalno bi, kako je kazao, mogla završiti pregovore do kraja 2027. godine. Kao jedan od instrumenata istaknuo je Plan rasta (Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi eura za period 2024-2027. Bosna i Hercegovina nije dobila nijedan euro iz Plana rasta, a prošle godine je izgubila 108 miliona eura zbog kašnjenja u dostavljanju svoje Reformske agende.) za Zapadni Balkan, koji je pokrenut 2024. godine, ističući da neke zemlje regije ostvaruju izuzetan napredak koristeći dostupne instrumente. No, naveo je da žali što BiH još nije završila ratifikaciju sporazuma potrebnog da reformska agenda donese konkretne koristi građanima, naglašavajući da postoji cijena za neaktivnost. Podjele ne smiju narušiti mirNa Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji obratio se, pored ostalih, šef NATO štaba u BiH James Fowler, sa porukom da se ne smije dozvoliti da teško stečeni mir u BiH podriva unutarnja retorika podjela ili maligni vanjski utjecaji koji nastoje stvoriti uporište za nestabilnost. k"Naš rad u konačnici podržava ono što je navažnije, a to je sigurnost i stabilnost BiH i Zapadnog Balkana", kazao je Fowler, ističući da sigurnost nije pasivno stanje nego da zahtijeva budnost, partnerstvo i nepokolebljivu političku volju. Sarajevska sigurnosna konferencija, posvećena temi "Sigurnost Evrope u podijeljenom svijetu", održava se do 6. septembra, u organizaciji New Lines Institute for Strategy and Policy. Okupila je više od 300 učesnika i 140 govornika koji će razmatrati budućnost evropske i globalne sigurnosti.

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izjavio je da je Srbija "neko ko će obezbediti da sve protekne mirno i dostojanstveno", odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentariše reakciju evropske komesarke za proširenje Marte Kos. Ona je 4. septembra upozorila da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li dijele evropske vrijednosti. "Nemojmo menjati teze i govoriti o kazni, zato što kada neko premine prestaje izvršenje kazne", kazao je Vujić na konferenciji za novinare u Beogradu, 4. septembra. Upitan da prokomentariše na šta je mislio kada je prije nekoliko dana izjavio da će Ratko Mladić, osuđen na doživotnu kaznu za genocid i ratne zločine u BiH, biti sahranjen sa državnim počastima, Vujić je odgovorio: "Sve ono što pripada porodici, sve ono što država može da izađe u susret, poštovanje porodične želje, ona koja pripada po zakonima Republike Srbije", kazao je on. Mladić će biti sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju. Haški tribunal osudio je Ratka Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine. Državna sahrana neprihvatljiva za EUDa je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljivo za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne) irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da očekuje da će Mladićev sin "u narednim danima da upozna sve sa onim šta porodica želi". Dodao je da će država biti spremna da pruži svaku vrstu logističke, transportne i druge podrške, kao i da pomogne u očuvanju javnog reda, mira i bezbjednosti. Avion s tijelom Ratka Mladića sletio je 3. septembra na beogradski aerodrom Nikola Tesla. Kovčeg s Mladićevim tijelom bio je prekriven zastavom Srbije, a nosili su ga pripadnici Vojske Srbije. Mladić je preminuo 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale je naveo da je u trenutku smrti čekao prebacivanje u neku državu radi izdržavanja preostalog dijela kazne. Šta je rečeno tokom procesa u Haškom tribunalu?Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica. Ratko Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine. Bio je najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina. Šest dana kasnije izručen je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Suše uništavaju njive i urod, poljoprivreda na Zapadnom Balkanu puca pod pritiskom klimatskih promjena, ali i spore i nedovoljne reakcije sistema. Govorimo o tome zašto je hitno potrebna prilagodba novim uslovima: od navodnjavanja, prskanja dronovima, pomjeranja rokova sjetve, pa sve do naučnih istraživanja usjeva otpornih na novu klimatsku realnost. U ovoj epizodi slušamo poljoprivrednike iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, dok o dubini problematike i neophodnim rješenjima govori jedan od vodećih agroekonomskih stručnjaka u BiH, Željko Vaško.

Michael O’Flaherty, komesar Vijeća Evrope za ljudska prava saopštio je da osuđuje javno veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, uključujući izjave zvaničnika u bh. entitetu Republika Srpska i u Srbiji. "Takvo veličanje predstavlja krivično djelo prema zakonima Bosne i Hercegovine i nije govor zaštićen Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Pozivam sve vlasti da se suprotstave veličanju osuđenih ratnih zločinaca i da ispune svoje zakonske obaveze kako bi osigurale odgovornost, zaštitile prava žrtava i očuvale pravdu", naveo je komesar Vijeća Evrope za ljudska prava, 4. septembra. Prethodno je irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU, Tomas Birn (Thomas Byrne), upozorio da su državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani, za Evropsku uniju neprihvatljivi. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. "Koliko razumijem, zapravo se ne održava državna sahrana, ali je sasvim moguće da će visoki zvaničnici vlasti odati počast tom čovjeku. Dakle, i to nije prihvatljivo", izjavio je Birn uoči neformalnog ministarskog sastanka između EU i Zapadnog Balkana koji se održava u Irskoj. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.

Predizborna trka je i zvanično počela u Bosni i Hercegovini. Političke stranke i kandidati će narednih mjesec dana pokušati pridobiti povjerenje birača za opšte izbore koji će biti održani 4. oktobra. Iz Centralne komisije BiH (CIK) podsjećaju na pravila koja moraju poštovati svi politički subjekti, posebno kada je riječ o govoru mržnje, diskriminaciji i pozivanju na nasilje. "Govor mržnje je svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje", navodi se u saopštenju Centralne izborne komisije BiH. Izborna kampanja će trajati do 3. oktobra ujutro, kada stupa izborna šutnja. Kampanja prije kampanjeIako je počela 4. septembra, predizborna kampanja već traje, ako je suditi prema porukama i aktivnostima političkih stranaka koje su građani mogli pratiti prethodnih sedmica. Na to upozoravaju i nevladine organizacije. Preuranjena kampanja se vodila, kako kaže Hasan Kamenjaković iz nevladine organizacije "Pod lupom", koja prati izborni proces u BiH, na društvenim mrežama, u medijima. "Kada govorimo o zloupotrebi javnih sredstava i resursa, projekat institucija vlasti se predstavljao, najčešće, kao stranački uspjeh, zatim pojavljivanje zvaničnika na određenim infrastrukturnim projektima, korištenje sredstava javnih preduzeća ili manifestacija za promociju političkog subjekta", kaže za Radio Slobodna Evropa Kamenjaković. Uoči predizborne kampanje, vlasti su "tempirale" novčanu pomoć stanovništvu. Tako je, primjerice, Vlada Republike Srpske donijela odluku o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija, odnosno povećala penziju za 3,55%. I ne samo to. Donesena je i odluka o jednokratnoj novčanoj pomoći korisnicima penzije. Istovremeno, uoči predizborne kampanje je povećana plata za zaposlene u pravosudnim institucijama i donesena odluka o isplati jednokratne pomoći učenicima osnovnih i srednjih škola. Osnovcima će biti isplaćeno po 50 eura, a srednjoškolcima po 75. Besplatno su podijeljeni i udžbenici. U drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, Vlada je produžila uredbu kojom poslodavci mogu radnicima isplaćivati do 150 eura mjesečno neoporezive pomoći do kraja ove godine. Entitetska vlada je omogućila i tehničku realizaciju jednokratne pomoći od 50 eura penzionerima sa područja Tuzlanskog kantona. "To su različite vrste izbornih nepravilnosti koje smo do sad prijavljivali. Nažalost, nismo zadovoljni brojem izrečenih sankcija. Možda i 50% je odbijeno, zbog, da kažemo, 'rupa u zakonu' ili neujednačene prakse sankcionisanja. Naših nekoliko inicijativa do sada je odbijeno upravo zato što u trenutku kada smo prijavili zloupotrebu javnih resursa nismo imali zvanične ovjerene političke subjekte", kaže Kamenjaković. Očekivanja Sarajlija od predizborne kampanjeSarajlije, sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, uglavnom, ne očekuju drugačiju predizbornu kampanju u odnosu na godine ranije. Emir kaže kako ne očekuje ništa novo. "Mislim da su i posljednje četiri godine bile teške, što se tiče političke scene, ne očekujem neke drastične promjene niti nove programe", kaže on. Ni Neslišaha ne vjeruje da će narednih mjesec dana biti promjena u političkim porukama. "Oni se svi bore samo za stolice. Ništa ne očekujem. Sve će ostati isto, pa i programi stranaka. Oni samo obećavaju, a ništa ne rade", navodi ona. Očekivanja nemaju ni Amina ni Marko. "Ne pratim politiku, ne razumijem se nešto najbolje. Ne znam kakva će biti predizborna kampanja", kaže Amina. "Ne očekujem ništa, sve će biti isto kao i do sada", dodaje Marko. Mensur, pak, kaže da bi volio da se na političkoj sceni BiH pojavi neko "novi". "Mislim neko sa nekim programom koji može ostvariti. Ova luda obećanja, ničemu ne vode. Vidjeli smo šta su ispunili do sad", ističe on. Jedini koji od sagovornika sa kojima je RSE razgovarao vjeruje da će biti drugačija predizborna kampanje je Mladen. "Ja mislim da će doći do promjena, neće biti ista kampanja k'o što je bila do sada. Novi je izborni proces, a i kandidati se novi pojavili, pogotovo za članove Predsjedništva BiH. Mislim da će biti velika borba, pogotovo na hrvatskoj sceni", zaključje on. Kako treba izgledati izborna kampanja?Iz Centralne izborne komisije BiH podsjećaju da svi politički subjekti imaju pravo voditi kampanju u mirnom okruženju i organizovati skupove. Također, obavezni su osigurati ravnomjernu promociju kandidata oba spola u svim javnim i medijskim nastupima. Nadležni opštinski organi dužni su osigurati ravnopravan tretman političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu kampanje, uključujući održavanje skupova, izlaganje oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine upozorava da ima ovlaštenja sankcionisati kršenja Izbornog zakona BiH, novčano ali i uklanjanjem kandidata s liste i poništenjem ovjere političkog subjekta. Iz Regulatorne agencije za komunikacije podsjećaju medije na obavezu poštovanja Izbornog zakona BiH i Pravilnika o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu. Iz Agencije navode da je tokom izborne kampanje, koja počinje sutra i koja će trajati 30 dana, dozvoljeno emitovanje plaćenog političkog oglašavanja, kao i neposrednog obraćanja. Ko se bira i koje su novine?Na Opštim izborima 3,4 miliona birača će 4. oktobra birati članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama. Jedna od najvažnijih novina je da birači više neće označavati politički subjekt ili kandidata znakom "x". Umjesto toga, glas će davati popunjavanjem kružića pored ponuđene opcije. Na objavljenim primjerima nalaze se i ilustrovana uputstva za ubacivanje listića u skener nakon glasanja. Prema ranijim pojašnjenjima CIK-a, promjene na glasačkim listićima dio su šire reforme izbornog procesa koja uključuje biometrijsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića, s ciljem smanjenja mogućnosti izbornih manipulacija. Na listićima za zakonodavna tijela neće biti ispisana imena kandidata, već samo nazivi političkih subjekata i redni brojevi kandidata. Birači će u glasačkim kabinama imati odvojene kandidatske liste sa imenima svih kandidata i moći će dati do tri preferencijalna glasa ili glasati samo za političku opciju. Listić na kojem budu označene samo preferencije, bez izbora političkog subjekta, smatraće se nevažećim. CIK je ranije za Radio Slobodna Evropa naveo da bi novi sistem trebalo da pojednostavi proces glasanja i dodatno zaštiti integritet izbora. Istovremeno, organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da je bilo malo vremena za edukaciju birača o novim pravilima glasanja.

U osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj od 4. do 11. septembra će biti obustavljena nastava zbog visokih temperatura i otežanih uslova za realizaciju vaspitno-obrazovnog rada u školskim objektima. Odluku je donijelo entitetsko Ministarstvo prosvjete i kulture. Kako se navodi u saopštenju za javnost iz ministarstva, ova mjera je preduzeta s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti učenika i zaposlenih u školama, kao i obezbjeđivanja sigurnih i odgovarajućih uslova za realizaciju vaspitno-obrazovnog rada. "Ministarstvo je zadužilo direktore škola da bez odlaganja o ovoj odluci upoznaju zaposlene, učenike i roditelje/staratelje učenika, te da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se obezbijedila njena blagovremena i potpuna primjena", ističe se. Ministarstvo je odluku donijelo nekoliko sati nakon što je Društvo učitelja Republike Srpske uputilo javni apel nadležnim institucijama. Oni su zahtijevali da se hitno reaguje zbog izuzetno visokih temperatura u školskim učionicama. U apelu su naveli da većina učionica nema rashladne uređaje i da se od djece traži previše u uslovima koji onemogućavaju normalno praćenje nastave. Istovremenom, iz nadležnog ministarstva je saopšteno da će nakon prestanka važenja mjere škole nastaviti sa realizacijom vaspitno-obrazovnog rada u skladu sa školskim kalendarom i drugim važećim propisima.

Veći broj policajaca i novinarskih ekipa. To je bila slika Srebrenice u danu kada je zabranjeno odavanje pošte Ratku Mladiću, osuđenom ratnom zločincu, kao i okupljanje protiv njegovog veličanja. Retki prolaznici nisu hteli da govore pred kamerama RSE, u ovom gradiću na istoku BiH, gde je u julu 1995. počinjen genocid nad više od 8.000 Bošnjaka. Zločin je počinila Vojska RS pod komandom Ratka Mladića. (snimatelj: Slaven Miljuš, montaža: Ana Toader)

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS) predao je 3. septembra posmrtne ostatke Ratka Mladića njegovoj užoj porodici, saopšteno je iz sjedišta te institucije u Hagu. Primopredaja je obavljena oko 15 sati na aerodromu Rotterdam The Hague, u skladu s dosadašnjom praksom Mehanizma i Pravilom 72 Standardnih minimalnih pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima, koje predviđa da se posmrtni ostaci preminulog zatvorenika vrate najbližim srodnicima čim je to razumno moguće. Mladić, koji je bio u pritvoru pod nadležnošću Mehanizma, preminuo je 27. avgusta 2026. godine tokom liječenja u bolnici u Hagu. Imao je 84 godine. Iz Mehanizma su naveli da odgovornost za repatrijaciju i mjesto ukopa posmrtnih ostataka u potpunosti pripada Mladićevoj porodici. U saopštenju se dodaje da je MRMKS djelovao uz puno poštovanje međunarodnog prava o ljudskim pravima te da je blisko sarađivao s članovima Mladićeve porodice i diplomatskim predstavnicima kako bi bili ispunjeni svi administrativni, logistički i pravni uslovi za dostojanstven prijenos posmrtnih ostataka. Prema saznanjima Mehanizma, posmrtni ostaci prevezeni su u Srbiju. Mehanizam je takođe izrazio solidarnost sa žrtvama, preživjelima i njihovim porodicama koje su stradale u zločinima za koje je Mladić proglašen krivim. Tom prilikom podsjetili su i na stav generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa, osuđujući svako veličanje osoba koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala podigao je optužnicu protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića. Ovo je za Radio Slobodna Evropa 3. septembra potvrdila portparolka odjela Nina Hadžihajdarević. Slučaj se odnosi na istragu o raspisivanju javnih poziva i spornu dodjelu budžetskih sredstava u vrijednosti od 1,2 miliona maraka (oko 600.000 eura). U aprilu ove godine, u policijskoj akciji u Mostaru i Sarajevu pretreseno je nekoliko lokacija, uključujući i prostorije ovog ministarstva. Tada je kontrolisana dokumentacija i računarska oprema ministra, te njegovih savjetnika i saradnika. Akcijom su bili obuhvaćeni pojedinci i firme, koji su bile dio konzorcija korisnika bespovratnih sredstava. Policijska akcija je pokrenuta po naredbama Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH, a pod nadzorom tužioca iz Posebnog odjela Tužilaštva Federacije BiH. Provodili su je službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo. Iz Posebnog odjela Federalnog tužilaštva u novembru prošle godine su saopštili da je jedna kompanija podnijela kaznenu prijavu protiv ministra, zbog načina dodjele granta za razvoj start-up ekosustava.

Granična policija Bosne i Hercegovine spriječila je 96 migranata u pokušaju nezakonitog prelaska granice u blizini Gradiške na sjeverozapadu zemlje. Riječ je o državljanima Pakistana, Bangladeša i Afganistana, koji su pronađeni 2. septembra u mjestu Bistrica, saopćila je Granična policija 3. septembra. Izuzeta su dva čamca te identificirana dva krijumčara, a uviđaj je obavljen prema naredbi Tužilaštva BiH. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2025. u BiH je ušlo oko 14 hiljada migranata. Gotovo polovina ispitanih migranata potvrdila je da su na putu prema BiH koristili posrednike, pokazuje anketa Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Prema podacima Tužilaštva BiH, u krijumčarenju migranata kroz BiH sve je veći udio stranih državljana. Među ranije uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje zatvorske kazne do 15 godina.

Općinski sud u Dubrovniku, u Hrvatskoj, 3. septembra proglasio je trojicu državljana Bosne i Hercegovine krivima nepravomoćno i kaznio ih novčanim kaznama. Oni su putem društvenih mreža na svojim javnim i otvorenim profilima isticali slike, simbole, pjesme i tekstove kojim se javno odavala počast i iskazivala zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine. "Time su izazvali uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana od kojih smo zaprimili više dojava", navodi se u saopštenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Nakon ove odluke suda, njima će biti ukinute dozvole za boravak i rad, te otkazan kratkotrajni boravak u Hrvatskoj, sa zabranom ulaska u tu zemlju od tri mjeseca. "Za iste je pokrenut postupak protjerivanja iz Evropskog gospodarskog prostora uz dvogodišnju zabranu ulaska, a koja će stupiti na snagu nakon pravomoćnosti presude", dodaje se. Četvrti državljanin Bosne i Hercegovine, kao i jedan državljanin Hrvatske, će biti privedeni na Općinski sud u Dubrovniku. Iz policijske uprave navode da su kriminalistička istraživanja nad četvoricom državljana BiH provedena od 28. augusta do 2. septembra ove godine. Svi su bili na privremenom boravku u Hrvatskoj u dobi od 31, 30, 25 i 25 godina, a počinili su prekršaj iz člana 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. "Budući da su društvene mreže mjesto dostupno javnosti i neodređenom broju građana, počinitelji su na taj način, vrijeđali nacionalne osjećaje građana Republike Hrvatske. Svi počinitelji su uhićeni - jedan na području Župe dubrovačke, a četvorica na području Dubrovnika", dodaje se u saopštenju za javnost. Dan ranije, zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uslovnom kaznom od 15 dana zatvora u Hrvatskoj je je kažnjen državljanin Bosne i Hercegovine. U saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske je navedeno kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.

Avion s tijelom Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sletio je u četvrtak na beogradski aerodrom Nikola Tesla, javila je Radio-televizija Srbije. U avionu kojim je iz Haga dopremljeno tijelo Mladića bili su njegov sin, Darko Mladić, unuka Anastasija, ministar pravde Srbije Nenad Vujić i dva Mladićeva saborca. Kovčeg s Mladićevim tijelom bio je prekriven zastavom Srbije, a nosili su ga pripadnici Vojske Srbije. Mladić će biti sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju, izjavio je njegov sin, prenosi Radio-televizija Republike Srpske. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da očekuje da će Mladićev sin "u narednim danima da upozna sve sa onim šta porodica želi". Dodao je da će država biti spremna da pruži svaku vrstu logističke, transportne i druge podrške, kao i da pomogne u očuvanju javnog reda, mira i bezbednosti. "Bićemo tu da pružimo svaku vrstu logističke, transportne i podrške da očuvamo javni red, mir i bezbednost", rekao je Vučić. Ranije je ministar Vujić rekao da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti. Mladić je preminuo 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale je naveo da je u trenutku smrti čekao prebacivanje u neku državu radi izdržavanja preostalog dijela kazne. Haški tribunal osudio je Ratka Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine. Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica. Ratko Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine. Bio je najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina. Šest dana kasnije izručen je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.