Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guterres poslao je poruku kojoj odaje počast sjećanju na više od 8.000 bosanskih muslimana, muškaraca i dječaka koji su izgubili živote u julu 1995. godine, kao i svim preživjelima i porodicama žrtava genocida u Srebrenici. Generalni sekretar je u svojoj poruci naglasio važnost očuvanja istine, suprotstavljanja negiranju genocida, te nastavka rada na pravdi, pomirenju i trajnom miru. "Namjera da se unište bosanski muslimani iz Srebrenice nije uspjela. Mi smo solidarni s preživjelima i porodicama žrtava, uključujući Majke Srebrenice, čija je hrabrost sačuvala ovu istinu pred svijetom", stoji u poruci Guterresa. Takođe se navodi da su "međunarodni sudovi su utvrdili da zločini počinjeni u Srebrenici predstavljaju genocide” te “potvrdili da je krivična odgovornost individualna i da se nikada ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi". "Sjećanje na Srebrenicu znači zaštitu ovih istina od poricanja i revizionizma, traženje odgovornosti i prepoznavanje patnje svake žrtve. To također znači suočavanje s govorom mržnje i diskriminacijom, te obnavljanje naše odlučnosti da "nikad više" postane stvarnost za sve", navodi se. U zaključku poruke se kaže "neka sjećanje na Srebrenicu ojača našu posvećenost ljudskom dostojanstvu – danas i za generacije koje dolaze". U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od 8.300 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatuje da je u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid. Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Sudija u Brazilu naložio je deportaciju Rusa koji je godinama gradio tajni "duboko prikriveni" identitet kako bi se infiltrirao u organizacije u Sjedinjenim Državama i Holandiji u ime ruske obavještajne službe. Nalog protiv Sergeja Čerkasova, objavljen 6. jula u službenom listu brazilske vlade, nije precizirao gdje će biti protjeran. Međutim, brazilski mediji su rekli da se očekuje da će biti vraćen u Rusiju. Američke vlasti, koje su 2023. godine podigle optužnicu protiv Čerkasova za špijunažu i prevaru, zatražile su njegovo izručenje Sjedinjenim Državama. Brazilski nalog za deportaciju izazvao je neuobičajeno oštre kritike američkog State Departmenta, koji je rekao da "potkopava našu zajedničku posvećenost borbi protiv stranog miješanja i zaštiti integriteta naših demokratskih institucija". Sudski nalog je prvi objavio BBC. Ova naredba je bila najnovija u zamršenom krivičnom slučaju koji je istakao problem, ali i uspjehe, ruskih obavještajnih agencija u pokušaju da ubace svoje operativce u zapadna društva. Čerkasov je prvobitno uhapšen u Holandiji 2022. godine, gdje se predstavljao kao brazilski postdiplomac po imenu Victor Muller Ferreira i tražio praksu u Međunarodnom krivičnom sudu. Brazil odbacuje zahtjev SAD za izručenje navodnog ruskog špijuna Sergeja ČerkasovaHolandske vlasti kažu da su spriječile infiltraciju ruskog špijuna u ICCNakon što se vratio u Brazil, američki istražitelji su otkrili da je Čerkasov takođe bio student na Školi za napredne međunarodne studije John Hopkins u Vašingtonu, školi poznatoj po obuci diplomata i obavještajnih oficira, kao i akademskog osoblja inostranih poslova. Brazilske vlasti su uhapsile Čerkasova, i pokrenule svoju istragu o prevari zbog kreiranja fiktivnog brazilskog identiteta. Kasnije je osuđen na pet godina zatvora. Vašington je zatražio njegovo izručenje na osnovu optužnice protiv njega u SAD. Rusija je takođe zahtijevala njegovo izručenje, navodeći neodređene optužbe za trgovinu drogom za koje su inostrani posmatrači sumnjali da su izmišljene kao pravni izgovor. U nalogu za deportaciju nije precizirano kada će Čerkasov biti izbačen iz zemlje, iako su brazilski mediji naveli da se očekuje da će se to dogoditi po završetku njegove kazne u Brazilu. Pitanje ruskih obavještajnih agenata koji godinama grade fiktivne identitete u zapadnim zemljama eksplodiralo je 2010. godine kada je FBI objavio hapšenje grupe od 10 ruskih agenata koji su živjeli mirnim, prigradskim životom u tajnosti, krijući svoje identitete, u nekim slučajevima, čak i od svoje djece. Slovenačke vlasti su 2022. godine uhapsile bračni par iz Rusije koji se predstavljao kao Argentinci nakon što su dobili dojavu od strane obavještajne agencije. Par, čija djeca nisu znala pravi identitet svojih roditelja, deportovan je u Rusiju 2024. godine u okviru velike razmjene zatvorenika o kojoj su pregovarali, a koja je uključivala i novinarku Radija Slobodna Evropa Alsu Kurmaševu, koja je bila zatvorena u svojoj zemlji, Rusiji.

Nekoliko hiljada učesnika "Marša mira" stiglo je u Potočare 10. jula predveče, nakon trodnevnog pješačenja. Oni su krenuli pješke iz Nezuka, pored Tuzle, na stotinu kilometara dug put kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN). Pješačili su istim stazama kojima su se Srebreničani u julu 1995. godine pokušavali probiti do slobodne teritorije u Tuzli ili Kladnju. Učesnici "Marša mira" 11. jula će prisustvovati obilježavanju godišnjice i kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima. "Marš mira" se održava od 2005. godine, a svake godine se broj učesnika povećava. Cilj manifestacije je izgradnja, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. U Memorijalnom centru Potočari ove godine će biti ukopano 10 žrtava srebreničkog genocida. Najmlađa žrtva je Senad Jusić koji je rođen 1975. Nestao je u julu 1995. godine na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine. Najstarija žrtva je Ramo Dautović, rođen 1939. godine, a nestao je na području Zvornika. Do sada je u Memorijalnom centru ukopano 6.772 žrtava srebreničkog genocida, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga. U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od 8.300 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatuje da je u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid. Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Okružni sud u Ljubljani je patrijarhu Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfiriju izrekao uslovnu kaznu od četiri meseca zatvora sa rokom provere od godinu dana, saopštila je u petak, 10. jula SPC. Patrijarhu Porfiriju je, kako su naveli u saopštenju emitovanom na sajtu Patrijašije, izrečena i uslovna novčana kazna od 10.000 evra, takođe sa rokom provere od godinu dana. U saopštenju, SPC presudu naziva "skandaloznom", ali ne navodi za šta je patrijarh osuđen. Na to pitanje Radija Slobodna Evropa, do objavljivanja vesti, nisu odgovorili iz okružnog suda u Ljubljani. Javni servis Radiotelevizija Slovenija je u martu preneo je da je Okružno tužilaštvo u Ljubljani podiglo optužnicu protiv patrijarha SPC zbog zlostavljanja na radu (mobinga) jednog sveštenika. Porfirije je bio na čelu Zagrebačko-ljubljanske mitropolije Srpske pravoslavne crkve, od 2014. pa do 2021. godine kada je izabran za patrijarha.

Sadik Salimović, dugogodišnji dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Srebrenice dobitnik je ovogodišnje nagrade "Nino Ćatić". Specijalno priznanje dodjeljuje se u Potočarima novinarima koji su svojim radom doprinijeli širenju istine o Srebrenici. Nagradu dodjeljuje udruženje "Biti novinar". Salimović je bio dopisnik Radija Slobodna Evropa od 2002. do 2025. godine iz Srebrenice. Izvještavao je o događajima iz tog gradića, ali ostalih dijelova istočne BiH. Bavio se temama koje se odnose na povratak prijeratnih stanovnika, ljudska prava, društvena pitanja i obilježavanje genocida u Srebrenici. Salimović je izjavio: "Za Radio Slobodnu Evropu sam radio 23 godine. Nisam bio u ratu ovdje, Nino Ćatić je izvještavao. Gdje je on stao, ja sam nastavio. Intervjuiso sam na stotine majki Srebrenice, osjetio njihovu tugu, vidio njihove suze. I svaka ona njihova suza je natopila svaki djelić ovog mog priznanja". Naglasio je kako su novinari "bili u misiji" u Srebrenici "zajedno sa majkama, sa žrtvama, preživjelim u misiji traganja za istinom i pravdom. Morao sam biti objektivan, uvažavali smo mišljenje majki, uvažavali činjenice, ono sve što se dogodilo u Srebrenici. Na objektivan način smo izvještavali i nazivali smo pravim imenom, ono što se dogodilo u Srebrenici". Prije tri godine, dobitnica specijalnog priznanja posvećenog Nihadu Nini Ćatiću, bila je i novinarka Radija Slobodna Evropa iz Beograda Iva Martinović. Martinović je priznanje dodijeljeno za doprinos širenju istine o genocidu u Srebrenici. Ko je bio Nino Ćatić?Nino Ćatić je bio novinar koji se posljednji put javio u eter iz Srebrenice 10. jula 1995. godine. Apelovao je da se spiječi genocid. "Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih", javio je tada Ćatić. "Populacija u ovom gradu nestaje. Da li iza svega stoji Yasushi Akashi, Boutros Ghali ili neko drugi, bojim se da za Srebrenicu više neće biti bitno", poručio je u svom posljednjem javljanju Nino Ćatić. Nakon ovog izvještaja sa kolonom muškaraca je krenuo ka Tuzli. Njegovi posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni. Genocid u SrebreniciSnage Vojske Republike Srpske, tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini. Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora. Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH. Na doživotnu je kaznu na istom sudu za genocid osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić. Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.

Predsjednik SAD Donald Trump rekao je da je Iran zatražio da se "razgovori" između dvije zemlje nastave, iako je upozorio Teheran da trenutni prekid vatre više nije na snazi usred niza napada obje strane. "Islamska Republika Iran nas je zamolila da nastavimo 'razgovore'", napisao je Trump na mreži Truth Social 10. jula. "Složili smo se da to učinimo, ali Sjedinjene Države su im, nedvosmisleno, rekle da je prekid vatre ZAVRŠEN!", dodao je. Trump je često izjavljivao da je Teheran molio da nastavi pregovore sa Vašingtonom, iako su takvi razgovori često prekidani bez vidljivog napretka. Obraćajući se novinarima ranije ove nedelje, Trump je rekao: "Iran je zvao prije nekog vremena. Toliko očajnički žele da sklope dogovor. Jednostavno ne znam da li su dostojni. Ne znam da li će poštovati dogovor. To je problem". Ali Trump je tada takođe rekao da će razgovarati sa Steveom Witkoffom i njegovim zetom, Jaredom Kushnerom, koji su imali ulogu vodećih američkih pregovarača, o mogućnosti nastavka razgovora. Katarski posrednici stigli u IranOdvojeno, iranski mediji su izvijestili da je delegacija posrednika Katara stigla u Teheran 10. jula na razgovore. "Glavna svrha posjete je navodno pokušaj da se ojača uloga Katara kao posrednika nakon događaja u utorak [7. jula]", izvijestila je novinska agencija Tasnim. Katar je optužio Iran za napad na tri tankera u Ormuskom moreuzu 7. jula, dok su se neprijateljstva u regionu intenzivirala usred onoga što je najavljeno kao 60-dnevno primirje kako bi se omogućili potpuni pregovori između Vašingtona i Teherana. Iran je pucao na brodove koji su prolazili ključnim plovnim putem, tvrdeći da su pokušali da prođu bez dobijanja odgovarajuće dozvole od Teherana. Američke snage su odgovorile paljbom na iranske lokacije, uglavnom priobalne lokacije u blizini moreuza, navodeći da je to pokušaj zaštite brodarstva u plovnom putu, kroz koji je prije rata saobraćalo oko 20 procenata svjetskih zaliha sirove nafte i prirodnog gasa. Centralna komanda SAD, koja je odgovorna za američke snage na Bliskom istoku, poslala je 9. jula ono što je nazvala "provjerom činjenica", ponavljajući stav SAD da je ključni Ormuski moreuz međunarodni plovni put i da Teheran nema pravo da ga kontroliše. Nedavni niz napada u regionu dogodio se dok je Iran održavao šestodnevne ceremonije povodom sahrane ubijenog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen prvog dana američko-izraelskih vazdušnih napada 28. februara. Masovni javni događaji privukli su stotine hiljada ljudi širom Islamske Republike, ali jedno primjetno je bilo odsustvo Modžtabe Hamneija, sina pokojnog vladara i novog vrhovnog vođe Irana, što je pokrenulo pitanja o stanju rukovodstva zemlje.

Domovinski pokret, stranka radikalne desnice u Hrvatskoj, najavio je da će Sabor Hrvatske iduće sedmice raspravljati o prijedlogu rezolucije o osnaživanju političkog položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, nakon što je o njoj postigao dogovor sa koalicijskim parterima u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Rezolucija polazi od ocjene da Hrvati u BiH nisu su u potpunosti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima te podržava izborne modele koje predlažu "legitimni predstavnici Hrvata u BiH", uključujući prijedlog uspostave posebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hratskog naroda. Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta koji je dio vladajuće koalicije u Hrvatskoj, kazao je 10. jula da da je tokom usuglašavanja s koalicijskim partnerima, ta stranka odstupila od dijela svojih stavova. Ne želeći precizirati od čega je njegova stranka konkretno odstupila Penava je naveo da rezolucija najavljuje korištenje mehanizama radi osiguravanja ravnopravnosti Hrvata u BiH i da je bitno da će se u utorak rezolucija naći na dnevnom redu Sabora. Govoreći o hrvatskoj izborjoj jedinici, koju je ta stranka u ranijim istupima predstavljala kao ključni zahtjev, kazao je da je sada predstavljena kao ozbiljan iskorak te mogućnost koju treba temeljito razmotriti, uz načelo da o položaju Hrvata trebaju odlučivati Hrvati u BiH. "Otvoreno se navodi da je kod preglasavanja Hrvata nedvosmisleno riječ o izbornom inženjeringu, jednom osmišljenom sustavnom potezu koji ima maliciozne ciljeve. Rezolucija neće suštinski promijeniti stvari na terenu, ali ono što ona donosi je poruka da su hrvatske institucije ovdje za hrvatski narod", poručio je Penava, U Domovinskom pokretu ranije su tvrdili da je cilj osigurati "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječiti da "drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda". U istupima, koji su prethodili konsulatacijama sa koalicijskim partnerima, iz te stranke su navodili da, ukoliko ne bude dogovora o uspostavljanje hrvatske izborne jedinice, treba razmotriti obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Washingtonskim sporazumom (Herceg-Bosna formalno je prestala postojati nakon potpisivanja Sporazuma u Washingtonu u martu 1994. godine, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob i uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine. Hrvatska Republika Herceg-Bosna, prvobitno osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 18. novembra 1991. godine, bila je samoproglašena i međunarodno nepriznata političko-teritorijalna struktura uspostavljena tokom rata u BiH, od tadašnjeg političkog i vojnog vrha bosanskohercegovačkih Hrvata.) iz 1994. godine. Cijela priča je intenzivirana pred opće izbore koji bi u BiH trebali biti održani u oktobru, a prijedlog Domovinskog pokreta do sada je izazvao oštre reakcije u Sarajevu. Najveći politički spor u BiH godinama predstavlja izbor hrvatskog člana Predsjedništva, institucije koju čine tri člana, Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske, kao predstavnici konstitutivnih naroda. Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH, te uz podršku i vladajuće koalicije u Hrvatskoj, osporavaju izbor Željka Komšića, tvrdeći da je za tu funkciju biran pretežno glasovima bošnjačkih birača. Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno. Posljednji razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH, početkom 2022. u Neumu, koji su održani uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije, okončani su bez rezultata. Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

U utorak, 14. jula, Crna Gora će privremeno zatvoriti dva pregovaračka poglavlja u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU). Albanija, koja se nalazi na drugom mestu među zemljama kandidatima po napretku u evropskim integracijama, prvi put će privremeno zatvoriti pregovaračka poglavlja – ukupno tri. Predstojeći utorak u diplomatskim krugovima kolokvijalno se naziva "super-utorkom", jer će tog dana biti održane četiri međuvladine konferencije na kojima se otvaraju ili privremeno zatvaraju pregovaračka poglavlja. Pored Crne Gore i Albanije, međuvladine konferencije biće održane i sa Ukrajinom i Moldavijom. Ove dve zemlje će tom prilikom otvoriti po jedan pregovarački klaster. Evropske institucije nastojale su da istog dana organizuju ukupno pet međuvladinih konferencija, jer se prvobitno nadalo da će i Srbiji biti odobreno otvaranje Klastera 3. Međutim, za održavanje pete međuvladine konferencije nije postignut konsenzus među državama članicama, pošto je značajan broj njih bio protiv deblokade pregovaračkog procesa sa Srbijom. Crna Gora, koja je najnaprednija država kandidat u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, nakon predstojeće međuvladine konferencije imaće privremeno zatvorenih 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Irska, koja do 31. decembra ove godine predsedava Savetom Evropske unije, ima ambiciju da tokom svog šestomesečnog predsedavanja privede kraju pristupne pregovore sa Crnom Gorom. Evropska unija je već odobrila početak izrade Nacrta Sporazuma o pristupanju, koji predstavlja završnu fazu pregovora o članstvu. Evropska komisija je, takođe, usvojila finansijski okvir za Crnu Goru kojim je predviđeno gotovo 3,2 milijarde evra, polazeći od pretpostavke da bi ta zemlja mogla da postane punopravna članica Evropske unije tokom 2028. godine.

Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je 10. jula optužnicu protiv Saše Vukovića zbog sumnje da je u maju ubio Aleksandra Nešovića u restoranu u beogradskom naselju Senjak. Dok je protiv bivšeg prvog čoveka beogradske policije Veselina Milića podnet optužni predlog zbog sumnje da nije prijavio krivično delo i učinioca i da je počinio falsifikovanje službene isprave. U noći 12. maja u restoranu "27" u beogradskom naselju Senjak ubijen je Nešović, koji se dovodi u vezi sa organizovanim kriminalom. Njegovo telo je pronađeno 21. maja blizu Inđije. Optužnicom protiv Vukovića obuhvaćeno je još pet osoba koje se terete da su mu pomagale da prikrije tragove ubistva i ukloni telo, navelo je Tužilaštvo. Vuković se optužnicom tereti i za neovlašćeno nošenje vatrenog oružja i municije. U optužnom predlogu protiv Veselina Milića se navodi da se opravdano sumnja da ga je vlasnik restorana 12. maja nakon 23 časa pozvao putem aplikacije “WhatsApp” da mu kao policajcu kog lično poznaje i u koga ima poverenja prijavi da je u njegovom restoranu ubijen Nešović. Za to krivično delo se može izreći kazna teža od 5 godina zatvora. ​Takođe stoji da postoji opravdana sumnja da je 13. maja u službenim prostorijama u službenu belešku uneo neistinite podatke, kao i da nije uneo određene važne podatke. Navodi se da je, između ostalog, neistinito uneo da se da se 12. maja u restoranu "27" slučajno sreo sa okrivljenim Vukovićem, iako ga je prethodno lično pozvao da dođe u restoran. Viši sud u Beogradu je Veselinu Miliću 6. jula ukinuo pritvor i pustio ga da se brani sa slobode. Iako mu se u početku na teret stavljalo i pomaganje počiniocu ubistva nakon izvršenja krivičnog dela, Više javno tužilaštvo u Beogradu je 9. juna saopštilo da je odbacilo deo krivične prijave koja se na to odnosi na zbog, kako je navelo, nepostojanja dokaza. Tužilaštvo je saopštilo i da je sada odbačena prijava protiv dvojice policajaca, koji su bili i članovi Vukovićevog obezbeđenja. Oni su uhapšeni početkom juna pod sumnjom da su nisu prijavili ubistvo, te da su počiniocu pomogli nakon izvršenog krivičnog dela. Obustavljena je i istraga koja se vodila protiv Vukovićeve supruge. Šta je još saopštilo Tužilaštvo?Prema navodima Višeg javnog tužilaštva, Aleksandar Nešović je nakon rasprave napustio restoran, ali ga je Saša Vukotić telefonom pozvao da se vrati radi pomirenja. Kada se oštećeni vratio i seo za sto, osumnjičeni je izvadio pištolj i ispalio najmanje deset hitaca, od kojih je Nešović preminuo. Tužilaštvo sumnja da su nakon ubistva optuženi uklanjali čaure i druge tragove, izneli telo iz restorana, a potom ga prevezli do Jarkovca, gde je, prema optužnici, Dejan S. telo stavio u bure sa malterom i zakopao. Tužilaštvo je predložilo da se Saši Vukotiću, Mariju S., Nenadu L., Vuku Š. i Dejanu S. produži pritvor. Optužnica je predata Višem sudu u Beogradu na odluku o potvrđivanju.

Ključne evropske zvaničnice zadužene za Zapadni Balkan ponovile su stav da u Evropi nema mjesta za negiranje genocida, historijski revizionizam niti veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas i evropska komesarka za proširenje Marta Kos u zajedničkoj izjavi pozvale su lidere u Bosni i Hercegovini i širom regiona da izaberu odgovornost umjesto podjela, dijalog umjesto sukoba i da podrže proces pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava. "Zacjeljivanje rana iz prošlosti zahtijeva hrabrost, iskreno zalaganje i istinsku posvećenost pomirenju", navele su Kallas i Kos u izjavi povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici. Dodale su da dijele tugu porodica žrtava i svih koji i dalje žive u neizvjesnosti zbog sudbine svojih nestalih najmilijih, kao i da Evropska unija nastavlja da stoji uz preživjele čiji su životi nepovratno promijenjeni u julu 1995. godine. "Genocid u Srebrenici predstavlja jedno od najmračnijih poglavlja evropske historije", poručile su Kallas i Kos. Kallas i Kos su istakle da se počast žrtvama odaje čuvanjem historijske istine, njegovanjem sjećanja na njih i osiguravanjem da pouke iz Srebrenice ostanu trajno prisutne za buduće generacije. Kako su navele, upravo je to bila namjera Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kada je prije dvije godine usvojila Rezoluciju kojom se juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciU Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari ove godine će biti ukopani posmrtni ostaci još deset žrtava. U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile više od 8.300 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a, Vojska Republike Srpske počinila genocid. Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida. Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik Republike Srpske i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.