Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Crne Gore 16. februara je uhapšen Blažo Šaranović bivši director Uprave za imovinu, prensi portal Radio televizije Crne Gore. Šaranović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja. Specijalno držano tužilaštvo saopštilo je jutros da će biti saslušano nekoliko uhapšenih osoba i da Specijalno policijsko odjeljenje pribavlja dokaze protiv više osoba u Podgorici i Budvi zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja. "Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više lica u Podgorici i Budvi, zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela zloupotreba službenog položaja. Specijalno državno tužilaštvo će, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja lica lišenih slobode kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka", saopšteno je iz SDT-a. Šaranović je bio direktor Uprave za imovinu od 2012. do 2021. godine kada je smijenjen sa funkcije. U vrijeme dok je bio direktor Uprave za imovinu, Šaranović je rukovodio i Fudbalskim klubom Iskra iz Danilovgrada.

Nerezidentna ambasadorica Izraela u Bosni i Hercegovini Galit Peleg protestirala je zbog koncerata koje je krajem prošle sedmice u Širokom Brijegu održao Marko Perković Thompson, ocijenivši da su poslužili za širenje mržnje i veličanje nacističke ideologije. "Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izljevi mržnje moraju se iskorijeniti", napisala je ambasadorica Peleg u objavi na društvenoj mreži X opisujući prizore iz sportske dvorane Pecara, gdje su koncerti održani 13. i 14. februara. Dvorana je oba dana bila ispunjena, a koncerte je pratila ustaška ikonografija iz tzv. Nezavisne države Hrvatske, uključujući izvedbu pjesme "Bojne Čavoglave", tokom koje je dio publike uzvikivao "Za dom spremni!" i podizao desnu ruku, što je zabilježeno na snimkama objavljenima na društvenim mrežama. "Očekujem od vlasti Bosne i Hercegovine da se odlučno pozabave ovim incidentom", poručila je izraelska ambasadorica i pozvala vlasti u BiH da reagiraju i poduzmu konkretne mjere protiv odgovornih. Osudama se pridružio i predsjednik židovskog karitativnog društva La Benevolencija iz Sarajeva Vladimir Andrle, koji je naveo da su "glavna obilježja koncerata bili ustaško skandiranje i nacistički pozdravi". "Relativizacija zla ne jača identitet. Uništava društva i vrijeđa sjećanje na žrtve. Suočavanje s prošlošću je najmanje što civilizirano društvo može učiniti. Učinimo to za Bosnu i Hercegovinu", objavio je i predsjednik židovskog karitativnog društva La Benevolencija iz Sarajeva Vladimir Andrle na X-u. Zakoni Bosne i Hercegovine zabranjuju govor mržnje i poticanje netrpeljivosti, ali do sada nitko nije kažnjen zbog javnog izgovaranja ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Koncerti Marka Perkovića Thompsona u BiH nisu bili zabranjivani i redovito se održavaju u sredinama s većinskim hrvatskim stanovništvom, većinom u Hercegovini. U Hrvatskoj je Grad Zagreb u više navrata ograničio ili odbio ustupiti gradske prostore za njegove koncerte. Europski sud za ljudska prava je u predmetu "Šimunić protiv Hrvatske" iz 2019. utvrdio da je "pozdrav 'Za dom spremni!' korišten kao službeni pozdrav Ustaškog pokreta i totalitarnog režima Nezavisne države Hrvatske (NDH)", te da "njegovo javno korištenje predstavlja izraz mržnje koji ne uživa zaštitu slobode izražavanja". Hrvatski nogometaš Josip Šimunić se žalio sudu u Strasbourgu pozivajući se na slobodu izražavanja, jer je 2013. novčano kažnjen zato što je nakon utakmice reprezentacije uzvikivao taj pozdrav, na koji mu je publika odgovarala.

Pred Osnovnim sudom u Prištini počelo je suđenje u slučaju eksplozije na kanalu Ibar-Lepenac u selu Varage u opštini Zubin Potok na severu Kosova, a optuženi Dragiša i Jovan Vićentijević, te Igor Dimović izjasnili su se da nisu krivi. Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu protiv Dragiše i Jovana Vićentijevića i Igora Dimovića zbog krivičnih dela "ugrožavanje ustavnog poretka uništavanjem ili oštećenjem javnih instalacija i opreme", "izvršenje terorističkog čina". Dvojica optuženih Dragiša i Jovan Vićentijević se nalaze u pritvoru od hapšenja nakon eksplozije 29. novembra 2024. godine, dok se Igor Dimović brani sa slobode. Advokat Miloš Delević rekao je da će u zakonskom roku od 30 dana odbrana podneti prigovor na optužnicu i dokazni materijal. "Očekujemo pravičan postupak, da se usvoje predlozi za izvođenje dokaza odbrane. Mi imamo nekoliko svedoka koji (optuženima) potvrđuju alibi i nekoliko materijalnih dokaza koje ćemo predložiti, kako bi se utvrdila istina u ovom predmetu", rekao je on novinarima nakon ročišta. Inače, pripremno ročište je najpre odloženo je 24. decembra prošle godine, nakon što su advokati odbrane dvojice optuženih zatražili izuzeće tužioca Bekima Kodraljiua (Kodraliu) uz tvrdnje da je bio pristrasan. Sud je ovaj zahtev odbio. Tužilaštvo Jovana i Dragišu Vićentijevića tereti da su 29. novembra 2024. godine, oko 18 sati i 50 minuta zajedno sa još nekoliko, za sada nepoznatih osoba, postavili oko 20 kilograma eksploziva namenjenog vojnoj upotrebi (TNT) unutar kanala Ibar–Lepenac, „putem torbe koju su konopcem vezali za betonski stub, pozicionirajući je na način da izazove ozbiljno oštećenje kritične infrastrukture za snabdevanje vodom i električnom energijom“. Pričinjena materijalna šteta se procenjuje na oko 400.000 eura. Prema optužnici, u njihovim kućama — jednoj u Zubinom Potoku i drugoj u selu Prevlak u istoj opštini — tokom pretresa koje je izvršila Kosovska policija, pronađena je i zaplenjena značajna količina ratnog naoružanja. U optužnici takođe se navodi da je Jovan Vićentijević, u svojstvu regrutovanog pripadnika Vojnoobaveštajne službe Srbije, "delovao i pomagao ovoj službi, prikupljajući informacije i poverljiva dokumenta s ciljem da ih koristi u okviru svojih protivpravnih aktivnosti na teritoriji Kosova i da ih prenese toj službi na sastancima u Srbiji". U kući trećeoptuženog, Igora Dimovića, nakon napada pronađena su tri okvira za municiju, jedan metak, nož i nekoliko vojnih uniformi, koje je zaplenila policija Kosova. Tužilaštvo je među dokazima dostavilo i izveštaj geološkog veštačenja Federalnog istražnog biroa (FBI) o uzorcima "zemlje sa čizama", zaplenjenim u kući braće Vićentijević, zajedno sa referentnim uzorcima zemlje koje su obezbedili stručnjaci Kosovske policije i službenici FBI-ja, uzetim na mestu događaja, kao i u dvorištu kuće optuženih.

Proizvođači mleka i poljoprivrednici šesti dan blokiraju Ibarsku magistralu u mestu Mrčajevci kod Čačka, u zapadnoj Srbiji. Protest se održava zbog, kako se ističe, sve težeg finansijskog položaja domaćih proizvođača mleka i mesa. U znak podrške, i poljoprivrednici iz drugih krajeva Srbije 16. februara blokiraju puteve i protestuju na više lokacija širom zemlje. Jedna od njih je mesto Rača, u centralnoj Srbiji. Prema rečima organizatora protesta, proizvođači mleka i poljoprivrednici traže da se hitno stopira kompletan uvoz svih poljoprivrednih proizvoda i da se država obaveže da otkupi postojeće viškove u robne rezerve, kako bi se što pre stabilizovalo i regulisalo tržište. Nakon sastanka više udruženja poljoprivrednika u blokadi 15. februara, saopšteno je i da "niko nema mandat da pregovora u njihovo ime o zahtevima koje su izneli Vladi Srbije". Upozoravaju da "bez hitne reakcije države" mnoga domaćinstva neće izdržati, jer su u finansijskoj krizi zbog niskih otkupnih cena poljoprivrednih proizvoda. Prema rečima organizatora protesta, Ranije su pred državu kao zahteve postavili zaštitu domaćeg tržišta mleka i mesa, uvođenje kvota na uvoz mleka i mlečnih proizvoda, vraćanje otkupnih cena na prethodni nivo, kao i garantovan otkup od svakog proizvođača. Blokadama saobraćajnica pre šest dana prethodio je protest na kojem je simbolično na put prosuto četiri tone mleka. Reagujući na zahteve protesta, Ministarstvo poljoprivrede je ranije, 11. februara saopštilo da je "sprovelo čitav niz mera kako bi očuvalo i ojačalo domaću proizvodnju mleka i obezbedilo stabilne uslove za rad stočara, u uslovima izraženih poremećaja na regionalnom i evropskom tržištu". "Pad otkupnih cena, viškovi mleka na pojedinim tržištima i rast troškova proizvodnje predstavljaju zajednički izazov za proizvođače u većini država", ocenilo je Ministarstvo. Niska cena sirovog mleka godinama je problem poljoprivrednika u Srbiji, pisao je u januaru Radio Slobodna Evropa (RSE). Kako bi ukazali na problem, stočari iz Šumadije protestovali su krajem prošle godine u Kraljevu, gde su pred Novu godinu građanima podelili tonu mleka. Ministarstvo poljoprivrede poručilo je tada da razume zabrinutost proizvođača, ali da tržišne cene formiraju ponuda i tražnja.

Bivši ukrajinski ministar energetike optužen je za pranje novca dan nakon što je priveden pri pokušaju da napusti zemlju. Optužbe protiv Germana Haluščenka, objavljene 16. februara, bile su najnovije u sve većem korupcijskom skandalu koji je bacio sijenku na predsjednika Volodimira Zelenskog. Nekoliko visokih ministara i drugih vladinih zvaničnika je otpušteno, uključujući dugogodišnjeg povjerenika i šefa kabineta Zelenskog, Andrija Jermaka. Zvaničnici su rekli da je Haluščenko priveden 15. februara od strane graničara dok je vozom napuštao zemlju. Istražitelji Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije, jedne od dvije nezavisne agencije zadužene za istragu korupcije na visokom nivou, rekli su da nove optužbe protiv Halušenka proističu iz navodne sheme u koju su uključene ofšor kompanije čiji su korisnici bili njegovi rođaci. Halušenko nije komentarisao optužbe. Nije bilo jasno gdje je tačno bio pritvoren od 16. februara. U suštini skandala je pitanje odbrane energetskog sektora Ukrajine, koji je na meti Risije usred neobično hladne zime. Milioni Ukrajinaca bore se sa nestancima struje i grijanja, a skandal sa korupcijom je dodatno pojačao nepovjerenje u vladu Zelenskog. Istraga, nazvana "Operacija Mida", usredsređena je na Timura Mindiča, suvlasnika trupe komičara "Kvartal 95", čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što je postao predsjednik. Posao komičara je bio važno sredstvo za Zelenskog da stekne popularnost kao komičar i glumac prije nego što je ušao u politiku. Mindič je navodno pobjegao iz zemlje nakon što je označen kao osumnjičeni. Njegovo boravište je nepoznato. Halušenko je bio primoran da podnese ostavku na mjesto ministra pravde u novembru, kada su detalji skandala počeli da izlaze na vidjelo. Među ostalim vladinim zvaničnicima koji su smijenjeni ili optuženi u vezi sa ovim shemama su bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov, Halušenkova nasljednica Svetlana Grinčuk i još dva bivša ministra energetike. Jermak, koji je bio jedan od najbližih saradnika Zelenskog, takođe je smijenjen, što ukazuje na političku opasnost sa kojom se Zelenski suočio. Otpušten je ubrzo nakon što su istražitelji za borbu protiv korupcije u novembru pretražili njegov stan i kancelarije. Andrij Jermak, pomoć ili problem za Zelenskog?Zamijenio ga je popularni dugogodišnji šef ukrajinske vojne obavještajne službe, general-potpukovnik Kirilo Budanov. Zelenski je nastojao da popravi reputaciju Ukrajine zbog duboko ukorijenjene korupcije u javnom sektoru, problema koji je zamagljio zapadnu vojnu i ekonomsku pomoć Kijevu tokom skoro četvorogodišnje ruske invazije.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je, tokom drugog dana posete azerbejdžanskog predsednika Ilhama Alijeva, sa njim razgovarao o dodatnom jačanju bilateralnog strateškog partnerstva. "Na radnom doručku sa predsednikom Azerbejdžana u opuštenoj i srdačnoj atmosferi diskutovali smo o dodatnom jačanju prijateljstva i strateškog partnerstva naših zemalja", napisao je Vučić na Instagramu. Potom je objavio fotografije sa aerodroma, gde je ispratio azerbejdžanskog predsednika. Alijev je u Srbiju stigao 15. februara, a delegacije dve države su potpisale više bilateralnih sporazuma. Ključni je sporazum o izgradnji gasne elektrane u Srbiji koja bi, prema rečima srpskog predsednika Aleksandra Vučića, trebalo da bude otvorena do 2029. godine. Vučić je na Instagramu je dodao da je sa Alijevim sumirao posetu i razgovarao o projektima koji mogu da podignu na još viši nivo saradnju u energetici, infrastrukturom povezivanju i ekonomiji. "Ponosan sam na naše prijateljstvo i stabilne odnose usmerene na konkretne rezultate", naveo je Vučić, uz zajedničku fotografiju. Tokom prvog dana posete, Ilham Alijev je poručio da će gasna elektrana u Srbiji biti jedna od glavnih azerbejdžanskih investicija u Evropi. Srbija trenutno preko 80 odsto dnevnih potreba za gasom pokriva iz Rusije gasovodom Balkanski tok. Ugovorom o snabdevanju gasom sa azerbejdžanskom državnom energetskom kompanijom SOCAR krajem 2023, prvi put je diversifikovala svoje izvore snabdevanja. Iako je gas iz Rusije i dalje dominantan na tržištu Srbije, te količine se ipak smanjuju. U 2025. azerbejdžanski gas činio je osam odsto ukupnog uvoza. To je rast od pet odsto u odnosu na 2024. kada je udeo gasa iz Azerbejdžana činio 2,9 odsto. U Evropi zbog energije raste geostrateški značaj Azerbejdžana, bivše sovjetske republike. U januaru je povećan broj evropskih tržišta koje gasom snabdeva azerbejdžanska državna kompanija isporukama Nemačkoj i Austriji. Time je, kako je saopštio SOCAR, broj evropskih država koje uvoze azerbejdžanski gas porastao na 16.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump čestitao je Kosovu 18. godišnjicu državnosti i potvrdio nepokolebljivu podršku Amerike suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova, saopštilo je Predsjedništvo Kosova. U pismu koje je Trump poslao, Kosovu se čestita učešće u osnivanju Odbora za mir, kao i podrška ove zemlje naporima SAD da riješe globalne probleme u Ukrajini, Gazi i drugim zemljama. "Kako odnos između dvije zemlje nastavlja da se raste, pozdravljamo proširenje partnerstva kroz trgovinsku i investicionu saradnju. Sjedinjene Države su spremne da sarađuju sa Kosovom na unaprijeđenju mira i stabilnosti za opšte dobro", navodi se, između ostalog, u pismu. Sjedinjene Američke Države su od 1998. godine izdvojile više od dvije milijarde dolara za Kosovo. Kosovski lideri su godinama ponavljali da je Amerika najvažniji partner Kosova i da je njena podrška od vitalnog značaja. U tom smislu, Kosovo se nedavno pridružilo Trumpovoj inicijativi Odbora za mir, putem koje SAD žele da okončaju sukobe u svijetu. Trump pozvao Kosovo da bude deo Odbora za mir u GaziMeđutim, odnosi između Kosova i SAD su povremeno bili zategnuti zbog nekih akcija prethodne vlade premijera Aljbina Kurtija koje su se odnosile na srpsku manjinu i koje su u očima američkih zvaničnika bile jednostrane i nekoordinisane. Kao rezultat toga, SAD su prošle godine suspendovale Strateški dijalog sa Kosovom, prije nego što je uopšte i počeo. Međutim, ambasada SAD u Prištini je posljednjih nedelja izjavila za Kosovski servija Radija Slobodna Evropa da su SAD spremne da ponovo pokrenu ovaj proces sa Kosovom i da sarađuju sa Kurtijem, koji je prošle nedelje započeo svoj treći mandat premijera. SAD su bile među prvim zemljama koje su priznale nezavisnost Kosova, proglašenu 17. februara 2008. Njegovu državnost priznaje 121 zemlja, ali nepriznavanje od strane četiri zemlje NATO saveza i pet zemalja Evropske unije ostaje izazov.

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Marko Rubio čestitao je Dan državnosti građanima Srbije i izrazio očekivanja da će dve zemlje nastaviti da produbljuju saradnju. U saopštenju objavljenom na sajtu Stejt departmenta 15. februara, Rubio je ukazao da dve nacije dele "dugu i značajnu istoriju, obeleženu prijateljstvom i uzajamnim poštovanjem". "Sjedinjene Američke Države posvećene su daljem jačanju tih snažnih veza dok zajedno radimo na proširenju trgovine i investicija, kao i na unapređenju ekonomskog prosperiteta naših dveju zemalja", naveo je. U saopštenju se dodaje da SAD "cene partnerstvo Srbije u promovisanju stabilnosti i prosperiteta širom Zapadnog Balkana". "Radujemo se produbljivanju naše saradnje u godini pred nama", zaključuje se u izjavi državnog sekretara SAD. Američki državni sektretar i predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarali u januaru, na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu. Vučić je nakon toga izavio da su pred Srbiju postavljena "dva formalna zahteva", kako bi otpočeo strateški dijalog sa SAD. Kazao je da je jedan od tih zahteva vezan za energetiku, a da je drugi političke prirode. Od tada se ni zvanični Beograd, ni zvanični Vašington o njima nisu oglasili. Strateški dijalog, koji SAD vode sa desetinama država sveta kako bi produbile saradnju, obuhvata niz oblasti – od ekonomije, preko bezbednosti, do spoljne politike. Smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije našlo se među ciljevima američkog Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane, usvojenog polovinom decembra. U istom Zakonu se kao cilj navodi i smanjenje kineskog uticaja u ovoj regiji. Takođe, SAD kao cilj vide i momentalni napredak u dijalogu Srbije i Kosova. SAD, kako je navedeno, treba da podržavaju postizanje konačnog sporazuma Srbije i Kosova, koji će biti zasnovan na uzajamnom priznanju. Pokretanje strateškog dijaloga Srbije i SAD najavljeno je u avgustu 2025, ali do njegovog početka do sada nije došlo.

Američki državni sekretar Marco Rubio naglasio je diplomatski pristup prema Iranu, poručivši da neće govoriti o vojnom napadu i da je predsjednik Donald Trump "jasno stavio do znanja da preferira diplomatiju". Govoreći na zajedničkoj konferenciji za medije u Bratislavi sa slovačkim premijerom Robertom Ficom 15. februara, Rubio je rekao da "nikome do sada nije pošlo za rukom da postigne uspješan sporazum s Iranom, ali mi ćemo pokušati". Rubio boravi u jednodnevnoj posjeti Slovačkoj kao dio šire evropske turneje usmjerene na jačanje odnosa sa ključnim saveznicima. "Trenutno razgovaramo o pregovorima, fokusirani smo na pregovore", rekao je Rubio. "Predsjednik je to jasno rekao. Ako se to promijeni, biće očigledno svima." Izjave američkog državnog sekretara dolaze usred kontinuiranih pokušaja SAD‑a da pregovaraju s Iranom o njegovom nuklearnom programu, balističkim raketama i regionalnim saveznicima. Istovremeno, Iran je otvorio mogućnost postizanja dogovora o svom nuklearnom programu, pod uslovom da Washington ukine sankcije uvedene tamošnjem režimu. U intervjuu za BBC u Teheranu 15. februara, iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Majid Takht-Ravanchi rekao je: "Spremni smo razgovarati o ovome i drugim pitanjima vezanim za naš [nuklearni] program, pod uslovom da su oni također spremni razgovarati o sankcijama." "Te sankcije također moraju biti na stolu", dodao je, naglasivši da je "lopta u američkom polju da pokažu da žele postići dogovor". Takht-Ravanchi nije precizirao misli li na dio ili na sve opsežne američke sankcije uvedene posljednjih godina, koje pogađaju banke, izvoz nafte i druge sektore. Pregovori u ŽeneviIzjava dolazi uoči novih pregovora između SAD-a i Irana u Ženevi 17. februara. Američku delegaciju predvodiće izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, dok će predstavnici Omana djelovati kao posrednici. Oman je ranije u februaru ugostio indirektne razgovore između Teherana i Washingtona. Prema navodima BBC-ja, Takht-Ravanchi je kao znak spremnosti na kompromis naveo iransku ponudu da razrijedi svoj uran obogaćen na 60 posto, dodajući da "nultog obogaćivanja" — što su Sjedinjene Države zagovarale — "više nema na stolu". Zapadne zemlje dugo sumnjaju da Iran nastoji razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je njegov program isključivo civilne prirode. Svjetske sile postigle su 2015. godine istorijski nuklearni sporazum s Teheranom — Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA) — kako bi spriječile razvoj iranske nuklearne bombe. Zapadne ekonomske sankcije tada su ublažene, ali je Iran počeo kršiti obaveze nakon što je Donald Trump, tokom svog prvog mandata kao predsjednik SAD-a, 2018. povukao Sjedinjene Države iz JCPOA‑a i ponovo uveo sankcije. Drugi nosač aviona kreće prema Arabijskom moruTrump je nedavne početne pregovore između SAD-a i Irana nazvao "pozitivnim", ali je tokom vikenda izjavio da je promjena režima "najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi" u Iranu. Potvrdio je i da će se drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, uskoro pridružiti "masivnoj" američkoj armadi u Arabijskom moru. Američki predsjednik više puta je zaprijetio udarima na Iran ako se ne postigne dogovor koji bi ograničio njegov nuklearni program. Sjedinjene Države i Izrael gađali su iranska nuklearna i vojna postrojenja tokom 12-dnevne kampanje bombardovanja u junu. Na panel-diskusiji na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji 13. februara, Rafael Grossi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), rekao je da se nuklearni pejzaž Irana drastično promijenio nakon američkih napada, dodajući da je "fizička infrastruktura iranskog nuklearnog programa u velikoj mjeri oštećena" i da će budući nadzor morati biti fokusiran ne samo na ono što je preostalo, nego i na to kako bi se iranske nuklearne sposobnosti mogle dalje razvijati. Inspektori IAEA‑e vratili su se u Iran, ali i dalje nemaju pristup lokacijama koje su bile mete bombardovanja. Predstojeći pregovori održavaju se i nekoliko sedmica nakon nasilnog gušenja antivladinih protesta širom Irana ranije ove godine. Prema navodima organizacija za ljudska prava, iranske snage sigurnosti ubile su hiljade demonstranata, a više od 53.000 ljudi je uhapšeno.

Proizvođači mleka i poljoprivrednici peti dan blokiraju Ibarsku magistralu u mestu Mrčajevci kod Čačka u zapadnoj Srbiji. Protest se održava zbog, kako se navodi, sve težeg položaja domaćih proizvođača mesa i mleka. U znak podrške, i poljoprivrednici iz drugih krajeva Srbije blokiraju puteve u dvadesetak mesta i gradova, u nedelju 15. februara, javila je agencija Beta. Takođe, poljoprivrednici širom Vojvodine su na dva sata izvezli traktore na ulice i parkirali ih kraj puteva kao znak podrške proizvođačima mleka. Proizvođači mleka i poljoprivrednici od Vlade Srbije traže zaštitu domaćeg tržišta mleka i mesa, uvođenje kvota na uvoz, kontrolu kvaliteta i porekla mleka i mlečnih proizvoda na granici, vraćanje otkupnih cena na prethodni nivo, kao i garantovan otkup od svakog proizvođača. Navode da bez hitne reakcije države mnoga domaćinstva neće izdržati i da se kriza u mlečnom sektoru ne meri danima ili nedeljama. Reagujući na zahteve protesta, Ministarstvo poljoprivrede je 11. februara saopštilo da je "sprovelo čitav niz mera kako bi očuvalo i ojačalo domaću proizvodnju mleka i obezbedilo stabilne uslove za rad stočara, u uslovima izraženih poremećaja na regionalnom i evropskom tržištu". "Pad otkupnih cena, viškovi mleka na pojedinim tržištima i rast troškova proizvodnje predstavljaju zajednički izazov za proizvođače u većini država", ocenilo je Ministarstvo. Niska cena sirovog mleka godinama je problem poljoprivrednika u Srbiji, pisao je u januaru Radio Slobodna Evropa (RSE). Kako bi ukazali na problem, stočari iz Šumadije protestovali su u decembru u Kraljevu gde su pred Novu godinu građanima podelili tonu mleka. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je u januaru za RSE da razume zabrinutost proizvođača, ali da tržišne cene formiraju ponuda i tražnja.