Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac izjavila je u petak da joj je potvrđeno da su pojedini tužioci imali sastanak u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA), uoči ponovljenih izbora za Visoki savet tužilaštva (VST), na kojem je navodno traženo da se glasa za određene kandidate. Ove nedelje (25. februara) održani su ponovljeni izbori za VST na kojima su s tesnom razlikom pobedili kandidati koji su dobili podršku udruženja koje je otvoreno podržalo izmene pravosudnih zakona koje je predložila vladajuća Srpska napredna stranka, a za koje je Evropska unija ocenila da predstavljaju korak unazad. Dolovac je na sednici Visokog saveta tužilaštva rekla da za razgovore tužilaca u BIA nije znala u vreme kada je održan sastanak, niti neposredno posle, dodajući da je "red" da je tužioci obaveste kada idu na sastanke u BIA. "Za to sam saznala tek pre dva dana od Milijane Dončić, glavne tužiteljke Apelacionog tužilaštva u Kragujevcu", rekla je Dolovac Vrhovna javna tužiteljka je dodala da je Dončić potvrdila navode koje je prethodno na sednici VST-a izneo tužilac Miodrag Surla koji je kazao da je u BIA traženo da se glasa za određene kandidate za VST. "Tema razgovora (je) bila upravo ta o kojoj je govorio kolega Surla a ne neka druga koja bi se ticala operativnog rada ili uopšte uobičajene one komunikacije koju ima Bezbednosno-informativna agencija sa tužilaštvom", rekla je Dolovac. Iz BIA nisu odmah odgovorili na hitan upit Radija Slobodna Evropa povodom tih navoda. Zašto su važni izbori za VST?Pravnica Milena Vasić iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM), rekla je za RSE da ta organizacija nije zabeležila nepravilnosti tokom izbora za VST, ali da navodi koje je iznela Dolovac moraju da se ispitaju. Ona je rekla da su izbori za VST "bili veoma bitni jer oni odlučuju kakav će biti sastav VST-a". "Nakon ponovljenih izbora novi rezultati upućuju na promenu odnosa moći s obzirom na to da je određene kandidate koji su pobedili podržalo udruženje koje je otvoreno podržalo izmene pravosudnih zakona koje je kritikovala čitava stručna javnost", rekla je Vasić. Ona je rekla da ni na izborima u decembru YUCOM nije uočio nepravilnosti ali da su ponovljeni posle prigovora birača, po odluci Ustavnog suda. VST je u januaru poslao Narodnoj skupštini mišljenje većine svojih članova i zatražio da se iz procedure povuku predlozi izmena i dopuna sistemskih zakona kojima se uređuje rad javnog tužilaštva, uz ocenu da su predložena rešenja suprotna važećim evropskim standardima. Skupština Srbije je bez javne rasprave i bez konsultacija s tužiocima, sudijama, Venecijanskom komisijom i EU, u januaru usvojila izmene pravosudnih zakona koje deo stručne javnosti opisuje kao udar na nezavisnost sudstva i tužilaštva. Usvojene su izmene Zakona o sedištima i područjima sudova i tužilaštava, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o organizaciji državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o sudijama. Ove izmene su kritikovali Visoki savet tužilaštva, Visoki savet sudstva, Advokatska komora Srbije, kao i niz strukovnih organizacija, uz upozorenja da takve zakonske izmene mogu ugroziti nezavisnost sudstva i tužilaštva od izvršne vlasti. Prema dosadašnjem zakonu, tužilac je mogao biti privremeno upućen u drugo javno tužilaštvo. Izmene predviđaju da se svi oni sada povlače, jer će odluku o njihovom upućivanju ubuduće donositi Visoki savet tužilaca, a ne kao do sada Vrhovni javni tužilac. Takođe se predviđa formiranje novog suda. Treći osnovni sud u Beogradu bi trebalo da se podeli na treći i četvrti - jedan nadležan za opštinu Zemun, a drugi za Novi Beograd i Surčin.

Prvi teretni vozovi krenuli su 27. februara novom prugom Beograd - Budimpešta, rekao je tokom posete Beogradu ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodujući da će najkasnije za mesec dana saobraćati i putnički vozovi. Mađarski ministar je rekao da će novom trasom dnevno saobraćati 16 vozova, od kojih će četiri biti spojena sa deonicom Budimpešta - Beč. Sijarto je dodao i da će se Mađarska truditi da obezbedi minimalno zaustavljanje na graničnoj kontroli, a da će se karte prodavati za 25 evra. Pruga Beograd - Budimpešta jedan je od prvih projekata u okviru kineske globalne inicijative "Pojas i put" sa ciljem prodora te zemlje na evropsko tržište. Zajednički je projekat Kine, Srbije i Mađarske. Započet je 2014. godine u Beogradu, na samitu šesnaest država centralne i istočne Evrope i Kine. Srbija je tada sa Kinom i Mađarskom potpisala Memorandum o razumevanju o modernizaciji pruge, a ugovor o modernizaciji potpisan je 2017. u Pekingu. Reč je o jednom od brojnih infrastrukturnih projekata u kojima se ugovori Srbije i Kine sklapaju na osnovu međudržavnog sporazuma. Izgradnja pruge u većini je finansirana iz kineskih kredita. Najpre je izgrađena deonica od Beograda do Novog Sada koja je, pored zajmova iz Kine, delom finansirana i iz ruskog državnog kredita. Kineske kompanije bile su i izvođači radova čitave rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge u Srbiji. Reč je kineskom konzorcijumu ''China Railway International'' i ''China Communications Construction Company'' sa kojima je ugovor sklopljen na osnovu međudržavnog sporazuma, direktnom pogodbom, bez tendera. U okviru državnog projekta izgradnje pruge, rekonstruisana je i Železnička stanica u Novom Sadu. Četiri meseca od svečanog otvaranja na njoj se obrušila betonska nadstrešnica usmrtivši 16 ljudi. Nesreća je pokrenula talas protesta u Srbiji sa kojih se zahtevala odgovornost za nesreću. U fokusu protesta su optužbe da su do pada nadstrešnice doveli nemar i korupcija vlasti. Ni 15 meseci od nesreće nije utvrđena odgovornost, a o njoj se vode tri paralelna postupka. Pred Višim sudom u Novom Sadu optužnica je potvrđena protiv bivšeg direktora Železnica Srbije Nebojše Šurlana kao i više ljudi koji se smatraju odgovornim za projektovanje i izvođenje radova na rekonstrukciji stanice. Isti sud odbacio je optužbe protiv bivšeg ministra građevinarstva i infrastrukture Gorana Vesića. Protiv Vesića vodi se postupk i pred Tužilštvom za organizovani kriminal. Ova istraga fokusirana je na navode o mogućoj korupciji tokom modernizacije železnice a uz Vesića pod istragom je još jedan bivši ministar istog resora – Tomislav Momirović. Istraga o korupciji bazira se na sumnjama da su osumnjičeni oštetili državni budžet za 115 miliona dolara, tužilaštvo osumnjičene tereti i da su konzorcijumu kineskih kompanija, koje su bili izvođači radova na rekonstrukciji pruge, pa i stanične zgrade u Novom Sadu, "pribavili imovinsku korist" u vrednosti od najmanje 18,7 miliona dolara. Nesreća u Novom Sadu odložila je otvaranje pruge do Budimpešte, ali to nije prvi put da su pomerani rokovi. Svi rokovi prugeNa početku projekta izgradnje brze pruge Beograd - Budimpešta, predsednik Srbije, Aleksandar Vučić najavio je da će građani Srbije moći da koriste modernizovanu prugu od 2018. godine. Do tog roka radovi ne samo da nisu završeni, već je zbog rekonstrukcije od februara naredne godine (2019.) zatvoren i deo pruge od Novog Sada do Beograda. Tadašnja ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović takođe je obećavala završetak pruge i govorila o konkretnim rokovima. Ona je 2019. odredila novi, navodeći da će deonica od Beograda do Novog Sada biti završena do novembra 2021. godine. U maju 2020. predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi kompletna brza pruga od Beograda do Budimpešte trebalo da bude završena do 2024. godine. Početkom oktobra 2024, mesec dana pre obrušavanja novosadske nadstrešnice, Vučić je ponovio da će deonica od Novog Sada do Mađarske granice biti otvorena 24. novembra. Tokom izgradnje, na probleme je nailazila i Mađarska zbog čega su takođe pomerani rokovi. Naime, ova zemlja, kao država članica Evropske unije, nije poštovala pravila kompeticije prilikom dodeljivanja prava na izgradnju pruge u svojoj deonici pa je morala da ponavlja tendere. Koliko je Srbija tačno uložila u projekat izgradnje brze pruge Beograd – Budimpešta nije tačno poznato. Poslovi sa kineskim partnerima sklapali su se direktnim pogodbama. Reč je o komercijalnim ugovorima koji mogu da sadrže odredbu o tajnosti. Kada je projekat započet memorandumom, 2014. godine, njegova vrednost tada je procenjena na dve milijarde dolara. Evropski zvaničnici su u više navrata tokom izgradnje upozoravali Srbiju na potencijalne posledice prevelikog zaduživanja kod Kine.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Miroslava Kraljevića, načelnika Općine Vlasenica, zbog veličanja ratnih zločinaca osuđenih zbog genocida pred Haškim sudom. Tužiteljstvo BiH je optužnicu podignulo jer je Kraljević, u svojstvu načelnika Općine, 9. marta 2025. u Vlasenici prilikom obilježavanja godišnjice pogibije boraca nekadašnje vojske Republike Srpske, dao izjavu za medije u kojoj je veličao osobe koje su pravomoćno osuđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratne zločine. Kraljević je na skupu rekao: "Jer to smo mi, to je naša realnost. Svi smo mi Radovani. (…) Na isti ili sličan način branimo tekovine", aludirajući na Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika RS-a koji je u Hagu pravosnažno osuđen na doživotni zatvor. "Optuženi se tereti da je počinio krivično djelo - izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, navedeno je u saopćenju Tužiteljstva BiH. Miroslavu Kraljeviću se sudi i zbog ratnog zločina u Vlasenici, u okviru predmeta "Mane Đurić i drugi". Kraljević i ostali optuženi terete se za zatočenja, mučenja i zlostavljanja više desetaka osoba u Vlasenici, a u optužnica protiv njih se odnosi i na ubistvo i nestanak najmanje 22 osobe.

Policija Crne Gore je u petak opkolila zgradu u centru Podgorice u kojoj živi biznismen Aco Đukanović, brat bivšeg crnogorskog predsjednika i premijera Mila Đukanovića. Radio-televizija Crne Gore prenosi da su zgradu opkolile posebne jedinice policije, jer je izvršen pretres imovine koju koristi Aco Đukanović. U pitanju je zgrada u kojoj su prostorije Prve banke, čiji je Đukanović većinski vlasnik. Radio-televizija Crne Gore je navela da je prema njenim saznanjima policija pretresla imovina i koju Đukanović koristi u Nikšiću. Aco Đukanović je krajem 2006. kupio akcije Nikšićke banke, kojoj je godinu kasnije promijenio ime u Prva banka Crne Gore. Od početka rada do smjene Demokratske partije socijalista (DPS) avgusta 2020. u banci su depozite imale državne kompanije, brojna ministarstva i druge državne institucije, lokalne samouprave i biznismeni koji su bili bliski tada vladajućoj partiji. Analizu poslovanja Prve banke radila je 2012. godine i Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije u čijim je izvještajima naveden niz navodno nezakonitih aktivnosti banke koje su, kako navode, "detaljno opisane na hiljadama stranica tajnih bankarskih dokumenata" u posjedu Mreže. "Dokumenti otkrivaju korupciju, pohlepu i nestručnost. Pri sklapanju ovih poslova banka nije poštovala Zakon o sprečavanju pranja novca, vlastita pravila, niti je slijedila dobru bankarsku praksu", dodaje se u izvještajima. U tim tekstovima se, između ostalog, navodi da je za Prvu banku optuženi narko bos Darko Šarić bio "pouzdani klijent koji im je u vrijeme krize pritekao u pomoć oročivši milionski depozit u trenutku kada je banka jedva izvršavala naloge deponenata". Pravosnažnom presudom Darku Šariću od 14 godina zatvora zbog šverca 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu od 2006. do 2009. u maju 2022. okončano je suđenje u jednom od najvećih slučajeva organizovanog kriminala koji je vođen u Srbiji. Šarić je, prema presudi, vodio kriminalnu organizaciju na globalnom nivou.

Hrvatska je potvrdila da može da snabdeva Mađarsku i Slovačku naftom koja nema poreklo iz Rusije, nakon oštećenja naftovoda Družba naftovod u Ukrajini. Portparolka Evropske komisije (EK) za energetiku Ana-Kajsa Itkonen potvrdila je da je na hitnom sastanku Odbora za naftu, održanom u sredu u Briselu, Hrvatska obavestila učesnike da se nafta koja nema rusko poreklo trenutno transportuje preko JANAF-a prema Mađarskoj i Slovačkoj. Do sastanka je došlo nakon što je 27. januara oštećen naftovod Družba, koji preko Ukrajine snabdeva Mađarsku i Slovačku ruskom sirovom naftom. Prema ukrajinskim vlastima, šteta je nastala kao posledica ruskog napada dronom na energetsku infrastrukturu, što je dovelo do prekida isporuka. Zašto se Mađarska i Slovačka i dalje snabdevaju ruskom naftom?Kada je EU uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, državama članicama zabranjen je uvoz ruske nafte. Izuzeće su dobile Mađarska i Slovačka, uz obrazloženje da nemaju adekvatnu alternativu. Hrvatska je, međutim, preko JANAF-a ponudila alternativni pravac snabdevanja naftom koja nema rusko poreklo. Evropska komisija potvrdila je da je Hrvatska na sastanku navela da JANAF raspolaže dovoljnim kapacitetima da zadovolji potrebe obe zemlje. Portparolka Itkonen je izjavila da su Mađarska i Slovačka u međuvremenu počele da koriste svoje strateške rezerve, ali da u ovom trenutku ne postoji opasnost po sigurnost snabdevanja. "Razmatrane su alternativne rute i potvrđeno je da postoji mogućnost isporuke nafte preko Hrvatske. Hrvatska je potvrdila da količine neruske nafte već idu prema Mađarskoj i Slovačkoj", rekla je Itkonen, naglašavajući da to pokazuje da alternativa postoji. Dodala je da su tu naftu naručile rafinerije iz tih država. Ko odlučuje o tranzitu ruske nafte?Iz Evropske komisije, međutim, nema jasne potvrde da li Hrvatska ima pravo da odbije tranzit ruske sirove nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj, već se naglašava da je primena sankcija pre svega odgovornost država članica. "Implementacija sankcija je u načelu odgovornost država članica. U ovom slučaju to je zadatak Hrvatske", izjavila je Itkonen. Nafta kao izgovor za vetoOštećenje naftovoda imalo je i šire političke posledice. Mađarska je blokirala usvajanje novog paketa sankcija protiv Rusije, kao i finansijsku pomoć Ukrajini od 90 milijardi evra koja je vec imala saglasnost na nivou cele EU. Mađarski premijer Viktor Orbán zatražio je 26. februara formiranje komisije za utvrđivanje činjenica u vezi sa oštećenjem Družbe. Evropska komisija podržala je tu inicijativu i u kontaktu je sa ukrajinskim vlastima. Itkonen je podsetila da je ruski napad 27. januara izazvao štetu i prekid isporuka, te da EU "oštro osuđuje ruske napade na ukrajinsku i evropsku energetsku infrastrukturu". Navela je i da je predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen od ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zatražila ubrzanje popravki naftovoda.

Sud u Beogradu osudio je u odsustvu nekadašnjeg pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Đeljoša Krasnićija (Gjelosh Krasniqi) na 15 godina zatvora za zločine tokom rata na Kosovu. Krasnići je 26. februara proglašen krivim za ubistvo tri i ranjavanje jednog civila srpske nacionalnosti juna 1999. godine u selu Belo Polje kod Peći. Nevladin Fond za humatirano pravo (FHP) iz Srbije saopštio je da je optužnica protiv Krasnićija u većoj meri zasnovana na iskazima svedoka uz ograničene materijalne i forenzičke dokaze, a da branilac po službenoj dužnosti nije bio u kontaktu sa okrivljenim. FHP je naveo i da je za procesuiranje zločina nad Srbima na Kosovu nužna saradnja sa pravosudnim institucijama Kosova. "Tim pre što je Krasnići i pred Okružnim sudom u Peći 2009. godine osuđen (na sedam godina zatvora) za ratni zločin nad civilima", navodi se u saopštenju. U saopštenju se dodaje da su suđenja u odsustvu u predmetima ratnih zločina na Kosovu sve učestalija, te da se "stiče utisak da motivi za pokretanje ovakvih postupaka delimično proizlaze iz pravnog revanšizma, a ne isključivo iz težnje za ostvarivanjem pravde za žrtve". FHP podseća i da je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije do sada podiglo sedam optužnica protiv osoba koje nisu dostupna pravosuđu Srbije, a da je od toga pet optužnica protiv državljana Kosova za zločine počinjene nad nealbanskim stanovništvom. Tužilaštvo za ratne zločine od 2014. godine nije podiglo nijednu novu optužnicu za zločine na Kosovu protiv osoba koje su državljani Srbije i time dostupni pravosuđu, dodaje FHP. Tužilaštvo za ratne zločine je u odgovoru na ove kritike ranije za Radio Slobodna Evropa navelo da "postupke pokreću i vode shodno dokazima i zakonima". Srbija je, uz podizanje optužnica i suđenja u odsustvu, nastavila i sa privođenjem državljana Kosova na graničnim prelazima. Poslednje hapšenje dogodilo se 5. februara kada je jedan bivši pripadnik OVK uhapšen na graničnom prelazu između Srbije i Hrvatske. Evropska komisija upozorila je tada da hapšenje i krivično gonjenje državljanina Kosova od strane srpskih vlasti predstavlja još jedno kršenje obaveza Srbije prema Sporazumu o dijalogu i pravosuđu iz 2015. godine. "Prema tom sporazumu, Srbija se obavezala da neće pokretati krivične istrage niti krivično gonjenje za navodne zločine počinjene na Kosovu, osim ako to ne zatraže kosovske vlasti", rekao je za Radio Slobodna Evropa portparol Evropske komisije. On je dodao da su navodi o ratnim zločinima i drugim teškim krivičnim delima u nadležnosti kosovskih institucija i pozvao Srbiju da poštuje preuzete obaveze.

Petnaest dana nakon tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23-godišnji mladić, grupa građana Sarajeva ponovno se 27. februara okupila na protestima, zahtijevajući utvrđivanje odgovornosti. Riječ je o osmim protestima nakon tramvajske nasreće, koji su počeli ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Potom su se okupljeni, većinom mladi uputili prema zgradi kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu, noseći transparente "Mladi koje je ubio sistem" i "Smrt nije ničiji politički poen" i uz povike "Pravda" i "Istina". "Iza ove male raje stoji integritet, istina pravda i snaga. Ovi mladi su nešto najbolje što nam se dogodilo", kazao je Adnan Kaljanac, jedan od učesnika protesta kojise obratio na protestima ispred zgrade sarajevskog Tužilaštva. Učesnici protesta su, također, ukazali na nekoliko slučajeve stradanja mladih u posljednjih nekoliko godina te su iznijeli primjedbe na rad Tužilaštva, među kojima su dugotrajne istrage. "Država treba da bude u službi građana. Dosta je bilo da je u službi pojedinaca. Zaustavite tragedije i počnite raditi", kazala je jedna od učesnica protesta. Nakon što su se zadržali ispred sarajevskog Tužilaštva, tražeći brzo procesuiranje odgovornih, učesnici protrsta su se uputili ponovno prema Zemaljskom muzeju, gdje se završava okupljanje. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajevu, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Tada je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, dok su dvije osobe teško, a dvije lakše ozlijeđene. Nakon toga, vozač tramvaja je priveden i ispitan u svojstvu osumnjičenika, te kasnije pušten na slobodu. Tužilaštvo Kantona Sarajevo objavilo je 25. februara da vodi opsežnu istragu koja je, osim na okolnosti nesreće, fokusirana i na tehničku ispravnost vozila. Iz te institucije su naveli da je predmet istrage, također, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguća odgovornost svih u lancu, od vozača, preko uprave javnog preduzeća GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja. Prema dostupnim informacijama, tramvaj koji je iskočio iz šina dio je starijeg voznog parka nabavljenog iz nekadašnje Čehoslovačke. Pitanje njegove tehničke ispravnosti i općeg stanja tramvajskog sistema u Sarajevu već je duže vrijeme predmet javnih rasprava. Usred protesta građana, iz saobraćaja su ranije povučeni svi stari tramvaji, a ostavke su podnijeli kantonalni premijer Nihad Uk i direktor preduzeća GRAS Senad Mujagić.

U Specijalizovanim komorama Kosova u Hagu u petak će biti iznesene uvodne izjave u procesu protiv bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija (Hashim Thaçi) i još četvorice optuženih — Baškima Smakaja (Bashkim Smakaj), Isnija Kilaja (Isni Kilaj), Fadila Fazliua (Fadil Fazliu) i Hajredina Kučija (Hajredin Kuçi). Oni se terete za niz krivičnih djela koja se odnose na ometanje pravosuđa tokom glavnog postupka za ratne zločine protiv bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Svi optuženi izjasnili su se kao nevini. Prema optužnici, Specijalno tužilaštvo tvrdi da je između aprila i novembra 2023. godine postojala organizovana mreža čiji je cilj bio uticati na svjedočenja u prvom procesu protiv Tačija, kao i protiv Kadria Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija (Rexhep Selimi). Tužilaštvo navodi da je Tači navodno koordinisao tri odvojene grupe u kojima su učestvovali Kilaj, Kuči i Fazliu, a sve s ciljem kompromitovanja svjedoka i kreiranja unaprijed pripremljenih iskaza. U optužnici je posebno naglašeno da je Tači tokom posjeta u pritvorskom centru u Hagu dijelio povjerljive informacije, uključujući dijelove izjava zaštićenih svjedoka iz prethodnog postupka. Ova radnja se smatra direktnim kršenjem tajnosti postupka. Specijalno tužilaštvo tvrdi da je tokom pretresa na više lokacija na Kosovu pronašlo materijale koji dodatno podupiru optužbe. Među pronađenim dokazima su spiskovi svjedoka, napomene o tome kako bi trebalo da svjedoče i dokumenti koji se dovode u vezu s internim informacijama iz prvobitnog predmeta. Prema tužilaštvu, to potvrđuje postojanje organizovanog pokušaja kompromitovanja sudskog procesa. Specijalizovani tužilac Kimberli Vest (Kimberly West) je u uvodnoj riječi na početku suđenja Tačiju i još četvorici optuženih izjavila da su optuženi "sistemski" pokušavali uticati na svjedoke u odvojenom predmetu za ratne zločine protiv Tačija i da su odavali povjerljive podatke o svjedocima, s ciljem da spriječe pravično suđenje. Istakla je da "zakon važi jednako za sve" i najavila da će tužilaštvo iznijeti audio-snimke i zapljenjenu dokumentaciju kojim će potkrijepiti navode. Vest je ukazala da su Tači i saučesnici kršili sudske odluke donesene radi zaštite svjedoka i žrtava, te da je takvo postupanje povrijedilo vladavinu prava. Prema njenim riječima, Tači je u više navrata planski pokušao da utiče na svjedoke dajući instrukcije kako da svjedoče u odvojenom postupku za ratne zločine, čime je prekršio više naloga o zaštiti povjerljivih informacija. Saučesnici- Baškim Smakaj, Isni Kiljaj, Fadilj Fazlijuu i Hajredin Kuči- terete se za nezakonito učešće u tim radnjama. Tužilaštvo najavljuje da će kao dokaze prezentovati odobrene tonske snimke razgovora optuženih o planovima uticanja na iskaze svjedoka, elektronske dokaze iz zaplijenjenih mobilnih telefona koji potvrđuju te razgovore, te fizičke dokaze, uključujući dokumente o "ciljanom ometanju" svjedoka zaplijenjene na adresama nekih od saučesnika. Vest je naglasila da je Tači iz pritvora u Hagu davao instrukcije posjetiocima, s namjerom da se "ublaže" pojedini iskazi ili da svjedoci daju manje inkriminišuće izjave. Navela je i da su trojica saučesnika djelovala u grupama, dok je Kuči djelovao sam i tereti se za nepoštivanje suda. Optužnica navodi da se Tači tereti za ukupno 11 tačaka, među kojima su tri tačke pokušaja ometanja službenih osoba u obavljanju dužnosti kroz zajedničko djelovanje više lica, četiri tačke odavanja tajnosti postupka i četiri tačke nepoštivanja suda. Fazliu, Smakaj i Kilaj optuženi su za pokušaj ometanja službenih osoba djelujući zajedno kao grupa, kao i za nepoštivanje suda, dok se Kuči suočava s dvije tačke optužnice za nepoštivanje suda. Petorica optuženih danas su se ponovo izjasnili da nisu krivi. Prema sudskom rasporedu, tri svjedoka tužilaštva treba da svjedoče na pretresu, a rok za završetak njihovih iskaza je 13. mart. Prvobitna optužnica protiv petorice optuženih potvrđena je 29. novembra 2024., a izmijenjena 16. aprila 2025. godine. Glavni proces za ratne zločine protiv Tačija i ostalih bivših rukovodilaca OVK-a je završen, a sudsko vijeće trenutno razmatra presudu. Sadašnji predmet odnosi se isključivo na navode o pokušajima uticanja na pravosuđe.

Pakistanski ratni avioni nastavili su 27. februara bombardovati mete u Afganistanu, dok rastu strahovi od potpunog rata između dvije zemlje nakon što su razmijenile napade u svom nestabilnom planinskom pograničnom regionu, nakon eskalirajućih tenzija koje su kulminirale otvorenim sukobom. Lokalni izvori rekli su za Radio Mashaal Radija Slobodna Evropa da su u ranim popodnevnim satima 27. februara bombardovane tri lokacije u afganistanskoj provinciji Paktika, uključujući i talibanski kamp u okrugu Bermal. Napadi su uslijedili nakon noćnih udara na Kabul- prvi put da je Islamabad direktno gađao svoje bivše saveznike- što se desilo usred velike eskalacije neprijateljstava između talibanske vlade u Afganistanu i Islamabada. Samo nekoliko sati prije napada na glavni grad, Zabihulah Mudžahid, portparol talibanske vlade u Afganistanu, rekao je da je Kabul pokrenuo "opsežnu ofanzivnu operaciju protiv pakistanskih vojnih centara i vojnih instalacija duž Durandove linije", nestabilne granice koja presijeca tradicionalna paštunska i baločijska plemenska područja. Ministarstvo odbrane talibana tvrdi da je ubijeno 55 pripadnika pakistanskih snaga sigurnosti, dok su dvije baze i 19 punktova preko granice navodno zauzele njihove snage. Pakistanske trupe uzvratile su, saopštili su pakistanski zvaničnici, a portparol pakistanske vlade Mosharaff Zaidi rekao je da je ukupno "133 pripadnika avganistanskih talibana potvrđeno ubijeno", a više od 200 drugih ranjeno.„Procjenjuje se da je broj žrtava mnogo veći u napadima na vojne mete u Kabulu, Paktii i Kandaharu“, dodao je. Tvrdnje obje strane nije bilo moguće nezavisno potvrditi, iako je jedan stanovnik Kabula rekao za RSE da je "ogromna eksplozija" potresla grad. Pakistanski premijer Šahbaz Šarif izjavio je da su snage zemlje spremne "zaštititi sigurnost, suverenitet i teritorijalni integritet države". "Pakistanska vojska je odlučna da ni pod kojim okolnostima ne dopusti ugrožavanje mira i sigurnosti zemlje", napisao je na platformi X. Pakistanski ministar odbrane, Khawaja Muhammad Asif, optužio je talibansku vladu da je pretvorila Afganistan u bazu za globalne teroriste i "indijsku koloniju". "Nakon povlačenja snaga NATO-a, očekivalo se da će u Afganistanu zavladati mir i da će se talibani fokusirati na interese afganistanskog naroda i stabilnost u regionu. Međutim, talibani su pretvorili Afganistan u koloniju Indije. Okupili su sve teroriste svijeta u Afganistanu i počeli izvoziti terorizam", napisao je Asif u objavi na platformi X. "Naša čaša strpljenja se prelila. Sada je otvoreni rat između nas i vas", dodao je. Najnoviji val napada uslijedio je nakon što su pakistanski zračni udari četiri dana ranije ubili najmanje 18 ljudi u afganistanskim provincijama Nangarhar i Paktika. Pakistan je saopštio da je izveo te napade na sedam militantnih lokacija unutar Afganistana kao "odmazdu" za nedavne napade bombaša samoubica za koje tvrdi da su ih izveli ekstremisti bazirani u Afganistanu. Pakistan je tvrdio da su napadi usmrtili čak 80 militanata. Sigurnosne strukture pod upravom talibana u Afganistanu odbacile su te navode kao "lažne", dok su vladini zvaničnici također rekli da pripremaju "odgovarajući i proračunati odgovor". Afganistan negira pakistanske optužbe da pruža utočište pakistanskim talibanima, ogranku afganistanskih talibana koji očigledno djeluje odvojeno. Tenzije između dvije zemlje visoke su još od kada je Pakistan izveo vazdušne napade na Kabul u oktobru 2025. i potom izveo dodatne napade na afganistansku teritoriju. Desetine vojnika s obje strane poginule su prošle godine u artiljerijskim sukobima i žestokoj razmjeni vatre prije nego što je postignuto primirje uz posredovanje Katara. Međutim, nekoliko krugova pregovora kojima su posredovali Katar i Turska, a koji su bili usmjereni na smirivanje tenzija duž granice, nije uspjelo donijeti dugoročni napredak.

Zvuci pucnjave odjekivali su u noći između četvrtka i petka u pograničnim područjima između Avganistana i Pakistana, posle višednevnog ključanja tenzija, dok obe strane tvrde da su ubile desetine militanata i pripadnika bezbednosnih snaga. Zabihulah Mudžahid, portparol avganistanske Vlade koju predvode talibani, rekao je da je Kabul u četvrtak pokrenuo "ofanzivnu operaciju velikih razmera protiv pakistanskih vojnih centara i vojnih instalacija duž linije Durand", nestabilne granice koja preseca tradicionalne plemenske teritorije Paštuna i Baludža. On je naveo da je ubijeno 40 pripadnika pakistanskih bezbednosnih snaga. Ta tvrdnja nije mogla biti nezavisno potvrđena. Pakistanske trupe su uzvratile, rekli su pakistanski zvaničnici, a ministar informisanja Atalah Tarar rekao je da je 36 pripadnika avganistanskih graničnih snaga ubijeno u borbama. Novi talas napada usledio je pošto je u pakistanskim vazdušnim udarima četiri dana ranije ubijeno najmanje 18 ljudi u avganistanskim provincijama Nangarhar i Paktika. Pakistan je saopštio da je pokrenuo te napade na sedam lokacija militanata u Avganistanu u okviru "odmazde" zbog nedavnih samoubilačkih napada za koje tvrdi da su ih izveli ekstremisti sa sedištem u Avganistanu. Pakistan je naveo da je u napadima ubijeno i do 80 militanata. Avganistanske bezbednosne strukture koje predvode talibani odbacile su ovu tvrdnju kao "lažnu", dok su vladini zvaničnici takođe rekli da pripremaju "odgovarajući i proračunati odgovor". Avganistan negira optužbe Pakistana da pruža utočište pakistanskim talibanima, ogranku avganistanskih talibana koji izgleda odvojeno deluju. Tenzije između dve zemlje su porasle otkako je Pakistan izveo vazdušne napade na Kabul u oktobru 2025. godine, posle čega su usledili dodatni napadi na avganistansku teritoriju. Desetine vojnika s obe strane poginule su u artiljerijskim sukobima i teškoj vatri prošle godine pre nego što je dogovoren prekid vatre uz posredovanje Katara. Ipak, nekoliko rundi razgovora kojima su posredovali Katar i Turska za smirivanje tenzija duž granice, nisu donele dugoročni proboj.