Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, sveštenstva Srpske pravoslavne crkve i pripadnika Vojske Srbije, hiljade okupljenih uzvikivale su Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pesmom.

Povlačenje gotovo svih zaposlenih iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Beogradu značilo bi obustavu većine konzularnih i administrativnih poslova, upozorava bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. On je to izjavio za Radio Slobodna Evropa komentarišući najavu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića da će zbog odnosa vlasti Srbije prema smrti i sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića smanjiti diplomatsko prisustvo Bosne i Hercegovine u Srbiji na minimum. "Podržavam ove poteze Konakovića i u širem kontekstu koje je najavio prema EU, PIC-u, ali i ove koje je najavio da će preduzeti i sa Srbijom, kada je riječ o Ambasadi Bosne i Hercegovine. Ta diplomatija (sa Srbijom) donosi nam više uvreda i poniženja, nego približavanja i međusobne saradnje. Da imate imalo diplomatije u ponašanju Srbije, ovo ne bi uradila onako kako je uradila danas", rekao je Halilović za RSE. Za povlačenje ambasadora i konzula iz Srbije potreban je konsenzus Predsjedništva BiH koje vodi vanjsku politiku. Iz kabineta Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o odluci ministra vanjskih poslova BiH. Prema dostupnim podacima, riječ je o potezu bez presedana u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine. Iako su dvije države prolazile kroz brojne političke i diplomatske krize, uključujući sporove nakon presude Međunarodnog suda pravde, obilježavanja genocida u Srebrenici i političkih tenzija oko Republike Srpske, nije zabilježen slučaj da BiH povuče gotovo kompletno osoblje svoje ambasade u Beogradu. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je 7. septembra da će iz Ambasade BiH u Beogradu biti povučeni svi zaposlenici nad kojima Ministarstvo ima nadležnost, dok bi u diplomatskom predstavništvu ostali samo ambasador i konzul. Konzularni poslovi trebalo bi da budu prebačeni na diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u Zagrebu i Podgorici, a Konaković je poručio da će odnose sa Srbijom svesti na "najmanju moguću mjeru". Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je u Beogradu u ponedjeljak, 7. septembra, uz vojne i državne počasti. Sahrani su prisustvovali funkcioneri Srbije, te najviši funkcioneri bh. entiteta Republika Srpska, kao i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. U Ambasadi BiH u Beogradu i 'bez glasanja na izborima'Halilović smatra da bi povlačenje zaposlenih faktički paralisalo rad ambasade. Tako na primjer, ističe, u Ambasadi BiH u Beogradu, neće moći biti održano ni glasanje na predstojećim opštim izborima u Bosni i Hercegovini zakazanim za 4. oktobar. "Ne može raditi nikakve poslove. Ne može ništa raditi, jer više nema osoblje koje može da obavlja bilo šta. Faktički, ta ambasada više ne postoji, nema prijema zahtjeva, izdavanja dokumenata i slično", kaže Halilović. Prema njegovim riječima, ambasador bi formalno ostao predstavnik Bosne i Hercegovine u Srbiji, ali bez administrativnog, konzularnog i tehničkog aparata koji omogućava funkcionisanje diplomatskog predstavništva. "Ambasador postoji i može da hoda po ulicama ako hoće. On može formalno predstavljati Bosnu i Hercegovinu, ali nema ambijent, nema ljude, nema kapacitet da ambasada obavlja svoju funkciju", naveo je. Ambasade, između ostalog, izdaju putne isprave, pružaju konzularnu pomoć državljanima, organizuju glasanje u inostranstvu, zastupaju interese države pred institucijama zemlje domaćina, prikupljaju političke i ekonomske informacije te razvijaju bilateralnu saradnju. 'Prekid odnosa bio bi logičan nastavak'Enver Halilović ocjenjuje da su politički i diplomatski odnosi Sarajeva i Beograda već dugo na najnižem nivou, te da bi "prekid odnosa bio logičan nastavak". Na pitanje da li je riječ o posljednjem koraku prije povlačenja ambasadora ili čak prekida diplomatskih odnosa, Halilović odgovara da bi i takav rasplet smatrao očekivanim. "Prekid diplomatskih odnosa bio bi sasvim normalan, jer tu praktično više nema diplomatskih odnosa. Ovakvi potezi ne proizvode potrebu za normalnim funkcionisanjem diplomatskih predstavništava", smatra on. Dodaje da ni prisustvo zvaničnika iz Republike Srpske na sahrani "ništa dodatno ne komplikuje". "Stvari su već dugo na najgorem mogućem nivou. Ovo je samo kulminacija i manifestacija odnosa koji realno postoje godinama", rekao je. Na pitanje da li je riječ o posljednjem koraku prije povlačenja ambasadora ili čak prekida diplomatskih odnosa, Halilović odgovara da bi i takav rasplet smatrao očekivanim. "Prekid diplomatskih odnosa bio bi sasvim normalan, jer tu praktično više nema diplomatskih odnosa. Ovakvi potezi ne proizvode potrebu za normalnim funkcionisanjem diplomatskih predstavništava", smatra on. Istovremeno dodaje da ne očekuje recipročne mjere iz Beograda. "Srbija će se vaditi da joj je stalo do održanja diplomatskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom i tako će djelimično, možda i nesvjesno, priznati vlastitu grešku", ocijenio je Halilović. Raniji diplomatski sporoviOdnosi Bosne i Hercegovine i Srbije i ranije su bili opterećeni političkim krizama, ali je povlačenje gotovo kompletnog osoblja ambasade među najozbiljnijim potezima od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine. Najpoznatiji diplomatski spor dogodio se 2007. godine nakon presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, kada su uslijedile oštre političke reakcije, ali bez prekida diplomatskih odnosa. Novi talas tenzija uslijedio je 2021. godine nakon odluke tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, kada su zvaničnici Srbije i Republike Srpske razmjenjivali oštre poruke sa Sarajevom, ali diplomatska predstavništva nastavila su redovno funkcionisati. Nakon toga, 2024. godine Ujedinjene nacije su usvojile Rezoluciju o Srebrenici, kojom se ukazuje na činjenice iz presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova. Osuđuje se poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ali se ne spominje nijedan narod niti država. Rezolucijom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid. Donošenju Rezolucije najviše su se protivile Srbija i Rusija. U regionalnoj praksi povlačenje ambasadora ili diplomatskog osoblja koristi se kao jedna od najjačih mjera političkog protesta. Hrvatska i Srbija su 2015. godine međusobno povukle ambasadore na konsultacije zbog zaoštravanja odnosa, dok su Srbija i Crna Gora 2020. godine privremeno povukle ambasadore nakon spora izazvanog odlukom Podgorice da tadašnjeg srbijanskog ambasadora proglasi personom non grata. Za razliku od privremenog povlačenja ambasadora na konsultacije, što je relativno česta diplomatska praksa, povlačenje većeg dijela osoblja ambasade značajno ograničava njen rad i smatra se korakom koji se nalazi neposredno ispod potpunog zatvaranja diplomatskog predstavništva ili prekida diplomatskih odnosa. Konaković je najavio da će uz smanjenje diplomatskog prisustva BiH u Srbiji pokrenuti i niz inicijativa prema Evropskoj uniji, državama članicama Organizacije islamske saradnje i drugim međunarodnim partnerima, tražeći reakciju na, kako je naveo, veličanje ratnih zločina i ratnih zločinaca u Srbiji.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je u Beogradu 7. septembra, uz vojne i državne počasti. Dok su u glavnom gradu Srbije hiljade ljudi veličale njegovu ratnu prošlost, te aplauzom i pesmom ispraćale kovčeg, porodice žrtava genocida upozoravaju da Mladićeva sahrana "preti da postane najveći fašistički skup u Evropi". U Srebrenici, gde je pod Mladićevom komandom ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, poručuju da je odavanje pošte generalu "ogledalo Srbije". Sahranu uz državne i vojne počasti osudila je Evropska unija, dok su trojica američkih senatora pozvali Beograd i Banjaluku da se distanciraju od veličanja Mladića.

Budućnost Bosne i Hercegovine ne može se graditi na osnovu veličanja onih koji su odgovorni za najteže zločine iz prošlosti, navela je Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), nakon sahrane Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini. OHR na mreži X podsjeća da "budućnost u kojoj vlada mir, prosperitet i međusobno razumijevanje mora biti utemeljena na poštovanju dostojanstva svake žrtve i poštovanju istine, uključujući i činjenice utvrđene pred međunarodnim i domaćim sudovima". "Ratko Mladić bio je osuđeni ratni zločinac koji je preminuo služeći kaznu doživotnog zatvora. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju proglasio ga je krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti. Ove osuđujuće presude potvrđene su i u žalbenom postupku", ističe se u objavi. OHR navodi da "veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i negiranje genocida i drugih ratnih zločina, stvaraju podjele, nanose dodatnu bol žrtvama i njihovim porodicama, te ugrožavaju proces pomirenja". Dodaje se i kako OHR izražava solidarnost sa svim žrtvama, preživjelima i njihovim porodicama. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, te pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planiranu posjetu Srbiji, navodeći navela kako je veličanje osuđenog za ratne zločine i genocid "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". Na dan Mladićeve sahrane, američki kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey posjetili su Srebrenicu kako bi odali počast više od 8.300 žrtava genocida iz 1995. godine, potvrđujući predanost očuvanju istine i promovisanju odgovornosti, saopćila je američka ambasada u BiH. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je 7. septembra da će iz Ambasade BiH u Srbiji biti povučeno gotovo cjelokupno diplomatsko osoblje, kao odgovor na postupke zvaničnika Srbije nakon smrti i sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Konaković je rekao da u Beogradu mogu ostati samo ambasador i konzul, jer o njihovom imenovanju i eventualnom opozivu odlučuje Predsjedništvo BiH, dok će ostalo osoblje biti povučeno. Konzularni poslovi trebali bi biti prebačeni na ambasade BiH u Zagrebu i Podgorici. Odluku je obrazložio dešavanjima u Srbiji nakon Mladićeve smrti, uključujući sahranu, komemoraciju i poruke koje su se pojavile u javnosti. "Da mogu, odmah danas bih prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanje moguće", poručio je Konaković. Konaković je rekao da ga "nije iznenadilo" prisustvo zvaničnika Republike Srpske na sahrani Ratka Mladića u Beogradu, najavivši da će tražiti sankcije "na svim adresama" za pojedince koji su prisustvovali tom događaju, uključujući i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović. Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić na Fejsbuku je u reakciji na Konakovićevu najavu optužio šefa diplomatije BiH za "licemerje" i naveo da on treba "najpre (da) izgovori imena srpskih žrtava, osudi zločine nad njima i objasni zašto se u Sarajevu i dalje slave osuđeni komandanti". Šef bh. diplomatije ocijenio je da je "posljednji alarm za uzbunu" bila poruka "Pravac Potočari" istaknuta na utakmici Crvene zvezde, navodeći da takvi događaji predstavljaju nastavak veličanja ratnih zločina i njihovih počinilaca. Tokom derbija Crvene zvezde i Partizana 6. septembra, navijači na sjevernoj tribini stadiona Rajko Mitić istakli su veliku sliku Ratka Mladića uz natpis: "Pravac Potočari". Njegova slika je ostala izložena na sjevernoj tribini tokom cijele utakmice. Konaković je najavio i diplomatsku ofanzivu prema Evropskoj uniji i drugim međunarodnim partnerima, uključujući slanje više nota i pisama kojima će, kako je rekao, tražiti jasnu reakciju na odnos Srbije prema presuđenim ratnim zločinima. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina više neće pasivno odgovarati na pokušaje revizije činjenica o ratnim zločinima, te će diplomatskim kanalima intenzivnije predstavljati, kako je naveo, istinu o događajima iz proteklog rata. Ko je iz BiH otišao na ispraćaj Mladića?Posmrtnom ispraćaju ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu prisustvovali su najviši zvaničnici bh. entiteta Republika Srpska- članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, entitetski predsjednik i premijer, Siniša Karan i Savo Minić, Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, te više ministara entitetske vlade. Počast Mladiću odali su i Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, te gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, te predstavnici opozicione Srpske demokratske stranke Branko Blanuša i Marinko Božović. Međunarodna upozorenja zbog veličanja MladićaIz Delegacije EU u BiH upozoreno je 7. septembra kako je "bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i za njih nema mjesta niti u EU niti u zemljama kandidatima za članstvo u EU". Na sahranu uz vojne i državne počasti prethodno su reagovali američki senatori Jeanne Shaheen, Chuck Grassley i Keith Self, koji su pozvali vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj da se distanciraju od ceremonije. "Ratko Mladić bio je ratni zločinac i arhitekta genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka“, naveli su senatori u zajedničkoj izjavi, upozoravajući da bi veličanje njegove smrti predstavljalo skrnavljenje sjećanja na žrtve i test spremnosti Srbije i Republike Srpske da raskinu s nasljeđem ratnih zločina. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planiranu posjetu Srbiji, ocijenivši da je veličanje osobe osuđene za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini nespojivo s vrijednostima na kojima počiva evropski put. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je u Beogradu u ponedjeljak, 7. septembra, uz najavljene vojne i državne počasti. Mladiću je u subotu, 5. septembra, u Domu Vojske Srbije u Beogradu održana komemoracija, uz prisustvo, između ostalih, ministra pravde Srbije Nenada Vujića i predsjednika RS, Siniše Karana. Inače, u danima nakon Mladićeve smrti, u pojedinim gradovima u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, održani su skupovi u znak sjećanja na njega, a najveći skup je održan u Banjaluci 1. septembra. Takođe, u narativima beogradskih i banjalučkih medija, Mladić je prikazan kao žrtva Tribunala, koji nije htio da ga pusti na liječenje u Srbiju, dok se njegova presuda i žrtve gotovo ni ne spominju.

Sprovod Ratka Mladića u Beogradu, održan uz vojne počasti i opijelo poglavara Srpske pravoslavne crkve Porfirija uz okupljanje hiljada ljudi, pokazuje koliko se ljudima često iznimno teško odreći narativa kojemu su privrženi, čak i kada im se predoče brojni dokazi koji ga dovode u pitanje. Kaže to u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Sabrina P. Ramet (Sabrina P. Ramet američka je politologinja i profesorica emerita na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije (NTNU) u Trondheimu. Više od četrdeset godina istražuje političke procese, nacionalizam, raspad Jugoslavije, ratove 1990-ih i postkonfliktna društva na području Zapadnog Balkana. Autorica je i urednica brojnih znanstvenih knjiga o Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i drugim državama nastalim raspadom Jugoslavije te se smatra jednom od najcitiranijih međunarodnih istraživačica ove regije. Njezini radovi posebno se bave pitanjima nacionalnog identiteta, suočavanja s prošlošću, tranzicijske pravde i kolektivnog sjećanja u postkonfliktnim društvima.), američka politologinja i profesorica emerita na Norveškom univerzitetu nauke i tehnologije (NTNU) u Trondheimu. Dok su činjenice o ulozi u ratu nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića utvrđene pravomoćnim presudama pred sudom Ujedinjenih naroda, dio javnosti u Srbiji i Republici Srpskoj i dalje ga promatra kao "nacionalnog heroja". Ramet u intervjuu za Radio Slobodna Europa govori o tome zašto dio društava nastavlja komemorirati osobe osuđene za najteže ratne zločine, zbog čega sudske presude ne moraju nužno promijeniti mjesto pojedinca u kolektivnom sjećanju te kako se ratni narativi prenose na nove generacije. Radio Slobodna Evropa: Kada se komemorira lik osobe poput Ratka Mladića, koji je na doživotni zatvor osuđen zbog najtežih ratnih zločina uključujući genocid u Srebrenici, što se zapravo obilježava: biografija pojedinca, određena ideologiju ili vlastita interpretacija prošlosti? Sabrina Ramet: S iznimkom poslijeratne Njemačke, ljude se općenito u većini država poučava u školi da je njihova zemlja oduvijek postupala pravedno te da je, ako ništa drugo onda, bila "žrtva nepravednog djelovanja drugih naroda". U udžbenicima povijesti u Srbiji, kako za osnovne tako i za srednje škole, prenosi se upravo takav narativ, koji dodatno učvršćuju mediji pod kontrolom [predsjednika Srbije] Aleksandra Vučića. Iz te je perspektive mnogim Srbima, premda nipošto ne svima, vrlo teško prihvatiti da je Ratko Mladić počinio genocid ili da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) svoje odluke donosio na temelju dokaza. Valja također podsjetiti da su se u različitim državama pojavljivali pozivi na kanonizaciju osoba prema kojima upućeni promatrači zauzimaju izrazito kritičan stav, među kojima su Rasputin (Grigorij Rasputin bio je ruski mistik i bliski savjetnik carske obitelji Romanov, kojega pojedini monarhistički i vjernički krugovi smatraju mučenikom i kandidatom za svetost, dok ga većina povjesničara promatra kao kontroverznu osobu čiji je utjecaj na dvor pridonio diskreditaciji carskog režima uoči Ruske revolucije.)u Rusiji i monsinjor Tiso (Jozef Tiso bio je rimokatolički svećenik i predsjednik Prve Slovačke Republike (1939–1945), saveznice nacističke Njemačke, čiji je režim provodio antisemitske zakone i sudjelovao u deportaciji desetaka hiljada Židova, zbog čega ga dio Slovaka smatra simbolom državnosti, a većina povjesničara autoritarnim vođom i nacističkim suradnikom.) u Slovačkoj. Radio Slobodna Evropa: Zašto međunarodno pravosuđe može promijeniti pravni status pojedinca, a ipak često ne uspijeva promijeniti njegovo mjesto u kolektivnom sjećanju? Sabrina Ramet: Odgovor je isti kao na Vaše prvo pitanje, uz dodatak da je na pojedinačnoj razini ljudima često iznimno teško odreći se narativa kojemu su privrženi, čak i kada im se predoče brojni dokazi koji ga dovode u pitanje. Razlog je tomu što napuštanje narativa s kojim se osoba snažno poistovjetila podrazumijeva preispitivanje vlastitoga mjesta i položaja u odnosu prema vlastitom narodu. Radio Slobodna Evropa: Prenose li se ratni narativi na današnje generacije na Zapadnom Balkanu međugeneracijskim nasljeđem ili ih suvremene političke elite aktivno obnavljaju i učvršćuju? Sabrina Ramet: Svaki rat stvara vlastite narative među narodima koji su u njemu sudjelovali i preživjeli njegove posljedice. U slučaju Drugoga svjetskog rata to se nije odnosilo samo na socijalistički režim u Beogradu nego i na emigrantske četničke i ustaške skupine. Rat od 1991. do 1995. godine, kao i Drugi svjetski rat ili bilo koji drugi rat, nije uzrokovao samo ljudske gubitke i materijalnu štetu nego i psihološke traume, tjelesnu i duševnu patnju, prekid ekonomskih veza te preseljenje velikoga broja ljudi u nove domovine, uz brojne druge posljedice. Patnja koju su Bošnjaci, Hrvati i Srbi proživjeli tijekom razdoblja od 1991. do 1995. godine još će dugo ostati teško breme. Doista, istraživanja provedena u više nacionalnih okruženja pokazala su da čak i unuci posljednjega naraštaja koji je sudjelovao u ratu mogu naslijediti osjećaj patnje i ogorčenosti, premda o samome ratu znaju samo ono što su čuli od drugih ili pročitali.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari uputio je 7. septembra formalnu žalbu Fudbalskom savezu Srbije zbog incidenata na fudbalskoj utakmici Crvena zvezda-Partizan održanoj dan ranije. Tokom derbija Crvene zvezde i Partizana, navijači na sjevernoj tribini stadiona Rajko Mitić istakli su veliku sliku Ratka Mladića uz natpis: "Pravac Potočari". Njegova slika je ostala izložena na sjevernoj tribini tokom cijele utakmice. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. "Oni reproduciraju riječi koje je Ratko Mladić izgovorio u julu 1995. godine u kontekstu zauzimanja Srebrenice i kretanja prema Potočarima, gdje su hiljade bošnjačkih civila tražile zaštitu. Ono što je uslijedilo nakon pada Srebrenice sudski je utvrđeno van razumne sumnje pred međunarodnim krivičnim sudovima: više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka je ubijeno, a zločini počinjeni u Srebrenici predstavljaju genocid", navodi se u žalbi. Ističe se i kako ponašanje navijača "nije pravilno okarakterisano kao obično nedolično ponašanje, provokativna koreografija ili političko izražavanje na fudbalskoj utakmici". "Radilo se o namjernom korištenju fudbalskog stadiona za veličanje osobe koja je konačno osuđena za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i, što je još ozbiljnije, za reprodukciju riječi direktno povezanih sa početkom operacije koja je kulminirala genocidom u Srebrenici. Činjenica da je relevantna koreografija naknadno distribuirana putem službenih komunikacija samog kluba materijalno otežava stvar i zahtijeva od FSS-a da ispita ne samo odgovornost navijača, već i ponašanje i odgovornost samog FK Crvena zvezda", dodaje se. U žalbi se ističe i da, prema izvještajima sa stadiona, demonstraciju je aplaudirao značajan dio od otprilike 25.000 prisutnih gledalaca. Isti događaj je navodno uključivao ponovljeno skandiranje imena Ratka Mladića. "Posebno ozbiljno, minuta šutnje je, također, održana u Mladićevu čast prije utakmice, uz pratnju putem razglasa stadiona riječima: "Neka mu je vječna slava i hvala", navodi se. Iz Memorijalnog centra Srebrenica traže da se utvrdi ko je odobrio minutu šutnje, kao i objavu putem službenog razglasa stadiona, da li je FK Crvena zvezda, bilo koji od njegovih službenika ili bilo koja osoba koja djeluje u njegovo ime imao prethodno znanje o planiranoj koreografiji. Pored toga, od uprave kluba se traži i da odgovori kakva je sigurnosna procjena provedena u vezi s transparentima, zastavama i koreografijom primljenim na stadion, da li su relevantni transparenti i materijali pregledani prije ulaska, da li su delegat utakmice, komesar za sigurnost i drugi nadležni službenici zabilježili incidente, kao i koje je korake, ako ih je bilo, klub preduzeo tokom utakmice kako bi prekinuo prikaze ili objave. Memorijalni centar smatra posebno značajnim navodnu objavu slika na službenom profilu FK Crvena zvezda na društvenim mrežama koje prikazuju koreografiju "Pravac Potočari", uz emoji pozdrava. Evropska fudbalska unija (UEFA) nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa hoće li, na osnovu izvještaja delegata utakmice, dostupnih snimaka i drugih dokaza, pokrenuti novi disciplinski postupak protiv Crvene zvezde ili bilo koje druge odgovorne strane. U međuvremenu, američki kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey posjetili su Srebrenicu kako bi odali počast žrtvama genocida iz 1995. godine, naveli su iz Američke ambasade u BiH. "Odajemo počast onima kojih više nema i iskazujemo solidarnost s preživjelima," naveli su iz ambasade na platformi X. Incident nekoliko dana nakon što je klub kažnjenPrije tri dana, Evropska fudbalska unija kaznila je Crvenu zvezdu iz Beograda i Borac iz Banjaluke zbog rasističkog ponašanja njihovih navijača pošto je na utakmicama tih klubova u evropskim takmičenjima odavana počast Ratku Mladiću, osuđenom zbog genocida i drugih ratnih zločina. Disciplinska komisija UEFA-e saopštila je 4. septembra da je Crvenoj zvezdi izrečena novčana kazna od skoro 100.000 eura zbog rasističkog ponašanja i neprikladnog skandiranja, kao i zabrana prodaje ulaznica njenim navijačima za naredno gostovanje u evropskom takmičenju. Tokom utakmice navijači beogradskog kluba istakli su transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića, a nakon toga je FK Crvena zvezda na svojim zvaničnim profilima na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima su sporni transparenti jasno vidljivi. Zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača Zvezda je kažnjena s 40.000 eura, dok je zbog prenošenja poruke koja nije prikladna za sportski događaj kažnjena s 50.000 eura. Klub je kažnjen i s 8.250 eura zbog nedoličnog ponašanja ekipe na gostovanju u Plzenju. Na utakmici Borca s Vikingurom Rejkjavik, 27. augusta na dan Mladićeve smrti, na tribinama gradskog stadiona u Banjaluci odata je počast Mladiću. Disciplinska komisija UEFA je saopštila da je banjalučki klub zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača kažnjen novčano s 30.000 eura, dok je naloženo djelomično zatvaranje stadiona za narednu utakmicu Borca u evropskom takmičenju. Borac je kažnjen i s 4.000 eura zbog nedoličnog ponašanja ekipe, s 3.500 eura zbog paljenja pirotehnike, dok je član stručnog štaba Bogoljub Zeljković kažnjen s 2.000 eura zbog vrijeđanja službenog lica utakmice. Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Pored genocida nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine, Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.

Hiljade ljudi iz Srbije i okruženja prisustvuje sahrani bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću u Beogradu. Satima su čekali u redovima kako bi u crkvi, gde je izložen Mladićev kovčeg, odali poštu. Mladića je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini. Preminuo je 27. avgusta, služeći doživotnu kaznu zatvora. Sahranu, uz državne i vojne počasti, osudila je Evropska unija, dok su trojica američkih senatora pozvali Beograd i Banjaluku da se distanciraju od veličanja Mladića.

Američki senatori Jeanne Shaheen, Chuck Grassley i Keith Self, pozvali su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska i u Srbiji da se distanciraju od sahrane Ratku Mladiću, osuđenom na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini. U zajedničkoj izjavi senatori podsjećaju na Mladićevu odgovornost za genocid i druge zločine u BiH, ističući da zajedno predstavljaju neke od najnehumanijih zločina počinjenih na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. "Ratko Mladić bio je ratni zločinac i arhitekta genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Njegove snage bile su odgovorne i za gotovo četverogodišnju opsadu Sarajeva, jednu od najdužih opsada u modernoj istoriji. Njegova djela zajedno predstavljaju neke od najnehumanijih zločina počinjenih na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata", navodi se u zajedničkoj izjavi. Dodaje se da je "duboko zabrinjavajuće što je Srbija najavila da će Mladić biti sahranjen uz državne i vojne počasti, kao i to što je Milorad Dodik Mladića nazvao 'borcem za srpsku slobodu'". "To je skrnavljenje sjećanja na njegove žrtve i regije koja još uvijek živi s posljedicama njegove kampanje etničkog čišćenja, ukoliko bilo koja vlada obilježava ili veliča njegovu smrt. Naredni dani biće test jesu li Srbija i Republika Srpska spremne raskinuti s prošlošću i krenuti prema članstvu u Evropskoj uniji i euroatlantskim integracijama ili će dopustiti da ta prošlost ponovo stane na put boljoj budućnosti njihovih građana", navedeno je u izjavi. Američki senatori pozivaju Vladu Srbije i Vladu Republike Srpske da se suzdrže od bilo kakvog učešća ili povezivanja s planiranim ceremonijama, te da osiguraju da "nijedna javna izjava niti službeni čin ne obilježava Mladića kao bilo šta drugo osim onoga što je bio: osuđeni arhitekta genocida. Istovremeno, kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey posjetili su 7. septembra Potočare kako bi odali počast žrtvama genocida iz 1995. godine i potvrdili predanost Amerike očuvanju istine i promovisanju odgovornosti. "Odajemo počast onima kojih više nema i iskazujemo solidarnost s preživjelima", navodi se u objavi Ambasade SAD u BiH na X mreži. Istovremeno, evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planiranu posjetu Srbiji, navodeći navela kako je veličanje osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, biće sahranjen u Beogradu u ponedjeljak, 7. septembra, uz najavljene vojne i državne počasti. Mladiću je u subotu, 5. septembra, u Domu Vojske Srbije u Beogradu održana komemoracija, uz prisustvo, između ostalih, ministra pravde Srbije Nenada Vujića i predsjednika RS, Siniše Karana. Inače, u danima nakon Mladićeve smrti, u pojedinim gradovima u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, održani su skupovi u znak sjećanja na njega, a najveći skup je održan u Banjaluci 1. septembra. Takođe, u narativima beogradskih i banjalučkih medija, Mladić je prikazan kao žrtva Tribunala, koji nije htio da ga pusti na liječenje u Srbiju, dok se njegova presuda i žrtve gotovo ni ne spominju.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših suradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, te pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opijelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. 'Odavanje počasti Mladiću ogledalo Srbije'Dok su u glavnom gradu Srbije hiljade ljudi veličale njegovu ratnu prošlost, porodice žrtava genocida upozorile su da Mladićeva sahrana 'prijeti da postane najveći fašistički skup u Evropi'. U Srebrenici, gdje je u julu 1995. godine pod Mladićevom komandom u genocidu ubijeno više od 8.300 Bošnjaka, poručuju da je odavanje pošte generalu "ogledalo Srbije". "Kao da je neki državnik. To je strašno za mene. Al' eto, neka sad, to je ogledalo Srbije, neka čitav svijet vidi", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Fazila Efendić, predsjednica udruženja "Majke Srebrenice", koja je izgubila sina, muža i još 22 člana šire porodice. Posmrtni ostaci haškog osuđenika bili su prethodno izloženi u crkvi Svetog Luke u Beogradu, u kojoj je opijelo služio poglavar Srpske pravoslavne crkve Porfirije. Tokom obreda nad kovčegom, koji je prekriven zastavama Srbije i eniteta RS, Porfirije je kazao da će ime haškog osuđenika "ostati duboko utkano u pamćenje i molitve najvećeg dela srpskog i pravoslavnog naroda". Za Mladića je rekao da ga narod vidi kao "vojnika i komandanta koji je u teškom vremenu stajao na čelu vojske svoga naroda". Uoči sahrane, hiljade ljudi čekalo je u ponedjeljak u redovima ispred crkve kako bi odali počast, a mnogi u majicama s Mladićevim likom i simbolima ratnih vojnih formacija. Odbacivanje dokaza i presudeMeđu hiljadama ljudi koji su više sati čekali u redu kako bi odali poštu Mladiću bio je Radiša iz Beograda. "Ja sam njega zvao legenda od prvog dana, i evo on je otišao u legendu", rekao je on. Upitan kako gleda na pravosnažnu presudu i dokaze koji su u Hagu izvedeni protiv Mladića, a kojima je dokumentovan genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, Radiša odgovara da u to "ne veruje". "Sve su to priče. Da ima pogibije u ratu, naravno da ima, ali u borbama. Da on (Mladić) počini zločin, taj čovek to nikad ne bi mogao", rekao je on. Dokaze protiv Mladića odbacuje i Jela. "Ja u to ne verujem, on nikad nije bio taj. On je mene u ratu spasio", kaže za RSE. Vesna je rekla da joj je bilo važno da dođe i pokloni se Mladiću, opisujući ga kao "velikog srpskog heroja koji je čuvao narod preko Drine". "Ja sam dete rata i da nije bilo njega, njegove hrabrosti i vojske, mog oca, strica i svih ostalih očeva koji su nas branili, ne bi bilo ni nas", naglašava. Upitana da li je razmišljala kako je danas porodicama žrtava genocida u Srebrenici, dok gledaju veličanje Mladića, Vesna odgovara: "Pa verovatno isto kao i žrtvama naših nekih porodica koje su izgubile svoje najmilije". Dokaze i presudu protiv Mladića odbacuje, ponavljajući tvrdnje srpskih vlasti kojima negiraju genocid u Srebrenici. Zvaničnici RS i Srbije na sahraniKako bi odali počast Mladiću, u Beogradu su, pored ostalih, bili članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, predsjednik eniteta RS Siniša Karan, predsjednik enitetske Vlade Savo Minić i ostali enitetski zvaničnici. Među njima je bio ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić, te Aleksandar Vulin, član Senata entiteta RS i bivši ministar u Vladi Srbije, koji je sankcioniran od Washingtona zbog veza s Rusijom. Među okupljenima u Beogradu su se, također, mogli vidjeti gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kao i članovi ogranka ruske bajkerske grupe "Noćni vukovi", poznate po podršci Kremlju. Mladiću su počast odali i ministri u Vladi Srbije Nikola Selaković, Darko Glišić, Bratislav Gašić, Nenad Vujić i Nenad Popović. Na sahrani nije bili predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je ranije izjavio da ne može prisustvovati jer je u Beogradu u posjeti predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev. Vučić je ranije poručio da je "uradio sve" da sahrana protekne na "dostojanstven način" i odbacio je osude iz EU zbog organizacije Mladićeve sahrane uz državne počasti. Provladini mediji prenijeli su da je bio prisutan sin predsjednika Srbije Danilo Vučić i ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko. Organizirani dolazak autobusimaU blizini crkve Svetog Luke u Beogradu u ponedjeljak je bio parkiran veći broj autobusa, sa registarskim tablicama iz Srbije, BiH i Crne Gore. U jutarnjim satima, četiri autobusa sa demobilisanim borcima nekadašnje Vojske RS doputovala su iz Banjaluke za Beograd, a prevoz je organizovala Boračka organizacija RS (BORS), koja okuplja ratne veterane iz ovog bh. entiteta. Mladić je preminuo u 85. godini 27. augusta u Hagu, gdje je izdržavao kaznu nakon presude kojom je osuđen po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Reakcija zbog veličanja ratnog zločincaU danima nakon Mladićeve smrti, u gradovima u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, održani su skupovi u znak sjećanja, a najveći skup je održan u Banjaluci 1. septembra. Takođe, u narativima beogradskih i banjalučkih medija, Mladić je prikazan kao žrtva Tribunala, koji nije htio da ga pusti na liječenje u Srbiju, dok se njegova presuda i žrtve gotovo ni ne spominju. Misija OSCE-a u BiH u ponedjeljak je saopćila da je zabrinuta zbog direktnog prijenosa komemoracije Mladiću na Radio-televiziji RS (RTRS), tokom koje su ga govornici u više navrata veličali. Pozvali su Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK) BiH da bez odlaganja procjeni takvo izvještavanje i da "srazmjerno odgovori na svako utvrđeno kršenje". Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planiranu posjetu Srbiji, navodeći navela kako je veličanje osuđenog za ratne zločine i genocid "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". Na dan Mladićeve sahrane, američki kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey posjetili su Srebrenicu kako bi odali počast više od 8.300 žrtava genocida iz 1995. godine, potvrđujući predanost očuvanju istine i promovisanju odgovornosti, saopćila je američka ambasada u BiH. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Evropska fudbalska unija (Uefa) kaznila je Crvenu zvezdu iz Beograda i Borac iz Banjaluke zbog rasističkog ponašanja njihovih navijača pošto je na utakmicama tih klubova u evropskim takmičenjima odavana počast Ratku Mladiću, osuđenom zbog genocida i drugih ratnih zločina. Na dan Mladićeve smrti navijači Zvezde su na utakmici protiv FK Viktorije Plzenj u Češkoj istakli transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića, zbog čega je Memorijalni centar Srebrenica tražio od UEFA-e trajnu diskvalifikaciju kluba iz Beograda. Disciplinska komisija UEFA-e saopštila je u petak da je Crvenoj zvezdi izrečena novčana kazna od skoro 100.000 evra zbog rasističkog ponašanja i neprikladnog skandiranja, kao i zabrana prodaje ulaznica njenim navijačima za naredno gostovanje u evropskom takmičenju. Tokom utakmice navijači beogradskog kluba istakli su transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića, a nakon toga je FK Crvena zvezda na svojim zvaničnim profilima na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima su sporni transparenti jasno vidljivi. Zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača Zvezda je kažnjena s 40.000 evra, dok je zbog prenošenja poruke koja nije prikladna za sportski događaj kažnjena s 50.000 evra. Klub je kažnjen i s 8.250 evra zbog nedoličnog ponašanja ekipe na gostovanju u Plzenju. Na utakmici Boraca s Vikingurom Rejkjavik, 27. avgusta na dan Mladićeve smrti, na tribinama gradskog stadiona u Banjaluci odata je počast Mladiću. Disciplinska komisija UEFA je saopštila da je banjalučki klub zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača kažnjen novčano s 30.000 evra, dok je naloženo delomično zatvaranje stadiona za narednu utakmicu Borca u evropskom takmičenju. Borac je kažnjen i s 4.000 evra zbog nedoličnog ponašanja ekipe, s 3.500 evra zbog paljenja pirotehnike, dok je član stručnog štaba Bogoljub Zeljković kažnjen s 2.000 evra zbog vređanja službenog lica utakmice.

Osuđen pred Međunarodnim sudom u Hagu, slavljen u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj (RS). Prizori glorifikacije osuđenika, a time i negiranja dokazane odgovornosti za ratne zločine, odigravaju se pred očima domaće i svetske javnosti nakon što je u zatvoru u Hagu preminuo nekadašnji komandant Vojske RS Ratko Mladić. U poslednjim mesecima Mladićevog života njegovi zastupnici su ponavljali zahtev da mu se odobri lečenje u Srbiji, što je Međunarodni rezidualni mehanizam, naslednik Haškog tribunala, odbio. "Imajući u vidu nivo i prirodu nege koja je dostupna Mladiću, kao i mogućnosti za kontakt s porodicom, njegov nastavak pritvora neće mu prouzrokovati patnju izvan one koju zatvorska kazna sama po sebi podrazumijeva", ističe se u odluci, u kojoj se podvlači da se Mladićevo ljudsko dostojanstvo poštuje. Bez sumnje, Mladić je imao udobniju smrt od onih čiji se ostaci i danas iskopavaju po Bosni i Hercegovini (BiH), no ta vrsta razmišljanja nije zaživela među njegovim podržavaocima. Da li su sudovi pogrešili?"Apsolutno se ne bih sa time složio", kaže Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, u odgovoru na pitanje u kojoj meri lokalno i međunarodno pravosuđe snose odgovornost za cementiranje jednostranih pogleda na ratove koji su pratili raspad Jugoslavije i u njima počinjene zločine. "Vi sigurno u Njemačkoj i dan-danas imate osoba koje će dovesti u pitanje nirnberške presude i suđenje nacistima, pa ne možemo govoriti o neuspjehu tih sudova. Ono što je problem jeste to što situacija sa Ratkom Mladićem nije izolirana epizoda u BiH. Imamo negiranje općenito ratnih zločina, ne samo genocida u Srebrenici. Ono što nam ovo zorno pokazuje jeste da presude nisu dovoljne. Sudovi provedu suđenje, donesu presude i tu rad sudova prestaje. Mi kao društvo, nažalost, ni trideset godina kasnije nismo uspjeli da te presude pretočimo u društveni život", objašnjava Šimić u razgovoru za "Uvid" Radija Slobodna Evropa (RSE). Prema statistici OSCE-a, sudovi BiH su do sada izrekli oko 1.200 presuda za ratne zločine, dok je taj broj u Srbiji oko stotinu presuda. Sud Ujedinjenih nacija u Hagu za 24 godine rada izrekao je 93 presude, među njima i sedam za delo genocida. Među tih sedam je Ratko Mladić, koji je kao komandant Vojske Republike Srpske bio na čelu snaga koje su leta 1995. godine ušle u zaštićenu zonu UN-a u Srebrenici, a potom počinile najveći zločin koji se u Evropi dogodio nakon Drugog svetskog rata. Pobijeno je više od 8.000 Bošnjaka. Za tako masovan zločin, kao glavnokomandujući srpskih snaga, Mladić nije mogao da ne zna, niti se on sam ikada ogradio od operacije u Srebrenici. Ali to nije jedino zlodelo za koje je osuđen. Koji argument se najčešće ponavlja?Onaj o tome da je među osuđenicima pred Haškim sudom najviše onih srpske nacionalnosti. Što je tačno. Osuđenicima srpske nacionalnosti izrečene su 62 presude, hrvatske 18 i bošnjačke dve. Šta ponuditi kao odgovor na potezanje statistike kao dokaza uverenja da je Haški sud formiran kako bi "sudio Srbima"? "Da li je ikada dokazano da je iko od njih nevin osuđen?", pita Šimić. "Dakle, nijedna ta presuda nije poništena. Od svih presuda u BiH samo je jedna presuda za jednu osobu, ta osoba je bila etnički Hrvat, poništena. Zato što je naknadno ustanovljeno da je bila pogreška u identitetu te osobe. Nikada nijedna presuda nije bila poništena zato što je osuđena nevina osoba. Da li bi onda u toj argumentaciji trebalo reći: 'Ne, Srbe je trebalo osloboditi zato što su bili Srbi, Bošnjake je trebalo više suditi iako možda nisu počinili zločine', i tako dalje? Svako treba odgovarati za sve zločine." Car Lazar vs. Ratko MladićNarativi u javnom diskursu otišli su u potpuno drugom pravcu. Ratni zločinci, poput Ratka Mladića, olako se svrstavaju u red onih istorijskih ličnosti koje su bez sumnje značajne za balkanski prostor i istoriju Srbije. Puno je primera za to, a ovde izdvajamo transparent koji je istaknut na jednoj utakmici u Banjaluci, odigranoj nakon Mladićeve smrti. Na transparentu je pisalo: "Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka. Vječna slava najvećem braniocu srpskog naroda." Napravljena je direktna veza sa narodnom poezijom Kosovskog ciklusa, koja slavi srednjovekovnu ličnost Lazara Hrebeljanovića (cara Lazara), vođu otpora Turcima u Kosovskom boju iz 1389. godine. Zašto je poređenje neumesno?"Zbog toga što je knez Lazar 1389. godine branio od nečeg što bismo savremenim jezikom nazvali stranim agresorom, koji je bio jedan vrlo agresivan i surov osvajač. A u ratu devedesetih godina Ratko Mladić je bio odgovoran za zločine prema, ako ne sunarodnicima, onda svakako sugrađanima u jednom sukobu koji je imao razne elemente i građanskog i agresivnog i verskog rata i tako dalje. Tako da sami konteksti nisu identični", kaže Srđan Milošević, istoričar iz Beograda. "Ako vi očekujete da se nekakvim činjenicama suprotstavljamo tim analogijama i uspostavljanjima nekakvih kontinuiteta, to je u startu osuđeno na neuspeh ukoliko je privilegovano mišljenje ono koje naciju posmatra kao jednu integralnu, istorijski principijalno i suštinski nepromenljivu kategoriju. Knez Lazar, Dušan, Sava, Karađorđe, Miloš, to su sve naši savremenici u toj percepciji", objašnjava ovaj sagovornik. Jedan od ključnih događaja koji se u tom kontekstu često poteže jeste zločin koji su ustaše, hrvatski fašisti, počinile nad Srbima tokom Drugog svetskog rata. "Naravno, ako promatramo u nekom prošlom kontekstu, možemo, ako se samo vratimo do Drugog svjetskog rata, vidjeti zapravo da je bilo i obrnutih uloga u kojima su oni koji su možda u ovom ratu bili dominantne žrtve, u nekim ratovima bili predominantni počinitelji zločina. Tako da sama istina, koja bi trebala biti temelj prevazilaženja prošlosti, postaje idealna potka da bi se u suvremenom vremenu govorilo o 'nama i njima'. Zapravo, samo dijelovi istine, odnosno interpretacije te istine, potrebni su nam da bismo vlastiti diskurs, odnosno vlastitu interpretaciju osnažili", zaključuje Šimić. Koliko znače činjenice?Na vest o njegovoj smrti u Višegradu je priređen pozdravni vatromet na drevnom Mostu Mehmed-paše Sokolovića, centralnom motivu romana "Na Drini ćuprija" nobelovca Ive Andrića. Stotinak kilometara severnije od Višegrada, u Zvorniku, stotine ljudi marširale su kroz grad skandirajući Mladićevo ime i njegovu vojnu titulu u arhaičnom obliku "đenerale" umesto "generale". Višegrad i Zvornik su na istoku BiH, baš kao i Srebrenica, što je regija široko rasprostranjenih zločina nad Bošnjacima već u prvoj godini rata, 1992. Slično se ponovilo i u Banjaluci, političkom i finansijskom centru Republike Srpske, gde su nošeni transparenti, paljene baklje i skandirano Mladićevo ime. Produbljivanju sumnji o okolnostima Mladićeve smrti doprineo je i Milorad Dodik, čelnik vodeće partije u RS, Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je u prvoj izjavi tvrdio da se u slučaju Mladića radi o "ubistvu". Rezidualni mehanizam je, inače, pokrenuo istragu, što je deo redovne procedure za preminule zatvorenike. U Srbiju je Mladićevo telo dopremljeno Vladinim avionom, na aerodromu su ga dočekali vojnici Vojske Srbije, dok je kovčeg bio prekriven državnom zastavom. "Duboko sam svestan da je to u velikoj meri rezultat jednog, rekao bih, i organizovanog i osmišljenog projekta negiranja odgovornosti za zločine od strane političkih i intelektualnih elita, u čemu učestvuje i u velikoj meri ne samo tercira, nego možda i vodi tu kampanju Srpska pravoslavna crkva", kaže Srđan Milošević. "Dakle, neke od temeljnih i najuticajnijih struktura u društvu su prosto angažovane u naporu da se ne samo relativizuje, nego vrlo često i negira bilo karakter tog rata, bilo odgovornost pojedinih njegovih učesnika, u ovom slučaju Ratka Mladića. Tako da sve to skupa, mislim da objašnjava odakle ta vrsta reakcije, a u kontekstu u kojem je nacionalizam, pa čak, ako hoćete, i mnogo blaže - nacionalni identitet, zapravo jedna privilegovana ideološka paradigma, onda je to dodatno osnaženo, odnosno dodatno je moguće da se takva reakcija javi", podvlači ovaj sagovornik. "Uvid" pogledajte na YouTube kanalu Radija Slobodna Evropa.

"Organiziranje državnih i vojnih počasti u Srbiji za pravosnažno presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića je čin poistovjećivanja državnog vrha Srbije s jednim od najgorih krvnika u evropskoj historiji i ima nesagledive posljedice za budućnost cijele regije." Ovo navodi Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u saopštenju za javnost, 4. septembra. Kako ističe, takav odnos prema osuđenom za ratne zločine i odgovornom za genocid nad Bošnjacima je najbrutalniji čin provociranja i vrijeđanja žrtava genocida. "Glorificiranje jednog od najkrvoločnijih ratnih zločinaca je skandal koji prevazilazi regionalne i evropske okvire. Nakon historijskih presuda sudova u Nirnbergu i Tokiju, nikome u Evropi i svijetu nije palo na pamet da veliča presuđene ratne zločince", naveo je Bećirović. Dodaje i kako državni vrh Srbije "mora znati da ne postoje nikakve državne i vojne počasti za ratnog zločinca koje mogu promijeniti pravosnažne sudske presude". "Ratni zločinac Mladić je pravosnažno osuđen za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti, ubistva, progone, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Pozivam EU, Vijeće Evrope, UN i druge međunarodne aktere da jasno osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji i institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince", ističe Bećirović. Prema njegovim riječima, "Bosna i Hercegovina želi mir i dobre odnose sa svim susjedima, ali, mir se ne gradi veličanjem ratnih zločinaca, nego poštivanjem istine, žrtava i borbom za pravdu". Put ka EU zahtijeva suočavanje sa prošlošću i poštovanje žrtava ratnih zločinaPrethodno je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, otkazala planiranu posjetu Srbiji. U objavi na X profilu, Kos je navela kako veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, nakon njegove smrti, je "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". "Taj put zahtijeva suočavanje s prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina. Ratko Mladić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Povratak njegovih posmrtnih ostataka u Beograd podsjeća Evropu na najmračnije stranice naše novije historije", navela je ona. Ranije tokom dana, Kos je upozorila da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li deli evropske vrijednosti. Da je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljiva za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne), irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Bit će sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala objavio je 4. septembra detalje optužnice protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića, koju je podigao dan ranije. Kako se navodi, pored Mijatovića, optužnicom su obuhvaćeni Nevzet Sefo, stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, Adis Fajić, pomoćnik ministra, Bojan Lazić, direktor pravnog lica "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo i Harun Mlivo, izvršni direktor pravnog lica "38X Ventures". Svi se sumnjiče za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Terete se da su u periodu od januara do kraja septembra 2025. godine, na području Sarajeva i Mostara, postupali u namjeri pribavljanja koristi pravnom licu "38X Ventures" d.o.o Sarajevo. Cilj je bio ostvarivanje, kako se navodi u optužnici, uspjeh na javnom konkursu kroz izbor korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2025. godinu i pribavljanje bespovratnih novčanih sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u protuvrijednosti od 600 hiljada dolara, odnosno oko 997 hiljada maraka. Riječ je o novcu namijenjenom za plaćanje licence za održavanje i implementaciju međunarodno priznatog akceleratorskog programa Techstars LLC, SAD, u Federaciji Bosne i Hercegovine. "Optuženi se terete da su uz prethodni dogovor i zajedničkim djelovanjem, prije i tokom provođenja javnog konkursa, poduzimali radnje usmjerene na prilagođavanje konkursnih uslova pravnom licu "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, na način da su uslovi konkursa određeni tako da ih ovo pravno lice, kroz formiranje Konzorcija "Techstars Sarajevo“ može ispuniti, čime su teže povrijedili prava drugih zainteresovanih pravnih lica na dobijanje bespovratnih sredstava Ministarstva po navedenom Projektu", navodi se. Prema navodima optužnice, na taj način su, svjesno i htijući opisanim radnjama i nezakonitim djelovanjem pravnom licu "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, kao predstavniku i nosiocu poslova, prava i obaveza u ime i za račun Konzorcija "Techstars Sarajevo", na čiji račun su uplaćena bespovratna grant sredstva, pribavili imovinsku korist u iznosu od najmanje oko 997 hiljada maraka. U optužnici se navodi da je za glavni pretres predloženo ispitavanje 50 svjedoka, pet vještaka i izvođenje oko 350 materijalnih dokaza. Istraga u ovom predmetu provedena je u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA)".