Osumnjičeni u međunarodnoj istrazi krijumčarenja oružja, koju provode policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) uz podršku EUROPOL-a, teško je povrijeđen nakon što je tokom pretresa pucao sebi u glavu, saznaje Radio Slobodna Evropa iz izvora upoznatih s istragom. Riječ je o osumnjičenom koji je radio na poslovima izdavanja dozvola za oružje u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, odnosno Policijskoj upravi u Ilijašu, gdje se incident i dogodio. RSE je zvanične informacije zatražio od organa uključenih u istragu. Pretresi se provode u srijedu, 23. septembra, po nalogu Tužiteljstva i naredbi Suda BiH na više lokacija u Bosni i Hercegovini. Istraga se navodno odnosi na međunarodni lanac krijumčarenja oružja za koje istražitelji vjeruju da je završavalo u europskim kriminalnim mrežama te da je kasnije korišteno u više teških krivičnih djela u državama Europske unije. Akcija se provodi u suradnji s EUROPOL-om, a više detalja očekuje se nakon zvaničnog saopćenja. RSE nezvanično saznaje da se predmet odnosi na krijumčarenje oružja koje je kasnije korišteno u više nasilnih incidenata i ubistava u državama EU, uključujući Švedsku, te da je u vezi s mrežom Foxtrot koju vlasti povezuju s Rawa Majidom, poznatim kao "Kurdish Fox". Američke i britanske vlasti sankcionirale su Foxtrot i Majida navodeći da se mreža, osim trgovine drogom i oružjem, koristila i za operacije koje su provođene u interesu iranskog režima protiv izraelskih i jevrejskih ciljeva u Europi, kao i protiv protivnika režima i kritičara Teherana.

Odgovarajući na pitanja novinara prije odlaska sa Generalne skupštine UN-a u New Yorku, američki državni sekretar Marco Rubio osvrnuo se i na odnose sa Srbijom rekavši da je zemlja uključena u " potencijalno eksplozivna pitanja". "Jasno je da je Srbija uključena u određena pitanja koja su potencijalno problematična i eksplozivna, te koja privlače međunarodnu pažnju," rekao je američki državni sekretar. Dodao je i da se radi o strateškom partnerstvu koje "želimo produbiti." "I namjeravamo to učiniti dok istovremeno rješavamo potencijalne probleme koji bi se mogli pojaviti, a za koje znam da se duboko tiču i same Srbije," rekao je Rubio. On je također rekao da su zemlju već posjetili iz State Departmenta i drugih vladinih agencija. "Nadam se da ću i ja imati priliku za posjetu", rekao je Rubio i dodao. U julu su Sjedinjene Američke Države i Srbija potpisale Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti u okviru procesa strateškog dijaloga održanog u Vašingtonu. Susret američkih i srbijanskih zvaničnika tada je otvorio državni sekretar SAD Marco Rubio. U avgustu su republikanski i demokratski članovi Predstavničkog doma američkog Kongresa podneli prijedlog zakona kojim se od SAD traže mjere u vezi sa Srbijom zbog "ozbiljnog nazadovanja" u demokratiji i vladavini prava u zemlji, kao i saradnje s Rusijom, Kinom i Iranom. Prema prijedlogu zakona, Srbija bilježi ozbiljno nazadovanje u oblasti demokratije, što je odraženo u Izvještaju o ljudskim pravima za 2024. i Izvještaju Evropskog parlamenta o Srbiji za 2025, u kojima se navode značajni problemi sa vladavinom prava, nezavisnošću pravosuđa, slobodom medija i korupcijom. Iako je kandidatkinja za članstvo u Evropsku uniju, Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje, između ostalog i zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, ali i neusklađivanja svoje vanjske politike sa EU. Dva mjeseca nakon otvaranja posljednjeg poglavlja počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije uskladila svoju vanjsku politiku sa Evropskom unijom i uvela sankcije Rusiji. To je tada bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima, a u međuvremenu je došlo do pogoršanja u oblasti vladavine prava. Nedavno je i američki kongresmen Joe Wilson predložio da se godišnji sastanak Parlamentarne skupštine OSCE-a premjesti iz Srbije u Južnu Karolinu, objašnjavajući da mu je primarni razlog za takav prijedlog "prekomjerni uticaj" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Srbiji. Zvanični Beograd posljednjih godina održava i prijateljske odnose s Iranom uprkos tome što je zemlja pod međunarodnim sankcijama zbog nuklearnih aktivnosti i kršenja ljudskih prava. Srpski ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina bio je među rijetkim evropskim predstavnicima na sahrani vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija u julu mjesecu.

Ustavni sud Kosova utvrdio je da je Skupština Kosova konstituisana nakon isteka roka od 30 dana, te da poslanici treba da izaberu i potpredsednika iz redova Demokratske partije Kosova (PDK), koja je i zatražila da najviši sud razmatra pitanje formiranja novih institucija. Ustavni sud je zaključio i da je Vlada Kosova izabrana u skladu sa Ustavom, te da je rok od 60 dana za izbor novog predsednika zemlje počeo da teče 8. avgusta i završava se 6. oktobra. Ova odluka Ustavnog suda dolazi nakon što je Demokratska partija Kosova osporila konstituisanje Skupštine i izbor nove Vlade, te zatražila privremenu meru – što je sud odbacio. 'Glavni zadatak je izbor predsjednika'Eugen (Cakolli) Cakoli iz nevladinog Demokratskog instituta Kosova u izjavi za Radio Slobodna Evropa ocenjuje da odluku Ustavnog suda treba posmatrati sa dva aspekta: da s jedne strane daje legitimitet formiranim institucijama nakon isteka ustavnog roka, dok s druge strane određuje vremenski okvir u kojem institucije na Kosovu treba da budu formirane. Napominje da je pitanje izbora predsednika najvažnije. "Sud je, praktično, odredio rok od 90 dana u kojem treba da budu izabrane sve relevantne institucije nakon izbora, u zavisnosti od toga da li smo otišli na izbore za predsednika ili ne", kaže Cakoli. Međutim, Cakoli smatra da je "najproblematičniji i najdiskutabilniji" deo ove odluke određivanje 6. oktobra kao krajnji rok za izbor predsednika, zbog čega je, kako kaže, nejasno ko bi 7. oktobra eventualno trebao da raspiše izbore ukoliko se predsednik ne izabere. Dodaje da, prema Ustavu, vršilac dužnosti predsednika, u ovom slučaju Aljbulena Hadžiu, može da obavlja tu funkciju samo šest meseci, te navodi da bi i ovo pitanje moglo da se nađe pred Ustavnim sudom. "Dakle, ostaje diskutabilno ko će 7. oktobra doneti odluku o tome da 8. ili 15. novembar bude datum održavanja izbora, budući da su to jedine dve zakonske mogućnosti za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, u slučaju da Skupština ne uspe da izabere novog predsednika", kaže Cakoli. Prema njegovim rečima, Skupština bi trebalo da nastavi rad odmah nakon objavljivanja odluke, te ponavlja da je ključno pitanje izbor predsednika. "Najvažnije ostaje izbor predsednika jer smo samo dve nedelje udaljeni od isteka roka i, imajući u vidu sve političke dinamike koje imamo, ocenjujem da postoji rizik da ponovo neće biti moguće postići dogovor, što bi Kosovo odvelo ka novom izbornom ciklusu, odnosno četvrtom za manje od dve godine", poručuje. Cakoli objašnjava da je 6. oktobar za izbor predsednika određen kao krajnji rok jer je počeo da teče prvog dana nakon isteka roka od 30 dana za konstituisanje Skupštine, te da je to poslednji rok od 60 dana u okviru kog bi trebao da bude završen izbor predsednika. Kada je reč o konstituisanju Skupštine, Cakoli objašnjava da, iako su poslanici probili rok od 30 dana, to ne znači da ostali ustavni rokovi ne počinju da teku, jer bi se u suprotnom zemlja dovela u situaciju beskrajnih ustavnih kriza. Reakcije stranakaPrparim (Përparim) Gruda, poslanik Demokratske partije Kosova, ocenio je da odluka suda potvrđuje princip da ustavni rokovi nisu stvar političke volje i da se Ustav ne može prilagođavati trenutnim interesima. Prema njegovim rečima, sud je utvrdio da je prekršen rok od 30 dana za konstituisanje Skupštine i da potpredsednik iz Demokratske partije Kosova mora biti izabran, te da se ne može "ostati talac volje parlamentarne većine". "Sada imamo samo 13 dana da delujemo: da usvojimo izmene Zakona o Specijalnom sudu, izaberemo predsednika Republike i izbegnemo nove izbore. Vreme je ograničeno, a odgovornost je već jasna", napisao je on na Facebooku. U međuvremenu je Alijansa za budućnost Kosova saopštila da je Ustavni sud utvrdio ono na šta je ta stranka ukazivala, odnosno da su istekli rokovi za konstituisanje Skupštine. Ova stranka je navela da Kosovo ipak ide ka novim izborima i za to okrivila Aljbina Kurtija. Kako je Skupština konstituisana?Skupština Kosova je konstituisana 13. septembra, bez prisustva poslanika Demokratske partije Kosova i Alijanse za budućnost Kosova, nakon čega je izabrana i nova Vlada na čelu sa Aljbinom Kurtijem (Albin Kurti), liderom Pokreta Samoopredeljenje, koji je pobedio na junskim izborima. Konstituitivna sednica Skupštine Kosova je inače počela 6. avgusta, ali je ubrzo prekinuta nakon što je lider Samoopredeljenja zatražio dodatno vreme za razgovore oko izbora predsednika. Skupština je potom nastavljena 9. septembra, kada je za predsednicu Skupštine izabrana Aljbuljena Hadžiu (Albulelna Haxhiu) ali je ponovo prekinuta jer je došlo do spora oko izbora pet potpredsednika. Dva dana kasnije za potpredsednika Skupštine ispred Samoopredeljenja izabran je Ardian (Gola) Golja, ali ne i Vljora Čitaku (Vlora Citaku) iz Demokratske partije Kosova – druge najveće političke stranke. Samoopredeljenje je navelo da ne može da glasa za Čitaku i Kujtima Šalju iz Demokratskog saveza Kosova jer su javno iznosili stav da neće podržati njihovog kandidata za predsednika, da bi 13. septembra stranka Aljbina Kurtija ipak glasala za kandidata DSK, dok je PDK privremeno povukao kandidaturu uz najavu da će predmet uputiti Ustavnom sudu. Na sednici 13. septembra izabrana su i dva potpredsednika iz redova nevećinskih zajednica. Politički analitičar Iljir (Ilir) Deda ocenio je da je Ustavni sud „vratio u okvire zakonitosti“ formiranje institucija nakon izbora. Dodao je i da je ova odluka Ustavnog suda poremetila proračun da se novi izbori održe 27. decembra. “Sada kada je sve jasno, čekamo da vidimo da li postoji bilo kakva mogućnost za bilo kakvo ujedinjenje u ovoj situaciji – najtežoj u poslednjih 15 godina“, napisao Deda na svom Facebook nalogu. Opozicione stranke optužile su Samoopredeljenje Aljbina Kurtija da odugovlači formiranje novih institucija kako bi se novi izbori održali krajem godine, kada na Kosovo dolazi dijaspora. Pitanje izbora novog predsednika jedna je od ključnih tema na Kosovu, imajući u vidu da su zbog nedostatka konsenzusa o tom pitanju održani i junski izbori. Kosovo ima vršioca dužnosti predsednika od 4. aprila a prema Ustavu ova funkcija ne može da se obavlja duže od šest meseci. Ukoliko stranke ne postignu koncenzus do 6. oktobra i izaberu novog predsednika, Kosovo će ponovo ići na izbore, četvrte od februara 2025. godine.

Susret između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (von der Leyen) bio je spontan i nije bio unapred planiran, potvrdili su zvaničnici EK. "Oni su se slučajno i nakratko sreli na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Bio je to spontan susret, jedan od veoma retkih takvih slučajeva, tako da mislim da o tome nemamo ništa da dodamo osim onoga što sam već rekla. Susret je bio veoma kratak, spontan i ništa više od toga", izjavila je na konferenciji za novinare portparolka EK Ariana Podesta. Predsednik Srbije je na svom Instagram nalogu objavio fotografiju na kojoj se rukuje sa fon der Lajen i naveo da joj je tokom kratkog razgovora izrazio "iskrenu zahvalnost za sve što je činila za Srbiju u prethodnim godinama". Fon der Lajen je na društvenim mrežama objavila niz susreta koje je imala na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja se ove nedelje održava u sedištu UN u Njujorku, međutim, nije objavila post koji se odnosi na razgovor sa srpskim predsednikom. Fon der Lajen će naredne nedelje otputovati u region u okviru svoje tradicionalne godišnje turneje po Zapadnom Balkanu. Međutim, ovog puta će zaobići Srbiju, kao i Bosnu i Hercegovinu. Zvanično objašnjenje Evropske komisije jeste da se u obe zemlje održavaju predizborne kampanje. Nezvanično, međutim, potvrđuje se da je i reakcija vlasti na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i njegova sahrana uz državne počasti u Beogradu, imala važan uticaj na odluku fon der Lajen da ovog puta ne poseti Srbiju. Fon der Lajen je, 8 septembra zajedno sa predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom (António Costa), navela da je bila šokirana snimcima sa sahrane Ratka Mladića. Tokom godišnjeg obraćanja o stanju Evropske unije 16. septembra, fon der Lajen je rekla da je bila "zgrožena snimcima" sa sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Duže vrijeme i iranski i američki zvaničnici davali su naslutiti da će doći do određenog nivoa kontakta između dvije strana u New Yorku, na marginama Generalne skupštine UN. Stoga nije bilo veliko iznenađenje kada je objavljena vijest da su se 22. septembra sastali specijalni izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff i iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči. Ali, to nije spriječilo tvrdolinijaše u Iranu da oštro kritikuju vladu Masuda Pezeškijana, pri čemu su neki čak zahtijevali pokretanje postupka opoziva. Činilo se da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) podržao pregovore nekoliko sati prije nego što je sastanak javno obznanjen; glasnogovornik IRGC-a izjavio je za državnu televiziju da su pregovori "još jedan oblik ratovanja" te da se mogu voditi "ako to zahtijevaju interesi zemlje". Na društvenim mrežama tvrdolinijaši su kritikovali vladu zbog pristanka na pregovore s Amerikancima s ciljem okončanja rata koji traje gotovo sedam mjeseci. Neki su pozvali na pokretanje postupka opoziva, iako nije bilo jasno žele li s dužnosti ukloniti Arakčija ili Pezeškijana. Jedan je korisnik ustvrdio da je taj sastanak bio "još veća greška" od Pezeškijanova odlaska u SAD na Generalnu skupštinu UN-a. "Ako se iko sastao i pregovarao s Amerikancima, bolje mu je da tamo i ostane. [Iran] je zemlja časnih ljudi", napisao je Vahid Azizi, ekonomist i bivši dužnosnik iranske Nacionalne porezne uprave iz vremena mandata pokojnog predsjednika Ebrahima Raisija, pripadnika tvrdokorne struje. Komentator tvrdokornih stavova Mohsen Maqsudi izjavio je da je "čista glupost" pregovarati s Washingtonom dok su izloženi prijetnjama i pritom uzrokovati pad cijena nafte. Teheran se nadao da će rast cijena goriva izvršiti pritisak na Trumpa da okonča rat. Tokom govora u UN-u, Trump je rekao da će ili postići dogovor s Iranom ili ga "uništiti". Tačni detalji pregovora, za koje je Witkoff rekao da su se odvijali posredstvom posrednika, nisu objavljeni. Witkoff je izrazio nadu da će se pregovori "pokazati konstruktivnima i obećavajućima", dok su iranski mediji prenijeli da je Teheran iznio svoje uslove za ponovno otvaranje strateški važnog Hormuškog moreuza. Predviđeno je da se Pezeškijan obrati skupštini 23. septembra, na dan kada u Iranu počinje školska godina. Zagovornici tvrde struje pozivaju iranskog predsjednika da iskoristi tu priliku i skrene pažnju na bombardiranje škole za djevojčice u Minabu, do kojeg je došlo prvog dana rata, 28. februara.

Mevlid Jašarević, osuđen na 15 godina zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu 2011. godine, trebao bi izaći na slobodu krajem oktobra. U međuvremenu, protiv Jašarevića se vodi novi postupak u kojem ga Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine tereti za sprečavanje službene osobe u obavljanju radnji, odnosno jer je, kako se navodi, ometao službenice Državnog zatvora u obavljanju posla. Informacije je potvrdila njegova braniteljica Alma Tabaković, koja je navela da će Jašarević, zbog drugog postupka na Sudu BiH, imati obavezu javljanja policiji u Sarajevu. Odvjetnica Tabaković je pojasnila da je Jašareviću, inače državljaninu Srbije, dozvoljeno da nakon odslužene kazne napušta BiH, ali da se dvaput mjesečno mora javiti policiji u sarajevskoj općini Novi Grad. "Odbijen je prijedlog tužilaštva da mu se uzmu dokumenti da bi bio obavezan ostati u BiH, određeno mu je samo obavezno javljanje nadležnom organu", kazala je Tabaković. Njenom branjeniku je nastavljeno novo suđenje, a u toku je iznošenje dokaza Tužiteljstva BiH. U optužnici se navodi da je Jašarević verbalno napao vaspitačice u Zatvoru, prijetio im i obraćao im se uvredljivim riječima tokom novembra i decembra 2024. godine. Jašarević negira da je ometao vaspitačice ili prijetio, a svoje postupke tokom incidenta pravda ponašanjem u afektu, jer su mu uskraćeni kontakti. On je također više puta od početka suđenja rekao da je želio pisanim putem prijaviti nepravilnosti iz Državnog zatvora nadležnim institucijama, što mu, kako tvrdi, nije dopušteno. Jašarević je osuđen 2013. godine zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine, kada je ispalio više od stotinu metaka, te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je bio u osiguranju objekta. Ako bude osuđen u novom postupku pred Sudom BiH, može ostati u zatvoru najmanje tri mjeseca, a najviše tri godine.

Ahead of a high-stakes US-China summit planned for September 24 at the White House, Beijing appears to be spotlighting its influence over Iran to gain leverage during negotiations with its chief geopolitical rival.

Visoka predstavnica Evropske unije za inostranu politiku i sigurnost Kaja Kallas na zvaničnom X profilu je "ukazala na potrebu za napretkom u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine". Do ove izjave šefice evropske diplomatije dolazi nakon njenih odvojenih sastanaka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Albinom Kurtijem održanih u Njujorku 22. septembra. "Napredak u normalizaciji odnosa i napredak na putu prema EU moraju ići ruku pod ruku", naglasila je Kallas. "Sporazumi postignuti u okviru dijaloga uz posredovanje EU, a posebno Ohridski sporazum, obvezujući su", istakla je Kallas podsjećajući na Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa iz 2023. u javnosti poznat i kao Ohridski sporazum. "Njihovo provođenje nije usluga Briselu, već obaveza prema građanima i regiji koja iščekuje normalne odnose. EU će i dalje biti nepristran posrednik. Ali, posredovanje ne može zamijeniti političku volju u Beogradu i Prištini. Vrijeme je za iskorak", podvukla je Kallas. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je tokom razgovora s visokom predstavnicom EU Kajom Kallas u Njujorku bilo riječi i o predstojećim izborima u Srbiji. Kako je rekao za Radio-televiziju Srbije (RTS), Kallas nije iznosila pritužbe niti išta tražila, već je željela ukazati na ono što smatra neprimjerenim u izbornoj kampanji. Osim o izborima, Vučić je rekao da je sa Kallas razgovarao o slučaju sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, Kosovu te ispunjavanju obaveza iz Briselskog sporazuma. Premijer Kosova Albin Kurti, kako je napisao na društvenim mrežama, šefici diplomatije Evropske unije, rekao da će se zemlja angažovati da se u žalbenom postupku ispravi osuđujuća presuda protiv četvorice bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). "Izrazio sam duboku zabrinutost zbog teških i nepravednih kazni protiv bivših čelnika OVK-a u prvostepenoj presudi Specijalizovanih vijeća, nakon procesa koji u svojoj cjelini nije bio transparentan. Suđenje nije završeno i Republika Kosovo će se angažovati da se ovaj proces i presuda isprave u žalbenom postupku", napisao je Kurti na društvenim mrežama. Naveo je Kurti osvrćući se na presudu bivšim liderima OVK, Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju, koji su proglašeni krivim 16. septembra po četiri tačke optužnice za ratne zločine i zajedno osuđeni na 81 godinu zatvora. Kosovo je 2008. godine proglasilo nezavisnost, koju Srbija ne priznaje. Srbija i Kosovo od 2011. godine vode dijalog o normalizaciji odnosa pod okriljem Evropske unije. U tom procesu postignut je niz sporazuma, ali je samo manji broj njih sproveden u praksi. I za Srbiju i za Kosovo napredak u procesu normalizacije odnosa predstavlja preduslov za napredak u procesu evropskih integracija.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija riječima da je BiH simbol nacije koja je "preživjela teška iskušenja, ali nije izgubila svoj put ka boljoj budućnosti." Tokom obraćanja u New Yorku Bećirović je govorio o situaciji u BiH, secesionističkim težnjama Republike Srpske, veličanju ratnih zločinaca, odnosu Srbije prema BiH. Također je podsjetio da su presude najviših sudova UN-a potvrdile da je nad Bošnjacima počinjen genocid. Bećirović je poručio i da Evropska unija i NATO ostaju strateški ciljevi zemlje. U govoru je također naveo i da se "mir mora čuvati svakog dana." "To zahtijeva odgovornost političkih lidera, poštivanje zakona i spremnost na dijalog," rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH. Bećirović je oštro kritikovao veličanje Ratka Mladića u Srbiji i upozorio na poteze rukovodstva Republike Srpske, za koje tvrdi da prijete miru i sigurnosti BiH i regije. "Monstrum Ratko Mladić nije heroj, već osuđeni ratni zločinac. Institucionalno veličanje ovog ratnog zločinca je anticivilizacijski i neprihvatljiv čin," rekao je Bećirović. "Ono predstavlja poistovjećivanje državnog rukovodstva Srbije s jednim od najgorih krvnika u evropskoj historiji. To je pokazatelj da Srbija nije napustila ideologiju i politike koje vode ka agresiji i genocidu." Pozvao je UN, EU i druge međunarodne aktere da jasno osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji i institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince. Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. avgusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, kao i pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Bećirović je u obraćanju pred UN-om također upozorio da "ideologija i politika koje su dovele do genocida nad Bošnjacima još prijete Bosni i Hercegovini". "Za govornicom Generalne skupštine UN-a, javno želim upozoriti svjetsku javnost da aktuelno rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska nastavlja prijetiti miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i regije", rekao je Bećirović. "Takvu destruktivnu politiku moramo zajedno zaustaviti". Dodao je i da se žrtve genocida i zaposleni u Memorijalnom centru Srebrenica suočavaju sa neprihvatljivim pritiscima policije Republike Srpske. Također je rekao da "oni koji nastoje uništiti Dejtonski mirovni sporazum pokušavaju stvoriti uslove za secesiju bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u periodu koji dolazi."

Premijer Kosova Albin Kurti sastao se sa šeficom diplomatije Evropske unije Kajom Kallas, kojoj je rekao da će se zemlja angažovati da se u žalbenom postupku ispravi osuđujuća presuda protiv četvorice bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). "Izrazio sam duboku zabrinutost zbog teških i nepravednih kazni protiv bivših čelnika OVK-a u prvostepenoj presudi Specijalizovanih vijeća, nakon procesa koji u svojoj cjelini nije bio transparentan. Suđenje nije završeno i Republika Kosovo će se angažovati da se ovaj proces i presuda isprave u žalbenom postupku", napisao je Kurti na društvenim mrežama. Bivši čelnici OVK-a, Hashim Thaçi, Kadri Veseli, Jakup Krasniqi i Rexhep Selimi, proglašeni su krivim 16. septembra po četiri tačke optužnice za ratne zločine i zajedno osuđeni na 81 godinu zatvora. Sastanak Kurtija i Kallas dolazi dan nakon što je u Skupštini Kosova Demokratska partija Kosova pokrenula proceduru za izmjene zakona o Specijalizovanim vijećima. Saopštili su da izmjene nemaju za cilj ukidanje Suda, dok EU nije željela komentarisati ovu inicijativu. Odbrana četvorice pripadnika OVK-a, u međuvremenu, pokrenula je postupak za žalbu na odluku Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu, poznatih i kao Specijalni sud, dok se Kurti od objavljivanja presude obavezao na angažman institucija u tom pravcu. U Prištini se, u međuvremenu, svake noći održavaju protesti protiv odluke Suda u Hagu, dok su za naredne dane najavljeni i protesti širom zemlje. Kurti je tokom sastanka u New Yorku govorio i o drugim pitanjima s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kajom Kallas, uključujući i napad u Banjskoj. Podsjetio je da će za dva dana, odnosno 24. septembra, biti tri godine od napada na Policiju Kosova u Banjskoj, koji je izvela grupa naoružanih Srba. Tokom napada ubijen je policajac Afrim Bunjaku. U pucnjavi koja je uslijedila ubijena su i trojica srpskih napadača. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste – najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda. Kosovo kontinuirano traži izručenje Radoičića iz Srbije, dok on ima prijavljeno prebivalište u Srbiji. "Milan Radoičić i ostali pripadnici terorističke paravojne grupe, koje štiti predsjednik Srbije, dok im pruža zaštitu i usluge, moraju se suočiti s pravdom na Kosovu. Zatražio sam podršku EU-a da izvrši pritisak na Srbiju", napisao je Kurti. Kosovo je optužilo Srbiju za napad u Banjskoj kod Zvečana, ali Beograd negira bilo kakvu umiješanost. EU, ali i Sjedinjene Američke Države, zatražile su da odgovorni budu izvedeni pred lice pravde. Tokom sastanka Kurti je rekao da je, dok je Kosovo strateški opredijeljeno za evropski i euroatlantski put, susjedna Srbija "kao da stoji između Rusije i Kine". Srbija je kritikovana od SAD-a i EU-a zbog svoje vanjske politike, posebno zbog toga što nije uvela sankcije Rusiji zbog rata protiv Ukrajine. SAD je također izrazio zabrinutost zbog toga što Beograd kupuje rusko i kinesko oružje. Kurti je također rekao da je tokom sastanka s Kallas iznio zabrinutost zbog položaja Albanaca koji žive u Srbiji. Kazao je da su Albanci u Preševskoj dolini "diskriminisani", nedovoljno zastupljeni u institucijama i suočeni s onim što je poznato kao pasivizacija adresa. Pasivizacija adresa podrazumijeva brisanje građana s adresa na kojima su bili registrovani. Ovaj postupak rezultira gubitkom srpskog državljanstva i, posljedično, građanskih prava, uključujući pravo glasa, pravo na posjedovanje imovine, ostvarivanje zdravstvenog i penzionog osiguranja, kao i pravo na zaposlenje. O ovom pitanju kontinuirano govore Albanci u Preševskoj dolini, kao i Vlada Kosova, koja je ovu praksu okarakterisala kao diskriminatornu.