U Prištini se u subotu, 12. septembra održava "Marš za slobodu" kao znak podrške bivšim vođama Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) kojima se sudi u Hagu, samo četiri dana prije objave konačne presude u slučaju protiv Hashima Thacija (Hašim Tači), Kadrija Veselija, Rexhepa Selimija (Redžep Selimi) i Jakupa Krasniqija (Krasnići). Početak marša počeo je 14 sati na Trgu Skenderbega u Prištini. Na trgu Skenderbeg postavljena je pozornica za govore i nastupe; trg je prepun ljudi, baš kao i ulice koje vode ka njemu. Okupljanju prisustvuju i predstavnici političkih stranaka, veterani rata na Kosovu te članovi porodica optuženih i poginulih boraca. Hysni Gucati, lider Organizacije veterana rata OVK-a, izjavio je da veterani i njihove porodice traže pošteno i nepristrano suđenje. Istaknuo je da bi "nepošteno suđenje" išlo samo u prilog interesima Srbije i Rusije. "Nijedna sudnica ne može izbrisati tu istinu. Sloboda Kosova izborena je uz mnogo truda i žrtve", rekao je. U međuvremenu, lider Demokratske partije Kosova Bedri Hamza izjavio je da odluka od 16. septembra neće biti prihvaćena ako bude "nepravedna". "Stoga onima koji donose odluke s ovog trga poručujemo: 'razmislite o posljedicama prije nego što donesete odluku 16. septembra'", rekao je Hamza. Prije njega, lider Alijanse Ardian Gjini rekao je da su se četvorica bivših vođa OVK-a borili za slobodu Kosova te da je sada došlo vrijeme da im se iskaže zahvalnost. "Niko nikada neće uspjeti ukaljati našu priču o slobodi", rekao je. Gradonačelnik Perparim Rama najavio je da će javni prevoz u Prištini danas biti besplatan. Uz to, za učesnike marša organizovan je besplatan prevoz do glavnog grada iz svih ostalih gradova na Kosovu. Marš, koji organizuje građanski pokret "Sloboda ima ime", održava se u trenutku kada suđenje četvorici bivših vođa OVK-a ulazi u završnu fazu. Specijalizirana vijeća Kosova odredila su 16. septembar kao datum objave presude, više od tri godine nakon početka suđenja. Četvorica optuženih terete se za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Odbacili su sve optužbe. Program marša uključuje govore lidera stranaka Demokratske partije Kosova (PDK) i Savez za budućnost Kosova (AAK), Bedrija Hamze i Ardiana Gjinija, kao i predstavnika inicijative "Sloboda ima ime", udruženja ratnih veterana i porodica poginulih boraca. Današnji protest nije prvi organizovan na Kosovu protiv Posebnog suda ili kao znak podrške bivšim liderima OVK-a. U aprilu 2023., dan prije početka suđenja Thaciju, Veseliju, Selimiju i Krasniqiju, hiljade građana marširale su Prištinom pružajući im podršku. Demonstranti su taj sudski postupak ocijenili nepravednim i iskazali podršku borbi OVK-a. Jedan od najvećih skupova posljednjih godina održan je 17. februara 2026., povodom obilježavanja 18. godišnjice neovisnosti Kosova. Hiljade građana sudjelovale su u maršu pod nazivom "Pravda, a ne politika", organizovanom u znak podrđke bivšim liderima OVK-a. Taj je marš održan u trenutku kada se suđenje u Haagu bližilo kraju. Tužiteljstvo je iznijelo svoje dokaze u aprilu 2025., odbrana je zaključila svoj dio postupka u decembru iste godine, a završne riječi iznesene su u februaru 2026. Nakon toga, objava presude je odgođena. Prvobitno je bila planirana za raniji termin te godine, no u julu su Specijalizovana vijeća objavila da će presuda biti izrečena 16. septembra, navodeći složenost slučaja i opsežnu dokumentaciju kao razloge odgode. U ovom slučaju tužiteljstvo tvrdi da Thaci, Veseli, Selimi i Krasniqi snose kaznenu odgovornost za zločine počinjene na Kosovu i u sjevernoj Albaniji tokom rata. Optužnica obuhvata šest tačaka za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za ratne zločine, a tužiteljstvo je za svakog od optuženih zatražilo zatvorske kazne u trajanju od 45 godina. Četvorica bivših vođa OVK-a uhapšena su u novembru 2020. i prebačena u pritvorski centar Specijalnih vijeća u Hagu. Suđenje je započelo 3. aprila 2023. Očekuje se da će odluka od 16. septembra biti jedna od najznačajnijih odluka Specijalnih vijeća, osnovanih 2015. godine radi suđenja u predmetima koji se odnose na navodne zločine što su ih počinili pripadnici OVK-a tokom i nakon rata 1998-99. godine.

State Department je pozvao američke kompanije na izuzetan oprez prilikom razmatranja poslovnih transakcija sa Afganistanom pod vlašću talibana, nakon što je bivši američki zvaničnik prisustvovao potpisivanju sporazuma između jedne saudijske energetske grupe i tamošnjih vlasti tvrdokorne struje. Portparol State Departmenta, koji je želio da ostane anoniman, potvrdio je ovo upozorenje za Radio Slobodna Evropa (RSE), dodajući da bi privatne kompanije zainteresovane za poslovanje u Afganistanu trebalo da se uvjere da su njihove transakcije u skladu sa važećim američkim zakonima i propisima, s obzirom na to da se talibani nalaze na listi označenih globalnih terorističkih grupa (SDGT). Upozorenje dolazi nakon posjete Afganistanu ranije ove sedmice koji je ostvario Zalmaj Halilzad, bivši posebni izaslanik SAD za Afganistan u razdoblju od 2018. do 2021. godine. Halilzad je 7. septembra boravio u Kabulu povodom potpisivanja sporazuma sa Saudijskom Arabijom o nafti i plinu, a sastao se i s talibanskim ministrom inostranih poslova Amirom Kanom Mutakijem. Ta je posjeta, uoči 25. godišnjice terorističkih napada 11. septembra, izazvao čuđenje jer Sjedinjene Države ne priznaju talibane kao legitimnu vlast u Afganistanu. Washington se ogradio od Halilzadova posjeta; glasnogovornik State Departmenta izjavio je za RSE da "Halilzad nije zaposlenik američke vlade te stoga ne predstavlja vladu Sjedinjenih Država". Prema podacima Ministarstva finansija SAD, američki državljani i kompanije u pravilu nemaju pravo učestvovati u transakcijama, plaćanjima, sklapanju ugovora, pružanju usluga ili finansijskoj saradnji s pojedincima i subjektima koji se nalaze na tom popisu. Iz Ministarstva finansija dodaju da bi i pojedinci i kompanije koji nisu iz SAD, a provode određene transakcije s tim grupama, mogli podlijegati američkim sankcijama te građanskopravnim ili kaznenim sankcijama. Talibansko Ministarstvo rudarstva i nafte, koje je potpisalo početni ugovor vrijedan 200 miliona dolara sa saudijskom kompanijom Delta International Energy, navodi da sporazum obuhvata naftno polje Kašk-Tirpol, smješteno između pokrajina Herat i Badghis u zapadnom Afganistanu. Prema navodima ministarstva, sporazum pokriva istraživanje nafte i plina na području od oko 23.000 kvadratnih kilometara unutar tog naftnog polja u zapadnom Afganistanu, uključujući i planirani plinovod dug 700 kilometara. Delta International Energy je saudijska kompanija koja ulaže i posluje na Bliskom istoku te na drugim tržištima. Talibani, koji su 2021. ponovno preuzeli vlast, smatraju se jednim od najrepresivnijih režima na svijetu. Međunarodna zajednica uvrstila je talibanske vođe na crne liste i isključila tu grupu iz globalnog finansijskog sistema. Posljednjih mjeseci grupa nastoji prekinuti svoju izolaciju, tražeći pritom strana ulaganja i međunarodni legitimitet. Rusija je jedina zemlja koja je službeno priznala talibane kao legitimnu vlast u Afganistanu. Nekoliko zemalja, uključujući Kinu, Kazahstan i Uzbekistan, održava diplomatske, trgovačke i ekonomske veze s talibanima, a da pritom službeno ne priznaje njihovu vlast. U junu su predstavnici talibana prvi put u Briselu vodili razgovore o repatrijaciji Afganistanaca, uprkos oštrim kritikama organizacija za zaštitu ljudskih prava koje su tvrdile da Evropska unija time daje legitimitet toj tvrdokornoj grupi, optuženoj za drastično ograničavanje osnovnih prava Afganistanaca, naročito žena.

U novom krugu ruskih napada na Ukrajinu tokom noći ubijene su dvije osobe u jugoistočnoj regiji Zaporožja i ranjeno najmanje 17 u južnoj regiji Odese, rekli su ukrajinski zvaničnici 12. septembra. Vazdušne snage Ukrajine saopštile su da je Rusija napala balističkim i krstarećim projektilima i 129 borbenih dronova, uključujući bespilotne letjelice tipa Šahed na mlazni pogon. Kaže se da je ukrajinska protivvazdušna odbrana uništila ili potisnula 110 ciljeva. Vazduhoplovne snage su saopštile da su napadi zabilježeni na 20 lokacija širom zemlje, a da su krhotine padale na još četiri. Rečeno je da je regija Odesa bila najviše pogođena. Napadi su uslijedili dan nakon što je u ruskim napadima ubijeno najmanje šest ljudi u Zaporožju i drugim dijelovima Ukrajine, dok su Moskva i Kijev posljednjih sedmica razmjenjivali udare na logističku, energetsku i drugu ekonomsku infrastrukturu. U Odesi je najmanje 17 ljudi, uključujući petomjesečno dijete, ranjeno, prema lokalnim zvaničnicima. Oštećena je stambena zgrada od 25 spratova, a zapalili su se stanovi na 21. do 23. spratu, saopštila je ukrajinska hitna služba. Gornji spratovi su uništeni. Tri druge stambene zgrade takođe su oštećene u Odesi, rekli su dužnosnici. U obližnjem crnomorskom lučkom gradu Čornomorsku ozlijeđeno je petero ljudi, uključujući četvero djece, a uništena je stambena zgrada, izvijestila je služba za hitne intervencije. Oštećen je i plinovod, što je izazvalo požar. U regiji Zaporožja dvije su osobe poginule, a 11 ih je ranjeno u ruskim napadima na grad Zaporožju i okolna područja, objavio je na Telegramu regionalni guverner Ivan Fedorov. Fedorov je naveo da su ruske snage u protekla 24 sata izvele 1001 napad na 45 naselja u regiji, oštetivši pritom infrastrukturu, domove, vozila i druge objekte. U noćnom napadu uništena je kuća u Zaporožji, pri čemu su poginule 64-godišnja žena i 37-godišnji muškarac, rekao je Fedorov. Ozlijeđena je 59-godišnja žena. Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je 12. septembra da su ruske snage pogodile čeličanu Zaporižstal u Zaporožji, kao i kompleks Interpipe Steel u Dnjipru te nekoliko objekata u Krivom Rogu, uključujući kompleks Sjevernog pogona za preradu željezne rude. Ministarstvo je takođe saopštilo da su njene snage tokom noći pogodile dva teretna broda u ukrajinskoj crnomorskoj luci Čornomorsk, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax. Te se tvrdnje ne mogu nezavisno potvrditi. Napadi su uslijedili nakon smrtonosnog ruskog napada na Zaporožju 11. septembra, u kojem je, prema navodima ukrajinskih dužnosnika, poginula jedna osoba. Rusija je toga dana napala i druge dijelove Ukrajine, uključujući Kijev, gdje su u napadima na dvije benzinske pumpe poginule dvije osobe, a najmanje ih je 12 ozlijeđeno. Rusija je posljednjih sedmica intenzivirala kampanju iz vazduha protiv Ukrajine, uključujući ponovljene napade bržim bespilotnim letjelicama na mlazni pogon. Napadi su sve češće usmjereni na logističke i ekonomske ciljeve, s obzirom na to da su borbe duž ratišta uglavnom zastale. Dana 10. septembra ruski su napadi usmrtili pet osoba u industrijskom gradu Pavlohradu na jugoistoku zemlje, a pogođene su i benzinska pumpa u Kijevu te pogon za preradu suncokretova ulja u Dnjipru, kojim upravlja američka kompanija Bunge. Ukrajina napada ekonomske i industrijske ciljeveUkrajina je takođe pojačala napade bespilotnim letjelicama dugog dometa na ruske ekonomske i industrijske ciljeve. Dana 12. septembra ukrajinske bespilotne letjelice napale su industrijske pogone u ruskoj regiji Samara, izvijestio je Interfax pozivajući se na regionalnog guvernera Vjačeslava Fedoriščeva. Nije precizirao koji su pogoni bili meta napada niti kolika je nastala šteta. Gradonačelnik Toljatija, velikog industrijskog grada u regiji Samara, izjavio je da je oštećeno nekoliko stambenih zgrada te da je jedna osoba ozlijeđena. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći oborilo 230 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad više od desetak ruskih regija, kao i iznad ukrajinskog poluostrva Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine. U zasebnom napadu zapaljena su četiri poslovna objekta u gradu Taganrogu na jugu Rusije, izvijestili su lokalni zvaničnici.

Predstavnički dom SAD se priprema da sljedeće nedelje razmatra zakonski prijedlog čiji je cilj vršenje snažnijeg ekonomskog pritiska na Rusiju, što nagovještava oštru borbu između republikanaca i demokrata oko toga koliko daleko Kongres treba da ide u proširenju ovlašćenja predsjednika Donalda Trumpa za uvođenje carina. Senat je 7. avgusta usvojio Zakon o sankcijama Rusiji i Iranu (čiji je predlagač pokojni Lindsey O. Graham) ubjedljivom većinom glasova – 86 "za" i 11 "protiv". Zakon je usmjeren protiv ruskih zvaničnika i institucija, kao i protiv "flote iz sijenke", plovila koja omogućavaju Moskvi da zaobiđe sankcije na isporuke nafte, što predstavlja ključni izvor prihoda za rusku ekonomiju i rat protiv Ukrajine. Ovaj zakon daje predsjedniku SAD ovlašćenje da uvede carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje su veliki kupci ruske nafte i gasa, kao i na robu iz zemalja za koje se smatra da učestvuju u zaobilaženju sankcija. Takođe bi se njime za pet godina produžilo važenje postojećeg Zakona o sankcijama Iranu. Prema navodima rukovodstva Predstavničkog doma, Odbor za proceduralna pitanja (Rules Committee) trebalo bi da se sastane 14. septembra kako bi razmotrio ovaj zakonski prijedlog. Viši saradnik republikanaca u Kongresu izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da republikanci vjeruju da imaju dovoljno glasova za nastavak procedure usvajanja. "Dobro stojimo. Brojke su tu, pod uslovom da prijedlog u ponedeljak prođe kroz Odbor za proceduralna pitanja", rekao je taj saradnik. Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson (republikanac iz Luizijane) pozvao je na dvopartijsku podršku ovom zakonskom prijedlogu. Međutim, demokrate se protive, tvrdeći da odredbe o carinama u tom aktu daju Trumpu prevelika ovlašćenja, a istovremeno ne obavezuju administraciju da uvede sankcije Rusiji. "Demokrate u Predstavničkom domu čvrsto podržavaju Ukrajinu, ali bi Zakon o sankcionisanju Rusije i Irana, čiji je autor Lindsey O. Graham, donio više štete nego koristi", naveli su u zajedničkom saopštenju članovi Predstavničkog doma Gregory Meeks iz Njujorka, Don Beyer iz Virdžinije i Richard Neal iz Masačusetsa. Oni su istakli da bi taj zakon "drastično proširio predsjednička ovlašćenja u vezi sa carinama, a ne bi naložio uvođenje sankcija Rusiji", upozoravajući da bi te odredbe mogle da dovedu do rasta cijena za Amerikance i potkopaju podršku Ukrajini. Zakon omogućava predsjedniku da uvede pomenute sankcije, ali ga na to ne obavezuje. "Potreban nam je dvopartijski zakon koji poziva Rusiju na odgovornost, a da pritom ne izlaže američki narod riziku od viših troškova", rekao je Neal u posebnoj izjavi. Demokrate navode da žele dvopartijske pregovore u oba doma Kongresa o ovom zakonu, koji je prethodno usaglašen i ubjedljivom većinom usvojen u Senatu. Takođe tvrde da Trump već posjeduje široka ovlašćenja za uvođenje sankcija ruskim kompanijama, pojedincima i plovilima koji finansiraju rat. Uprkos protivljenju demokrata u Predstavničkom domu, republikanci nastoje da sprovedu zakon kroz redovnu proceduru, što znači da će Džonsonu biti potrebna snažna podrška poslanika iz njegove stranke kako bi se prevazišle proceduralne prepreke prije nego što Predstavnički dom bude mogao da glasa o konačnom usvajanju. Zagovornici zakona ističu da upravo ovlašćenja u vezi sa carinama daju ovoj mjeri njenu potencijalnu snagu. Vladislav Vlasjuk, ukrajinski zvaničnik zadužen za pitanja sankcija, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da bi carine mogle da pojačaju efekat sankcija. "Carine su moćan način da se pojača dejstvo sankcija", rekao je Vlasjuk. "Neophodno je hitno usvajanje Zakona o sankcionisanju Rusije i Irana, uz druge odlučne mjere za dalje pojačavanje pritiska na agresora". Ukrajinski diplomatski predstavnici u Vašingtonu takođe su pozvali zakonodavce da ne dozvole da nesuglasice oko detalja nacrta zakona onemoguće njegovo usvajanje. Na brifingu održanom 10. septembra u organizaciji Dvopartijskog kongresnog kokusa za Ukrajinu, ukrajinski otpravnik poslova u Vašingtonu Denis Sienik priznao je da velike odluke zahtijevaju kompromis, ali je istakao da bi taj zakon Vašingtonu pružio još jedno sredstvo za vršenje pritiska na Moskvu. "Kakvu će to poruku poslati Ukrajincima, a kakvu Rusiji, ako ovo ne bude usvojeno?", upitao je Sienik. On je naveo da Rusija nastavlja da ostvaruje značajne prihode od nafte i gasa, dok istovremeno proizvodi oružje i regrutuje vojnike za rat. Sienik je pozvao zakonodavce da "dovrše ono što je započeo" Graham, dugogodišnji republikanski senator iz Južne Karoline koji je preminuo u julu. "Sankcije se moraju uvesti odmah. Sankcije moraju biti snažne", napisao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u objavi na platformi X 11. septembra. "To je sredstvo kojim Sjedinjene Države mogu svakodnevno da liše Rusiju mogućnosti da finansira rat protiv Ukrajine". Dodao je da je "tokom rata ponekad bolje donijeti odluku koja nije savršena nego ne učiniti ništa". Zelenski je pozvao Kongres da usvoji Grahamov zakon, a takođe je pozvao Trumpa da preduzme odlučnije izvršne mjere.

Dvadeset pet godina nakon najsmrtonosnijeg napada na tlu SAD, Amerikanci su u petak zastali kako bi odali počast za skoro 3.000 poginulih kada su oteti avioni udarili u Svetski trgovinski centar, Pentagon i polje u Pensilvaniji, u napadu čije se posledice i danas osećaju. U Njujorku, članovi porodica žrtava – mnogi noseći fotografije svojih najmilijih – pridružili su se potpredsedniku Džej Di Vensu (JD Vance) i četvorici bivših predsednika SAD – Džordž Buš mlađi (George W. Bush), Džo Bajden (Joe Biden), Barak Obama (Barack) i Bil Klinton (Bill Clinton) – na Nultoj tački (Ground Zero) na Menhetnu. Ceremonija je, kao i uvek, počela u 8.46 časova po istočnoameričkom vremenu minutom ćutanja u znak sećanja na šokantan trenutak kada je let 11 kompanije American Airlinesa udario u Severnu kulu Svetskog trgovinskog centra. Ubrzo posle toga, članovi porodica žrtava počeli su da čitaju imena svih 2.977 ljudi koji su poginuli 11. septembra 2001, kao i šest osoba ubijenih u bombaškom napadu na Svetski trgovinski centar 1993. Kao podsetnik na vreme koje je proteklo, među onima koji su čitali imena bila su i deca koja nikada nisu upoznala rođake izgubljene 2001. Usledili su i drugi trenuci ćutanja, koji su obeležili trenutke kada su se srušila preostala tri aviona i kada su se urušile dve kule. Prvi put, predviđen je i sedmi minut ćutanja u čast hiljada ljudi koji su od 2001. preminuli od bolesti povezanih s toksičnom prašinom koja je mesecima posle napada zagađivala vazduh. U Pentagonu u Arlingtonu, u Virdžiniji – gde je let 77 kompanije American Airlinesa udario u zapadno krilo zgrade, usmrtivši 184 osobe – predsednik SAD Donald Tramp (Trump) je ispričao neke od priča o ljudima koji su stradali u toj nesreći: ženi koja je čekala svoje prvo dete, četvoročlanoj porodici koja se uputila u Australiju i troje učenika šestog razreda na školskom izletu. "Danas obnavljamo svetu zakletvu koju smo prvi put dali u njihovo ime pre četvrt veka. Nikada, baš nikada nećemo zaboraviti. Zato se danas borimo", rekao je Tramp. Predsednik i ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth), koji se takođe obratio prisutnima, iskoristili su svoje govore da iznesu argumente u prilog ratu s Iranom, za koji tvrde da je neophodan kako bi se sprečilo da Teheran dođe u posed nuklearnog oružja. "Odajemo počast pripadnicima hitnih službi i snagama reda i volimo ih", rekao je Tramp. "Takođe odajemo počast pripadnicima oružanih snaga koji upravo sada rade na tome da osiguraju da najveći svetski sponzor terorizma, Islamska Republika Iran, nikada ne dođe u posed nuklearnog oružja". Ljudi su se okupljali i u Šanksvilu, u Pensilvaniji, na mestu pada aviona gde su putnici oborili jedan od četiri oteta aviona – let 93 kompanije United Airlinesa – koji je leteo ka Vašingtonu. Napade 11. septembra 2001. godine izveli su uglavnom otmičari iz Saudijske Arabije, pod vođstvom glavnog organizatora Osame bin Ladena, bogatog Saudijca. Devetnaest pripadnika terorističke organizacije Al Kaida otelo je četiri putnička aviona tog gotovo vedrog jesenjeg dana 2001. godine. Dva aviona su se zabila u Kule bliznakinje Svetskog trgovinskog centra, izazvavši rušenje tih kultnih nebodera. Treći avion je udario u Pentagon, dok se četvrti – za koji se veruje da je imao za cilj Kongres ili Belu kuću – srušio na polje kod Šanksvila u Pensilvaniji, nakon što su se putnici suprotstavili otmičarima. Napadi su oblikovali generacije Amerikanaca koji su preživeli taj dan ili odrastali u godinama posle njega, utičući na spoljnu politiku SAD, unutrašnju politiku i stavove javnosti o bezbednosti. Međutim, za mnoge koje su napadi direktno pogodili – porodice i prijatelje žrtava, kao i pripadnike hitnih službi i spasioce – ova godišnjica predstavlja odavanje pošte životima izgubljenim tog sunčanog dana pre četvrt veka, kao i sećanje na bol koji je usledio. Od 2001. godine stasala je generacija Amerikanaca koja je previše mlada da bi se sećala napada, ali čiji su životi zbog njih iz temelja izmenjeni. Napadi su pokrenuli "rat protiv terorizma", što je dovelo do višegodišnjih američkih invazija na Avganistan i Irak. Nezadovoljstvo javnosti koje je usledilo doprinelo je usponu Trampa pre deceniju, kada je obećao da neće ulaziti u nove vojne angažmane u inostranstvu – obećanje koje je sada na iskušenju zbog situacije s Iranom. U samoj zemlji, Amerikanci su neposredno posle napada pokazali duboku solidarnost i patriotizam, ali i tugu. Istovremeno, međutim, Amerikanci muslimanske veroispovesti i imigranti iz zemalja s muslimanskom većinom suočili su se s porastom predrasuda i zločina iz mržnje. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da događaji od 11. septembra i danas oblikuju način na koji Amerikanci doživljavaju muslimane. Zohran Mamdani, prvi muslimanski gradonačelnik u Njujorku, bio je suočen s pozivima da se ne pojavi na ceremoniji u petak, što je on odbio. Žrtve nisu bile samo oni koji su poginuli 11. septembra. Mnogi spasioci koji su nakon toga nedeljama ili mesecima boravili na tom mestu, kao i stanovnici okolnih zgrada i drugi, oboleli su usled dejstva toksina iz vazduha i na kraju preminuli. Vatrogasna služba Njujorka 11. septembra je izgubila 343 pripadnika. Prema podacima službe, od tada je preminulo više od 600 vatrogasaca – uključujući i neke penzionisane pripadnike koji su učestvovali u spasilačkoj akciji – od bolesti povezanih s događajima od 11. septembra. Samo ove godine preminulo ih je dvadeset šest. Izvori: Reuters, AFP

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv sedam osoba zbog požara u Domu penzionera u Tuzli. Od posljedica požara 16. decembra prošle godine je stradalo 17 štićenika, a više od 30 povrijeđeno. Optužnica je podignuta protiv bivšeg direktora Mirsada Bakalovića, Zinaide Razić Halilović, šefice službe i članice Upravnog odbora, te Mustafe Azabagića, referent protivpožarne zaštite i zaštite na radu u Domu. Bakalović se tereti i za krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja. Optužnicom su obuhvaćeni i Nedim Džambić, Mirsad Zukančić i Jasmin Softić, iz tuzlanske firme "Inproz", koja je radila na izradi procjene ugroženosti od požara tokom 2021. godine, te Ibrahim Sarajlić, inspektor za zaštitu od požara u Kantonalnoj upravi civilne zaštite. Oni se terete da su u periodu od aprila 2021. do 4. novembra 2025. godine počinili krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine. "Svih sedam optuženih su propustili da obezbijede, predlože ili nalože propisane mjere zaštite od požara i opšte sigurnosti korisnika, iako su znali da se radi o objektu visokog rizika i u kojem boravi 180 korisnika starije životne dobi, od kojih je 110 teško bolesnih, nepokretnih ili osoba sa invaliditetom", navodi se u optužnici. Dodaje se da zbog propusta nisu provedene obavezne sigurnosne mjere u objektu, odnosno nije uspostavljen stalni nadzor nad nepokretnim i slabo pokretnim osobama. Pored toga, navodi se i da, nije proveden odgovarajući smještaj i raspored korisnika u skladu sa njihovim zdravstvenim stanjem i pokretljivošću, kao i da nije uspostavljen adekvatan sistem prevencije od požara i protivpožarne zaštite. Optužnica je dostavljena Kantonalnom sudu Tuzla na potvrđivanje. Predloženo je i da sud optuženima izrekne sigurnosne mjere zabrane obavljanja funkcije, pozicije ili obavljanja aktivnosti od 10 godina.

Studenti u blokadi predizbornu kampanju počeli su u četvrtak skupom u centru Novog Sada, ispred Srpskog narodnog pozorišta. Studenti su tokom skupa predstavili deo kandidata koji će se naći na njihovoj izbornoj listi. Kao kandidati su predstavljeni predsednik Sindikata sudske vlasti Nemanja Đurić, novosadski kardiolog i profesor medicinskog fakulteta Ilija Srdanović i profesorka sa Pedagoškog fakulteta u Somboru Ljubica Oparnica i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Jovo Bakić koji su se i obratili sa bine. Takođe su predstavljeni kao kandidati profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Radomir Saičić, politikolog iz Novog Pazara Adem Mavrić i glumac Tihomir Stanić. Stanić je rekao da je ponosan što se našao među 250 ljudi koji će zastupati "odlučnost studenata da ovo društvo učini boljim i uspećemo u tome, jer studenti pobeđuju". "Srećan sam što sam doživeo da budem svedok ove mitske, veličanstvene borbe studenata protiv zla", rekao je Stanić. Politikolog Mavrić istakao je su Novi Sad i Novi Pazar označili svoju bliskost kada su studenti sa juga šetali ka Novom Sadu. Mavrić je rekao da su studenti šetali radi solidarnosti, borbe za slobodu, za novu i bolju Srbiju i za pravdu u njoj. "Svaki njihov korak bio je jedna nit koja je povezala sve građane Republike Srbije, nerazdvojno, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost, jer ne traži niko od ljudi da zaborave ono što jesu, ali treba da se sete da smo svi pre svega građani Republike Srbije, jednaki, svi imamo pravo na dostojanstvo, pravdu, zaslužujemo isti tretman", dodao je on. Bakić je u obraćanju poručio da ne može društvo da bude "zdravo, normalno, ako kriminalci vladaju državom". "I zbog toga će prvi zadatak, kada studenti pobede, biti obračun sa organizovanim kriminalom. To je uslov svih uslova", rekao je on. Saičić je rekao da je Srbiju okupirala "korumpirana i kriminalizovana vlast" koja "vodi celu zemlju sve dublje u propast". Kardiolog i profesor Srdanović rekao je povodom pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu da vlast nije pružila odgovore ko je odgovoran niti da su krivci kažnjeni. On je dodao da "studenti imaju program za sve probleme koji postoje u društvu". Nemanja Đurić iz Sindikata sudske vlasti rekao je da su izbori "samo prvi u nizu koraka" do odgovora ko je odgovoran za pad nadstrešnice i zašto posle skoro dve godine još nema ni optužnice. Prethodno je, obraćajući se okupljenima, student Vukašin Đinović podsetio je da gradjani gotovo dve godine traže odgovornost za tragediju na Železničkoj stanici. "Jedini način da se izborimo za pravdu jeste da se za nju izborimo na izborima", rekao je Đinović. "Nema šta nisu pokušali da nas odvrate od ove borbe. Zastrašivali su nas, špijunirali, hapsili i tukli, ali nismo odustali", kazao je on. Tina iz Novog Sada, uverena da "studenti pobeđuju" na izborima 25. oktobra, došla je da im pruži podršku. "Pet godina čekam operaciju kičme, ne mogu mnogo da se krećem, ali morala sam danas da dođem. Verujem da će nam oni doneti slobodu i to da odgovorni za nesreću na Železničkoj stanici budu kažnjeni", rekla je Tina za Radio Slobodna Evropa. Ona je dodala da su "odlični" kandidati predstavljeni na Studentskoj listi. Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji raspisani su za 25. oktobar. Njihovo raspisivanje bio je jedan od zahteva studenata koji su mesecima predvodili antivladine proteste. Sada će prvi put sa svojom listom nastupiti na parlamentarnim izborima u Srbiji. Do sada nisu objavili ko će biti na njihovoj listi kandidata. Oni sami, kako su najavili, neće se kandidovati. Studentski pokret nastao je iz masovnih antivladinih demonstracija zbog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu u novembru 2024. kada je 16 osoba poginulo, a jedna teško povređena. Učesnici protesta optužili su vlast da je do nesreće dovela visoko rasprostranjena korupcija u državi i zatražili sistemske promene. Vlast odbija odgovornost, a demonstrante optužuje za destabilizaciju države. U Srbiji je od 2012. godine na vlasti Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) sa svojim koalicionim partnerima. Iako je i dalje predsednik države, SNS je objavila da će Vučić biti njihov nosilac liste i kandidat za premijera na ovim izborima. Deo opozicije odlučio je da ne izađe na ove izbore, nego da svoju podršku usmeri ka studentima i listi koju će oni kandidovati. Pojedina istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je ovo prva neizvesna izborna trka od kako je SNS stupila na vlast. Izborni usloviPrethodni parlamentarni izbori održani su u decembru 2023. Obeležili su ih navodi opozicije, nevladinih organizacija i međunarodnih posmatrača o ozbiljnim nepravilnostima, pritiscima na birače, zloupotrebi javnih resursa i funkcionerskoj kampanji. Dok vlast tvrdi da su izborni uslovi od tada unapređeni u skladu sa preporukama Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), deo domaćih organizacija ocenjuje da ključni problemi nisu rešeni. Poslednji lokalni izbori koji su u martu 2026. održani u 10 opština u Srbiji protekli su uz incidente, fizičke sukobe, prisustvo policije na ulicama i optužbe za brojne nepravilnosti. Posmatračka misija Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope (SE) saopštila je da su članovi njihove delegacije bili svedoci nasilja u skoro svim opštinama koje su posetili tokom održavanja lokalnih izbora. Istovremeno, OEBS je zabeležio i "nezapamćen" nivo napada na novinare. Vladajuća Srpska napredna stranka proglasila je tada pobedu u svih 10 opština i odbacila sve kritike i optužbe za nepravilnosti.

Četrnaest poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) uputilo je, na preko osam stotina adresa u Evropi, SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu, inicijativu za hitno preispitivanje i privremenu suspenziju Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima između Republike Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS). Riječ je o Sporazumu koji su tadašnja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i RS potpisale 1997. godine. Devet godina kasnije, nakon raspada SRJ, isti Sporazum je potpisan sa Srbijom. Taj dokument poziva na poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti BiH. Specijalne paralelne veze Republike Srpske i Srbije uspostavljene su nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kao mehanizam saradnje entiteta sa susjednom državom u oblastima poput privrede, kulture, obrazovanja, zdravstva i borbe protiv kriminala. Gotovo tri decenije kasnije, te veze obuhvataju zajedničke sjednice vlada, koordinaciju političkih stavova, infrastrukturne i energetske projekte, obilježavanje nacionalnih praznika, kao i inicijative poput Svesrpskog sabora, ali i iznošenja usaglašenih političkih stavova. Inicijativa o preispitivanju sporazuma, upućena je tri dana nakon što je u Beogradu uz državne počasti sahranjen osuđenik za ratne zločine i genocid, ratni komandant Vojske RS, Ratko Mladić. Inicijativu su potpisali poslanici: Denis Zvizdić, Saša Magazinović, Aida Baručija, Sabina Čudić, Jasmin Emrić, Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizarević, Mia Karamehić-Abazović, Nihad Omerović, Predrag Kojivić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović. Kako se objašnjava inicijativa?Kako se navodi sporazum o paralelnim vezama Srbije i RS se "koristi u svrhu ugrožavanja suvereniteta i političke nezavisnosti BiH, negiranja presuda međunarodnih sudova". "Ovo nije reakcija na jedan događaj, već na kontinuitet politike koji je sublimiran u Deklaraciji sa tzv. Svesrpskog sabora u Beogradu, koja je sadržavala niz političkih stavova kojima se zadire u ustavni poredak Bosne i Hercegovine – uključujući negiranje genocida u Srebrenici, afirmaciju neustavnog 9. januara, osporavanje institucija BiH i funkcije visokog predstavnika", navodi se u tekstu inicijative. Podsjetimo, Vlade Srbije i RS, u okviru takozvanog "Svesrpskog sabora", potpisale su u Beogradu u junu 2024. godine Deklaraciju, kao reakciju na Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici usvojenu nešto ranije u Skupštini Ujedinjenih nacija. Potpisnici inicijative o preispitivanju Sporazuma o paralelnim vezama navode kako je kulminacija politike negiranja genocida i zadiranje pitanja BiH, viđena u Beogradu 6. i 7. septembra 2026. godine, kada je uz državne počasti i prisustvo zvaničnika Srbije, te vrha RS, sahranjen Ratko Mladić. "Na takvu politiku međunarodna zajednica mora odgovoriti konkretnim djelovanjem", dodaje se. Poslanici traže da se podrži privremena suspenziju Sporazuma o paralelnim vezama do okončanja pravnog i političkog preispitivanja integriteta i suvereniteta BiH i sudskih odluka međunarodnih sudova od strane Srbije. U inicijativi se zahtijeva i osuda institucionalne glorifikacije ratnih zločinaca, razmatranje sankcija odgovornim zvaničnicima i uključivanje ovih postupaka u ocjenu evropskog puta Republike Srbije. Šta kaže stručnjak za ustavno pravo?Inicijativa 14 poslanika Parlamentarne skupštine Bosne I Hercegovine za suspenziju Sporazuma Srbije i RS upućena međunarodnim adresama ima političku i diplomatsku snagu, kaže za Radio Slobodna Evropa stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin. "Inicijativa je političko-diplomski, a ne formalno-pravni akt. Poslanici nisu podnijeli ustavnu apelaciju ili zahtjev za ocjenu ustavnosti, već su poslali apel. To pismo je stvaranje diplomatskog pritiska, a ne da se pokrene sudski proces", kaže Trlin. On podsjeća da Dejtonski mirovni sporazum dozvoljava entitetima uspostavu specijalnih odnosa sa susjednim državama, ali isključivo pod uslovom da su ti odnosi u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom integritetom Bosne i Hercegovine. Razvijanje odnosa koji zaobilaze državne institucije Bosne i Hercegovine, poput održavanja zajedničkih sjednica vlada, posebno onih koje nije odobrilo državno zakonodavno predstavničko tijelo ili donošenje zajedničkih deklaracija, prema njegovom mišljenju, "duboko pravno izlazi van dozvoljenih ustavnih okvira". "Koliko sam vidio, poslanici žele potpuno preispitivanje privremene obustave tog sporazuma. Zatim da se izvrši pravna politička suspenzija ovog sporazuma o posebnim paralelnim odnosima ili da se zamrzne ili da se vrati u strogo definisane ustavne okvire, isključivo na kulturu, obrazovanje, privredu, a ne na visoku politiku", zaključuje Trlin.

Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović osuđen je na šest meseci kućnog zatvora zbog krivičnog dela zloupotreba službenog položaja, saopštio je Viši sud u Podgorici 10. septembra. Sud navodi da je optuženi pričinio štetu državi u ukupnom iznosu od 1.535,30 eura. U saopštenju se navodi i da, iako se radi o "relativno manjem iznosu štete", odlučeno je da se izrekne kazna kućnog zatvora "imajući u vidu da je optuženi kao visoki javni funkcioner-ministar, kome je društvo povjerilo da vrši takvu odgovornu funkciju se ogriješio o zakon i počinio krivično djelo stavljeno mu na teret predstavljajući da se radi o službenim troškovima, a u stvari se radilo o privatnim troškovima njega i njegove supruge, te da zbog toga u konkretnom slučaju po ocjeni suda nijesu bili ispunjeni uslovi za izricanje neke druge krivične sankcije predviđene krivičnim zakonodavstvom". Simovićev branilac Miroslav Adžić rekao je za RTCG da odbrana nije zadovoljna presudom i najavio žalbu. Milutin Simović vršio je funkciju ministra za vreme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića koja je posle decenija vlasti smenjena na izborima 2020. godine. Simović je bio ministar poljoprivrede i potpredsednik Vlade Crne Gore od 2016. do 2020. kada je premijer bio Duško Marković. Simović je uhapšen 22. decembra 2025. godine. Nakon nekoliko dana provedenih u pritvoru pušten je da se brani sa slobode. Ranije je hapšen i 13. decembra 2024. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali mu tada pritvor nije određen. Tužilaštvo ga je sumnjičilo da je povezan sa nezakonitom isplatama iz Agrobudžeta kojim je državni budžet oštećen za više od 300.000 evra. Međutim, kasnije podneta optužnica nije obuhvatila Simovića.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je pismo svim članicama Ujedinjenih naroda kako bi skrenulo pažnju na institucionalno veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, prenosi Federalna televizija. Od država članice UN-a se traži da se javno osudi službeno i institucionalno veličanje Ratka Mladića, uključujući korištenje državnih resursa, vojnih struktura i počasti, te prikazivanje njegovog lika uz riječi 'Pravac Potočari', što predstavlja direktno pozivanje na genocidno nasilje i alarmantnu prijetnju njegovog ponavljanja. Traži se i uvođenje sankcija i drugih restriktivnih mjera protiv javnih zvaničnika i drugih osoba koje direktno organizuju, učestvuju u promicanju ili olakšavaju službeno i institucionalno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid i druge teške zločine. Jedan od zahtjeva je i da se javno potvrdi konačnost i autoritet presuda Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Međunarodnog suda pravde u vezi s genocidom u Srebrenici, te odbaci "svaki pokušaj poricanja, revizije, relativizacije ili političke reinterpretacije sudski utvrđenih činjenica sadržanih u tim presudama", navodi se u pismu koje je poslano UN-u. Inače, specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Chaloka Beyani, istakao je 9. septembra da je javno obilježavanje lika i djela osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, Ratka Mladića, u Srbiji i Bosni i Hercegovini, uključujući učešće političkih dužnosnika i službene ceremonijale, "duboko neprimjereno i krajnje uznemiravajuće". "Time se relativiziraju teški zločini prema međunarodnom pravu, vrijeđa dostojanstvo i iskustva žrtava, preživjelih i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravomoćno osuđen. Takvi postupci nisu u skladu s nastojanjima da se u regiji unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir", navodi se u saopštenju za javnost iz njegovog kabineta. U saopštenju se ističe i kako su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde nedvosmisleno utvrdili da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid. "Kao komandant Vojske Republike Srpske (VRS), Mladić je 2017. godine pred ICTY-em osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti, te kršenje zakona i običaja ratovanja, pri čemu mu je izrečena kazna doživotnog zatvora. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo je te presude 8. juna 2021. godine. Tom je presudom dodatno potvrđeno da je kaznena odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna, i da se ne može kolektivno pripisati bilo kojoj zajednici u cjelini. Činjenice koje je utvrdio ICTY ne prestaju postojati smrću počinitelja", stoji u saopštenju. Specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, kako se ističe, "primjećuje ustrajnost i porast negiranja genocida, veličanje Mladića i zločina koje je počinio, kao i zabrinjavajuće učešće javnih dužnosnika i institucija u takvim postupcima". "Pozivam na hitno snošenje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i slučajeve korištenja govora koji potiče mržnju. Izgradnja društva koje prioritet daje prevenciji masovnih zločina počinje priznavanjem stvarnosti i istine o događajima iz prošlosti. To uključuje uvažavanje boli i patnje svih žrtava. Glasovi onih koji se zalažu za takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od glasova onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj bolno ratno naslijeđe jača odlučnost da se spriječi ponavljanje takve tame i zvjerstava", zaključuje se. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, kao i pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca.