Pisanu poruku koja se pripisuje iranskom vrhovnom vođi Modžtabi Hameneiju objavio je 30. avgusta njegov Telegram kanal, pozivajući muslimanske zemlje da se ujedine protiv onoga što je nazvao njihovim "stvarnim neprijateljem", Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Poruka je objavljena povodom Sedmice islamskog jedinstva, kojom se obilježava rođenje poslanika Muhameda. U njoj se vladari zemalja Perzijskog zaljeva pozivaju na zajedničko djelovanje protiv SAD-a i Izraela. Mnoge arapske monarhije Zaljeva Iran smatraju prijetnjom i na svojoj teritoriji imaju američke vojne snage. Tokom rata Iran je gađao američke vojne lokacije i drugu infrastrukturu u nekoliko tih država. Hamenei se nije pojavljivao u javnosti otkako je, prema navodima, ranjen u američko-izraelskim zračnim udarima prije pola godine, u kojima su poginuli njegov otac i prethodni vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei. Od početka rata krajem februara nije objavljen nijedan njegov audio ili video-snimak, što je izazvalo pitanja o njegovom zdravstvenom stanju. Brojni nepotvrđeni izvještaji navode da je povrijeđen, dok je američki predsjednik Donald Trump 27. augusta rekao da vjeruje da je Hamenei još živ, ali "veoma teško ranjen". Najnovija poruka objavljena je samo nekoliko dana nakon druge poruke pripisane Hameneiju, u kojoj se poziva na zabranu bilo kakvih "izraza slabosti" koji bi mogli "naštetiti društvenom jedinstvu" u Iranu i predstavljati "veliku pomoć neprijatelju", dok američke sankcije i dalje pogađaju zemlju.

Paljenjem svijeća i spomenom Ratku Mladiću, haškom osuđeniku za ratne zločine, u nedjelju je odata počast na Saboru bivših boraca Vojske Republike Srpske (VRS) u Han Pijesku, tri dana nakon njegove smrti. Saboru su prisustvovali i predstavnici vlasti iz entiteta RS dok su s bine upućivane poruke "Svi smo mi Ratko Mladić", a pojedini sudionici nosili majice s njegovim likom. "Svi smo mi Ratko Mladić. I on se ima na koga osloniti", kazao je bivši pukovnik Vojske RS-a Janko Kecman, obraćajući se učesnicima Sabora. Saboru su pored ostalih prisustvovali Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske i ministar policije Željko Budimir. Minić je poručio da niko ne treba osuđivati ovaj skup, ističući da je riječ o saboru s porukom da se radi za Republiku Srpsku. Han Pijesak je tokom rata bio jedno od ključnih komandnih središta Vojske Republike Srpske. U tom gradu bio je smješten Glavni štab VRS-a, kojim je zapovijedao Mladić. Međunarodni sudovi utvrdili su da je Glavni štab imao ključnu ulogu u planiranju i provođenju vojnih operacija VRS-a širom BiH. Skupu se obratio i Ljubomir Borovčanin, bivši zamjenik zapovjednika Specijalne brigade MUP-a RS-a, koji je pred sudom u Haagu osuđen na 17 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima nakon pada Srebrenice i Žepe u julu 1995. Ratko Mladić umro je 27. augusta u 84. godini u pritvoru Ujedinjenih nacija u Haagu, gdje je služio doživotnu kaznu. Osim u Han Pijesku, počast ratnom zločincu proteklih dana odata je u nekoliko gradova RS-a, uz baklje i skandiranje imena. Njegovo ime skandiralo se i na tribinama stadiona, a pomen mu je održao i jedan episkop Srpske pravoslavne crkve u manjem bh. entitetu. Potrebna reakcija Tužilaštva BiHOdavanje počasti Mladiću održano je u vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini krivičnim zakonom kažnjivo javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, kazao je za RSE da je, nakon sabora u Han Pijesku, kao i drugih skupova na kojima je odana počast Mladiću, Tužilaštvo BiH ključna inistitucija koja bi morala regirati po službenoj dužnosti. "No, nisam optimista, imajući u vidu dosadašnji odnos prema procesuiranju ovih djela. Postavlja se pitanje gdje je granica veličanja osuđenih ratnih zločinaca, kada će Tužilaštvo postupati po sužbenoj dužnosti", kazao je. Kako je kazao, zabrinjavajuća je pojava eskalacije podrške osuđenima za ratne zločine u BiH, nakon što je objavljena vijest o Mladićevoj smrti. "Zabrinjava ta masovna podrška presuđenom ratnom zločincu, posebno kad se na tim skupovima vidi veliki broj mladih", naveo je Džananović. Ured visokog predsstavnika naveo je 29. augusta da vlasti u BiH imaju obavezu da osiguraju vladavinu prava i sankcioniraju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. I Evropska komisija je upozorila da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i da za njega nema mesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo. Džananović je za RSE kazao da ne očekuje konkretnu rekaciju ni od međunarodne zajednice, odnosno od OHR-a. "Nisam optimista ni da će međunarodna zajednica reagirati, jer je značajno promijenila ploču. Poslali su iz OHR-a upozorenje da očekuju od pravosuđa da radi posoa. Dakle Tužilaštvo je ključna insitucija", kazao je. Dosad su pred državnim Sudom pravomoćno osuđene dvije osobe zbog veličanja ratnih zločina, iako su zabilježene stotine prijava.

Presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, koji se nalazio u pritvoru pod nadležnošću Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), preminuo je 27. avgusta 2026. godine tokom boravka u bolnici u Hagu, u Nizozemskoj, izvijestio je Mehanizam. Nizozemske vlasti odmah su pokrenule standardne procedure predviđene nacionalnim zakonodavstvom. Dan kasnije, 28. avgusta, potvrdile su da neće biti otvorena krivična istraga te da neće biti obavljena obdukcija. Istovremeno, predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, 27. avgusta naložila je potpunu istragu o okolnostima Mladićeve smrti i za taj zadatak imenovala sudiju Iaina Bonomyja. Sudija Bonomy doputovao je u Hag i 28. avgusta započeo istragu, koja uključuje posjetu Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija i zatvorskoj bolnici. Istraga je u toku, a dodatni detalji za sada ostaju povjerljivi, naveo je Mehanizam. Iz Mehanizma ističu da je od trenutka Mladićeve smrti u redovnom kontaktu s njegovom porodicom, uključujući pitanja vezana za prijenos njegovih posmrtnih ostataka.

Islanđani su na referendumu u subotu glasali protiv ulaska u Evropsku uniju, javio je u nedjelju emiter RUV, odbacivši nastojanja vlade da ponovo pokrene pregovore o članstvu i podržavši stav onih koji smatraju da su islandska ribolovna područja previše važna da bi bila dovedena u pitanje, piše Reuters. Glasanje protiv predstavlja razočaranje za Brisel, jer su neki zvaničnici Island vidjeli kao relativno jednostavan slučaj koji bi mogao ublažiti skepticizam prema proširenju EU i strateški ojačati Uniju u trenutku kada je sigurnost Arktika sve važnija tema. Vlada je svoj plan za članstvo predstavila kao priliku koja se pruža "sad ili nikad", a premijerka Kristrun Frostadottir poručila je biračima u avgustu da bi odbijanje značilo kraj svih spekulacija o pridruživanju EU. Zagovornici članstva tvrdili su da bi ulazak u EU mogao doprinijeti smanjenju visokih kamatnih stopa i pružiti veću sigurnost u svijetu obilježenom ratom u Ukrajini i izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o pripajanju još jednog arktičkog ostrva, Grenlanda. Protivnici članstva upozoravali su da bi ulazak u EU ugrozio suverenitet zemlje i njena ribolovna područja. Referendumska kampanja podstakla je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je Frostadottir novinarima nakon glasanja u prijestolnici u subotu. "Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali priliku da glasamo", rekla je Frostadottir, dodajući da će njena vlada nastaviti rad bez obzira na ishod referenduma. Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, kada je finansijska kriza pogodila malu i otvorenu ekonomiju te zemlje. Vlada koja je bila skeptična prema Evropskoj uniji prekinula je pregovore 2013. godine. Geopolitičke krize, uključujući rat na Bliskom istoku i američke uvozne carine, dale su novu hitnost pitanju o kojem Islanđani povremeno raspravljaju već decenijama, podsjeća Reuters,

Za 15 dana Srbija će predstaviti prvu upotrebu kineskih robota u Vojsci Srbije, najavio je predsednik Aleksandar Vučić u Šapcu, gde je u subotu otvorena fabrika humanoidnih robota. Ova fabrika izgrađena je u partnerstvu dva kineska investitora, kompanija Minth i AGIBOT. "Videćete ih za 15 dana na delu. Sa ponosom vam to saopštavam. Videćete ih i to ne samo da hodaju, već kako koriste oružje i to veoma ozbiljno oružje", rekao je Vučić tokom obilaska fabrike. On je dodao da se u Šapcu testiraju roboti koje će koristiti Vojska Srbije. Naveo je da je robodog (robot-pas) opremljen kamerama i senzorima koji mu pomažu da se pripremi, prilagodi i kreće po terenu. Fabrika humanoidnih robota na zapadu Srbije prva je kineska fabrika te vrste na evropskom kontinentu. Zvaničnici Srbije očekuju da će glavno tržište za plasman biti Evropska unija. Posao je najavljen u februaru ove godine, a Vučić je već tada nagovestio upotrebu robota u Vojsci Srbije. Prilikom obilaska fabrike predsednik Srbije rekao je da pre upotrebe u vojsci, roboti moraju da prođu detaljno testiranje. "Jer tu ne sme da bude greške. I videćete na delu da nema greške", istakao je i dodao da su inženjeri prilagodili softvere za vojnu upotrebu i napravili oružje kojim se upravlja iz velike daljine i koje je "sposobno za značajne udare po neprijateljskim snagama". Plan je, kaže, da roboti na leđima nose mitraljeze, bacače raketa i drugo naoružanje. Fabrika robota nalazi se u okviru pogona Grupe Minth koja u Srbiji već posluje u oblasti auto industrije. Projekat je realizovan u partnerstvu sa kineskom kompanijom AGIBOT koja se bavi razvojem veštačke inteligencije i robotike. AGIBOT je u februaru ove godine najavio da će početno proizvoditi od 1.000 do 2.000 robota godišnje, dok je Vučić prilikom otvaranja fabrike izjavio "da se nada da će biti sklopljeno, a kasnije i proizvedeno više od 5.000 robota na godišnjem nivou". Naveo je da Srbija postaje pionir u Evropi u serijskoj proizvodnji humanoidnih robota, i da će dobiti znanje koje će moći da prenese i u region, i u Evropu. Iako kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija se poslednjih godina sve više okreće Kini, a lideri dve države ističu da Kinu i Srbiju vezuje "čelično prijateljstvo". Uz ekonomsku i infrastrukturnu saradnju, Srbija sa Kinom jača i vojnu, kroz nabavku kineskog naoružanja i vojne vežbe. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države više puta su upozoravale zvaničnike u Srbiji na opasnosti produbljivanja vojne saradnja sa Kinom.

Venecuela i Sjedinjene Američke Države postigle su veliki naftni sporazum kojim bi Washington dobio većinsku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih venecuelanskih rezervi nafte, objavili su američki predsjednik Donald Trump i privremena predsjednica Venezuele Delcy Rodriguez, piše AFP. Trump je sporazum nazvao "najvećim naftnim poslom u svjetskoj historiji", dok je Rodriguez poručila da će on imati velik uticaj na oporavak ekonomije Venecuele. Sporazum dolazi gotovo osam mjeseci nakon što su američke snage 3. januara zarobile Nicolasa Madura u Karakasu i odvele ga u SAD. Rodriguez je dva dana poslije položila zakletvu kao privremena predsjednica. "Venecuela objavljuje historijski sporazum s vladom Sjedinjenih Američkih Država, koji će imati značajan uticaj na oporavak naše nacije", poručila je Rodriguez. Prema venecuelanskim vlastima, sporazum obuhvata razvoj 17 strateških naftnih polja s ukupnim dokazanim rezervama većim od 65 milijardi barela. Predviđena su privatna ulaganja veća od 100 milijardi dolara, dok Karakas očekuje više od 209 milijardi dolara prihoda od poreza. Američka strana trebala bi preko novog partnerstva s privatnim kompanijama dobiti 55-postotni operativni udio. Rodriguez tvrdi da će ulaganja omogućiti obnovu i izgradnju ključne infrastrukture venecuelanske naftne industrije. "Naš je cilj učvrstiti položaj energetske velesile stavljanjem naših golemih rezervi u službu nacionalnog razvoja, otvaranja radnih mjesta, povećanja prihoda naših radnika i dobrobiti našeg naroda", poručila je. Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, veće od 300 milijardi barela, ali proizvodnja je godinama znatno ispod mogućeg kapaciteta zbog dotrajale infrastrukture, nedostatka ulaganja i dugogodišnjih sankcija. Sporazum dolazi u trenutku kada su američke strateške naftne rezerve snažno smanjene zbog puštanja nafte na tržište nakon poremećaja u snabdijevanju izazvanih ratom na Bliskom istoku. Prema najnovijim podacima američke Uprave za energetske informacije, u strateškim rezervama je 21. avgusta bilo oko 289.7 miliona barela nafte. Sjedinjene Države su u sklopu međunarodne akcije najavile puštanje ukupno 172 milijuna barela iz svojih strateških rezervi. Puni detalji novog sporazuma s Venecuelom još nisu objavljeni, uključujući identitet svih privatnih kompanija koje će učestvovati i način na koji će se američka većinska kontrola provoditi.

Najmanje 37 ljudi je poginulo, a 42 povrijeđeno u ruskom napadu na okrug Buča u Kijevskoj oblasti, objavio je čelnik regionalne vojne uprave Timur Tkačenko. Spasioci su evakuisali 381 osobu, a oštećeno je oko 50 kuća. Napad se dogodio u petak uveče u selu Mila, gdje je ruski dron pogodio ili pao na područje jednog preduzeća. Poslije udara izbio je veliki požar, a potom je počela snažna detonacija materijala uskladištenog na lokaciji. Vatra se proširila i na okolne stambene objekte. Ukrajinsko Državno tužilaštvo pokrenulo je istragu ne samo o ruskom napadu nego i o mogućem službenom nemaru povezanom sa skladištenjem eksplozivnih predmeta i materijala. Istražioci će provjeriti da li su eksplozivni materijali na području preuzeća bili zakonito smješteni i skladišteni, te da li su postojale potrebne dozvole i ko je od službenih osoba donosio odluke o njihovu skladištenju. Ukrajinski premijer Serhij Korecki je cijeli slučaj nazvao "kriminalnim nemarom" i zatražio strogo kažnjavanje odgovornih. "Raditi iste greške u petoj godini opšte invazije je kriminalni nemar. Svi krivci, bez iznimke, moraju biti strogo kažnjeni kako se ovakve situacije više ne bi ponavljale", poručio je. Korecki je podsjetio na raniji napad na skladište u Višnjevu kod Kijeva i rekao da vlasti očito nisu izvukle pouke iz te tragedije. Zbog velikog požara i sekundarnih eksplozija vlasti su privremeno zatvorile dio autoputa Kijev-Čop kako bi omogućile rad spasilačkih službi i evakuaciju stanovništva. Na snimcima objavljenima na društvenim mrežama vidi se velika eksplozija. Napad na Buču bio je dio velikog ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu. Ukrajinske vazdušne snage objavile su da je Rusija od petka uveče lansirala 267 dronova, jednu protivbrodsku raketu Oniks i jednu balističku raketu Iskander. Ukrajinska protivvazdušna odbrana tvrdi da je do subote ujutro srušila ili elektroski neutralisirala 233 drona. U odvojenom ruskom napadu dronom na Herson poginuo je jedan muškarac, dok je 44-godišnja osoba zadobila povrede od eksplozije i gelera. Dvoje ljudi je povrijeđeno je i u kijevskom okrugu Svjatošin. Rusija i Ukrajina posljednjih mjeseci pojačavaju napade duboko iza linije fronta, pri čemu su među čestim metama energetska i logistička postrojenja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je zatražio dodatno povećanje ukrajinskih dalekometnih napada na Rusiju i postavio cilj od 1.000 lansiranja dronova dnevno. "Trenutno smo u prosjeku na više od 300 naših dalekometnih sankcija. Mora ih biti više", rekao je Zelenski.

Stanovnici Islanda u subotu izlaze na referendum na kojem će odlučiti žele li ponovno pokrenuti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, nakon što su geopolitički pritisci to pitanje ponovno doveli u centar političke rasprave. Referendum je najavljen u martu, nakon što je aktuelna proevropska vlada, predvođena socijaldemokratima, koja je pobijedila na izborima 2024., najavila izjašnjavanje građana o obnovi pristupnih pregovora, prenosi Reuters. Island je još 2009. podnio zahtjev za članstvo u EU, nakon globalne finansijske krize koja je teško pogodila zemlju. Međutim, tadašnja evroskeptična islandska vlada obustavila je pristupne pregovore 2013. godine. Island, nordijska zemlja s nešto manje od 400.000 stanovnika i članica NATO-a, suočava se sa sve većim pritiskom da ojača veze s evropskim kontinentom. Promjeni raspoloženja pridonijele su sumnje u američku predanost sigurnosti Evrope i Islanda, sve snažnije geopolitičko suparništvo na Arktiku te prijetnje Washingtona da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom, arktičkim ostrvom zapadno od Islanda. Reykjavik već sarađuje s Briselom u okviru Evropskog ekonomskog prostora (EEP), a Island je i dio šengenskog prostora bez unutrašnjih graničnih kontrola. Da li će Islanđani odlučiti da ponovo pokrenu pregovore o članstvu u EU, ostaje neizvjesno jer ankete pokazuju da je zemlja podijeljena oko tog pitanja. Jedna od glavnih tačaka u raspravi o mogućem članstvu u EU jest ribarstvo, odnosno zadržavanje kontrole nad unosnim ribolovnim područjima, koja imaju ključnu ulogu u islandskoj ekonomiji. Ukoliko Islanđani podrže obnovu pregovora, zemlju očekuju višegodišnji pregovori s Evropskom komisijom tokom kojih će se procjenjivati usklađenost islandskog zakonodavstva i standarda s pravnom stečevinom EU.

Sjedinjene Američke Države produžile su operativnu licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS) do 30 septembra, izjavila je u petak ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, kako bi sprečila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Više od godinu dana primene sankcije se odlažu, a otkako se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac, OFAC-ova licenca za rad se periodično obnavlja. Đedović Handanović je na društvenim mrežama navela da su odlukom Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD omogućeni nastavak poslovanja NIS-a i rad Rafinerije nafte u Pančevu. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. Mađarska naftna kompanija MOL i Gaspromnjeft sredinom januara su potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma, uz mogućnost uključivanja kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kao manjinskog partnera, mada se treća kompanija skoro uopšte više ne pominje. MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Đedović Handanović je rekla da su pregovori o kupoprodaji NIS-a između mađarskog MOL- i većinskog vlasnika Gaspromnjefta u završnoj fazi, prenela je Radio-televizija Srbije. "Novo produženje licence je signal da postoji napredak i volja da se osigura dodatno neophodno vreme kako bi se ova kompleksna transakcija završila", rekla je ministarka energetike. I predsednik Srbije Aleksandar Vučić u četvrtak je izrazio očekivanje da bi pitanje NIS-a moglo da bude rešeno tokom septembra. "Po prvi put mi se čini, i optimista sam, i nadam se da bismo u septembru mogli da završimo celu priču oko NIS-a", rekao je Vučić novinarima.

Sjedinjene Američke Države su saopštile da su svesne pretnji iranskih oružanih snaga da će medije na persijskom jeziku, uključujući Radio Farda (servis RSE), staviti na listu potencijalnih vojnih meta, i ukazale na, kako su navele, istoriju Teherana u zastrašivanju i pokušajima napada na novinare i disidente u inostranstvu. U odgovoru na upit RSE, portparol Stejt departmenta je u petak rekao: "Upoznati smo s tim izveštajima". "Iranski režim je više puta zastrašivao i pokušavao da otme i ubije novinare i iranske disidente širom sveta samo zbog korišćenja svojih sloboda. To je dugotrajno, sramotno ponašanje režima koji decenijama širi teror širom sveta", rekao je portparol. "Sjedinjene Države stoje uz nevine civile koje je Iran targetirao i nastavljaju da rade sa saveznicima i partnerima kako bi razotkrile ove pretnje, podelile informacije o pretnjama i pozvale počinioce na odgovornost", dodao je portparol. U televizijskom intervjuu početkom ove nedelje, portparol iranskih oružanih snaga, brigadni general Abolfazl Šekarči, imenovao je Radio Farda, Iran International, BBC Persian i Manoto, i rekao da bi zaposleni u tim medijima mogli biti uključeni u iransku "banku vojnih meta". On ih je nazvao "vojnicima cionizma i kriminalne Amerike" i tvrdio, bez pružanja dokaza, da su ti mediji na različite načine povezani s CIA, Mosadom i drugim stranim obaveštajnim službama. Dejvid Kramer (David), izvršni direktor Instituta Džordž V. Buš i bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za demokratiju, ljudska prava i rad, rekao je da upozorenje Teherana odražava značaj medija koji bi mogli biti meta. "Nije iznenađenje što iranski režim gleda na medije poput Radija Farda i BBC na persijskom jeziku kao na pretnje, jer ne žele da iranski narod zna šta se zaista dešava", rekao je Kramer za RSE. "Reakcija režima pokazuje da ovi servisi imaju stvaran uticaj unutar Irana, dok režim više voli da deluje u tišinu i nasiljem protiv sopstvenog naroda i svojih suseda", rekao je on. Radio Farda je iranski servis Radija Slobodna Evropa, koji navodi da je njegova misija da "promoviše demokratske vrednosti pružanjem tačnih, necenzurisanih vesti i otvorene debate u zemljama gde je slobodna medija ugrožena i gde su dezinformacije sveprisutne". Kramer je rekao da mediji "moraju biti zaštićeni kako bi mogli da obavljaju svoj važan posao u unapređenju interesa američkog naroda kroz meku moć, dok takođe iranskom narodu daju do znanja da nisu zaboravljeni". Češka, u kojoj se nalazi sedište RSE i Radio Farde, izrazila je protest zbog pretnji. Ministar spoljnih poslova Petr Mačinka rekao je da je u ministarstvo pozvao na razgovor iranskog ambasadora povodom zog pitanja, objavili su češki mediji. "Radio Farda, sa sedištem u Pragu, bio je jedan od retkih kanala koji su stanovništvu u Iranu dostavljali proverene informacije. Njegov značaj je bio posebno jasan tokom masovne represije kojoj je iranski režim podvrgao svoj narod tokom zime", rekao je portparol češkog Ministarstva spoljnih poslova Adam Čorgo za Češki radio. Iranske vlasti su pokrenule brutalnu represiju tokom protesta u januaru. Iranske organizacije za ljudska prava sa sedištem u inostranstvu navode da su potvrdile oko 7.000 smrtnih slučajeva, ali da je stvarni broj žrtava verovatno veći. Tomas Melija (Thomas Melia), bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta s fokusom na ljudska prava, koji je sada viši saradnik u Centru za demokratiju i civilno društvo Univerziteta Džordžtaun, rekao je da pretnju treba shvatiti ozbiljno. On je rekao da osoblje Radija Farda u Pragu i drugde "mora da poveća svoju svest o bezbednosti", ukazujući na akcije iranske države usmerene na disidente u inostranstvu. Melija je takođe rekao da pretnja Teherana naglašava značaj rada Radija Farda. "To je znak koliko je važan rad Farde, da je iranski režim nezadovoljan što istinite činjenice, informacije i vesti koje Farda emituje dospevaju do iranskog naroda i da to žele da prekinu", rekao je Melija. Kristofer Voker (Christopher Walker), potpredsednik Centra za analizu evropske politike sa sedištem u Vašingtonu, rekao je da Iran ozbiljno shvata konkurenciju oko informacija i da je uložio velika sredstva u svoje državne informativne kapacitete. "Iranske vlasti veoma ozbiljno shvataju konkurenciju u medijima i informacijama", rekao je Voker. "Zbog toga se smatra da godišnje troše stotine miliona dolara na svoje državne informativne kapacitete širom sveta". Voker je opisao pretnje međunarodnim medijima na persijskom jeziku i drugim nezavisnim izvorima kao deo, kako je rekao, "dugogodišnjeg obrasca transnacionalne cenzure i represije". On je takođe iranske pretnje stavio u okvir šire konfrontacije oko informacija između autoritarnih vlada i zapadnih demokratija. "Ovo je deo globalnog rata u senci koji protiv Zapada vode režimi u Moskvi, Pekingu, kao i Teheranu", rekao je Voker, zbog čega je "slobodnim zemljama potreban daleko koherentniji i odlučniji odgovor". Penzionisani viceadmiral Robert Harvard (Harward), bivši zamenik komandanta Centralne komande SAD, rekao je da je antagonizam Irana prema nezavisnim medijima ukorenjen u prirodi klerikalnih vlasti koje su na vlasti od Islamske revolucije 1979. "U svojoj suštini, režim je uvek bio protiv slobodnih medija i svakoga ko je spreman da govori, i to su mogli da kontrolišu interno", rekao je Harvard za RSE. "Sada, kako postaju sve očajniji, krenuće na sve spoljne pritiske jer govore istinu o tome kakav je to despotski režim", rekao je on. RSE izveštava na 24 jezika u 18 zemalja. To je privatna, neprofitna američka medijska korporacija koju finansira grantom Kongresa SAD preko Američke agencije za globalne medije.