Predstavnici mađarske MOL Grupe započeli su 5. januara obilazak Rafinerije u Pančevu i ostalih glavnih postrojenja Naftne industrije Srbije (NIS), saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE). Njihov dolazak u pančevačku Rafineriju prvi je od objave pre par meseci da se NIS prodaje. Kako je ranije saopštilo političko rukovodstvo u Beogradu, MOL je zainteresovan za kupovinu ruskog vlasništva u NIS-u koji je pod američkim sankcijama od početka oktobra prošle godine. Predstavnici MOL-a u ponedeljak od jutarnjih sati obilaze benzinske stanice NIS-a širom Srbije, dok mađarska delegacija u pančevačkoj Rafineriji ima sastanke sa rukovodstvom tog naftnog kompleksa i predstavnicima NIS-a. Poseta mađarskih stručnjaka najavljena je pre desetak dana, u sklopu interesovanja MOL-a da uradi temeljno istraživanje poslovanja, sistema i objekata NIS-a pred potencijalnu odluku o akviziciji. Takav proces provere obuhvata pravne, finansijske i tehničke aspekte poslovanja. U pančevačkoj Rafineriji traju stručni sastanci dve strane, na kojima se potencijalnom kupcu predstavljaju podaci o opremi postrojenja i funkcionisanju proizvodnje. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je 2. januara očekivanje da glavne tačke ugovora između Naftne industrije Srbije i mađarske kompanije MOL budu završene do 23. januara. Kancelarija američkog Ministarstva finansija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) 9. oktobra počela je primenu sankcija prema NIS-u zbog udela koji u vlasništvu ima ruska državna kompanija Gasprom njeft u cilju, kako je saopštio Vašington, sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Uslov Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da se NIS skine sa liste američkih sankcija je da se oslobodi ruskog vlasništva. NIS je u vlasništvu Rusije; državna kompanija Gasprom, njena ćerka-firma Gasprom njeft i akcionarsko društvo Intelligence iz Sankt Peterburga, imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara. Zbog embarga i nemogućnosti da uveze sirovu naftu 2. decembra je zatvorena Rafinerija Pančevo, jedina u državi, koja je najznačajnije postrojenje u vlasništvu NIS-a. NIS je 1. januara saopštio da je Ministarstvo finansija SAD toj kompaniji izdalo posebnu licencu kojom joj se kompaniji ponovo omogućavaju operativne aktivnosti zaključno sa 23. januarom. Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona evra. Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrednosti ruskog dela NIS-a za sada nije bilo.

Jedna osoba je smrtno stradala nakon što je na nju palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica u ponedjeljak, 5. januara. Iz sarajevske Hitne pomoći potvrdili su da se stablo srušilo na ženu, koja je zadobila povrede glave opasne po život, nakon čega je preminula na Kliničkom centru u Sarajevu. Stablo je palo zbog težine sniježnog pokrivača. Snijeg, koji je pao u posljednja sata širom Bosne i Hercegovine, izazvao je probleme. Iz Elektroprivrede BiH su saopštili da su zbog snijega zabilježeni brojni kvarovi na elektroenergetskom sektoru. Najteža situacija je u Tuzlanskom kantonu gdje je bez električne energije više od 29 hiljada potrošača. Slična situacija je i u na istoku Bosne i Hercegovine, u Goraždu, a veći dio opštine Gornji Vakuf-Uskoplje bio je bez električne energije. Na području opštiine Travnik, u srednoj Bosni, zabilježeni su prekidi električne energije u više naselja. Iz Federalne civilne zaštite su saopštili i da je na području Unsko-sanskog kantona, u dijelovima Ključa i Sanskog mosta, prekinuto snabdijevanje elektičnom energijom. Snijeg je uzrokovao probleme i u saobraćaju, gdje je zabilježen veliki broj saobraćajnih nesreća, kao i obustava javnog prevoza. Federalna Uprava civilne zaštite saopštila je kako se u Tuzlanskom kantonu zbog velikih sniježnih padavina saobraćaj odvija otežano na svim putnim pravcima. Usporeno se i otežano saobraća i u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje su putne komunikacije blokirane zbog stabala koja su pala pod teretom snijega. Kako javlja Bosanskohercegovački auto-moto klub, formirane su kolone putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Hadžin Potok, Velika Kladuša, Gradina, Gradiška, Brod, Kostajnica, Kozarska Dubica i Orašje. Zbog očekivanih padavina i jakog vjetra za regije Mostara, Trebinja i Foče na snazi je narandžasti meteoalarm, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod. Stanovništvu na ovim područjima savjetuje se oprez.

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je autoritarne vladare Venecuele da će "platiti veoma visoku cijenu" ako ne budu "sarađivali" sa Washingtonom. On je, u intervjuu objavljenom 4. januara u magazinu The Atlantic, upozorio vršiteljicu dužnosti predsjednice Venecuele Delcy Rodriguez da će, "ako ne učini ono što je ispravno, platiti veoma visoku cijenu, vjerovatno veću nego Maduro". Vrhovni sud Venecuele naredio je da Rodriguez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednice ljevičarske vlade. Rodriguez, koja je bila Madurova potpredsjednica, nazvala je potez SAD-a kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i poručila da se "nikada više nećemo vratiti u ropstvo". Trump je inicijalno izrazio podršku Rodriguez, rekavši da je "ona u suštini spremna da učini ono što mi smatramo neophodnim da bi Venecuela ponovo bila velika". Rodriguez, koju podržava vojska Venecuele, u početku je djelovala prkosno, Madura je nazivala "jedinim predsjednikom" zemlje, a američki napad kao "užasnu mrlju" u odnosima. Nakon što je Trump signalizirao da je spreman da, ukoliko bude potrebno, sprovede drugi talas vojnih akcija u Venecueli, Rodriguez je postala pomirljivija. Na društvenim mrežama je 5. januara napisala da Karakas sa Washingtonom želi odnos koji će biti "uravnotežen i pun poštovanja." "Upućujemo poziv vladi SAD-a da zajedno radimo na agendi saradnje koja je usmjerena ka zajedničkom razvoju", napisala je. Svrgnuti venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro se nalazi američkom zatvoru nakon što je prebačen u New York poslije hapšenja američkih snaga u napadu kojeg su osudili Iran, Rusija i drugi saveznici južnoameričke zemlje, ali su ga pozdravili Venecuelanci koji žive u egzilu. Video koji je Fox News objavio na društvenim mrežama prikazivao je 63-godišnjeg Madura kako ga sprovode savezni agenti i kako novinarima govori: "Laku noć, Sretna nova godina." On i njegova supruga, koja je također uhapšena u raciji, trebali bi se pojaviti pred sudom 5. januara kako bi se suočili s optužbama za trgovinu drogom. Na konferenciji za novinare, Trump je pohvalio vojnu operaciju u Venecueli, ali nije iznio detalje o akciji. Jedan visoki američki general rekao je da je, nakon višemjesečnih priprema, u napadu učestvovalo 150 američkih aviona. Podaci o žrtvama nisu objavljeni. Trump je rekao da je dio američkog osoblja povrijeđen, ali da su dobro. Američke udare u Venecueli i hapšenje Madura osudili su neki saveznici Caracasa, kao i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, koji je rekao da američka vojna akcija predstavlja "opasan presedan". Brojni saveznici Washingtona, iako su izrazili da nemaju naklonost prema Maduru ili njegovom režimu, upozorili su na potrebu poštivanja međunarodnog prava. Moskva, koja održava bliske veze s Venecuelom, saopćila je da su izuzetno zabrinuti zbog izvještaja da su Maduro i njegova supruga prisilno uklonjeni iz zemlje te su pozvali Sjedinjene Države da ih oslobode. U međuvremenu, povodom hapšenja Madura održane su, širom gradova Latinske Amerike, Španije i drugih mjesta, proslave Venecuelanaca koji žive u inostranstvu. Izvor: Reuters, AFP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će se Kijev tokom ove sedmice fokusirati na dva sastanka sa evropskim saveznicima sa nadom da će se "ubrzati kraj" ruskog rata u Ukrajini. Sastanci dolaze nakon nekoliko mjeseci neizvjesnog mirovnog procesa. Uoči sastanaka dvije osobe su poginule, a nekoliko je ranjeno u ruskom zračnom napadu na Kijev i okolicu. Ukrajinska služba za vanredne situacije saopćila je da je napad izazvao požar u medicinskoj ustanovi u kojoj se nalazila operaciona sala. Dodali su i da je nakon što je požar ugašen u zgradi pronađeno tijelo. Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je tokom noći izvela napade sa devet projektila, uključujući balističke rakete i 165 jurišnih dronova. Ukrajina će 5. januara biti domaćin sastanka načelnika generalštabova evropskih zemalja, uključujući ključne saveznike Kijeva – Britaniju, Francusku i Njemačku. Dan kasnije francuski predsjednik Emmanuel Macron bit će domaćin pariškog okupljanja evropskih lidera. Očekuje se da će ova sjednica biti još više ključna jer je francuski lider obećao da će saveznici Kijeva dati "konkretne“ obaveze za sigurnost Ukrajine. Uoči razgovora, Zelenski je poručio da je njegova zemlja spremna na sve mogućnosti. "U Evropi će biti održani sastanci koji moraju postati još jedan doprinos našoj odbrani i ubrzavanju kraja rata“, rekao je Zelenski 4. januara. "Ukrajina će biti spremna za oba moguća puta pred nama – diplomatiju, koju vodimo, ili nastavak aktivne odbrane ako se pritisak naših partnera na Rusiju pokaže nedovoljnim." "Ukrajina traži mir. Ali Ukrajina nikome neće predati svoju snagu", dodao je. Dan ranije, Zelenski je insistirao da će, ako se diplomatski kraj rata ne može postići tokom mirovnih pregovora, njegova zemlja nastaviti da se brani od ruske invazije. "Ako Rusija sve ovo blokira – i kao što sam rekao, to zavisi od naših partnera – ako naši partneri ne primoraju Rusiju da zaustavi rat, ima drugi pravac: da se branimo", rekao je 3. januara. Trump je u novembru 2025. tražio od Zelenskog da prihvati mirovni prijedlog od 28 tačaka, za koji su mnogi smatrali da snažno ide u korist Rusije. Ukrajina i evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Njemačkom – užurbano su radili na izradi kontraprijedloga, na kraju iznoseći plan od 20 tačaka koji je u većoj mjeri uvažavao interese Kijeva, posebno u pogledu sigurnosnih garancija i teritorijalnog integriteta. Na sastancima s Evropljanima, Zelenski će vjerovatno insistirati na potrebi za sigurnosnim garancijama iz Evrope, ali i u kombinaciji sa željenim čvrstim uvjeravanjima iz Sjedinjenih Američkih Država. Macron je govorio o takozvanoj Koaliciji voljnih, neformalnoj grupi od više od 20 zapadnih zemalja koje su izrazile podršku Ukrajini, te je sugerirao da bi konkretni prijedlozi mogli biti predstavljeni na pariškom okupljanju. Trump odbacuje tvrdnju KremljaUkrajinski predsjednik je izrazio skepticizam u pogledu stvarnog interesa ruskog predsjednika Vladimira Putina za postizanje mirovnog dogovora. Iz Rusije su 29. decembra tvrdili da je Ukrajina ciljala jednu od Putinovih rezidencija, te su saopštili da će Moskva uzvratiti i preispitati svoj stav u pregovorima. Kijev je odlučno negirao da je ciljao Putina ili bilo koju od njegovih rezidencija, optužujući Kremlj da to koristi kao izgovor za napade na civilna područja. Trump je prvobitno naznačavao da bi mogao prihvatiti ruske tvrdnje, no nakon što je CIA zaključila da se napad nikada nije desio, izgleda da je stao na stranu Kijeva i ponovio taj stav. "Ne vjerujem da se taj napad dogodio", rekao je Trump novinarima. "Nešto se dogodilo prilično blizu, ali nije imalo nikakve veze s ovim." Zelenski je 4. januara rekao da je Rusija tokom protekle sedmice izvela više od 2.000 zračnih napada na Ukrajinu i ponovio poziv Zapadu za dodatnu pomoć. Izvor: ukrajinski servis RSE, Reuters, dpa

Saobraćaj ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama u centru Beograda ponovo je uspostavljen 4. januara uveče, nakon što su sa tog mesta uklonjeni šatori pristalica vlasti. Šatorsko naselje, poznatije kao "Ćacilend", postavljeno je u aprilu 2025. godine kao odgovor na antivladine proteste sa kojih se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice. Šatori su uklonjeni u noći između 28. i 29. decembra nakon najave predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji se zahvalio prisutnima što su "čuvali Srbiju i odbranili državu". "Ćacilend" se prvo pojavio u martu kao šatorsko naselje u Pionirskom parku između Predsedništva i Skupštine. Kasnije je proširen na široku ulicu ispred parlamenta čime je onemogućen prolazak vozila, uključujući i gradski prevoz. Prostor je bio ograđen betonskim barijerama i metalnim ogradama, a obezbeđivali su ga policija i maskirani civili, koji nisu dozvoljavali prolaz građanima. Kako je RSE ranije pisao, u ograđenom prostoru ispred najvažnijih državnih institucija boravile su i osobe sa kriminalnim dosijeima, bivši pripadnici paravojnih formacija i članovi ultradesničarskih grupa. Nakon brojnih incidenata koji su se desili u šatorskom naselju, predsednik Srbije najavio je da će šatori biti uklonjeni početkom 2026. godine. On je rekao da će jedan broj ljudi koji su boravili u kampu još neko vreme ostati ispred zgrade Predsedništva u Pionirskom parku.

Zemlje Zapadnog Balkana izrazile su različite reakcije na napad Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli u subotu, koji je prethodio hapšenju lidera Venecuele Nicolasa Madura i njegovom sprovođenju u pritvor u Njujorku. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će Sjedinjene Američke Države "upravljati" Venecuelom do "odgovarajućeg prenosa vlasti" i iskoristiti njene velike rezerve nafte, nakon svrgavanja Madura. Maduro je u nedjelju prebačen u pritvorski centar u Njujorku, a očekuje se da će tokom sedmice izaći pred sud kako bi se suočio s optužbama za krivična djela povezana s drogom i oružjem. Prije napada, Sjedinjene Američke Države su ga kontinuirano optuživale da vodi "narko-državu" i da je manipulisao izbornim procesom. U nastavku donosimo reakcije zemalja Zapadnog Balkana: KosovoPredsjednica Kosova Vjosa Osmani napisala je na mreži X da Kosovo snažno stoji uz Sjedinjene Američke Države i predsjednika Trumpa u podršci njegovim potezima protiv "narko-terorističkog režima" Venecuele. "Predsjednik Trump stao je uz narod Venezuele i suprotstavio se Madurovoj narko-državi, štiteći Ameriku i ostatak svijeta od kartela i organizovanog kriminala", napisala je Osmani u subotu. U međuvremenu, kosovski premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti izjavio je da Kosovo podržava operaciju Sjedinjenih Američkih Država protiv narkotika u Venecueli. "Držanje odgovornim državnih aktera uključenih u trgovinu drogom ključno je za uspjeh u borbi protiv ove pojave", napisao je Kurti na Facebooku u subotu. AlbanijaMinistrica za evropska pitanja Albanije, Elisa Spiropali, napisala je na mreži X u subotu da Albanija bez oklijevanja stoji uz Sjedinjene Američke Države i Trumpa u njihovim "odlučnim potezima protiv narko-terorističkog režima Venecuele". "Podržavamo snažno vođstvo državnog sekretara Marca Rubija u suočavanju s autoritarizmom, korupcijom i transnacionalnim kriminalnim mrežama. Narod Venecuele ima neosporno pravo na slobodu, demokratiju i vladavinu prava, a međunarodna zajednica ne smije ostati nijema pred represijom i strahom", dodala je ona. Sjeverna MakedonijaTimčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, rekao je da Skoplje "pozdravlja" objavu Trumpa da je Maduro uhapšen i da će se suočiti s pravdom. "Također čestitam državnom sekretaru [Marco] Rubiju na njegovom vođstvu u borbi protiv narko-kriminalnih mreža Madurovog režima. Odgovornost je važna. Stojimo uz Sjedinjene Američke Države i narod Venecuele za slobodu i demokratiju", napisao je Mucunski na mreži X u subotu. SrbijaPredsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je hapšenje svog saveznika Madura, rekavši da je "jasno" da međunarodni pravni poredak i Povelja UN-a "ne funkcionišu". Vučić je rekao da Srbija "želi prijateljstvo sa SAD-om, ali je naša dužnost da kažemo kada dolazi do kršenja međunarodnog prava". "U svetu danas vlada zakon sile, zakon jačeg. To je jedini princip savremene politike koji danas postoji u svetu", rekao je Vučić za medije u nedjelju u Beogradu, nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije. Bosna i HercegovinaMinistarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u nedjelju je pozvalo "sve aktere da djeluju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi se spriječila dalja eskalacija i patnja". "Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu", objavilo je Ministarstvo na mreži X. "Nicolas Maduro je diktator koji je vladao kroz strah, upotrebu sile, vojsku i policiju, potpunu kontrolu medija i druge represivne instrumente. Njegovo zadržavanje na vlasti nije zasnovano na slobodnim i poštenim izborima, već na izbornim prevarama i manipulacijama, kao i na sistematskoj represiji političkih protivnika i studentskog aktivizma putem hapšenja, zastrašivanja i prijetnji." "Svi politički diktatori ponašaju se na sličan način i koriste iste represivne metode, uključujući i one iz naše političke stvarnosti u ovom dijelu svijeta. Sjedinjene Američke Države su najvažniji strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine." HrvatskaMinistarstvo vanjskih poslova Hrvatske saopštilo je u subotu da pomno prati situaciju u Venecueli u koordinaciji s partnerima iz Evropske unije. "Zalagaćemo se da se borba protiv međunarodnih nezakonitih aktivnosti vodi u skladu s međunarodnim pravilima i temeljnim principima, kao i uz zaštitu civilnog stanovništva. Posebnu pažnju posvećujemo sigurnosti i dobrobiti hrvatskih državljana koji žive u Venecueli, kao i hrvatskih iseljenika u toj zemlji", navelo je Ministarstvo. "Režim Nicolasa Madura nema legitimitet koji proizlazi iz demokratski održanih izbora. Duboke unutrašnje političke podjele, kao i različiti pristupi međunarodne zajednice prema vlastima u Karakasu, dodatno su zakomplikovali već složenu situaciju u zemlji." "Situacija u Venecueli već godinama je obilježena dubokom političkom, ekonomskom i institucionalnom krizom, koja se ogleda kroz ozbiljno narušeno funkcionisanje državnih institucija, ekonomski pad, kršenja ljudskih prava i tešku humanitarnu krizu koja je potaknula masovne migracije stanovništva." Crna GoraCrna Gora do sada nije reagovala.

Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović izjavio je 4. januara za N1 da je porodica potvrdila da je jedan srpski državljanin među poginulima u požaru u diskoteci u Kran-Montani. "Imamo potvrdu od porodice. Nemamo još zvaničnu potvrdu policije, ali porodica je sigurna. Zvanično, četiri povređena su srpski državljani - dvojica su prebačena u Nemačku, jednoj porodici smo pružili logističku pomoć", naveo je Trifunović. On je ukazao da svi pogođeni mogu da se obrate Ambasadi za informacije i kontakt lokalnih švajcarskih vlasti. U Švajcarskoj je u toku petodnevna žalost nakon što je u Novogodišnjoj noći u požaru u diskoteci u alpskom skijalištu Kran-Montana poginulo 40 ljudi, dok je više od stotinu povređeno. Istraga švajcarskih vlasti i identifikacija stradalih je i dalje u toku. Beatrisa Pijud, glavna tužiteljka kantona Vale, izjavila je 2. januara da sve ukazuje na to da je požar izbio zbog prskalica postavljenih na boce šampanjca, koje su bile pomerene previše blizu drvenog plafona. Navela je da su pribavljeni i analizirani video-snimci i obavljeni razgovori sa svedocima.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine(BiH) izrazilo je podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu, istovremeno oštro osuđujući vladavinu Nicolasa Madura kao represivnu i nedemokratsku te naglašavajući strateško partnerstvo BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama(SAD). "Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu", objavili su iz MVP BiH na društvenoj mreži X, pozivajući sve aktere da se ponašaju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi spriječili dalju eskalaciju i patnju. SAD su 3. januara izvele vojni napad na Venecuele i uhapsile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Oni su zatim sprovedeni u Njujork, gdje bi trebalo da se suoče sa optužbama povezanim sa trgovinom drogom. "Nicolas Maduro je diktator koji je vladao kroz strah, upotrebu sile, vojsku i policiju, punu kontrolu medija i druge represivne instrumente", poručeno je iz Ministarstva. U saopštenju je navedeno da "njegovo držanje na vlasti nije zasnovano na slobodnim i poštenim izborima, već na izbornim prevarama i manipulacijama, kao i na sistematskoj represiji političkih protivnika i studentskom aktivizmu kroz hapšenja, zastrašivanja i prijetnje". "Svijet bi bio bolje mjesto bez vladara poput Nicolasa Madura", naglašeno je i istaknuto da je "tokom njegove vladavine, više od osam miliona ljudi bilo primorano da napusti zemlju". "Danas, više od 90 posto stanovništva živi u siromaštvu, a 70 posto živi u ekstremnom siromaštvu. Ove brojke predstavljaju duboki politički, društveni i humanitarni neuspjeh", saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Poručili su da se "svi politički diktatori ponašaju na sličan način i koriste iste represivne metode, uključujući i one iz naše vlastite političke realnosti u ovom dijelu svijeta". "Sjedinjene Države su najvažniji strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine", dodali su iz Ministarstva.

Dan nakon što su snage Sjedinjenih Američkih Država (SAD) uhapsile i sprovele predsednika Venecuele Nikolasa Madura u Njujork, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je "jasno da međunarodni pravni poredak i Povelja Ujedinjenih nacija (UN) ne funkcionišu. "U svetu dominira pravo sile, pravo jačeg i to je jedini princip savremene politike koji danas u svetu postoji", izjavio je Vučić u obraćanju medijima 4. januara u Beogradu nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost. SAD su 3. januara izvele vojni napad na Venecuele i uhapsile predsednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Oni su zatim sprovedeni u Njujork, gde bi trebalo da se suoče sa optužbama povezanim sa trgovinom drogom. Zvaničnici Srbije održavaju bliske veze sa Madurom, za koga Evropska Unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) smatraju da nema legitimitet demokratski izabranog predsednika zbog izbornih neregularnosti. "Želimo prijateljstvo sa SAD ali je naše da kažemo kada postoji kršenje međunarodnnog prava", naveo je Vučić komentarišući akciju SAD. Vučić se sa Madurom poslednji put čuo telefonski 21. avgusta 2025. U objavi na svom Instagram nalogu, Vučić je tada Madura nazvao "velikim prijateljem" Srbije i i naveo da su razgovarali o jačanju bilateralnih odnosa dve zemlje. Jedan od ključnih argumenata za jačanje saradnje sa Venecuelom koji su iznosili zvaničnici Srbije jeste to da Venecuela ne priznaje nezavisnost Kosova proglašenu 2008. godine. Inauguraciji Madura za predsednika u januaru prošle godine je prisustvovala predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, nakon čega su usledile kritike iz Brisela. Srbija i Venecuela su 2023. potpisale sporazum o ukidanju viza i najavile otvaranje srpske ambasade u ovoj zemlji koja se graniči sa Kolumbijom, Brazilom i Gvajanom. Venecuelanski režim je pod sankcijama Evropske unije (EU) čijem članstvu Srbija teži, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije i Kanade. Nastavak ulaganja u vojskuTeme sednice Saveta za nacionalnu bezbednost Srbije održane 4. januara, prema Vučićevim rečima, bile su, osim američke akcije u Venecueli, regionalna, vojna i politička bezbednost i energetska bezbednost. Vučić je najavio da će Srbija u narednih i po dana udvostručiti vojne kapacitete. "Osim ljudskih resursa, koje ćemo uvećati za 30 odsto, sve ostalo uvećaćemo za 100 odsto. Jedan deo sredstava je iz zemlje, a jedan deo nabavljamo u inostranstvu. To je jedini odvraćajući faktor. Moramo da se uzdamo u sebe", rekao je Vučić. On nije precizirao šta će od vojnih sredstava Srbija nabaviti i kupiti iz inostranstva. Vučić je izjavio da trenutno "ne postoji opasnost od potencijalnog agresora, što ne znači da neće postojati za nekoliko meseci". "Naša vojska ima snažan odvraćajući faktor. U ovom trenutku ne postoji opasnost od potencijalnog agresora, što ne znači da neće postojati za tri meseca ili godinu dana. Naša snaga je nedvosmisleno veća i snažnija od potencijalnih agresora i sigurno je da u takvu avanturu ne bi ulazili", kaže Vučić. U republičkom budžetu za odbranu je u 2026. predviđeno 945 miliona evra. To je u odnosu na 2025. godinu rast od gotovo 60 odsto. Najveći deo tih rashoda, 767 miliona evra, predviđen je za otplatu jednog dela ukupnih troškova nabavke francuskih borbenih aviona Rafal. Nabavka dogovorena u avgustu 2024. vredna je ukupno 2,7 milijarde evra. Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Srbija od svih država Zapadnog Balkana najviše izdvaja za odbranu. Deklariše se kao vojno neutralna, što je uneto u Strategiju odbrane. Dok redovno održava vežbe sa NATO državama, shodno članstvu u programu Alijanse "Partnerstvo za mir" u kojem je od 2006. godine, Srbija unapređuje i vojnu saradnju sa Kinom, dok je saradnja sa Rusijom manjeg obima nakon ruske invazije na Ukrajinu. Osnov za saradnju sa svima, zacrtan je odlukom o vojnoj neutralnosti koju je Skupština Srbije usvojila 2007. godine. O pregovorima o prodaji ruskog udela u Naftnoj industriji SrbijeEnergetska bezbednost Srbije i pregovori oko prodaje ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) takođe su bili jedna od tema sednice Saveta za nacionalnu bezbednost. Vučić je pozvao na što hitnije završavanje ugovora o kupoprodaji, kako bi se stvorili uslovi da NIS bude skinut sa liste sankcija SAD. Mediji su ranije preneli da će ruski "Gasprom" svoj udeo u "NIS-u" prodati mađarskoj naftnoj kompaniji "MOL". "Sada je jasno da sa njima (Mađarima) pregovaraju. Pozivam ih da završe ugovor o kupoprodaji što je moguće pre, da bismo mogli da izađemo iz režima sankcija i da bi Srbija mogla da nastavi da raste", rekao je Vučić. On je naveo da Srbija očekuje da do 13. ili 15. januara stigne prvih 85.000 tona nafte. Primena američkih sankcija zbog ruskog udela u najvećoj naftnoj kompaniji Srbije otpočela je 9. oktobra. Od tada Srbija ne može da uvozi sirovu naftu, usled čega je početkom decembra sa radom prestala jedina rafinerija nafte u Pančevu. NIS je 1. januara saopštio da je Ministarstvo finansija SAD toj kompaniji izdalo posebnu licencu kojom joj se kompaniji ponovo omogućavaju operativne aktivnosti zaključno sa 23. januarom. To će omogućiti da rafinerija ponovo počne sa radom. Prema Vučićevim rečima, rafinerija sa radom kreće 17. ili 18. januara. On je naveo da Srbija sada puni svoje rezerve i da će imati dovoljno struje, gasa i naftnih derivata, "uprkos svim problemima". Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrednosti ruskog dela NIS-a za sada nije bilo. NIS snabdeva 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima. Kancelarija američkog Ministarstva finansija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) 9. oktobra počela je primenu sankcija prema NIS-u zbog udela koji u vlasništvu ima ruska državna kompanija Gasprom njeft u cilju, kako je saopštio Vašington, sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Uslov SAD-a da se NIS skine sa liste američkih sankcija je da se oslobodi ruskog vlasništva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao je da će njegova zemlja nastaviti da se brani od ruske invazije punog obima ako se tokom trenutnih mirovnih pregovora ne postigne diplomatski kraj rata. "Ako Rusija sve ovo blokira – i kao što sam rekao, to zavisi od naših partnera – ako naši partneri ne prisile Rusiju da zaustavi rat, postoji drugi put: da se branimo", rekao je 3. januara uoči još jedne sedmice pune diplomatskih aktivnosti. Komentari odražavaju stav koji je ukrajinski lider iznio u obraćanju na Novu godinu, kada je naglasio da mirovni sporazum s Rusijom ne može doći "po svaku cijenu". "Šta Ukrajina želi? Mir? Da. Po svaku cijenu? Ne. Želimo kraj rata, ali ne kraj Ukrajine", rekao je Zelenski u televizijskom obraćanju. Američki predsjednik Donald Trump je u novembru 2025. vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mirovni prijedlog od 28 tačaka, za koji su mnogi smatrali da u velikoj mjeri ide u korist Rusiji. Ukrajina i njeni evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Njemačkom – požurili su da razviju kontraprijedlog, te su na kraju iznijeli plan od 20 tačaka koji je uključivao više interesa Kijeva, posebno u vezi sa sigurnosnim garancijama i teritorijalnim integritetom. Sigurnosne garancije, ekonomski oporavakZelenski je govorio dok su se sigurnosni savjetnici iz 15 saveznika sastali u ukrajinskoj prijestolnici, raspravljajući o detaljima razvijajućeg mirovnog plana, uključujući moguće sigurnosne garancije za Ukrajinu. Iz sesije je procurilo malo detalja, ali ukrajinski pregovarač Rustem Umerov rekao je da su učesnici "raspravljali o sigurnosnim garancijama, tačkama mirovnog plana, ekonomskom oporavku i vojno-političkim pitanjima". Umerov je naglasio da je "već dogovoreno 90 posto pozicija – 90 posto mirovnog plana – a rad na detaljima se nastavlja". Zelenski je u svom govoru 31. decembra također rekao da je dogovor "90 posto završen", ali je upozorio da će preostalih 10 posto biti teško finalizirati. Trumpov specijalni izaslanik, Steve Witkoff, pridružio se sastanku putem video veze, dok su predstavnici NATO-a i Evropske unije učestvovali lično. Nakon sastanka uslijedit će najmanje još dva važna okupljanja u narednoj sedmici. Macron obećava "konkretne" obavezeUkrajina će 5. januara ubiti domaćin sastanka načelnika generalštabova evropskih zemalja i drugih, "osmišljen da osigura dodatnu koordinaciju akcija sa saveznicima u sigurnosnoj dimenziji", rekao je Umerov. Sljedećeg dana u Parizu, francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostit će okupljanje evropskih lidera. Macron je u svom novogodišnjem govoru rekao da će evropske države i drugi saveznici dati "konkretne" obaveze za sigurnost Ukrajine tokom pregovora. Zelenski je izrazio nadu u održavanje samita svjetskih lidera u Sjedinjenim Državama do kraja januara radi rasprave o mirovnim prijedlozima. "Pripremat ćemo se za sastanak u Sjedinjenim Državama na nivou lidera. Voljeli bismo da se sve ovo dogodi u januaru, do kraja januara", rekao je Zelenski. "Krećemo se u tri ključna pravca: sigurnosne garancije, rekonstrukcija i osnovni okvir za pravi mir", napisao je Zelenski na Telegramu. "Pripremamo sastanke u Evropi koji će se održati sljedeće sedmice. Također se pripremamo za sastanke u Sjedinjenim Državama", dodao je. Trump "nije oduševljen" ruskim lideromU međuvremenu, Trump je 3. januara izrazio frustraciju zbog ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog nastavka rata u Ukrajini. "Nisam oduševljen Putinom. Ubija previše ljudi", rekao je Trump novinarima u svom odmaralištu u Palm Beachu na Floridi. Trump je često hvalio Putina i rekao da vjeruje kako je ruski lider zainteresovan za mirovni sporazum. Mnogi posmatrači kažu da je Zelenski pod pojačanim pritiskom zbog ruskih uspjeha na bojnom polju, posebno na istoku Ukrajine. Iako su ti pomaci ograničeni i teško izboreni još od prve godine rata punog obima u Ukrajini, analiza Instituta za proučavanje rata, think tanka sa sjedištem u Washingtonu, objavljena 2. januara pokazala je da su ruski uspjesi na bojnom polju u 2025. bili najveći od 2022. godine. Ukrajinski komandant Oleksandr Sirski rekao je da su ti uspjesi rezultirali sa gotovo 420.000 poginulih i ranjenih Rusa u 2025. godini, prema ukrajinskim procjenama. Obje strane uglavnom ne objavljuju podatke o žrtvama. Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a