Građani, studenti i novinari okupili su se 14. aprila ispred zgrade televizije N1 u Beogradu u znak podrške nakon smene direktora te televizije Igora Božića. Na skup su pozvala medijska udruženja u Srbiji. Prisutni su i članovi zborova građana i predstavnici opozicije, prenosi agencija Beta. Protest ispred televizije N1 u Beogradu održan je i pre nedelju dana zbog zabrinutosti da bi smena dosadašnjeg programskog direktora mogla značiti promenu uređivačke politike te kuće. Nezavisno udruženje novinara Srbije izrazilo je tada zabrinutost da odluka o smeni direktora N1 može imati "dalekosežne posledice po nezavisno informisanje u Srbiji". Ovim povodom se tada oglasio i portparol Evropske komisije nadležan za pitanja proširenja Gijom Mersije (Guillaume Mercier) navodeći da institucije u Briselu prate dešavanja u N1 nakon smene Božića. Božića je novi menadžment 3. aprila obavestio da je razrešen sa funkcije direktora, a kasnije je informisan da je "neraspoređen", preneo je N1. Prethodno je 19. februara osnovano preduzeće Adria News Network (ANN) kao deo restrukturiranja medijske kompanije United Group. Tada je deo medija, među kojima i N1, prebačen "pod kapu" tog novoosnovanog preduzeća. Novi direktor N1 televizije je izvršni direktor za informativni program ANN Brent Sadler. On je 3. aprila naveo da kadrovske promene neće uticati na uredničku strukturu. Urednici i novinari N1 i ranije su izrazili bojazan da je to uvod u promenu uređivačke politike, što su iz United Group-a odbacili. Na takvu mogućnost ukazivali su i sredinom prošle godine kada je došlo do smene čelnih ljudi u United Group-a. Priča o tome otvorena je i nakon što je Projekat za istraživanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) objavio u avgustu 2025. audio snimak telefonskog razgovora direktora United Grupe (UG) Stena Milera i direktora Telekoma Srbije Vladimira Lučića. Miler i Lučić razgovarali su, prema onome što je objavljeno, o strategiji da se umanji uticaj medija koji kritički izveštavaju o vlasti Aleksandra Vučića. Predstavnici vlasti u Srbiji, na čelu sa Vučićem, godinama bez dokaza iznose najrazličitije optužbe na račun N1.

Ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez razgovarao je u Pentagonu s Danielom L. Zimmermanom, pomoćnikom američkog ministra obrane za međunarodna sigurnosna pitanja, o mogućnostima suradnje u oblasti namjenske industrije, te učešću BiH u mirovnim snagama u Gazi, saopćilo je Ministarstvo obrane BiH 14. aprila. "Sa Zimmermanom je razgovarano i o dodatnom unapređenju saradnje, jačanju partnerstva, mogućnostima suradnje u oblasti namjenske industrije, kao i drugim pitanjima od zajedničkog interesa. Ministar Helez je posebno naglasio značaj suradnje sa saveznom državom Maryland", navodi se u saopćenju. Osim Heleza, delegaciju u službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama su i zamjenik ministra obrane Aleksandar Goganović, premijer i dva ministra u Vladi entiteta Federacija BiH, nekoliko načelnika i gradonačelnika, kao i predstavnici kliničkih centara, univerziteta, Vanjskotrgovinske komore i namjenske industrije BiH. Kako je saopćeno, zamjenik ministra obrane Aleksandar Goganović istakao je punu podršku učešću BiH u međunarodnim stabilizacionim snagama u Gazi koje će djelovati pod pokroviteljstvom SAD-a. Naglasio je i važnost nastavka suradnje na nabavci novih helikoptera za Oružane snage BiH u partnerstvu sa SAD-om. Goganović je kazao da je strateško partnerstvo sa SAD-om od ključnog značaja, jer direktno doprinosi očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti svih naroda u BiH. Iz Ministarstva odbrane BiH navode da ove godine bilateralna suradnja između dvije zemlje obuhvata više od 80 zajedničkih aktivnosti, a dosadašnji rezultati uključuju i značajna ulaganja u Oružane snage BiH, uključujući nabavku šest novih američkih helikoptera. Sastanak u Pentagonu dio je šireg nastojanja jačanja strateškog partnerstva između BiH i SAD-a, a iz Ministarstva obrane BiH navode da je partnerstvo sa SAD-om čija kontinuirana podrška ključna za sigurnost i stabilnost BiH. Ministar obrane BiH Zukan Helez najavio je u februaru da BiH planira otvoriti ured namjenske industrije u SAD-u, poslati vojnike u buduću međunarodnu misiju u Gazi i uskoro preuzeti nove američke vojne helikoptere. BiH na američko tržište najviše izvozi oružje i druge proizvode namjenske industrije, koji čine više od 60 posto ukupnog izvoza u tu zemlju. Predsjednik SAD-a Donald Trump predstavio je svoj novi Odbor za mir na ceremoniji u Davosu krajem januara ove godine nakon potpisivanja osnivačke povelje na Svjetskom ekonomskom forumu u Švicarskoj. Za BiH bi eventualno sudjelovanje u misiji u Gazi predstavljalo nastavak politike aktivnog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim operacijama, budući da su vojnici iz BiH ranije sudjelovali u NATO misijama u Afganistanu i Iraku. BiH je od 2018. godine u Akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo. Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz entiteta Republika Srpska protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da BiH po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.

Portparol kosovske vlade Arlind Mandžuka (Manxhuka) i poslanik vladajuće partije Pokret Samoopredeljenje Egzon Azemi osuđeni su u utorak na sudu u Prištini na godinu dana i šest meseci zatvora, u ponovljenom postupku zbog podsticanja razdora i netolerancije. U istom predmetu, Ćerim Eljšani (Qerim Elshani) i Edi Zeneljaj takođe su osuđeni na šest meseci zatvora, pošto su proglašeni krivim za zastrašivanje. Osuđeni na Osnovnom sudu u Prištini imaju pravo žalbe u roku od 30 dana Apelacionom sudu. U reakcija posle presude, Azemi je na Fejsbuku (Facebook) napisao da su on i Mandžuka osuđeni "bez ikakvih dokaza od strane zastarelog pravosudnog sistema koji oslobađa srpske teroriste". Njima je suđenje ponovljeno nakon što je Apelacioni sud prošle godine poništio raniju presudu protiv njih, kojom je Mandžuka oslobođeni optužbi, dok su Azemi, Eljšani i Zeneljaj bili osuđeni na po šest meseci zatvora. Za šta su osuđeni Mandžuka i Azemi?U novembru 2023. godine, tužioci su podigli optužnicu protiv Mandžuke i Azemija zbog podsticanja razdora i netrpeljivosti prema sudiji i tužiocu u Prištini. U vreme podizanja optužnice, Mandžuka je bio portparol Pokreta Samoopredeljenje, dok je Azemi bio član te stranke. Prema optužnici, Mandžuka i Azemi su 28. decembra 2022. godine, zloupotrebljavajući svoj službeni položaj putem društvene mreže Fejsbuk, svesno širili i podsticali mržnju i netrpeljivost prema sudiji Mentoru Bajraktariju i specijalnom tužiocu Afrimu Šefkijuu (Shefkiu), posle njihove odluke da promene meru pritvora osumnjičenom Dejanu Pantiću. Ukupno 12 godina zatvora trojici optuženih za napad na kancelarije Izborne komisije KosovaPantić, bivši pripadnik Kosovske policije srpske nacionalnosti, uhapšen je 10. decembra 2022. pod sumnjom za organizovanje "terorističkog napada" 6. decembra na službenike Centralne izborne komisije na severu većinom naseljenom srpskim stanovništvom. Njegov slučaj je izazvao reakcije u zemlji. Prema optužnici, Mandžuka je, između ostalog, na društvenim mrežama pisao "Ova presuda je čin izdaje", "Za koga radi ovaj sud!?" i "Izdajnici zaslužuju metak". Tužioci su tvrdili da su svojim reakcijama Mandžhuka i Azemi preduzeli opasne i podsticajne radnje s tendencijom da utiču ili ometaju rad sudije i tužioca, i da su njihove radnje mogle da poremete javni red i oštete njihov ugled i lični integritet.

Američki istražni organi sprovode istragu protiv transportne kompanije u vlasništvu državljanina Srbije, zbog prevare, objavio je američki televizijski kanal CBS u svojoj emisiji "60 minuta". Kompanija "Super Ego Holdiing" – koja uključuje mrežu komercijalnih transportnih i lizing kompanija sa sedištem u Srbiji i SAD – pod istragom je Federalne administracije za bezbednost motornih prevoznika (FMCSA), zbog sumnji da je poslovala po takozvanoj "kameleon šemi". To podrazumeva da kompanija izbegava odgovornost za prekršaje u bezbednosti saobraćaja gašenjem firme da bi odmah potom registrovala novu kompaniju. Na kamione bi, navode, samo zalepili novo ime firme. "Oni su deo tekuće istrage", rekao je u emisiji "60 minuta" Derek Bars, administrator FMCSA. Prema navodima CBS-a, tokom 2025. godine regulatori su pojačali kontrolu nad stranim komercijalnim vozačima kamiona i lažnim školama za komercijalne vozače, i obećali da će se obračunati s "kameleonskim prevoznicima". Prema podacima američkog Ministarstva saobraćaja, "kameleonski prevoznici" povezani sa kompanijom "Super Ego" zabeležili su gotovo 15.000 bezbednosnih prekršaja i 500 saobraćajnih nezgoda u poslednje dve godine. Kamioni kompanije "Super Ego" počeli su da prevoze teret širom SAD 2019 godine. Tu kompaniju je osnovao srpski preduzetnik Aleksandar Mimić i od tada je izrasla u veliko preduzeće povezano sa više od dvadesetak prevoznika sa sedištem u SAD, sa čvorištima u saveznim državama Ilinois i Florida, i velikim klijentima kao što su Amazon, Walmart, Costco i Poštanska služba Sjedinjenih Država. Pored istrage koju vodi FMCSA, više stotina bivših vozača podnelo je kolektivnu tužbu protiv kompanije "Super Ego" zbog prevare i kršenja ugovora. Novinari emisije "60 minuta" razgovarali su sa sedam vozača koji su im rekli da su menadžeri iz Srbije rutinski skidali stotine do hiljade dolara sa njihove zarade kroz prekomerne naknade za lizing, osiguranje i popravke. U kolektivnoj tužbi taj postupak je okarakterisan kao "šema za prevaru vozača". Bivši vozači "Super Ega" su takođe svedočili da su bili pod pritiskom da voze više sati uz manje sna. Nakon što bi dostigli zakonski limit od 11 sati za volanom, menadžeri u Srbiji bi ilegalno resetovali tahograf (aparat koji beleži aktivnosti vozača) da bi vozačima dali novi set sati. U kompaniji negiraju bilo kakva krivična dela, a advokati "Super Ega" su za CBS rekli da je to lizing kompanija, a ne transportna firma, i da nije odgovorna za postupke povezanih prevoznika i vozača. U Agenciji za privredne registre Srbije Aleksandar Mimić vodi se kao direktor i vlasnik firme "Ego Express DOO" sa sedištem u Beogradu. Firma je osnovana u maju 2018. godine, a osim Aleksandra Mimića se kao direktor navodi i njegov brat Nikola. O Mimiću su mediji u Srbiji pisali i 2025. godine, kada su se pojavile informacije da je "Super Ego" platio pozivnicu na donatorsku večeru Republikanske stranke za delegaciju Srbije na čelu sa predsednikom države Aleksandrom Vučićem. Mimić je u maju prošle godine za televiziju Insajder negirao da je njegova firma platila donaciju, kao i da je na bilo koji način bio uključen u posetu delegacije Srbije. Njegova kompanija je bila donator bivšem državnom tužiocu Arizone Marku Brnoviću za kampanju unutar Republikanske stranke za senatora iz Arizone. U 2021. i 2022. godini "Super Ego Holding" je donirao ukupno 300.000 dolara. Aleksandar Mimić je u intervjuu za Insajder rekao da je sa Brnovićem u prijateljskim odnosima, a njegovu kampanju je donirao jer je to bila šansa da neko u američkom Senatu zastupa interese Srbije.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov doputovao je u Peking u trenutku kada Kina pojačava diplomatske napore u vezi s ratom u Iranu, a usred američke blokade brodova koji pristaju u iranske luke, što je potez koji je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo "opasnim i neodgovornim". Očekuje se da će Lavrov održati razgovore s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem tokom svoje posjete 14. i 15. aprila. Prema navodima ruskog Ministarstva vanjskih poslova, razgovori će obuhvatiti ratove u Iranu i Ukrajini, kao i produbljivanje veza između Pekinga i Moskve. "Očekuje se temeljna razmjena mišljenja o nizu 'vrućih tema' i regionalnih pitanja, uključujući ukrajinsku krizu i situaciju na Bliskom istoku", navodi se i dodaje da će se tokom posjete razgovarati i o kinesko-ruskoj saradnji u multilateralnim tijelima poput Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), BRICS-a, G20, Šangajske organizacije za saradnju (SCO) i Ujedinjenih nacija. Posjeta Lavrova Kini dolazi nakon što mirovni pregovori u Islamabadu između Sjedinjenih Država i Irana nisu rezultirali dogovorom, što je navelo američkog predsjednika Donalda Trumpa da pozove na blokadu brodova koji pristaju u iranske luke dok prolaze kroz Hormuški moreuz, stratešku tačku za svjetsko snabdijevanje energijom. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je taj potez "opasnim i neodgovornim" tokom konferencije za novinare 14. aprila. Posjeta se odvija i u trenutku kada kineski lider Xi Jinping nastoji da igra vidljiviju ulogu u diplomatiji oko rata na Bliskom istoku, dok se tenzije između Teherana i Washingtona razvijaju. Xi je 14. aprila ugostio šeika Khalida bin Mohammeda Al Nahyana, prijestolonasljednika Abu Dhabija, gdje je, prema kineskim državnim medijima, "iznio prijedloge za očuvanje mira u regionu". "Suverenitet je osnova opstanka svih zemalja, posebno velikog broja zemalja u razvoju, i ne smije biti narušen", rekao je Xi, prema kineskom izvještaju sa sastanka. Iako su neki izvještaji, uključujući i komentare samog Trumpa, sugerisali da je Kina imala ulogu u podsticanju nedavnih pregovora o prekidu vatre, ostaje nejasno koliko je uloga Pekinga bila ključna u privođenju Teherana za pregovarački sto. Analitičari kažu da Kina teži jačanju svog globalnog statusa usred rata u Iranu, nastojeći prikazati Sjedinjene Države kao destabilizujuću silu u međunarodnoj politici i trgovini. Peking i Moskva o ratu u IranuIako je dio redovnih aktivnosti između Pekinga i Moskve, Lavrovljeva posjeta se dešava u ključnom trenutku rata u Iranu i odnosa Kine sa Sjedinjenim Državama. Očekuje se da će Trump otputovati u Peking 14. i 15. maja na samit sa Xijem, koji će se fokusirati na niz trgovinskih, tehnoloških i vojnih pitanja. Putovanje je prvobitno bilo zakazano za kraj marta, ali je odgođeno zbog rata u Iranu. Sankcionisani naftni tanker kineskog porijekla trebao bi biti prvi brod koji će testirati novu američku blokadu Hormuškog moreuza, prema podacima o isporuci kompanija LSEG i Kpler. Brod pod nazivom Rich Starry i njegov vlasnik, Shanghai Xuanrun Shipping Co Ltd, već su bili pod američkim sankcijama zbog poslovanja s Iranom. U znaku dubokih tenzija koje je blokada izazvala u Pekingu, Guo Jiakuna, portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova, nazvao je američku akciju "opasnu i neodgovornu", dodajući da je Washington pokrenuo "ciljanu blokadu koja će samo pogoršati tenzije, podriti ionako krhki sporazum o prekidu vatre i dodatno ugroziti sigurnost prolaza kroz moreuz". Ruska posjeta slijedi izvještaje CNN-a i The New York Timesa u kojima se navodi da američke obavještajne agencije imaju informacije o mogućim kineskim isporukama ručnih protivavionskih raketa Iranu. Iako Kina to negira, američke službe procjenjuju da Peking razmatra načine podrške Iranu, uključujući isporuku komponenti, goriva i hemikalija koje bi se mogle koristiti u vojnoj proizvodnji. Stručnjaci ističu da je javna retorika Pekinga donekle ublažena otkako su krajem februara počeli američko-izraelski udari na Iran. To se pripisuje dubokim vezama Kine s arapskim nacijama, ali i cilju Pekinga da balansira odnose s SAD-om uoči predstojećeg samita Trump-Xi. Kina uveliko zavisi od nafte koja prolazi kroz Hormuški moreuz i zabrinuta je kako bi globalne ekonomske posljedice rata mogle ugroziti njenu ekonomiju. Podaci objavljeni 14. aprila pokazuju da je zamah kineskog izvoza usporio u martu, uz rast od svega 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je značajan pad u poređenju sa januarom i februarom kada je rast iznosio 22 posto.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u ponedeljak, 13. aprila da očekuje da Srbija i mađarski MOL uskoro potpišu "šerholder ugovor", odnosno međudržavni sporazum u postupku kupovine udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS). U gostovanju na Radio-televiziji Srbije (RTS) Vučić je rekao da svaka strana ima "teške uslove". "U svakom slučaju, naši se tiču rada Rafinerije i činjenice da ne možemo da dobijemo više obaveza nego što smo ih imali u odnosu sa Rusima. Oni imaju neke svoje zahteve ali verujem da ćemo naći kompromisno rešenje i to rešiti", rekao je Vučić za RTS. Ruski Gasprom njeft i mađarska MOL Grupa i dalje čekaju "zeleno svetlo" američkih vlasti na okvirni sporazum o prodaji ruskog udela u NIS-u koji su postigli sredinom januara. Pregovori o prodaji ruskog udela u NIS-u mađarskoj MOL Grupi i dalje traju nakon potpisanog okvirnog sporazuma, koji je sredinom januara prosleđen američkim vlastima. Prvobitni rok za pregovore, koji je isticao 24. marta, produžen je do 17. maja. Dok traju pregovori, NIS-u je u više navrata produžena licenca za rad. Ova koja je na snazi ističe sredinom aprila. SAD produžile rok za pregovore MOL-a i NIS-a, saopštila mađarska kompanijaVučić je dodao da je opredeljenje MOL-a da se nastave razgovori sa Srbijom ruskim partnerom u NIS-u (Gasprom), kako bi sve bilo završeno u dogovorenom roku. "Taj rok je produžen do 22. maja, a do 17. aprila imamo licencu. Očekujem i nadam se da će biti produžena licenca. Radili smo mi i naši mađarski prijatelji, verujem da je (potpredsednik SAD) J.D. Vance obavešten tokom boravka u Budimpešti o tome, i mislim da bi trebalo da se u najgorem slučaju nadamo, ili očekujemo povoljne vesti po tom pitanju", rekao je Vučić. Posle više odlaganja, primena sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji i jedinoj koja eksploatiše i prerađuje naftu u većinskom ruskom vlasništvu, počela je 9. oktobra 2025. Cilj sankcija SAD je da spreče da Rusija, kroz profit od energenata, finansira rat u Ukrajini. NIS Grupa, osim matičnog preduzeća Naftne industrije Srbije, obuhvata i druga zavisna preduzeća u zemlji i inostranstvu. Među njima su Petrohemija Pančevo i kompanije preko kojih NIS posluje u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj. Upitan da li su zabrana izvoza naftnih derivata i smanjenja akciza na gorivo dovoljne da se održe cene i snabdevenost tržišta, Vučić je kazao da ništa nije dovoljno "kada imate potpuno ludilo u svetu". Zbog posledica sukoba SAD i Irana, kazao je da će se prvi problemi osetiti u kerozinu i dodao da će Srbija upotrebiti vojne rezerve tog avionskog goriva. "Verujem da ćemo imati nešto više nego drugi, a da li je to dovoljno - pa nikome nije dovoljno. To unosi krizu u sve sfere društvenog života. Mi smo se odrekli i dodatnih pet odsto naše akcize", kazao je Vučić, dodajući da to smanjuje prihode budžeta, investicije i mogućnost povećanja plata. Izborne promene u Mađarskoj i izgradnja naftovodaVučić je u gostovanju na RTS-u izrazio i nadu da će, nakon promene vlasti u Mađarskoj, projekti sa tom zemljom, poput izgradnje naftovoda, biti nastavljeni. Novoizabrani premijer Mađarske Peter Mađar je na konferenciji za medije 13. aprila rekao da bi se "vrlo rado" sastao sa srpskim rukovodstvom. "Tačno znam šta se dešava u Srbiji i znam kakve su veze postojale, postoje ili će postojati između Orbanove vlasti sa vlastima u Srbiji koju vodi Vučić. Ja sam otvoren za saradnju bez obzira što verovatno u mnogim stvarima mislimo drugačije u svetu nego predsednik Vučić ili srpsko rukovodstvo", rekao je Mađar. Takođe je dodao da "prijateljstvo naših naroda i postojeći dobri odnosi su nam veoma važni. Mogu da kažem da se nećemo mešati u unutrašnje stvari drugih država i sam vidim kakvi su protesti i kako se vlasti odnose prema njima". U poruci srpskom narodu, Mađar je napomenuo "bez mešanja u njihova unutrašnja pitanja" ali da "crpe snagu iz jučerašnjih izbora u Mađarskoj". Dodao je da to poručuje i drugim državama u kojima su ljudi u teškoj situaciji, navodeći "takozvane hibridne režime gde ne postoji puna vladavina prava". Kazao je da će sarađivati sa svima uprkos njihovoj otvorenoj podršci koju su pružali Viktoru Orbanu. Vučić je povodom izbora u Mađarskoj, rekao da je Srbija sa tom zemljom imala slojevite i teške odnose, dok su Srbi i Mađari imali nelake odnose. "Ponosan sam na činjenicu da smo Orban i delimično ja, i još neki ljudi, izgradili najbliže odnose dva naroda", rekao je Vučić. "Došli smo do istinskog i iskrenog razumevanja između nas, i verujem da to nije lako srušiti. Dakle, to je ono što je najvažnije, i zato ću sa poštovanjem, iako bih verovatno drugačije odgovarao na neke stvari, govoriti i o gospodinu Mađaru i o svemu onome što predstoji", rekao je predsednik Srbije. Lider mađarske opozicije Peter Mađar ostvario ubedljivu pobedu i okončao vladavinu Viktora Orbana i njegove desničarske stranke Fides nakon 16 godina na vlasti. Viktor Orban i Aleksandar Vučić godinama unazad su intenzivirali saradnju dve zemlje, ocenjujući da su odnosi na "istorijskom maksimumu". Tokom zajedničkih susreta obojica su poručivali da njihove zemlje mogu da računaju jedna na drugu. Orban je jedan od stranih lidera koje je Vučić nazvao "velikim prijateljima Srbije."

Specijalno državno tužilaštvo u Crnoj Gori 13. aprila pokrenulo je krivični postupak protiv još devet lica zbog sumnje da su počinili krivična dela stvaranja kriminalne organizacije i neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga. Krivični postupak se odnosi na delovanje kriminalne grupe za koju su kao organizatori optuženi Radoje Zvicer, Vaso Ulić i Slobodan Kašćelan. U pitanju je kriminalna organizacija osnovana sa ciljem krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, kao i krijumčarenja 903 kilograma te droge u junu 2020. godine, što su sprečili nadležni organi u Australiji, navodi se u saopštenju tužilaštva. Iz tužilaštva podsećaju da su prethodno podignute optužnice protiv tri organizatora kriminalne grupe, kao i još 22 druga pripadnika grupe. Oni su optuženi za krivično delo stvaranje kriminalne organizacije, kao i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Po tim optužnicama u toku je glavni pretres pred Višim sudom u Podgorici. Radoje Zvicer, jedan od optuženih za organizovanje ove kriminalne grupe, je odbegli vođa kavačkog klana iz Kotora. Protiv njega je u januaru 2025. godine Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore otvorilo istragu zbog sumnje za ubistvo Rista Mijanovića u novembru 2020. godine. Pod istragom se nalazi još 12 pripadnika Kavačkog klana. Kavački klan bavio se pretežno međunarodnim švercom kokaina, a upravo zbog toga se Zvicer nalazi na listi 50 najtraženijih evropskih begunaca. Zviceru se od 2020. godine, kada je teško ranjen u Kijevu, gubi svaki trag. U evropskim dokumentima se ističe da se služio sa najmanje 15 lažnih identiteta.

Predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) pozvala je države članice Evropske unije (EU) da preispitaju mogućnost uvođenja kvalifikovane većine u evropskim odlukama koje se odnose na spoljnu politiku. Ona je ovu inicijativu iznela odgovarajući na pitanje da prokomentariše ishod parlamentarnih izbora u Mađarskoj 12. aprila, koji su proizveli promene u vladanju premijera Viktora Orbana, koji je u evropskim politikama često predstavljao prepreku u donošenju odluka. "Prelazak na glasanje kvalifikovanom većinom u spoljnoj politici važan je način da se izbegnu sistemske blokade, kao što smo videli u prošlosti", izjavila je predsednica EK na konferenciji za novinare i pozvala vlade država članica da prihvate promene i "iskoriste ovaj zamah". Mađarska je često blokirala spoljnopolitičke odluke koje se donose jednoglasno, uključujući i 20. paket sankcija protiv Rusije, kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu, kao i napredovanje ove zemlje u pristupnom procesu. Komentarišući izbore u Mađarskoj, čiji je ubedljivi pobednik lider partije "Tisa" Peter Mađar (Magyar), fon der Lajen je ocenila da se "Mađarska vraća na evropski put". Ona je potvrdila obnovu kontakta između Brisela i Budimpešte, ali da, prema njenim rečima, glavna faza približavanja mora da sačeka dok Mađar formalno ne preuzme dužnost. "Danas je Evropa Mađarska, bez ikakve sumnje. Narod Mađarske je progovorio i povratio svoj evropski put. To je pobeda temeljnih sloboda", navela je predsednica EK. Ocenila je da je izbornim rezultatom "Unija ujedinjenija". "Puno je posla pred nama, jer se Mađarska vraća na evropski put." Obnova odnosa odnosi se pre svega na finansijska sredstva. Naime, EU je zamrznula oko 17 milijardi evra u fondovima za koheziju i oporavak od kovida zbog niza pravnih sporova sa Budimpeštom u vezi sa vladavinom prava, nezavisnošću pravosuđa, akademskim slobodama, zakonom o azilu i pravima LGBTQ+ osoba. Prvo što diplomate EU očekuju od budućeg premijera Mađarske, Petera Mađara, jeste ukidanje veta na kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu koji je stavio odlazeći premijer Viktor Orban. Takođe se očekuje deblokada 20. paketa sankcija koje je blokirao Orban, a koje je EU htela da uvede protiv Rusije u februaru, na četvrtu godišnjicu početka rata u Ukrajini. Kipar, zemlja koja trenutno predsedava Savetom EU, će, prema rečima kiparskih zvaničnika, staviti kredit i sankcije na agendu "čim uslovi to dozvole".

Brojni svjetski i evropski lideri uputili su čestitke Peteru Magyaru i opozicionoj stranci Tisza nakon njihove pobjede na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, kojima je okončana 16-godišnja vladavina premijera Viktora Orbana. Poljski premijer Donald Tusk objavio je na društvenim mrežama isječak telefonskog razgovora s Magyarom, kojeg je nazvao iz Seula kako bi mu čestitao na izbornom uspjehu. "Dobrodošli natrag u Evropu", napisao je Tusk uz snimak razgovora. U odvojenoj objavi na mreži X naveo je: "Mađarska - Poljska - EU ponovno zajedno! Bila je to veličanstvena pobjeda, dragi prijatelji!", a poruku je zaključio riječima na mađarskom jeziku: "Rusi, idite kući!". U samom razgovoru s Magyarom rekao je: "Peter, pozdrav! Silno se radujem, možda čak i više od tebe." Čestitke su stigle i iz Slovačke. Premijer Robert Fico izjavio je da s punim poštovanjem prima na znanje odluku građana Mađarske na parlamentarnim izborima te da je spreman za intenzivnu saradnju s novim mađarskim premijerom, kojem je čestitao na izbornom rezultatu. "Ciljevi Vlade Slovačke ostaju nepromijenjeni", naveo je Fico u pisanoj izjavi. Njemački kancelar Friedrich Merz čestitao je Magyaru i poručio da se raduje saradnji za "snažnu, sigurnu i, prije svega, ujedinjenu Evropu", naglašavajući važnost povratka Mađarske konstruktivnoj ulozi unutar Evropske unije. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je izbornu pobjedu Tisze kao jasan politički zaokret. "Mađarska je izabrala Evropu. Srce Evrope večeras jače kuca u Mađarskoj", napisala je von der Leyen, dodajući da se zemlja vraća svom evropskom putu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je Magyaru na "uvjerljivoj pobjedi" i u objavi na Telegramu poručio da je "važno kada pobijedi konstruktivan pristup". Zelenski je dodao da je Ukrajina spremna na buduću saradnju s novom mađarskom vladom na jačanju sigurnosti i stabilnosti u Evropi. Čestitke je uputio i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je rekao da Francuska pozdravlja pobjedu koja pokazuje "demokratsko učešće i privrženost mađarskog naroda vrijednostima Evropske unije i Mađarskoj u Evropi". "Zajedno, napredujmo ka suverenijoj Evropi, sigurnosti na našem kontinentu i demokratiji", poručio je Macron. Pobjeda stranke Tisza označila je kraj 16-godišnje vladavine Viktora Orbana, koji je priznao poraz nakon što su djelimični rezultati pokazali ubjedljivu prednost opozicije. Preliminarni rezultati, bazirani na više od 80 posto prebrojanih glasova, ukazuju da bi Tisza mogla osvojiti oko 137 od ukupno 199 poslaničkih mjesta u mađarskom parlamentu, čime bi obezbijedila dvotrećinsku većinu i mogućnost samostalnog formiranja vlasti, kao i izmjena ključnih zakona. Izbori su održani uz rekordnu izlaznost od oko 79 posto, što analitičari ocjenjuju kao snažan signal nezadovoljstva dosadašnjim političkim kursom zemlje. Lider Tisze Peter Magyar poručio je nakon objave rezultata da Mađarska "želi ponovo da bude evropska zemlja", najavljujući borbu protiv korupcije, jačanje demokratskih institucija i obnovu odnosa s Evropskom unijom. U izbornoj trci učestvovalo je samo pet stranaka – najmanji broj još od demokratizacije Mađarske 1990. godine – nakon što su se pojedine političke opcije povukle kako bi povećale šanse opozicije.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine čestitalo je Peteru Magyaru i opozicionoj stranci Tisza pobjedu na parlamentarnim izborima u Mađarskoj 2026. godine. U objavi na društvenoj mreži X, Ministarstvo je navelo da se raduje "novom poglavlju odnosa između Bosne i Hercegovine i Mađarske", zasnovanom na međusobnom poštovanju, iskrenom partnerstvu i zajedničkim evropskim vrijednostima, dodajući da izborni rezultat otvara prostor za uravnoteženiju i konstruktivniju saradnju u interesu građana obje zemlje. Čestitke Peteru Magyaru uputio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je izrazio uvjerenje da će se nastaviti dobra saradnja između Mađarske i Srbije, zahvalivši dosadašnjem mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na, kako je naveo, odnosima koje su dvije zemlje do sada imale. Pobjedu opozicije u Mađarskoj čestitao je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je poručio da se raduje susretu sa Magyarom u junu, na Samitu EU – Zapadni Balkan u Crnoj Gori, ističući da je Mađarska bila snažan podržavalac crnogorskog puta ka članstvu u Evropskoj uniji. Crnogorski premijer Milojko Spajić također je čestitao Magyaru i stranci Tisza izbornu pobjedu, navodeći da se raduje daljem unapređenju partnerstva Crne Gore i Mađarske, kao i saradnji na evropskim prioritetima "zasnovanim na demokratskim vrijednostima i viziji snažne i ujedinjene Evrope". Čestitke Peteru Magyaru uputio je i premijer Kosova Albin Kurti, koji je saopštio da Kosovo pozdravlja podršku mađarskog naroda vrijednostima Evropske unije i da se raduje budućoj saradnji dvije strane. Pobjeda stranke Tisza označila je kraj 16-godišnje vladavine premijera Viktora Orbana, koji je priznao poraz nakon što su djelimični rezultati pokazali ubjedljivu prednost opozicije. Čestitke je uputio i premijer Albanije Edi Rama koji se istovremeno zahvalio Viktoru Orbanu na zbližavanju dvije države. Rama je na društvenoj mreži X napisao: "Bilo je zadovoljstvo sarađivati sa premijerom Orbanom i biti svjedok zbližavanja Albanije i Mađarske. Želim svom dobrom prijatelju Viktoru sve najbolje u ovom novom poglavlju njegovog života. Istovremeno, srdačno čestitam Peteru Mađaru na njegovoj zaista impresivnoj pobjedi. Novoizabranom premijeru Mađarske želim puno uspjeha u njegovom velikom poduhvatu da otvori novo poglavlje za svoju zemlju i radujem se zajedničkom radu na još većem zbližavanju naših dviju zemalja". Preliminarni rezultati sa više od 80 posto prebrojanih glasova ukazali su da bi Tisza mogla osvojiti oko 137 od ukupno 199 poslaničkih mjesta u parlamentu, čime bi obezbijedila dvotrećinsku većinu i mogućnost samostalnog formiranja vlasti. Izbori su održani uz rekordnu izlaznost od oko 79 posto. Lider Tisze Peter Magyar poručio je nakon objave rezultata da Mađarska "želi ponovo da bude evropska zemlja", najavljujući borbu protiv korupcije i jačanje demokratskih institucija. Pobjedu mađarske opozicije pozdravili su i brojni evropski lideri, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, koja je ocijenila da se Mađarska ovom odlukom birača vraća evropskom putu. Na izborne rezultate osvrnuo se i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, koji je u objavi na društvenoj mreži X ocijenio da je Viktor Orban izgubio političku bitku, ali da je postavio temelje evropskog suverenizma, antimigrantske i antiratne politike. Stevandić je naveo da je Orban "politički ostao u poziciji feniksa", da je "udario temelje srpsko-mađarskog prijateljstva" te da je "džentlmenski priznao poraz", dodajući da je Magyar njegov "učenik". U izbornoj trci je učestvovalo samo pet stranaka - najmanji broj stranaka koje su učestvovale na izborima još od demokratizacije Mađarske 1990. godine - nakon što su se neke političke opcije povukle kako bi povećale šanse za pobjedu stranke Tisza.