Saobraćaj ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama u centru Beograda ponovo je uspostavljen 4. januara uveče, nakon što su sa tog mesta uklonjeni šatori pristalica vlasti. Šatorsko naselje, poznatije kao "Ćacilend", postavljeno je u aprilu 2025. godine kao odgovor na antivladine proteste sa kojih se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice. Šatori su uklonjeni u noći između 28. i 29. decembra nakon najave predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji se zahvalio prisutnima što su "čuvali Srbiju i odbranili državu". "Ćacilend" se prvo pojavio u martu kao šatorsko naselje u Pionirskom parku između Predsedništva i Skupštine. Kasnije je proširen na široku ulicu ispred parlamenta čime je onemogućen prolazak vozila, uključujući i gradski prevoz. Prostor je bio ograđen betonskim barijerama i metalnim ogradama, a obezbeđivali su ga policija i maskirani civili, koji nisu dozvoljavali prolaz građanima. Kako je RSE ranije pisao, u ograđenom prostoru ispred najvažnijih državnih institucija boravile su i osobe sa kriminalnim dosijeima, bivši pripadnici paravojnih formacija i članovi ultradesničarskih grupa. Nakon brojnih incidenata koji su se desili u šatorskom naselju, predsednik Srbije najavio je da će šatori biti uklonjeni početkom 2026. godine. On je rekao da će jedan broj ljudi koji su boravili u kampu još neko vreme ostati ispred zgrade Predsedništva u Pionirskom parku.

Zemlje Zapadnog Balkana izrazile su različite reakcije na napad Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli u subotu, koji je prethodio hapšenju lidera Venecuele Nicolasa Madura i njegovom sprovođenju u pritvor u Njujorku. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će Sjedinjene Američke Države "upravljati" Venecuelom do "odgovarajućeg prenosa vlasti" i iskoristiti njene velike rezerve nafte, nakon svrgavanja Madura. Maduro je u nedjelju prebačen u pritvorski centar u Njujorku, a očekuje se da će tokom sedmice izaći pred sud kako bi se suočio s optužbama za krivična djela povezana s drogom i oružjem. Prije napada, Sjedinjene Američke Države su ga kontinuirano optuživale da vodi "narko-državu" i da je manipulisao izbornim procesom. U nastavku donosimo reakcije zemalja Zapadnog Balkana: KosovoPredsjednica Kosova Vjosa Osmani napisala je na mreži X da Kosovo snažno stoji uz Sjedinjene Američke Države i predsjednika Trumpa u podršci njegovim potezima protiv "narko-terorističkog režima" Venecuele. "Predsjednik Trump stao je uz narod Venezuele i suprotstavio se Madurovoj narko-državi, štiteći Ameriku i ostatak svijeta od kartela i organizovanog kriminala", napisala je Osmani u subotu. U međuvremenu, kosovski premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti izjavio je da Kosovo podržava operaciju Sjedinjenih Američkih Država protiv narkotika u Venecueli. "Držanje odgovornim državnih aktera uključenih u trgovinu drogom ključno je za uspjeh u borbi protiv ove pojave", napisao je Kurti na Facebooku u subotu. AlbanijaMinistrica za evropska pitanja Albanije, Elisa Spiropali, napisala je na mreži X u subotu da Albanija bez oklijevanja stoji uz Sjedinjene Američke Države i Trumpa u njihovim "odlučnim potezima protiv narko-terorističkog režima Venecuele". "Podržavamo snažno vođstvo državnog sekretara Marca Rubija u suočavanju s autoritarizmom, korupcijom i transnacionalnim kriminalnim mrežama. Narod Venecuele ima neosporno pravo na slobodu, demokratiju i vladavinu prava, a međunarodna zajednica ne smije ostati nijema pred represijom i strahom", dodala je ona. Sjeverna MakedonijaTimčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, rekao je da Skoplje "pozdravlja" objavu Trumpa da je Maduro uhapšen i da će se suočiti s pravdom. "Također čestitam državnom sekretaru [Marco] Rubiju na njegovom vođstvu u borbi protiv narko-kriminalnih mreža Madurovog režima. Odgovornost je važna. Stojimo uz Sjedinjene Američke Države i narod Venecuele za slobodu i demokratiju", napisao je Mucunski na mreži X u subotu. SrbijaPredsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je hapšenje svog saveznika Madura, rekavši da je "jasno" da međunarodni pravni poredak i Povelja UN-a "ne funkcionišu". Vučić je rekao da Srbija "želi prijateljstvo sa SAD-om, ali je naša dužnost da kažemo kada dolazi do kršenja međunarodnog prava". "U svetu danas vlada zakon sile, zakon jačeg. To je jedini princip savremene politike koji danas postoji u svetu", rekao je Vučić za medije u nedjelju u Beogradu, nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije. Bosna i HercegovinaMinistarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u nedjelju je pozvalo "sve aktere da djeluju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi se spriječila dalja eskalacija i patnja". "Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu", objavilo je Ministarstvo na mreži X. "Nicolas Maduro je diktator koji je vladao kroz strah, upotrebu sile, vojsku i policiju, potpunu kontrolu medija i druge represivne instrumente. Njegovo zadržavanje na vlasti nije zasnovano na slobodnim i poštenim izborima, već na izbornim prevarama i manipulacijama, kao i na sistematskoj represiji političkih protivnika i studentskog aktivizma putem hapšenja, zastrašivanja i prijetnji." "Svi politički diktatori ponašaju se na sličan način i koriste iste represivne metode, uključujući i one iz naše političke stvarnosti u ovom dijelu svijeta. Sjedinjene Američke Države su najvažniji strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine." HrvatskaMinistarstvo vanjskih poslova Hrvatske saopštilo je u subotu da pomno prati situaciju u Venecueli u koordinaciji s partnerima iz Evropske unije. "Zalagaćemo se da se borba protiv međunarodnih nezakonitih aktivnosti vodi u skladu s međunarodnim pravilima i temeljnim principima, kao i uz zaštitu civilnog stanovništva. Posebnu pažnju posvećujemo sigurnosti i dobrobiti hrvatskih državljana koji žive u Venecueli, kao i hrvatskih iseljenika u toj zemlji", navelo je Ministarstvo. "Režim Nicolasa Madura nema legitimitet koji proizlazi iz demokratski održanih izbora. Duboke unutrašnje političke podjele, kao i različiti pristupi međunarodne zajednice prema vlastima u Karakasu, dodatno su zakomplikovali već složenu situaciju u zemlji." "Situacija u Venecueli već godinama je obilježena dubokom političkom, ekonomskom i institucionalnom krizom, koja se ogleda kroz ozbiljno narušeno funkcionisanje državnih institucija, ekonomski pad, kršenja ljudskih prava i tešku humanitarnu krizu koja je potaknula masovne migracije stanovništva." Crna GoraCrna Gora do sada nije reagovala.

Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović izjavio je 4. januara za N1 da je porodica potvrdila da je jedan srpski državljanin među poginulima u požaru u diskoteci u Kran-Montani. "Imamo potvrdu od porodice. Nemamo još zvaničnu potvrdu policije, ali porodica je sigurna. Zvanično, četiri povređena su srpski državljani - dvojica su prebačena u Nemačku, jednoj porodici smo pružili logističku pomoć", naveo je Trifunović. On je ukazao da svi pogođeni mogu da se obrate Ambasadi za informacije i kontakt lokalnih švajcarskih vlasti. U Švajcarskoj je u toku petodnevna žalost nakon što je u Novogodišnjoj noći u požaru u diskoteci u alpskom skijalištu Kran-Montana poginulo 40 ljudi, dok je više od stotinu povređeno. Istraga švajcarskih vlasti i identifikacija stradalih je i dalje u toku. Beatrisa Pijud, glavna tužiteljka kantona Vale, izjavila je 2. januara da sve ukazuje na to da je požar izbio zbog prskalica postavljenih na boce šampanjca, koje su bile pomerene previše blizu drvenog plafona. Navela je da su pribavljeni i analizirani video-snimci i obavljeni razgovori sa svedocima.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine(BiH) izrazilo je podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu, istovremeno oštro osuđujući vladavinu Nicolasa Madura kao represivnu i nedemokratsku te naglašavajući strateško partnerstvo BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama(SAD). "Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu", objavili su iz MVP BiH na društvenoj mreži X, pozivajući sve aktere da se ponašaju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi spriječili dalju eskalaciju i patnju. SAD su 3. januara izvele vojni napad na Venecuele i uhapsile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Oni su zatim sprovedeni u Njujork, gdje bi trebalo da se suoče sa optužbama povezanim sa trgovinom drogom. "Nicolas Maduro je diktator koji je vladao kroz strah, upotrebu sile, vojsku i policiju, punu kontrolu medija i druge represivne instrumente", poručeno je iz Ministarstva. U saopštenju je navedeno da "njegovo držanje na vlasti nije zasnovano na slobodnim i poštenim izborima, već na izbornim prevarama i manipulacijama, kao i na sistematskoj represiji političkih protivnika i studentskom aktivizmu kroz hapšenja, zastrašivanja i prijetnje". "Svijet bi bio bolje mjesto bez vladara poput Nicolasa Madura", naglašeno je i istaknuto da je "tokom njegove vladavine, više od osam miliona ljudi bilo primorano da napusti zemlju". "Danas, više od 90 posto stanovništva živi u siromaštvu, a 70 posto živi u ekstremnom siromaštvu. Ove brojke predstavljaju duboki politički, društveni i humanitarni neuspjeh", saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Poručili su da se "svi politički diktatori ponašaju na sličan način i koriste iste represivne metode, uključujući i one iz naše vlastite političke realnosti u ovom dijelu svijeta". "Sjedinjene Države su najvažniji strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine", dodali su iz Ministarstva.

Dan nakon što su snage Sjedinjenih Američkih Država (SAD) uhapsile i sprovele predsednika Venecuele Nikolasa Madura u Njujork, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je "jasno da međunarodni pravni poredak i Povelja Ujedinjenih nacija (UN) ne funkcionišu. "U svetu dominira pravo sile, pravo jačeg i to je jedini princip savremene politike koji danas u svetu postoji", izjavio je Vučić u obraćanju medijima 4. januara u Beogradu nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost. SAD su 3. januara izvele vojni napad na Venecuele i uhapsile predsednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Oni su zatim sprovedeni u Njujork, gde bi trebalo da se suoče sa optužbama povezanim sa trgovinom drogom. Zvaničnici Srbije održavaju bliske veze sa Madurom, za koga Evropska Unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) smatraju da nema legitimitet demokratski izabranog predsednika zbog izbornih neregularnosti. "Želimo prijateljstvo sa SAD ali je naše da kažemo kada postoji kršenje međunarodnnog prava", naveo je Vučić komentarišući akciju SAD. Vučić se sa Madurom poslednji put čuo telefonski 21. avgusta 2025. U objavi na svom Instagram nalogu, Vučić je tada Madura nazvao "velikim prijateljem" Srbije i i naveo da su razgovarali o jačanju bilateralnih odnosa dve zemlje. Jedan od ključnih argumenata za jačanje saradnje sa Venecuelom koji su iznosili zvaničnici Srbije jeste to da Venecuela ne priznaje nezavisnost Kosova proglašenu 2008. godine. Inauguraciji Madura za predsednika u januaru prošle godine je prisustvovala predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, nakon čega su usledile kritike iz Brisela. Srbija i Venecuela su 2023. potpisale sporazum o ukidanju viza i najavile otvaranje srpske ambasade u ovoj zemlji koja se graniči sa Kolumbijom, Brazilom i Gvajanom. Venecuelanski režim je pod sankcijama Evropske unije (EU) čijem članstvu Srbija teži, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije i Kanade. Nastavak ulaganja u vojskuTeme sednice Saveta za nacionalnu bezbednost Srbije održane 4. januara, prema Vučićevim rečima, bile su, osim američke akcije u Venecueli, regionalna, vojna i politička bezbednost i energetska bezbednost. Vučić je najavio da će Srbija u narednih i po dana udvostručiti vojne kapacitete. "Osim ljudskih resursa, koje ćemo uvećati za 30 odsto, sve ostalo uvećaćemo za 100 odsto. Jedan deo sredstava je iz zemlje, a jedan deo nabavljamo u inostranstvu. To je jedini odvraćajući faktor. Moramo da se uzdamo u sebe", rekao je Vučić. On nije precizirao šta će od vojnih sredstava Srbija nabaviti i kupiti iz inostranstva. Vučić je izjavio da trenutno "ne postoji opasnost od potencijalnog agresora, što ne znači da neće postojati za nekoliko meseci". "Naša vojska ima snažan odvraćajući faktor. U ovom trenutku ne postoji opasnost od potencijalnog agresora, što ne znači da neće postojati za tri meseca ili godinu dana. Naša snaga je nedvosmisleno veća i snažnija od potencijalnih agresora i sigurno je da u takvu avanturu ne bi ulazili", kaže Vučić. U republičkom budžetu za odbranu je u 2026. predviđeno 945 miliona evra. To je u odnosu na 2025. godinu rast od gotovo 60 odsto. Najveći deo tih rashoda, 767 miliona evra, predviđen je za otplatu jednog dela ukupnih troškova nabavke francuskih borbenih aviona Rafal. Nabavka dogovorena u avgustu 2024. vredna je ukupno 2,7 milijarde evra. Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Srbija od svih država Zapadnog Balkana najviše izdvaja za odbranu. Deklariše se kao vojno neutralna, što je uneto u Strategiju odbrane. Dok redovno održava vežbe sa NATO državama, shodno članstvu u programu Alijanse "Partnerstvo za mir" u kojem je od 2006. godine, Srbija unapređuje i vojnu saradnju sa Kinom, dok je saradnja sa Rusijom manjeg obima nakon ruske invazije na Ukrajinu. Osnov za saradnju sa svima, zacrtan je odlukom o vojnoj neutralnosti koju je Skupština Srbije usvojila 2007. godine. O pregovorima o prodaji ruskog udela u Naftnoj industriji SrbijeEnergetska bezbednost Srbije i pregovori oko prodaje ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) takođe su bili jedna od tema sednice Saveta za nacionalnu bezbednost. Vučić je pozvao na što hitnije završavanje ugovora o kupoprodaji, kako bi se stvorili uslovi da NIS bude skinut sa liste sankcija SAD. Mediji su ranije preneli da će ruski "Gasprom" svoj udeo u "NIS-u" prodati mađarskoj naftnoj kompaniji "MOL". "Sada je jasno da sa njima (Mađarima) pregovaraju. Pozivam ih da završe ugovor o kupoprodaji što je moguće pre, da bismo mogli da izađemo iz režima sankcija i da bi Srbija mogla da nastavi da raste", rekao je Vučić. On je naveo da Srbija očekuje da do 13. ili 15. januara stigne prvih 85.000 tona nafte. Primena američkih sankcija zbog ruskog udela u najvećoj naftnoj kompaniji Srbije otpočela je 9. oktobra. Od tada Srbija ne može da uvozi sirovu naftu, usled čega je početkom decembra sa radom prestala jedina rafinerija nafte u Pančevu. NIS je 1. januara saopštio da je Ministarstvo finansija SAD toj kompaniji izdalo posebnu licencu kojom joj se kompaniji ponovo omogućavaju operativne aktivnosti zaključno sa 23. januarom. To će omogućiti da rafinerija ponovo počne sa radom. Prema Vučićevim rečima, rafinerija sa radom kreće 17. ili 18. januara. On je naveo da Srbija sada puni svoje rezerve i da će imati dovoljno struje, gasa i naftnih derivata, "uprkos svim problemima". Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrednosti ruskog dela NIS-a za sada nije bilo. NIS snabdeva 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima. Kancelarija američkog Ministarstva finansija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) 9. oktobra počela je primenu sankcija prema NIS-u zbog udela koji u vlasništvu ima ruska državna kompanija Gasprom njeft u cilju, kako je saopštio Vašington, sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Uslov SAD-a da se NIS skine sa liste američkih sankcija je da se oslobodi ruskog vlasništva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao je da će njegova zemlja nastaviti da se brani od ruske invazije punog obima ako se tokom trenutnih mirovnih pregovora ne postigne diplomatski kraj rata. "Ako Rusija sve ovo blokira – i kao što sam rekao, to zavisi od naših partnera – ako naši partneri ne prisile Rusiju da zaustavi rat, postoji drugi put: da se branimo", rekao je 3. januara uoči još jedne sedmice pune diplomatskih aktivnosti. Komentari odražavaju stav koji je ukrajinski lider iznio u obraćanju na Novu godinu, kada je naglasio da mirovni sporazum s Rusijom ne može doći "po svaku cijenu". "Šta Ukrajina želi? Mir? Da. Po svaku cijenu? Ne. Želimo kraj rata, ali ne kraj Ukrajine", rekao je Zelenski u televizijskom obraćanju. Američki predsjednik Donald Trump je u novembru 2025. vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mirovni prijedlog od 28 tačaka, za koji su mnogi smatrali da u velikoj mjeri ide u korist Rusiji. Ukrajina i njeni evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Njemačkom – požurili su da razviju kontraprijedlog, te su na kraju iznijeli plan od 20 tačaka koji je uključivao više interesa Kijeva, posebno u vezi sa sigurnosnim garancijama i teritorijalnim integritetom. Sigurnosne garancije, ekonomski oporavakZelenski je govorio dok su se sigurnosni savjetnici iz 15 saveznika sastali u ukrajinskoj prijestolnici, raspravljajući o detaljima razvijajućeg mirovnog plana, uključujući moguće sigurnosne garancije za Ukrajinu. Iz sesije je procurilo malo detalja, ali ukrajinski pregovarač Rustem Umerov rekao je da su učesnici "raspravljali o sigurnosnim garancijama, tačkama mirovnog plana, ekonomskom oporavku i vojno-političkim pitanjima". Umerov je naglasio da je "već dogovoreno 90 posto pozicija – 90 posto mirovnog plana – a rad na detaljima se nastavlja". Zelenski je u svom govoru 31. decembra također rekao da je dogovor "90 posto završen", ali je upozorio da će preostalih 10 posto biti teško finalizirati. Trumpov specijalni izaslanik, Steve Witkoff, pridružio se sastanku putem video veze, dok su predstavnici NATO-a i Evropske unije učestvovali lično. Nakon sastanka uslijedit će najmanje još dva važna okupljanja u narednoj sedmici. Macron obećava "konkretne" obavezeUkrajina će 5. januara ubiti domaćin sastanka načelnika generalštabova evropskih zemalja i drugih, "osmišljen da osigura dodatnu koordinaciju akcija sa saveznicima u sigurnosnoj dimenziji", rekao je Umerov. Sljedećeg dana u Parizu, francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostit će okupljanje evropskih lidera. Macron je u svom novogodišnjem govoru rekao da će evropske države i drugi saveznici dati "konkretne" obaveze za sigurnost Ukrajine tokom pregovora. Zelenski je izrazio nadu u održavanje samita svjetskih lidera u Sjedinjenim Državama do kraja januara radi rasprave o mirovnim prijedlozima. "Pripremat ćemo se za sastanak u Sjedinjenim Državama na nivou lidera. Voljeli bismo da se sve ovo dogodi u januaru, do kraja januara", rekao je Zelenski. "Krećemo se u tri ključna pravca: sigurnosne garancije, rekonstrukcija i osnovni okvir za pravi mir", napisao je Zelenski na Telegramu. "Pripremamo sastanke u Evropi koji će se održati sljedeće sedmice. Također se pripremamo za sastanke u Sjedinjenim Državama", dodao je. Trump "nije oduševljen" ruskim lideromU međuvremenu, Trump je 3. januara izrazio frustraciju zbog ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog nastavka rata u Ukrajini. "Nisam oduševljen Putinom. Ubija previše ljudi", rekao je Trump novinarima u svom odmaralištu u Palm Beachu na Floridi. Trump je često hvalio Putina i rekao da vjeruje kako je ruski lider zainteresovan za mirovni sporazum. Mnogi posmatrači kažu da je Zelenski pod pojačanim pritiskom zbog ruskih uspjeha na bojnom polju, posebno na istoku Ukrajine. Iako su ti pomaci ograničeni i teško izboreni još od prve godine rata punog obima u Ukrajini, analiza Instituta za proučavanje rata, think tanka sa sjedištem u Washingtonu, objavljena 2. januara pokazala je da su ruski uspjesi na bojnom polju u 2025. bili najveći od 2022. godine. Ukrajinski komandant Oleksandr Sirski rekao je da su ti uspjesi rezultirali sa gotovo 420.000 poginulih i ranjenih Rusa u 2025. godini, prema ukrajinskim procjenama. Obje strane uglavnom ne objavljuju podatke o žrtvama. Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a

Venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro nalazi se u američkom zatvoru nakon što je prebačen u New York, poslije hapšenja od strane američkih snaga u akciji koju su osudili Iran, Rusija i drugi saveznici južnoameričke zemlje, ali su je pozdravili Venecuelanci koji žive u egzilu. Maduro, prikazan u lisicama, prvo je sproveden od strane federalnih agenata kroz objekat američke Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) u New Yorku radi obrade, prije nego što je prebačen u pritvorski centar visokog osiguranja u Brooklynu. Video koji je Fox News objavio na društvenim mrežama prikazuje Madura (63) kako ga prate federalni agenti, dok novinarima govori: "Laku noć, Sretna Nova godina." Nepotvrđeni izvještaji navode da je nakon hapšenja Maduro odveden u američku bazu u zalivu Guantanamo na Kubi, prije nego što je prebačen u bazu Stewart Air National Guard u okrugu Orange, New York. Na konferenciji za novinare, američki predsjednik Donald Trump opisao je vojnu operaciju u Venecueli koja je izvedena radi hapšenja Madura, dodajući da će Sjedinjene Američke Države privremeno "upravljati" južnoameričkom zemljom "dok ne budemo mogli obaviti sigurnu, pravilnu i razumnu tranziciju". Nije odmah bilo jasno šta Trump podrazumijeva pod time da SAD "upravljaju" zemljom. Trump je rekao novinarima da "određuje ljude" iz svog kabineta koji će biti zaduženi za Venecuelu, ne navodeći detalje. Visoki američki general izjavio je da je u napadu učestvovalo 150 američkih aviona nakon višemjesečnih priprema. Izgleda da potpredsjednica preuzima vodeću uloguNajviši Madurovi zvaničnici izgleda da su i dalje na vlasti, uključujući potpredsjednicu Delcy Rodriguez. Trump je izrazio podršku Rodriguez, rekavši da je "ona u suštini spremna učiniti ono što smatramo potrebnim da Venecuela ponovo postane velika". Međutim, Rodriguez je nazvala Madura "jedinim predsjednikom" Venecuele i američki napad "užasnom mrljom" u odnosima između država. Također je upitno kakav je status venecuelanske opozicije koju predvodi Maria Corina Machado, koju podržavaju SAD, a koja je prošle godine osvojila Nobelovu nagradu za mir. Ona je na društvenim mrežama napisala: "Došao je čas slobode." Američka državna tužiteljica Pam Bondi izjavila je da se Maduro i njegova supruga – koja je također uhapšena – suočavaju s krivičnim optužnicama u New Yorku, optuženi za zločine povezane s trgovinom drogom. Američki napadi u Venecueli i hapšenje Madura naišli su na oštre osude nekih saveznika Karakasa, kao i generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa, koji je rekao da američka vojna akcija postavlja "opasan presedan". Novinske agencije, pozivajući se na izvore, navode da će se Vijeće sigurnosti UN-a sastati 5. januara u 10 sati kako bi raspravljalo o američkoj operaciji. Kolumbija je, uz podršku Rusije i Kine, zatražila sjednicu, rekli su diplomati. Saveznici Rusija i Iran osuđuju akcijuMoskva, koja održava bliske veze s Venecuelom, saopštila je da je izuzetno zabrinuta zbog izvještaja da su Maduro i njegova supruga nasilno uklonjeni iz zemlje te je pozvala Sjedinjene Države da ih oslobode. Iran, još jedan ključni saveznik Venecuele, osudio je američki vojni napad, prema izvještaju iranskog državnog medija Press TV, navodeći da je akcija prekršila suverenitet i teritorijalni integritet Venecuele, kao i Povelju UN-a. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "šok i nevjericu" zbog napada, navodeći u saopštenju da osuđuje "očiglednu upotrebu sile Sjedinjenih Država protiv suverene države i djelovanje protiv njenog predsjednika" te poziva na trenutno oslobađanje venecuelanskog lidera. U međuvremenu, širom gradova Latinske Amerike i Španije održana su slavlja povodom Madurovog hapšenja, dok su se Venezuelanci okupljali da proslave. "Slobodni smo. Svi smo sretni što je diktatura pala i što imamo slobodnu zemlju", citira Reuters Khaty Yanez, Venezuelanku u Santiagu koja je sedam godina provela u Čileu. U glavnom gradu Perua, Limi, migrantkinja Milagros Ortega, čiji roditelji i dalje žive u Venezueli, rekla je da se nada povratku. "Znati da je moj otac živ da vidi pad Nicolasa Madura je veoma emotivno. Voljela bih da vidim njegovo lice", kazala je ona. Neki zapadni saveznici oprezniMnogi saveznici Washingtona, iako nisu izrazili naklonost prema Maduru ili njegovom režimu, upozorili su na potrebu poštivanja međunarodnog prava. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je: "Smatramo Madura nelegitimnim predsjednikom i ne žalimo zbog kraja njegovog režima", dodajući: "Jutros sam ponovio svoju podršku međunarodnom pravu." Francuska je poručila da američki napad potkopava međunarodno pravo i naglasila da se kriza u Venezueli ne može riješiti vanjskim akterima. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je Maduro "doveo svoju zemlju do propasti", ali je američku akciju nazvao pravno "kompleksnom". Međutim, krajnje desničarska premijerka Italije Giorgia Meloni – saveznik Trumpa – nazvala je američku akciju "legitimnom" i "odbrambenom". Druge zemlje, poput Ukrajine, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, saopštile su nakon napada da čvrsto stoje uz Washington i njegovu najdirektniju intervenciju u Latinskoj Americi od invazije na Panamu 1989. godine. "Pozdravljam [Trumpovu] objavu da je Nicolas Maduro uhapšen i da će se suočiti s pravdom. Stojimo uz Sjedinjene Države i venecuelanski narod za slobodu i demokratiju", napisao je ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timco Mucunski na društvenim mrežama. Američka vojna akcija dolazi nakon mjeseci rastućeg ekonomskog i vojnog pritiska Washingtona na južnoameričku zemlju, uključujući presretanje venecuelanskih tankera s naftom i ubistvo desetina ljudi u napadima na čamce blizu njenih voda, za koje se tvrdilo da prevoze drogu. Washington također osporava Madurovu legitimnost kao predsjednika još od 2013. godine, kada je bio izabran kao nasljednik Huga Chaveza, ukazujući na uzastopne izbore za koje opozicija i drugi tvrde da su bili namješteni u njegovu korist. Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a

Kako protesti zbog ekonomske krize u Iranu ulaze u drugu sedmicu, najviši iranski zvaničnici i američki predsjednik Donald Trump razmijenili su prijetnje dok demonstracije postaju smrtonosne i nastavljaju da eskaliraju. Dan nakon što je Trump 2. januara na Truth Socialu napisao da je Washington "spreman i naoružan" da reaguje ako iranske sigurnosne snage ubiju još demonstranata, vrhovni lider Irana ajatolah Ali Hamenei poslao je prkosan odgovor. "Važno je da, kada shvatimo da neprijatelj arogantno pokušava nametnuti nešto zemlji, vlastima i narodu, moramo mu se odlučno suprotstaviti i pružiti otpor", rekao je Hamenei 3. januara. "Nećemo popustiti neprijatelju." Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Amir Saeed Iravani, također je 2. januara pozvao UN da osudi ono što je nazvao "nezakonitim prijetnjama" američkog predsjednika. Iravani je pozvao generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa i članove Vijeća sigurnosti UN-a da "nedvosmisleno i odlučno osude" Trumpove "nepromišljene i provokativne izjave", opisujući ih kao "ozbiljno kršenje" Povelje UN-a i međunarodnog prava. Iransko rukovodstvo je ranije 2. januara također upozorilo da bi američke trupe u regionu mogle biti meta ako Washington interveniše usred smrtonosnih protesta, koji su počeli 28. decembra i predstavljaju jedan od najvećih izazova Islamske republike u posljednjih nekoliko godina. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da su oružane snage zemlje u pripravnosti i da "tačno znaju gdje treba gađati" u slučaju napada. Vođeni bijesom zbog rastućih cijena, inflacije i pada vrijednosti valute, demonstracije su zahvatile Iran nakon što su trgovci u Teheranu stupili u štrajk zbog visokih cijena i ekonomske stagnacije. Prema izvještajima, najmanje devet osoba je poginulo, a 44 uhapšene tokom sedmice nemira. Državni mediji i međunarodne organizacije za ljudska prava izvještavaju o nekoliko smrtnih slučajeva i desetinama povrijeđenih u sukobima demonstranata i sigurnosnih snaga, iako agencije povezane s vladom krivicu za nasilje pripisuju onima koje nazivaju "izgrednicima". Iranske vlasti još nisu potvrdile ove izvještaje, a Radio Farda Radija SLobodna Evropa ih nije mogao nezavisno provjeriti. Protesti se šire IranomProteste je izazvao kolaps kursa iranske valute u odnosu na američki dolar i inflacija koja je dostigla 52 posto. Iranski predsjednik Masud Pezeshkian ranije je pokušao smiriti proteste obećavajući "nove odluke" za poboljšanje ekonomske situacije. To nije mnogo ublažilo bijes Iranaca pogođenih kolapsom valute rial, koja se na crnom tržištu sada mijenja za oko 1,4 miliona za jedan dolar, u poređenju s oko 800.000 prije godinu dana. Ekonomske teškoće dodatno pogoršavaju višegodišnje ekonomske i političke krize u Iranu, uključujući i ozbiljnu sušu u Teheranu, gradu s oko 10 miliona stanovnika. Odgovor Teherana Trumpu, koji je u svojoj izjavi rekao da će "Sjedinjene Američke Države priskočiti u pomoć ako iranske vlasti ubiju mirne demonstrante, što im je običaj", bio je posebno oštar. "Trump treba znati da bi američko miješanje u ovo unutrašnje pitanje značilo destabilizaciju cijelog regiona i uništavanje američkih interesa", napisao je Ali Larijani, sekretar Vrhovnog nacionalnog savjeta sigurnosti Irana, na X-u. "Američki narod treba znati – Trump je započeo ovu avanturu. Trebali bi voditi računa o sigurnosti svojih vojnika", dodao je. Nakon njegovih komentara uslijedila je objava Alija Shamkhanija, višeg savjetnika vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hameneija, koji je napisao: "Iranci dobro poznaju američki 'spasilački' dosije – od Iraka i Afganistana do Gaze. Svaka ruka koja interveniše… biće odsječena." Saeed Bashirtash, iranski aktivista u egzilu, rekao je za Radio Farda (RSE) da su takve "prijetnje više blef nego stvarna namjera". "Iranski narod pozdravlja Trumpovo upozorenje, jer će se osjećati manje ugroženo kada izađu na ulice. To je vrlo pozitivno [jer] islamska republika će biti mnogo opreznija u ubijanju ljudi", rekao je. Još jedan iranski disident u egzilu, veteran Mehran Barati, rekao je za Radio Farda da, uprkos prkosnom jeziku, postoje "pukotine unutar režima, uključujući Revolucionarnu gardu (IRGC), vojsku i političko rukovodstvo. Ako SAD planira nešto, mogli bi smatrati da je sada najbolji trenutak". Ova oštra retorika dolazi samo šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata u junu, kada su izraelski i američki avioni bombardovali iranska nuklearna i vojna postrojenja. Trump je ugostio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi 29. decembra, kada je nagovijestio da bi podržao nove izraelske napade na iranski program balističkih raketa. U komentarima poslanim Radiju Farda 2. januara, portparol State Departmenta rekao je da će Washington "nastaviti vršiti maksimalni pritisak na režim". Bijes na sahranamaUsred tekućih nemira, na internetu su se 2. januara pojavili video snimci koji navodno prikazuju prve sahrane ljudi ubijenih u sukobima sa sigurnosnim snagama. Na jednom takvom snimku iz pustinjske oblasti koja odgovara terenu u Kuhdashtu, u zapadnoj provinciji Lorestan, vide se nemiri i sukobi za koje se tvrdi da su povezani s pokušajima ožalošćenih da otjeraju sigurnosne snage. Drugi video prikazuje navodnu sahranu u Marvdashtu, provincija Fars, gdje okupljeni uzvikuju "Ubiću onoga ko je ubio mog brata" i "Smrt Hameneiju". U saopštenju 3. januara, State Department je osudio represiju na sahranama demonstranata. "Ova okrutnost prevazilazi represiju; to je namjerni napad na osnovno ljudsko dostojanstvo. Svijet gleda. Pustite ih da tuguju", navodi se u saopštenju State Departmenta na farsiju objavljenom na X-u. Novinska agencija Fars, bliska IRGC-u, izvijestila je da su dvije osobe ubijene na protestima u gradu Lordegan na jugozapadu, uz napomenu da je došlo do sukoba sa sigurnosnim snagama na sahrani. Također je izvijestila da su tri osobe ubijene, a 17 povrijeđeno u Azni, gradu od 48.000 stanovnika u provinciji Lorestan. Norveška organizacija za ljudska prava Hengaw također je izvijestila o smrtnim slučajevima u Lordeganu, navodeći da su sigurnosne snage otvorile vatru na demonstrante, ubivši dvoje i ranivši nekoliko. Grupa je također rekla da je jedan demonstrant ubijen u provinciji Isfahan u centralnom Iranu 31. decembra. "Protesti su se odvijali na nekoliko lokacija u Lordeganu, uključujući Trg opštine i ispred zgrade vlade. Demonstracije su naišle na nasilnu represiju, uključujući upotrebu suzavca i bojeve municije od strane snaga reda", navela je grupa. Hengaw je kasnije dodao da je potvrdio identitet najmanje 10 osoba koje su ubijene na protestima i da zna za još 80 uhapšenih u Iranu tokom proteklih šest dana. Novinska agencija Tasnim, koja je povezana s IRGC-om, navela je da je najmanje 30 osoba uhapšeno u Teheranu zbog "narušavanja javnog reda". Hapšenja su prijavljena i u drugim provincijama. Nemiri se čine kao najozbiljniji izazov teokratskoj vlasti Irana od protesta "Žena, život, sloboda" koji su izbili nakon smrti 22-godišnje iransko-kurdske studentice Mahse Amini u septembru 2022. dok je bila u policijskom pritvoru zbog kršenja pravila odijevanja.

Udruženja novinara zatražila su u subotu od nadležnih organa Srbije da pronađu i sankcionišu osobu koja je uputila pretnje redakciji beogradskog dnevnog lista "Danas". Redakcija dnevnog lista i portala "Danas" dobila je u komentarima pretnju paljenjem redakcije, koju je Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal prijavio član Stalne radne grupe za bezbednost novinara i predsednik Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) Veran Matić. U prijavi Matić je napomenuo da su redakcija Danas-a i njeni novinari "česta meta pretnji i fizičkih napada, uključujući i pretnju masovnim ubistvima u terorističkom napadu kao što se to dogodilo redakciji Šarli Ebdo, koja nije razotkrivena i pored velike međunarodne akcije". "Zbog gotovo stopostotne nekažnjivosti, novinarke i novinari ove redakcije rade u uslovima stalnog straha od mogućih napada. Zbog toga vas molimo da ovu prijavu uzmete urgentno u razmatranje", istakao je Matić, preneo je ANEM. Pretnja je upućena u komentarima na vest pod naslovom "Rešenje za NIS je samo privremeno: Ako na kraju kupac bude MOL, Srbiji preti 'hrvatski scenario'". Osoba koja se potpisala pseudonimom "Brine" napisala je, između ostalog, da "treba baciti eksploziv na Danas". Glavni urednik lista "Danas" Dragoljub Petrović kazao je za portal Udruženja novinara Srbije da ovo nije prvi put da njegovoj redakciji stižu komentari "koji su uvredljivi i na ivici pretnji". "Ali ovaj komentar jeste pretnja i procenili smo da je treba prijaviti", rekao je Petrović. Udruženje novinara Srbije (UNS) osudilo je pretnje redakciji lista "Danas" i zatražilo od nadležnih da hitno otkriju i kazne odgovorne. "Nekažnjivost dovodi do toga da se nasilnici osećaju slobodno da prete i napadaju znajući da neće odgovarati i podseća da je u prošloj godini više puta prećeno redakciji i novinarima lista 'Danas-a", piše u saopštenju UNS. U novembru 2022. redakciji lista "Danas" stigao je e-mail sa pretnjom "salvama metaka" zbog, kako je navedeno, uređivačke politike. Platforma Saveta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbednosti novinara saopštila je krajem decembra 2025. da je u toj godini zabeležila niz incidenata na Zapadnom Balkanu, od kojih je ubedljivo najveći broj iz Srbije.

Nakon što je završeno brojanje glasova, gotovo sedmicu dana poslije vanrednih parlamentarnih izbora održanih u nedjelju na Kosovu, postalo je jasno ko će biti 120 novih članova Skupštine Kosova. Centralna izborna komisija (CIK) je u subotu okončala brojanje glasova za kandidate za poslanike. Na izborima je učestvovalo oko 45 posto od gotovo 2 miliona građana s pravom glasa. Izbore je ubjedljivo dobio Pokret Samoopredjeljenje na čelu s premijerom u tehničkom mandatu, Albinom Kurtijem. Kurti je, u međuvremenu, oborio vlastiti rekord kao osoba s najviše glasova na Kosovu. U nastavku možete vidjeti ko su pet kandidata s najviše glasova u svakoj stranci nakon brojanja svih glasova za poslanike. Pokret Samoopredjeljenje: Albin Kurti – 355.248 glasova Glauk Konjufca – 275.664 glasova Albulena Haxhiu – 145.340 glasova Hekuran Murati – 145.109 glasova Donika Gërvalla – 129.227 glasova Demokratska partija Kosova: Bedri Hamza – 155.244 glasova Arian Tahiri – 68.122 glasova Përparim Gruda – 62.532 glasova Uran Ismaili – 54.080 glasova Sala Jashari – 45.349 glasova Demokratski savez Kosova: Lumir Abdixhiku – 83.527 glasova Hykmete Bajrami – 52.968 glasova Ukë Rugova – 45.887 glasova Avdullah Hoti – 41.388 glasova Doarsa Kica Xhelili – 41.049 glasova Srpska lista: Slavko Simić – 22.282 glasova Igor Simić – 21.135 glasova Ljiljana Stefanović – 20.529 glasova Milan Kostić – 17.250 glasova Nemanja Biševac – 16.950 glasova Alijansa za budućnost Kosova: Ramush Haradinaj – 41.470 glasova Daut Haradinaj – 24.740 glasova Besnik Tahiri – 24.649 glasova Bekë Berisha – 18.392 glasova Agim Čeku – 17.039 glasova Prema preliminarnim podacima, Samoopredjeljenje će imati 56 mjesta u Skupštini, slijedi PDK sa 23, LDK sa 15, Srpska lista devet i AAK šest. Najviše glasova na Kosovu osvojio je Albin Kurti – 355.248 glasova – čime je oborio vlastiti rekord iz redovnih izbora 9. februara, kada je imao 337.791 glas. Prethodni rekord držala je predsjednica Vjosa Osmani (300.756 glasova).