U Specijalizovanim komorama Kosova u Hagu u petak počinju uvodne izjave u procesu protiv bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija (Hashim Thaçi) i još četvorice optuženih — Baškima Smakaja (Bashkim Smakaj), Isnija Kilaja (Isni Kilaj), Fadila Fazliua (Fadil Fazliu) i Hajredina Kučija (Hajredin Kuçi). Oni se terete za niz krivičnih djela koja se odnose na ometanje pravosuđa tokom glavnog postupka za ratne zločine protiv bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Svi optuženi izjasnili su se kao nevini. Prema optužnici, Specijalno tužilaštvo tvrdi da je između aprila i novembra 2023. godine postojala organizovana mreža čiji je cilj bio uticati na svjedočenja u prvom procesu protiv Tačija, kao i protiv Kadria Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija (Rexhep Selimi). Tužilaštvo navodi da je Tači navodno koordinisao tri odvojene grupe u kojima su učestvovali Kilaj, Kuči i Fazliu, a sve s ciljem kompromitovanja svjedoka i kreiranja unaprijed pripremljenih iskaza. U optužnici je posebno naglašeno da je Tači tokom posjeta u pritvorskom centru u Hagu dijelio povjerljive informacije, uključujući dijelove izjava zaštićenih svjedoka iz prethodnog postupka. Ova radnja se smatra direktnim kršenjem tajnosti postupka. Specijalno tužilaštvo tvrdi da je tokom pretresa na više lokacija na Kosovu pronašlo materijale koji dodatno podupiru optužbe. Među pronađenim dokazima su spiskovi svjedoka, napomene o tome kako bi trebalo da svjedoče i dokumenti koji se dovode u vezu s internim informacijama iz prvobitnog predmeta. Prema tužilaštvu, to potvrđuje postojanje organizovanog pokušaja kompromitovanja sudskog procesa. Optužnica navodi da se Tači tereti za ukupno 11 tačaka, među kojima su tri tačke pokušaja ometanja službenih osoba u obavljanju dužnosti kroz zajedničko djelovanje više lica, četiri tačke odavanja tajnosti postupka i četiri tačke nepoštivanja suda. Fazliu, Smakaj i Kilaj optuženi su za pokušaj ometanja službenih osoba djelujući zajedno kao grupa, kao i za nepoštivanje suda, dok se Kuči suočava s dvije tačke optužnice za nepoštivanje suda. Prema navodima tužilaštva, optuženi su svojim koordinisanim radnjama pokušali narušiti sposobnost Specijalizovanih komora i Kancelarije specijalnog tužioca da efikasno vode istrage i zaštite ključne dokaze, posebno iskaze svjedoka. Glavni proces za ratne zločine protiv Tačija i ostalih bivših rukovodilaca OVK-a je završen, a sudsko vijeće trenutno razmatra presudu. Sadašnji predmet odnosi se isključivo na pokušaje uticanja na pravosuđe.

Pakistanski ratni avioni bombardovali su Kabul samo nekoliko sati nakon što su Afganistan i Pakistan međusobno izveli napade u njihovom nestabilnom planinskom pograničnom području, dok su dani rastućih tenzija kulminirali u ono što je jedan visoki zvaničnik iz Islamabada nazvao "otvorenim ratom". Lokalni izvori rekli su za Radio Mashaal Radija Slobodna Evropa da su u ranim jutarnjim satima 27. februara pogođene četiri lokacije u glavnom gradu Afganistana, kao i jedna vojna baza u regionu Kandahara. Navodno se čula buka vojnih aviona dok su eksplozije odjekivale oko glavnog grada. Zabihullah Mudžahid, portparol vlade pod vodstvom talibana u Afganistanu, potvrdio je napade u "određenim dijelovima Kabula, Kandahara i Paktije". Dodao je da nema izvještaja o žrtvama. Pakistanska vojska potvrdila je da su njeni borbeni avioni bombardovali Kabul, a Mosharraf Zaidi, portparol pakistanske vlade, objavio je na društvenim mrežama da "kontranapadi na mete u Afganistanu i dalje traju". Napadi na Kabul dogodili su se usred velike eskalacije neprijateljstava između talibanske vlade u Afganistanu i Islamabada. Samo nekoliko sati ranije, Mudžahid je izjavio da je Kabul pokrenuo "opsežnu ofanzivnu operaciju protiv pakistanskih vojnih centara i vojnih instalacija duž Durandove linije", nestabilne granice koja presijeca tradicionalne paštunske i balučke plemenske teritorije. Afganistansko Ministarstvo odbrane, kojim upravljaju talibani, tvrdilo je da je ubijeno 55 pakistanskih pripadnika sigurnosnih snaga, dok su dvije baze i 19 punktova preko granice navodno zauzeli njihovi borci. Pakistanske trupe uzvratile su napad, saopštili su pakistanski zvaničnici, a Zaidi je naveo da je ukupno 133 pripadnika avganistanskih talibana "potvrđeno ubijeno", dok je više od 200 drugih ranjeno. "Procjenjuje se da je još više žrtava u napadima na vojne mete u Kabulu, Paktiji i Kandaharu", dodao je. Tvrdnje obje strane nisu se mogle nezavisno potvrditi, iako je jedan stanovnik Kabula rekao za RSE da je "ogromna eksplozija" potresla grad. Pakistanski premijer Šahbaz Šarif rekao je da su državne snage spremne da "štite sigurnost, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje". "Pakistanska vojska je odlučna da ni pod kojim okolnostima ne dopusti ugrožavanje mira i sigurnosti zemlje", napisao je na platformi X. Pakistanski ministar odbrane, Khawaja Muhammad Asif, optužio je talibansku vladu da je pretvorila Afganistan u bazu za globalne teroriste i "indijsku koloniju". "Nakon povlačenja snaga NATO-a, očekivalo se da će u Afganistanu zavladati mir i da će se talibani fokusirati na interese afganistanskog naroda i stabilnost u regionu. Međutim, talibani su pretvorili Afganistan u koloniju Indije. Okupili su sve teroriste svijeta u Afganistanu i počeli izvoziti terorizam", napisao je Asif u objavi na platformi X. "Naša čaša strpljenja se prelila. Sada je otvoreni rat između nas i vas", dodao je. Najnoviji val napada uslijedio je nakon što su pakistanski zračni udari četiri dana ranije ubili najmanje 18 ljudi u afganistanskim provincijama Nangarhar i Paktika. Pakistan je saopštio da je izveo te napade na sedam militantnih lokacija unutar Afganistana kao "odmazdu" za nedavne napade bombaša samoubica za koje tvrdi da su ih izveli ekstremisti bazirani u Afganistanu. Pakistan je tvrdio da su napadi usmrtili čak 80 militanata. Sigurnosne strukture pod upravom talibana u Afganistanu odbacile su te navode kao "lažne", dok su vladini zvaničnici također rekli da pripremaju "odgovarajući i proračunati odgovor". Afganistan negira pakistanske optužbe da pruža utočište pakistanskim talibanima, ogranku afganistanskih talibana koji očigledno djeluje odvojeno. Tenzije između dvije zemlje visoke su još od kada je Pakistan izveo vazdušne napade na Kabul u oktobru 2025. i potom izveo dodatne napade na afganistansku teritoriju. Desetine vojnika s obje strane poginule su prošle godine u artiljerijskim sukobima i žestokoj razmjeni vatre prije nego što je postignuto primirje uz posredovanje Katara. Međutim, nekoliko krugova pregovora kojima su posredovali Katar i Turska, a koji su bili usmjereni na smirivanje tenzija duž granice, nije uspjelo donijeti dugoročni napredak.

Zvuci pucnjave odjekivali su u noći između četvrtka i petka u pograničnim područjima između Avganistana i Pakistana, posle višednevnog ključanja tenzija, dok obe strane tvrde da su ubile desetine militanata i pripadnika bezbednosnih snaga. Zabihulah Mudžahid, portparol avganistanske Vlade koju predvode talibani, rekao je da je Kabul u četvrtak pokrenuo "ofanzivnu operaciju velikih razmera protiv pakistanskih vojnih centara i vojnih instalacija duž linije Durand", nestabilne granice koja preseca tradicionalne plemenske teritorije Paštuna i Baludža. On je naveo da je ubijeno 40 pripadnika pakistanskih bezbednosnih snaga. Ta tvrdnja nije mogla biti nezavisno potvrđena. Pakistanske trupe su uzvratile, rekli su pakistanski zvaničnici, a ministar informisanja Atalah Tarar rekao je da je 36 pripadnika avganistanskih graničnih snaga ubijeno u borbama. Novi talas napada usledio je pošto je u pakistanskim vazdušnim udarima četiri dana ranije ubijeno najmanje 18 ljudi u avganistanskim provincijama Nangarhar i Paktika. Pakistan je saopštio da je pokrenuo te napade na sedam lokacija militanata u Avganistanu u okviru "odmazde" zbog nedavnih samoubilačkih napada za koje tvrdi da su ih izveli ekstremisti sa sedištem u Avganistanu. Pakistan je naveo da je u napadima ubijeno i do 80 militanata. Avganistanske bezbednosne strukture koje predvode talibani odbacile su ovu tvrdnju kao "lažnu", dok su vladini zvaničnici takođe rekli da pripremaju "odgovarajući i proračunati odgovor". Avganistan negira optužbe Pakistana da pruža utočište pakistanskim talibanima, ogranku avganistanskih talibana koji izgleda odvojeno deluju. Tenzije između dve zemlje su porasle otkako je Pakistan izveo vazdušne napade na Kabul u oktobru 2025. godine, posle čega su usledili dodatni napadi na avganistansku teritoriju. Desetine vojnika s obe strane poginule su u artiljerijskim sukobima i teškoj vatri prošle godine pre nego što je dogovoren prekid vatre uz posredovanje Katara. Ipak, nekoliko rundi razgovora kojima su posredovali Katar i Turska za smirivanje tenzija duž granice, nisu donele dugoročni proboj.

Evropska radiodifuzna unija (EBU) pozvala je vlasti u Bosni i Hercegovini da hitno pronađu rješenje kako bi osigurale finansiranje javnog servisa BHRT-a i zaštitile njegovu budućnost. Ovo se navodi u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa o tome da li će EBU razmotriti produženje roka nakon 28. februara za otplatu preostalog duga koje Javni servis Bosne i Hercegovine ima prema uniji. Dug iznosi 11,28 miliona eura. "Samo produženje rokova ne bi riješilo osnovne probleme koji traju više od 10 godina, već bi produžilo neizvjesnost i nestabilnost s kojima se emiter već suočava", dodaje se u odgovoru za RSE u četvrtak, 26. februara. BHRT duguje novac za struju, plin, plate i doprinose radnicima, te prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) i satelitiskim operaterima. U odgovoru iz EBU za RSE se ističe i kako je posljednjih godina EBU aktivno sarađivala sa BHRT i relevantnim akterima kako bi pronašla rješenje za dugotrajne finansijske poteškoće. "Ova situacija odražava strukturnu finansijsku krizu koja već dugi niz godina pogađa BHRT i zahtijeva održivo i konačno rješenje. EBU je predložila nekoliko planova otplate u nastojanju da se postigne održiv dogovor, ali zbog kontinuirane finansijske krize oni nisu mogli biti provedeni. Menadžment i zaposlenici BHRT-a dosljedno su konstruktivno učestvovali u traženju rješenja. Međutim, uprkos kontinuiranoj komunikaciji s vladom, nismo primili formalni prijedlog od vlasti Bosne i Hercegovine koji bi pomogao u rješavanju ove situacije", zaključuje se. Javni državni servis BHRT je u četvrtak ujutro, 26. februara privremeno prekinuo emitovanje redovnog programa. Na konferenciji za novinare, generalni direktor Belmin Karamehmedović je izjavio kako taj dan ističe rok kojeg je bh. vlastima dala Evropska radiodifuzna unija (EBU) da ponudi rješenje izmirenja dugovanja BHRT-a prema njima. Na BHRT je trenutno zaposleno 775 ljudi. Dugovanja BHRTPreko 50 miliona maraka (oko 25 miliona eura) duguje se radnicima za poreze i doprinose na plate, od čega se odmah mora platiti 2,5 miliona (1.28 milina eura) po osnovu izvršnih sudskih presuda. Javni servis bi mogao ostati i bez struje zbog duga od 1.56 miliona maraka (oko 800.000 eura) prema Elektroprivredi BiH, a izložen je i riziku od isključenja gasa zbog obaveza od 300.000 maraka (oko 154.000 eura) prema Sarajevo gasu. U martu prošle godine Ustavni sud BiH potvrdio je zakonsko pravo BHRT-a na dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj, poništivši ranije presude nižih sudova u RS-u koje su bile u korist RTRS-a, i naložio ponavljanje sudskih postupaka pred sudovima u Banjaluci. Nakon toga, u julu, Vrhovni sud Republike Srpske donio je rješenja u dva postupka koja potvrđuju pravo BHRT-a na sredstva od RTV takse, stavljajući tačku na spor sa RTRS-om po pitanju naplate i raspodjele sredstava. BHRT je od Parlamenta i Vijeća ministara BiH tražio kredit od 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura) s odloženim plaćanjem za pokriće dugova, koji bi se vratio nakon okončanja sporova s RTRS-om, te dodatnih 25 miliona maraka (oko 12,5 miliona eura) iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije za izmirenje obaveza prema EBU i izvršnim sudskim presudama. Međutim, predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama blokiraju ove inicijative: odbijaju prisustvovati sjednicama Parlamenta i Doma naroda kad se raspravlja o BHRT-u, te ne podržavaju zahtjeve u Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.

Izaslanik Evropske unije za sankcije Dejvid O’Salivan (David O’Sullivan) posetio je u četvrtak Biškek radi razgovora s visokim kirgistanskim zvaničnicima usled zabrinutosti da se neki finansijski kanali i trgovinski tokovi u Kirgistanu koriste za zaobilaženje sankcija uvedenih Rusiji. O’Salivan je na konferenciji za novinare rekao je da se oko 80 vrsta robe, uglavnom proizvoda dvostruke namene, ispituje zbog mogućeg reeksporta u Rusiju preko teritorije Kirgistana. Oko 50 ovih artikala se koristi u ruskoj vojnoj opremi, dok su ostali kritični za industrijsku proizvodnju, rekao je O'Salivan, navodeći da je to samo uska kategorija koja "ne predstavlja ekonomski interes za Kirgistan". Izaslanik za sankcije je posetio Kirgistan dok Evropska unija radi na usvajanju 20. paketa sankcija Rusiju. On je informisao zvaničnike centralne banke i ekonomskih ministarstava, o svojoj misiji da identifikuje i reši moguće zaobilaženje sankcija pre nego što Brisel finalizuje nove mere. Fokus na robu dvostruke namene i finansijske rizikeO’Salivan je rekao da za EU nije prioritet da tražiti od Kirgistana da usvoji sankcije, već da se osigura da se ta zemlja ne koristi kao platforma za njihovo zaobilaženje. "Ne tražimo od Kirgistana da usvoji naše sankcije... razumemo da postoje zemlje koje, iz različitih razloga, biraju drugačiji put", rekao je za Kirgistanski servis RSE. On je dodao da se određena roba uvozi u Kirgistan iz EU i zatim reeksportuje u Rusiju, za šta je rekao da je "neprihvatljivo". Izaslanik za sankcije je takođe istakao rizike u finansijskom sektoru, navodeći da se akteri koji žele da zaobiđu sankcije infiltriraju u kirgistanske banke i platforme za kriptovalute. On je naveo da je to razlog za uključivanje nekoliko banaka i institucija povezanih s kriptovalutama u prethodni paket sankcija. "Gde imamo dokaze da kompanije u bilo kojoj zemlji, uključujući i Kirgistan, olakšavaju zaobilaženje naših sankcija, onda zadržavamo pravo da delujemo protiv tih kompanija", rekao je on, pojašnjavajući da su takve mere usmerene na kompanije, a ne zemlju. O’Salivan je naglasio da EU poštuje suverenitet Kirgistana i legitimnu trgovinu s Rusijom, ističući važnost doznaka migrantskih radnika za lokalne porodice "Nemamo nikakvu nameru da se mešamo u vaše potpuno legitimne trgovinske i ekonomske odnose s Rusijom. Poštujemo bliskost vaših odnosa s Rusijom; znamo da imate mnogo migrantskih radnika u Rusiji čije su doznake u Kirgistan važne za egzistenciju mnogih porodica", rekao je on. Predložene mere u 20. paketu sankcijaNacrti predloga za 20. paket o kojima sada raspravlja EU zabranili bi izvoz određenih visokorizičnih artikala kao što su mašine za računarsku numeričku kontrolu (CNC) i radio oprema u Kirgistan, usled zabrinutosti da je roba izvezena iz EU već reeksportovana u Rusiju, što pomaže u zaobilaženju postojećih sankcija. Podaci EU iz nacrta pokazuje da je izvoz tih artikala u Kirgistan porastao za skoro 800 odsto u prvih 10 meseci 2025. u poređenju s nivoima pre početka ruske invazije u februaru 2022. godine, dok je izvoz iste robe iz Kirgistana u Rusiju povećan za oko 1.200 odsto. EU ocenjuje da je takav obrazac nosi "kontinuirani i posebno visok rizik" zaobilaženja sankcija, napominjući da se ta roba može koristiti u vojnoj proizvodnji i naprednim industrijskim primenama. Nacrt, u koji je imao uvid RSE, takođe uključuje dodavanje kirgistanske kompanije povezane s kriptovalutama na crnu listu EU zbog olakšavanja ruskih finansijskih interesa, što odražava pomak ka ciljanim ograničenjima usmerenim na kompanije, a ne na sankcije zemlji. Odgovor kirgistanske vladePosle sastanaka sa O’Salivanom, kirgistanski zvaničnici su izrazili želju za konstruktivnim dijalogom, istovremeno izražavajući zabrinutost zbog ekonomskog uticaja jednostranih mera ako ih EU usvoji. Kirgistanski zvaničnici su ukazali na mere koje se sprovode kako bi se prekinulo moguće zaobilaženje sankcija. Danijar Amangeldijev, prvi zamenik predsednika kabineta, napomenuo je da su poslanici već uveli ograničenja za robu dvostruke namene i naglasio važnost predvidljivosti i stabilnosti u finansijskim vezama s EU. Zamenik premijera Edil Baisalov je dotle upozorio da bi mere EU mogle da ugroze regionalnu ekonomsku stabilnost. Ministarstvo spoljnih poslova predložilo je zajedničku radnu grupu za sprečavanje zaobilaženja sankcija, dok je Nacionalna banka Kirgistana saopštila da procenjuje potencijalni uticaj predstojećeg paketa kako bi se osigurala stabilnost bankarskog sektora. Za sankcije EU neophodno je da ih jednoglasno odobre svih 27 članica. Mere koje utiču na Kirgistan, uključujući kontrolu izvoza CNC mašina i radio opreme, mogle bi naići na otpor. Nemačka, Italija i Poljska su najveći izvoznici te robe u Kirgistan. Diplomate EU rekle su za RSE da bi neki od tih izvoznika mogli pokušati da blokiraju predložena ograničenja vezana za Kirgistan.

Vlada Crne Gore planira da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji – inicijativa je koja se ogleda i na poruci ispisanoj na avionima nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro. "28by28 - The next EU member", poruka je ispisana na avionima, a kako navode iz Ministarstva evropskih poslova, cilj kampanje je da se međunarodnoj javnosti prenese poruka da će Crna Gora do 2028. godine postati 28. članica Evropske unije. Ispisivanje slogana na avionima dio je šire kampanje koja će se provoditi kako bi se domaća i evropska javnost upoznala s rezultatima Crne Gore u procesu evropskih integracija i ambicijom punopravnog članstva do 2028. godine. "Donosimo Evropu u Crnu Goru i nosimo Crnu Goru u Evropu. Širom Europske unije naš nacionalni avioprijevoznik nosi poruku - Crna Gora je sljedeća članica Europske unije", rekao je premijer Milojko Spajić prigodom predstavljanja zrakoplova u podgoričkoj zračnoj luci. Spajić kaže da poruka na avionu nacionalnog avioprevoznika predstavlja "stratešku izjavu države", istaknuvši da Crna Gora Evropi nudi stabilnost, novu energiju i potvrdu mogućnosti zajedništva u različitostima. Crnogorska ministarka za evropske poslove Maida Gorčević ocijenila je da je članstvo u EU ambiciozan, ali ostvariv cilj, poručivši da su institucije preuzele odgovornost za provedbu potrebnih reformi. Vlasti Crne Gore su ranije najavile da im je plan da do kraja godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, čime bi se otvorio prostor za završetak kompletnog pristupnog procesa do 2028. godine. Crna Gora se u Briselu prepoznaje kao najnaprednija država u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Ambicija ne samo Crne Gore već i evropskih institucija jeste da zemlja zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja tekuće godine. Time bi se, teoretski, omogućila primjena državnog slogana "28 do 28", što znači da bi Crna Gora mogla postati 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Ako se zatvore sva poglavlja do kraja 2026. ostaje dovoljno vremena za ratifikaciju Sporazuma o pristupanju koji se potpisuje nakon što se pregovori o članstvu proglase završenim. Ratifikacija mora da prođe kroz sve postojeće države članice EU, njih 27, kao i kroz državu koja pristupa, u ovom slučaju Crnu Goru. Ovaj proces obično traje između jedne i tri godine.

Sud Bosne i Hercegovine odbio je prijedlog Tužilaštva BiH da se Dragoljubu Kunarcu odredi pritvor i umjesto toga mu je izrekao najstrože mjere zabrane, uključujući kućni pritvor, saopšteno je iz Suda BiH 26. februara. Sud je naveo da pritvor u ovoj fazi postupka nije neophodan te je prihvatio alternativne mjere kojima se osigurava prisustvo optuženog. Kunarac je nakon izdržane 28‑godišnje zatvorske kazne u Njemačkoj po presudi Haškog tribunala transportovan u BiH. U saopštenju se podsjeća i da se 1998. dobrovoljno predao pripadnicima tadašnjeg SFOR‑a (Stabilizacijske snage NATO‑a u Bosni i Hercegovini). Sud je Kunarcu odredio kućni pritvor uz svakodnevne nasumične kontrole, zabranu putovanja i oduzimanje putnih isprava, zabranu kontakta sa svjedocima i potencijalnim saučesnicima, uz zabranu približavanja njima na manje od 100 metara. Upozoren je da mu može biti određen pritvor ako prekrši ijednu od mjera. One ostaju na snazi dok postoji potreba ili do nove odluke Suda. Dragoljub Kunarac tereti se za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Foče 1992. godine kao komandir jedinice Vojske Republike Srpske "Žaga". Prema optužnici, učestvovao je u ubistvima najmanje šest civila, mučenju, deportacijama bošnjačkog stanovništva te paljenju kuća i imovine. Sud BiH je optužnicu potvrdio. Kunarac je ranije pred Haškim tribunalom osuđen na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja i porobljavanja žena. U presudi iz 2001. godine Haški tribunal je prvi put utvrdio da silovanje predstavlja zločin protiv čovječnosti.

Predsjednik Parlamentarne grupe Demokratske partije Kosova (PDK), Arian Tahiri, rekao je da je njegova stranka spremna da predloži ime za predsjednika, ako se to od nje zatraži, ali je naglasio da ne podržavaju nijednog "jednostranog" kandidata. Tokom obraćanja medijima, Tahiri je rekao da će PDK, najveća opoziciona stranka sa 22 poslanika, glasati za kandidata za predsjednika koji, prema njegovim riječima, ima domaći i međunarodni ugled i integritet, intelektualne zasluge i "koji predstavlja čast za Kosovo i njegove građane". Ipak, Tahiri je rekao da još uvijek nisu razgovarali o konkretnim imenima, dodajući da je PDK spremna i za prijevremene izbore ukoliko se ne pronađe rješenje. Poslanici imaju rok do 4. marta da izaberu novog predsjednika, budući da aktuelnoj predsjednici Vjosi Osmani mandat ističe 4. aprila. Osmani je već izrazila namjeru da se kandiduje za drugi mandat. Tahiri je kazao da se na sastancima lidera njegove stranke, Bedrija Hamze, s premijerom i liderom Samoopredjeljenja (LVV) Albinom Kurtijem, nije razgovaralo o bilo kakvom političkom dogovoru i da njegova stranka nije zainteresovana za takvo nešto, već podržava kandidata koji ispunjava njihove kriterije. "Ne želim da ulazim u konkretna imena, ali smatram da zemlji ne priliči neko ko je jučer imao jednostranu političku ulogu, neko ko predstavlja samo jednu grupu ili stranku. Govorimo o osobi koja je iznad političkih partija. Na ovom nivou razgovaramo o principima i standardima. Ali ako bude potrebno, razumno i zatraži se, PDK će sasvim sigurno predložiti i svoje ime", poručio je. Lider Pokreta Samoopredjeljeje i premijer Kosova, Albin Kurti, proteklih dana održao je odvojene sastanke s predsjednikom PDK‑a, Bedrijem Hamzom, i s predsjednikom Demokratskog saveza Kosova (LDK), Lumirom Abdixhikuom, kako bi se pronašlo rješenje za pitanje predsjednika države. Za izbor predsjednika potrebne su 80 glasova, a Kurti je rekao da parlamentarna većina ima 66. Nakon sastanaka, Kurti je izjavio da se nije razgovaralo o konkretnim imenima, ali je dodao da je zajednički stav tri najveće stranke na Kosovu taj da nemaju "volju" za prijevremene izbore, koji bi morali biti održani 45 dana nakon eventualnog neuspjeha izbora novog predsjednika. U međuvremenu, zamjenik predsjednika Pokreta Samoopredjeljenje i predsjednik Skupštine, Glauk Konjufca, rekao je dan ranije da bi postojanje kandidata iz porodice kosovskog heroja Adema Jasharija donijelo "automatski konsenzus" u društvu. Međutim, nakon te izjave, Murat i Bekim Jashari negirali su bilo kakvu uključenost u proces kandidature za predsjednika. Imena iz ove porodice ranije su se spominjala kao potencijalni kandidati, ali nikada nijedan nije postao zvaničan prijedlog. Da bi se neko kandidovao za predsjednika, potrebno je najmanje 30 potpisa poslanika, a za izbor su potrebne dvije trećine glasova u Skupštini od 120 mjesta. Kvorum se postiže s 80 poslanika. Ako kandidat u prva dva kruga glasanja ne dobije 80 glasova, u trećem krugu je dovoljan 61 glas. Aktuelna predsjednica, Vjosa Osmani, kritikovana je od opozicionih partija da je bila bliska Pokretu Samoopredjeljenje. Naveli su da ona ne predstavlja ujedinjujuću figuru, iako ništa konkretno nisu iznijeli. Njen prvi mandat predložio je upravo Pokret Samoopredjeljenje. Ovoga puta, stranka na vlasti još nije jasno rekla da li je podržava i za drugi mandat.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u četvrtak, nakon što su ukrajinski i američki pregovarački timovi završili rundu mirovnih razgovora u Švajcarskoj, da Kijev računa na trilateralni sastanak sa SAD i Rusijom početkom marta. Zelenski je u video obraćanju na Telegramu posle sastanka u Ženevi rekao da "postoji veća spremnost za sledeći trilateralni format". "Najverovatnije će sledeći sastanak biti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Abu Dabiju", rekao je Zelenski. Zatraživši finalizaciju onoga što su ukrajinski i američki pregovarači "postigli" u radu na bezbednosnim garancijama za Ukrajinu – što se smatra ključnim pitanjem u okončanju borbi izazvanih invazijom Rusije pre četiri godine – Zelenski je takođe pozvao na sastanak s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. "Takav format može mnogo toga da reši. Lideri odlučuju o ključnim pitanjima", rekao je on. Dan ranije, posle telefonskog razgovora s američkim predsednikom Donaldom Trampom (Trump), Zelenski je rekao da Tramp podržava "niz koraka" u pregovorima koji uključuju takav sastanak. Kijev već dugo navodi da je direktan samit lidera najbolji način za rešavanje najsloženijih pitanja i okončanje rata. Kremlj nije javno podržao tu ideju, umesto toga navodeći da Zelenski može doći u Moskvu ako želi da razgovara s Putinom, što je ukrajinski lider odbio, rekavši da bi to trebalo da bude na neutralnoj teritoriji. Mada nije bilo komentara iz Rusije o poslednjoj rundi razgovora Ukrajine i SAD, ruska državna novinska agencija RIA Novosti je izvestila da je Putinov specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev takođe razgovarao s američkim zvaničnicima u Ženevi. Prema RIA Novostima, Dmitrijev je odbio da komentariše rezultate razgovora. Razgovori u četvrtak održani su nekoliko sati pošto su ruske snage lansirale dronove i rakete na više ukrajinskih regiona, a takođe i nakon što je Moskva poslala Kijevu tela ljudi koji su izgleda poginuli u ratu. Ranije tokom dana glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov je potvrdio da će se razgovarati o "paketu prosperiteta", uključujući pitanja kao što su ekonomska podrška i investicije, zajedno s "humanitarnim aspektom i pitanjem mogućih razmena". Rusija i Ukrajina su tokom sukoba sprovele brojne razmene zarobljenika i posmrtnih ostataka poginulih vojnika. Zvaničnici dve zemlje naveli su u četvrtak da je Rusija vratila, kako se navodi, tela 1.000 Ukrajinaca. Vlasti u Kijevu su saopštile da su to "možda ukrajinski branioci" i da će početi rad na njihovoj identifikaciji. Vladimir Medinski, ključni saradnika ruskog predsednika Vladimira Putina, rekao je da je Ukrajina vratila tela 35 ruskih vojnika u zamenu. Pored diplomatskih aktivnosti i razmene, brutalna realnost rata se nastavljala. "Poznato je da su desetine ljudi povređene kao rezultat ovog napada, uključujući decu", napisao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na društvenim mrežama posle noćnog napada za koji je rekao da je uključivao 420 dronova i 39 raketa. Među metama su bili stambeni blokovi, gasni sistem i električne trafostanice, rekao je Zelenski. Pre razgovora u Ženevi, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) – koji ne učestvuje na njima – rekao je da samo Vašington može da vodi pregovore do okončanja rata. "Ujedinjene nacije to neće učiniti. Francuska to neće učiniti. EU to neće učiniti. Rusi čak neće ni razgovarati s njima. Dakle, ne želimo da odustanemo od – znamo da, na kraju, taj rat u Ukrajini nema vojno rešenje", rekao je Rubio. "Ako mi odustanemo od te uloge, niko drugi to ne može da uradi", dodao je on. Predsednik SAD Donald Tramp (Trump) i Zelenski su razgovarali telefonom u sredu. Zelenski je na društvenim mrežama posle razgovora naveo da su Tampovi izaslanici učestvovali u diskusiji, koja se u velikoj meri fokusirala na dnevni red predstojeće runde diplomatije. "Očekujemo da će ovaj sastanak stvoriti priliku da se razgovori prebace na nivo lidera", napisao je Zelenski, dodajući da Tramp "podržava ovaj niz koraka". On je rekao da je direktni samit lidera "jedini način da se reše sva složena i osetljiva pitanja i konačno okonča rat". On je rekao da je direktni samit lidera "jedini način da se reše sva složena i osetljiva pitanja i konačno okonča rat". Sastanak u Ženevi održava se dva dana pošto je širom Ukrajine obeležena četvrta godišnjica ruske invazije. Prethodno je su održani trilateralni razgovori Rusija-Ukrajina-SAD 17. i 18. februara. Malo suštinskih informacija se pojavilo s prethodnih sastanaka, osim nejasnih opisa da su bili "teški" u nekim oblastima, dok su u drugima postignuti "napredak". Posle četiri godine rata, procene ukupnog broja žrtava variraju. U jednom nedavnom izveštaju navodi se da je broj poginulih, ranjenih i nestalih 1,2 miliona Rusa i 500.000-600.000 Ukrajinaca. Svetska banka je 23. februara saopštila da bi obnova ukrajinske ekonomije koštala oko 588 milijardi dolara tokom jedne decenije.

Iz njemačke i norveške ambasade u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako više ne mogu osigurati novac za deminiranje u Bosni i Hercegovini (BiH). Ove dvije države su u proteklim godinama bile među vodećim donatorima u procesu deminiranja u BiH. Kao razloge navode to da su humanitarne potrebe u drugim konfliktima, poput Sudana, Ukrajine i Gaze, prema podacima Ujedinjenih nacija, veće nego u Bosni i Hercegovini. "Stoga se moramo u skladu s našim humanitarnim mandatom više fokusirati na te regije", navode iz Ambasade Njemačke u BiH na upit RSE o tome da li će u narednom periodu nastaviti da finansiraju deminiranje u BiH. "Njemačka je od 2022. i 2025. godine osigurala skoro 10 miliona eura kako bi zajedno sa humanitarnim partnerskim organizacijama pružila podršku za deminiranje, podizanje svijesti kod školske djece i lokalnih zajednica o sigurnom ponašanju na kontaminiranom području, te dala podršku preživjelim žrtvama od mina i neeksplodiranih sredstava za nabavku proteza", ističe se u odgovoru. Iz ambasade Norveške u BiH kažu da je od 1996. godine ta zemlja izdvojila približno 38 miliona eura za podršku domaćim vlastima, međunarodnim partnerima i organizacijama za deminiranje. "Kako se humanitarne potrebe mijenjaju, posebno u zemljama suočenim s velikom i brzo rastućom kontaminacijom poput Ukrajine, naša pomoć mora biti usmjerena prema regijama s najhitnijim potrebama. Iz tog razloga prioriteti Norveške su se promijenili, te Bosna i Hercegovina nije među planiranim područjima za buduće finansiranje deminiranja", dodaje se u odgovoru. Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka (oko 500 miliona eura), od čega su dvije trećine novca dali strani donatori i međunarodne organizacije. Za potpuno okončanje deminiranja potrebno je još oko 250 miliona eura, novca za koji u ovom trenutku nema osiguranog izvora finansiranja. Prema posljednjim podacima, novca za deminiranje trenutno ima za ovu i narednu godinu. U BiH još oko 90.000 ljudi živi u područjima u kojima postoji opasnost od mina. U zvaničnim podacima se navodi kako je 770 kvadratnih kilometara u zemlji i dalje kontaminirano minama i eksplozivnim ostacima rata. Istovremeno, Bosna i Hercegovina priprema zahtjev za produženje roka svoje međunarodne obaveze da zemlju očisti od mina, koji ističe u martu 2027. godine. Taj zahtjev, u skladu s međunarodnom protivminskom konvencijom, poznatijom kao Ottawa Treaty, BiH mora uputiti već u martu ove godine. Novi Zakon o deminiranju je bio u javnoj raspravi, a o njemu svoje mišljenje treba dati i Vijeće ministara BiH. U slučaju da zakon bude usvojen, proces deminiranja bi se mogao završiti u narednih osam do devet godina.