Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU, pozvao je 4. oktobra građane Bosne i Hercegovine da izađu na izbore i iskoriste pravo glasa, ocijenivši da među biračima postoji veliko interesovanje za nove tehnologije koje se prvi put testiraju na ovogodišnjim izborima. Nakon obilaska biračkih mjesta u Hrastovima kod Kiseljaka, Sarajeva i Istočnog Sarajeva, te posjete Pozivnom centru Koalicije "Pod lupom", Soreca je rekao da su "glavni protagonisti današnjeg dana sami građani, birači u Bosni i Hercegovini". "Do sada neki moj inicijalni osjećaj na osnovu onoga što sam vidio na terenu je da su ljudi zadovoljni, prije svega, da budu dio ovog procesa. Jasno je da su nove tehnologije velika novina u ovom izbornom ciklusu, a i kod mlađih i kod starijih uočavam znatiželju da učestvuju u ovom novom demokratskom procesu", rekao je Soreca. Govoreći o dosadašnjem toku glasanja, naveo je da je odziv birača sličan prethodnim izbornim ciklusima. "Što se tiče samog odziva birača, brojke su manje-više slične prethodnim izbornim ciklusima, što znači da je ljudima zaista stalo da učestvuju u novom procesu", kazao je on. On je poručio da građani ne bi trebali ostati po strani, već iskoristiti priliku da odlučuju o svojoj budućnosti. "Moja poruka svim biračima u BiH jeste da iskoriste priliku, da glasaju, da se njihov glas čuje, da ne budu oni koji će ostati po strani, već da biraju one koji će odlučivati o njihovoj budućnosti", rekao je šef Delegacije EU. Za glasanje na opštim izborima u BiH je prijavljeno oko 3,4 miliona birača koji će glasati za novu vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Biraju se članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici entiteta Republika Srpska, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U entitetu, Federaciji BiH biraju se i zastupnici u kantonalnim skupštinama. Biračka mjesta biće otvorena do 19 sati. Centralna izborna komisija BiH je najavila da bi prvi preliminarni i nepotpuni rezultati, zahvaljujući novim tehnologijama, mogli biti objavljeni već u 20 sati, znatno ranije nego u ranijim izbornim ciklusima.

Za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini, državljani BiH u Srbiji 4. oktobra glasaju u Ambasadi u Beogradu. Za glasanje se prijavio 51 birač, a do 17 časova na ovo biračko mesto izašla su 34 birača, odnosno oko 66 odsto, rekla je za Radio Slobodna Evropa Selma Stojanović, ministarka savetnica u Ambasadi BiH i zamenica predsednika Biračkog odbora. "Izborni proces u Beogradu protiče uredno i bez problema", rekla je Stojanović. U Beogradu glasanje bez skeneraZa razliku od BiH gde se na biralištima prvi put primenjuje nova izborna tehnologija, u Beogradu se glasa na tradicionalan način ubacivanjem koverte sa u glasačku kutiju. U svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, birači glasaju putem koverti koje sadrže set glasačkih listića koje se nakon glasanja, u koverti ubacuju u glasačku kutiju, objasnila je za RSE Stojanović. Takođe, nakon zatvaranja ovog biračkog mesta u 19 časova, Birački odbor u Beogradu neće brojati glasove već će nakon evidentiranja broja koverti, izborni materijal biti prosleđen centru u Sarajevu. Prema ranijim najavama iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, glasački listići iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, biće skenirani u Centru za brojanje u Sarajevu. Za Opšte izbore 2026. godine izvan Bosne i Hercegovine registrovano je 48.078 birača. Od toga će 45.457 glasati poštom, dok se 2.621 birač registrovao za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Glasanje u Beogradu dovedeno je u pitanje uoči izbora nakon što je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković najavio 7. septembra da će iz Ambasade u Srbiji povući gotovo celokupno diplomatsko osoblje. Ovaj potez je bio odgovor na odnos vlasti Srbije prema smrti i sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića. Ipak, Centralna izborna komisija BiH imenovala je tri dana uoči izbora Marka Babalja na mesto predsednika biračkog odbora u Ambasadi u Beogradu nakon čega je izborni dan regularno organizovan. U Bosni i Hercegovini u nedelju se održavaju Opšti izbori. Pravo glasa ima oko 3,4 miliona birača koji će glasati za novu vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.

Njemački kancelar Friedrich Merz najavio je novi paket pomoći Ukrajini tokom posjete Kijevu 4. oktobra, dan nakon što je Rusija upozorila strane državljane, uključujući diplomate, da se suočavaju sa "smrtnom opasnošću" ako dođu u Ukrajinu. Ubrzo nakon što je Merz stigao u Kijev, gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je da je ruski napad pogodio most na sjeveru grada. Ovaj napad dolazi nakon dva nedavna napada na druge mostove koji povezuju zapadnu i istočnu stranu Kijeva preko rijeke Dnjipro. Tokom boravka njemačkog kancelara u Kijevu nekoliko puta su se oglasile sirene za zračnu opasnost, a Merz je posjetio i Nacionalnu akademiju nauka koja je pogođena u ranijem napadu dronovima. "Napad na Akademiju nauka u Kijevu, u samom centru grada, svega nekoliko stotina metara od njemačke ambasade. A jutros, jednog mirnog nedjeljnog jutra, oglasila se sirena za zračnu opasnost u Kijevu", rekao je Merz. "Ovo su svakodnevni ratni zločini koji se ovdje počinjavaju." Govoreći na konferenciji za novinare zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Merz je predstavio novi paket podrške Kijevu vrijedan gotovo 1,5 milijardi dolara. "Stavljamo sredstva na raspolaganje za zajedničku proizvodnju presretača protiv mlaznih dronova. U posljednjih nekoliko sedmica ostvaren je značajan tehnološki napredak u tom pogledu", rekao je Merz. Ruski novi dronovi na mlazni pogon uglavnom uspijevaju izbjeći ukrajinsku protuzračnu odbranu i od ljeta izazivaju velike probleme. "Naravno, razgovarali smo o potrebi za protuzračnom odbranom, koja je u ovom trenutku ključna", rekao je Zelenski. Merza u posjeti prate ministrica privrede Katherina Reiche i deset poslovnih lidera iz sektora odbrane i energetike. Fokus razgovora bit će saradnja u tim oblastima. Rusija pojačava napadeRusija je obećala da će pojačati udare na Kijev, a u subotu je izdala novo upozorenje za putovanja. "Rusko ministarstvo vanjskih poslova još jednom upozorava strane državljane, uključujući osoblje diplomatskih misija, da ne borave u Ukrajini niti da putuju na njenu teritoriju", navedeno je. "Nisu svi poslušali ta upozorenja i svjesno izlažu svoje živote smrtnoj opasnosti." U međuvremenu, Zelenski je izjavio da su ukrajinske obavještajne službe došle do dokumenata koji pokazuju da je ruski predsjednik Vladimir Putin izdao "novu doktrinu" vojnih napada na širi spektar civilnih ciljeva uoči dolaska teških zimskih mjeseci. "Vidjeli smo dokumente i znamo da im dozvoljavaju napade na infrastrukturu, logistiku, a posebno na gradove, sela, puteve, škole i bolnice", rekao je Zelenski u intervjuu za Reuters. Dodao je da će ukrajinske snage nastaviti kampanju napada na ruske energetske objekte, posebno rafinerije nafte, koje finansiraju ratne napore Kremlja. "Ali nećemo uzvraćati napadima na civilne objekte, kao što oni to rade", poručio je Zelenski.

Rusija je najavila pojačavanje svojih kontinuiranih napada na Kijev te upozorila strane diplomate i druge posjetioce da napuste zemlju ili se izlože "smrtnoj opasnosti", dok je ukrajinski predsjednik poručio da će njegova država odgovoriti na smrtonosnu rusku zračnu kampanju. "Rusko Ministarstvo vanjskih poslova još jednom upozorava strane državljane, uključujući osoblje diplomatskih misija, da ne borave u Ukrajini niti putuju na njenu teritoriju", navelo je ministarstvo 3. oktobra. "Odgovornost za bilo kakve negativne posljedice u potpunosti snose oni koji ignorišu ovo upozorenje", navodi se, uz dodatak da "nisu svi poslušali ova upozorenja i svjesno izlažu svoje živote smrtnoj opasnosti". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u međuvremenu, je izjavio da su obavještajne službe njegove zemlje došle do dokumenata koji pokazuju da je ruski lider Vladimir Putin izdao "novu doktrinu" vojnih napada na širi spektar civilnih ciljeva uoči nadolazećih teških zimskih mjeseci. "Vidjeli smo dokumente i znamo da im dopuštaju napade na infrastrukturu, logistiku, a posebno napade u gradovima, selima, svuda, na puteve, škole i bolnice", rekao je Zelenski u intervjuu za Reuters. "Cilj operacije je prisiliti ljude da napuste glavni grad i druge gradove." Naglasio je da ukrajinske snage neće gađati civilnu infrastrukturu. "Moramo odgovoriti na svaki mogući način. Na njihove napade na naš energetski sektor moramo odgovoriti udarima na njihov energetski sektor. Prije svega na rafinerije nafte i slično, ono što im donosi novac za ovaj rat", rekao je Zelenski za Reuters. "Ali nećemo odgovarati napadima na civilne objekte, kao što oni rade", dodao je. Moskva pojačava zračnu kampanjuRusija je intenzivirala napade na infrastrukturu u ukrajinskoj prijestolnici i drugim gradovima kako se približava zima. U napadu 3. oktobra ruske snage pogodile su most preko rijeke Dnjepar. U posljednjim napadima u glavnom gradu poginule su i povrijeđene desetine ljudi, a pričinjena je velika materijalna šteta. Putin je izjavio da Ukrajina plaća cijenu za svoje napade na Rusiju te da će ruske snage nastaviti kampanju kažnjavanja Kijeva. Ukrajina je pojačala i napade unutar Rusije, ciljajući rafinerije nafte i povezane objekte za koje Kijev tvrdi da služe za finansiranje i održavanje rata protiv Ukrajine, koji je eskalirao nakon opšte ruske invazije u februaru 2022. godine. Mnoge države izdale su upozorenja protiv putovanja u Ukrajinu, ali su istovremeno zadržale svoja diplomatska predstavništva u ratom pogođenoj zemlji. Izvan glavnog grada, Rusija je rekla da je pogodila teretni brod u ukrajinskoj luci Odesa. Ukrajinska uprava morskih luka navela je da je Rusija napala teretni brod pod zastavom Liberije u toj oblasti, pri čemu je jedna osoba poginula, a tri su povrijeđene. Moldavija osudila RusijuMoldavija je pozvala ruskog ambasadora na razgovor nakon, kako je navedeno, novih upada dronova i projektila u njen zračni prostor kao posljedice rata u susjednoj Ukrajini. Prozapadna predsjednica Maia Sandu izjavila je da taj incident, kao i sličan ranije tokom sedmice, pokazuje da rat koji Rusija vodi u Ukrajini "dopire do Moldavije". "Moskva ugrožava živote širom Evrope i mora biti zaustavljena", napisala je na mreži X. "Osuđujem ruski napad na Ukrajinu jutros. Njihov rat opasno dopire do Moldavije. Pet ruskih sredstava za zračne napade, uključujući rakete Banderol i dronove, narušilo je naš zračni prostor i eksplodiralo na našoj teritoriji", navela je Sandu.

U Bosni i Hercegovini se održavaju Opšti izbori, na kojima se prvi put primjenjuju nove izborne tehnologije. Glasači na biračkim mjestima prvu bivaju biometrijski identifikovani, dok se glasački listići nakon glasanja prvo ubacuju u skener, a odatle automatski u zapečaćenu glasačku kutiju. Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba saopštio je na konferenciji za novinare u Sarajevu da je do 11 sati glasalo 406.847 birača, odnosno 11,94 odsto upisanih. Naveo je da je to manje nego na opštim izborima 2022. godine kada je u isto vrijeme izlaznost iznosila 15 odsto. "Pojedina biračka mjesta u Bosni i Hercegovini nisu otvorena tačno u sedam sati. Manji broj biračkih mjesta još nije otvoren ili je otvoren pa zatvoren zbog problema sa radom skenera glasačkih listića, a ti problemi se rješavaju i zamjenom skenera", rekao je Kalaba. Prema njegovim riječima, zabilježeni su i problemi s identifikacijom birača koji posjeduju novije lične karte, kao i prijave da su pojedine kandidatske liste bile označene od prethodnih birača, zbog čega su izdata dodatna uputstva biračkim odborima. Najviše tehničkih poteškoća evidentirano je u Bijeljini, dok je do 11 sati neotvoreno ostalo samo jedno biračko mjesto u BiH. Kalaba je saopštio i da su do 11 sati zabilježena dva incidenta u Tuzli i Banovićima, na sjeveru BiH te dvije prijave narušavanja javnog reda i mira u entiteta Republika Srpska. Članica CIK-a BiH Vanja Bjelica-Prutina izjavila je da će nakon izbora biti provedena forenzička analiza kako bi se utvrdilo da li su problemi sa skenerima bili posljedica tehničkih kvarova ili nepravilnog rukovanja uređajima. "Često se dešavalo da se u skener ubacuje listić prije nego što uređaj završi obradu prethodnog, zbog čega će biti rađena odgovarajuća forenzika", rekla je Bjelica-Prutina. A biračka mjesta na kojima je otvaranje kasnilo do tri sata, radiće i duže za onoliko vremena koliko je trajao prekid, navela je članica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić, dodajući da će za veća kašnjenja odluku donositi CIK u saradnji sa lokalnim izbornim komisijama. "To će vjerovatno biti slučaj u Bijeljini i možda još nekim mjestima", navela je Hadžiabdić. Govoreći o primjeni novih izbornih tehnologija, poručila je da CIK ne namjerava olako odustati od njihove upotrebe. "Najlakše je, kada imate problem, donijeti odluku da odustanete od tehnologije. Međutim, ovdje to neće biti tako jednostavan slučaj", rekla je Hadžiabdić. Glasanje i u Ambasadi BiH u BeograduDržavljani Bosne i Hercegovine u Srbiji 4. oktobra glasaju u Ambasadi u Beogradu. Za glasanje se prijavio 51 birač, a do 13.30 časova na ovo biračko mjesto izašlo je 23 ljudi, odnosno 43 odsto, rekla je za Radio Slobodna Evropa Selma Stojanović, ministarka savjetnica u Ambasadi BiH i zamjenica predsednika Biračkog odbora. U svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, birači glasaju putem koverti koje sadrže set glasačkih listića koje se nakon glasanja, u koverti ubacuju u glasačku kutiju, objasnila je za RSE Stojanović. Prema ranijim najavama iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, glasački listići iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, biće skenirani u Centru za brojanje u Sarajevu. Za Opšte izbore 2026. godine izvan Bosne i Hercegovine registrovano je 48.078 birača. Od toga će 45.457 glasati poštom, dok se 2.621 birač registrovao za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Koalicija "Pod lupom": porodično glasanje i dalje među najčešćim nepravilnostimaPorodično glasanje, jedna od najčešćih i najupornijih izbornih nepravilnosti u Bosni i Hercegovini, zabilježeno je na 37,9 odsto biračkih mjesta širom zemlje, saopštila je Koalicija "Pod lupom". Riječ je o situacijama u kojima jedna osoba prati drugu iza glasačkog paravana ili utiče na njen izbor prilikom glasanja, čime se narušavaju tajnost i samostalnost glasanja. Posmatrači upozoravaju da je to nepravilnost "koja se tradicionalno ponavlja iz izbornog ciklusa u izborni ciklus", ali navode da su novi identifikacioni uređaji na 6,7 odsto biračkih mjesta spriječili neregularno pružanje pomoći pri glasanju. Istovremeno, uprkos tehničkim problemima zabilježenim širom zemlje, u Koaliciji pozitivnim smatraju to što se na gotovo svim biračkim mjestima nije odustalo od korištenja novih tehnologija uvedenih na ovogodišnjim izborima. "Na 9,8 odsto biračkih mjesta bilo je određenih tehničkih problema i zaustavljanja rada uređaja za identifikaciju, a na 16 odsto biračkih mjesta određenih tehničkih problema i zaustavljanja rada skenera", navedeno je u saopštenju. Na pojedinim mjestima zabilježeno je i glasanje bez skeniranja otiska prsta. Do 12 časova Koalicija "Pod lupom" evidentirala je 61 teži oblik kršenja izbornih pravila, a među najčešćim su bili ometanje posmatrača, problemi sa novim tehnologijama i nepravilnosti povezane sa izbornim materijalom. Problemi sa skenerima i kašnjenja na desetinama biračkih mjestaPrvi sati izbornog dana obilježeni su tehničkim poteškoćama i kašnjenjima na otvaranju pojedinih biračkih mjesta. Najviše problema zabilježeno je u Zeničko-dobojskom kantonu u centralnom dijelu BiH, gdje zbog poteškoća sa novom opremom na vrijeme nisu otvorena biračka mjesta u Zenici, Kaknju, Visokom, Maglaju i Varešu. Problemi sa skeniranjem privremeno su zabilježeni i u Usori, ali su u međuvremenu otklonjeni. Poteškoće su prijavljene i u drugim dijelovima zemlje. U Tuzlanskom kantonu, na sjeveru BiH, zabilježena su kašnjenja na više od 50 biračkih mjesta, dok pojedina birališta u Gradačcu i Lukavcu nisu otvorena na vrijeme. U Bijeljini, na sjeveroistoku zemlje su problemi sa pokretanjem skenera evidentirani na tridesetak biračkih mjesta, a kašnjenja zbog tehničkih razloga prijavljena su i u Prnjavoru, Modriči i Banjaluci. U Zvorniku, na granici BiH i Srbije prijavljeni su i pritisci na glasače, tačnije da se glasači uvode na birališta i usmjeravaju kako će glasati. Čitajte: Među ruskim posmatračima izbora u BiH senatorica pod sankcijama Zapada i bivši pukovnik GRU-aIz Centralne izborne komisije BiH upozoravali su pred izbore da nisu isključeni pokušaji sabotaže izborne opreme, posebno skenera za glasačke listiće, koji bi trebalo da budu jedna od glavnih zaštita od manipulacija. Za takve slučajeve obezbijeđeni su rezervni uređaji, a ukoliko incident dovede u pitanje regularnost glasanja, izbori na tom biračkom mjestu mogli bi biti ponovljeni. Za glasanje je prijavljeno oko 3,4 miliona birača koji će glasati za novu vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Biraju se članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici entiteta Republika Srpska, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U entitetu, Federaciji BiH biraju se i zastupnici u kantonalnim skupštinama. Ministarstvo unutrašnjih poslova u entitetu Republika Srpska saopštilo je kako će tokom nedjelje od 7 do 19 sati raditi lokacije za izdavanje ličnih dokumenata. Izbori se održavaju nakon kampanje u kojoj su se obećanja o platama, penzijama i ekonomskom razvoju smjenjivala sa nacionalnim temama i političkim sukobima. Organizacije koje prate izborni proces upozoravale su na zloupotrebu javnih resursa, preuranjenu kampanju i govor mržnje. Biračka mjesta biće otvorena do 19 sati. CIK BiH je najavio da bi prvi preliminarni i nepotpuni rezultati, zahvaljujući novim tehnologijama, mogli biti objavljeni već u 20 sati, znatno ranije nego u ranijim izbornim ciklusima.

"Jedna cvekla, pet krompira, luk, tikvica, paradajz i malo ječma. Pravimo svoj posljednji boršč", napisao je stanovnik ruski okupiranog grada Oleški lokalnim ukrajinskim vlastima. Drugi je poručio: "Jedemo jednom dnevno. Sigurno ćemo umrijeti ove jeseni." Ovi izvještaji među rijetkim su informacijama iz Oleškija, grada u Hersonskoj oblasti koji su ruske snage zauzele početkom invazije na Ukrajinu 2022. godine. Nakon što je Ukrajina oslobodila obližnji Herson, Oleški je postao grad na prvoj liniji fronta. Danas je grad uglavnom razoren, okružen minskim poljima i odsječen od vanjskog svijeta. Stanovnici žive bez dovoljno hrane, pitke vode, lijekova i električne energije, dok ih gotovo svakodnevno ugrožavaju dronovi i granatiranje. Ukrajinska volonterka Irina-Ester Vratareva opisala je situaciju jednom riječju: "Pakao". Nekadašnji grad s oko 24.000 stanovnika dodatno je opustošen katastrofalnim poplavama nakon rušenja brane Kahovka 2023. godine. Prema ukrajinskim procjenama, tada je poginulo najmanje 500 ljudi, dok se hiljade vode kao nestale. Do kraja septembra u Oleškiju je ostalo manje od 2.000 stanovnika, među njima i oko 50 djece. Mnogi su izgubili domove, dokumente i mogućnost da napuste grad. Stanovnici kažu da preživljavaju uz bistre supe i nekoliko kašika kaše dnevno, dok neki skupljaju kišnicu ili love ptice kako bi došli do hrane. Ukrajinske vlasti tvrde da ruska strana mjesecima nije dopremila pomoć u grad te da stanovnicima prijeti potpuna nestašica hrane. Zabilježeni su i slučajevi ljudi koji jedu pse, dok su u drugim slučajevima psi pronađeni kako se hrane tijelima preminulih osoba. S približavanjem još jedne ratne zime raste zabrinutost za preostale stanovnike. Prošle zime mnogi stariji ljudi smrzavali su se u stanovima i kućama bez grijanja, gdje su temperature padale na svega nekoliko stepeni iznad nule. Ukrajina tvrdi da od proljeća pokušava uspostaviti humanitarni koridor za evakuaciju stanovnika, ali da Rusija na to ne pristaje. Moskva priznaje probleme s dopremanjem hrane i lijekova, ali za stanje u gradu krivi ukrajinske napade. Ukrajinski zvaničnici i humanitarne organizacije smatraju da su stanovnici Oleškija praktično pretvoreni u "živi štit" za ruske vojne položaje na jugu zemlje. Prema njihovim riječima, jedino stvarno rješenje jeste hitna evakuacija preostalih civila iz grada koji je, kako kažu, postao gotovo nemoguće mjesto za život.

U Bosni i Hercegovini će u nedjelju, 4. oktobra, biti održani Opšti izbori, prvi koji će biti provedeni uz upotrebu biometrijske identifikacije birača, skenera glasačkih listića, te brzu transmisiju izbornih rezultata. Kako je 2. oktobra saopštila Centralna izborna komisija BiH, to znači da će na redovnim biračkim mjestima birači biti biometrijski identifikovani, a listići će se optički skenirati. Glasovi se neće brojati samo pomoću uređaja. I dalje će se raditi ručno brojanje, a eventualne razlike će se dodatno provjeravati. Za provedbu nove tehnologije je izdvojeno 112,5 miliona maraka. U nedjelju ujutro će biračka mjesta biti otvorena u 7, a zatvorena u 19 sati. U Bosni i Hercegovini će biti otvoreno 5121 biračko mjesto. Biračko pravo se na glasanju može ostvariti na osnovu lične karte, pasoša ili vozačke dozvole. Van Bosne i Hercegovine je registrovano oko 48 hiljada osoba, od čega će putem pošte glasati više od 45 hiljada birača. Glasanje će biti organizovano u 20 diplomatsko-konzularnih i počasnih predstavništava BiH širom svijeta. Predizborna šutnja počinje u ponoć, 3. oktobra i trajaće do završetka izbora, 4. oktobra u 19 sati. Na izborima se biraju članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U Federaciji BiH biraju se i kantonalne skupštine. Pravo glasa na izborima ima oko 3,4 miliona birača. Za izbore je iz budžeta Bosne i Hercegovine izdvojeno 24,2 miliona maraka. Centralna izborna komisija je akreditovala i 2432 posmatrača, od čega 756 međunarodnih.

Protok sirove nafte iz Persijskog zaliva oporavio se na nivo blizu prije rata, ali najnoviji podaci pokazuju da veliki dio nafte stiže na tržišta putem ruta i aranžmana za transport koji nisu postojali prije konflikta, što postavlja pitanje da li Iran gubi svoj uticaj u Ormuskom moreuzu. Najmanje 16,5 miliona barela sirove nafte dnevno napustilo je region između 1. i 28. septembra, što je jednako prosjeku pred rat kada se Iran isključi, prema podacima firme za analizu robe Kpler. Ali dok su nivoi sirove nafte porasli, usko grlo rafinerije koje je izazvalo globalni skok cijena dizela i dalje postoji. Podaci Evropske unije objavljeni 1. oktobra pokazali su da su cijene dizela na pumpama na rekordnim nivoima. Cijene su takođe porasle u Sjedinjenim Državama uprkos oporavku izvoza nafte. Ruta se, u međuvremenu, dramatično promijenila. Prije rata, 83 odsto sirove nafte u regionu prelazilo je Ormuski moreuz. U septembru je 40 odsto zaobišlo moreuz, a nafta se umjesto toga kretala cjevovodima i drugim rutama preko Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oko 60 odsto, ili 9,9 miliona barela dnevno, fizički je prešlo Ormuz. Kpler je rekao da je više od 70 odsto sirove nafte koja je prešla moreuz u avgustu, posljednjem dostupnom mjesecu sa podacima, promijenilo tankere na obali Omanskog zaliva, ističući koliko je trenutni sistem udaljen od normalnog komercijalnog brodarstva. Za Iran, oporavak je znak da je njegova sposobnost da poremeti plovni put značajno smanjena. Mohamed Gaedi, predavač na Univerzitetu George Washington, rekao je za Radio Farda Radija Slobodna Evropa (RSE) da je trenutni nivo saobraćaja već prevelik za Teheran i "neprihvatljiv" za tamošnje vlasti. Ali brojke ne znače da je Iran jednostavno izgubio kontrolu nad Ormuzom. Teheran nikada formalno nije kontrolisao moreuz. Njegov uticaj se umjesto toga zasnivao na sposobnosti da učini prolaz opasnim, primoravajući brodarske kompanije da procijene rizike i troškove ulaska u Zaliv. Čini se da je ta sposobnost oslabila kako američke snage pružaju zaštitu komercijalnom brodarstvu, a kompanije razvijaju načine za prevoz nafte, ograničavajući svoju izloženost moreuzu. Ellen R. Wald, autorka i analitičarka energetskog tržišta, rekla je za RSE da iranska "sposobnost i/ili volja da napadne brodove u Zalivu opada", omogućavajući brodovima da tranzitiraju pod američkom vojnom zaštitom. Ali je upozorila da oporavak protoka ne treba miješati sa povratkom u normalu. Neke brodarske kompanije prihvataju značajne rizike kako bi efikasno transportovale naftu kroz moreuz do većih tankera koji čekaju izvan Zaliva. Druge rade bez osiguranja ili pod neobično teškim uslovima. "Ovo nije povratak u normalu", rekla je Wald. "Ovo su značajni rizici i dolaze sa visokim troškovima". I zato cijene nafte ne padaju mnogo uprkos povećanju protoka nafte. Ratna premijaOporavak protoka sirove nafte smanjio je dio neposrednog pritiska na globalne zalihe, ali Wald ne očekuje da će se cijene nafte vratiti na nivoe prije rata. Kontinuirana prijetnja brodovima, povećani troškovi osiguranja i zavisnost od američke vojne zaštite znače da "ratna premija" ostaje ugrađena u cijenu nafte. Najnoviji podaci kompanije Kpler takođe pokazuju zašto oporavak izvoza ne treba miješati sa obnavljanjem starog sistema trgovine naftom u Zalivu. Prije rata, skoro sav izvoz sirove nafte u regionu zavisio je od Ormuza. Sada, cjevovodi, rute Crvenog mora i priobalni transferi sa broda na brod pomažu proizvođačima da zaobiđu zagušenje. Kpler je rekao da je izvozni sistem regiona efikasno obnovljen oko poremećaja. Što se više nafte kreće bez zaustavljanja, to je slabija sposobnost Teherana da koristi Ormuz kao sredstvo prinude. Ali vanredne mjere potrebne da se nastavi tok te nafte takođe pokazuju da moreuz ostaje izvor uticaja. Gaidi je rekao da ne vjeruje da će Iran moguće napasti regionalnu energetsku infrastrukturu, uprkos komentarima iz Teherana da bi to moglo eskalirati ciljanjem naftnih postrojenja. Tvrdio je da izvještaji koji prikazuju Iran kao da je izgubio kontrolu nad Ormuzom sami po sebi mogu rizikovati da izazovu takav odgovor. Za sada, međutim, dokazi ukazuju na postepeno smanjenje, a ne na potpuni nestanak iranskog uticaja. I sve dok brodovima i dalje treba vojna zaštita, neobične rute i skupa rješenja za prevoz te nafte, Ormuz ostaje ranjivo mjesto za Vašington, čak i ako Iran više nije u stanju da vrši isti stepen pritiska na njega kao što je to činio na vrhuncu rata.

Vizne i finansijske sankcije za zvaničnike u Srbiji, traže se u dvostranačkom predlogu zakona koji su Čak Grejsli (Chuch Grassely), republikanski senator, i njegov kolega iz redova demokrata Ričard Blumental (Richard Blumental), podneli Senatu SAD. Primena mera koje se protiv Srbije predlažu, precizira se, mogu biti zaustavljene, tojest odnosi sa Srbijom se mogu dalje unapređivati, ukoliko se u određenim rokovima ostvari napredak. Napredak podrazumeva usklađivanje Srbije sa spoljnom politikom Evropske unije i NATO-a. To se pre svega odnosi na usklađivanje politike prema Rusiji, Kini i Iranu. Podvlači se da su politička i ekonomska bliskost koju Srbija ostvaruje sa Rusijom i Kinom rizik pa interese SAD. Od Beograda se, kako stoji u tekstu koji je jedan od predlagača objavio u petak, traži jačanje vladavine prava, puna istraga o tragediji u Novom Sadu, kao i o prekomernoj upotrebi sile protiv mirnih demonstranata na protestima koji su usledili posle tragedije. Takođe, sugeriše se i zaustavljanje nedavno obnovljenog strateškog dijaloga Srbije i SAD. Da bi neki zakon bio usvojen u Kongresu potrebno je da prethodno prođe i Senat i Predstavnički dom. Predlog zakona je skoro identičan predlogu koji su krajem avgusta Predstavničkom domu Kongresa podneli kongresmeni, republikanac Džo Vislon (Joe Wilson) i demokrata Bil Kiting (Bill Keating). Kome se predviđaju sankcije?Vizne i finansijske sankcije se predviđaju za pojedince koji doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkan, odnosno "podržavaju štetne aktivnosti Rusije širom sveta". "Vlada Srbije vodi spoljnu politiku usmerenu na produbljivanje političkih, ekonomskih i bezbednosnih veza sa Ruskom Federacijom i Narodnom Republikom Kinom, iako Srbija i dalje ima formalni status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji", stoji u objašnjenju predloga. Konstatuje se i saradnja koju je Srbija ostvarila sa Iranom: "Srbija i Iran produbili su tehnološke i političke veze uprkos opsežnim sankcijama koje su SAD i međunarodna zajednica uvele Iranu, potpisavši u februaru 2025. godine memorandum o razumevanju o saradnji u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija i veštačke inteligencije, kao i održavši bilateralne političke konsultacije u aprilu 2025. godine." Ministar po zadatku u Teheranu: Srbija uz Rusiju, Kinu, Belorusiju na sahrani HamneijaMere bi se odnosile, precizira se, na one aktere koji svojim činjenjem opstruiraju međunarodne sporazume koji garantuju stabilnost Zapadnog Balkana, kao što su Dejtonski mirovni sporazum o BiH iz 1995. godine i Ohridski sporazum Kosova i Srbije iz 2023. godine. Takođe, sankcije bi se mogle primeniti i na one koji opsturiraju rad Rezidualnog mehanizma, naslednika Haškog tribunala za procesuiranje ratnih zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji. Sankcije su predviđene i za pojedince u Srbiji koji učestvuju u korupciji, teškim kršenjima ljudskih prava ili podrivaju demokratske institucije. Naglašavaju se okolnosti tragedije prilikom rušenja nadstrešice na nešto ranije rekonstruisanoj železničkoj stanici u Novom Sadu. "Urušavanje renovirane nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, u kojem je poginulo 16 ljudi i koje mnogi građani Srbije pripisuju nemaru povezanom sa korupcijom prilikom ugovaranja državnih infrastrukturnih projekata, zahteva potpuno, transparentno i nezavisno utvrđivanje činjenica", navedeno je u zakonskom predlogu. Strateški dijalog pod znakom pitanjaPo zakonskom predlogu državni sekretar bi trebalo da obustavi Strateški dijalog SAD – Srbija, ukoliko Srbija nastavi sa istim trendom odnosa sa Rusijom, Kinom i Iranom, ne obezbedi slobodne i poštene izbore, borbu protiv korupcije i vladavinu prava, kao i ne garantuje slobodu štampe i okupljanja. Posle više odlaganja i godinu i po dana nakon što je otvoren, strateški dijalog Srbije i SAD obnovljen je potpisivanjem Memoranduma o saradnji u oblastima energetike i infrastrukture jula ove godine. Ko bi kontrolisao primenu zakona?Predviđa se da će najkasnije u roku od 180 dana od dana stupanja zakona na snagu američki državni sekretar, u koordinaciji sa direktorom Nacionalne obaveštajne službe i sekretarom za odbranu, podneti nadležnim odborima Kongresa izveštaj o koracima koje je Beograd preduzeo. U njemu će biti razmotreni "obim ruskog političkog, ekonomskog, energetskog i bezbednosnog uticaja u Srbiji; obim investicija, infrastrukturnih projekata, kao i političkih veza i veza u sektoru bezbednosti između Srbije i Kine, uključujući sve moguće posledice po interese NATO-a i Evropske unije na Zapadnom Balkanu". Takođe, očekuje se i procena u kojoj meri bliske ekonomske, političke i druge veze Srbije sa Rusijom i Kinom predstavljaju rizik po interese SAD. Šta su izjavili predlagači?Kako je na svom zvaničnom sajtu objavio predlagač, republikanski senator Čak Grejsli, predlog sadrži jasne i proverljive zahteve. "Srbija igra ključnu ulogu u očuvanju mira i bezbednosti na Zapadnom Balkanu. Od presudnog je značaja sprečiti Rusiju, Kinu ili Iran da utiču na Srbiju i destabilizuju region. Naš dvostranački predlog zakona pomogao bi u jačanju demokratskih institucija Srbije, a sadrži i ključne mere odgovornosti, poput sankcija, kako bi se podstakao povratak zemlje snažnoj demokratiji", izjavio je Grejsli. Njegov kolega i predlagač iz redova demokrata Ričard Blumental podvlači da odnosi SAD i Srbije moraju da budu zasnovani posvećnosti borbi protiv autokratije. "Od dolaska na vlast, aktuelna vlast u Srbiji produbila je veze sa Vladimirom Putinom i Xi Jinpingom. Ovaj zakon će administraciji dati nove instrumente za uvođenje sankcija pojedincima koji omogućavaju nazadovanje demokratije i pokazati da Sjedinjene Države ostaju zaštitnik demokratije. Ponosan sam što učestvujem u predvođenju ove inicijative u Senatu", saopštio je Blumental. Kako se stiglo dovde?Krajem avgusta, predlog zakona u Zastupničkom domu Kongresa podnijeli su kongresmeni, republikanac Džo Vilson i demokrata Bil Kiting. "Zahvalan sam senatorima Grejsliju i Blumentalu što su podneli predlog zakona 'Srbija' u Senatu. Vučićev režim se grčevito bori da ostane na vlasti. Izbori u Srbiji moraju biti slobodni i pošteni", napisao je Vilson na mreži X.

Vijeće Evropske unije odobrilo je 10 miliona eura dodatne finansijske pomoći za Balkanske medicinske snage (BMTF), čime je ukupna podrška EU ovoj regionalnoj inicijativi dostigla 16 miliona eura. Balkanske medicinske snage su multinacionalna vojnomedicinska formacija osnovana 2016. godine sa stalnim sjedištem u Skoplju sa primarnim zadatkom da pruže brzi odgovor na prirodne katastrofe, pomoć civilnom stanovništvu, te učešće u međunarodnim misijama pod mandatom EU, Ujedinjenih nacija i NATO-a. Zemlje učesnice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija. Kako stoji u saopštenju od 2. oktobra Delegacije EU u BiH: "Vijeće je usvojilo mjeru pomoći u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) u vrijednosti od 10 miliona eura, s ciljem jačanja operativnih sposobnosti i spremnosti Balkanskih medicinskih snaga (BMTF). BMTF objedinjuje vojno-medicinske kapacitete regionalnih partnera kako bi pružao vojno-medicinsku podršku međunarodnim operacijama". Kaže se da će mjera pomoći u okviru EPF-a takođe osnažiti kapacitete BMTF-a za zaštitu civilnog stanovništva u slučaju prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem. BMTF već učestvuje u vojnim vježbama radi obuke svog osoblja i jačanja operativne spremnosti i interoperabilnosti te predstavlja konkretan primjer regionalne saradnje u oblasti odbrane. Takođe se navodi da ova odluka naglašava kontinuirani angažman EU i država članica s partnerima sa Zapadnog Balkana u oblasti sigurnosti i odbrane.