Iranske vlasti pogubile su 19-godišnjeg mladića koji je uhapšen tokom protesta koji su se odvijali širom Irana početkom godine, saopštila je organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Sjedinjenim Državama. Arvin Kheirkhahan pogubljen je oko 4 sata ujutro 1. augusta u zatvoru Shahrud u iranskoj pokrajini Semnan, objavila je Novinska agencija za ljudska prava (HRANA), pozivajući se na izvor blizak njegovoj porodici. Prema njihovim navodima Kheirkhahan je osuđen na smrtnu kaznu pred Prvim odjeljenjem Revolucionarnog suda u Shahrudu zbog optužbe za "neprijateljstvo prema Bogu". Organizacija navodi da je presuda potvrđena u žalbenom postupku i pred Vrhovnim sudom Irana. Prema pisanju Iran Internationala, Kheirkhahan je 29. jula prebačen u samicu uoči pogubljenja. Njegova porodica okupila se ispred zatvora 31. jula u pokušaju da spriječi izvršenje smrtne kazne. U posljednjem razgovoru s porodicom Kheirkhahan je navodno rekao: "Ne dozvolite da me zaborave. Ustali smo za oslobođenje naše domovine. Ne dozvolite da put koji smo izabrali bude ušutkan." HRANA je saopštila da zatvorske vlasti nisu predale njegovo tijelo porodici. Navodno im je rečeno da tijelo preuzmu u 3 sata ujutro 2. augusta i da dženaza bude održana u 5 sati ujutro. Kheirkhahan je imao 19 godina kada je pogubljen, navodi ova organizacija. Organizacija navodi da nisu dostupne detaljne informacije o okolnostima njegovog hapšenja, radnjama koje su poslužile kao osnova za optužbe, načinu ispitivanja, tome da li je imao pristup advokatu po vlastitom izboru niti o dokazima koje je sud koristio prilikom izricanja smrtne kazne. Iransko pravosuđe nije se zvanično oglasilo povodom izvještaja o pogubljenju. Pogubljenje mladića dolazi usred šire kampanje izricanja smrtnih kazni osobama uhapšenim u vezi s protestima. Protesti su počeli demonstracijama trgovaca i vlasnika radnji na teheranskim bazarima 28. decembra, a zatim se brzo proširili na druge dijelove zemlje. Studenti i druge društvene grupe pridružili su se protestima, koji su postali jedan od najvećih izazova iranskom vjerskom establišmentu posljednjih godina. Iranske vlasti odgovorile su opsežnom represijom. Tačan broj poginulih tokom nemira i dalje je predmet sporova, dok organizacije za ljudska prava navode da su hiljade ljudi uhapšene. Nezavisna međunarodna misija za utvrđivanje činjenica o Iranu, koju podržavaju Ujedinjene nacije, saopštila je 23. jula da su iranske vlasti izvršile više pogubljenja u slučajevima povezanim s protestima. Naveli su da je pravosuđe izvijestilo da su od marta već pogubljena 23 muškarca u vezi s protestima. Misija je također saopštila da je, prema vjerodostojnim izvještajima, od decembra više od 60 ljudi osuđeno na smrt. Saopštenje Ujedinjenih nacija uslijedilo je nakon pogubljenja Erfana Esfandiarija, koji je navodno imao 18 godina, i 23-godišnjeg afganistanskog državljanina Gola Mohammada Mohammadija 19. jula, u slučaju povezanom s protestima u Isfahanu. Misija je pozvala Iran da zaustavi pogubljenje još deset osoba osuđenih na smrt u istom predmetu, navodeći da se čini da su postupci protiv njih vođeni po ubrzanoj proceduri. Amnesty International saopštio je 28. jula da je najmanje 26 ljudi "proizvoljno pogubljeno" zbog "djela povezanih s protestima u januaru 2026. godine, nakon krajnje nepravednih suđenja pred Revolucionarnim sudovima, obilježenih iznuđivanjem iskaza mučenjem". "Iranske vlasti pokrenule su zastrašujući val pogubljenja i izricanja smrtnih kazni kako bi kaznile i ugušile neslaganje te stvorile sliku snage i apsolutne kontrole nakon narodnog ustanka u januaru i usred kontinuiranih napada američkih i izraelskih snaga", rekla je Heba Morayef, regionalna direktorica Amnesty Internationala za Bliski istok i Sjevernu Afriku. "S obzirom na to da su hiljade ljudi uhapšene u kontekstu protesta iz januara 2026. godine, a članovi porodica često se suzdržavaju od javnog objavljivanja smrtnih presuda iz straha od odmazde, Amnesty International smatra da bi mnogo više demonstranata moglo biti izloženo riziku od smrtne kazne", navela je ta organizacija. U Iranu je od početka 2026. godine pogubljeno više od 430 osoba, uključujući najmanje 12 žena.

Osoba inicijala M.M uhapšena je na graničnom prijelazu Horgoš zbog sumnje da je počinila krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva", saopštilo je 2. avgusta Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. MUP Srbije nije objavio ime niti državljanstvo uhapšene osobe, za koju je samo rečeno da je rođena 1981. godine. Prema saopštenju, osumnjičen je da je 26. jula 1999. godine u selu Klobukar na Kosovu "počinio ratni zločin nad dvije osobe inicijala TS i SS". Vlasti Srbije su navele da su hapšenje izvršili pripadnici Službe za otkrivanje ratnih zločina, u saradnji sa Službom za borbu protiv terorizma i Graničnom policijom. Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Tužilaštvu za ratne zločine Srbije. Istovremeno je kosovski advokat Arianit Koci na Facebooku napisao da su srbijanske vlasti privele državljanina Kosova Mentora Mustafu (44) iz sela Jasenovik u opštini Novo Brdo. Prema njegovim riječima, Mustafa je zaustavljen oko 22:30 sati na graničnom prijelazu između Mađarske i Srbije dok je autobusom putovao iz Stuttgarta prema Kosovu zajedno sa svojim bratom Fejzullahom Mustafom. Koci je rekao da su, prema riječima Mustafinog brata, koji je bio prisutan prilikom zaustavljanja, srbijanske vlasti navele da je razlog zaustavljanja oštećena lična karta. Dodao je da je počeo raditi na razjašnjavanju okolnosti privođenja i pružanju pravne pomoći Mustafi. Institucije Kosova do sada se nisu oglašavale o ovom slučaju. Radio Slobodna Evropa kontaktirao je Vladu Kosova i advokata Arianita Kocija radi dodatnih informacija i potvrde da li je riječ o istom slučaju, ali odgovor nije stigao do objavljivanja ove vijesti.

Tri osobe su poginule, a 21 je povrijeđena kada je improvizovana eksplozivna naprava aktivirana u restoranu u centru Moskve, saopštile su ruske vlasti 2. avgusta. Istražitelji pokušavaju utvrditi ko stoji iza bombaškog napada. Nacionalni antiteroristički komitet saopštio je da je naprava eksplodirala u restoranu na Kudrinskom trgu, u blizini centra ruske prijestonice, oko 20 sati po lokalnom vremenu 1. augusta. Navodi se da su poginuli žena za koju se sumnja da je donijela eksplozivnu napravu u restoran, zaštitar koji ju je zaustavio pri pokušaju ulaska te jedan od gostiju restorana. "Improvizovana eksplozivna naprava aktivirana je u restoranu", navodi se u saopštenju Komiteta koje su prenijele ruske državne novinske agencije. Prema podacima Komiteta, 21 povrijeđena osoba zadobila je povrede različitog stepena težine. Dodaje se da su u toku operativne i istražne mjere radi utvrđivanja okolnosti eksplozije. Eksplozija se dogodila u italijanskom restoranu Balzi Rossi, koji se nalazi u jednoj od moskovskih nebodera iz Staljinove ere. Prema informacijama objavljenim na internet stranici restorana, objekat je bio zatvoren zbog privatnog događaja. Neidentifikovana osumnjičenaRuski državni mediji izvijestili su da je eksploziv aktiviran nakon što je neidentifikovana žena zaustavljena pri pokušaju ulaska u restoran. Fotografije koje su objavili ruski mediji prikazuju teško naoružane pripadnike snaga sigurnosti, vozila hitne pomoći i druga interventna vozila na mjestu događaja. Saobraćaj oko Kudrinskog trga bio je privremeno obustavljen, a područje ograđeno. Ruske vlasti nisu identifikovale ženu niti ostale žrtve. Također nisu saopštile ko bi mogao biti odgovoran za bombaški napad niti su navele mogući motiv. Okolnosti pod kojima je eksploziv aktiviran i dalje nisu jasne. Reuters je, pozivajući se na list Kommersant, izvijestio da je bomba možda bila namijenjena ubijanju ili ranjavanju ljudi na ljetnoj terasi restorana te da je možda aktivirana daljinski. Prema tom izvještaju, žena koja je nosila napravu možda nije znala da je riječ o eksplozivu. Raniji napadiMoguća povezanost s ruskim ratom protiv Ukrajine vjerovatno će biti predmet pažnje, s obzirom na niz napada i pokušaja atentata u Rusiji usmjerenih na visoke vojne zvaničnike i istaknute pristalice ratnih napora Kremlja. Ruske vlasti više puta su za takve napade optuživale Ukrajinu, iako Kijev nije javno preuzeo odgovornost za bombaški napad od 1. augusta. U aprilu 2025. godine Rusija je optužila Ukrajinu za ubistvo general-potpukovnika Jaroslava Moskalika, visokog ruskog vojnog oficira, koji je poginuo u eksploziji automobila u blizini Moskve. Ukrajina nije javno priznala odgovornost. U decembru 2024. godine general-potpukovnik Igor Kirilov, komandant ruskih jedinica za nuklearnu, biološku i hemijsku zaštitu, poginuo je zajedno sa svojim pomoćnikom kada je bomba postavljena na električni romobil eksplodirala ispred stambene zgrade u Moskvi. Ukrajinska sigurnosna služba SBU kasnije je saopštila da stoji iza te operacije. Na meti su se od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine našle i druge istaknute ruske ličnosti. Darja Dugina, kćerka nacionalističkog ideologa Aleksandra Dugina, poginula je u eksploziji automobila u blizini Moskve u augustu 2022. godine. Ruske vlasti optužile su Ukrajinu, koja je negirala umiješanost. U aprilu 2023. godine Vladlen Tatarski, istaknuti proratni bloger blizak Kremlju, poginuo je kada je statueta koju je dobio eksplodirala u jednom kafiću u Sankt Peterburgu. Rusija je saopštila da je riječ o terorističkom napadu i optužila Ukrajinu za umiješanost, ali nije pružila dokaze. U maju 2023. godine proratni pisac i nacionalistička figura Zahar Prilepin teško je ranjen u eksploziji automobila u kojoj je poginula još jedna osoba u Nižnjenovgorodskoj oblasti. Do sada ruske vlasti nisu dovele u vezu te napade s eksplozijom od 1. augusta. Najnovija eksplozija dogodila se u trenutku kada Moskva nastoji pojačati sigurnost oko visokih vojnih i državnih zvaničnika. Ruska Federalna služba sigurnosti ranije ove godine saopštila je da će vlasti pojačati zaštitu visokih vojnih zvaničnika nakon niza atentata i pokušaja ubistava za koje Moskva optužuje Kijev. Bombaški napad dogodio se i u trenutku kada Rusija nastavlja rat u Ukrajini, dok Moskva i Kijev redovno izvode napade dronovima i projektilima na ciljeve na teritoriji druge strane. Za sada nema naznaka da je eksplozija u Moskvi povezana s borbama u Ukrajini. Prema navodima ruskih vlasti, istražitelji i forenzički stručnjaci moskovskog ogranka Istražnog komiteta Rusije rade na mjestu eksplozije.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je odlučio "odgoditi" sve nove napade na Iran, navodeći da su s Teheranom dogovoreni "okviri" sporazuma te dodao da se Izrael pridružuje toj obavezi. "Sjedinjene Američke Države su spremne i potpuno pripremljene za djelovanje protiv Islamske Republike Iran, na nivou vojnog terora, snage i moći kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata. Uprkos tome, Iran i druge zemlje Bliskog istoka upravo su nas zamolili da odgodimo svaki napad jer su dogovoreni okviri sporazuma", napisao je Trump na Truth Socialu 1. augusta. "To bi uključivalo trenutno, potpuno i bezuslovno otvaranje Hormuškog moreuza, kao i kraj iranske nuklearne prijetnje." "Na osnovu tog zahtjeva pristao sam, radi buduće koristi svijeta i, isto tako, opstanka uspješnog i prosperitetnog Irana, otkazati napad, pod uslovom da brzo budemo mogli postići sporazum", napisao je, dodajući da se Izrael pridružuje toj "obavezi". Trump je više puta prijetio velikim napadima na Iran, da bi ih potom otkazao, tvrdeći da je sporazum između Washingtona i Teherana na pomolu. Do sada je trajni mirovni sporazum ostao nedostižan, dok su obje strane nastavile razmjenjivati uzvratne napade. Iako je Trump u početku tvrdio da je uklanjanje nuklearne prijetnje iz Teherana glavni cilj američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je počeo 28. februara, posljednjih sedmica fokusirao se na nesmetan prolaz brodova kroz strateški važan Hormuški moreuz. Prije rata više od 20 posto svjetskih zaliha nafte i plina prolazilo je kroz taj moreuz, ali je Iran povremeno praktično zatvarao plovni put, uključujući napade na brodove za koje je tvrdio da nisu dobili odgovarajuće odobrenje iz Teherana. Iran je također prijetio uvođenjem naknada ili putarina za brodove koji prolaze kroz moreuz. Sjedinjene Države i druge zemlje insistiraju da je riječ o međunarodnom plovnom putu koji nije pod kontrolom nijedne države. Washington i Teheran potpisali su 17. juna memorandum o razumijevanju u trajanju od 60 dana s ciljem okončanja neprijateljstava i ponovnog otvaranja moreuza. Međutim, sporovi oko tumačenja odredbi sporazuma doveli su do novih napada s obje strane. Trump je 23. jula za Axios izjavio da ozbiljno razmatra "masovni napad" na Iran. Kasnije je odustao od te prijetnje, rekavši 27. jula da bi nova runda diplomatije s Iranom mogla donijeti pomak, iako je uvijek ostavljao otvorenu mogućnost novih udara. Izrael, koji vodi odvojeni rat protiv boraca Hezbolaha u Libanu, često se protivio mirovnim sporazumima koje je predlagala američka administracija, navodeći da će nastaviti napade onoliko dugo koliko bude potrebno. Hezbolah, militantna grupa i politička stranka koju podržava Iran i koja kontroliše veliki dio južnog Libana, Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njegovo oružano krilo, ali ne i političko.

Kosovske vlasti uhapsile su 2. avgusta još jednog osumnjičenog za ratne zločine u Zubinom Potoku, na sjeveru zemlje. Forenzički timovi već danima vrše iskopavanja na lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica, nakon što su pronađeni ljudski posmrtni ostaci za koje se vjeruje da pripadaju osobama nestalim tokom rata 1998-99. U saopštenju za medije objavljenom u nedjelju, Kosovska policija navela je da je, po nalogu tužilaštva, uhapšen osumnjičeni s inicijalima J.R. "On se sumnjiči da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva", navodi se u saopštenju. Policija nije iznijela više detalja o osumnjičenom, ali je dodala da je uhapšen nakon intenzivnog istražnog rada u okviru kontinuiranog institucionalnog angažmana na istraživanju i rasvjetljavanju ratnih zločina. Ovo je treća osoba uhapšena u vezi sa slučajem u Zubinom Potoku, dok se dvojica muškaraca već nalaze u pritvoru, također pod sumnjom za ratne zločine. Iskopavanja u selu Mali Kaluđer u opštini Zubin Potok počela su ranije ove sedmice, nakon istrage koja je trajala oko dvije godine i hapšenja prve dvojice osumnjičenih. Policija je kasnije saopštila da je pronašla dokaze da je jedan od uhapšenih u Zubinom Potoku bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije. Vlasti su prije nekoliko dana potvrdile da su posmrtni ostaci pronađeni u Malom Kaluđeru ljudskog porijekla. Dan ranije je vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti rekao da bi iskopavanja mogla trajati mjesecima zbog rasutosti ljudskih ostataka i zahtjevnog terena. Obraćajući se medijima tokom posjete mjestu iskopavanja, Kurti je rekao da bi međunarodna zajednica trebala usloviti Srbiju da otvori arhive, što bi pomoglo u rasvjetljavanju sudbine oko 1.600 osoba koje se još vode kao nestale. Srbija do sada nije omogućila potpuni pristup dokumentima institucija koje su djelovale tokom rata na Kosovu, uprkos obećanjima o saradnji i razmjeni podataka. Vlasti su saopštile da je prerano govoriti o identitetu mogućih žrtava te pozvale da se sačuva integritet istrage. Međutim, Kurti je u subotu ponovio da bi posmrtni ostaci pronađeni u ovom selu mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali na tom području 1999. godine. "Moramo sačekati DNK analize, ali je najvjerovatnije riječ o Albancima poznatim kao grupa intelektualaca, njih 23, koji su prije 27 godina, 19. aprila, bili pritvoreni, oteti i strijeljani od neprijateljskih snaga Srbije", rekao je Kurti. Vlasti su u posljednje vrijeme kontinuirano provodile iskopavanja na različitim lokacijama gdje su pronađeni posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju osobama nestalim tokom rata na Kosovu. Institut za ratne zločine na Kosovu dokumentovao je 12.230 žrtava rata 1998-99. Prema podacima Instituta, 1.577 ljudi, uglavnom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo iz tog rata. Ranije ove godine Kosovo je podiglo optužnicu u odsustvu protiv 21 osumnjičenog za prisilno protjerivanje više od 800.000 albanskih civila s Kosova tokom rata.

Nakon posljednjih smrtonosnih ruskih zračnih napada na Kijev i druge gradove, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je frustraciju zbog zapadnih saveznika, te ih pozvao da ubrzaju isporuku hitno potrebnih projektila za sisteme protivzračne odbrane Patriot i drugog naoružanja. "Potrebni su nam odgovori na ovaj ruski teror, stvarni odgovori svijeta", rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju nakon što je Moskva ispalila, kako je naveo, 35 krstarećih i balističkih projektila te gotovo 190 dronova na ukrajinske gradove. "Svi na svijetu moraju vidjeti da Rusija, produžavajući rat, uči nove načine ubijanja i sigurno se neće zaustaviti samo na Ukrajincima", rekao je kasno 1. augusta. "Svijet ima projektile Patriot. Ono što je sada važno jeste da naši partneri donesu političku odluku, odluku da osiguraju potrebne isporuke", rekao je Zelenski. "Sjedinjene Države znaju šta nam treba. Evropa zna šta nam treba," rekao je Zelenski. "Projektili za odbranu od balističkih projektila trebaju štititi ljude, a ne stajati u skladištima", dodao je. Komentari Zelenskog uslijedili su nakon što je Rusija gađala balističkim projektilima glavni grad Ukrajine, dok je američki predsjednik Donald Trump naizgled ponovo pokazao oklijevanje da Kijevu odobri licence za vlastitu proizvodnju projektila Patriot. Hitne službe u Kijevu saopštile su da je u ruskom raketnom napadu poginulo najmanje devet ljudi, dok su desetine povrijeđene, uključujući najmanje četvero djece. Zelenski je rekao da je presretnut samo jedan od 27 balističkih projektila, uglavnom zato što nije bilo projektila za sisteme Patriot koje Ukrajina već posjeduje. Lokalne vlasti prijavile su oštećenja na stambenim zgradama, jednoj školi i Ambasadi Litvanije nakon što se u ranim jutarnjim satima širom grada čulo više od deset eksplozija. U međuvremenu su ukrajinske vlasti u južnom gradu Hersonu saopštile da je u ruskom zračnom napadu poginula najmanje jedna osoba, 54-godišnja žena, dok je još 18 ljudi povrijeđeno. Načelnik regionalne vojne administracije Oleksandr Prokudin napisao je na Telegramu da je zračni napad bio praćen artiljerijskom vatrom te da je u gradu na prvoj liniji fronta oštećeno više zgrada i vozila. Pošto ove godine nije ostvarila gotovo nikakav teritorijalni napredak duž više od 1.200 kilometara duge linije fronta u Ukrajini, Moskva je pojačala raketne napade na zemlju u trenutku kada se Ukrajina suočava s ozbiljnim nedostatkom sistema protivzračne odbrane sposobnih za presretanje balističkih projektila velike brzine. Trump odustaje od ponudeUkrajinski predsjednik je 9. jula rekao da su Kijev i Washington postigli dogovor o licencama za proizvodnju presretača PAC-3 Patriot, dodajući da se očekuje da dijelovi za projektile stignu u narednih nekoliko dana. Međutim, Trump je 31. jula umanjio značaj ranijih najava da je Washington spreman odobriti Kijevu licencu za vlastitu proizvodnju projektila Patriot. "Ovo oružje je nevjerovatno. Moramo biti veoma oprezni kada je riječ o tome da nekome dozvolimo da ga proizvodi", rekao je Trump novinarima na sjednici kabineta u Camp Davidu, dodajući da njegova administracija to "još nije odobrila". "Razgovaramo o tome. Ali teško je dati takvu vrstu tehnologije", rekao je. Trumpovo očigledno povlačenje od ranije najavljenih licenci izazvalo je zabrinutost među američkim demokratama, pa čak i kod pojedinih članova predsjednikove Republikanske stranke. Kongresmen Don Bacon iz Nebraske uputio je jednu od najoštrijih republikanskih kritika tog poteza. Govoreći za Radio Slobodna Evropa 31. jula, Bacon, visoki republikanski član Odbora za oružane snage Predstavničkog doma, optužio je Bijelu kuću da šalje kontradiktorne poruke u trenutku kada se Ukrajina suočava s pojačanom ruskom raketnom kampanjom i ozbiljnim nedostatkom presretača Patriot. "Iako 70 posto Amerikanaca podržava Ukrajinu, politike Bijele kuće ostavljaju utisak kao ih je 30 posto. Omogućavanje Ukrajincima da proizvode Patriot pomoglo bi da se ublaži nestašica presretača s kojom se danas suočavamo", rekao je Bacon. "Volio bih da je predsjednik više poput Reagana ili Churchilla kada je riječ o Rusiji", dodao je.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti kaže da bi iskopavanja na lokaciji gdje su pronađeni ljudski posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju osobama nestalim tokom rata 1998-99. mogla trajati mjesecima zbog njihove rasutosti i zahtjevnog terena. U obraćanju medijima tokom posjete mjestu iskopavanja u selu Mali Kaluđer na sjeveru zemlje, Kurti je rekao da bi međunarodna zajednica trebala usloviti Srbiju da otvori arhive, što bi pomoglo u rasvjetljavanju sudbine oko 1.600 osoba koje se još vode kao nestale. Iskopavanja u opštini Zubin Potok počela su ranije ove sedmice nakon gotovo dvogodišnje istrage i hapšenja dvojice osumnjičenih koje su provele kosovske vlasti. Policija je kasnije saopštila da je pronašla dokaze da je jedan od uhapšenih u Zubinom Potoku bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije. Vlasti su prije nekoliko dana potvrdile da su posmrtni ostaci pronađeni u Malom Kaluđeru ljudskog porijekla. "Sada će ova iskopavanja trajati još mnogo sedmica, možda čak i mnogo mjeseci, budući da su pronađene kosti rasute i nalaze se na rubu potoka, koji je najvjerovatnije u proljetnom periodu snažan, pa tijela, čak i ako su bila ukopana na istom mjestu, možda više nisu tamo", rekao je Kurti u subotu dok je obilazio iskopavanja. Kurti je optužio Srbiju da ne samo da ne želi sarađivati, nego i da privodi ljude koji pružaju informacije o mogućim lokacijama masovnih grobnica. "Svi smo svjedoci da Srbija hapsi Srbe koji su prije više od dvije decenije UNMIK-u i međunarodnim organizacijama govorili o zločinima Srbije, i to pod optužbom za špijunažu", rekao je Kurti. Kazao je da Srbija, umjesto da otvori arhive policije, vojske i paravojnih snaga koje su počinile ratne zločine na Kosovu, "optužuje, hapsi i, moglo bi se reći, kažnjava sve one koji daju bilo kakve informacije pod optužbom za špijunažu". Iako se pitanje prisilnih nestanaka prvenstveno smatra humanitarnim pitanjem, Srbija do sada nije omogućila potpuni pristup dokumentima institucija koje su djelovale tokom rata na Kosovu, uprkos obećanjima o saradnji i razmjeni podataka. Kurti je govorio o hapšenju 46-godišnjeg muškarca s inicijalima R.T. u Kraljevu, u centralnoj Srbiji. Novinska agencija Tanjug objavila je da je uhapšen zbog sumnje na špijunažu i emitovala snimke njegovog privođenja. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, Bezbjednosno-informativna agencija i Više javno tužilaštvo u Kraljevu nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa u vezi s hapšenjem R.T.-a, niti su zvanično potvrdili tu informaciju. Prema medijskim navodima, R.T. je osumnjičen da je duže vrijeme sarađivao s obavještajnom službom na Kosovu. Također se navodi da je uhapšeni prikupljao i dostavljao podatke o aktivnostima bivših i sadašnjih pripadnika Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i drugih bezbjednosnih struktura srbijanske države. Međutim, vršilac dužnosti ministra rada, porodice, socijalne zaštite i vrijednosti oslobodilačkog rata Kosova Andin Hoti tvrdi da je R.T., koji je iz Istoga, uhapšen u Srbiji nakon što je pomogao u otkrivanju masovne grobnice na Kosovu. Fond za humanitarno pravo Kosova i Fond za humanitarno pravo Srbije saopštili su da provjera informacija o masovnoj grobnici u Zubinom Potoku traje više od dvije decenije. U njihovim saopštenjima je navedeno da je informacija o mogućoj masovnoj grobnici u tom selu javno dostupna od 7. januara 2013. godine, kada je dnevni kosovski list na albanskom jeziku Zeri (Zëri) objavio izjavu R.T. o ubistvu 23 albanska civila i tajnom ukopu njihovih tijela u dolini sela Mali Kaluđer. R.T. je, prema navodima, dao izjavu istražiteljima UNMIK-a i Kosovske policije 7. februara 2003. godine. Kurti je u međuvremenu ponovio da bi posmrtni ostaci pronađeni u selu u opštini Zubin Potok mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali na tom području 1999. godine. "Moramo sačekati DNK analize, ali je najvjerovatnije riječ o Albancima poznatim kao grupa intelektualaca, njih 23, koji su prije 27 godina, 19. aprila, bili pritvoreni, oteti i strijeljani od neprijateljskih snaga Srbije", rekao je Kurti. Institut za zločine počinjene tokom rata na Kosovu objavio je 29. jula preliminarni izvještaj u kojem se navodi da je dokumentovano 12.230 žrtava rata na Kosovu, u periodu od 1. januara 1998. do 20. juna 1999. godine. Više od 1.500 osoba, većinom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo, dok su posmrtni ostaci nestalih pronađeni u nekoliko masovnih grobnica u Srbiji. Ranije ove godine Kosovo je podiglo optužnicu u odsustvu protiv 21 osumnjičenog za prisilno protjerivanje više od 800.000 albanskih civila s Kosova tokom rata.

Požari koje širi snažan vjetar gore na više područja Grčke, uključujući i okolinu Atine, gdje su u toku velike vatrogasne operacije i hitne evakuacije, dok su se uslovi ponovo pogoršali u dijelovima Španije i Francuske. Evropu su ovog ljeta pogodili razorni šumski požari nakon niza uzastopnih rekordnih toplotnih valova i dugotrajnog nedostatka padavina. U Francuskoj i Španiji uništena su sela, a stotine hiljada ljudi bili su primorani napustiti svoje domove i turistički smještaj. Požari, koje su dodatno raspirivali olujni vjetrovi, izbili su širom Grčke. U Francuskoj je požar koji je bio stavljen pod kontrolu u planinskom jugoistočnom dijelu ponovo buknuo i zahvatio preko hiljadu hektara u roku od šest sati. Gotovo 2.500 ljudi evakuisano je tokom noći, a vatrogasci su dobili pojačanja jer se očekuje jačanje vjetra, što bi moglo dodatno otežati gašenje požara. Španija je nastavila borbu s nekoliko žarišta požara, dva dana nakon što je vlada proglasila kraj nacionalne vanredne situacije izazvane velikim požarima u centralnim provincijama zemlje. Grčke vlasti izdale su hitna upozorenja za više područja u subotu i upozorile na izuzetno visok rizik od šumskih požara u regijama Atika i Evija. Više od 300 vatrogasaca, 92 vatrogasna vozila, teška mehanizacija i avioni nastavili su borbu protiv velikog požara u regiji Beotija, gdje je više od 200 stanovnika mjesta Agios Vasileios, oko 80 kilometara sjeverozapadno od Atine, moralo biti evakuisano morskim putem. Još 12 osoba, koje su bježale od istog požara, evakuisano je s plaže u Porto Germenu patrolnim čamcima grčke Obalne straže i plovilom Vatrogasne službe. U Austriji je državna Agencija za zdravlje i sigurnost hrane prijavila rekordnih 395 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tokom juna. Ranije ove sedmice Ujedinjeno Kraljevstvo saopštilo je da je procijenjeno da je ove godine u Britaniji od posljedica vrućina umrlo 2.877 osoba dok je Francuska prijavila 5.764 smrtna slučaja između 17. juna i 2. jula, a njemački Institut Robert Koch procijenio je da je ove godine gotovo 9.800 ljudi umrlo zbog visokih temperatura. Izvor: Reuters

Najmanje devet osoba je poginulo, a 23 ranjeno u ruskom raketnom napadu na Kijev, dok je nekoliko osoba ostalo zarobljeno u djelimično urušenoj zgradi. "Eksplozije u gradu. Kijev je pod balističkim napadom. Ostanite u skloništima!" napisao je tokom napada gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko na Telegramu. Reuters je, pozivajući se na svjedoke, izvijestio da se u ranim jutarnjim satima širom grada čulo više od deset eksplozija. Moskva je pojačala raketne napade na glavni grad dok se Ukrajina suočava s ozbiljnim nedostatkom sredstava protivzračne odbrane koji mogu da obaraju balističke projektile velike brzine. Molbe ZelenskogZelenski je više puta pozvao zapadne saveznike da pošalju dodatnu vojnu pomoć i pozvao Washington da ispuni obećanje o stavljanju licenci na raspolaganje Ukrajini za proizvodnju sistema protivzračne odbrane Patriot. Ukrajinski predsjednik je 9. jula rekao da su Kijev i Washington postigli dogovor o licencama za proizvodnju presretača PAC-3 Patriot, dodajući da se očekuje da dijelovi za projektile stignu u narednih nekoliko dana. Međutim, Trump je 31. jula umanjio značaj ranijih najava da je Washington spreman odobriti Kijevu licencu za vlastitu proizvodnju projektila Patriot. "Ovo oružje je nevjerovatno. Moramo biti veoma oprezni kada je riječ o tome da nekome dozvolimo da ga proizvodi", rekao je Trump novinarima na sjednici kabineta u Camp Davidu, dodajući da njegova administracija to "još nije odobrila". "Razgovaramo o tome. Ali teško je dati takvu vrstu tehnologije", rekao je. Zelenski je ranije boravio u Washingtonu, gdje su dvojica lidera razgovarala o toj mogućnosti tokom sastanka u Bijeloj kući koji je označen kao "dobar". Nakon telefonskog razgovora s američkim potpredsjednikom JD Vanceom 31. jula, Zelenski je na Telegramu rekao da, "dok se ruski zračni napadi na našu zemlju nastavljaju nesmanjenim intenzitetom, protivzračna odbrana, konkretno presretači Patriot protiv balističkih projektila, ostaje glavni prioritet." Pogođeni objekti WildberriesaUkrajinski dronovi su 31. jula nastavili napade na ciljeve u Rusiji, uključujući dodatne objekte najveće ruske internet prodavnice Wildberries, dok su regionalni zvaničnici i kanali za praćenje na Telegramu izvijestili o napadima u najmanje dvije regije. Kompanija je saopštila da su napadi izazvali požar u skladištu u Volgogradskoj oblasti, navodeći da nije bilo povrijeđenih. Još jedan napad na objekat Wildberriesa prijavljen je u Zelenodolsku u ruskoj naftom bogatoj Republici Tatarstan. Prema videosnimcima objavljenim na internetu, napad je izazvao manju količinu dima, ali nije izbio požar većih razmjera. Lokalni stanovnici također su prijavili eksplozije u Kazanju, glavnom gradu Tatarstana, dok su vlasti republike saopštile da su zbog upozorenja na napad dronovima uvedena privremena ograničenja na aerodromima u regiji, dodajući da nije prijavljena materijalna šteta niti žrtve. Reuters je prenio da je osnivačica i izvršna direktorica Wildberriesa Tatjana Kim 31. jula ukrajinske napade dronovima na njihovu kompaniju nazvala "terorističkim aktima" protiv civila koji pogađaju milione ljudi u Rusiji i drugim zemljama. Ukrajina je saopštila da je gađala Wildberries zbog njegove uloge u snabdijevanju ruske vojske. Kim je tvrdila da se kompanija ni po čemu ne razlikuje od velikih svjetskih platformi za elektronsku trgovinu kao što su Amazon ili Alibaba. Pregovori o miru bez pomakaBijela kuća od početka 2025. godine, kada je Trump preuzeo dužnost, sve više nastoji postići pregovorima rješenje za okončanje rata u Ukrajini. Međutim, uprkos brojnim sastancima održanim tokom protekle godine, Kijev i Moskva i dalje su veoma udaljeni kada je riječ o uslovima za pregovore. Dok Kremlj ostaje pri svom tvrdom stavu i, između ostalog, zahtijeva potpunu kontrolu nad ključnom istočnom ukrajinskom Donjeckom oblasti, Trump je tokom sastanka u Camp Davidu 31. jula rekao da će "obje strane morati napraviti ustupke" kako bi okončale rat koji traje više od četiri godine. Izvor: Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa, AFP, Reuters

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija produžila je operativnu licencu Naftnoj industriji Srbije do 28. avgusta, rekla je ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović. Novom licencom Naftnoj industriji Srbije (NIS) se omogućava nastavak rada, odnosno prerada sirove nafte. Đedović Handanović je prethodno najavila da postoje indicije da će NIS od američke administracije dobiti licencu za nastavak operativnih aktivnosti, kao i da se očekuje zvanično pismo od administracije SAD-a kako bi to bilo i formalizovano. OFAC je ranije produžio operativnu licencu do 31. jula. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Više od godinu dana sankcije se odlažu, a otkako se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac, OFAC-ova licenca za rad se periodično obnavlja. Pregovori o prodaji ruskog udjela u jedinoj naftnoj rafineriji u Srbiji i dalje su u toku. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se i struktura i način odlučivanja upravljačkih tijela, kao i strateški ciljevi kompanije, saopšteno je tada iz Vlade Srbije i MOL-a. Ugovor će početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gaspromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri.