Ukrajinska vojska saopštila je da su pogodili ruski nosač raketa u Kaspijskom moru, najnovijem napadu dugog dometa na ruske ciljeve. Brod je bio dio ruske flotile u Kaspijskom moru, koja je ranije korištena za lansiranje krstarećih raketa na ukrajinske ciljeve. Nije poznato koliko je brod oštećen u napadu 7. maja, koji nije mogao biti odmah potvrđen. Više od četiri godine nakon početka ruske ofanzive, Ukrajina je pojačala arsenal oružja dugog dometa, proširujući i proizvodnju dronova i raketa. Ranije ove sedmice, predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su najmanje dvije domaće rakete Flamingo ispaljene na vojni objekat u centralnoj Rusiji, udaljen oko 1.200 kilometara od granice. Ukrajinski dronovi su takođe ciljali ruske objekte za izvoz nafte u Baltičkom moru. Prošlog mjeseca, lokalni guverner proglasio je to područje "prvom linijom" zbog broja ukrajinskih dronova koji su tamo primijećeni. Mahačkala, luka u kojoj se nalazi veći dio kaspijske flote, udaljena je oko 1.300 kilometara od teritorije koja je i dalje pod ukrajinskom kontrolom. Napad dolazi i u trenutku kada se Rusija priprema za Dan pobjede, kojim se obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Iako je tokom vladavine Vladimira Putina ovaj praznik pretvoren u jedan od najvažnijih u godini, ovogodišnja proslava bit će održana u manjem obimu usljed strahova da bi Ukrajina mogla pokušati da poremeti proslavu. Upitan o pojačanim mjerama sigurnosti, portparol Kremlja Dmitrij Peskov umanjio je značaj izvještaja. "Nadležne službe uoči velikih praznika, a naravno, možda i najvažnije, Dana pobjede u našoj zemlji, uvijek preduzimaju dodatne sigurnosne mjere", rekao je Peskov. Ove godine dodatne mjere su uvedene zbog "prilično složene operativne situacije" usljed kako je rekao "terorističke prijetnje" iz Ukrajine. Kremlj je predložio primirje s Ukrajinom koje bi počelo 8. maja, kako bi se poklopilo s prazničnim događajima. Zelenski je odbio taj prijedlog i uzvratio prijedlogom primirja koje je trebalo početi 6. maja. Događajima povodom Dana pobjede obično prisustvuje veliki broj stranih zvaničnika i šefova država, uključujući predsjednike pet centralnoazijskih zemalja koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza. Lista gostiju koju je Kremlj objavio 7. maja uključivala je manje od deset zvanica; među njima su bili bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko i slovački premijer Robert Fico. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije uputilo je ratoborno upozorenje Kijevu i tamošnjim diplomatskim misijama, prijeteći napadom na ukrajinsku prijestonicu ako Ukrajina zaista poremeti proslavu 9. maja. Ukrajina je tokom 7. maja lansirala gotovo 200 dronova na ruske ciljeve, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Srbija je sa kineskom kompanijom Šandong potpisala ugovor o izgradnji brze saobraćajnice "Vožd Karađorđe" u centralnoj Srbiji, 7. maja. Projekat vredan oko milijardu i trista miliona evra predviđa izgradnju oko 90 kilometara puta. Prema podacima "Koridora Srbije" projekat obuhvata teritorije opština Sopot, Mladenovac, Lazarevac, Aranđelovac, Topola, Rača, Lapovo, Velika Plana, Svilajnac, Despotovac i Bor. Ugovor su potpisali su ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, direktor "Koridora Srbije" Aleksandar Antić i direktor ogranka "Šandong Srbija" Čang Sjusijen. Ambasador Kine u Srbiji Li Ming tom prilikom ocenio je da je ovaj projekat "značajno svedočanstvo i dokaz trajnog prijateljstva i zajedničkog razvoja između" Beograda i Pekinga. "Nadam se da će obe strane nastaviti da rade i da dalje istražuju potencijale infrastrukturne saradnje između Kine i Srbije i da će dati doprinos za izgradnju zajedničke budućnosti između Kine i Srbije u novom dobu", naveo je. U Beogradu je potpisan je i Ugovor o predfinansiranju. "Kineska kompanija je preuzela na sebe predfinansiranje i mi smo im zahvalni na tome", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji je takođe prisustvovao potpisivanju ugovora. Vučić je na Instagramu napisao i da je zahvalan "kineskim prijateljima što su uvek otvoreni za konkretnu saradnju". Reč je o saobraćajnici čija je gradnja najavljena još 2019. godine. U maju 2020, Vlada Srbije je ovaj projekat proglasila projektom od posebnog značaja za državu. Ovo nije prvi posao Šandonga u Srbiji. Kompanija je učestvovala u više infrastrukturnih projekata, pretežno vezanih za izgradnju puteva. Kineske kompanije poslove u Srbiji uglavnom dobijaju bez tendera, direktnom pogodbom, na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine koji takve uslove omogućava. Da bi obezbedila novac za izgradnju te infrastrukture, Srbija prema pravilu novac pozajmljuje od kineskih banaka. Trenutno isplaćuje više od deset kredita Kini koje je podigla uglavnom za infrastrukturne projekte, a taj dug iznosi oko 2,8 milijardi evra. Zbog zaduživanja i poslova sa Kinom, koji se u izveštajima međunarodnih organizacija opisuju kao netransparentni i podložni korupciji, Srbija se našla i na meti kritika Evropske unije. Dolaskom Srpske napredne stranke na vlast Srbija se priključila Inicijativi Pojas i put koju je pokrenuo kineski predsednik Si Đinping sa ciljem prodora te zemlje na Zapad. Inicijativa je na meti kritika zapadnih zemalja koje je vide kao iskorišćavanje ranjivih država nametanjem neodrživog duga kroz sporne ugovore, ali i kršenje pravila transparentnosti. Iako je Srbija kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, zvaničnici Beograda odnose sa Pekingom opisuju kao "čelično prijateljstvo".

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) raspisala je Opće izbore koji bi trebali biti održani u nedjelju, 4. oktobra. Na izborima će 3,4 miliona birača birati tri člana Predsjedništva BiH, 518 zastupnika u državnom i dva entitetska parlamenta, te u deset kantonalnih skupština. Novina bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces. Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic s kojom još nije potpisan ugovor o nabavci opreme. Rok za isporuku opreme je 139 dana. "Slijedi izazovan period, jer smo zbog dugotrajnog procesa javne nabavke izgubili dosta vremena, ali vjerujem da ćemo na izborima upotrijebiti nove tehnologije", kazao je predsjedavajući CIK-a Jovan Kalaba. Uvođenje novih tehnologija nametnuo je visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona 2024. godine, nakon što se političke stranke godinama nisu mogle dogovoriti o reformi izbornog procesa. Član CIK-a Suad Arnautović kazao je da nove tehnologije neće u samom procesu glasanja donijeti bitnije izmjene, izuzev autentifikacije otiskom prsta po dolasku na biralište te skeniranja listića prije ubacivanja u glasačku kutiju. "Nije, dakle, riječ o elektronskom glasanju nego o digitalizaciji procesa. Za birače nema nikavih promjena i moći će glasati jednostavno kao i do sada", kazao je. Intervencija policijeCIK je na sjednici 7. maja usvojio i pravilnik koji, uz ostalo, predviđa intervenciju policije na biračkom mjestu u slučaju nepropisne identifikacije, odnosno pokušaja glasanja za drugu osobu. Protiv ove odredbe izjasnio se član CIK-a Vlado Rogić, ističući da to može usporiti birački proces, te u javnosti plasirati sliku da je situacija na pojedinim mjestima alarmantna. "Bolje bi bilo da predsjednik biračkog odbora zapiše sve one koji žele nepropisno izvršiti identifikaciju, a da policija nakon toga poduzme mjere", kazao je Rogić. Član Komisije Željko Bakalar kazao je da je u Krivičnom zakonu BiH za prevaru pri glasanju predviđena kazna do pet godina zatvora. "Zamislili smo da policija intervenira, jer pretpostavljamo da birački odbor ne može zadržati birača nakon što je pokušao prevaru", kazao je Bakalar. Na sjednici je rečeno da bi konačni rezultati izbora trebali biti potvrđeni najkasnije do 20. novembra. Novac za organizaciju oktobarskih još nije osiguran, s obzirom na to da ovogodišnji državni budžet nije usvojen, a iz CIK-a su naveli da će uputiti zahtjev Ministarstvu financija trezora BiH da osigura novac. Izborni zakon BiH predviđa da to ministarstvo mora u roku od 15 dana od raspisivanja izbora prebaciti CIK-u neophodna sredstva.

Iran je naveo da razmatra najnoviji američki prijedlog za koji izvori kažu da bi okončao sukobe, ali ostavio nekoliko ključnih pitanja otvorenim, dok američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je dogovor "vrlo moguć", ali je istovremeno upozorio na obnavljanje borbi ako Teheran odbije ponudu. Iranska državna novinska agencija ISNA citirala je portparola Ministarstva inostranih poslova koji je izjavio da je Teheran primio američki prijedlog i da proučava detalje, iako je sugerisao da postoje odredbe koje su neprihvatljive za lidere te zemlje. Američki prijedlog za okončanje rata je još "u fazi razmatranja", prenio je Esmail Bakei, dodajući da će Teheran prenijeti svoj odgovor posredniku Pakistanu nakon što "finalizira svoje mišljenje". Ipak, Trump je izjavio da pregovori uz posredovanje Pakistana dobro napreduju. "Oni žele dogovor. Imali smo veoma dobre razgovore u posljednja 24 sata i vrlo je moguće da ćemo postići dogovor", rekao je Trump novinarima u Ovalnoj kancelariji 6. maja. Kasnije je, u video-poruci na skupu Republikanske stranke u Georgiji, Trump ustvrdio da će rat "brzo biti gotov". Te opaske su zvučale optimističnije u odnosu na objavu na društvenim mrežama ranije tog dana, u kojoj je Trump zaprijetio ponovnim pokretanjem američke kampanje bombardovanja Irana, a mogućnost da Teheran pristane na američki prijedlog nazvao "velikom pretpostavkom". Dvije strane ostaju podijeljene oko niza pitanja, uključujući sposobnost Irana da obogaćuje uranijum i njegovu kontrolu nad Hormuškim moreuzom, ključnim plovnim putem kroz koji je prolazilo oko 20 posto svjetskog snabdijevanja naftom i gasom prije rata, koji je izbio 28. februara. Memorandum na jednoj straniciReuters je citirao pakistanski izvor i drugu osobu upućenu u posredovanje, navodeći da je dogovor blizu kada je riječ o memorandumu na jednoj stranici koji bi formalno okončao konflikt. Nakon toga bi uslijedili razgovori o deblokadi pomorskog saobraćaja kroz moreuz, ukidanju razornih američkih sankcija Teheranu i postavljanju ograničenja na iranski nuklearni program, naveli su Reutersovi izvori. Teheran je oduvijek insistirao na tome da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe, dok su ga Sjedinjene Države, Izrael i drugi na Zapadu optuživali da pokušava razviti nuklearnu bombu. Iranska poluzvanična novinska agencija Tasnim, pozivajući se na neimenovani izvor, navela je da američki prijedlog sadrži neke neprihvatljive odredbe, iako nije precizirala koje. Iranski zastupnik Ebrahim Rezai, koji je i portparol parlamentarnog odbora za spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost, nazvao je prethodni tekst američkog prijedloga "više američkom listom želja nego realnošću". "Amerikanci u ratu koji gube neće dobiti ništa što nisu dobili u pregovorima licem u lice", napisao je on na društvenim mrežama. Reuters navodi izvor upoznat s posredovanjem koji kaže da američke pregovore vode Trumpov izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner. Ako obje strane prihvate trenutni memorandum na jednoj stranici, to bi pokrenulo sat za 30 dana detaljnih pregovora s ciljem postizanja potpunog sporazuma, naveo je izvor. Potpuni sporazum bi okončao međusobne američke i iranske blokade u moreuzu, ukinuo američke sankcije i oslobodio zamrznuta iranska sredstva. Takođe bi uključivao određena ograničenja iranskog nuklearnog programa, s ciljem pauze ili moratorija na iransko obogaćivanje uranijuma, dodao je izvor. U međuvremenu, francusko predsjedništvo je saopštilo da šalje nosač aviona Charles de Gaulle u južni dio Crvenog mora kako bi se pozicionirao za potencijalnu misiju vraćanja navigacije u Hormuškom moreuzu. Njegova misija šalje "signal da ne samo da smo spremni osigurati Hormuški moreuz, već smo za to i sposobni", saopšteno je iz kancelarije predsjednika.

Sudski panel Specijaliziranih vijeća Kosova u Hagu odgodio je za još najmanje dva mjeseca izricanje presude bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u suđenju za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, potvrdila je glasnogovornica suda za Radio Slobodna Evropa. Suđenje Hashimu Thaçiju, bivšem predsjedniku, Kadriju Veseliju i Jakupu Krasniqiju, bivšim predsjednicima Skupštine, te Rexhepu Selimiju, bivšem poslaniku, završeno je u februaru, a presuda se očekivala ovog mjeseca. Međutim, glasnogovornica Specijaliziranih vijeća Angela Griep rekla je u srijedu za Radio Slobodna Evropa da je sudski panel odlučio odgoditi izricanje presude do 20. jula "zbog složenosti slučaja". Ona je takođe pojasnila da 20. juli ne znači da će presuda tada biti izrečena i upozorila da je moguće novo odgađanje. "Ovaj datum nije datum izricanja presude, već samo rok produženja. Panel je dodao da će, ukoliko dodatno produženje bude apsolutno neophodno, izdati nalog u tu svrhu u odgovarajuće vrijeme", rekla je Griep za Radio Slobodna Evropa. Sva četvorica su kontinuirano negirala optužbe i ponovo se izjasnila da nisu krivi u završnim riječima u februaru. Tužioci su, u međuvremenu, zatražili da budu proglašeni krivima i osuđeni na po 45 godina zatvora, dok su timovi odbrane tražili njihovo oslobađanje, tvrdeći da nema dokaza za navodne zločine. Suđenje Thaçiju, Veseliju, Krasniqiju i Selimiju počelo je 2023. godine, a oni se u pritvoru u Hagu nalaze od 2020. Specijalizirana vijeća Kosova imaju sjedište u Hagu u Nizozemskoj i čine ih međunarodne sudije i advokati. Osnovana su odlukom Skupštine Kosova 2015. godine kako bi sudila u predmetima protiv bivših pripadnika OVK prema kosovskom zakonodavstvu. Thaçi je bio politički vođa OVK prije i tokom rata 1998–1999, Veseli je bio na čelu obavještajne službe, Krasniqi portparol, a Selimi član Glavnog štaba. Optužnica protiv njih uključuje optužbe za nezakonito pritvaranje, torturu, ubistva, zločine protiv čovječnosti, prisilne nestanke i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama. Za ove zločine se sumnja da su počinjeni između marta 1998. i septembra 1999. na različitim lokacijama na Kosovu, ali i na sjeveru Albanije. Prema Specijaliziranim vijećima, Thaçi, Veseli, Krasniqi i Selimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali svi oni negiraju krivicu.

Predsjednik SAD-a Donald Trump upozorio je Iran da će se suočiti s "mnogo većim nivoom i intenzitetom" napada ukoliko ne pristane na mirovni sporazum za koji su, prema izvještajima, dvije strane blizu dogovora. Američki mediji, predvođeni Axiosom, objavili su 6. maja da su Teheran i Washington blizu sporazuma o jednoj stranici memoranduma koji bi okončao rat u Zalivu. Axios je naveo da bi sporazum uključivao obavezu Irana na moratorij na obogaćivanje uranijuma, saglasnost Sjedinjenih Država da ukinu sankcije i oslobode milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava, kao i da obje strane ukinu ograničenja za brodove koji plove kroz Hormuški moreuz. Trump je, čini se, potvrdio da je sporazum blizu u objavi na društvenim mrežama, iako nije iznio detalje. "Pod pretpostavkom da Iran pristane na ono što je dogovoreno, što je možda velika pretpostavka, već legendarna operacija Epski bijes biće završena, a veoma efikasna blokada omogućiće da Hormuški moreuz bude OTVOREN ZA SVE, uključujući Iran", napisao je. "Ako ne pristanu, bombardovanje počinje i, nažalost, biće na mnogo većem nivou i intenzitetu nego ranije." Operacija Projekat SlobodaTrumpovi komentari uslijedili su nekoliko sati nakon što je objavio da će operacija nazvana "Projekat Sloboda", za navođenje brodova kroz Hormuški moreuz, biti "pauzirana na kratko vrijeme" nakon postizanja "velikog napretka... ka potpunom i konačnom sporazumu s predstavnicima Irana". Sjedinjene Države pokrenule su Projekat Sloboda kako bi obnovile komercijalni saobraćaj kroz Hormuški moreuz koji je Iran obustavio, ostavljajući hiljade brodova blokiranim na obje strane moreuza sedmicama i utičući na globalnu ekonomiju. Iran je blokirao tranzit kroz ovaj ključni plovni put, prijeteći da će gađati svaki brod koji pokuša proći bez njegove saglasnosti, kao odgovor na američko-izraelsku vojnu kampanju protiv njega, pokrenutu 28. februara. Povećani su strahovi da je primirje uspostavljeno prije gotovo mjesec dana narušeno nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati - ključni saveznik SAD-a u Zalivu - prijavili dolazne salve iranskih projektila, dok je najmanje jedan brod u Perzijskom zalivu bio meta napada dronovima. Među najvećim preprekama za postizanje mira navodi se sudbina iranskih nuklearnih ambicija. Washington želi da Teheran odustane od uranijuma, uključujući visoko obogaćeni uranijum, koji se može koristiti za izradu oružja. Peking je 6. maja ponovio poziv na "sveobuhvatno primirje" u sukobu i na povratak normalnog prolaza kroz Hormuški moreuz, dok je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi započeo svoju prvu posjetu Kini od izbijanja sukoba. Ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je nakon sastanka s Araqchijem u kineskoj prijestolnici da će Kina "intenzivnije" raditi kako bi pomogla okončanje borbi i odigrala "veću ulogu u uspostavljanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku". "Kina smatra da je potpuni prekid neprijateljstava neophodan, ponovno pokretanje sukoba je neprihvatljivo, a nastavak pregovora je posebno važan", rekao je Wang, prema saopštenju njegovog ministarstva nakon razgovora, koji dolaze sedmicu prije planiranog sastanka Trumpa s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Kina u velikoj mjeri zavisi od nafte s Bliskog istoka koja se izvozi i transportuje kroz Hormuški moreuz, a kineski zvaničnici su neupadljivo uključeni u pokušaje da pomognu postizanje sporazuma i pokretanje brodskog saobraćaja.

Dok se iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi nalazi u prvoj posjeti Kini od izbijanja sukoba u februaru, Peking ponavlja poziv na "sveobuhvatno primirje" u sukobu između Irana i SAD-a, kao i na povratak normalnog prolaza kroz Hormuški moreuz. Ministar vanjskih poslova Wang Yi izjavio je nakon sastanka s Araqchijem da će Kina "uložiti dodatne napore" kako bi pomogla okončanju borbi i odigrala "veću ulogu u obnovi mira i stabilnosti na Bliskom istoku". "Kina smatra da je potpuni prekid neprijateljstava imperativ, ponovno pokretanje sukoba je neprihvatljivo, a nastavak pregovora posebno važan", rekao je Wang, prema saopćenju njegovog ministarstva nakon razgovora koji dolaze sedmicu prije planiranog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa s kineskim kolegom Xi Jinpingom. Sastanak Araqchija i Wanga održan je usred medijskih izvještaja da su Teheran i Washington blizu dogovora o okončanju rata u Zaljevu. Američki medij Axios prvi je izvijestio o predloženom memorandumu, dok još uvijek nema komentara iz Washingtona. Axios navodi da bi sporazum, između ostalog, uključivao obavezu Irana na moratorij na obogaćivanje uranija, saglasnost Sjedinjenih Država da ukinu sankcije i oslobode milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava, te ukidanje ograničenja s obje strane u vezi s plovidbom brodova kroz Hormuški moreuz. Politički komentatori u Iranu uglavnom su pozdravili Araqchijevu posjetu Pekingu, opisujući je kao ključni kontra-potez uoči sastanka Trumpa i Xija. Analitičar Mostafa Najafi napisao je na platformi X da je tajming posjete presudan, upozoravajući da bi "pasivnost i nedostatak inicijative" do Trumpovog dolaska u Peking "mogli biti opasni". Najafi je ukazao na tekuće napore SAD-a da izrade novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a usmjerenu na Iran zbog Hormuškog moreuza, predstavljajući Araqchijevo putovanje kao nužan preventivni potez protiv američkih pokušaja da oblikuju kinesku politiku prema Iranu prije razgovora Trump–Xi. Strateg Mostafa Kharratian ocijenio je da posjeta mora poslužiti kao odskočna daska za sveobuhvatan bilateralni i trilateralni strateški dijalog između Teherana, Pekinga i Moskve. On tvrdi da se ključna pretpostavka Washingtona da će Iran prvi kapitulirati u ekonomskom ratu iscrpljivanja može razbiti ako Teheran osigura kinesko finansiranje od oko 20 milijardi dolara kako bi ublažio posljedice američke pomorske blokade. Kharratian je također ukazao na nedavne signale iz Moskve i Pekinga, uključujući prijem Araqchija na visokom nivou u Rusiji i dosad neviđenu aktivaciju kineskog zakona za blokiranje sankcija, kao dokaz da postoje uslovi za koordinirani odgovor na američki pritisak. Komentator Erfan Ebrahimi povukao je paralelu s posredničkom ulogom Pakistana, tvrdeći da Peking, za razliku od Islamabada, ima dovoljno političke težine da djeluje i kao "inicijator" i kao "garant" eventualnog sporazuma između Irana i Sjedinjenih Država o okončanju rata. Izvor: Uz izvještaje Kiana Sharifija i Reutersa

Tri osobe iz Holandije, Velike Britanije i Njemačke su evakuirane s luksuznog kruzera pogođenog smrtonosnim hantavirusom, dok se u međuvremenu predsjednik Kanarskih ostrva protivi tome da brod pristane na njihove obale. Dvije osobe su bolesne, a jedna je potencijalno zaražena, prenosi Reuters. Svi će biti prevezeni u specijalizirane bolnice u Evropi. Njemačka državljanka koja se nalazila na luksuznom kruzeru bit će prevezena u bolnicu u Duesseldorfu na testiranje, izvijestio je Bild, dodajući da žena nije pokazivala simptome. Putnica je bila u kontaktu sa drugom Njemicom koja je umrla na brodu, navodi njemački medij. Holandski par je također preminuo zbog zaraze na kruzeru, dok je britanski državljanin evakuiran s broda i nalazi se na intenzivnoj njezi u Južnoafričkoj Republici. Potvrda da se izbijanje hantavirusa s kruzera može širiti s čovjeka na čovjeka ne mijenja procjenu rizika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja ostaje na niskom riziku, rekao je predstavnik te organizacije. Jedan od putnika sa kruzera koji se vratio u Švicarsku također je zaražen i trenutno se nalazi na lječenju u Cirihu. Švicarska vlada kaže da nema opasnosti za širu populaciju. Sa druge strane, predsjednik Kanarskih ostrva kaže da se protivi planu španske vlade da dozvoli brodu pogođenom virusom da pristane na njihove obale. Brod MV Hondius koji je isplovio iz Argentine 1. aprila trebao je stići na Kanarska ostrva u narednih nekoliko dana. Na brodu se nalazi skoro 150 putnika. "Ne mogu dozvoliti brodu da uđe," rekao je Fernando Clavijo. Dodao je i da ne znaju kakvo je stanje ostalih putnika niti koliko bi ih moglo biti zaraženo. Kako navodi BBC pristanak kruzera je sada postalo političko pitanje za špansku vladu premijera Pedra Sancheza. Na brodu se nalazi 13 španskih državljana i kako je za BBC rekao ministar Angel Victor Torres da razumiju “brigu i nervozu lokalaca” sa otoka, ali je upozorio da su obavezni da dopuste brodu da pristane pod međunarodnim zdravstvenim pravilima. Hantavirus prvenstveno šire glodavci, ali se u rijetkim slučajevima može prenijeti i među ljudima rekli su iz Svjetske zdravstvene organizacije. WHO je potvrdio da se virus sa kruzera može širiti među ljudima. Ljudi se najčešće zaraze kada virus iz izmeta, pljuvačke i urina glodavaca postane prisutan u zraku, na primjer kada se čiste prostori u kojima su se gnijezdili pacovi i miševi. Hantavirus obično počinje simptomima sličnim gripi, kao što su umor i povišena temperatura, jednu do osam sedmica nakon izlaganja kažu iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Četiri do deset dana kasnije pojavljuju se kašalj, otežano disanje i tečnost u plućima. Izvor: Reuters, BBC

Zamjenica generalnog sekretara NATO-a, Radmila Šekerinska, poručila je rukovodstvu Bosne i Hercegovine da su sveobuhvatne reforme koje sprovode vlasti zemlje ključne za uspostavljanje povoljnog okvira u kojem NATO može efikasnije nastaviti da pruža svoju prilagođenu podršku. "NATO već pruža snažne mehanizme za reforme, ali njihov puni potencijal može se ostvariti samo ako su praćeni kredibilnim nacionalnim naporima, uključujući i izdvajanje većeg budžeta za podršku Oružanim snagama Bosne i Hercegovine", navela je Šekerinska. "U današnjem opasnijem svetu svi moramo više ulagati u sopstvenu odbranu i otpornost – i saveznici i partneri NATO-a", dodala je ona. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić posjetili su sjedište Alijanse na poziv generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, gdje su, osim susreta sa Šekerinskom, učestvovali i na sastanku Severnoatlantskog saveta. Tokom sastanka prezentirani su ostvareni rezultati Bosne i Hercegovine u procesu evroatlantskih integracija, uključujući usvajanje i implementaciju Programa reformi BiH, provođenje Individualno prilagođenog partnerskog programa za period 2025-2028, kao i kontinuirana ulaganja u modernizaciju i jačanje operativnih sposobnosti Oružanih snaga BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH naglasio je da Bosna i Hercegovina ostvaruje kontinuiran napredak na NATO putu, te istakao da su ispunjeni i formalni i suštinski uslovi za upućivanje poziva za članstvo. Komšić izjavio je da je NATO posvećen saradnji sa BiH i da želi da ona dobije nove oblike, ističući da se, uz ostalo, očekuje povećanje izdvajanja za odbranu. "Na tehničkom nivou stvari funkcionišu solidno, mislim prvenstveno na saradnju sa OS BiH. Od nas se očekuje da se ispune neki politički uvjeti. Prvi je povećanje izdvajanja za Oružane snage BiH, odnosno sektor odbrane sa 0,9 posto BDP-a na 1,8 posto. To će biti zahtjevi i očekivanje u narednom periodu", kazao je Komšić nakon sastanka sa Šekerinskom. Komšić je naglasio i da je neupitna podrška stabilnosti BiH od zemalja članica NATO-a. Kako se navodi u saopštenju iz sedišta Severnoatlantskog saveza, zamenica generalnog sekretara NATO-a naglasila je nepokolebljivu posvećenost NATO-a Bosni i Hercegovini, kao i značaj trajnog mira i bezbednosti u zemlji i stabilnosti na celom Zapadnom Balkanu za sigurnost u evroatlantskom regionu. Dodaje se da je pozdravila i važna dostignuća ostvarena tokom dugogodišnjeg partnerstva NATO-a sa Bosnom i Hercegovinom, zasnovanog na političkom dijalogu i praktičnoj saradnji, uz podršku pojačanog prisustva NATO-a u Sarajevu. Ona je naglasila spremnost NATO-a da dodatno ojača saradnju, nadovezujući se na prvi individualno prilagođeni program partnerstva Bosne i Hercegovine usvojen prošle godine, unapređenu implementaciju Programa reformi zemlje i pojačanu podršku NATO-a kroz Program izgradnje odbrambenih kapaciteta. "Šekerinska je takođe ponovila da NATO čvrsto stoji iza teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i da nastavlja da podržava evropski i evroatlantski put zemlje“, navodi se u saopštenju NATO-a. BiH se još 2005. formalno opredijelila za članstvo u NATO-u, ali je posljednjih godina put prema Alijansi bio blokiran političkim neslaganjima, naročito predstavnika iz Republike Srpske, koji zagovaraju vojnu neutralnost po uzoru na Srbiju. Uprkos protivljenju, reforme sektora odbrane se sprovode. BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu Oružanih snaga koja se provodi prema NATO-ovim standardima. Vojne jedinice iz BiH bile su dio NATO-ovih jedinica u misijama u Afganistanu, Iraku, Maliju, Kongu i drugim zemljama. Iz NATO-a su više puta naglašavali da članstvo zavisi od unutrašnje političke volje i ispunjenja reformi.

Ambasada Kine u Beogradu odbacila je kao netačne navode da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić ambasadoru Kine obećao da kineski konzorcijum, glavni izvođač radova, neće odgovarati za pad nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. "Nedavno je jedna televizija u Srbiji emitovala intervju sa pojedinim licima, u kojem su iznete neosnovane tvrdnje u vezi sa istragom o bezbednosnoj nesreći na železničkoj stanici u Novom Sadu, navodeći da je rukovodstvo Srbije dalo relevantne poruke našoj ambasadi", navela je Ambsada na društvenoj mreži X. Profesor beogradskog Fakulteta organizacionih nauka i član neformalne Anketne komisije za ispitivanje odgovornosti za pad nadstrešnice Vladimir Obradović izjavio je 3. maja da je Vučić u razgovoru sa ambasadorom Kine nakon nesreće poručio da neće dozvoliti procesuiranje kineskog konzorcijuma koji je bio angažovan na rekonstrukciji. Obradović je dodao i da je konzorcijum CRIC&CCCC (China Railway International i China Communications Construction Company) bio "protočni bojler za korupciju". Ambasada Kine je "snažno osudila" Obradovićeve navode i pozvala "medije i pojedince u Srbiji da prestanu sa širenjem netačnih informacija". "Apelujemo na građane Srbije da ostanu budni i oprezni prema delovanjima i izjavama sa ciljem unošenja razdora u odnose Kine i Srbije i ometanja saradnje naše dve zemlje, te da zajednički čuvaju čelično prijateljstvo Kine i Srbije", dodaje se u objavi. I predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je 5. maja navode da je ambasadoru Kine obećao da kineski konzorcijum neće odgovarati za pad nadstrešnice. Betonska nadsrešnica rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu obrušila se 1. novembra 2024. godine. Poginulo je 16 osoba, a jedna mlada žena je teško povređena. Tragedija se dogodila četiri meseca nakon svečanog otvaranja rekonstruisane stanične zgrade. Rekonstrukcija je urađena u okviru izgradnje brze pruge Beograd – Subotica, koja treba da bude deo međunarodne pruge do Budimpešte, kao deo kineske inicijative "Jedan pojas, jedan put". Ovaj događaj je pokrenuo talas masovnih protesta i blokada širom zemlje za zahtevima za krivičnu i političku odgovornost. Ni godinu i po dana od nesreće nije utvrđena odgovornost, a o njoj se vode tri paralelna postupka.