Sudije, tužioci, advokati i građani okupili su se u subotu na protestnom skupu "Marš za pravosuđe" u centru Beograda zbog nedavno donetih pravosudnih zakona kojim se, prema tvrdnjama organizatora, ugrožava nezavisnost sudstva i samostalnost tužilaštva. Organizatori protesta su Sindikat sudske vlasti, Udruženje tužilaca Srbije, Odbrana struke i Centar za pravosudna istraživanja CEPRIS. Okupljanje je počelo ispred zgrade Generalštaba u Beogradu, a nakon toga kolona je stigla ispred zgrade Tužilaštva za organizovani kriminal. Ispred tužilaštva se održava 16 minuta tišine za 16 žrtava pada nadstrešnice u nesreći u Novom Sadu. Na protestu se mogu videti zastave Srbije i Evropske unije. Sa govornice se okupljenima obratilo više sudija i tužilaca. Aleksandar Jovanović iz Osnovnog suda u Novom Pazaru kazao je da su novi zakoni doneti bez javne rasprave i uz kršenje drugih zakona te pozvao sve sudije da se pobune i ne ćute, prenosi Beta. Radovan Lazić iz Apelacionog tužilaštva u Novom Sadu je poručio da se pravosuđe tek delimično otrglo od "zagrljaja izvršne vlasti", ali još uvek nije slobodno. Predsednik Advokatske komore Beograda Vladimir Prijović rekao je na skupu da je ovo bitka koju sudije i tužioci "moraju da dobiju", a da će advokati pružiti podršku. On je dodao da se nada da vlast neće uspeti od sudije i tužilaca da napravi "lojaliste"(vlasti). Bez javne rasprave i bez konsultacija sa tužiocima, sudijama, Venecijanskom komisijom i EU, Skupština Srbije je u januaru usvojila izmene pravosudnih zakona koje deo stručne javnosti opisuje kao udar na nezavisnost sudstva i tužilaštva. Izmene zakona je predložio poslanik vladajuće Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić. Uprkos upozorenjima iz Evropske unije, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je potpisao izmene, što je u Briselu ocenjeno kao "ozbiljan korak unazad" na evropskom putu Srbije. Izmene su kritikovali Visoki savet tužilaštva, Visoki savet sudstva, Advokatska komora Srbije i niz strukovnih organizacija i upozorili su da takve zakonske izmene mogu ugroziti nezavisnost sudstva i tužilaštva od izvršne vlasti. Advokati u Vojvodini bili su 10. februara u jednodnevnoj obustavi rada zbog usvajanja ovog seta zakona, a prethodno je 2. februara održano niz protesta širom Srbije istim povodom. Povlačenje spomenutih izmena zakona zatraženo je i sa protesta u Beogradu 9. februara. Na ovaj protest su pozvali studenti koji su mesecima blokirali fakultete tražeći odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Sa druge strane, ministar pravde Srbije Nenad Vujić je izjavio da je Srbija spremna da uđu u "proces korekcije" novih pravosudnih zakona samo ako Venecijanska komisija bude imala suštinske primedbe.

S masovnog protesta u Sarajevu u subotu demonstranti su poručili da se objave sve informacije o istrazi tramvajske nesreće i utvrdi da li je nakon tragedije bilo nedozvoljenih intervencija na tramvaju. Više hiljada ljudi, mahom mladih, protestovalo je po sedmi put nakon što je 12. februara tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište u Sarajevu. Tada je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, dok je više osoba povrijeđeno. Demonstranti su se u subotu okupili ispred kantonalnog Tužilaštva, nakon šetnje glavnom saobraćajnicom i prethodnog okupljanja ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, u čijoj se neposrednoj blizini dogodila nesreća. Protest je bio ispunjen brojnim transparentima, dok su demonstranti uzvikivali: "Hoćemo istinu i pravdu". Prisutnima su se obratiti i roditelji koji su u proteklim godinama doživjeli bol gubitka djeteta, a za čiju odgovornost, kako tvrde, još nije utvrđeno ko je kriv. Građani već danima na protestima traže odgovornost za tramvajsku nesreću. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za Radio Slobodna Evropa je potvrđeno da ne postoji snimak iz tramvaja koji je iskočio iz šina. "Forenzičkom obradom hard diska koji je izuzet iz kabine vozača, utvrđeno je da snimljenog materijala nije bilo od 29. 11. 2025. godine. Tužilaštvo, između ostalog, utvrđuje zašto nije funkcionirao sistem video nadzora", potvrđeno je iz kantonalnog Tužilaštva. Ranije je iz kantonalnog Tužilaštva navedeno da istražioci Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo izuzimaju dokumentaciju iz Gradskog saobraćajnog preduzeća (GRAS) koja se odnosi na upotrebu tramvaja broj 516 koji je učestvovao u nesreći, tehničku dokumentaciju svih čeških tramvaja i određene personalne dosijee zaposlenih. Prethodno je Tužilaštvo izvijestilo da je u okviru istrage saslušano 30 svjedoka i izuzeto 10 snimaka video-nadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. Tužilaštvo je navelo i da je utvrdilo da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuje odluku Kantonalnog suda u Sarajevu koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv i da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što su tvrdili i u Sindikatu GRAS-a. U danima nakon nesreće ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, kao i direktor GRAS-a Senad Mujakić.

Predsednik SAD Donald Tramp objavio je da je potpisao izvršno naređenje prema kome može da zaobiđe Kongres i uvede porez od 10 odsto na uvoz iz celog sveta, posle odluke američkog Vrhovnog suda kojim je poništen široki spektar carina koje je on uveo prošle godine za veliki broj zemalja. Tramp je bio ogorčen zbog odluke Vrhovnog suda koji je žestoko kritikovao, prenela je Beta. Rekao je da ga je "sramota" zbog sudija koje su izglasale da se ponište njegove sveobuhvatne carine i nazvao tu odluku "duboko razočaravajućom". "Velika mi je čast što sam upravo potpisao, u Ovalnom kabinetu, globalne carine od 10 odsto za sve zemlje, koje će stupiti na snagu gotovo odmah", napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut soušal. Tramp je nove carine uveo pozivajući se na Zakon o trgovini iz 1974. godine. Te mere delimično zamenjuju carine uvedene na osnovu Zakona o međunarodnim hitnim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA) iz 1977. godine, na osnovu koga je uveo prethodne carine a koje je Vrhovni sud proglasio nezakonitim zato što nisu odobrene u Kongresu. Vrhovni sud je ocenio da je Tramp tim carinama prekoračio svoja predsednička ovlašćenja.. Tramp je naložio i istraživanje mogućnosti ponovnog uvođenja carina u okviru drugih zakona. Bela kuća je saopštila da će administracija ukinuti određene carinske mere. U izvršnoj naredbi navodi se da dodatne carine, uvedene u skladu sa Zakonom o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama (IEEPA) prethodnim izvršnim naredbama, "više neće biti na snazi i, čim to bude praktično, više se neće naplaćivati", preneo je Rojters. Prvobitna reakcija na odluku o ukidanju Trampovih carina u Evropi usmerena je bila na konfuziju i poremećaje oko troškova sa kojima se suočavaju firme koje izvoze u SAD. Evropska komisija je postigla dogovor sa Trampovom administracijom kojom se carine za evropski uvoz ograničavaju na 15 odsto, a taj dogovor je dao kompanijama sigurnost kojim su mogle da planiraju, i smatralo se da je pomoglo da 21 zemlja u evrozoni izbegne recesiju prošle godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se glavnoj domaćoj obavještajnoj agenciji daje nova ovlaštenja da isključi internet unutar zemlje. Zakon, potpisan 20. februara, posljednji je u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije. Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) ovlaštenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije". Ovaj potez omogućava Putinu da lično odluči kada online komunikacije u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog. Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu. "Samo predsjednik može uvesti ograničenja", citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan. Predsjednički ukazi su, kako je naveo, "čak jednostavniji od vladinih uredbi". Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju pronaći načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima. Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsApp i Telegram. Obje aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da potakne Ruse da koriste aplikaciju Max, koju podržava država. Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila. Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu. Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Policija u Tirani upotrijebila je suzavac i vodene topove tokom sukoba s opozicionim demonstrantima, koji traže ostavku albanske Vlade nakon optužbi za korupciju protiv zamjenice premijera, Belinde Balluku. Protest 20. februara organizovala je opoziciona Demokratska partija. Demonstranti su bacali Molotovljeve koktele i vatromet prema zgradi Vlade, a policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima. I na prethodnim protestima bilo je nasilja i povrijeđenih, kako među demonstrantima, tako i među policijom. Političke tenzije eskalirale su od prošlog decembra, nakon što je Specijalno tužilaštvo protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) podiglo optužnicu protiv ministrice u Vladi Edija Rame, Balluku. SPAK optužuje Balluku za miješanje u javne tendere povezane s velikim infrastrukturnim projektima i za favoriziranje određenih kompanija. Balluku je odbacila optužbe. Hiljade pristalica Demokratske partije uzvikivale su "Rama odlazi" i "Rama u zatvor" tokom protesta. "Dani Edija Rame su odbrojani", rekao je lider DP-a, Sali Berisha. Sud u Albaniji je suspendovao Balluku sa dužnosti, ali je SPAK zatražio od Parlamenta da joj ukine imunitet kako bi mogla biti uhapšena. Socijalistička partija premijera Edija Rame, koja je prošle godine osvojila četvrti uzastopni mandat, ima većinu u Parlamentu i nejasno je da li će Skupština ukinuti imunitet Balluku, koja je ujedno i ministrica infrastrukture i smatra se bliskom saveznicom premijera. Rama se žalio na prekoračenje ovlasti od strane pravosuđa, posebno zbog hapšenja prije održavanja suđenja. Albanija nastoji postati članica Evropske unije do 2030. godine, ali je Brisel zatražio od Tirane da učini više u borbi protiv kriminala i korupcije.

Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, sastala se sa američkim državnim sekretarom, Marco Rubiom, u američkom Stejt departmentu. Osmani je rekla da je sa američkim državnim sekretarom razgovarala o mogućnostima jačanja "našeg savezništva, kao i o konkretnim koracima u tom pravcu koji su od vitalnog značaja za naš narod". "Posebno sam mu zahvalila na uključivanju Kosova u Odbor za mir, na odlučujućoj američkoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova, kao i na američkom vojnom prisustvu u Kosovu kao ključnom faktoru mira i stabilnosti u regionu. Razgovarali smo o velikoj važnosti članstva Kosova u NATO‑u, kao i o otvaranju novih poglavlja saradnje u ekonomiji i odbrani, kao dijelu našeg strateškog partnerstva", napisala je Osmani u objavi na Facebooku. Osmani je dodala da su Kosovo i SAD ujedinjeni u namjeri da zaštite mir i "garantuju sigurniju budućnost za nove generacije". Prema saopštenju, sastanak u Stejt departmentu održan je na 18. godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije države. Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine, a Sjedinjene Države bile su među prvim zemljama koje su ga priznale. Priština smatra savez sa SAD-om ključnim, jer je ova zemlja značajno doprinijela nezavisnosti i izgradnji kosovskih institucija. SAD takođe pružaju sigurnost na Kosovu, budući da imaju oko 600 mirovnih vojnika u okviru NATO misije KFOR. Posljednjih godina, Kosovo – koje je u procesu transformacije Kosovskih snaga bezbjednosti u vojsku – intenziviralo je nabavke u sektoru odbrane. Naoružanje koje je Kosovo u skorije vrijeme nabavilo dolazi uglavnom iz SAD‑a, Turske, Njemačke i drugih država članica NATO‑a, vojnog saveza kojem Kosovo nastoji jednoga dana pristupiti. Predsjednica Osmani boravi u Sjedinjenim Državama već dva dana, gdje je 19. februara učestvovala na inauguracionom sastanku Odbora za mir – inicijative američkog predsjednika Donalda Trumpa usmjerene na okončanje sukoba širom svijeta. Kosovo je jedna od osnivačica ovog odbora, čije je formiranje predviđeno u Trumpovom mirovnom planu za gazu koji sadrži 20 tačaka. Kosovo se obavezalo da će kroz ovaj odbor pružiti pomoć slanjem vojnih trupa.

Evropska komisija očekuje da je Kosovo zvanično obavijesti o stupanju na snagu međunarodnih sporazuma koji su ratifikovani, kako bi mogla da započne isplatu predfinansiranja iz Plana rasta. Portparol Evropske komisije rekao je za Radio Slobodna Evropa da je Kosovo podnijelo zahtjev za oslobađanje do 7 posto ukupnog iznosa predfinansiranja iz Instrumenta za reforme na Zapadnom Balkanu, dodajući da se, budući da je kosovski parlament ratifikovao sporazume koji su povezani s reformama iz Plana rasta, zemlja kvalifikuje za dobijanje predfinansiranja. "Čim zakoni budu zvanično objavljeni i Kosovo o tome zvanično obavijesti Komisiju, i pod uslovom da su ispunjeni opšti uslovi [makroekonomska stabilnost, upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor budžeta] i prethodni uslovi [poštovanje demokratskih mehanizama, konstruktivno angažovanje u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije], može se izvršiti isplata sredstava u okviru Plana rasta", rekao je portparol EK za RSE. Prema uredbi Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan, prethodni i opšti uslovi moraju se procjenjivati pri svakoj isplati. To znači da, čim sporazumi o kreditu i instrumentu reformi stupe na snagu, Evropska unija će osloboditi sredstva predfinansiranja, uz obaveznu provjeru ispunjenja uslova. Ova procjena se vrši prije svake isplate, i važi jednako za sve zemlje obuhvaćene Planom rasta. Skupština Kosova ratifikovala je međunarodne sporazume s Evropskom unijom 13. februara, a njihova vrijednost iznosi ukupno 882 miliona eura. Paket EU za Zapadni Balkan za period 2024–2027. vrijedi 6 milijardi eura. Prema budžetskim raspodjelama, Kosovu pripada oko 882 miliona eura – 253 miliona u grantovima i 629 miliona kroz kredite – što znači da Kosovo dobija najviše sredstava po glavi stanovnika u regionu. Takođe su ratifikovana i dva dodatna sporazuma potrebna za dobijanje sredstava: onaj koji omogućava paket i plan reformi, te sporazum o kreditu. Tokom prošle godine, kada se Kosovo suočilo s političkom krizom i izostankom novih institucija, postojala je zabrinutost da bi ova sredstva mogla biti izgubljena, jer sporazumi nisu bili ratifikovani. Ipak, dva dana nakon formiranja nove Skupštine i Vlade, poslanici desetog saziva glasali su za ratifikaciju sporazuma s EU i Svjetskom bankom. Međutim, Kosovo ima vrlo malo vremena da ispuni jedan dio reformi, ukoliko želi iskoristiti sredstva iz Plana rasta. Finansijski paket za cijeli region planiran je za period 2024–2027. Dio reformi imao je krajnji rok u decembru 2024. godine, a preostale u decembru 2025. Evropska komisija dopušta takozvani "sivi period", prema kojem se krajnji rok produžava za dvije godine za korake čija je isplata bila predviđena za decembar 2024, te za godinu dana za sve korake čija je isplata bila planirana za jun 2025. i dalje. Prema pojašnjenjima zvaničnika EK, ako određeni korak ne bude ispunjen do isteka "sivog perioda", zemlja gubi sredstva namijenjena za taj korak. Prije svake isplate vrši se procjena provedenih reformi. Srbija je u januaru dobila nešto više od polovine planiranih sredstava, jer nije ispunila sve reforme. Umjesto planiranih 112 miliona eura, zemlja je dobila oko 61 milion, jer je ispunila samo tri od sedam predviđenih reformi. Kosovo je bilo među prvim zemljama Zapadnog Balkana koje su usvojile Agendu reformi traženu u okviru Plana rasta EU, koju je Evropska komisija usvojila u oktobru 2024.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 20. februara da će zamoliti kineskog predsednika Si Đinpinga da rudarska kompanija Ziđin (Zijin) u Boru "obrati pažnju na zagađenje vazduha" u tom gradu. Vučić je u razgovoru sa građanima u Boru, izjavio da smatra "da je problem sa zagađenjem u tom gradu manji nego pre", ali da i dalje postoji problem sa "koncentratom sa visokim primesama i prisustvom arsena". "Nama je potreban čist vazduh u Boru, zdrava deca i život ovde stotinama godina unapred. Verujemo da ćemo to u potpunosti uspeti da obezbedimo", rekao je Vučić. U Boru se inače ove godine održavaju redovni lokalni izbori, ali tačan datum održavanja izbora još nije poznat. Kineska kompanija Ziđin kroz dve kompanije rukovodi rudnicima bakra i zlata u Boru i Majdanpeku, na istoku Srbije od 2018. kada je preuzela deo u Rudarsko-topioničarskom basenu (RTB) Bor. Dok je kineski rudarski gigant u vrhu liste najvećih izvoznika iz Srbije, lokalni ekološki aktivisti iz grada Bora i okolnih sela ukazuju na zagađenje ključnih životnih resursa - vazduha, vode i zemljišta, što Ziđin odbacuje.

Kancelarija za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) donela je odluku da produži licencu za rad Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 20. marta, prenela je Radio-televizija Srbije (RTS). NIS je novo produženje dozvole za rad od američke administracije zatražio prošle nedelje, dok je u januaru predat preliminarni kupoprodajni ugovor između ruske kompanije "Gaspromnjeft" i mađarske MOL Grupe. Odgovor OFAC-a na taj ugovor još se čeka. Odobrenje Vašingtona je ključno kako bi NIS bio skinut sa liste sankcija, koje su počele sa primenom početkom oktobra. Najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji sankcije su uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva. Cilj sankcija SAD usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji je da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu. Mađarska MOL Grupa potvrdila je 19. januara da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa ruskim Gaspromnjeftom o kupovini 56,15 odsto udela u NIS-u. Grupa je u pregovorima sa kompanijom ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara. I za to će biti potrebno odobrenje američkih vlasti. NIS ima licencu za pregovore o izlasku ruskog vlasništva iz kompanije do 24. marta.

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država presudio je da je američki predsjednik Donald Trump prekoračio svoja ovlaštenja kada je uveo niz carina koje su potresle globalnu trgovinu, čime je blokiran jedan od ključnih instrumenata koje je koristio kako bi sproveo svoju ekonomsku agendu. Vrhovni sud, u kojem većinu čine konzervativne sudije, donio je odluku rezultatom šest prema tri, naglasivši u presudi da Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlaštenjima u vanrednim situacijama (IEEPA) "ne daje predsjedniku ovlaštenje da uvodi carine". Trump je počeo uvoditi široke carine nakon povratka u Bijelu kuću prošle godine, uvodeći nove carinske obaveze gotovo svim trgovinskim partnerima SAD‑a. Ove mjere uključivale su "reciprocitetne" carine za trgovinske prakse koje Vašington smatra nepravednim. Takvom recipročnom carinom od 10 posto bilo je pogođeno i Kosovo, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana — neke čak i višim carinama. Kosovo je 1. avgusta ukinulo ovu carinu od 10 posto na američku robu. SAD su takođe uvele posebne carine protiv svojih ključnih partnera, uključujući Meksiko, Kanadu i Kinu, zbog trgovine drogom i migracionih pitanja. U presudi se navodi da bi "da je Kongres namjeravao predsjedniku dati posebno ovlaštenje za uvođenje carina" kroz IEEPA‑u, "to i učinio, kao što je to činio i u drugim zakonima vezanim za carine". Ova presuda ne utiče na posebne carinske mjere koje je Trump odvojeno uveo za određene sektore, uključujući čelik, aluminij i drugu robu. Tri liberalne sudije pridružile su se trojici konzervativnih kako bi potvrdile odluke nižih sudova, koji su ranije presudili da su carine uvedene prema IEEPA‑i nezakonite. Predsjednik Vrhovnog suda, John Roberts, rekao je prilikom objave presude da "IEEPA ne sadrži nijednu odredbu koja se odnosi na carine ili carinske obaveze". U maju prošle godine, niži trgovinski sud presudio je da je Tramp prekoračio svoja ovlaštenja kada je uveo široke carine, ali presuda nije sprovedena jer je Vlada najavila žalbu.