"Nakon prošlonedeljne presude o napadu u Banjskoj, EU žali što Srbija još uvek nije preduzela potrebne korake da privede pravdi odgovorne za napade na severu Kosova 2023. godine", kazao je portparol Evropske komisije, komentarišući odluku Osnovnog suda u Prištini, koji je 24. aprila osudio trojicu optuženih za ovaj napad. Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić osuđeni su na doživotni zatvor, dok je Dušan Maksimović osuđen na 30 godina. Napad u Banjskoj desio se 24. septembra 2023. godine. Tokom napada ubijen je Afrim Bunjaku, kosovski policajac i trojica srpskih napadača. Odgovornost za ovaj napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste – najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda. Trojica optuženih bili su deo grupe od 45 osoba protiv kojih je podignuta optužnica oko godinu dana nakon napada na severu Kosova. Među njima je i Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste, najveće stranke kosovskih Srba, koji je u optužnici označen kao "vođa terorističke grupe". Sud je odlučio da razdvoji krivični postupak protiv Spasojevića, Tolića i Maksimovića, koji se nalaze u pritvoru od septembra 2023. godine, dok je za preostalih 42 optužena odbio zahtev Specijalnog tužilaštva Kosova za suđenje u odsustvu. Institucije sa sedištem u Briselu redovno su pozivale beogradske vlasti da utvrde odgovornost za ovaj napad i odgovorne privedu pravdi. Međutim, u Srbiji još nije podignuta ni optužnica, uprkos pozivima EU, SAD i NATO-a, ali i obećanjima predsednika Srbije da će krivci biti procesuirani. Za oružani napad na kosovsku policiju na severu zemlje, ni posle skoro tri godine nema optužnice protiv organizatora Milana Radoičića, koji se nalazi u Beogradu. Radoičić i dalje ima zabranu napuštanja boravišta i obavezu javljanja policiji, kažu za RSE u Višem sudu, dok Tužilaštvo ćuti o optužnici.

Kosovo je poslalo tim ljudi iz Sigurnosnih snaga u Pojas Gaze kako bi izvršio procjenu terena gdje se očekuje djelovanje kosovskih trupa kao dijela međunarodnih snaga na palestinskom teritoriju, navele su Sigurnosne snage. Skupština Kosova je 17. aprila velikom većinom glasova odobrila prethodnu odluku Vlade o slanju trupa u Međunarodne stabilizacijske snage, kao dio inicijative koju podržavaju Sjedinjene Države, nakon prošlogodišnjeg primirja između Izraela i Hamasa. Hamas je militantna grupa koju su SAD i EU proglasili terorističkom organizacijom. "Komandant Snaga sigurnosti Kosova, general-potpukovnik Bashkim Jashari, poslao je tim Sigurnosnih snaga u Gazu kako bi izvršio izviđanje područja gdje će djelovati trupe Sigurnosnih snaga", navodi se. Tim će obaviti preliminarne procjene i koordinaciju aktivnosti u vezi s raspoređivanjem trupa Sigurnosnih snaga, koje će djelovati u okviru mirovne misije Međunarodnih stabilizacijskih snaga, mehanizma uspostavljenog kao dio inicijative tzv. Odbora za mir, koju je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump s ciljem postizanja svjetskog mira. Sigurnosne snage Kosova u svojoj objavi na Facebooku nisu navele kada je tim otputovao u Gazu niti koliko će trajati procjena terena. Međunarodne stabilizacijske snage još nisu raspoređene u Gazi kako bi pomogle u očuvanju mira i obnovi razorenog palestinskog teritorija, u skladu s planom Odbora za mir. Prema izvještajima izraelskog javnog emitera KAN, očekuje se da misija započne angažman u Gazi od mjeseca maja, uključujući i desetke vojnika s Kosova, iako institucije u Prištini još nisu zvanično potvrdile taj rok. Kosovo je među prvih pet država, zajedno s Indonezijom, Marokom, Kazahstanom i Albanijom, koje su se obavezale na sudjelovanje u ovoj misiji. Ministar odbrane Kosova Ejup Maqedonci ranije je izjavio da će kosovski kontingent činiti nekoliko desetaka oficira, uključujući i jedinice za razminiranje. Prema njegovim riječima, trupe će imati zadatke pružanja humanitarne pomoći, sigurnosne asistencije i druge dužnosti određene mandatom snaga za Gazu. Osim odobrenja za slanje trupa, Skupština treba usvojiti i sporazum o članstvu Kosova u Odboru za mir. Sigurnosne snage Kosova imaju oko 4.000 pripadnika i nalaze se u procesu transformacije u potpuno profesionalnu vojsku do 2028. godine.

Američki predsjednik Donald Trump i prva dama Melania Trump hitno su evakuisani s večere Udruženja dopisnika Bijele kuće u subotu uveče u Washingtonu, kada su ih agenti Tajne službe izveli nakon što je naoružani napadač otvorio vatru sačmaricom na pripadnike obezbjeđenja, potvrdili su zvaničnici. Uhapšeni osumnjičeni je identifikovan kao Cole Tomas Allen (31), inženjer i programer iz Kalifornije. On je pucao na agenta Tajne službe, rekao je zvaničnik FBI-ja. "Ponavljanje hitaca – brzih, oštrih i uzastopnih – jasno je pokazalo da se ne radi o nesreći, jer su vrata bila širom otvorena i zvuk je direktno dopirao u salu", ispričao je Alex Raufoglu, dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Washingtona, koji je bio među brojnim gostima na večeri u hotelu Hilton kada su odjeknuli pucnji u plesnoj dvorani. Dva sata nakon incidenta, Trump je novinarima u Bijeloj kući rekao da je policajca spasio njegov pancirni prsluk i da je u "dobrom stanju". Napadača je opisao kao "bolesnu osobu". Svi federalni zvaničnici na večeri, uključujući Trumpa, bili su sigurni. "Muškarac je napao sigurnosnu kontrolnu točku naoružan s više oružja, a srušili su ga neki vrlo hrabri pripadnici Tajne službe", rekao je Trump na pres-konferenciji u Bijeloj kući nakon incidenta. Snimak koji je Trump objavio na Truth Socialu prikazuje nekoga kako brzo trči kroz sigurnosnu kontrolnu točku, na trenutak iznenadivši sigurnosno osoblje prije nego što su brzo izvukli oružje. "Jurišao je s udaljenosti od 50 metara, tako da je bio jako daleko od sobe. Kretao se. Stvarno se kretao", rekao je Trump nakon što je svečana večera otkazana. Zvaničnici vjeruju da je on "usamljeni vuk" koji je djelovao sam, rekao je Trump, dodajući: "Bio je to tip koji je izgledao prilično zlobno kad je bio na podu". Nakon što je odjeknula pucnjava, prisutni na večeri su odmah prestali razgovarati i ljudi su počeli vikati "Dole, dole". Mnogi od 2.600 učesnika su se sklonili dok su konobari pobjegli prema prednjem dijelu svečane dvorane. Sigurnosni agenti gurnuli su zvaničnike kabineta na tlo, uključujući državnog sekretara Marca Rubia, ministra zdravstva Roberta F. Kennedyja Jr. i ministra unutrašnjih poslova Douga Burguma. Večeri Udruženja dopisnika Bijele kuće, važnom događaju u washingtonskom društvenom kalendaru svake godine, prisustvovali su i mnogi članovi Trumpovog kabineta i drugi visoki zvaničnici administracije. Događaj se održava u podrumskoj plesnoj dvorani hotela Washington Hilton. Američki političari zgroženi napadomPolitičari s obje strane, i demokrate i republikanci, oglasili su se na društvenim mrežama kako bi osudili pucnjavu u hotelu. Poruka je jedinstvena: nasilje ne smije postati alat političke borbe. Bivša predsjedavajuća Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, čija je porodica 2022. godine i sama bila žrtva napada, je navela: "Kao neko čija je porodica proživjela političko nasilje, moje su molitve uz ranjenog agenta i sve one koji su pogođeni traumom ovih užasnih incidenata". Demokratska senatorica Kirsten Gillibrand kratko je napisala da "političkom nasilju nema mjesta u našoj demokratiji", dok je republikanac Lindsey Graham pozvao na smirivanje strasti. "Pomolimo se za mirnije vode i pokušajmo biti dio rješenja, a ne problema", napisao je Graham. Republikanac Warren Davidson naglasio je da se ovakvi ispadi moraju zaustaviti. "Političko nasilje mora da prestane. Zahvalan sam policiji i Tajnoj službi koji su reagovali u sekundi kako bi zaštitili predsjednika Trumpa i sve prisutne na večeri", poručio je Davidson. Šta su poručili svjetski lideri o napaduPredsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavila je na platformi X kako je razgovarala s Trumpom nakon pokušaja napada u Washingtonu. Ona je američkom predsjedniku i prvoj dami Melaniji izrazila solidarnost. "Zahvaljujući sigurnosnim službama niko nije ozbiljnije povrijeđen, a ranjeni se policajac oporavlja", poručila je predsjednica Evropske komisije. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je kako je "zgrožen prizorima" sa večeri dopisnika i poručio kako se svaki napad na demokratske institucije ili slobodu medija mora "osuditi najoštrijim mogućim rječnikom". Premijerka Italije Giorgia Meloni, koja se nedavno s Trumpom sukobila oko njegovog spora s poglavarom Rimokatoličke crkve, poručila je na mreži X kako "političkoj mržnji nema mjesta u našim demokratijama". "Nećemo dopustiti da fanatizam zatruje mjesta slobodne rasprave i informisanja. Odbrana kulture sučeljavanja mora da ostane nepremostiv bedem protiv svakog oblika netolerancije kako bi se sačuvale vrijednosti na kojima počivaju naše nacije", napisala je Meloni. Španski premijer Pedro Sanchez izjavio je kako njegova zemlja "osuđuje napad koji se noćas dogodio na predsjednika Trumpa". "Nasilje nikada nije put. Čovječanstvo će da napreduje samo kroz demokratiju, suživot i mir", napisao je Sanchez. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je nasilje "neprihvatljivim" te je Trumpu pružio "punu podršku". U hotelu u kojem se dogodila pucnjava 1981. ranjen ReaganPucnjava u hotelu Washington Hilton uslijedila je nakon pokušaja atentata 2024. godine. Trump je na društvenim mrežama objavio da se nada da bi se večera, prva kojoj je prisustvovao kao predsjednik, mogla premjestiti za 30 dana. Bio je meta dva pokušaja atentata 2024. godine dok je vodio kampanju za reizbor nakon što je napustio Bijelu kuću 2021. godine. Najozbiljniji pokušaj dogodio se dok je Trump vodio kampanju na skupu na otvorenom u Butleru u Pennsylvaniji u julu 2024. Trumpa je u gornji dio uha upucao 20-godišnji naoružani napadač. Naoružanog napadača ubili su pripadnici osiguranja. Nešto više od dva mjeseca nakon pucnjave u Butleru, agenti Tajne službe uočili su muškarca s pištoljem koji se skrivao u grmlju u golf klubu Trump International u West Palm Beachu na Floridi, dok je Trump bio na terenu. Smatralo se da je to pokušaj atentata, a osumnjičeni napadač je u februaru osuđen na doživotni zatvor. Mjesto subotnje večere, Hilton u Washingtonu, bio je poprište pokušaja atentata na predsjednika Ronalda Reagana, kojeg je 1981. godine ispred hotela upucao i ranio potencijalni atentator.

Studenti i građani Niša, na jugu Srbije, protestovali su zbog odluke Ministarstva prosvete Srbije da departmanima Filozofskog fakulteta za srpski jezik, istoriju i ruski jezik oduzme dozvole za rad radi osnivanja Fakulteta srpskih studija. Protest je održan pod parolom "Ne lomite nam bagrenje", javila je Beta. Studenti su poručili da je odluka Ministarstva "napad na jezik, kulturu, istoriju, pamćenje i na pravo da sami odlučujemo šta će ostati posle nas". Studentkinja završne godine Filozofskog fakulteta, na Departmana za srbistiku, Mina Komadina rekla je na protestu da priroda humanističkih nauka obavezuje da "pružimo oštar otpor devastaciji departmana Filozofskog fakulteta.“ "Ali postupanjem koje neće narušiti ni dostojanstvo, ni integritet, ni zakonske okvire jer zakoni i pravda biće na strani onih koji se pridržavaju njihovih postulata", dodala je. Redovni profesor Filozofskog fakulteta na Departmanu za srbistiku u Nišu Dejan Milutinović ocenio je da ako se dopusti osnivanje Fakulteta srpskih studija, ubrzo će biti i fakulteta srpske medicine, srpske elektronike, srpskog mašinstva. "Odnosno dobićemo srpski univerzitet, a svi znamo šta to znači", rekao je, kako je preneo N1. Ministarstvo prosvete oduzelo je 8. aprila dozvolu za rad Filozofskom fakultetu u Nišu za istoriju, srbistiku i ruski. Istom odlukom odobrilo je Fakultetu srpskih studija da nastavi izvođenje tih studijskih programa. Nalaženo je da novi fakultet preuzme imovinu, prava, obaveze i matične knjige studenata tih departmana. Vlada Srbije u novembru 2025. donela odluku o osnivanju Fakulteta srpskih studija Univerziteta u Nišu. Tom odlukom predviđeno je izdvajanje departmana za istoriju, srbistiku i ruski jezik sa Filozofskog fakulteta. Na Filozofskom fakultetu kažu da se protiv takve odluke jednoglasno izjasnilo Nastavno-naučno veće fakulteta, kao i Savet. Filozofski fakultet saopštio je 8. aprila da se izmena ili oduzimanje dozvole za rad može vršiti isključivo u zakonom propisanom postupku, a da to u ovom slučaju nije sprovedeno.

Budući mađarski premijer Peter Mađar izjavio je nakon sastanka sa liderom Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balintom Pastorom, da će vojvođanski Mađari i dalje moći da računaju da podršku Budimpešte. "Pod vladom Tise, stečena prava će ostati netaknuta, a u toku daljeg jačanja mađarsko-srpskih odnosa, primarna briga će uvek biti dalje olakšavanje položaja Mađara koji žive u Srbiji", napisao je Mađar na Tviteru. Ali je naveo i da je istovremeno, Pastoru jasno stavio do znanja da se očekuju fundamentalne promene u transparentnosti i efikasnosti korišćenja resursa iz matice. "I nećemo prihvatiti da vojvođanski mađarski mediji, koji dobijaju podršku iz matice i koje kontroliše SVM, služe kao direktan kanal za propagandu Fidesa", pručio je Mađar. Dodao je da je Pastoru rekao i da će vlada Tise istražiti korišćenje podrške iz matice unazad deset godina, ali ispitati i izborne zloupotrebe koje su se dogodile u vezi sa glasanjem putem pošte. Mađar je naveo i da je rado prihvatio poziv Pastora da poseti sunarodnike u Vojvodini. "Prema mojim planovima, posetiću našu mađarsku braću i sestre u Vojvodini u nekom trenutku tokom leta", najavio je Mađar. Šta je rekao Pastor?Balint Pastor, lider SVM-a i dugodidišnji saveznik odlazećeg mađarskog premijera Viktora Orbana naveo je da će nastaviti saradnju i sa novom vladom Mađarske u interesu mađarske zajednice. Pastor je na Instagramu napisao da je razgovor bio otvoren, iskren i da daje razlog za optimizam. "Saglasili smo se da cilj nacionalne politike i ubuduće treba da bude da pripadnici naše zajednice mogu da napreduju u svom rodnom kraju, da ostvaruju svoja prava, a da naše institucije funkcionišu uspešno i efikasno", naveo je Pastor. Dodao je i da su razgovarali o glasanju putem pošte. "Istakao sam da je ceo proces podložan proveri, da nemamo šta da krijemo i da je sve sprovedeno u skladu sa važećim propisima Mađarske i Srbije", rekao je. Pastor je napisao i da se trošenje sredstava i do sada proveravalo i da će se proveravati i ubuduće. Peter Mađar i njegova stranka Tisa ubedljivo su pobedili dosadašnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana i njegov Fides na parlamentarnim izborima 12. aprila. SVM i Pastor su dugogodišnji saveznici Orbana i pred mađarske izbore lobirali su kod građana sa dvojnim državljanstvom u Srbiji da glasaju za Fides.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Saudijsku Arabiju na bezbjednosne razgovore, što predstavlja njegovu drugu posjetu tom regionu od početka američko‑izraelskog rata s Iranom, koji je sada pod primirjem, dok Rusija nastavlja da izvodi smrtonosne napade na Ukrajinu. "Danas unapređujemo naše dogovore sa Saudijskom Arabijom u oblastima bezbjednosti, energetike i infrastrukture. Važno je da jačanje bude obostrano", napisao je Zelenski na mreži X 24. aprila. Posjeta ukrajinskog predsjednika dolazi gotovo mjesec dana nakon što su Kijev i Rijad potpisali sporazum o saradnji u oblasti odbrane, u trenutku kada su talasi uzastopnih odmazdnih napada iz Irana bili usmjereni na civilnu i energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka. Nakon što je od početka udara prvih dronova Shahed u Zalivu osigurala niz bilateralnih sporazuma s evropskim državama - uključujući zajedničku proizvodnju dronova s Njemačkom - Ukrajina nastoji da u region prenese svoje u borbama provjerene tehnologije i vojno iskustvo. Tehnologija dronova Shahed, koja potiče iz Irana, već dugo predstavlja okosnicu ruske domaće proizvodnje bespilotnih letjelica, nakon što je Teheran Moskvi tokom prvih godina njenog potpunog rata protiv Ukrajine isporučivao vojnu opremu i tehničko znanje. Rusija je od tada često istovremeno lansirala oko 100 dronova tipa Shahed prema Ukrajini. Kao odgovor, Kijev je razvio isplative presretačke dronove, navodeći da ta tehnologija omogućava neutralisanje oko 90 posto nadolazećih letjelica. I Teheran i Moskva javno su iskazali skepsu u pogledu koristi koju bi ukrajinska podrška zemljama Zaliva mogla donijeti, pri čemu je iranski izaslanik u Ukrajini takvu pomoć opisao kao "ništa više od šale i demonstrativnog gesta". Nezavisno od toga, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Zelenski posljednja osoba od koje bi tražio pomoć u vojnim naporima Washingtona u vezi s Iranom, uprkos izvještajima da su Sjedinjene Američke Države o tom pitanju vodile razgovore s Ukrajinom. Nekoliko dana prije posljednje posjete ukrajinskog predsjednika Saudijskoj Arabiji, Reuters je, pozivajući se na pet izvora upoznatih s tom temom, izvijestio da su Sjedinjene Američke Države predstavile ukrajinske dronove u svojoj ključnoj vazdušnoj bazi u Saudijskoj Arabiji. U međuvremenu, na sopstvenim linijama fronta, Ukrajina i dalje trpi smrtonosne ruske vazdušne napade, koji su se tokom protekle sedmice dešavali gotovo svakodnevno. Prema riječima regionalnog guvernera Serhija Lisaka, u napadu na ukrajinski veliki južni lučki grad Odesu 24. aprila poginuo je bračni par, oboje stari 75 godina, dok je još 17 osoba povrijeđeno. Jedna stanovnica Odese izjavila je za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa da je bila prekrivena krvlju nakon što je eksplozija izbacila prozor i okvir u njenom stanu. "Eksplozija je izbacila prozor i okvir pravo na mene… Sve je padalo. Bila sam prestravljena", rekla je ona na mjestu događaja. Odvojeno, Moskva i Kijev saopštili su da su 24. aprila razmijenjena 193 ruska i ukrajinska ratna zarobljenika. Predsjednik Ukrajine rekao je da među onima koji su se vratili u Ukrajinu ima vojnika, graničnih policajaca i policajaca koji su bili ranjeni ili su se u Rusiji suočavali s krivičnim optužbama. U izjavi za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa, ombudsman te zemlje Dmitro Lubinets naveo je da su povratnici bili zatočeni u ruskoj republici Čečeniji. Lubinets je dodao da većina njih nije bila zvanično potvrđena kao ratni zarobljenici od strane Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, te da se jedna od osoba vodila kao nestala.

Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić osuđeni su na doživotni zatvor pred Osnovnim sudom u Prištini zbog oružanog napada u Banjskoj na severu Kosova, dok je Dušan Maksimović osuđen na 30 godina zatvora. Na objavljivanju presude za napad u Banjskoj kod Zvečana, koji je izvršen 24. septembra 2023, kada je ubijen narednik Kosovske policije Afrim Bunjaku, bio je prisutan samo Dušan Maksimović. Kosovo je napad okarakterisalo kao teroristički akt i optužilo Srbiju za umešanost, dok je Beograd odbacio tvrdnje vlasti u Prištini. Sudija Ngadhnjim Arrni rekao je, čitajući odluku suda, da su sva trojica kriva i naveo da je cilj oružane grupe u Banjskoj bio destabilizacija osnovnih struktura Kosova. "Kroz dobro organizovan plan pokušali su da odvoje severni deo teritorije Kosova i pripoje ga Srbiji", rekao je on. Trojica optuženih su deo grupe od 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, tadašnjeg potpredsednika Srpske liste, najveće srpske stranke na Kosovu, koji je u optužnici opisan kao "šef terorističke grupe". Sud je odlučio da razdvoji krivični postupak protiv Spasojevića, Tolića i Maksimovića, koji su u pritvoru od septembra 2023. godine i odbio zahtev Specijalnog tužilaštva Kosova za suđenje u odsustvu za još 42 osobe. Oni se nalaze u bekstvu, a za njima je Kosovo raspisalo Interpolovu poternicu. Šta je rekao tužilac?Nakon izricanja presude, specijalni tužilac Naim Abazi rekao je da je odluka manjkava, jer njome nije obuhvaćen i ostatak optuženih, uključujući Milana Radoičića, ali je dodao da Tužilaštvo ulaže sve napore da oni budu izvedeni pred lice pravde. Ocenjujući ovaj slučaj kao najkompleksniji na Kosovu, Abazi je rekao da je presuda poruka svima koji pokušavaju da počine takva dela da će se suočiti "sa zasluženom kaznom". Na pitanje kako Specijalno tužilaštvo namerava da izvede pred lice pravde glavnog optuženog, Milana Radoičića, Abazi je rekao da će biti iskorišćeni međunarodni mehanizmi, poput Interpola. "Srbija će svakako sarađivati jer pravda, u ovom slučaju, nema nikakve veze sa politikom. Nema kompromisa sa pravdom", rekao je Abazi medijima nakon izricanja presude. Što se tiče odluke o Maksimoviću, Abazi je rekao da će presuda biti razmotrena i da će biti uložena žalba. Šta kaže odbrana?Advokat Blagoja Spasojevića, Ljubomir Pantović, ocenio je da je kazna "prestroga", te da je izvan Zakona o krivičnom postupku i pravila odmeravanja kazne. "Sudsko veće nije imalo snage da se odupre konstantnom pritisku kosovske javnosti i očekivanjima kada je u pitanju slučaj Banjska", rekao je on i dodao da će uložiti žalbu na presudu. Jovana Filipović, advokatica Dušana Maksimovića, izjavila je da je njen klijent osuđen za upotrebu oružja iako je, kako je rekla, DNK nalaz barutnih čestica bio negativan na njega. "Ovakvom presudom pregaženi su svi pravni principi krivičnog prava, sigurna sam da će je veće Apelacionog suda pažljivije razmotriti i doneti presudu zasnovanu na zakonu a ne na očekivanjima", rekla je ona. Miloš Delević, koji je branio Vladimira Tolića, takođe je ocenio da je sud "podlegao pritisku javnosti", te da je kvalifikacija krivičnih dela bila "politička". "Nema elemenata krivičnog dela terorizam, a pogotovo nema elemenata za drugu tačku optužnice otcepljenje severnog dela Kosova. Mi ćemo se žaliti na ovu odluku", rekao je on. Reakcije vlasti u PrištiniMinistar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla), rekao je da presuda protiv trojice optuženih predstavlja prvi korak ka pravdi za ubijenog policajca Afrima Bunjakua. On je dodao da svi optuženi za oružani napad u Banjskoj treba da se suoče sa maksimalnim kaznama. "Pravda za Banjsku ne završava se ovde. Ona će biti potpuna tek kada svi odgovorni budu izvedeni pred lice pravde, na čelu sa Milanom Radoičićem", napisao je Svečlja na Facebooku. On je ocenio da napad u Banjskoj nije bio izolovani čin, već "organizovana operacija uz državnu podršku Srbije, sa ciljem ugrožavanja ustavnog poretka i aneksije dela teritorije Kosova". "Danas je jasno: kriminalne i paravojne strukture na severu su razmontirane. Ustavni poredak je zaštićen. Sada ostaje da se Srbija pozove na odgovornost za svoju političku, finansijsku i logističku ulogu u ovoj agresiji", napisao je on. Predsednica Skupštine Kosova i vršilac dužnosti predsednika Kosova Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu), poručila je da je presuda "dokaz da napad na Policiju Kosova, ustavni poredak i na bezbednost naše zemlje neće ostati nekažnjen". "Međutim, pravda za teroristički napad u Banjskoj se ne završava ovde. Ona će biti potpuna tek kada svi odgovorni, na čelu sa Milanom Radoičićem, budu izvedeni pred lice pravde", navela je ona. Šta kaže Srpska lista?Srpska lista, najveća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, osudila je presudu u slučaju Banjska uz ocenu da nisu predstavljeni "validni dokazi", te da nije utvrđena individualna odgovornost. "Ova presuda neće zadovoljiti pravdu ni oštećene – ona predstavlja odmazdu koja dodatno ugrožava bezbednost i prava srpskog naroda", navodi se u saopštenju. Ovo je prvi put da Srpska lista reaguje povodom oružanog napada u Banjskoj i do sada se nije ni distancirala od svog bivšeg potpredsednika Radoičića. Kako se navodi u saopštenju, "posebno zabrinjava činjenica da se Srbima na Kosovu i Metohiji olako pripisuju najteže kvalifikacije, poput terorizma i kriminala, bez stvarnog utemeljenja u dokazima". Pozvali su međunarodnu zajednicu da reaguje i obezbedi poštovanje vladavine prava i garantuje jednaka prava za sve građane, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Reakcije u BeograduPredsednik vladajuće Srpske napredne stranke Miloš Vučević ocenio je na društvenoj mreži X da je presuda "skandalozna". "Progonu nema kraja, kao ni ćutnji stranaca koji sve ovo i odobravaju. Nema kraja ni našoj borbi. Nećemo se smiriti dok utamničene ne oslobodimo", napisao je Vučević. Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije ocenila je da je prvostepena presuda suda u Prištini zbog tragičnih događaja u Banjskoj "drakonska". U saopštenju je navedeno da je doneta "pod direktnim političkim pritiskom Aljbina Kurtija i antisrpskog režima u Prištini koji od samog početka procesa vrši medijsku, političku i svaku drugu stigmatizaciju i kriminalizaciju uhapšenih Srba". Navedeno je da su "tragični događaji u Banjskoj bili posledica višegodišnjeg terora režima Aljbina Kurtija nad srpskim narodom na severu Kosova". Kancelarija je u saopštenju upitala i zbog čega niko nije odgovarao zbog stradanja trojice Srba tokom napada. RSE je zatražio komentar na presudu i od Vlade Srbije i predsednika države Aleksandra Vučića. Prelević: Jako neprijatno za SrbijuBeogradski advokat Božo Prelević rekao je za RSE, povodom donošenja presude za Banjsku, da je to jako neprijatno za Srbiju i da je teško sagledati posledice u ovom trenutku. "Ne sumnjam da će drugostepeni sudovi na Kosovu potvrditi takvu presudu i onda će se ponovo postaviti pitanje pružanja zaštite Radoičiću", naveo je on. Prelević je ocenio i da se Srbija u ovom predmetu pravno delegitimisala. "I vrlo jasno pokazala da se to (napad u Banjskoj) nije odigralo tako što je to bila Radoičićeva ekskurzija". Dodao je da je veliko pitanje šta se tačno time htelo, ali da je oružani napad naneo užasnu štetu Srbima na Kosovu. Komentarišući visinu kazne, ocenio je da je "dosta stroga kazna zatvora" jer osuđeni nisu bili organizatori napada. Šta piše u optužnici?Prema navodima Tužilaštva, optuženi se sumnjiče da su, upotrebom nasilja i teškog naoružanja, pokušali da otcepe ​severni deo Kosova i pripoje ga Srbiji. Tada je ubijen policajac Afrim Bunjaku, a policajac Alban Rašiti (Rashiti) ranjen je vatrenim oružjem, dok su povređeni policajci Ćlirim Sahiti (Çlirim), Mirsad Krijeziu (Kryeziu) i Sedat Duši (Dushi). Ubijena su i trojica srpskih napadača. Optuženi se terete za krivično delo "Teška dela protiv ustavnog poretka i bezbednosti Republike Kosovo". Radoičić je označen kao vođa grupe osumnjičenih za napad u Banjskoj. On je prema navodima Tužilaštva, od 2017. do 24. septembra 2023. pribavljao prihode putem organizovane grupe, u cilju naoružavanjanja, logistike i finansiranja pripadnika grupe radi izvršenja terorističkih dela. Zbog toga se tereti za pomaganje i finansiranje terorizma. Takođe, prema Tužilaštvu, sumnja se da je Radoičić, uz pomoć jednog od optuženih, Radula Stevića, kao i njegovih poslovnih subjekata, prihode stečene kriminalnim aktivnostima pretvarao u pokretnu i nepokretnu imovinu, pa ih prenosio na treća lica kako bi prikrio njihovo poreklo. Po toj osnovi, tereti se za pranje novca. Radoičić se nalazi u Srbiji i optužnica protiv njega, iako je to najavljivano, još nije podignuta. Optuženi Spasojević, Tolić i Maksimović na sudskom ročištu koje je počelo 17. aprila 2025. negirali su optužbe koje im se stavljaju na teret. Tokom suđenja, Spasojević je izjavio da nije napao nikoga eksplozivnim sredstvima niti teškim naoružanjem, kao da nije ubio niti povredio nekoga. Takođe je negirao da je imao nameru da radi na otcepljenju severa Kosova i njegovog pripajanja Srbiji. Tolić je priznao da je 24. septembra bio u Banjskoj, ali je naveo da motiv njegovog prisustva nije bio onakav kakav se opisuje u optužnici. On je rekao da nije pucao ni na koga i da nije imao pristup eksplozivnim sredstvima, dodajući da nije mogao da predvidi tok događaja niti njihove posledice. Naveo je i da je bio teško ranjen, zbog čega je lečen u Prištini. Maksimović, koji je bio zaposlenik hotela Rajska Banja, izjavio je da se 24. septembra našao sa prijateljima u jednoj vikendici kako bi pekli meso na roštilju. Iako su na njegovom telefonu pronađeni video snimci napada na Policiju Kosova, kao i njenog nadziranja, rekao je da se tih snimaka ne seća. U završnoj reči na suđenju, Tužilaštvo je za trojicu optuženih tražilo izricanje kazne doživotnog zatvora.

Peking je stavio sedam kompanija iz Evropske unije na listu za kontrolu izvoza, saopštilo je u petak kinesko Ministarstvo trgovine. Među firmama, koje posluju u odbrambenoj, vazduhoplovnoj i satelitskoj obaveštajnoj industriji, nalazi se i proizvođač vatrenog oružja sa sedištem u Belgiji, FN Herstal. Mera je najavljena dan pošto je EU zvanično usvojila svoj 20. paket sankcija protiv Rusije, usmeren na firme u trećim zemljama, uključujući Kinu, zbog rata u Ukrajini. Fokus poslednjih kaznenih mera Brisela je da se spreče pokušaji Rusije da zaobiđe postojeće sankcije, uključujući i preko zemalja poput Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru runde sankcija, EU je označila 16 entiteta u Kini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Uzbekistanu, Kazahstanu i Belorusiji koji su "pružali robu dvostruke namene ili sisteme naoružanja ruskom vojno-industrijskom kompleksu", naveo je Evropski savet. Roba dvostruke namene odnosi se na predmete s civilnom i potencijalnom vojnom primenom. Paket sankcija EU će takođe uvesti ograničenja izvoza za dodatnih 60 subjekata koji "doprinose tehnološkom unapređenju ruskog odbrambenog sektora", od kojih se neki nalaze u kontinentalnoj Kini i Hongkongu. Listi Pekinga za kontrolu izvoza uključuje dve belgijske, jednu nemačku i četiri češke kompanije. U saopštenju kineskog Ministarstva trgovine navodi se da će sankcionisanim evropskim subjektima biti zabranjen uvoz robe "dvostruke namene" iz Kine kako bi se zaštitili interesi "nacionalne bezbednosti" te zemlje, u skladu s njenim Zakonom o kontroli izvoza. Prema rečima portparola ministarstva, subjekti su bili meta zbog svog učešća "u prodaji oružja Tajvanu" ili "dosluha" s tajvanskim vlastima. Peking smatra to ostrvo s demokratski izabranom vladom delom svoje teritorije. Odgovarajući na pitanje u četvrtak o izveštajima da je Peking izvršio pritisak na tri afričke zemlje da opozovu dozvole za letove tajvanskom predsedniku Lai Čing-teu, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Điakun ponovio je stav Pekinga da je to ostrvo "neotuđivi deo teritorije Kine". Tajvan odbacuje pretenzije Pekinga na suverenitet nad ostrvom.

Venecijanska komisija je u hitnom mišljenju ocenila da se nedavnim izmenama seta pravosudnih zakona u Srbiji uklanjaju prethodno postojeće zaštite autonomije tužilaštva. Izmene seta pravosudnih zakona, koje je predložio poslanik vladajuće Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić, usvojeni su u januaru. Usvojene su izmene Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u borbi protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o sudijama i Zakona o sedištima i teritorijalnoj nadležnosti sudova i javnih tužilaštava. Venecijanska komisija, ekspertsko telo Saveta Evrope, izdalo je Srbiji devet preporuka kako da otkloni nedostatke. Vratiti se na nehijerarhijski sistem odlučivanja o prigovorima na obavezna uputstva, kao i o odlukama o prenosu nadležnosti i supstituciji.Odlučivanje o prigovorima na godišnji program rada javnog tužilaštva treba da ostane u nadležnosti Visokog saveta tužilaštva.Umesto obavezne prethodne saglasnosti, zakon treba da precizira u kojim slučajevima Vrhovno javno tužilaštvo ima obavezu da obavesti Ministarstvo pravde o međunarodnim sporazumima o saradnji.Privremena imenovanja glavnih javnih tužilaca treba ograničiti na jednu godinu, bez mogućnosti ponovnog imenovanja.Isključiti mogućnost ponovnog izbora glavnih javnih tužilaca na isto mesto po isteku mandata.Ukinuti mogućnost ponavljanja privremenih upućivanja i ograničiti ih na iste hijerarhijske nivoe. Privremena upućivanja treba da ostanu izuzetna.Tužioce čija su privremena upućivanja prerano okončana treba vratiti na funkcije u Tužilaštvu za organizovani kriminal, uz uvođenje mehanizma za njihovu postepenu zamenu kroz redovna imenovanja.Obezbediti veću strukturnu i operativnu autonomiju Posebnom odeljenju za visokotehnološki kriminal.Mandati predsednika sudova treba da budu po pravilu neobnovljivi, uz izuzetke u ograničenim slučajevima i izuzetnim okolnostima. Venecijanska komisija je navela i da su zakonske izmene zahtevale ozbiljnu javnu raspravu, konsultacije sa relevantnim akterima i temeljnu procenu uticaja. Komisija je konstatovala da to nije ostvareno. U mišljenju je navedeno i da je prepoznata legitimnost ciljeva vlasti o unapređenju efikasnosti i jasnoći pravnog sistema i da se prihvata prenos nadležnosti za odlučivanje o privremenim upućivanjima na Visoki savet tužilaštva. Nakon kritika stručne javnosti i Evropske unije, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić zatražila je mišljenje Venecijanske komisije. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić ranije je najavio da je Srbija spremna da uđu u "proces korekcije" novih pravosudnih zakona samo ako Venecijanska komisija bude imala suštinske primedbe.

Predlog deklaracije o poništavanju odluke o priznanju Kosova na teritoriji Zete predat je 24. aprila lokalnom parlamentu te crnogorske opštine. To je objavio lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na društvenoj mreži Fejsbuk. U dokumentu koji je objavio piše da je predlog da se glasanje o ovoj deklaraciji uvrsti u dnevni red sednice lokalne skupštine podržalo 18 od 32 odbornika u Zeti. Ranije je Milan Knežević za Radio-televiziju Srbije (RTS) rekao da je ideja da se inicijativa za povlačenje priznanja Kosova prvo usvoji na teritoriji Zete, a zatim i u drugim lokalnim parlamentima. Rekao je da očekuje i široku podršku tom predlogu u Skupštini Crne Gore. Cilj mu je, kako je objasnio za RTS, da na kraju Vlada Crne Gore povuče priznanje nezavisnosti Kosova. Nezavisnost Kosova Vlada Crne Gore priznala je 2008. godine, kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je u avgustu 2020. izgubila na izborima od prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA. U maju 2023. godine već je jednom podneta inicijativa za povlačenje priznanja Kosova u opštini Zeta. U pitanju je opština su kojoj živi oko 43% procenata srpskog stanovništva, prema poslednjem popisu stanovništva iz 2023. godine. Deklaraciju o povlačenju priznanja Kosova pre tri godine najavila je nekadašnja proruska koalicija Demokratski front, nekoliko dana nakon što je Crna Gora podržala predlog da Kosovo uđe u Savet Evrope. Predsednik Crne Gore Jakov Milatović i tada je izjavio da povlačenja priznanja Kosova neće biti. Odbornici zetskog parlamenta trebalo je da raspravljaju o predlogu deklaracije u četiri navrata 2023. godine. Sednica nijednom nije bila održana, jer se inicijatori deklaracije nisu pojavili, te nije obezbeđen kvorum. Demokratska narodna partija koju vodi Milan Knežević na izborima je bila u koaliciji sa Novom srpskom demokratijom Andrije Mandića, predsednika crnogorskog parlamenta. Ova koalicija zajedno ima 13 od ukupno 81 poslanika u Skupštini, od čega su tri poslanika iz Kneževićevog DNP-a. U rekonstrukciji vlade 2024. godine DNP je dobio jedno ministarsko mesto i jednog potpredsednika vlade. Međutim, početkom 2026. fukncioneri DNP-a su napustili vladu i izašli iz lokalne vlasti u Podgorici, nakon što se vlada nije izjasnila o zahtevima DNP o identitetskim pitanjima, tako da trenutno ova stranka ne učestvuje u izvršnoj vlasti. Samo Vlada Crne Gore može doneti odluku o povlačenju priznanja nezavisnosti Kosova.