Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 11. decembra da će u slučaju da bude podignuta optužnica u vezi ukidanja statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba u Beogradu, pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama". "Neću im dati priliku da gone one koji ništa nisu krivi. Ja sam kriv. Ja sam taj koji je hteo modernizaciju Srbije. Ja sam taj koji je hteo da dovede velikog investitora", rekao je Vučić u Nišu odgovarajući na pitanja novinara posle obilaska fabrike Palfinger. Na mestu gde se nalazi kompleks Generalštaba, porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine planirana je izgradnja luksuznog kompleksa investicione kompanije "Afinity Partners" Džareda Kušnera (Jared Kushner), zeta američkog predsednika Donalda Trampa (Trump). Projektu se protive aktivisti i predstavnici opozicionih političkih partija, kao i deo stručne javnosti. On je ponovo izneo uvrede na račun tužialaštva koje vodi istragu o o zloupotrebi položaja i falsifikovanju dokumenata, na osnovu kojih je Vlada u maju ukinula status kulturnog dobra kompleksu Generalštaba u centru Beograda. Vučić je takođe rekao da ne zna da li u vezi sa tim slučajem postoji optužnica protiv njega. "Ne znam da li postoji ali ne mogu da sakrijem osmeh i radost. Podstičem ih da objave optužnicu. To bi mi bila kruna karijere, zato što bi to na najbolji način pokazalo kako je država urušavana, kako su je oteli spolja, šta su sve radili preko medijskih platformi sa svih strana", rekao je Vučić. Među osumnjičenima u postupku koji vodi Javno tužilaštvo za organizovani kriminal je aktuelni ministar kulture Srbije Nikola Selaković. Njemu se na teret stavljaju dva krivična dela - zloupotreba službenog položaja i falsifikovanja službene isprave. Od kada je počela istraga Tužilaštva za organizovani kriminal, Vučić je, zajedno za drugim predstavnicima izvršne vlasti, iznosio niz optužbi i uvreda na račun tužilaštva. Kolegijum TOK-a je u više navrata saopštio da su poslednjih meseci njihovi tužioci izloženi kontinuiranom pritisku kroz javne istupe predsednika Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, kao i drugih aktera političkog života i pojedinih medija.

Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je imao "suštinsku raspravu" s članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora usred pritiska Sjedinjenih Država da se glasanje održi uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja. Obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju 10. decembra, Zelenski je rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne sigurnosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Washingtona. "Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Washingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju", rekao je, odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trumpa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore. "Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba... Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće", dodao je, pozivajući na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite". Izbori tokom ratnog stanjaBijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore – Trump je rekao za Politico u intervjuu objavljenom 9. decembra da je "vrijeme" – iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata. U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je 9. decembra rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja. Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince. Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji. Mogućnost održavanja izbora redovno je odbacivana, uz obrazloženje zvaničnika da bi to bilo nemoguće s obzirom na svakodnevne ruske zračne napade širom zemlje, hiljade vojnika na frontu i milione raseljenih Ukrajinaca. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je većina Ukrajinaca protiv održavanja izbora u ratnim uslovima, iako neki, s obzirom da su posljednji izbori održani 2019. godine, žele promjene u vlasti kako bi se unijele nove ideje. Iako je Zelenski i dalje veoma popularan, njegova podrška opada posljednjih sedmica zbog velike korupcijske afere koja je dovela do ostavke uticajnog savjetnika Andrija Jermaka. Na bojnom polju i u pregovorima, ruski zvaničnici vjeruju da imaju prednost, a plan od 28 tačaka koji su predložile Sjedinjene Države odražava većinu tvrdih stavova koje Moskva zastupa još od prije invazije. Koalicija voljnihUkrajinski evropski saveznici, u međuvremenu, nisu pokazali entuzijazam za prijedlog Washingtona. Prije planiranog sastanka takozvane Koalicije voljnih - koja uključuje Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju - sa Zelenskim 11. decembra, lideri triju zemalja održali su telefonski razgovor s Trumpom. Trump je rekao da je razmijenio "prilično oštre riječi" s liderima Francuske, Britanije i Njemačke o Ukrajini, što je još jedan znak sve većeg razdora oko toga kako okončati rat koji se približava četvrtoj godišnjici. "‘Razgovarali smo o Ukrajini prilično oštro", rekao je Trump novinarima kada su ga pitali o razgovoru s britanskim premijerom Keirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. Zelenski je, u međuvremenu, rekao da je Ukrajina postigla dogovor o ključnim tačkama mogućeg plana obnove u razgovorima s američkim ministrom finansija Scottom Bessentom i drugim visokim zvaničnicima, uključujući Trumpovog zeta Jareda Kushnera i izvršnog direktora BlackRocka Larryja Finka. "Principi ekonomskog dokumenta su potpuno jasni i u potpunosti smo usklađeni s američkom stranom", rekao je Zelenski. "Važan zajednički princip je da, kako bi obnova bila kvalitetna i ekonomski rast nakon ovog rata opipljiv, prava sigurnost mora biti u središtu. Kada postoji sigurnost, postoji i sve ostalo." Sporne tačke mirovnog planaU pregovorima je bilo nekoliko glavnih spornih pitanja, uključujući veličinu ukrajinskih oružanih snaga, zapadne sigurnosne garancije i rusko insistiranje da Ukrajini bude trajno zabranjeno traženje članstva u NATO-u. Prijedlog mirovnog plana Bijele kuće, za koji se vjeruje da snažno favorizuje ruske interese, izazvao je kritike nekih republikanskih zakonodavaca u Kongresu. Predsjednik Vladimir Putin "ismijava predsjednika Trumpa i kupuje vrijeme da nastavi ubijati ukrajinske porodice", rekao je kongresmen Joe Wilson. Bloomberg i Axios, pozivajući se na američke i ukrajinske izvore, izvijestili su da je Ukrajina 10. decembra poslala revidirani mirovni plan Washingtonu. Prema izvještaju Axiosa, Kijev je poslao SAD-u odgovor s komentarima, predloženim amandmanima i novim idejama za rješavanje spornih pitanja poput teritorije i nuklearne elektrane Zaporožje kako bi plan bio izvodljiv. U međuvremenu, Predstavnički dom SAD-a usvojio je 10. decembra masivan zakon o odbrambenoj politici kojim se odobrava rekordnih 901 milijardu dolara godišnje vojne potrošnje, uključujući podršku Ukrajini. Prijedlog zakona, Nacionalni zakon o odbrambenoj autorizaciji (NDAA), dodjeljuje 800 miliona dolara Ukrajini – 400 miliona za svaku od naredne dvije godine – kroz Inicijativu za sigurnosnu pomoć Ukrajini. Ova inicijativa plaća američkim kompanijama da opskrbljuju ukrajinsku vojsku oružjem. Očekuje se da Senat SAD-a usvoji zakon sljedeće sedmice, a Trump kaže da će ga potpisati čim stigne u Bijelu kuću.

Suđenje protiv trojice optuženih za eksploziju u kanalu Ibar-Lepenca zakazano je za 24. decembar. Početno ročište protiv braće Dragiše i Jovana Vičentijevića te Igora Dimovića biće održano u 09:30, 24. decembra, rekla je za Radio Slobodna Evropa portparolka Osnovnog suda u Prištini, Mirlinda Gaši. Dana 9. decembra, Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da je podignuta optužnica protiv trojice osumnjičenih za eksploziju koja se dogodila 29. novembra 2024. u selu Varage. Tužilaštvo tereti optužene za krivična djela "ugrožavanja ustavnog poretka uništavanjem ili oštećenjem javnih instalacija i opreme", "izvršenja terorističkog akta", "nedozvoljenog držanja oružja" i "špijunaže". Optužnica navodi da su braća Vičentijević, zajedno s još uvijek nepoznatim osobama, "nakon prethodnog dogovora, postavili eksploziv [oko 20 kilograma tipa Trinitrotoluen – TNT] unutar kanala". Prema navodima Tužilaštva, braća Vičentijević aktivirala su eksplozivnu napravu pomoću torbe koju su povezali konopcem za betonski stub, "što je rezultiralo teškim oštećenjem betonske strukture kanala Ibar-Lepenca, prekidom snabdijevanja pitkom vodom i ugrožavanjem proizvodnje električne energije". Preduzeću Ibar-Lepenc, prema optužnici, pričinjena je šteta od oko 400.000 eura. Jovan Vičentijević se, također, tereti za špijunažu. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, do trenutka hapšenja bio je regrutovan od strane Vojno-obavještajne službe Srbije i imao čin poručnika. Tužilaštvo navodi da je pomagao toj službi "prikupljajući informacije i povjerljiva dokumenta s ciljem da ih koristi tokom svojih nezakonitih aktivnosti na teritoriji Kosova". U istrazi ovog slučaja, Kosovo je sarađivalo s evropskim i američkim partnerima. U vezi s eksplozijom, vlasti su uhapsile desetine osumnjičenih osoba i zaplijenile oružje i eksploziv. Međutim, do sada je poznato da su u pritvoru zbog ovog slučaja braća Dragiša i Jovan Vičentijević. Hidroekonomsko preduzeće Ibar-Lepenc snabdijeva vodom nekoliko gradova na Kosovu i Korporaciju energetike Kosova za hlađenje svojih termoelektrana. Ovo preduzeće je u potpunom vlasništvu Vlade Kosova. Odmah nakon eksplozije, vlasti na Kosovu optužile su Srbiju da stoji iza ovog događaja, ali je Beograd odbacio optužbe. Dana 10. decembra, premijer Kosova u ostavci, Albin Kurti, rekao je da obavještajni podaci pokazuju da su trojica Srba optuženih za eksploziju na Ibar-Lepencu bili usko povezani sa državnim strukturama Srbije. "Već je na dobrom putu istraga ovog slučaja, gdje su obezbijeđeni dokazi da su upravo trojica optuženih Srba bili na mjestu događaja kritične noći, za što zahvaljujem nadležnim institucijama Republike Kosovo i FBI-u iz Sjedinjenih Američkih Država na profesionalnom radu u ovom slučaju", rekao je Kurti putem objave na Facebooku. Prema njegovim riječima, suđenje u ovom slučaju "dokazaće da su optuženi bili dio ilegalnih struktura Srbije, usko povezanih s prijateljem [predsjednika Srbije Aleksandra] Vučića, teroristom Milanom Radoičićem, i drugim državnim strukturama Srbije koje su planirale i naredile teroristički napad". Kurti se osvrnuo na bivšeg potpredsjednika Srpske liste, najveće stranke Srba u zemlji, Milana Radoičića, kojeg kosovske vlasti traže putem potjernice za različita krivična djela, uključujući smrtonosni napad na kosovsku policiju na sjeveru zemlje 2023. godine. Radoičić je preuzeo odgovornost za taj napad u kojem je ubijen jedan kosovski narednik. Tokom sukoba koji su uslijedili, ubijena su i trojica srpskih napadača.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da članice vojnog saveza moraju ozbiljnije shvatiti prijetnju koju predstavlja Moskva, jer bi mogle biti "sljedeća meta Rusije". U jednom od svojih najoštrijih istupa do sada, Rutte je u glavnom govoru u Berlinu 11. decembra rekao da 32 članice NATO-a moraju pojačati odbrambene napore kako bi spriječile rat s Rusijom koji bi mogao biti "razmjera rata koji su pretrpjeli naši djedovi i pradjedovi". "Mi smo sljedeća meta Rusije. I već smo u opasnosti", rekao je Rutte, napominjući da Rusija može biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina. "Bojim se da su mnogi previše samozadovoljni. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za djelovanje je sada", dodao je Rutte, pozivajući na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite". NATO je na oprezu otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije gotovo četiri godine, izazvavši najveći i najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Kremlj je naveo prijetnju širenja NATO-a kao jedan od razloga za pokretanje rata, koji je, prema Rutteu i drugim zapadnim obavještajnim izvorima, ostavio oko milion žrtava. Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je evropske sile 2. decembra da, ako započnu "rat" s Rusijom, Moskva je spremna da se bori. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je na okruglom stolu s ambasadorima u Moskvi 11. decembra da Kremlj nema planove da vojno napadne ni Evropsku uniju ni NATO i da je "spreman da iznese odgovarajuće garancije u pisanom i pravnom dokumentu", navodeći to "na kolektivnoj, uzajamnoj osnovi". Prošlog mjeseca njemački i rumunski lovci poletjeli su kako bi pratili upade dronova u rumunski zračni prostor, dok je Rusija nastavila napade na ciljeve odmah preko Dunava u susjednoj Ukrajini. Upadi ruskih dronova iznad Rumunije i Poljske, zajedno s ulascima ruskih vojnih aviona u estonski zračni prostor, doveli su NATO do pokretanja inicijative "Istočna straža" radi jačanja protivzračne odbrane.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS. "U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca", rekao je Lavrov, prenosi Beta. On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja. "Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rešenja ovog problema? Možda se rešenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo", rekao je Lavrov. Reagujući na izjavu Lavrova, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni". Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim rečima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči". "Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane", rekao je Vučić novinarima u Nišu. Primena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udeo u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto. Cilj sankcija SAD usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Premijer Rosen Željazkov i njegova vlada podnijeli su ostavku 11. decembra nakon jednih od najvećih protesta u modernoj povijesti Bugarske zbog budžeta za 2026. godinu, kojim bi se povećali porezi i doprinosi za socijalno osiguranje, što je predložila vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom. Željazkov je to objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji neposredno prije glasovanja o nepovjerenju u parlamentu. "Vlada danas podnosi ostavku", rekao je nakon sastanka čelnika vladajuće stranke. Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog vladinih planova za 2026. godinu, koji su se proširili na razočaranje vladinom ekonomskom politikom općenito i neuspjeh u iskorjenjivanju korupcije. Deseci hiljada ljudi okupili su se u Sofiji i drugim gradovima kasno 10. decembra skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. Protesti su uglavnom bili mirni. "Jako se, jako, jako nadam da će se ovaj val pretvoriti u puno veću izlaznost birača koja će promijeniti vrstu vlade koju imamo", rekao je jedan prosvjednik za RFE/RL tijekom demonstracija. Transparency International rangira Bugarsku, koja bi trebala uvesti euro 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju zemlju u Europskoj uniji, odmah iza Mađarske. Bugarska je najsiromašnija zemlja EU, prema podacima statističkog ureda bloka. Također je jedna od politički najnestabilnijih članica bloka. Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih više centrističkih i desničarskih stranaka. Nije jasno hoće li zemlja ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine. Željazkov je predvodio koalicijsku vladu koja je imenovana u januaru nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasovanja u oktobru koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta. S obzirom na to da su posljednje četiri godine obilježene političkom paralizom i reformama koje nikada nisu krenule s mjesta, novac od Europske unije gotovo je presušio.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Armelu Zalihiću koji je u martu 2025. godine putem društvenih mreža prijetio da će izvršiti masakr u džamiji u Konjicu. Optužnica 23-godišnjaka tereti jer je prijetio da će počiniti teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, navedeno je na ročištu 11. decembra 2025. godine. Tužiteljstvo je navelo da je Zalihić putem svog TikTok profila podijelio sadržaj u kojem navodi da će na Bajram uletjeti u Gradsku džamiju u Konjicu i tamo izvršiti masakr. Taj sadržaj je dalje podijelio drugi profil na TikToku čime je postao dostupan većem broju ljudi. "Ovime je optuženi prijetio izvršenjem terorističkog čina, i to napad na život, fizički integritet i nanošenjem velike štete javnim objektima koji bi ugrozili ljudske živote", navodi se u optužnici. Tužiteljstvo je najavilo da je planirano da pred Sudom budu saslušana četiri svjedoka i dva vještaka - neuropsihijatrijske struke, ako i stručnjak za vještačenje mobilnih telefona. Zalihić se pojavio pred Sudom, a njegov branitelj je najavio mogućnost sporazumnog priznanja krivice.

Tri osobe su uhapšene i zaplijenjeno je više od pet miliona eura imovine stečene trgovinom drogom iz Kolumbije u operaciji njemačke policije protiv istaknute ćelije takozvanog "Balkanskog kartela", saopćio je Europol 10. decembra. U akciji su sudjelovale policije Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, uz oko pet stotina njemačkih policajaca koji su proveli racije protiv pojedinaca osumnjičenih za transnacionalnu trgovinu drogom i organizirani kriminal. Europol navodi kako su vlasti navedenih država provele pretrage i zamrznule bankovne račune i drugu imovinu u zemlji povezanu s osumnjičenicima, čija imena nisu objavljena. Istraga je, navodi Europol, otkrila da je ova kriminalna ćelija bila odgovorna za pošiljke kokaina koje se krijumčare iz Kolumbije u Europu. Mreža se također bavila pranjem novca putem firmi i kupovinom nekretnina u više zemalja EU i šire. Europol je opisao operaciju kao dio tekućih napora za razbijanje organiziranih kriminalnih skupina koje trguju kokainom i drugim drogama u Europi i preko Europe koristeći složene logističke mreže. Policijska agencija Europske unije je navela da se operacija temelji na razmjeni obavještajnih podataka i operativnoj koordinaciji uspostavljenoj u ranijim prekograničnim istragama mreža trgovaca drogom koji su balkanskog porijekla. Europol je naglasio da istraga ostaje aktivna te da su moguće daljnje akcije i hapšenja dok vlasti prate tokove novca i presretnute komunikacije. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije je 11. decembra saopšteno i da su u Španjolskoj uhapšeni srpski državljani B. B. (1963), B. I. (1976), M. B. (1999), M. N. (1997), S. S. (1987), R. M. (2004), D. P. (1993) i N. T. (1992). "Sumnjiče se da su kao članovi kriminalne grupe, osigurali logistiku i omogućili opremu za prihvat transportirane droge iz Kolumbije, koja je stizala brodovima u Španjolsku, a potom je skladištena i u koordinaciji s nekoliko španjolskih kriminalnih grupa, dalje distribuirana", saopćio je MUP Srbije. Dodaje se da je podnesena i krivična prijava i izrečena mjera zabrane napuštanja Kraljevine Španjolske prema srpskom državljaninu Z. Š. (1965), kao i prema trojici državljana Slovenije i jednom državljaninu Republike Bugarske. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine saopćila je da su njezini službenici pomagali u prikupljanju obavještajnih podataka, analizi i koordinaciji na terenu u razbijanju balkanskog kartela, a jedan službenik sudjelovao je u akciju iz operativnog sjedišta u Njemačkoj. Organizirane kriminalne skupine povezane s Balkanom više su puta bile meta multinacionalnih istraga koje su koordinirali Europol i nacionalni partneri tokom proteklih godina, a velike operacije otkrile su složene rute trgovine ljudima iz Južne Amerike preko Zapadne Afrike i Europe.

Sjedinjene Američke Države su zaplijenile sankcionirani tanker s naftom kod obale Venezuele, rekao je u srijedu predsjednik Donald Trump. "Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venezuele, veliki tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikad, a događaju se i druge stvari", rekao je Trump, koji vrši pritisak na venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura da odstupi. Na pitanje što će se dogoditi s naftom, Trump je rekao: "Zadržavamo je, pretpostavljam." Kao odgovor, venezuelanska vlada u izjavi je optužila SAD za "očitu krađu" i opisala zapljenu kao "čin međunarodnog piratstva". Rekla je da će tražiti osudu incidenta pred međunarodnim tijelima. Ovo je prva zapljena venezuelskog naftnog tereta, a američke sankcije prema Caracasu su na snazi od 2019. godine. To je ujedno i prva poznata akcija Trumpove administracije protiv tankera povezanog s Venezuelom otkako je naredio masovno gomilanje vojske u toj regiji. SAD je već izveo nekoliko napada na brodove za koje je tvrdio da prevoze droge, što je izazvalo zabrinutost među zakonodavcima i pravnim stručnjacima. Američka državna tužiteljica Pam Bondi objavila je na X-u da su FBI, Domovinska sigurnost i Obalna straža, uz podršku američke vojske, proveli nalog za zapljenu tankera za sirovu naftu koji se koristio za prijevoz sankcionirane nafte iz Venezuele i Irana. Iranska ambasada u Caracasu osudila je akciju kao "teško kršenje međunarodnih zakona i normi" u objavi na X-u u četvrtak. Dužnosnici Trumpove administracije nisu imenovali plovilo niti otkrili njegovu lokaciju u vrijeme zapljene. Britanska grupa za upravljanje pomorskim rizicima Vanguard izjavila je da se vjeruje da je tanker za prijevoz sirove nafte (VLCC) Skipper zaplijenjen kod Venezuele rano u srijedu. SAD su uvele sankcije tankeru zbog, kako tvrde, sudjelovanja u trgovini iranskom naftom kada se brod zvao Adisa. Skipper je napustio glavnu venezuelansku naftnu luku Jose između 4. i 5. decembra nakon što je utovario oko 1,8 miliona barela venezuelanske teške sirove nafte Merey. Prevezao je oko 200.000 barela u blizini Curaçaa na Neptune 6 pod panamskom zastavom, koji je išao prema Kubi, prije zapljene, prema satelitskim informacijama koje je analizirao TankerTrackers.com i internim podacima venezuelanske državne naftne tvrtke PDVSA. Gvajanske pomorske vlasti saopćile su da je tanker Skipper lažno plovio pod zastavom te zemlje. Brod je prevozio venezuelansku naftu u Aziju između 2021. i 2022. godine, pokazali su podaci PDVSA-e. Venezuela je prošli mjesec izvozila više od 900.000 barela nafte dnevno, što je treći najveći mjesečni prosjek do sada ove godine, budući da je PDVSA uvozila više nafte kako bi razrijedila svoju proizvodnju ekstra teške nafte. Venezuela je morala znatno sniziti cijenu svoje sirove nafte za svog glavnog kupca Kinu zbog rastuće konkurencije sankcionirane nafte iz Rusije i Irana. Chevron, koji surađuje s PDVSA-om, saopćio je da su njegove operacije u Venezueli normalne i da se nastavljaju bez prekida. Američki naftni gigant, koji izvozi venezuelsku sirovu naftu u Sjedinjene Države, prošli je mjesec povećao te pošiljke na 150.000 barela dnevno sa 128.000 barela dnevno u oktobru.

Granični prelaz Gradiška, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, neće biti otvoren u četvrtak uprkos ranijim najavama, saopštila je kancelarija predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto 11. decembra. Razlog je, kako se navodi, što nije postignut dogovor na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koji je potrebno izmijeniti kako bi se carinici rasporedili na ovaj novi granični prelaz. Protiv izmjene pravilnika je, kako se navodi, bio Zijad Krnjić, član UO iz reda eksperata kojeg imenuje entitetska Vlada FBiH koji je na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH održanoj 10. decembra četvrti put glasao protiv dnevnog reda sjednice sa ovom tačkom. UIO BiH prikuplja poreze koji se naplaćuju prilikom uvoza, carinjenja i prometa robe i usluga, kao i porez na dodanu vrijednost (PDV) te raspoređuje u budžete države i dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH. Inače, riječ je o jednoj od najfrekventnijih graničnih tačaka između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. "Time je nanesena značajna šteta međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine, te je zaustavljen proces koji bi donio vidljive ekonomske koristi zemlji. Izrazito žalimo što je politikantstvo nadjačalo javni interes i zaustavilo projekt od strateškog značaja", navodi se u saopštenju iz kancelarije predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, rano ujutro, 11. decembra. Navodi se i kako je "dodatno otvaranje prema Evropskoj uniji i schengenskom prostoru trebalo olakšati tranziciju Bosne i Hercegovine u evropske tokove". "Također, našim privrednicima omogućilo bi povoljniji i brži pristup transevropskim tranzitnim rutama, jačanje konkurentnosti, te privlačenje novih investicija. Nužno je donijeti rješenje koje će omogućiti što skorije otvaranje Graničnog prijelaza u Gradišci", saopšteno je iz kancelarije predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, gostujući na TV Sarajevo, odbacio je navode predsjednika Upravnog odbora UIO BiH Srđana Amidžića da Federacija BiH blokira ovaj projekat. Kako je rekao, Zijad Krnjić ne zastupa stavove Vlade Federacije BiH. "Ne treba prozivati Vladu FBiH, to nije stav Vlade. To je stav 'takozvanog eksperta Krnjića', kojeg smo zatekli i kojeg ne možemo zakonski promijeniti dok mu ne istekne mandat. On zapravo zastupa politiku SDA (opozicijska Stranka demokratske akcije)", kazao je Nikšić. Krnjić je u izjavi medijima kazao da traži da Upravni odbor UIO BiH prije izmjene pravilnika usvoji novu odluku o raspodjeli prihoda od PDV-a između entiteta i Brčko distrikta BiH. PDV se prikuplja na jedinstveni račun, a potom se raspoređuje u procentu koji dogovori Upravni odbor UIO, a na osnovu podataka koliko je novca prikupljeno u kojoj od ove tri administrativne jedinice. Posljednje usklađivanje koeficijenta urađeno je 2023. godine te se Federaciji BiH trenutno raspoređuje 62 odsto novca, RS-u 34,44 a Brčkom 3,59 odsto Krnjić traži i da se poravna razlika između prikupljenog PDV-a i isplaćenih sredstava prema entitetima, te kaže da bi bi Republika Srpska morala Federaciji BiH isplatiti oko 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura). Upravni odbor UIO čine državni i entitetski ministri finansija, uz tri eksperta koje imenuju Vijeće ministara BiH i entitetske vlade. Odluke se donose jednoglasno. Radovi na novom prekograničnom mostu na rijeci Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku u Gradišci završeni su prije tri godine. Most je dug 426 metara i ima po dvije saobraćajne trake u svakom smjeru. Most dug 426 metara i vrijedan 19 miliona eura sufinansirala je Evropska unija sa 3,2 miliona eura bespovratnih (grant) sredstava, uz 5,6 miliona eura kredita Evropske investicijske banke.