Projekat Južna interkonekcija je jedan od prioritetnih projekata za Trumpovu administraciju, poručio je Jesse Binnall, jedan od direktora američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC u Sarajevu, 2. aprila. "Energetska sigurnost jednaka je nacionalnoj sigurnosti. Ono što je važno da cjelokupan proces bude transparentan", kazao je Binnall, na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen projekat. Ova američka kompanija, koja je registrovana u Sarajevu, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BiH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku. Južna interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim gasnim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku i oslobodila je zavisnosti od ruskog gasa. Naime, BiH nema vlastitu proizvodnju gasa i snabdijeva se isključivo ruskim gasom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jedinim gasovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Jedan od direktora, Joseph Flynn poručio je kako je Južna interkonekcija "strateška nacionalna investicija Sjedinjenih Američkih Država". "Energetska sigurnost je jedan od prioriteta za SAD. AAFS Infrastructure and Energy LLC je uspostavljen kao namjenski instrument koji bi trebao da privuče dodatni kapital i osnaži investiciju. Vrlo je važan naš dugoročni odnos sa Federacijom BiH. Mi sa svoje strane upravljamo ukupnim procesom. Ova američka investicija nije investicija samo u ovaj sektor, već bi privukla pažnju za investicije u druge djelatnosti", kazao je Joseph Flynn. Direktor firme Jesse Binnall je bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Tokom sastanaka čelnih ljudi američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC sa predstavnicima vlasti u BiH, tokom proteklih nekoliko mjeseci, prisustvovao je i otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH John Ginkel. Kada će zakon biti razmatran u Parlamentu FBiH?Izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", trebale bi se naći sljedeće sedmice na odlučivanju u oba doma Parlamenta Federacije BiH, najavio je ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić na konferenciji za medije. "Ubrzavamo proces da bi ispunili odluku Evropske unije da od 1. januara 2028. godine više ne bude ruskog gasa", kazao je Lakić, u kontekstu uredbe Evropske unije da od tog datuma stupa na snagu zabrana uvoza ruskog gasa. Uoči donošenja izmjena zakona o Južnoj interkonekciji, kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje ovog gasovoda. Prethodno je iz Vlade Federacije BiH saopšteno da je Južna interkonekcija "jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". Inače, trasa novog gasovoda bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima. Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli. Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Četiri astronauta lansirana su iz Floride u srijedu u NASA‑inoj misiji Artemis II, putovanju oko Mjeseca koje predstavlja najambiciozniji korak Sjedinjenih Američkih Država do sada ka povratku ljudi na mjesečevu površinu, u konkurenciji s Kinom. NASA‑ina raketa Space Launch System (SLS), opremljena kapsulom s posadom Orion, lansirana je neposredno prije zalaska sunca iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, šaljući svoju prvu posadu - tri američka astronauta i jednog kanadskog astronauta - u Zemljinu orbitu. Administrator NASA‑e Jared Isaacman rekao je da je ovo lansiranje važan korak ka budućim misijama koje će uključivati izgradnju baze na Mjesecu kako bi se podržala "trajna prisutnost koju nastojimo uspostaviti na njegovoj površini". Ako misija bude tekla prema planu, posada koju čine NASA‑ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch, zajedno s astronautom Kanadske svemirske agencije Jeremyjem Hansenom, obići će Mjesec i vratiti se na Zemlju u gotovo desetodnevnoj ekspediciji, tokom koje će svemirska letjelica biti testirana do krajnjih granica, a ljudi će putovati dublje u svemir nego ikada ranije. Ova misija predstavlja prvi testni let s posadom u programu Artemis, nasljedniku NASA‑inog projekta Apollo iz doba Hladnog rata, kao i prvu misiju u svijetu koja, nakon 53 godine, ponovo šalje astronaute u blizinu Mjeseca, izvan Zemljine orbite. Ona služi kao važan test u nastojanjima NASA‑e da kasnije tokom ove decenije pošalje ljude na mjesečevu površinu, nakon još jedne planirane misije s posadom oko Mjeseca. NASA cilja 2028. godinu za misiju Artemis IV, koja bi predstavljala prvo slijetanje astronauta na južni pol Mjeseca. Time Sjedinjene Američke Države nastoje biti ispred planirane kineske misije u isto mjesečevo područje, koja bi mogla biti realizovana 2030. godine. Posljednji put kada su astronauti hodali Mjesecom - dostignuće koje su do sada ostvarile samo Sjedinjene Američke Države - bio je tokom posljednje misije programa Apollo 1972. godine. Nakon gotovo tri godine obuke, ova posada je prva koja leti u okviru NASA‑inog programa Artemis, projekta čija se vrijednost mjeri milijardama dolara pokrenutog 2017. godine s ciljem uspostavljanja dugoročnog američkog prisustva na Mjesecu tokom naredne decenije i kasnije, kao koraka ka budućim misijama na Mars. Misija Artemis II poslat će četveročlanu posadu oko 406.000 kilometara u svemir – što će biti najveća udaljenost koju su ljudi ikada prešli u svemiru. Dosadašnji rekord za najudaljeniji let s posadom, oko 399.117 kilometara, drži tročlana posada misije Apollo 13 iz 1970. godine, koja se suočila s ozbiljnim tehničkim problemima nakon što je eksplodirao rezervoar s kisikom, zbog čega planirano slijetanje na Mjesec nije realizovano. NASA je 2022. godine pokrenula prvu Artemis misiju bez posade, poslavši svemirsku letjelicu Orion na sličnu putanju oko Mjeseca.

Ambasada SAD u Tirani upozorila je u sredu da bi grupe povezane s Iranom mogle ciljati entitete povezane sa SAD ili iranske opozicione elemente u Albaniji, što su odbacile albanske, navodeći da su to "spekulacije". Ambasada je pozvala američke građane u Albaniji da "povećaju oprez". U saopštenju, ambasada je navela da grupe povezane sa Iranom "mogu takođe ciljati uobičajena mesta, kao što su turističke destinacije, tržni centri, hoteli, klubovi i restorani". S druge strane, Agencija za medije i informisanje albanske Vlade navela je za RSE da albanske agencije za sprovođenje zakona "nemaju zabrinjavajuće informacije u vezi s tim spekulacijama američke ambasade". Dodala je da ambasada SAD "redovno izdaje takva upozorenja, čak i kada opozicione grupe protestuju, pale kante za smeće ili bacaju molotovljeve koktele da bi se pojavile u stranim novinama". "Stoga pozivamo američke građane da ne propuste nijednu od divnih prilika koje Albanija nudi, sa svojim bezbrojnim turističkim lokacijama, neprevaziđenim gostoprimstvom i besprekornom hranom", navodi se u odgovoru agencije. Američka ambasada izdala je upozorenje nekoliko nedelja nakon što su hakeri povezani s Iranom izveli sajber napade na državne institucije u Albaniji i nakon što je albanski parlament proglasio Iran državom sponzorom terorizma. Odnosi između Irana i Albanije su napeti i praktično zamrznuti otkako je Albanija pružila sigurno utočište članovima iranske opozicione grupe MEK pre više od decenije. Albanija takođe podržava rat SAD i Izraela protiv Irana, koji je počeo 28. februara. Iran je odgovorio napadima na Izrael i američke baze na Bliskom istoku. Albanski premijer Edi Rama rekao je da Albanija podržava američko-izraelske napade jer se direktno suočila s "varvarskim licem teheranskog režima kroz njegovu sajber agresiju". Prošlog meseca, albanski parlament i albanska pošta bili su na udaru sajber napada. Za oba napada odgovornost je preuzela grupa Homeland Justice. Homeland Justice je, prema analizi američkog tehnološkog giganta Majkrosofta (Microsoft), povezana s iranskom vladom. U svojim objavama na Telegramu, hakerska grupa je navela da su izvedeni napadi na institucije u Albaniji kako bi se kaznila odluka o pružanju utočišta opozicionoj grupi MEK, poznatoj i kao Narodna mudžahedinska organizacija Irana. "Kada podržavate teroriste, morate znati da ćete za to platiti cenu, u svakom pogledu", pisalo je u jednoj od objava grupe 10. marta. U drugim objavama, grupa optužuje albanske političare da slušaju "naređenja Amerikanaca" i upozorava da je taj napad "samo vrh ledenog brega". Stručnjaci za bezbednost su podeljeni oko toga da li prisustvo MEK-a u Albaniji povećava rizik ili nema uticaja na moguće napade iz Irana, posle početka rata sa SAD. Posle početka rata u Iranu, međunarodni stručnjaci za bezbednost upozorili su da eskalacija tenzija između SAD i Irana povećava rizik od potencijalnih terorističkih napada ili tajnih operacija van tradicionalnih zona sukoba. Prema analizi koju je objavio američki časopis Atlantik (The Atlantic), Iran je kroz istoriju koristio različite mreže i metode za osvetu protivnicima, posebno kada se suočava s velikim političkim ili vojnim pritiskom, uključujući napade koji potiču izvan teritorije Irana. Izveštaji lista Njujork tajms (The New York Times) naglašavaju da američke obaveštajne agencije prate mogućnost da Teheran aktivira savezničke grupe u različitim regionima kako bi udario na američke interese ili saveznike.

Projekat Južna interkonekcija je prilika za dugoročno partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, kao investitora, te za jačanje privrede i ekonomije, rečeno je na sastanku Predsjedništva BiH sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnom Ginkelom i rukovodstvom kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, Joe Flynnom i Jesse Binnallom. Ova kompanija, koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BIH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku. Direktor ove firme je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Oni su sredinom januara razgovarali s vlastima u BiH. U saopštenju za javnost iz Predsjedništva BiH se navodi kako je istaknuto da je Južna interkonekcija strateški infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu koji omogućava energetsku diverzifikaciju i doprinosi energetskoj stabilnosti, kao i povezivanje s evropskim energetskim tržištem. Članovi Predsjedništva BiH potvrdili su da postoji politički konsenzus za projekat Južne interkonekcije. Šta je do sada urađeno?Kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". "Pismo namjere i ponuda od strane AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, koji ima za cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija, uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom", navedeno j eranije iz Federalne vlade. Američka ambasada u Sarajevu pozdravila je naknadno odluku Vlade Federacije BiH da ova američka kompanija bude uvrštena u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". U objavi na platformi X poručili su da je riječ o "velikom koraku ka diverzifikaciji snabdijevanja energijom i jačanju ekonomskih veza sa Sjedinjenim Državama", te izrazili očekivanje da će Parlament FBiH uskoro usvojiti izmjene zakona i omogućiti pokretanje projekta. Šta je Južna interkonekcija?Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Kako se navodi u saopštenju za javnost iz Vlade Federacije BiH, Južna interkonekcija je "jedan od od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". "Projekat Južne interkonekcije dio je šire strateške inicijative energetske diverzifikacije u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta uz snažnu podršku međunarodnih partnera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. U tom kontekstu, još ranije su vođeni razgovori sa političkim liderima u Federaciji BiH o potrebi izgradnje novog gasnog pravca koji bi smanjio zavisnost od jednog izvora snabdijevanja i ojačao energetsku sigurnost zemlje", navodi se. Ističe se i kako "Južna interkonekcija nije političko pitanje, već pitanje sigurnosti građana i privrede". "Federacija BiH više ne može sebi priuštiti zavisnost od jednog pravca i jednog dobavljača. Predloženim izmjenama uklanjaju se administrativne prepreke, precizira se institucionalni okvir i ubrzavaju procedure, kako bi se omogućila brža i efikasnija realizacija projekta", dodaje se u u saopštenju za javnost. Inače, dionica na teritoriji Bosne i Hercegovine bila bi duga približno 170 kilometara. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima. Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli. Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Vlada Republike Srpske dala je 1. aprila saglasnost da se za gradnju gasovoda kroz taj bosanskohercegovački entitet u budžetu obezbijedi nešto više od milijarde maraka (500 miliona evra). Radi se o novom gasovodu koji bi se trebao spojiti na gasni priključak Bosne i Hercegovine sa Srbijom kod Zvornika u BiH, a kroz koji trenutno stiže isključivo ruski gas. BiH je trenutno u potpunosti oslonjena na ruski gas koji preko Srbije stiže Turskim tokom, a u zemlju ulazi na području Zvornika. Evropska komisija je ranije, na upit Radija Slobodna Evropa, upozorila da planirani gasovod ne doprinosi smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa, već bi je dodatno produbio, podsjećajući da EU od BiH očekuje usklađivanje s energetskim i vanjskopolitičkim ciljevima Unije. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova, preko Banjaluke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje. Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade RS, iznos koji je predviđen iz entitetskog budžeta ne uključuje troškove rješavanja imovinsko‑pravnih odnosa, koji će biti utvrđivani naknadno tokom postupka eksproprijacije. Za sprovođenje odluke zaduženi su Ministarstvo finansija RS i Ministarstvo energetike i rudarstva RS, dok će izvođenje projekta sprovoditi kompanija Sarajevo-gas a.d. Istočno Sarajevo. U saopštenju se ističe kako će gasovod biti izgrađen u tri faze. Prva obuhvata magistralnu dionicu od Šepka kod Zvornika na granici BiH i Srbije do Banjaluke, druga izgradnju priključnih gasovoda za 18 opština duž trase, dok treća faza predviđa spajanje Banjaluke sa Novim Gradom, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iz Vlade RS ističu da će projekat omogućiti gasifikaciju širokog područja, razvoj industrijskih zona i otvaranje novih proizvodnih pogona koji bi koristili prirodni gas kao energent. Šta je prethodilo odluci Vlade RS?Vlada RS je u novembru prošle godine dala saglasnost za izgradnju gasovoda koji bi entitet direktno povezao s gasnom mrežom Srbije, preko koje se trenutno doprema ruski gas. Sarajevo‑gas je početkom januara raspisao tender za projektovanje i izgradnju gasovoda, a prijavile su se dvije kompanije – "Konvar" iz Srbije i turska "Vemak". Vlasti u RS godinama su isticale partnerstvo sa Srbijom i Rusijom u oblasti gasne infrastrukture, međutim nikada za projekat, poznatiji pod nazivom "Nova istočna interkonekcija" nisu dobili saglasnost državnih institucija BiH. Sada tvrde da će novi gasovod biti "domaći projekat" i da će omogućiti pristup različitim izvorima snabdijevanja. Kao moguća alternativa ruskom gasu spominje se i azerbejdžanski gas, koji u Srbiju stiže preko interkonektora s Bugarskom, iako je taj pravac ograničenog kapaciteta.

"Sarajevska Hagada je preživjela inkviziciju, Holokaust i najdužu opsadu grada u modernoj historiji. To je 700 godina star testament solidarnosti." Ovo se navodi u objavi Ambasade Sjedinjenih Američkih Država 1. aprila na mreži "X", u povodu jevrejskog praznika Pesah. Naglašava se da je njena istorija ispisana hrabrošću ljudi različitih vjera koji su je vijekovima čuvali od progona, okupacija i ratova. U objavi se podsjeća da je Hagada nastala oko 1350. godine u srednjovjekovnoj Barceloni, odakle je pratila Jevreje protjerane iz Španije 1492. Potom je preživjela Inkviziciju, prelazak preko granica, a krajem 19. stoljeća pronašla je trajno utočište u Sarajevu, gdje ju je Zemaljski muzej BiH otkupio 1894. godine. "Njena dramatična istorija posebno je obilježena događajima iz 1941., kada su direktor muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut sakrili Hagadu u džamiju na Bjelašnici kako bi je zaštitili od nacista, čin koji danas predstavlja jedan od najpoznatijih primjera međureligijske solidarnosti u BiH", navodi se u objavi Ambasade SAD. Poruka Ambasade SAD dolazi nekoliko dana nakon što je Sarajevska Hagada predstavljena u Washingtonu, na Capitol Hillu, sjedištu Kongresa, tokom tradicionalne jevrejske Seder večere, 24. marta. Događaju su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, uz članove američkog Kongresa, Senata i diplomatskog kruga, čime je ovaj rukopis predstavljen kao simbol zajedničkih vrijednosti i kulturnog naslijeđa koje povezuje. Kako je tada istaknuto, Sarajevska Hagada služi kao primjer naslijeđa koje nadilazi nacionalne, etničke i vjerske podjele te podsjeća na istoriju suživota u Bosni i Hercegovini. Šta je Sarajevska Hagada i zašto je važna?Sarajevska Hagada jedna je od najstarijih i najljepše iluminiranih jevrejskih obrednih knjiga na svijetu. Riječ je o rukopisu napisanom na bogato obrađenoj pergamenti, koji sadrži biblijske priče, molitve i psalme čitane tokom Pesaha praznika koji obilježava izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva. U Bosni i Hercegovini je dokaz viševjekovnog suživota i međusobnog povjerenja među njegovim stanovnicima. Danas se čuva u posebno prilagođenim uslovima Zemaljskog muzeja BiH, gdje je postala jedan od najvažnijih simbola kulturne baštine zemlje.

Sjedinjene Američke Države ukinule su sankcije za tri komercijalna broda pod ruskom zastavom, što je izazvalo raspravu o tome da li ovaj potez signalizuje promjenu u američkoj politici prema Rusiji. Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija objavila je 31. marta da je uklonila nekoliko subjekata sa svoje liste posebno označenih državljana (SDN lista), uključujući brodove Sv Nikolay, Fesco Moneron i Fesco Magadan. Brodovi su prethodno bili pod sankcijama zbog povezanosti sa sankcionisanim ruskim finansijskim institucijama i učešća u aktivnostima vezanim za ruski rat u Ukrajini. Iako je portparol Ministarstva izjavio da "uklanjanja sa SDN liste nisu pokazatelj šire promjene u politici SAD-a prema Rusiji", kritičari su doveli u pitanje nedostatak javnog objašnjenja za takav potez. Objava 31. marta dolazi usred sve intenzivnijih kritika na Capitol Hillu zbog nedavnih odluka SAD-a da ublaže određene sankcije na izvoz ruske i iranske nafte – korake koje je administracija branila kao neophodne za stabilizaciju globalnih energetskih tržišta usred poremećaja povezanih s sukobom u Iranu. "Bez objašnjenja. Bez konteksta. Loše izgleda, u najmanju ruku", rekao je iskusni američki diplomata Daniel Fried, koji je služio na visokim pozicijama u nacionalnoj bezbjednosti tokom sedam američkih administracija, a sada je istaknuti saradnik u Atlantskom vijeću. Otkako je Rusija pokrenula opštu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje sprovele su širok spektar ekonomskih i diplomatskih sankcija prema Rusiji, s ciljem da je izoluju iz globalnih finansijskih, energetskih i ekonomskih sistema kako bi oslabili sposobnost Moskve da finansira svoju ratnu mašineriju. Ukidanje sankcija omogućava brodovima pristup lukama i pomorskim uslugama koje su prethodno bile ograničene. Sv Nikolay je bio umiješan u transport žita s okupiranih ukrajinskih teritorija, dok su Fesco Moneron i Fesco Magadan bili povezani s pošiljkama vojne robe ili robe dvostruke namjene. Prema navodima Ministarstva, brodovi su uklonjeni s liste nakon "temeljne revizije" provedene u sklopu standardnih procedura provođenja sankcija. "Snaga i integritet sankcija OFAC-a ne proizlaze samo iz sposobnosti OFAC-a da označava i dodaje osobe na SDN listu, već i iz njegove spremnosti da ukloni osobe s liste u skladu sa zakonom", rekao je portparol Ministarstva. Jim Mullinax, penzionisani iskusni službenik State Departmenta koji je vodio Kancelariju za politiku i implementaciju sankcija, izjavio je za RSE da potez uklanjanja s liste vjerovatno odražava tehnička ili pravna pitanja, a ne strateški preokret. "Ovo su kontejnerski brodovi, tako da njihovo uklanjanje s liste nema nikakve veze s naporima Trumpove administracije da olakša globalnu trgovinu naftom", rekao je Mullinax, dodajući da širi spektar sankcija ostaje netaknut. "Moguće je da su ovi brodovi promijenili vlasništvo i da je ova akcija Ministarstva finansija priznanje te činjenice." Zabrinutost parlamentaracaParlamentarci iz obje stranke upozorili su da bi mjere za ublažavanje sankcija mogle potkopati godine ekonomskog pritiska na Moskvu. Senator Chuck Grassley, republikanac iz Iowe, nedavno je ukidanje restrikcija na rusku naftu nazvao "pogrešnim potezom", upozorivši da svaki dobijeni dolar "finansira Putinov rat" i produžava patnju u Ukrajini. Senator Jerry Moran, republikanac iz Kansasa, izjavio je da privremena izuzeća nose rizik "obogaćivanja upravo onih zemalja kojima želimo naštetiti", tvrdeći da bi to moglo poništiti efekat ranijih sankcija koje su počele ozbiljno da pritišću ruske finansije. Demokrate su bile još oštrije. Senator Ruben Gallego iz Arizone izjavio je 31. marta da je odgovor administracije na rast cijena nafte "ublažavanje sankcija Rusiji kako bi mogli da prodaju više nafte", dodajući da ovaj zaokret dolazi u trenutku kada je Moskva optužena za podršku Iranu. U dvostranačkom pismu upućenom Bijeloj kući prošle sedmice, republikanski poslanik Don Bacon iz Nebraske i demokrata Gregory Meeks iz New Yorka upozorili su da ublažavanje pritiska na Rusiju u kritičnom trenutku "rizikuje podsticanje ruske agresije i podrivanje napretka" u slabljenju njene pozicije na svjetskom energetskom tržištu.

U Evropskoj komisiji je za RSE rečeno da pažljivo prate razvoj događaja, kao i proteste na Univerzitetu u Beogradu. Navedeno je da nadležni organi u policijskoj istrazi moraju strogo da poštuju pravo na pravičan postupak, vladavinu prava i osnovna prava uz podsećanje da su to principi u procesu pristupanja Srbije EU. "Od suštinskog je značaja da se sve aktivnosti sprovode u potpunom skladu sa zakonom, bez ikakvog političkog uticaja ili percepcije političkog uticaja, kao i uz puno poštovanje akademskih sloboda", naveo je Gijom Mersije portparol EK. Policija je 31. marta ušla u zgradu Rektorata Univerziteta u Beogradu u okviru, kako je saopšteno, istrage o smrti studentkinje Filozofskog fakulteta čije je telo 26. marta pronađeno na platou tog fakulteta. Nakon toga je ispred Rektorata došlo do incidenata i sukoba policije i demonstranata. Ispred Rektorata su se u utorak uveče okupili građani, studenti, dekani i profesori. Direktor policije Dragan Vasiljević saopštio je da se Rektorat pretresa po nalogu suda i tužilaštva, i da je tokom protesta "uz minimalnu upotrebu sile" uspostavljen javni red i mir. Rektor Vladan Đokić je u obraćanju okupljenima poručio da univerzitet podržava svaku zakonitu istragu, ali da "ovo nema veze sa istragom, već sa zastrašivanjem". "Došli su da ponize i kažu svakom profesoru, studentu i građaninu – vidite šta se desi onima koji ne ćute", rekao je. On je zatražio nezavisnu istragu o smrti studentkinje, dodajući da može da bude, ukoliko je potrebno, i međunarodno nadgledana. Rektor je pozvao univerzitete širom Evrope, Evropsku komisiju, Evropski parlament da se oglase. Dan kasnije je Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo da su pored servera sa video-zapisima iz Rektorata oduzeti i pirotehnika, infuzije, megafoni, radio-stanice, voki tokiji, vojne gas maske, zavoji. Na drugoj strani, pravni zastupnik rektora, advokat Jugoslav Tintor, kaže da policija nije pronašla ništa što je predmet krivičnog dela, niti on vidi bilo kakav osnov za pokretanje bilo kakvog krivičnog postupka protiv rektora, preneo je Fonet. Profesori smatraju da je pretres Rektorata politička odmazda vlasti zbog podrške uprave beogradskog Univerziteta studentskim protestima, te da se time narušava autonomija univerziteta.

Na poziv medijskih udruženja u Srbiji, ispred zgrade Predsedništva u Beogradu održan je protest zbog napada na novinare tokom izveštavanja sa nedavno održanih lokalnih izbora. "Želimo da pokažemo solidarnost sa kolegama koji su napadnuti tog dana, ali i da ukažemo na sve teži i opasniji položaj novinara na terenu", poručila su novinarska udruženja koja su pozvala na okupljanje. Predsednik Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) Veran Matić ocenio je tokom protesta da su "novinari u Srbiji najugroženiji u Evropi". "To su pokazala i teška prebijanja novinara na poslednjim lokalnim izborima", kazao je. U nedelju, 29. marta u Srbiji su održani lokalni izbori u deset opština i gradova Srbije. Predstavnici novinarskih i medijskih udruženja iz Stalne radne grupe za bezbednost novinara evidentirali su više slučajeva ugrožavanja bezbednosti i ometanja novinara. Iz Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) za slobodu medija ukazali su da su izbore obeležila "ometanja i fizički napadi na novinare", te da su "nasilje i zastrašivanje novinara dostigli nazabeležen nivo". Novinarka Jovana Gligorijević rekla je da se protest održava ispred Predsedništva Srbije jer predsednika države Aleksandra Vučića smatraju odgovornim za nasilje nad novinarima. "Njegova retorika je generator napada na novinare", dodala je. Skup u znak solidarnosti sa napadnutim novinarima održan je i ispred zgrade Radio-televizije Vojovdine gde se okupio deo zaposlenih na tom pokrajinskom javnom servisu. Misija evropskih udruženja za slobodu medija koja je nedavno posetila Srbiju ocenila je da je sloboda medija u toj zemlji trenutno na "najnižem istorijskom nivou". Srbija je u 2025. imala najveći broj napada na novinare u poređenju sa drugim zemljama Zapadnog Balkana. Nalazi se među zemljama u kojima je Fridom Haus zabeležio najveći pad sloboda u toku prethodne godine. Okupljanje pristalica vlasti u Pionirskom parkuZa vreme protesta novinarskih udruženja ispred zgrade Predsedništva, veliki broj ljudi okupio se nedaleko odatle u šatorskom naselju u Pionirskom parku gde borave pristalice vlasti. Jedan od prisutnih rekao je za RSE da su se "spontano okupili", kako bi reagovali i osudili proteste studenata, profesora i građana ispred Rektorata beogradskog Univerziteta 31. marta. Na pitanje koliko će ostati u parku ispred zgrade Predsedništva, rekao je da ne zna. Prvi šatori u Pionirskom parku, ispred kancelarije predsednika države, postavljeni su u martu 2025. kao odgovor na antivladine proteste sa kojih se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice 1. novembra 2024. Tokom 2025. u "Ćacilendu" je zabeležen niz incidenata. Ljudi iz tog prostora bacali su pirotehnička sredstva, baklje, petarde i topovske udare na građane koji su demonstrirali u blizini. Kako je RSE ranije pisao, u šatorskom naselju, među pristalicama vlasti, bili su i članovi ultradesničarskih grupa, osobe sa kriminalnim dosijeima, pa i osuđeni za ubistvo.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi SAD uskoro mogle okončati rat s Iranom, ali da zadržavaju opciju za ograničene buduće napade. Govoreći nekoliko sati prije nego što bi se trebao obratiti naciji u udarnom terminu 1. aprila, Trump je za Reuters rekao da "ćemo izaći prilično brzo" nakon što je upitan kada će SAD smatrati sukob završenim. Iako je rekao da ne može "tačno reći" kada će rat završiti, on je naveo da je primarni cilj već postignut jer je američka vojna akcija neutralizirala iranski nuklearni kapacitet. "Neće imati nuklearno oružje jer sada nisu sposobni za to, a onda ću otići i povest ću sve sa sobom", rekao je on. "A ako budemo morali, vratit ćemo se da izvršimo precizne udare." Trump je odvojeno na društvenim mrežama rekao da je Iran tražio primirje, ali da ga neće razmatrati dok Teheran ne prestane blokirati Hormuški moreuz, glavnu rutu za isporuku goriva. U objavi na svojoj platformi Truth Social, Trump je rekao da je "novi iranski predsjednik", za kojeg je rekao da je manje radikalizovan, "upravo zatražio primirje od Sjedinjenih Američkih Država!" "Razmotrit ćemo kada Hormuški moreuz bude otvoren, slobodan i čist", dodao je on. "Do tada, Iran guramo u zaborav ili, kako kažu, nazad u kameno doba!!!" Iran je potom negirao Trumpovu tvrdnju, izvijestila je državna televizija, pozivajući se na Ministarstvo vanjskih poslova. "Trumpove izjave o iranskom zahtjevu za prekid vatre su lažne i neosnovane", rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Bakaei. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je ubrzo nakon toga u otvorenom pismu američkom narodu naveo da Iran "ne gaji neprijateljstvo prema običnim Amerikancima" i odbacio prikaz svoje zemlje kao prijetnje, navodeći da te tvrdnje nisu "ni u skladu s istorijskom stvarnošću, niti sa trenutačno vidljivim činjenicama". Vašington dugo zastupa stav da iranske nuklearne ambicije i regionalne aktivnosti predstavljaju ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju i nastavlja da vrši pritisak na Teheran kako bi ograničio oboje kao uslov za mirovni sporazum. Trump je također za Reuters rekao da će iskoristiti svoj nacionalni govor 1. aprila da kaže da "apsolutno" razmatra povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a zbog, kako smatra, nedostatkom podrške saveza američkim ciljevima u Iranu. Ta njegove izjava odražava komentar koje je prethodno iznio u intervjuu za britanski list The Telegraph, gdje je vojni savez nazvao "papirnim tigrom" i rekao da je napuštanje NATO-a "više od pukog razmatranja". Intervju, objavljen 1. aprila, uslijedio je nekoliko sati nakon što je državni sekretar Marco Rubio rekao da će administracija predsjednika Trumpa, "nažalost", morati "ponovo preispitati vrijednost NATO‑a i tog saveza za našu zemlju" nakon što se rat s Iranom završi. "NATO me nikada nije impresionirao. Oduvijek sam znao da su papirni tigar, a to zna i (ruski predsjednik Vladimir) Putin, usput rečeno", rekao je Trump za The Telegraph. Trump i drugi američki zvaničnici više puta su dovodili u pitanje vrijednost saveza ako Sjedinjene Države ne mogu slobodno koristiti baze u savezničkim zemljama za odbranu svojih interesa. Medijski izvještaji ove sedmice naveli su da su Španija i Italija, obje članice NATO-a, odbile da odobre američkim vojnim avionima korištenje svojih baza za vojne operacije u Iranu. Američka administracija takođe je kritikovala odbijanje članica NATO-a da pošalju ratne brodove kako bi razbile de facto iransku blokadu Hormuškog moreuza, ključne pomorske rute kojom prolazi oko 20 posto svjetske nafte i gasa. Nekoliko evropskih saveznica odbilo je direktno učestvovati u američko‑izraelskom ratu s Iranom, tokom kojeg SAD i Izrael svakodnevno izvode zračne napade na tu zemlju. Tehran je odgovorio ispaljivanjem raketa i lansiranjem dronova na mete širom Bliskog istoka, povećavajući strahove od širenja sukoba. Neke od ključnih članica NATO-a oštro su reagovale na Trumpove izjave, braneći savez i njegove aktivnosti. Na pitanje o Trumpovom intervjuu, britanski premijer Keir Starmer rekao je: "Prvo, NATO je najefikasniji vojni savez koji je svijet ikada vidio i koji nas je držao sigurnim decenijama, i mi smo u potpunosti posvećeni NATO‑u." "Drugo, bez obzira na pritiske na mene i druge, bez obzira na buku, ja ću djelovati u britanskom nacionalnom interesu u svim odlukama koje donosim… I zato sam bio potpuno jasan da ovo nije naš rat i da nećemo biti uvučeni u njega", rekao je Starmer. Portparol njemačke vlade takođe je ponovo potvrdio posvećenost Berlina savezu, dok je Alice Rufo, državna sekretarka u francuskom Ministarstvu odbrane, izjavila na konferenciji 1. aprila da je NATO "vojni savez koji se bavi sigurnošću euroatlantskog regiona. On nije dizajniran za operacije u Hormuškom moreuzu, što bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava". Starmer je najavio da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove sedmice sazvati razgovore s oko 35 zemalja o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i da će se na sastanku "razmotriti sve izvedive diplomatske i političke mjere kako bi se obnovila sloboda plovidbe, osigurala sigurnost zarobljenih brodova i pomoraca, te ponovo pokrenulo kretanje ključne robe". On je dodao da će biti uključeni i vojni planeri kako bi "moreuz bio dostupan i siguran nakon završetka borbi". Rubio je u vezi s ratom bio optimističniji ton, rekavši da se nazire "ciljna linija". U intervjuu za Fox News 31. marta on je rekao da "pregovori traju" o okončanju rata, uz mogućnost "direktnog sastanka u nekom trenutku". "Vidimo ciljnu liniju. To nije danas, nije sutra, ali dolazi", rekao je on, ali nije iznio dodatne detalje. Izgledi za dogovor o okončanju rata, koji je počeo 28. februara, porasli su posljednjih dana. Iranski predsjednik Masud Pezeshkian rekao je kasno 31. marta da njegova zemlja ima "neophodnu volju" da okonča sukob sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, u zavisnosti od uslova kao što su sigurnosne garancije. Sjedinjene Države su prošle sedmice saopštile da su iznijele plan od 15 tačaka, koji uključuje da Iran demontira svoje nuklearne objekte, ograniči svoje raketne kapacitete i obustavi podršku regionalnim proksi grupama. Trump je 31. marta rekao da bi se borbe mogle okončati za "dvije, možda tri sedmice", dodatno pojačavajući uvjerenje da je dogovor na vidiku. "Razmjenjuju se poruke, traju razgovori. Postoji mogućnost direktnog sastanka u nekom trenutku", rekao je Rubio za Fox News.