Reza Valizadeh, dvojni američko-iranski državljanin i bivši novinar Radija Farda, servisa RSE na perzijskom jeziku, već dvije godine je u zatvoru u Iranu. Valizadeh je u decembru 2024. osuđen na deset godina zatvora pod optužbom za "saradnju s neprijateljskom vladom", presudu koju njegovi pristalice i organizacije za slobodu medija odbacuju. Njegova žalba je odbijena. Valizadeh je napustio Radio Farda u novembru 2022. godine nakon deset godina rada. Početkom 2024. vratio se u Iran kako bi posjetio porodicu, ali je uhapšen 22. septembra iste godine i zadržan u pritvoru do početka suđenja. Od smrti Mahse Amini u septembru 2022. godine, iranske vlasti pokrenule su represiju protiv svakog oblika neslaganja. Amini je preminula dok je bila u pritvoru takozvane policije za moral zbog navodnog kršenja zakona o nošenju marame. Njen slučaj pokrenuo je pokret "Žena, život, sloboda", koji je uzdrmao tvrdu struju na vlasti u Iranu. Valizadeh je takođe optužio iranske vlasti da su zemlju od oko 90 miliona stanovnika dovele u opasnost od rata, navodeći sporni nuklearni program i kršenja ljudskih prava. Sjedinjene Američke Države i Izrael krajem februara započeli su bombardovanje Irana. Sukob u kojem je poginulo na stotine Iranaca, pogoršao je ionako duboku ekonomsku krizu i rezultirao dodatnim obračunom vlasti s kritičarima i protivnicima režima. Izvori bliski Valizadehu tvrde da je upao u "sigurnosnu zamku", uprkos neformalnim uvjeravanjima iranskih sigurnosnih zvaničnika da se po povratku u Iran neće suočiti s pravnim problemima. Američki State Department osudio je njegovo pritvaranje, nazvavši ga "nepravednim" i nespojivim s međunarodnim pravnim standardima. Organizacije za slobodu medija, uključujući Reportere bez granica i Komitet za zaštitu novinara, pozvale su iranske vlasti da odmah oslobode Valizadeha. Iran se godinama suočava s optužbama da hapsi državljane s dvojnim državljanstvom i strane državljane na osnovu izmišljenih optužbi kako bi vršio pritisak na zapadne zemlje. U septembru 2023. Iran je oslobodio pet Amerikanaca u okviru razmjene zatvorenika. Ranije ovog mjeseca, 71-godišnji američko-iranski državljanin Kamran Hekmati pušten je iz ozloglašenog zatvora Evin u Teheranu, ali njegova porodica navodi da ne može napustiti zemlju zbog zabrane putovanja. Iran se smatra jednom od najrepresivnijih zemalja kada je riječ o slobodi medija. Reporteri bez granica svrstali su Iran na 177. mjesto od ukupno 180 zemalja u Svjetskom indeksu slobode medija za 2026. godinu. Lošije su rangirane samo Kina, Sjeverna Koreja i Eritreja. Ova organizacija sa sjedištem u Parizu navodi da je Iran i među zemljama s najvećim brojem zatvorenih novinara u svijetu.

Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog odluke Srbije da italijanskom novinaru i istraživaču slobode medija Massimu Morattiju odbije boravišnu dozvolu i naloži mu da napusti zemlju zbog navodno neprihvatljivog rizika za nacionalnu bezbjednost, bez dodatnog obrazloženja, prenio je Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT) čiji je Morrati saradnik. Morrati u Beogradu živi od 2022. godine. Početkom septembra dobio je rješenje o protjerivanju nakon što mu je odbijen zahtjev za privremeni boravak. Njegove kolege iz OBCT-a, Evropske federacije novinara i Mreže za brzi odgovor za slobodu medija (MFRR) tvrde da vlasti nisu pružile konkretne razloge za odluku. Smatraju da bi slučaj mogao biti povezan s njegovim radom na pitanjima ljudskih prava, slobode medija i izvještavanjem o društveno-političkim prilikama u Srbiji. Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever za RSE ocijenila je odluku nerazumljivom, ističući da je Moratti dugogodišnji profesionalni novinar i zagovornik medijskih sloboda. Nakon isteka roka za odlazak, neće moći da se vrati u Srbiju godinu dana. Vlasti Srbije, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova i Bezbjednosno-informativnu agenciju, nisu odgovorile na upite medija o razlozima protjerivanja. Prema posljednjem izvještaju Freedom Housea Srbija je zemlja sa najvećim padom slobode tokom 2025. godine. Zemlja je te godine izgubila tri poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", navodi se u izvještaju.

Albanija je postala 73. zemlja koja se pridružila Sporazumu Artemida (Artemis Accords), inicijativi koju predvode NASA i Stejt department SAD radi međunarodne saradnje u mirnodopskom i odgovornom istraživanju svemira. Sporazum je u ponedeljak, 21. septembra u sjedištu NASA-e u Vašingtonu potpisao albanski ministar za Evropu i inostrane poslove Ferit Hodža (Hoxha). "Ovaj trenutak dodaje novu i važnu dimenziju strateškom partnerstvu između Albanije i Sjedinjenih Država", rekao je Hodža. Prema njegovim riječima, sporazum stvara nove mogućnosti za albansku omladinu, kao i za saradnju u oblasti tehnologije i nauke. Zamjenik administratora NASA-e Matt Anderson izjavio je da se odnosi između Albanije i Sjedinjenih Država, koji traju duže od jednog vijeka, sada šire i na oblast istraživanja svemira. Šta su Artemida sporazumi?Artemida sporazumi predstavljaju skup principa za međunarodnu saradnju u mirnodopskom istraživanju i korišćenju svemira, sa posebnim fokusom na Mjesec, Mars i druga nebeska tijela. Uspostavili su ih 2020. godine NASA i Stejt department SAD, zajedno sa sedam zemalja osnivača. Ovi sporazumi nisu pravno obavezujući, ali definišu principe saradnje i bezbjednosti tokom svemirskih aktivnosti. Zemlje potpisnice se obavezuju na transparentnost i razmjenu naučnih podataka, pružanje pomoći astronautima u vanrednim situacijama, zaštitu lokacija od istorijskog značaja na Mjesecu i izbjegavanje ometanja između različitih misija. Takođe uključuju mjere za ograničavanje stvaranja svemirskog otpada. Među 73 zemlje koje učestvuju u ovoj inicijativi nalaze se Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Australija, Kanada, Indija, Brazil, Ukrajina, Južna Koreja i Ujedinjeni Arapski Emirati. Učešće u Artemida sporazumima ne zahtijeva da zemlja posjeduje sopstveni svemirski program. Cilj inicijative je stvaranje zajedničkog okvira za saradnju među državama u budućim svemirskim aktivnostima. Albanija je već počela da koristi svemirsku tehnologiju za posmatranje Zemlje. U januaru 2023. godine lansirala je satelite Albanija-1 i Albanija-2 pomoću rakete Falcon 9 kompanije SpaceX iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi. Potpisivanje Sporazuma Artemida omogućava Albaniji da postane dio ovog međunarodnog okvira za saradnju u istraživanju svemira i da razvija buduću saradnju sa NASA-om i drugim državama potpisnicama. U julu 2026. godine, i Srbija se pridružila Sporazumu Artemida.

Evropska unija je spremna da ukloni rusko-uzbekistanskog oligarha Ališera Usmanova i rusko-izraelskog oligarha Mihaila Fridmana sa svoje liste sankcija, dok će istovremeno produžiti mjere zamrzavanja imovine i zabrane izdavanja viza za gotovo 3.000 drugih pojedinaca i pravnih lica sa te "crne liste", i to za period od tri godine, što je potez bez presedana. Ambasadori zemalja EU su se 21. septembra, nakon višenedeljnih pregovora, saglasili sa ovom odlukom, potvrdile su diplomate za Radio Slobodna Evropa (RSE). Postojala je opasnost da ta lista – koja se inače produžava svakih šest mjeseci uz obavezan konsenzus svih članica i na kojoj se, pored Usmanova i Fridmana, nalaze i drugi oligarsi, kao i ruski predsjednik Vladimir Putin i ministar inostranih poslova Sergej Lavrov – u potpunosti prestane da važi, nakon što je Slovačka početkom septembra, koristeći pravo veta, insistirala na uklanjanju Usmanova i Fridmana sa nje. Iako je Bratislava postupila na isti način tokom prethodnog obnavljanja sankcija u martu, među evropskim diplomatama je prvobitno preovladavalo mišljenje da će se novo produženje postići istim kompromisom kao i na proljeće: davanjem saglasnosti za produženje od šest mjeseci, umjesto 12, za koliko se zalagala većina drugih država članica, i to bez ikakvog "politički motivisanog uklanjanja sa liste". Međutim, pregovori su se prošle nedelje zakomplikovali kada je Francuska prva nagovijestila da takođe želi da se Usmanov ukloni sa liste, prvenstveno zbog naznaka iz Azerbejdžana da bi ta zemlja sa Kavkaza oslobodila dva francuska državljanina ukoliko bi se to učinilo. Zatim se uključio Luksemburg, sa stavom da, ako se Usmanov ukloni sa liste, to mora da se učini i za Fridmana. U međuvremenu, prestonice drugih zemalja EU ostale su nepokolebljive u stavu da neće razmatrati brisanje te dvojice pojedinaca, s obzirom na to da su smatrale kako su pravni slučajevi protiv njih utemeljeni. Usmanov nije uspio u svojim pravnim nastojanjima pred sudom EU da bude uklonjen sa liste sankcionisanih lica, kako 2024. tako i 2025. godine. Iako je Fridman 2024. godine dobio važan spor protiv Brisela, ostao je na "crnoj listi" jer se presuda odnosila na sankcije formulisane još 2022. i 2023. godine, dok je Unija u međuvremenu ažurirala kriterijume za uvrštavanje na listu na osnovu novih dokaza. Zbog ovog zastoja, države članice EU su produžile važenje paketa sankcija za samo sedam dana, pomjerajući rok sa 15. septembra, kako bi dobile na vremenu za pronalaženje rješenja. Razmatrano je više alternativa, uključujući ukidanje zabrane ulaska (viznih ograničenja) za ovu dvojicu, ali ne i mjera zamrzavanja njihove imovine. Ipak, konsenzus nije postignut. Na kraju je postignut kompromis prema kojem bi njih dvojica bili potpuno uklonjeni sa liste ukoliko bi se naredno produženje mjera odložilo za jesen 2029. godine. Ovo nije prvi put da države članice EU koriste pravo veta kako bi izdejstvovale uklanjanje pojedinaca sa liste sankcija. Mađarska i Slovačka su prošle godine uspješno lobirale za uklanjanje oligarha Vjačeslava Moše Kantora i ruskog ministra sporta Mihaila Degtjarova.

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović objavila je na društvenim mrežama da se u Bijeloj kući sastala sa šeficom kabineta predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa. "Zadovoljstvo je bilo razgovarati danas u Bijeloj kući sa Susie Wiles, šeficom kabineta i najbližim saradnikom predsjednika SAD Donalda Trumpa, o situaciji u BiH i regiji. Gradimo nova i učvršćujemo stara prijateljstva. Radujemo se nastavku saradnje", npisala je Cvijanović. Vlada entiteta Republika Srpska angažovala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrovano za iste aktivnosti. Sve lobističke i advokatske kuće koje je angažovala vlada bh. entiteta RS, su povezane s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu. Susie Wiles je dugogodišnji republikanski strateg sa sjedištem u Floridi koja je vodila Trumpove kampanje u državi 2016. i 2020. i uspješnu kandidaturu guvernera Floride Rona DeSantisa 2018. Prije toga, vodila je kampanju Ricka Scotta 2010. za guvernera Floride i kratko je služila kao menadžer predsjedničke kampanje bivšeg guvernera Jute Jona Huntsmana 2012. godine. Wiles je takođe radila u kabinetima bivših gradonačelnika Jacksonvillea Johna Delaneya i Johna Peytona.

Ministarstvo pravde Srbije nije odgovorilo na brojne upite predstavnika Međunarodnog rezidualnog mehanizma u Hagu u vezi sa statusom postupka koji se pred sudom u Beogradu vodi protiv lidera ultradesničarske Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja i četvoro njegovih saradnika. To se navodi u 12. izveštaju o praćenju ovog slučaja, objavljenom 21. septembra, koji potpisuje posmatračica Dagmara Albreht (Albrecht). Izveštaj obuhvata period od 21. jula do 18. septembra. "Od podnošenja Jedanaestog izveštaja o praćenju nisam primila nikakav odgovor na brojne upite koje sam uputio Ministarstvu pravde Republike Srbije", navodi Albreht. Ona navodi da se 9. septembra ponovo obratila pomoćniku ministra u Sektoru za međunarodnu saradnju i strateško planiranje sa zahtevom za informacije o statusu predmeta, kao i sa predlogom za video-razgovor. Zahtev je, kaže, ponovila i 16. septembra, ali do dana podnošenja izveštaja nije stigao odgovor. "Prema informacijama koje sam ranije primila, predmet 'Šešelj i drugi' i dalje čeka preliminarno mišljenje Ministarstva pravde", navodi Dagmara Albreht. Mehanizam u Hagu je u aprilu 2024. godine predmet protiv lidera radikala Šešelja i još četvoro njegovih saradnika prepustio pravosuđu u Srbiji. Vojislav Šešelj, osuđen za podsticanje progona hrvatskog stanovništva iz Vojvodine, i četvoro članova njegove Srpske radikalne stranke – Ljiljana Mihajlović, Ognjen Mihajlović, Miroljub Ignjatović i Miljan Damnjanović – terete za nepoštovanje Međunarodnog tribunala u Hagu, odnosno kršenje pravilnika o zaštiti identiteta svedoka i poverljive dokumentacije. Reč je o dokumentima iz procesa u kojem je Šešelj 2018. godine u Hagu osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom u vojvođanskom selu Hrtkovci. Šešelj ne krije da je u 56 knjiga objavljivao dokumente sa svog suđenja u Hagu, među kojima su i izjave zaštićenih svedoka. Sudija Mehanizma Liu Dakun (Daqun) je u odluci od 29. Februara 2024, koja je objavljena i na sajtu suda, naveo da je prosleđivanje ovog predmeta Srbiji "u interesu celishodnosti". U obrazloženju se navodi da su zločini navedeni u optužnici počinjeni na teritoriji Srbije i da su optuženi, koji borave u Srbiji, voljni da im se tamo sudi, te da su potvrdili da će se odazvati pozivu srpskih vlasti." Paralelno sa ovim postupkom, Mehanizam već duže od jedne decenije traži izučenje dvoje radikala - Vjerice Radete i Petra Jojića - u odvojenom postupku za nepoštovanje suda. Srbija odbija da ih izruči, uz obrazloženje da za to "nema osnova", pošto Zakon o saradnji Srbije s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda. Inače, Šešeljeva Srpska radikalna stranka je na parlamentarnim izborima, koji će biti održani 25. oktobra, izašla na zajedničkoj listi sa vladajućom Srpskom naprednom strankom, a među kandidatima za parlamentarce je i Vjerica Radeta.

Predsjednik Demokratske partije Kosova (PDK) Bedri Hamza saopćio je u ponedjeljak da je zastupnička skupina te stranke uputila Skupštini Kosova prijedlog zakona o dopunama i izmjenama zakona o Specijalnom sudu Kosova u Haagu. Alijansa za budućnost Kosova je navela da podržava tu inicijativu (AAK). Hamza je, u pratnji zastupnika PDK-a, na konferenciji za medije u zgradi Skupštine rekao da inicijativa dolazi nakon protesta posljednjih dana protiv presude bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Pojasnio je da cilj inicijative nije zatvaranje Specijalnog suda niti ometanje istraga za slučajeve zbog kojih je osnovan, uključujući navode o trgovini organima, već izmjena zakona kako bi se jasnije odredile granice njegova mandata i nadležnosti. "Prijedlog zakona predviđa da se svaki predmet koji ne ulazi u ovu nadležnost prebaci na Kosovo, zajedno sa spisima, dokazima i ostalim materijalom. Dakle, pravda se nastavlja, ali tamo gdje treba da se nastavi", rekao je. Prema njegovim riječima, optužba bi morala imati konkretnu i izravnu vezu s navodima zbog kojih su osnovana Specijalizirana vijeća, a ne da bude u njihovoj nadležnosti samo zbog opće povezanosti s ratom ili OVK-om. Za predmete koji su trenutačno u postupku, Hamza je rekao da prijedlog zakona predviđa nastavak procedura pred Žalbenim vijećem prema postojećoj strukturi Specijaliziranih vijeća. Ako žalbeni postupak naloži ponovno suđenje, ono bi se, prema njegovim riječima, vodilo prema novoj nadležnosti te bi, kada se ispune uvjeti, predmet bio prebačen na Kosovo. Specijalni sud istražuje navodne zločine pripadnika OVK-a počinjene nad etničkim manjinama i političkim suparnicima, spomenute u izvješću Vijeća Europe iz 2011. godine čiji je autor bio švicarski senator Dick Marty. Ta pravosudna institucija ima mandat za navodne zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga kaznena djela povezana s navodima iz izvještaja Dicka Martyja, za koja se tvrdi da su počinjena u razdoblju od januara 1998. do decembra 2000. godine. Hamza je rekao da prijedlog zakona predviđa i mogućnost da međunarodne profesionalne i neovisne organizacije nadziru rad Specijalnog suda, uključujući poštivanje prava optuženih, standarde pravednog suđenja, uvjete pritvora i trajanje postupaka. Te bi organizacije podnosile izvješća Skupštini i javnosti. Dodao je da je PDK o toj inicijativi razgovarao s čelnicima Pokreta Samoopredjeljenje, Demokratskog saveza Kosova i Saveza za budućnost Kosova te ih pozvao da podrže prijedlog zakona. "Ovo pitanje nadilazi okvire jedne političke stranke, jednog mandata ili jedne vlade. Ovdje je riječ o povijesti Kosova i mi tražimo da bude pravde, ali da se ne piše povijest", rekao je. U međuvremenu, Alijansa za budućnost Kosova je rekla da podržava "svaku pravnu i demokratsku inicijativu" koja ima za cilj osigurati pravdu u sudskom procesu protiv bivših čelnika OVK-a u Haagu. Sa svoja 22 zastupnika, PDK-u je potrebno još 18 potpisa zastupnika iz drugih parlamentarnih skupina kako bi osigurao potrebnih 40 potpisa za sazivanje izvanredne sjednice. Poziv PDK-a dolazi šestog dana protesta u Prištini protiv prvostupanjske presude Specijaliziranih vijeća Kosova bivšim čelnicima OVK-a. U objavi u ponedjeljak, zastupnik Demokratskog saveza Kosova (LDK) Avdullah Hoti zatražio je da se Skupština hitno sastane i usvoji novu rezoluciju o angažmanu kosovskih institucija tijekom žalbenog postupka. "Skupština Kosova i Vlada trebaju imati institucionalni stav prema ovoj presudi, koja je prvostupanjska i samim tim nije konačna", napisao je Hoti. Također, zatražio je da Skupština od Vlade zatraži "potpunu diplomatsku mobilizaciju" prema međunarodnim saveznicima kako bi drugostupanjski postupak, prema njegovim riječima, bio sveobuhvatan i u skladu sa standardima pravde. Protesti se održavaju svake večeri od izricanja presude Hashimu Thaciju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju 16. septembra. Na njima se redovito mogu vidjeti i zastupnici PDK-a te drugi politički predstavnici. Organizatori su Vladi i Predsjedništvu Kosova uputili četiri zahtjeva: ukidanje ili izmjenu zakona o Specijaliziranim vijećima, smjenu ministrice pravosuđa Donike Gervalle, neograničenu podršku i dovoljna sredstva za obranu bivših čelnika OVK-a te angažman međunarodnih stručnjaka za njihovu obranu. Gervallu su organizatori protesta kritizirali zbog izostanka reakcije na presudu Specijaliziranih vijeća. Specijalizirana vijeća osudila su 16. septembra Thacija i Krasniqija na po 25 godina zatvora, Veselija na 18 godina, a Selimija na 13 godina. Proglašeni su krivima za nekoliko ratnih zločina, dok su oslobođeni optužbi za zločine protiv čovječnosti. Sva četvorica bivših čelnika OVK-a odbacila su optužbe i najavila žalbu na presudu.

Vlasti u Moskvi objavile su novu rekordnu pobjedu stranke Ujedinjena Rusija predsjednika Vladimira Putina na izborima koje je Evropska unija 21. septembra odbacila kao "lažne izbore". Centralna izborna komisija izvijestila je da je Ujedinjena Rusija osvojila gotovo 58 posto glasova i 355 od ukupno 450 mjesta u Državnoj dumi, na prvim parlamentarnim izborima održanim nakon što je Rusija 2022. godine pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu. Tokom strogo kontroliranog izbornog procesa od 18. do 20. septembra, birači su mogli glasati za nekoliko stranaka koje imaju odobrenje Kremlja i u potpunosti podržavaju Putina. Rezultati pokazuju da će deseci veterana rata u Ukrajini sada postati zastupnici. Jedina stranka koja se protivila ratu u Ukrajini, Jabloko, bila je isključena iz izbornog procesa. Njen lider Nikolaj Ribakov na glasačkom listiću je markerom napisao "za mir" te pozirao fotografima na biračkom mjestu u Sankt Peterburgu. 'Nazadovanje ruske demokracije'Većina ruske političke opozicije danas se nalazi u zatvoru ili egzilu. Dmitrij Gudkov, koji pripada ovoj drugoj grupi, rekao je za Current Time da "nikome iz opozicije nije bilo dozvoljeno da se kandidira, izbacili su promatrače izbora, a bilo je očigledno i masovno ubacivanje glasačkih listića". Gudkov je član Ruskih demokratskih snaga, opozicijske grupe u egzilu pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PACE). Kazao je da vjeruje da će ta grupa uskoro proglasiti izbore za Državnu dumu nelegitimnim. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas već je to učinila, ističući, između ostalog, da je glasanje održano i na dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom. "Takozvani izbori za Državnu dumu predstavljaju još jedno veliko nazadovanje ruske demokracije", napisala je Kallas na društvenim mrežama 21. septembra. "U Rusiji je ostao samo privid demokracije. Predložila sam mjere protiv onih koji su omogućili ove lažne izbore na okupiranim ukrajinskim teritorijama." Izlaznost je, prema zvaničnim podacima, iznosila 59,32 posto, što je više nego prethodnih godina, što je predsjednica Centralne izborne komisije Ela Pamfilova istaknula kao uspjeh. Na prethodnim izborima 2021. godine izlaznost je bila 51,7 posto, dok je 2011. godine, kada su optužbe za izbornu prevaru izazvale masovne opozicione proteste u Moskvi koji su nasilno ugušeni, iznosila 60,2 posto. Međutim, pouzdanost zvaničnih podataka često je dovođena u pitanje. Kao posebno upadljiv primjer navodi se Čečenija, gdje je dugogodišnji regionalni lider Ramzan Kadirov navodno osvojio 99,85 posto glasova. "U Čečeniji se čak ne radi ni o masovnoj izbornoj krađi. Tamo niko ni ne broji glasove", rekao je Maksim Glikin, glavni urednik medija u egzilu Mozhem Obyasnit, za Current Time. "Jednostavno upišu potrebne brojke i objave ih." Šta dalje?U svakom slučaju, izbori su ponovo formirali poslušnu Državnu dumu koja će, kako se očekivalo, potvrđivati zakone koje joj dostavlja Kremlj. Fokus se sada vraća na iscrpljujući rat u Ukrajini. U sedmicama uoči izbora naširoko se špekuliralo da bi nakon glasanja mogao uslijediti novi val mobilizacije radi popunjavanja redova vojske, za koju se navodi da mjesečno trpi oko 30.000 gubitaka. "Ukrajinske obavještajne službe upozorile su da Kremlj planira iskoristiti parlamentarne izbore kao režirani prikaz javne podrške za pokretanje novog vala mobilizacije", rekla je Dominika Hajdu, direktorica za politike i programe u istraživačkom centru GLOBSEC, za Radio Slobodna Evropa. "Mobilizacija bi Rusiji pomogla da održi ofanzivni pritisak, s obzirom na njenu spremnost da podnosi velike gubitke, ali će njen utjecaj na ratištu vjerovatno biti ograničen, jer su nedavne borbe uglavnom određene upotrebom dronova i zračnih udara, a ne samo ljudstvom", dodala je. Borbe su nastavljene i 21. septembra, kada su ruski napadi na univerzitet, trgovački centar i druge objekte u Zaporižji ranili šest osoba, saopćile su ukrajinske službe za vanredne situacije. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Rusija otvorena za obnovu trilateralnih mirovnih pregovora, ali i da se "specijalna vojna operacija", kako ruske vlasti nazivaju invaziju, nastavlja. U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopćio je kasno 20. septembra da je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom te da će se njih dvojica sastati tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a ove sedmice. U objavi na društvenim mrežama Zelenski je naveo da bi taj sastanak "mogao mnogo toga promijeniti" i da su on i Trump tokom razgovora prošli kroz brojne teme.

Kosovski premijer Albin Kurti sastao se u New Yorku s američkim kongresnikom Mikeom Lawlerom, a jedna od glavnih tema razgovora bila je nedavna presuda Specijaliziranih vijeća Kosova protiv bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Lawler je član Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa te predsjednik Pododbora za Bliski istok i Sjevernu Afriku. Kurti je tijekom sastanka presudu ocijenio "nepravednom", istaknuvši kako je potrebno razlikovati tvrdnje iznesene tijekom sudskog postupka od onoga što je sud u konačnici dokazao i utvrdio. Posebno je govorio o navodima povezanima s takozvanom Žutom kućom i trgovinom organima. "Tvrdnja o 'Žutoj kući' i trgovini organima, na kojoj je izgrađen najveći dio narativa koji je prethodio osnivanju Specijaliziranih vijeća, uopće nije bila dio optužnice", rekao je Kurti. Navodi o trgovini organima zarobljenika OVK-a u "Žutoj kući" u Albaniji postali su široko poznati nakon objave izvješća švicarskog senatora Dicka Martyja 2010. godine. Izvješće je dovelo do pokretanja posebne istrage, a potom i osnivanja Specijaliziranih vijeća Kosova sa sjedištem u Haagu. Međutim, optužbe za trgovinu organima nisu bile uključene u optužnicu protiv Hashima Thacija i ostalih optuženika. Kurti je također istaknuo da je sud četvoricu bivših čelnika OVK-a oslobodio optužbi za zločine protiv čovječnosti. Hashim Thaci, Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi 16. rujna proglašeni su krivima za određene ratne zločine te osuđeni na zatvorske kazne. Thaci i Krasniqi dobili su po 25 godina zatvora, Veseli 18 godina, a Selimi 13 godina. Istom presudom sudsko vijeće oslobodilo ih je po šest točaka optužnice koje se odnose na zločine protiv čovječnosti. Kurti je izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, "netransparentnosti" Specijaliziranih vijeća "od početka njihova rada pa do danas", kao i zbog izrečenih kazni. Tvrdi da presuda "pati od povijesnih i činjeničnih netočnosti". "Rat Oslobodilačke vojske Kosova bio je i ostao pravedan i ne može biti okaljan ni na koji način", napisao je Kurti. Četvorica bivših čelnika OVK-a negirala su krivnju te najavila žalbu na prvostupanjsku presudu. Kurti trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno u New Yorku, gdje sudjeluje u događanjima u okviru tjedna na visokoj razini 81. zasjedanja Opće skupštine UN-a. U SAD je otputovao 18. rujna, a prema navodima iz njegova ureda, tijekom boravka održava bilateralne sastanke sa svjetskim čelnicima s ciljem promicanja interesa Kosova. Na njegovu programu su i susreti s albanskom zajednicom u SAD-u, organizacijama dijaspore te potencijalnim ulagačima. Prema Kurtijevim riječima, s kongresnikom Lawlerom razgovarao je i o mogućnostima povećanja američkih ulaganja na Kosovu, posebice u sektorima tehnologije, proizvodnje i energetike. Sastanku je nazočio i albanski zastupnik u Skupštini Srbije Shaip Kamberi. Jedna od tema razgovora, prema Kurtijevim riječima, bila je položaj Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi. Kurti je naveo i da je s Lawlerom razgovarao o pasivizaciji adresa Albanaca u Srbiji. Tvrdi da ta praksa pogađa tisuće Albanaca te utječe na njihovo biračko pravo i mogućnost dobivanja identifikacijskih dokumenata.

Borbe između Rusije i Ukrajine nastavile su se u nedjelju, dok je u Rusiji završeno glasanje na parlamentarnim izborima s kojih je isključena politička stranka koja se zalagala za mir. Očekivano, vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, koju podržava Kremlj, ostvarila je uvjerljivu pobjedu na izborima za Državnu dumu, donji dom ruskog parlamenta. Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije, nakon prebrojanih oko 25 posto glasova, Jedinstvena Rusija osvojila je više od 57 posto glasova. Liberalna stranka Jabloko, najstarija ruska liberalna politička partija i jedina koja se otvoreno protivila ratu u Ukrajini, diskvalificirana je u augustu. Analitičari smatraju da je Kremlj strahovao da bi njena antiratna poruka mogla privući značajan broj birača i narušiti narativ o širokoj podršci ratu. Kritičari navode da u Rusiji praktično nema stvarne političke opozicije, dok se protivnici vlasti suočavaju s pritvorom, gubitkom posla i drugim oblicima represije. Nastavljeni napadi dronovima i raketamaUkrajina je u nedjelju izvela opsežne napade dronovima i projektilima na Rusiju, uključujući i Moskvu. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin tvrdio je da je riječ o "najvećem napadu ikada" na rusku prijestolnicu, navodeći da je tokom noći lansirano oko 1.600 ukrajinskih dronova, od čega više od 400 prema Moskvi. Ukrajinske snage pogodile su i veliku rafineriju nafte Kapotnja kod Moskve. U napadima na područje oko glavnog grada poginule su dvije osobe. Istovremeno, Rusija je nastavila napade na Ukrajinu. Ukrajinska vojska saopćila je da je Rusija tokom dana lansirala 138 dronova koji su pogodili ciljeve na 17 lokacija širom zemlje. U Kijevskoj oblasti poginule su četiri osobe, uključujući troje djece. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su u napadima korištene domaće krstareće rakete Flamingo, kao i novi balistički projektil kratkog dometa Pelikan. Izbori uz optužbe za nepravilnostiCentralna izborna komisija saopćila je da je izlaznost premašila 56 posto, što je više nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2021. godine. Tokom trodnevnog glasanja zabilježene su brojne optužbe za izborne nepravilnosti, uključujući ubacivanje dodatnih glasačkih listića, pritiske na zaposlene u državnim institucijama da glasaju te ometanje promatrača koji nisu povezani s Jedinstvenom Rusijom. Jedinstvena Rusija ostaje dominantna politička snaga u Dumi, gdje trenutno drži više od 300 od ukupno 450 zastupničkih mjesta. Zelenski i Trump dogovorili sastanakZelenski je kasno u nedjelju saopćio da je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom te da su dogovorili sastanak u New Yorku, gdje se od 22. do 28. septembra održava zasjedanje Generalne skupštine UN-a. Trump je po stupanju na dužnost u januaru 2025. godine okončanje rata između Rusije i Ukrajine postavio kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta, a njegova administracija posljednjih sedmica pokušava obnoviti diplomatske napore za postizanje mira.