Vijeće ministara BiH nije donijelo Odluku o privremenom zatvaranju graničnog prelaza za međunarodni saobraćaj putnika i roba Gradiška – Stara Gradiška, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Ovu tačku je predložilo, kako se navodi u saopštenju Vijeća ministara BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH. Stari granični prelaz u Gradišci privremeno je polovinom maja zatvoren zbog urušavanja dijela mosta preko rijeke Save, zbog čega je Uprava za indirektno oporezivanje BiH privremeno otvorila novoizgrađeni prelaz. Ministarstvo sigurnosti BiH je kao razlog navelo ranije rješenje na lokalitetu novog mosta u Gradišci kojim je privremeno omogućen međunarodni saobraćaj putnika i roba, a koji prestaje važiti 19. augusta ove godine. "Predloženom odlukom definiše se privremeno zatvaranje graničnog prelaza za međunarodni saobraćaj putnika i roba Gradiška (BiH) – Stara Gradiška (RH) na teritoriju Bosne i Hercegovine zbog obrušavanja dijela zaštitne ograde i obustave prometa preko mosta na rijeci Savi", navodi se u saopštenju. Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su novi Ugovor o graničnim prelazima, kojim je predviđeno 58 prelaza različitih kategorija, od čega je šest određeno za promet robe pod potpunim inspekcijskim nadzorom. Njegova primjena počinje odmah po potpisivanju. Novi ugovoru su 8. juna u Sarajevu potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković. Uoči potpisivanja, iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH upozoreno je da bi to moglo dovesti do blokade graničnog prometa u Gradišci, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Novim ugovorom se predviđa uspostavljanje stalne carinske jedinice u Gradišci, koja nije formirana, jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), zbog blokade u radu, nije usvojio potrebne izmjene.

Četiri tone težak i šest metara dug – toliki će biti spomenik knezu Lazaru koji se već nekoliko mjeseci izrađuje u subotičkoj livnici Antal. Iz Srbije bi uskoro trebalo da krene put Banjaluke, gdje je, prema najavama, planirano njegovo postavljanje početkom septembra. To je za Radio Slobodna Evropa potvrdila Margita Antal, administrativna radnica u ovoj livnici. Rok da se završi, kako kaže, je 28. august, a nakon toga će se transportovati u Banjaluku, Bosnu i Hercegovinu. "To je vangabaritno i transportovaće se najverovatnije kao i sve druge skulpture. Sa naše strane rok je 28. august, ali transport je nedelju dana još", kaže Antal. Na pitanje kada je statua naručena, odgovara da ne zna tačan datum, ali misli da je bila polovina juna. Detalje zna, dodaje, Gradska uprava Banjaluka, koja je naručilac statue. "Pa, tu je negde, početak devetog meseca je predviđen, tako da sad ja tačno ne znam", odgovara Antal na naše pitanje zna li kada će statua biti postavljena. Knez Lazar Hrebeljanović bio je srpski srednjovjekovni vladar iz 14. vijeka i centralna ličnost kosovskog mita. Iako je istorijski vezan za prostor srednjovjekovne Srbije, nema poznatih podataka da je ikada boravio na području današnje Banjaluke ili Bosne i Hercegovine. Postavljanje statue stiže i mjesec i po dana uoči izbora u Bosni i Hercegovini. Draško Stanivuković, aktuelni gradonačelnik Banjaluke je nosilac liste Pokreta Sigurna Srpska (PSS) za Skupštinu Republike Srpske. Pripreme u tokuDok u livnici traju završni radovi na završetku statue Kneza Lazara, u Banjaluci se priprema mjesto gdje će biti postavljena. Radi se o najprometnijoj raskrsnici na ulazu u grad, u naselju Lazarevo, gdje se nalazi kružni tok. Tu je trenutno postavljena zaštitna ograda. Raskrsnica se nalazi između četiri ulice - Bulevar srpske vojske, Knjaza Miloša, Ivana Gorana Kovačića i braće Pištević. Građevinsku dozvolu za postavljanje statue je 18. augusta izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. "Građevinska dozvola važi dvije godine. Znači, vi u roku od dvije godine, bilo da se radi o kući, spomeniku, stambenoj zgradi, dužni ste započeti ove radove", kaže za RSE Gorjana Dragišić Rošić, portparolka ministarstva. Na pitanje hoće li ova statua ometati saobraćaj, odgovara da neće, jer je "sve rađeno po projektu, odnosno da postoje prethodne saglasnosti". Projektant spomenika je firma "Radis" iz Istočnog Sarajeva, potvrđeno je za RSE iz ove kompanije, koja se bavi, kako se navodi na njihovoj zvaničnoj web stranici, arhitekturom i građevinarstvom. Šta se zna o projektu?Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je još početkom godine najavio da će ovaj grad dobiti spomenik kneza Lazara. U aprilu je raspisana nabavka za njegovu izgradnju sa parternim i pejzažnim uređenjem. Na portalu javnih nabavki BiH je navedeno kako je kriterij za dodjelu ugovora najniža cijena, te da se pregovara sa jednim ponuđačem. Prema istom izvoru, 29. maja je sklopljen ugovor sa firmom "Koto d.o.o Banjaluka i Koto d.o.o. Beograd" kao izvođačima radova. Ove firme se bave izgradnjom, obnavljanjem i rekonstrukcijom građevinskih objekata. Vrijednost projekta je, prema istom izvoru, oko 1,5 miliona maraka (oko 760 hiljada eura). Iz Gradske uprave Banjaluka za RSE nije odgovoreno na pitanje da li su to bili jedini ponuđači na javnom pozivu, koliko novca je potrošeno za ovaj spomenik i iz kojih izvora će biti plaćen. Šta kažu Banjalučani o projektu?"Pored mnogo većih i važnijih problema, kao što su problemi sa vodosnabdijevanjem, loše stanje saobraćajnica u gradu, urbanistički haos, nedostatak predškolskih ustanova, loš javni saobraćaj, zagađenost... Stanivuković u fokus stavlja spomenik knezu Lazaru, koji i nema toliko veze sa Krajinom". Ovako za Radio Slobodna Evropa najavu podizanja spomenika komentariše Banjalučanin Goran. Za 51-godišnjeg Milorada, da bi se postavio spomenik, trebao bi postojati istorijski kontekst, te da bi stručno mišljenje, prema njegovoj ocjeni, trebali dati istoričari, istoričari umjetnosti, etnolozi. "Narod o tome ne zna ništa. Tako da mene ovo pomalo podsjeća na rimsko imperatorsko doba. Da li je moguće da smo se vratili toliko unazad, ako je to moguće, onda nam slijede događaji poput davanja slobode hrišćanima, razdvajanja crkve u pravoslavnu i katoličku, jer očigledno je da smo upali u vremenski procjep i da polako sad izlazimo iz njega i krećemo nekom desetom vijeku", kaže Milorad. I Vedran je sličnog mišljenja. "Ruglo. Prvo što ometa pregled u kružnom toku, drugo potpuno besmisleno, treće troše se pare na gluposti, a grad nema vode", navodi on. Vedran aludira na probleme sa vodosnabdijevanjem tokom ljeta u pojedinim prigradskim i seoskim područjima. Za Vladimira, radi se o, kako kaže, besmislenom trošenju novca. "Nemaš kolektor otpadnih voda, ulice ti katastrofa. Vrtića nemaš, a bacaš pare na nacionalne spomenike. Služi da se pokaže pred izbore i da se ide na tu neku nacionalnu priču", navodi on. 'Podizanje spomenika nastavak dosadašnje politike'Istoričar Dragan Markovina podizanje spomenika knezu Lazaru u Banjaluci vidi kao potez motivisan političkim interesima. "Što se tiče kosovskog mita, ciklusa kneza Lazara odnosi se manje više isto i na ovo što se priprema u Donjoj Gradini, dakle dijelu Jasenovca koji je u Bosni i Hercegovini, gdje se nekakvom zajedničkom akcijom Srbije, pravoslavne crkve, Republike Srpske i tako dalje pokušava stvoriti sve srpsko svetilište. Sad se otprilike od Banjaluke i generalno od prostora Republike Srpske već od prvog dana stvara nekakav bastion srpskog nacionalizma. Ne samo što je predviđen prostor, samo da u njoj živi jedna nacija, nego je predviđeno da se ta ideologija koja je praktično dovela i do ovih ratova i do svega što se dogodilo, jednostavno stalno revitalizira, obnavlja i daje joj se nekakvo simboličko prisustvo u prostoru", kaže Markovina. Dodaje i da "ideologija samu sebe hrabri i perpetuira". "Kosovski mit je i najbolje opisao Ivan Čolović u svojoj sjajnoj knjizi 'Smrt na Kosovu polju' gdje je jasno vidljivo što se tamo stvarno događalo, a što je definitivno nadopisano i nadomaštano i nadopjevano. Otkad je znači nacionalistička ideologija, dakle od kraja 19. početak 20. stoljeća, zapravo došla na scenu. I ono što je poražavajuće, u suštini je da se ni sva loša iskustva ni sama situacija na tom Kosovu ni svi ratovi koji su se dogodili, ništa očito nisu omeli tu ideologiju u tome da se ljudi koji je zastupaju prave da tu nema ništa problematično i drže se slijepo svega onoga što ne vodi nigdje", ističe Markovina. Statuta knezu Lazaru je treći spomenik kojeg gradska uprava postavlja u Banjaluci, a koji je, kako kažu, posvećen srpskim vladarima. Prethodno je postavljen spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću, a nakon toga Kulinu banu. Kotromanić je bio srednjovjekovni bosanski kralj, a Kulin ban vladar u srednjovjekovnoj Bosni. Saradnja na tekstu: Milorad Milojević

Ustavni sud Republike Srpske (RS) odlučio je da dopunama Krivičnog zakonika u tom bh. entitetu, kojima postaje kažnjivo javno isticanje i promoviranje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda. U odluci Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS navedeno je da su zahtjevi iz Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS neosnovani jer se "zakon ne odnosi na zastavu Republike BiH niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta BiH". "Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano dovođenje u vezu simbola navedene oružane formacije sa obrazovanjem, vjeroispoviješću, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim nasljeđem bošnjačkog naroda", istaknuto je, među ostalim, u odluci. Narodna skupština RS usvojila je 9. jula dopune Krivičnog zakonika kojima postaje kažnjivo isticanje i promovisanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine. Zakonske dopune za javno isticanje i promoviranje zastava i simbola Armije BiH predviđaju kazna do tri i pol, odnosno do pet godina zatvora, ukoliko nastupe teže posljedice. Osim simbola Armije RBiH tim dopunama uvedene su zatvorske kazne za sve one koji putem medija, društvenih mreža, na javnom mjestu ili javnom skupu "promoviraju, veličaju, šire, podržavaju ili podstiču pozitivno vrednovanje, prihvatanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH". Iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS poručili su, nakon usvajanja dopuna Zakona da je cilj "zabrane zastave s ljiljanima napraviti Bošnjake narodom trećeg reda u RS" te da će idući korak biti obraćanje Ustavnom sudu BiH. Usvajanju zakona prethodile su i kritike pravnih stručnjaka i zvaničnika koji upozoravaju da bi njegove odredbe mogle biti u koliziji sa Zakonom o odbrani BiH. Tim zakonom uspostavljena su tri pješadijska puka Oružanih snaga BiH koji baštine tradiciju Armije RBiH, Vojske RS i Hrvatskog vijeća odbrane, a njihovi pripadnici koriste ta obilježja tokom službenih vojnih ceremonija.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine nastavljeno je suđenje Mevlidu Jašareviću kojeg Tužiteljstvo tereti da je ometao službenice Državnog zatvora u obavljanju posla. Jašarević služi posljednje mjesece 15-godišnje kazne zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država 2011. godine. U međuvremenu je protiv njega početkom 2026. podignuta optužnica zbog, kako se navodi, ponašanja u zatvoru kojim je ometao i onemogućio rad vaspitačica. U optužnici se navodi da je verbalno napao vaspitačice u Zatvoru, prijetio im i obraćao im se uvredljivim riječima tokom novembra i decembra 2024. godine. Na ročištu u srijedu, 19. augusta, Tužiteljstvo BiH iznijelo je materijalne dokaze, a planirano svjedočenje osuđenika iz Državnog zatvora je odgođeno jer je, kako je naveo Sud BiH, bolestan i nije mogao doći. Bilo je planirano i pokazivanje videomaterijala na kojem je zabilježen navodni incident koji je dijelom predmet suđenja, ali je i to odgođeno na zahtjev tužiteljice Biljane Golijanin. Jašarević je tokom ročišta tražio da se obrati Sudu i pitao hoće li biti pušten nakon što odsluži kaznu ili će mu biti određen pritvor zbog novog postupka. "Želim da znam hoću li izaći iz zatvora i biti sa svojim djetetom i porodicom", rekao je Jašarević, kojem kazna ističe oko 20. septembra. Sudija mu je rekao da predmeti nisu povezani i da odsluženje ranije kazne nema veze s novim postupkom. Nije poznato hoće li Tužiteljstvo BiH zatražiti pritvor u novom sudskom postupku. Jašarević negira da je ometao vaspitačice ili prijetio, a svoje postupke tokom incidenta pravda ponašanjem u afektu, jer su mu uskraćeni kontakti. On je također više puta od početka suđenja rekao da je želio pisanim putem prijaviti nepravilnosti iz Državnog zatvora nadležnim institucijama, što mu, kako tvrdi, nije dopušteno. Iduće ročište zakazano je za 9. septembar, kada će ponovno biti pozvan svjedok Tužiteljstva koji služi kaznu u Državnom zatvoru u Vojkovićima, a najavljeno je i puštanje pomenutog snimka. Jašarević je osuđen 2013. godine zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine, kada je ispalio više od stotinu metaka, te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je bio u osiguranju objekta. Ako bude osuđen u novom postupku pred Sudom BiH, može ostati u zatvoru najmanje tri mjeseca, a najviše tri godine. Jašarević je državljanin Srbije, gdje živi njegova porodica.

U Zenici su sahranjeni planinari koji su nastradali pri usponu na vrh Elbrus u Rusiji. Živote su 25. jula izgubili supružnici Alma i Denis Okanović, Meliha Čaušević, Nermin Talam i Almir Krivdić. U Zenici je održana i komemoracija povodom smrti planinara, a proglašen je i Dan žalosti. Prehodno je na području bh. entiteta istim povodom Dan žalosti bio proglašen 28. jula.

Federalna uprava policije zaplijenila je u Sarajevu 73 kilograma opojne droge kanabis, saopštene je iz ove institucije 18. augusta. Zapljena je izvršena nakon presretanja jednog vozila. Ističe se i kako se nad jednim licem provodi kriminalitička obrada, te da će više detalja biti poznato po okončanju aktivnosti. Policijska akcija je izvedena pod nadzorom Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Gotovo četiri godine od afere u kojoj je pronevjeren novac za ukrajinsku nabavku naoružanja za odbranu od ruske invazije, slučajem se bave pravosudne institucije u nekoliko država, a trag novca vodi i do Bosne i Hercegovine. Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Matias Zubak, hrvatski poduzetnik, vlasnik jedne od kompanija koje su sudjelovale u propaloj nabavci, ima status osumnjičenog i da je proglašen međunarodno traženim. Ministarstvo odbrane Ukrajine naručilo je u oktobru 2022. od ukrajinske kompanije Lviv Arsenal 100.000 minobacačkih granata, vrijednih 36,6 miliona dolara. Novac je unaprijed isplaćen, ali granate nikada nisu isporučene, o čemu je ranije pisao RSE. Uz Lviv Arsenal, u ugovorenom poslu su sudjelovale kompanije iz nekoliko evropskih zemalja, među njima slovački Sevotech i zagrebački WDG Promet. Zagrebačka kompanija našla se, u međuvremenu, u fokusu pravosuđa i u Bosni i Hercegovini zbog kupovine tvornice eksploziva Vitezit u srednjoj Bosni. U spisima ukrajinskog pravosuđa navodi se da je tvornica kupljena novcem koji je bio namijenjen za ukrajinsko naoružanje. Ured glavnog tužioca Ukrajine potvrdio je za RSE da glavni istražni odjel Nacionalne policije Ukrajine, pod nadzorom tužilaštva, vodi istragu u kojoj Zubak ima status osumnjičenog. Njegovo ime ranije je bilo objavljeno u evidenciji osoba Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, koje se skrivaju od organa istrage, a iz ukrajinskog tužilaštva sada su potvrdili da je proglašen međunarodno traženom osobom. Iz Tužilaštva su naveli da je istraga obustavljena jer je Zubak proglašen međunarodno traženim, a ukrajinski zakon predviđa njeno obnavljanje kada bude utvrđeno njegovo mjesto boravka. Međunarodna potraga može se provoditi uz pomoć Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL) i kroz druge mehanizme međunarodne policijske saradnje. Zubakovo ime trenuto nije u javno dostupnoj INTERPOL-ovoj bazi crvenih potjernica, a RSE iz te organizacije nije mogao dobiti podatak da li je za njim raspisana međunarodna policijska potraga. Suđenje u UkrajiniPostupak o aferi s neisporučenim granatama traje pred Visokim antikorupcijskim sudom Ukrajine od septembra 2025. godine. Optuženo je pet osoba, a među njima su bivši zvaničnici Ministarstva odbrane Oleksandr Liiev i Toomas Nahkur, predstavnik kompanije Sevotech Oleksandr Khoroshaiev te direktor kompanije Lviv Arsenal Yurii Zbitniev. Terete se za pronevjeru novca namijenjenog nabavci minobacačkih granata za ukrajinsku vojsku. U zasebnom postupku vodi se istraga protiv Zubaka, što je za RSE potvrdilo ukrajinsko tužilaštvo. Ukrajina je ranije od BiH zatražila međunarodnu pravnu pomoć u vezi s kupovinom Vitezita. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zatražila je u martu od Općinskom sudu u Travniku, pred kojim se vodio stečajni postupak, podatke o prodaji imovine Vitezita, učešću WDG Prometa te dokumente na osnovu kojih je ta kompanija proglašena najpovoljnijim ponuđačem. Ukrajina je od BiH, također, tražila i podatke iz elektronske komunikacije, uključujući e-mailove i IP adrese. Optužnice u BiHTri godine nakon što je Vitezit poslan u stečaj 2019., njegov najperspektivniji pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva prodan je za oko 5,5 miliona eura zagrebačkoj kompaniji "WDG promet". Stečaj i prodaju obilježile su brojne žalbe i krivične prijave povjerilaca, a sve je rezultiralo optužnicom za nezakonitu prodaju protiv četiri osobe, među kojima je stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović. Slučajem prodaje imovine Vitezita bavi se Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Tužilaštva Federacije BiH iz koga su za RSE naveli da je Matias Zubak trenutno osumnjičen. Zubakovo ime spominje se u dijelu optužnice, u kome Tužilaštvo Federacije BiH tvrdi da je Vitezit kupljen novcem namijenjenim za nabavku ukrajinskog naoružanja. Prema optužnici, za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni potrošeno je ukupno 10,8 miliona maraka, a taj novac trenutno je blokiran na bankovnom računu, odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH. Šta istražuje Češka?Preko slovačke kompanije Sevotech, novac za ukrajinsko naoružanje uplaćivan je zagrebačkom WDG-u na račun u češkoj štedionici Podnikatelská družstevní záložna. Prema spisu Visokog antikorupcijskog suda Ukrajine, Sevotech je WDG Prometu u decembru 2022. uplatio ukupno 11,34 miliona eura. Od toga je zagrebačka kompanija uplatila 5,52 miliona eura za kupovinu Vitezita. Dio novca prebačen je kompanijama u Bugarskoj i Sloveniji, dok je dio prebačen na račune WDG Prometa u Hrvatskoj. Ostatak je podizan u gotovini s računa kompanije u češkoj štedionici. Iz WDG-a Promet su pak u ranijim istupima tvrdili da im je novac s računa u Češkoj ukraden, odnosno da je krivotvorenjem potpisa prebačen na račune drugih osoba i organizacija, te su negirali da je njime kupljen Vitezit. Iz češke štedionice PDZ ranije su naveli za RSE da je podizanje novca s računa WDG Prometa prijavljeno češkim institucijama kao sumnjiva transakcija i da je ukrajinski novac potrošen za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni. Slučajem se bave i češke pravosudne institucije koje su od BiH prošle godine, također, tražile dokumentaciju iz stečajnog postupka Vitezita. Zatraženi su, između ostalog, dokumenti o prodaji imovine, uplati akontacije i kupoprodajne cijene. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva u Pragu za RSE su naveli da se krivični postupak u fazi istrage, u skladu sa češkim Zakonom o krivičnom postupku, vodi bez uključivanja javnosti, te da trenutno mogu dati nikakve informacije. Zubak nije odgovorio ni na upit RSE-a o postupcima koji se protiv njega vode u Ukrajini, Češkoj i BiH, kao ni o tome hoće li se odazvati pravosudnim institucijama. On je u oktobru prošle godine u medijskom istupu neveo nije dobio nikakav dokument iz BiH. Potvrdio je da se nalazi na ukrajinskoj potjernici, ali da je u Zagrebu dao iskaz u svojstvu svjedoka, navodeći da i dalje "posluje s Ukrajinom". Prema informacijama koje su protekle godine objavljene u hrvatskim medijima, Zubak je, na zahtjev Ukrajine, ranije ispitan pred Županijskim sudom u Zagrebu. Od Županijskog suda u Zagrebu RSE je zatražio potvrdu tih informacija, a iz te institucije do objave teksta nisu odgovorili. Šta je s Vitezitom?Ruševine, smeće i prazne hale, slike su današnjeg Vitezita, koje svjedoče o višegodišnjoj devastaciji i propadanju bivšeg industrijskog giganta u srednjoj Bosni. Udaljena nekoliko kilometara od Viteza, tvornica raketnog baruta i eksploziva zapošljavala je nekada hiljade ljudi, a danas je u fokusu policijskih i tužilačkih istraga. Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik Vitezita čijom je odlukom i poslan u stečaj, do policijske akcije, pretresa i hapšenja u oktobru prošle godine, rijetko se javno oglašavala o problemima koji su uslijedili zbog prodaje tvornice.

Napad na informacioni sistem Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine mogao bi imati posljedice daleko šire od povrede privatnosti pojedinaca. Stručnjaci upozoravaju na mogući rizik po sigurnosni sistem države, dok institucije još ne otkrivaju koliko je podataka ugroženo. Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, kako je saopšteno 17. augusta, bila je meta hakerskog napada. Napadač je krao korisničke akreditive, odnosno podatke za pristup sistemu, koje je potom koristio za pohranu i distribuciju ukradenih podataka. Prema saznanjima Radija Slobodna Evropa, pojedini dijelovi sistema Službe nisu imali zaštitu od 2025. godine. Zbog sumnje da pojedini zaposleni nisu na vrijeme preduzeli odgovarajuće mjere zaštite sistema pokrenuta je i unutrašnja istraga. Hakerski napad zabilježen je tokom juna 2026. Za sada, međutim, nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka kompromitovano, kojim bazama je pristupljeno niti da li su ukradene informacije dospjele na internet ili dark web. Služba za poslove sa strancima jedna je od ključnih institucija u migracionom sistemu BiH. U njenim evidencijama nalaze se podaci o ulasku i boravku stranih državljana, prijavama boravka, privremenim i stalnim dozvolama, migrantima, kao i druge evidencije iz oblasti kontrole kretanja i boravka stranaca. U evidencijama se nalaze brojni lični i identifikacioni podaci, kao i informacije koje Služba razmjenjuje sa drugim sigurnosnim institucijama. Šta kažu sigurnosni stručnjaci?Nedžad Korajlić, rukovodilac studija sigurnosti Centra za poslovne studije Kiseljak, za Radio Slobodna Evropa navodi da se radi o jako osjetljivim informacijama. "Riječ je o informacijama koje mogu sadržavati identifikacijske podatke, podatke o kretanju i boravku stranih državljana, migracijskim rutama, kontaktima, sigurnosnim procjenama, izrečenim mjerama, ali i podatke dobijene razmjenom s drugim domaćim i međunarodnim institucijama", rekao je Korajlić. Prema njegovim riječima, takvi podaci mogli bi biti dragocjeni kriminalnim grupama, krijumčarima ljudi i stranim obavještajnim službama. "Posebno je opasno ako bi se iz podataka moglo zaključiti koje su osobe predmet provjera, ko sarađuje sa sigurnosnim institucijama ili u kojem se pravcu vodi određena istraga. Time pojedinci mogu biti izloženi pritisku, ucjenama ili fizičkoj opasnosti", upozorio je Korajlić. Dodao je da bi eventualni gubitak kontrole nad takvim informacijama mogao uticati i na saradnju Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i partnerima iz Evropske unije. "Ako partneri procijene da takva zaštita nije dovoljno pouzdana, mogu privremeno ograničiti obim, sadržaj ili brzinu razmjene osjetljivih informacija. To bi direktno oslabilo sposobnost Bosne i Hercegovine da reaguje na organizovani kriminal, terorizam, krijumčarenje ljudi i druge prekogranične prijetnje", rekao je. Korajlić smatra da je zbog svega toga neophodno utvrditi ne samo da li je sistem bio kompromitovan, već i koliko dugo je pristup trajao, kojim podacima je pristupljeno i da li su oni povezani sa drugim domaćim i međunarodnim bazama. Prvo utvrditi šta je ukradenoStručnjak za cyber sigurnost Saša Mrdović za RSE kaže da će stvarne posljedice napada biti poznate tek nakon detaljne digitalno-forenzičke istrage. "Prvo treba ustanoviti kojim podacima su napadači pristupili, da li su te podatke otuđili, da li su ih izmijenili ili obrisali, a zatim sanirati štetu od konkretnog događaja i preduzeti korake da se nešto slično ne ponovi", rekao je Mrdović za RSE. Dodaje da bi nakon procjene štete prioritet trebalo da bude jačanje zaštite sistema kroz ažuriranje softvera, ulaganje u sigurnosnu infrastrukturu i razvoj kapaciteta za odgovor na cyber incidente. On smatra i da problem nije ograničen samo na jednu instituciju, nego da brojne institucije u Bosni i Hercegovini koriste zastarjele verzije softvera koje sadrže poznate sigurnosne propuste. Prema njegovim riječima, uz zastarjelu tehnologiju dodatni problem predstavljaju nedostatak stručnog kadra i ograničena ulaganja u zaštitu informacionih sistema. Šta je do sada poznato?Služba za poslove sa strancima saopštila je, prethodno, da je o hakerskom napadu zvanično obaviještena od sigurnosnih agencija u BiH, te da preduzima aktivnosti na zaštiti podataka građana i zaposlenih. U zvaničnom saopštenju se navodi da je napadač krao korisničke akreditive koje koristi za pohranu i distribuciju ukradenih podataka, ali za sada nisu objavljeni detalji o obimu kompromitacije niti o mogućoj šteti. Za sada nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka eventualno kompromitovano niti da li su ukradene informacije dijeljene ili prodavane. Odgovore na ta pitanja do zaključenja teksta RSE nije dobio od nadležnih institucija. Od Službe za poslove sa strancima i Ministarstva sigurnosti BiH RSE nije odmah dobio odgovore o tome koliko je napad trajao, te da li je u međuvremenu zaustavljen. Nije odgovoreno ni na upit kojim je bazama podataka pristupljeno i postoje li saznanja da su eventualno ukradeni podaci završili na internetu ili dark webu. Među pitanjima upućenim institucijama nalazi se i ono da li su napadači mogli pristupiti podacima o stranim državljanima koji su ulazili u Bosnu i Hercegovinu, migrantima, kao i osobama koje su iz različitih razloga predmet sigurnosnih provjera. Raniji slučajevi hakerskih napadaPosljednjih godina više institucija u Bosni i Hercegovini bilo je meta cyber napada. Među najozbiljnijim slučajevima bio je napad na Parlamentarnu skupštinu BiH 2022. godine, kada su web stranica i elektronska pošta te institucije bili van funkcije danima. Kasnije su zabilježeni i napadi na zdravstveni informacioni sistem Republike Srpske, Poresku upravu RS, pojedina javna preduzeća i obrazovne ustanove. Posljednji slučaj dogodio se u junu ove godine, kada je na dark webu objavljena baza sa više od 50.000 ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine, za koju su hakeri tvrdili da potiče iz sistema Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske. Nadležne institucije tada nisu mogle potvrditi da su podaci procurili upravo iz sistema te agencije, dok su prve analize ukazivale da bi moglo biti riječ o podacima prikupljenim iz više različitih izvora. Stručnjaci za cyber sigurnost za RSE upozoravaju da objava ličnih podataka, čak i kada se radi o osnovnim identifikacionim informacijama, može povećati rizik od krađe identiteta, phishing prevara i drugih oblika zloupotrebe.

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine saopćila je da je njen informaciono-komunikacijski sistem bio meta hakerskog napada te da je o tome zvanično obaviještena od sigurnosnih agencija u zemlji. Služba navodi da je tokom napada došlo do krađe korisničkih pristupnih podataka, koje napadač koristi za daljnje neovlaštene aktivnosti i distribuciju ukradenih informacija. Zbog ozbiljnosti slučaja pokrenuta je i unutarnja istraga, jer postoji sumnja da pojedini zaposlenici nisu na vrijeme poduzeli mjere zaštite informacionog sistema. "Povodom većeg broja novinarskih upita u vezi hakerskog napada na informaciono-komunikacijski sistem Službe za poslove sa strancima, obavještavamo javnost da preduzimamo sve radnje kako bismo zaštitili podatke građana i naših uposlenika", saopćili su iz te institucije. Nisu navedeni detalji o mogućoj šteti niti o obimu kompromitiranih podataka. Služba za poslove sa strancima navela je da nastavlja aktivnosti na utvrđivanju svih okolnosti slučaja. Služba za poslove sa strancima BiH institucija je u sistemu Ministarstva sigurnosti nadležna za migracije, boravak stranih državljana i sigurnosne provjere stranaca koji dolaze ili borave u BiH.

Dugotrajne suše i visoke temperature isušile su prirodna pojila divljim konjima na visoravni Kruzi blizu Livna na zapadu Bosne i Hercegovine. Samo dva pojila su ostala aktivna, koje održavaju meštani koji su uspeli da snabdevaju vodom žedne životinje.

Svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu otvoren je 32. Sarajevo Film Festival, koji do 21. avgusta donosi više od 250 filmova iz oko 70 zemalja. U takmičarskim selekcijama bit će prikazan 51 novi film iz jugoistočne Evrope, od kojih će 21 imati premijeru.

Vodopad visok 56 metara, zaštićeni spomenik prirode i jedan od simbola Sanskog Mosta, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine ostao je bez vode na jedan dan. Događaj koji je šokirao lokalno stanovništvo otvorio je sukob između ekoloških aktivista i kompanije Lager oko toga da li je za presušivanje odgovorna ekstremna suša ili višegodišnja eksploatacija uglja iznad jednog od najpoznatijih prirodnih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. "Vodopad Blihe spada među najznačajnije prirodne fenomene Sanskog Mosta i bila bi velika šteta da ostanemo bez njega", poručio je za Radija Slobodna Evropa (RSE) direktor Turističke zajednice Sanskog Mosta Haris Omerbegović. Fotografije presušenog vodopada Blihe kod Sanskog Mosta, što se dogodoilo 11. avgusta, u nekoliko sati obišle su društvene mreže, izazvale zabrinutost lokalnog stanovništva i pokrenule brojne reakcije. Voda se narednog dana vratila u korito, ali pitanje šta se zapravo dogodilo ostalo je bez odgovora. Dok iz Udruženja "Eko akcija" tvrde da je riječ o posljedici rudarskih aktivnosti na površinskom kopu uglja Kamengrad, kompanija Lager, koja ima koncesiju za kopanje uglja, odbacuje takve optužbe i za nestanak vode krivi ekstremnu sušu i nizak vodostaj. Do objave teksta RSE, nijedno zvanično nadležno inspekcijsko tijelo nije dalo odgovor zbog čega je došlo do presušivanja vodopada. 'Bliha danas zavisi od vode iz rudnika'Dio mještana i ekoloških aktivista uvjeren je da uzrok treba tražiti na površinskom kopu uglja iznad Kamengrada. Mještanin Samir Cerić smatra da su rudarski radovi presjekli podzemne vodene kanale koji su napajali izvore i potoke iz kojih nastaje Bliha. "Rudnik je svojim kopanjem radi eksploatacije uglja ispresijecao podzemne kanale voda kojima su se snabdijevali izvori u neposrednoj blizini rudnika, a koji su se potocima slijevali u Blihu." Prema njegovim riječima, voda koja je nekada izbijala na izvorima danas završava u rudarskim kopovima i vještačkim jezerima. "Bliha sad u sušnom periodu u cijelosti zavisi od vode koja se ispumpa iz rudnika", tvrdi Cerić, dodajući da je dan nakon presušivanja iz rudnika u korito Blihe ispuštena veća količina zamućene vode. "Prošle godine smo takođe u oktobru imali situaciju da je Bliha prestala teći u dijelu iznad rudnika, a prestali su teći i izvori Pećina i Pakaj sa kojih se okolno stanovništvo snabdijeva vodom. Tada nije bio sušni period, a rudnik je ispuštao vodu u korito Blihe pa nije bilo situacije da voda prestane padati sa vodopada", naveo je Cerić. Sporna vodna dozvolaSličan stav ima i predsjednik Udruženja "Eko akcija" Anes Podić. "Kad je u pitanju rijeka Bliha i njen veličanstveni vodopad, mi nemamo nikakvih dilema. Glavni krivac zašto vode nema na vodopadu jeste površinski kop rudnika uglja u vlasništvu kompanije Lager koji se nalazi neposredno iznad vodopada", rekao je Podić za RSE. No, trenutno Podić problematizuje i pitanje vodne dozvole, na osnovu koje bi trebao da radi rudnik Kamengrad. Podić tvrdi da je vodnom dozvolom iz 2021. godine bio propisan niz mjera kojima je trebalo zaštititi Blihu i njene pritoke. "Prema našim saznanjima ništa od toga nije ispoštovano. Rudnik je potpuno ignorisao ono što je bilo propisano u vodnoj dozvoli“, rekao je Podić, tvrdeći i da je dozvola istekla 2023. godine. "Rudnik nakon 2023. godine, kad je ta vodna dozvola istekla, praktično radi nelegalno. Međutim, inspekcije koje bi trebale da sankcionišu ovakvo ponašanje ne rade svoj posao", zaključio je. RSE zatražio je od Agencije za vodno područje rijeke Save, te Federalne uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH u vezi sa vodnom dozvolom. Odgovori nisu stigli do objave teksta. Šta kažu u Lageru?Iz kompanije Lager, čije je sjedište u Posušju na jugozapadu BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome posjeduju li važeću vodnu dozvolu. Ipak, kategorično odbacuju tvrdnje da su njihove aktivnosti uzrok nestanka vode. Tvrde da je Bliha je i prije početka rudarskih radova tijekom izrazitih suša gubila svoj tok, te navode i da je "zbog izuzetno loše hidrološke situacije, rijeka i prošle i ove godine presušila na dijelu toka koji se nalazi uzvodno od samog rudnika“. "Rudarski radovi već se godinama izvode isključivo prema odobrenom projektu, a tijekom ove godine nisu vršeni nikakvi novi zahvati na vodotoku. U blizini rijeke Blihe već duže vrijeme nema nikakvih aktivnih iskopa, a u posljednja tri mjeseca radovi su u potpunosti usmjereni na održavanje, stabilizaciju i rekultivaciju terena. Trenutačno stanje posljedica je ekstremne suše i izrazito niskih vodostaja koji pogađaju cijelu Europu“, saopšteno je iz Lagera za RSE. U toj kompaniji tvrde i da su „nadležne inspekcije već obavile terenski uvid, a kompanija im je stavila na raspolaganje svu relevantnu dokumentaciju i omogućila puni pristup lokaciji“. Međutim nisu naveli koje inspekcijske službe su posjetile teren. Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH traži inspekcijski nadzorU Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH za RSE su naveli da su zatražili inspekcijski nadzor nakon informacija o mogućem uticaju eksploatacije uglja na vodni režim Blihe. "Predmet provjere je mogući uticaj površinskog kopa Kamengrad na površinske i podzemne vode, kao i usklađenost rada rudnika sa važećim propisima i izdatim dozvolama", stoji u odgovoru. Kako su naveli za RSE, zahtjev je upućen Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, odnosno Federalnom vodnom i Federalnom rudarskom inspektoratu. Ministarstvo za sada ne raspolaže nalazima inspekcijskog nadzora. Iz Ministarstva navode da je za površinski kop Kamengrad 2017. godine bila izdata okolišna dozvola, ali da je ona u međuvremenu istekla. Ističu da prema važećoj uredbi za ovu vrstu aktivnosti trenutno ne postoji obaveza pribavljanja nove okolišne dozvole. Na tvrdnje Udruženja "Eko akcija" da mjere zaštite voda nisu provedene, iz Ministarstva poručuju da će o tome biti moguće govoriti tek nakon što nadležne inspekcije utvrde činjenično stanje. Turistički simbol Sanskog MostaDok se vode prepirke o uzroku presušivanja, u Sanskom Mostu upozoravaju da je riječ o mnogo većem problemu od jednodnevnog nestanka vode. Direktor Turističke zajednice Sanskog Mosta Haris Omerbegović za RSE ističe kako je prijavio opštinskoj inspekciji presušivanje, a li da još nema zvaničnih informacija o tome šta je uzrokovalo događaj. "Inspekcija je obavila svoj posao. Ja nisam dobio nikakve informacije šta je tačno uzrokovalo ono što se desilo“, naveo je Omerbegović, dodajući da "ne želi unaprijed optuživati bilo koga“. Istakao je i kako je potpisan je "ugovor sa Federalnim ministarstvom turizma i okoliša da se proglasi parkom prirode, tako da idemo u tom smjeru da ga zaštitimo koliko god možemo." Vodopad Blihe, poznat i kao Blihin skok, nalazi se između Fajtovaca i Kamengrada, četrnaest kilometara od Sanskog Mosta. Visok je oko 56 metara i ubraja se među najpoznatije vodopade u Bosni i Hercegovini. Još 1965. godine proglašen je geomorfološkim spomenikom prirode zbog svojih jedinstvenih prirodnih karakteristika. Tokom posljednjih godina lokalne vlasti i turističke organizacije promovišu njegovo uključivanje u šire zaštićeno područje, a upravo je prirodna očuvanost bila jedan od glavnih razloga zbog kojih ovaj lokalitet privlači posjetioce iz cijele Bosne i Hercegovine i inostranstva. Nova epizoda stare priče o rudniku koji kopa LagerSlučaj Blihe nije prvi sukob lokalne zajednice i rudarske industrije na području Sanskog Mosta. RSE je prethodnih godina više puta izvještavao o protivljenju mještana širenju eksploatacije uglja. Obilazeći rudarska područja oko Sanskog Mosta, novinari RSE-a zatekli su prizore koji više podsjećaju na industrijske kratere nego na sela. Nekadašnje saobraćajnice i šumski putevi na pojedinim mjestima završavaju na samim ivicama dubokih kopova. Opštinsko vijeće Sanskog Mosta je u januaru 2024. godine jednoglasno izglasalo poništenje odluke o dodjeli koncesije kompaniji Lager na području većem od hiljadu hektara. Samo mjesec kasnije ministar privrede Unsko-sanskog kantona Armin Kardašević izjavio je da nisu ispunjeni uslovi za raskid ugovora i da se eksploatacija odvija u skladu sa zakonima i dozvolama. Godinama ranije mještani sela u okolini Sanskog Mosta upozoravali su RSE da rudarski radovi ugrožavaju njihove kuće, puteve i imanja. U maju 2025. Federalna uprava policije provela je akciju u vezi sa sumnjama na korupciju i zloupotrebe povezane sa nabavkom i prometom uglja za potrebe elektroprivreda u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Među pretresenim lokacijama bile su i prostorije kompanije Lager u Sanskom Mostu. Kompanija je i tada odbacivala bilo kakve nezakonitosti, navodeći da posluje u skladu sa svim propisima.

Put do uspješnog regionalnog filma prolazi kroz dugotrajne i različite faze edukacije, rada na projektima i međunarodnog umrežavanja, a tu CineLink Industry Days SFF-a igra jednu od ključnih uloga. U razgovoru sa voditeljicom Mašom Marković saznajemo šta je sve u fokusu CineLink-a: preko posvećenosti razvoju individualnih kompanija, šta donose nova evropska partnerstva, u kakvom se položaju nalaze autorke u regiji i CineLink novitetima.

Šumski požari na području Konjica, u mjestima Kanjina, Živašnica, Brđani, Džepi i na Džepskoj planini, i dalje su aktivni, a visoke temperature, vjetar i nepristupačan teren otežavaju njihovo gašenje, saopćio je Operativni centar Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Iako je tokom jučerašnjeg dana lokaliziran dio lijevog kraka požara koji se širi od Džepske planine prema naselju Brđani, vatra je i dalje aktivna. U kasnim večernjim satima, u četvrtak, požar se ponovo razbuktao iznad Živašnice, gdje gori borova šuma. Na terenu su angažirane vatrogasne ekipe iz Konjica, vatrogasna jedinica Šumarstva Prenj, Dobrovoljno vatrogasno društvo Konjic, mještani i lovci, dok iz zraka djeluju helikopteri Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) i avioni Air Tractor. Ministarstvo odbrane BiH saopćilo je da je od petka dodatno pojačana podrška ugroženim područjima. Helikopter OS BiH od ranih jutarnjih sati nastavlja gašenje požara kod Konjica, dok je po naredbi ministra odbrane angažiran još jedan helikopter na području Bosanskog Grahova. U Nevesinje je upućeno i 30 pripadnika OS BiH koji sudjeluju u aktivnostima gašenja požara. Prema podacima Ministarstva odbrane, tokom jučerašnjeg dana dva helikoptera OS BiH na konjičkom požarištu ostvarila su ukupno 5,6 sati naleta i izbacila oko 23 tone vode. Požari aktivni i na drugim lokacijama u HercegoviniNa području općine Neum vatra je prethodnih dana zahvatila prostor između sela Glumina i Lastva, ali prema posljednjim informacijama Profesionalne vatrogasne postrojbe Neum trenutno nema otvorenog plamena. Vatrogasci obilaze i natapaju rubne dijelove požarišta te drže situaciju pod nadzorom zbog mogućeg ponovnog jačanja vjetra. Požar je izbio 8. augusta na nepristupačnom terenu iznad neumskih sela, a tokom proteklih dana širio se prema Gornjem Hrasnu i lokalitetu Kolojanj. Na području Bosanskog Grahova jutros je u gašenje požara kod Risovca uključen helikopter OS BiH, potvrdili su iz Uprave civilne zaštite Hercegbosanskog kantona. Požar na tom području traje nekoliko dana i ranije se proširio na oko 1.000 hektara. Istovremeno, požarište na Šator planini i dalje tinja, a nadležne službe najavljuju novo djelovanje ako se za to stvore uvjeti. Najteža situacija trenutno je na planini Ljubuši kod Tomislavgrada, gdje požar još nije stavljen pod kontrolu. Jak vjetar koji mijenja smjer potiskuje vatru prema naseljenim područjima iznad Vedašića, Sarajlija i Opaćana. "Branimo kuće na dijelovima gdje za to još ima potrebe. Ako požar dođe do sela, onda će biti nezgodno", rekao je za FENA-u Ivan Perić iz Civilne zaštite Tomislavgrad. Prema njegovim riječima, vatrogasci su tokom cijele noći pokušavali zaustaviti širenje požara, ali je zbog promjenjivog vjetra vatra probila linije odbrane na dva mjesta. Situaciju dodatno otežavaju velika površina zahvaćena požarom, suha vegetacija, gust dim i jaka bura. Na području Ljubuše angažirano je više od 150 ljudi, među kojima su pripadnici Civilne zaštite, Profesionalne vatrogasne postrojbe Tomislavgrad, šumarskih službi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i građani. U pomoć su stigle i ekipe iz Posušja, a očekuje se dodatna podrška iz Livna te djelovanje aviona Air Tractor. Civilna zaštita i vatrogasne službe nastavljaju pratiti stanje na svim aktivnim požarištima širom Bosne i Hercegovine.