Predsjednik Francuske, Emanuel Makron (Emmanuel Macron) će u ponedjeljak, 1. decembra, ugostiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog na razgovorima u Parizu, saopšteno je iz kabineta francuskog lidera, dok Vašington nastoji da progura plan usmjeren na okončanje rata između Kijeva i Moskve. Dvojica lidera će razgovarati o "uslovima za pravedan i trajan mir", rekao je zvaničnik u subotu, dok se visoka ukrajinska delegacija uputila u Vašington, a Zelenski se suočava s političkim turbulencijama kod kuće nakon što je smijenio svog glavnog pomoćnika Andrija Jermaka. "Dočekaćemo predsjednika Zelenskog u Parizu u ponedjeljak kako bismo pokrenuli pregovore naprijed", rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot) za novine La Tribune Dimanche koje će biti objavljene u nedjelju. "Mir je nadohvat ruke, ako (ruski predsjednik) Vladimir Putin napusti svoje zablude o rekonstrukciji Sovjetskog carstva, prvo podjarmljujući Ukrajinu", dodao je. U upozorenju Moskvi, Baro je dodao: "Vladimir Putin mora prihvatiti prekid vatre ili prihvatiti izlaganje Rusije novim sankcijama koje će iscrpiti njenu ekonomiju, kao i intenziviranu evropsku podršku Ukrajini." Makron i Zelenski su u intenzivnom kontaktu tokom ove faze rata, koji je izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ukrajinski lider je posljednji put posjetio Jelisejsku palatu prije dvije sedmice, 17. novembra. Baro je dodao da uprkos političkim turbulencijama u Kijevu, Zelenski ima "puni legitimitet da vodi Ukrajinu ka miru". Izvor: AFP

Moldavske vlasti su u subotu, 29. novembra saopštile da su ruski dronovi ušli u vazdušni prostor zemlje, predstavljajući prijetnju avijaciji, u trećem takvom incidentu u posljednjih devet dana. Predsjednica Maja (Maia) Sandu, koja želi uvesti Moldaviju u Evropsku uniju do 2030. godine, osudila je ruski rat u Ukrajini i optužila Moskvu za pokušaj destabilizacije ove bivše sovjetske republike, koja se nalazi između Ukrajine i članice EU, Rumunije. Posljednji incident se poklopio s velikim ruskim napadom na Kijev i druge ukrajinske ciljeve, u kojem su ubijene tri osobe i ranjeno skoro 30. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija lansirala oko 36 raketa i skoro 600 dronova. Moldavsko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je identifikovalo dva drona kao ruska i da su preletjela preko moldavske teritorije, što je dovelo do zatvaranja njenog vazdušnog prostora. Kasnije su uletjeli na ukrajinsku teritoriju, dodaje se. "Tokom ovog incidenta, koji je predstavljao ozbiljnu prijetnju sigurnosti letova, moldavski zračni prostor bio je zatvoren sat i 10 minuta od 22:43 do 23:53 (po lokalnom vremenu, prim. prev) po naređenju uprave civilnog vazduhoplovstva", navodi se. Sandu je, pišući na platformi X, rekla: "Na putu da ubiju civile, ruski dronovi su ponovo narušili moldavski vazdušni prostor, prisiljavajući njegovo privremeno zatvaranje. Osuđujemo ove napade i stojimo uz Ukrajinu." Moldavija, koja se žalila na sličan upad 20. novembra i ponovo ranije ove sedmice, opisala je posljednji incident kao zastrašivanje u kontekstu sukoba u Ukrajini i osudila "nezakonite i opasne radnje koje predstavljaju prijetnju civilnim letovima i životima ljudi". Ruski ambasador u Moldaviji, Oleg Ozerov, više puta je pozvan u tamošnje ministarstvo spoljnih poslova zbog incidenata. Ozerov je sugerisao da su incidenti imali za cilj pogoršanje već loših odnosa između Moskve i Kišinjeva. Otkako je Sandu prvi put izabrana 2020. godine, Moskva optužuje Moldaviju da stoji iza neprijateljskih akcija i podsticanja antiruskog raspoloženja. Izvor: Reuters

Broj potvrđeno ubijenih u izraelskoj ofanzivi u Pojasu Gaze prešao je 70.000, saopštilo je u subotu, 29. novembra ministarstvo zdravstva te enklave. Ukupno 301 osoba je dodana na broj žrtava od četvrtka, čime je ukupan broj porastao na 70.100, dodalo je ministarstvo. Dvije osobe su poginule u nedavnim izraelskim napadima, a ostale su identificirane na osnovu posmrtnih ostataka koji su neko vrijeme bili zakopani u ruševinama, navodi se u saopštenju. Nije bilo trenutnog komentara izraelske vojske, koja negira napade na civile od početka sukoba prije više od dvije godine. Izraelski zvaničnici dovode u pitanje tačnost podataka iz Gaze, optužujući vladajući Hamas da pretjeruje s podacima, što poriče ova militantna grupa, koju Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju za terorističku. Izraelsko bombardovanje Gaze - izazvano smrtonosnim napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. - ostavilo je veći dio Gaze u ruševinama, što otežava prikupljanje tačnih informacija o žrtvama. U prvim mjesecima rata, zvaničnici su prebrojavali tijela koja su stigla u bolnice i registrovali imena i identifikacione brojeve. U kasnijim fazama, zdravstvene vlasti Gaze su saopštile da su odložile uključivanje hiljada prijavljenih smrtnih slučajeva u zvanični broj dok se ne izvrše forenzičke, medicinske i pravne provjere. Od stupanja na snagu krhkog primirja 10. oktobra, prijavljeni broj poginulih stalno raste, jer tamošnje vlasti koriste relativni mir da traže tijela u ruševinama. Stručnjaci za javno zdravstvo rekli su za Reuters da je Gaza prije rata imala kvalitetan sistem vođenja statistike o stanovništvu, i bolje zdravstvene informacione sisteme nego većina zemalja Bliskog istoka. UN često citira podatke ministarstva zdravstva o smrtnim slučajevima i kaže da su oni vjerodostojni. Izvor: Reuters

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je u subotu da se vazdušni prostor iznad i oko Venecuele treba smatrati "u cijelosti zatvorenim", ali nije dao dalje detalje, dok Vašington pojačava pritisak na vladu predsjednika Nikolasa (Nicolas) Madura. "Svim aviokompanijama, pilotima, dilerima droge i trgovcima ljudima, molimo vas da smatrate VAZDUŠNI PROSTOR IZNAD I OKO VENECUELE U POTPUNOSTI ZATVORENIM", rekao je Trump u objavi na mreži Truth Social. Ministarstvo komunikacija Venecuele, koje se bavi svim medijskim upitima za vladu, nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar o Trampovoj objavi. Venecuela je osudila Trampovu izjavu, rekavši u vladinom saopštenju da se radi o "kolonijalističkoj prijetnji" suverenitetu zemlje, te da je nekompatibilna s međunarodnim pravom. Ministarstvo odbrane SAD-a nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar. Američki napadi na brodove na Karibima, koji navodno sadrže drogu, traju već mjesecima, uz gomilanje američke vojske u regiji, a Tramp je odobrio tajne operacije CIA-e u Venecueli. Predsjednik je ove sedmice rekao pripadnicima vojske da će SAD "vrlo brzo" započeti kopnene operacije kako bi zaustavile osumnjičene venecuelanske trgovce drogom. Prošle sedmice, američki regulator za avijaciju upozorio je glavne aviokompanije na "potencijalno opasnu situaciju" prilikom letenja iznad Venecuele zbog "pogoršanja sigurnosne situacije i pojačane vojne aktivnosti u ili oko" te južnoameričke zemlje. Venecuela je oduzela operativna prava za šest velikih međunarodnih aviokompanija koje su obustavile letove prema toj zemlji nakon upozorenja američke Federalne uprave za avijaciju. Trumpova administracija optužila je Madura za umiješanost u trgovinu drogom, što je on negirao. Maduro, na vlasti od 2013. godine, rekao je da Tramp pokušava da ga svrgne i da će se građani Venecuele i vojska oduprijeti svakom takvom pokušaju. Američke snage u regiji do sada su se fokusirale na operacije protiv narkotika, iako okupljena vatrena moć daleko nadmašuje sve što im je potrebno. Od septembra su izveli najmanje 21 napad na navodne brodove s drogom na Karibima i Pacifiku, ubivši najmanje 83 osobe. Izvor: Reuters

Ministar kulture Srbije Nikola Selaković nije se pojavio u petak u zakazanom terminu na saslušanju u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) u svojstvu osumnjičenog u predmetu "Generalštab", potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u tom tužilaštvu. Kako su naveli, Selaković se nije pojavio u prostorijama TOK-a "iako je uredno primio poziv, niti je obavestio TOK o razlozima nedolaženja". Javno Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) od maja vodi istragu zbog sumnji o falsifikovanju dokumentacije na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra zgrade Generalštaba u Beogradu. Kako su tada saopštili u tužilaštvu, direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić priznao je falsifikovanje dokumentacije. Na osnovu te dokumentacije Ministarstvu kulture, na čijem je čelu Nikola Selaković iz redova Srpske napredne stranke (SNS), podneta je inicijativa za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za Generalštab. Vlada Srbije tu odluku donela je u novembru 2024. Posebnim zakonom (lex specialis), usvojenim u Skupštini Srbije 7. novembra, vlast SNS-a i njihovih koalicionih partnera omogućila je izgradnju na mestu zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane oštećenih u NATO bombardovanju 1999. godine. Nameru da na tom mestu izgradi luksuzni hotel izrazio je početkom 2024. Džared Kušner (Jared Kushner), zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump). Zgrada takozvanog Starog Generalštaba u Beogradu, arhitekte Vasilija Vilhelma Baumgartena koja je sagrađena između 1924. i 1928. godine, proglašena je za kulturno dobro 1984. i predstavlja spomenik kulture od velikog značaja.

Pripadnici Sektora unutrašnje kontrole u Nišu uhapsili su dvojicu vatrogasaca-spasilaca zbog sumnje da su ukrali veću količinu vatrenog oružja iz policijske stanice Doljevac, saopštilo je 29. novembra Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije. Kako je navela policija, oni su u periodu od marta 2024. do septembra ove godine neovlašćeno ušli u magacinske prostorije Policijske stanice Doljevac (na oko 13 kilometara od Niša) i iz njih ukrali veću količinu vatrenog oružja koje je prešlo u vlasništvo Srbije, a koje je prethodno u magacinu dopremljeno iz Policijske uprave Niš i Policijske stanice Aleksinac. Kako je saopštio MUP, sumnja se da su uhapšeni ukradeno oružje mehaničkim putem prepravljali, nakon čega su ga prodavali drugim osobama. Njima se na teret stavlja izvršenje krivičnih dela krađa i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Nišu. Početkom oktobra, zbog nestanka oružja, suspendovana su četvorica policijskih rukovodilaca u Nišu i Doljevcu. MUP do sada nije naveo detalje o tome koliko je i kojeg oružja nestalo. Više javno tužilaštvo u Nišu koje vodi istragu nije odgovorilo na raniji upit Radija Slobodna Evropa (RSE) koliko je i kog oružja nestalo. Mediji su prethodno objavili da je krajem septembra nestalo više od 500 komada oružja koje su građani predavali policiji, te da je reč o pištoljima, puškama, municiji.

Američka Služba za državljanstvo i imigraciju (USCIS) objavila je da će zaustaviti sve odluke o azilu, dva dana nakon pucnjave na pripadnike Nacionalne garde u Washingtonu, od kojih je jedna vojnikinja preminula. "USCIS je zaustavio sve odluke o azilu dok ne osiguramo da se svaki stranac provjeri i pregleda u najvećoj mogućoj mjeri", napisao je direktor USCIS-a Joseph Edlow 29. novembra na mreži X. Dan ranije, američki predsjednik Donald Trump najavio je potpunu obustavu prijema u SAD za sve ljude iz "zemalja trećeg svijeta", bez preciziranja kojih se zemalja radi ili kako će se mjera provoditi. Prethodno je njegova administracija saopštila da će preispitati zelene karte izdate svim strancima iz "zemalja koje izazivaju zabrinutost". Među onima na koje se mjera odnosi su Afganistanci, kao i ljudi iz 18 drugih zemalja, poput Irana, Libije, Somalije, Jemena, Kube i Venecuele. Zelena karta omogućava stranim državljanima da trajno žive i rade u Sjedinjenim Državama. U srijedu, 26. novembra, je dvoje pripadnika Nacionalne garde upucano samo nekoliko blokova od Bijele kuće. Trump je rekao da je vojnikinja preminula od zadobijenih povreda, dok je drugi vojnik i dalje u kritičnom stanju. Osumnjičeni napadač, Afganistanac koji je u SAD ušao 2021. godine, priveden je. Motiv napada ostaje nepoznat. Nakon incidenta, Trump je za socijalne probleme u zemlji okrivio izbjeglice. Grupe za ljudska prava upozorile su da se napad ne treba iskorištavati u političke svrhe.

U noći 29. novembra, Rusija je lansirala oko 36 raketa i skoro 600 dronova u Ukrajinu, troje je mrtvih i desetine ranjenih, naveo je predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu. "Glavne mete napada su energetski i civilni objekti, bilo je mnogo štete i požara u stambenim zgradama. Do sada su desetine ljudi povrijeđene, a troje ljudi je poginulo. Moje saučešće njihovim porodicama i voljenima", objavio je predsjednik. Zelenski je naglasio da se isplati raditi, "ne gubeći nijedan dan, kako bi bilo dovoljno raketa za sisteme protivvazdušne odbrane, kako bi bilo osigurano sve što je potrebno za odbranu i za pritisak na Rusiju." "Vrijeme je da Evropa donese odluku o zamrznutoj imovini ako Moskva ne želi odustati od napada dronovima i raketama. I svakako moramo razgovarati sa svim partnerima o koracima za okončanje ovog rata. Hvala svima koji pomažu", zaključio je šef države. U masovnom ruskom napadu dronovima "šahed" i raketama na Kijev u noći 29. novembra poginulo je dvoje ljudi, prema onom što je objavio gradonačelnik glavnog grada Vitalij Kličko. On je naveo da je 27 osoba povrijeđeno, od kojih je 17 hospitalizirano, uključujući jedno dijete. U noći 29. novembra, Rusija je izvela masovni raketni i napad dronovima na objekte energetske infrastrukture u gradu Kijevu, kao i u Kijevskoj, Černihivskoj, Sumskoj, Poltavskoj i Harkivskoj oblasti, objavilo je Ministarstvo energetike. Prema navodima Ministastva, kao rezultat napada, u subotu je više od 500.000 potrošača u Kijevu, više od 100.000 u Kijevskoj oblasti i skoro 8.000 u Harkivskoj oblasti ostalo bez struje. Ruske snage redovno napadaju ukrajinske regije raznim vrstama oružja – jurišnim bespilotnim letjelicama, raketama, raketnim sistemima za borbu protiv terorizma (KAB), raketnim sistemima za višestruko raketno lansiranje (MLRS). Rusko rukovodstvo negira da ruska vojska, tokom rata velikih razmjera u Ukrajini, izvodi ciljane napade na civilnu infrastrukturu ukrajinskih gradova i sela, ubijajući civile i uništavajući bolnice, škole, vrtiće, energetske i vodovodne objekte. Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije ove napade kvalificiraju kao ratne zločine Rusije i naglašavaju da su oni ciljane prirode. U međuvremenu, novi prijedlog koji su sastavile SAD za zaustavljanje rata u Ukrajini poziva Kijev da se odrekne dijela teritorije i dijela oružja, navode medijski izvještaji. Američki prijedlog takođe navodno uključuje smanjenje veličine ukrajinskih oružanih snaga i prihvatanje smanjenja američke vojne pomoći koja je bila neophodna za borbu Ukrajine protiv ruskih snaga. Pored toga, nijednoj strani vojsci ne bi bilo dozvoljeno da uđe na ukrajinsko tlo i Kijev više ne bi dobijao oružje dugog dometa. Prijedlog, čije su detalje izneli Fajnenšel tajms (The Financial Times) i Rojters (Reuters), uglavnom prati tvrde zahtjeve koje je Rusija postavila početkom godine, kada je predsjednik Donald Tramp (Trump) pokušao da otvori direktne pregovore s Moskvom o ratu u Ukrajini. Zasad nije bilo javnog odgovora ukrajinskih zvaničnika na izvještaje. Ukrajinski zvaničnik koji je direktno upoznat s prijedlogom potvrdio je njegov sadržaj, ali nije imao daljih komentara.

Hiljade Airbusovih aviona prizemljeno je nakon što je otkriveno da intenzivno sunčevo zračenje može ometati rad računara za kontrolu leta u avionu, što dovodi do kašnjenja širom svijeta. Više aviokompanija širom svijeta objavilo je 29. novembra odgode ili otkazivanja letova nakon upozorenja Airbusa da bi softver oko 6.000 aviona A320 trebao nadogradnju. Airbus je u petak uputio svoje klijente da poduzmu "hitne mjere predostrožnosti" nakon procjene tehničkog kvara na letu JetBluea u oktobru. "Intenzivno sunčevo zračenje može oštetiti podatke ključne za funkcioniranje kontrola leta", saopćili su, dodajući da bi "značajan broj aviona porodice A320 koji su trenutno u upotrebi" mogao biti pogođen. Zamjena softvera će trajati "nekoliko sati" na većini aviona, ali za oko 1.000 aviona proces "će trajati sedmicama", rekao je izvor blizak problemu za AFP. Air France je rekao za AFP da izračunava koliko će još letova biti otkazano. "Kupci pogođeni otkazivanjima obavještavaju se pojedinačno putem SMS-a i e-pošte", rekao je portparol 28. novembra. U petak je otkazano 35 letova, dok je kolumbijska aviokompanija Avianca saopštila da je 70 posto njene flote pogođeno tehničkim problemom u softveru evropskog proizvođača aviona. Agencija za sigurnost zračnog prometa Evropske unije (EASA) saopštila je da ju je Airbus obavijestio o problemu. "Ove mjere mogu uzrokovati kratkoročne poremećaje u redovima letenja i stoga neugodnosti za putnike", saopštila je EASA, dodajući da je "sigurnost najvažnija". Prinudno slijetanjeGigant u avio-industriji i odbrani, Thales, rekao je za AFP da proizvodi računar za kontrolu leta, za koji je rekao da je "u potpunosti u skladu s tehničkim specifikacijama koje je izdao Airbus" i certificiran od strane EASA-e i njenog američkog ekvivalenta, FAA-e. "Funkcionalnost o kojoj je riječ podržana je softverom koji nije pod odgovornošću Thalesa", naveli su. U saopštenju Airbusa nije precizirano koja je kompanija dizajnirala softver. "Airbus priznaje da će ove preporuke dovesti do operativnih poremećaja za putnike i kupce", navodi se, izvinjavajući se zbog neugodnosti. Avion A320 kojim je upravljao JetBlue 30. oktobra naišao je na problem s kontrolom tokom leta zbog kvara računara. Avion se iznenada strmoglavio dok je putovao između Cancuna u Meksiku i Newarka u Sjedinjenim Američkim Državama, a piloti su morali sletjeti u Tampu na Floridi. Američki mediji citiraju lokalne vatrogasce koji kažu da je nekoliko putnika povrijeđeno. Nakon što ih je kontaktirao AFP, JetBlue nije komentarisao incident, ali je rekao da je već započeo potrebne promjene na nekim modelima A320 i A321. Njegov konkurent, American Airlines, rekao je da je već počeo ažurirati softver nakon upozorenja u petak i da očekuje da će "velika većina" od približno 340 pogođenih aviona biti servisirana do subote. Kao rezultat toga, došlo bi do "nekoliko kašnjenja", dodali su. Nakon što je prvobitno rekao da nije pogođen, njegov konkurent United Airlines rekao je da je identificirao šest pogođenih aviona i rekao da očekuje manje poremećaje na nekoliko letova. Delta Air Lines je saopštio da očekuje da će izvršiti potrebna ažuriranja do subote ujutro. Air India je u subotu upozorila na kašnjenja, dok je Avianca u saopštenju upozorila na "značajne poremećaje u narednih 10 dana". Na Filipinima, lokalni prijevoznici Philippine Airlines i Cebu Pacific nudili su povrat novca ili promjenu rezervacija karata nakon što su u subotu prizemljili najmanje 40 domaćih letova. Proizveden od 1988. godine, A320 je najprodavaniji avion na svijetu. Airbus je do kraja septembra prodao 12.257 aviona u poređenju s prodajom 12.254 Boeinga 737. Izvor AFP i BBC

Organizacija Ujedinjenih nacija (UN) saopštila je u petak da ubistvo dvojice palestinskih muškaraca na okupiranoj Zapadnoj obali od strane izraelskih snaga sigurnosti dan ranije izgleda kao "egzekucija bez suđenja", piše Reuters. Na snimcima koje je objavila Palestine TV, izraelske snage se vide kako otvaraju vatru na dvojicu muškaraca u gradu Dženinu, na sjevernom dijelu Zapadne obale, iako su se oni predali. Na snimku se vidi kako izlaze iz zgrade, podižu majice i ruke uvis prije nego što legnu na tlo da se predaju. Izraelske snage su im zatim, čini se, naredile da se vrate u zgradu prije nego što su ih upucale. "Zgroženi smo otvorenim i drskim ubistvom dvojice Palestinaca juče od strane izraelske granične policije u Dženinu, na okupiranoj Zapadnoj obali, u još jednoj očiglednoj "egzekuciji bez suđenja", rekao je portparol kancelarije UN-a za ljudska prava, Jeremy Laurence, u Ženevi. Izraelska vojska i policija saopštile su u četvrtak da su pokrenule istragu o pucnjavi, navodeći da su snage otvorile vatru na osumnjičene koji su izašli iz zgrade. Palestinska militantna grupa Islamski džihad u petak je rekla da je jedan od muškaraca bio njihov komandant, a drugi borac. Pucnjava se dogodila dok su izraelske snage izvodile operaciju u Dženinu, dan nakon početka vojne akcije u obližnjem gradu Tubas. "Svi su vidjeli da oni nisu predstavljali nikakvu prijetnju izraelskim snagama, ipak su vojnici odlučili da ih upucaju i ubiju na licu mjesta. To je bilo pogubljenje pred kamerama", rekao je Šai Parnes iz izraelske organizacije za ljudska prava B'Tselem. Vojska i policija Izraela u zajedničkom saopštenju naveli su da su dvojica muškaraca bili tražene osobe povezane s "terorističkom mrežom". Ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben-Gvir javno je podržao vojnu i policijsku jedinicu uključenu u pucnjavu. "[Izraelski] borci postupili su tačno onako kako se od njih očekivalo, teroristi moraju da umru", napisao je Ben-Gvir na mreži X nakon incidenta. Laurence je rekao da su komentari Ben-Gvira "potpuno odvratni". Dodao je da je 21 Palestinac ubijen od strane izraelskih snaga samo tokom novembra, među njima devetoro djece. Ministarstvo spoljnih poslova Palestinske uprave, koje vrši ograničenu civilnu administraciju na Zapadnoj obali, osudilo je ubistvo kao "gnusnu egzekuciju bez suđenja" i ratni zločin.