Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, optužio je političara sa Kosova Nenada Rašića da, kako se izrazio, "slepo ispunjava naloge Albina Kurtija". Vučićeva izjava, odgovarajući na pitanja novinara u Njujorku tokom boravka u SAD povodom Generalne skupštine UN, usledila je nakon što je Rašić, koji je lider kosovske Stranke za slobodu, pravdu i opstanak, te ministar u Vladi Kosova premijera Aljbina (Albin) Kurtija, izjavio Radiju Slobodna Evropa (RSE) da će na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra podržati Studentsku listu. "On (Nenad Rašić) ništa drugo ne radi u životu osim što slepo ispunjava naloge Aljbina Kurtija. Podržao blokadere, sve najbolje želim uz podršku Aljbina Kurtija i Andreja Plenkovića (prmijer Hrvatske, prim. red.). Svima želim veliki uspeh na izborima", rekao je Vučić. Rašić je svoj stav da podrži Studentsku listu pojasnio time što će podrška značiti i organizovanje eventualnog kolektivnog odlaska na glasanje u neki od pograničnih gradova u Srbiji, imajući u vidu da kosovske vlasti zadnjih godina ne dozvoljavaju da se srpski izbori organizuju u srpskim sredinama na Kosovu. Ponovio da je njegova podrška Studentskoj listi bezuslovna, te da se on, njegove stranačke kolege i pristalice angažuju protiv "nekulture, bahatosti i korupcije u Srbiji". S druge strane, Srpska lista, vodeća stranka kosovskih Srba, koja je podržala listu Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija, je u svojoj reakciji ocenila da je Rašićeva podrška Studentskoj listi zapravo Kurtijeva, ne iznoseći nikakve dokaze za tako nešto. Takođe, Rašića su optužili da se nije suprotstavljao odlukama Vlade Kosova, štetnim za srpsku zajednicu, među kojima su naveli i osnivanje Muzeja genocida. Inače, kada je ova odluka usvajana krejem 2024. godine Rašić je bio uzdržan a potom je iz njegovog Ministarstva za zajednice i povratak saopšteno da neće podržati bilo kakvu odluku koja "ugrožava interese srpskog naroda ili dovodi u pitanje istorijsku istinu". Osnivanje Muzeja genocida i borbe za slobodu je inicijativa Vlade Kosova da se dokumentuju zločini bivše Jugoslavije i Srbije nad Albancima i ostalima na Kosovu. U međuvremenu se oglasio i Petar Petković, direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije sa ocenom da se Aljbin Kurti uključio u kampanju Studentske liste, te da ih finansijski podržava, iako nije izneo dokaze za te svoje tvrdnje. Petković nije naveo u objavi na osnovu čega iznosi takva saznanja. U svojoj objavi na nalogu X, Petković je takođe izlistao niz odluka kosovskih vlasti zbog kojih je navodno odgovoran i Nenad Rašić a među njima je ukidanje srpskog dinara, rušenje vikendica na Gazivodama, gašenje srpskih institucija i slično. Rašić je ranije u izjavi za RSE rekao da su institucije Kosova jedine koje su ostale srpskoj zajednici, te da moraju postati "neki faktor unutar njih", da moraju sami donositi odluke umesto da im se nameću. Dodao je da Srbi sa Kosova dobro znaju šta piše u Ustavu Srbije ali i u Ustavu Kosova, te da niko iz Beograda ne može bolje da zna kakva je realnost na terenu. Zvanični Beograd je i ovoga puta od OEBS-a (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju) zatražio da posreduje u organizovanju izbora i prikupljanju glasačkih listića ali su iz ove misije na Kosovu za RSE naveli da je za tako nešto neophodna saglasnost kosovskih institucija. Iz Vlade Kosova se još uvek nisu oglasili oko ovog pitanja. Inače, pored Rašića, Studentsku listu su podržale i druge opozicione stranke Srba na Kosovu koje uglavnom deluju na lokalnom nivou: Srpski narodni pokret, Srpska demokratija, Kosovski savez, Građanska inicijativa "Koreni", Građanska inicijativa "Sever za sve". Oni aktuelnim vlastima u Srbiji uglavnom zameraju isključivanje iz donošenja odluka, netransparentno raspolaganje novcem iz budžeta Srbije namenjenim Kosovu, političku kontrolu kroz zapošljavanje, lošiji položaj srpske zajednice na Kosovu.

Iz kabineta Predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića demantuju informaciju da je dvoje međunarodnih eksperata, koje imenuje UNESCO, napustilo rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. U izjavi za Radio- televiziju Republike Srpske (RTRS), dan ranije, članica Komisije Anđelina Ošap Gaćanović je kazala da su se "dva strana eksperta povukla iz rada Komisije nakon što su upoznati sa nezakonitostima u radu ovog tijela i činjenicom da u njegovom sastavu nema predstavnika Republike Srpske". Iz Bećirovićevog kabineta navode kako su se članovi Komisije za nacionalne spomenike BiH dogovorili da neće zasijedati tokom predizbornog perioda, dodajući kako je izjava data za RTRS "špekulacija". "Iz Republike Srpske 10 godina miniraju rad Komisije. Predsjedništvo BIH je donijelo odluku o imenovanju novih članova i ona je počela sa radom", dodaju iz Bećirovićevog kabineta, 25. septembra. Iz UNESCO-a do objave ove vijesti nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o informaciji o povlačenju međunarodnih članova iz ove organizacije. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je uputio polovinom jula apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine o ocjeni ustavnosti odluke Skupštine Republike Srpske. Bećirovićeva apelacija je upućena nakon što je entitetski parlament 7. jula podržao veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Cvijanović je veto uložila na većinsku odluku članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u Komisiju za nacionalne spomenike BiH budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti. Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto na odluku o imenovanju, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito". Iz Bećirovićevog kabineta ocjenjuju da Skupština RS u ovom slučaju nema ustavnu nadležnost da vodi proceduru proglašenja odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta. Šta je prethodilo odluci?Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao nezavisna institucija nadležna za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika. Tim dokumentom predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a. Taj model primjenjivan je od osnivanja Komisije 2001. godine, kada su, uz domaće članove imenovana i dva međunarodna eksperta. Prekretnica dolazi 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv Komisije sastavljen isključivo od domaćih članova. U narednom periodu međunarodni članovi praktično su isključeni iz procesa odlučivanja, dok je uveden sistem prema kojem je donošenje odluka potreban konsenzus, dogovor sva tri glasa domaćih članova Komisije. Taj model nije bio funkcionalan, zbog čega je došlo do blokade rada Komisije, pa je posljednja sjednica održana 2023. godine. Posljedice su postale vidljive i kroz izvještaje državnih revizora, koji su konstatovali da tokom 2024. godine Komisija nije donijela nijednu odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, ukidanju tog statusa ili odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnog spomenika. Kao jedan od razloga navedena su različita tumačenja Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma i nadležnosti same Komisije. Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH pokušalo je vratiti izvorni model rada. Novom odlukom vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, ponovo je uspostavljen sastav od pet članova, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o potrebi otkazivanja sporazuma kojima je regulisan bezvizni režim sa Ruskom Federacijom, Bjelorusijom i Turskom. Kako se navodi, biće inicirano i zaključivanje novog sporazuma sa Turskom za nosioce diplomatskih, službenih i specijalnih pasoša. Crna Gora je, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU), obavezna da svoju viznu politiku u potpunosti uskladi sa viznom politikom Bloka. Vlada je ranije, 23. jula ove godine, donijela izmjene Uredbe o viznom režimu, kojom je propisano da će, od 1. novembra državljanima navedenih zemalja biti potrebna viza za ulazak, prelazak preko teritorije i boravak u Crnoj Gori. Time je ispunjeno jedno od završnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i sigurnost u pristupnim pregovorima sa EU, kao i jedna od ključnih obaveza iz Reformske agende. "Imajući u vidu da su ova pitanja regulisana i međunarodnim sporazumima koje je zaključila Vlada Crne Gore, neophodno je preduzeti aktivnosti u cilju otkazivanja važenja sporazuma sa ovim državama", navodi se iz Vlade Crne Gore. Ranije je pojašnjeno da će se, kako bi se olakšala procedura, zahtjevi za crnogorske vize ubuduće moći podnositi i u viznim centrima kompanije VFS Global, a ne samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je prethodno najavilo i uspostavljanje novog Viznog informacionog sistema, usklađenog sa sistemima EU i šengenskim sigurnosnim standardima, sa ciljem uvođenja elektronskih viza. Godinama unazad, od ukupnih dolazaka stranaca u Crnu Goru na godišnjem nivou, Rusi su, uglavnom, na drugom mjestu po brojnosti, odmah iza onih koji dolaze iz Srbije. Evropska komisija je već nekoliko godina pozivala zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, da usklade svoje vizne politike s pravilima EU kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima. U pristupnim pregovorima Crne Gore s EU dosad je privremeno zatvoreno 18 od ukupno 33 poglavlja koliko ih ima u pregovaračkom procesu za članstvo u EU. Unija je već odobrila početak izrade Nacrta sporazuma o pristupanju, koji predstavlja završnu fazu pregovora o članstvu. Evropska komisija je, takođe, usvojila finansijski okvir za Crnu Goru kojim je predviđeno gotovo 3,2 milijarde eura, polazeći od pretpostavke da bi ta zemlja mogla da postane punopravna članica Evropske unije tokom 2028. godine.

Sud u Puli odobrio je izručenje ukrajinskog državljanina Volodimira Žuravljova iz Hrvatske u Njemačku gdje ga vlasti sumnjiče za učešće u sabotaži i bombardovanju gasovoda Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru u septembru 2022. godine. Sjeverni tok povezuje Rusiju sa Evropom, a napad na gasovod se dogodio nekoliko mjeseci nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine i uništio je tri od četiri cjevovoda ove glavne energetske veze. Njemački istražitelji vjeruju da je ukrajinska državna agencija naredila napad kako bi lišila Rusiju prihoda od energetike za finansiranje invazije na Ukrajinu. Odluka o izručenju donesena je 18. septembra 2026. godine, a zvanično je objavljena i potvrđena u javnosti u četvrtak, 24. septembra. Žuravljov, koji je profesionalni ronilac, uhapšen je u Puli u augustu 2026. na osnovu Evropskog naloga za hapšenje. Mediji navode da je priveden dok je boravio u Hrvatskoj u vezi sa snimanjem holivudskog filma o ovoj sabotaži. Presuda nije pravosnažna i biće uložena žalba, rekao je njegov advokat Ljubo Pavasović Visković, prenosi AFP. Njemački tužioci kažu da je Žuravljov obučeni ronilac i optužuju ga da je pomogao u postavljanju eksploziva na energetsku vezu Baltičkog mora između Rusije i Njemačke. Tužioci optužuju Žuravljova da je blisko sarađivao sa Serhijem Kuznjecovim, još jednim Ukrajincem koji je prošle godine izručen iz Italije u Njemačku. Kuznjecov će se suočiti sa Višim regionalnim sudom u Hamburgu 14. oktobra na suđenju koje će, kako se očekuje, trajati do februara. Slučaj je politički nezgodan za Njemačku i Ukrajinu, jer je Berlin snažno podržao Kijev u borbi protiv Rusije. Njemački vladini zvaničnici, kada su upitani o ovom pitanju, ukazali su na nezavisnost pravosuđa. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da njegova vlada nije znala ništa o bilo kakvom planu za sabotiranje gasovoda.

Američki zakonodavci i stručnjaci za nacionalnu bezbjednost vrše pritisak na predsjednika Donalda Trumpa da preduzme oštrije mjere protiv kineskih entiteta optuženih da pomažu Iranu u vezi sa satelitskim obavještajnim podacima, komponentama za oružje i prihodima od nafte. Pozivi su se pojačali kada je kineski predsjednik Si Đinping posjetio Bijelu kuću 24. septembra na sastanku sa Trumpom, nakon čega je uslijedila raskošna državna večera koja je istakla delikatno balansiranje između dve najveće svjetske ekonomije. Trump nije eksplicitno pomenuo Iran tokom svojih javnih obraćanja Siju, uprkos rastućem pritisku zakonodavaca koji su upozorili da Vašington rizikuje da podstakne dublju saradnju između Pekinga i Teherana ako ne nametne troškove na tu vezu. "Ovog ljeta, svuda u štampi se pisalo da je Kina dala Iranu satelitske snimke obavještajnih podataka i da su ti podaci doveli do smrti američkih vojnika", rekao je u Senatu Roger Wicker iz Misisipija, republikanski predsjednik Odbora za oružane snage Senata, na dan kada je Si stigao. "Dakle, svakako bih predložio da predsjednik pokuša da dobije odgovor na to". Jeanne Shaheen iz Nju Hempšira, vodeća demokratkinja u Odboru za inostrane odnose Senata, i 18 drugih demokratskih senatora optužile su Trumpa da nije pozvao Sija na odgovornost za navodnu podršku kineskih kompanija Iranu. Bijela kuća nije javno detaljno objasnila da li se Trump suočio sa Sijem zbog navoda u njihovim privatnim razgovorima. Trump je rekao da su imali "odličan sastanak" 24. septembra, dodajući da su on i Si "napravili ogroman napredak po pitanjima sa kojima se suočavaju naše dvije zemlje". Međutim, dao je malo detalja. Kineska zvanična novinska agencija Sinhua saopštila je da je Si tokom sastanka pozvao Iran i Sjedinjene Države da što prije riješe svoje probleme kroz dijalog. Dva lidera će se ponovo sastati 25. septembra prije nego što se Si vrati u Kinu. Shaheen je ranije pozvala Trumpa da se obračuna sa tri oblasti navodne kineske podrške: satelitskim snimcima i pomoći u ciljanju, komponentama za iranske rakete i dronove i kupovinom sankcionisane iranske nafte. Peking je najvažniji kupac nafte za Teheran i ima značajan ekonomski uticaj na Iran. Ali Iran predstavlja samo mali dio ukupne kineske trgovine, što Pekingu daje znatno više prostora za manevrisanje nego Teheranu. Za neke američke stručnjake, međutim, ovo pitanje prevazilazi odnos Kine sa Iranom i postavlja šira pitanja o tome kako Vašington reaguje na Peking kada se kineski entiteti optužuju da podržavaju zemlje neprijateljski nastrojene prema Sjedinjenim Državama. Mary Kissel, viša saradnica Instituta Hudson i izvršna direktorka Kissel grupe, rekla je da bi Vašington trebalo da pozove na odgovornost kineske subjekte koji su učestvovali u podršci Iranu. "Jedna od velikih grešaka u proteklih nekoliko decenija bila je spremnost američkih administracija, obje strane, da opravdaju zloćudne aktivnosti Kine u ekonomskoj, vojnoj i diplomatskoj sferi", rekla je Kissel za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Ako želimo da Kina obuzda svoju podršku Islamskoj Republici Iran, što je značajan cilj, onda moramo da pozovemo na odgovornost kineske državne banke, kompanije i pojedince za njihove postupke". U suprotnom, rekla je, Vašington bi poslao poruku da je Kini "dozvoljeno da igra po drugačijim pravilima", sa implikacijama koje se protežu na partnere Pekinga u Moskvi, Teheranu i Pjongjangu. Ta zabrinutost je posebno akutna zbog tvrdnji da su kineski subjekti pružili Iranu satelitske snimke koji su mogli biti korišcteni u napadima na američke snage. Christopher Walker, potpredsjednik Centra za analizu evropske politike, rekao je da se takvi izvještaji trebaju posmatrati kao dio šireg strateškog izazova. "S obzirom na to da su američke obavještajne službe povezale kineske satelitske snimke s napadima na američke pripadnike vojske u regiji Bliskog istoka, ključno je da SAD poduzmu oštrije mjere protiv Pekinga, koji će tražiti svaku priliku da iskoristi američke ranjivosti", rekao je Walker za Radio Slobodna Evropa. Opisao je kinesku podršku Iranu kao dio širih napora Pekinga da pomogne istomišljenicima u formiranju onoga što je nazvao labavom, ali opasnom "osovinom autokratija". Međutim, optužba o satelitskim snimkama ostaje osporavana. Wall Street Journal, pozivajući se na američke zvaničnike, izvijestio je da su kineski subjekti Iranu dostavili snimke visoke rezolucije američke baze u Jordanu prije nego što je iranski napad ubio tri američka vojnika i ranio četiri druga. Peking je negirao da je Iranu pružao vojnu ili obavještajnu podršku. Gawdat Bahgat, profesor nacionalne sigurnosti na Centru za strateške studije Bliskog istoka i Južne Azije Nacionalnog odbrambenog univerziteta, pozvao je na oprez u tretiranju optužbi kao utvrđenih činjenica. "Ni Kina ni Iran nisu potvrdili dijeljenje satelitskih snimaka ili komponenti oružja", rekao je Bahgat za RSE. Istovremeno, Bahgat je rekao da Peking ima jasan ekonomski interes u održavanju odnosa s Teheranom, posebno kroz kupovinu iranske nafte po sniženim cijenama. "Sumnjam da će Kina prestati kupovati iransku naftu", rekao je. Pozivajući se na američko Ministarstvo finansija, Shaheen je rekla da 90 posto iranskog izvoza nafte ide u Kinu, što Teheranu donosi milijarde dolara uprkos američkim sankcijama. Rekla je da se velik dio trgovine odvija preko flote iz sjenke, fiktivne kompanije i kineske rafinerije. U intervjuu za RSE prošle nedelje, Shaheen je takođe rekla da Iran prima informacije o metama i od Kine i od Rusije kako bi preciznije napadao na američku imovinu. Republikanski senator John Kennedy iznio je sličan argument 24. septembra, rekavši novinarima da bi Si mogao iskoristiti uticaj Pekinga kako bi pomogao u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza. Si "mogao bi otvoriti taj moreuz telefonskim pozivom", rekao je Kennedy, optužujući Kinu da pomaže Iranu vojnom opremom i obavještajnim podacima. Pritisak zakonodavaca dolazi usred dubokih stranačkih podjela oko šireg američkog rata s Iranom. U Bijeloj kući 24. septembra naglasak je bio na dijalogu i strateškoj stabilnosti. Si je rekao da su on i Trump imali "iskrene i detaljne razmjene" i postigli "zajedničko razumijevanje o mnogim pitanjima", ali nije precizirao da li je među njima i Iran. Prema kineskoj državnoj novinskoj agenciji Sinhua, Si je rekao Trumpu da Peking podržava povratak Vašingtona i Teherana ranijem sporazumu koji je imao za cilj okončanje rata i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Trump je, u međuvremenu, već signalizirao nevoljnost da se javno suoči sa Sijem zbog navoda o kineskoj obavještajnoj podršci Iranu.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva(POSKOK) podigao je optužnicu protiv Elmedina Volodera, bivšeg direktora JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Optužnica je podignuta i protiv Marina Nikolića, Borisa Zelića i Reufa Kadrića. Svi se sumnjiče da su zloupotrebama, povezanim s uspostavljanjem deponije Ljubatovići i eksproprijacijom zemljišta na trasi autoceste Medakovo–Ozimice, pribavili korist u iznosu od nekoliko stotina hiljada eura. Istovremeno, javnom preduzeću, prema navodima optužnice, pričinjena je višemilionska šteta. POSKOK ih tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela i zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Boris Zelić dodatno se tereti i za podnošenje lažne porezne prijave. Prema saopštenju Tužilaštva 24. septembra, optužnica se odnosi na aktivnosti povezane s uspostavljanjem deponije Ljubatovići, kao i na eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje poddionice autoceste Medakovo–Ozimice, duge 21,3 kilometra, koja je dio Koridora Vc u centralnoj Bosni i Hercegovini. Radio Slobodna Evropa je ranije izvještavao da je izgradnja poddionice Medakovo–Ozimice privremeno obustavljena nakon što su evropske finansijske institucije zamrznule finansiranje zbog sumnji u nepravilnosti povezanih s realizacijom projekata na ovom dijelu Koridora Vc. Šta se još navodi u optužnici?Tužilaštvo navodi da je Marin Nikolić od augusta 2022. do maja 2023. godine organizovao grupu kojoj su pristupili Voloder, Zelić i Kadrić, s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi Borisu Zeliću kroz postupak eksproprijacije zemljišta na području Ljubatovića. Tužilaštvo tvrdi da je tim radnjama pribavljena protivpravna korist od najmanje 702.3 hiljade maraka (oko 359 hiljada eura), dok je JP Autoceste FBiH oštećeno za više od 2,53 miliona maraka (oko 1,3 miliona eura). Optuženi su, koristeći službene i poslovne pozicije, kako se navodi u saopštenju, radili na izmjeni projektne dokumentacije, uspostavi nove deponije Ljubatovići i pokretanju postupka potpune eksproprijacije zemljišta za deponiju. Aktivnosti su preduzimane, kako se navodi u optužnici, iako je izvođač radova bio spreman o vlastitom trošku uspostaviti privremenu deponiju, dok je projektant ranije iznio stav da nova deponija nije potrebna. Tužilaštvo tvrdi da je Boris Zelić prethodno kupio zemljište koje je kasnije obuhvaćeno eksproprijacijom, nakon čega mu je JP Autoceste FBiH za eksproprisane nekretnine isplatilo 851,9 hiljade maraka (oko 435 hiljada eura). Zelić se dodatno tereti da je prilikom kupovine pojedinih nekretnina nadležnim organima prijavljivao niže kupoprodajne cijene od stvarno ugovorenih i plaćenih, te da je takve podatke dostavljao Poreznoj upravi Federacije BiH. Tužilaštvo je predložilo saslušanje više od 50 svjedoka, četiri vještaka i izvođenje više od 500 materijalnih dokaza. Optužnica je upućena Posebnom odjelu Vrhovnog suda Federacije BiH na potvrđivanje. Koridor Vc pod lupom i evropskih istražilacaOptužnica dolazi u trenutku kada se pojedini projekti na Koridoru Vc već nalaze pod lupom domaćih i evropskih istražnih organa. Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) istražuje konsultantske ugovore na dionici Medakovo–Poprikuše, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, zbog sumnji na korupciju i nepravilnosti u postupcima dodjele i provođenja ugovora. Koridor Vc predstavlja najveći infrastrukturni projekat u Bosni i Hercegovini. Trasa kroz zemlju duga je oko 325 kilometara i treba povezati Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i luku Ploče. Evropska unija je za njegovu izgradnju do sada odobrila stotine miliona eura bespovratnih sredstava, uz kredite Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.

Američka kompanija koja je Pentagonu i drugim vladinim agencijama pružala usluge softvera za ekstrakciju podataka zapravo je bila u vlasništvu ruske kompanije koja je takođe prodavala softver ruskim špijunskim agencijama, tvrde američke vlasti. Glavni izvršni direktor kompanije Oxygen Forensics, Lee Reiber, (55) iz Ajdaha, uhapšen je i pušten uz kauciju 22. septembra, saopštili su američki tužioci. Rus, Oleg Davidov (52) iz Moskve, uhapšen je na londonskom aerodromu Heathrow dva dana ranije, a američki zvaničnici su rekli da će tražiti njegovo izručenje. U optužnici objavljenoj 23. septembra, američki tužioci su naveli da je Oxygen Forensics, a posebno Reiber, navodno rekao američkoj vladi da kompanija registrovana u Virdžiniji nema strano vlasništvo ili kontrolu i da je njen softver razvijen u Sjedinjenim Državama. U stvari, tužioci su tvrdili da je Oxygen Forensics u vlasništvu Davidova i još četvorice neimenovanih ruskih državljana koji su takođe vodili kompaniju sa sjedištem u Moskvi koja pruža softverske i tehničke usluge Federalnim službama bezbjednosti (FSB), glavnoj ruskoj obavještajnoj agenciji, Istražnom komitetu i drugim organizacijama za sprovođenje zakona. Kompanija je 2013. godine osnovala američku filijalu u predgrađu Vašingtona. Nakon 2022. godine, kada su Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje pooštrile propise nakon invazije Moskve na Ukrajinu, Davidov i njegovi partneri su navodno pokušali da sakriju vlasništvo nad Oxygen Forensics. Unutar Rusije, Oxygen je preimenovan u MKO Systems. Glavna aplikacija kompanije – pod nazivom Mobile Forensic Detective – široko se koristi među ruskim agencijama za sprovođenje zakona. Softver za digitalnu forenziku koji je Oxygen Forensics obezbijedio američkim vladinim agencijama bio je softver za ekstrakciju podataka koji se koristi za prikupljanje podataka sa računara i drugih elektronskih uređaja. Nacionalni institut za kompjutersku forenziku za Tajnu službu, agencija koja pruža zaštitne podatke Bijeloj kući i vladinim zvaničnicima, potpisao je petogodišnji ugovor sa kompanijom 2024. godine. Forenzički softver Oxygena nije sadržao zlonamjerni kod, saopštile su američke vlasti, i nije korišten za dobijanje pristupa bilo kom vladinom računarskom sistemu. I Reiber i Davidov su optuženi za prevaru putem elektronskih komunikacija. Reiber nije odmah odgovorio na imejl poruku sa zahtjevom za komentar. Davidov nije mogao biti pronađen kako bi dao komentar. Ova objava dolazi u trenutku kada su hakovanje, sajber špijunaža, malver i druge zlonamjerne kompjuterske aktivnosti eksplodirale širom svijeta. Vladine agencije, ruske, američke, kineske, izraelske, iranske, uložile su ogromne svote novca u izgradnju novih sajber kapaciteta, a privatne kompanije sve više imaju pristup moćnim novim nevladinim alatima. FBI je 23. septembra objavio da istražuje tvrdnju da je hakerska grupa ukrala osjetljive baze podataka koje pripadaju hiljadama agenata i kandidata i da je kompromitovala internet stranicu za zapošljavanje ove agencije SAD.

Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine potpisao je odluku o raskidu ugovora za dvojicu pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Dvojica pripadnika su dio prijave koju je Helez poslao Tužilaštvu BiH, 9. septembra. Tada je najavio da će im biti raskinut ugovor o prijemu u Oružane snage BiH, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost. Pored njih su bila još 35 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog, kako je tada naveo, "aktivnosti kojima su veličali i glorifikovali pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića". Kako je Helez objavio na zvaničnom Facebook profilu, 24. septembra, ostali prijavljeni slučajevi proslijeđeni su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. "Njihov status u Oružanim snagama BiH biće riješen nakon odluka nadležnih pravosudnih institucija, u skladu sa zakonom. Dok sam ja ministar odbrane Bosne i Hercegovine, u Oružanim snagama BiH neće biti tolerancije za veličanje ratnih zločinaca", napisao je Helez. Naveo je i kako su "Oružane snage BiH vojska svih građana Bosne i Hercegovine". "One štite sve naše građane, mir i sigurnost, kao i suverenitet i teritorijalni integritet naše države. Naša vojska mora biti institucija u koju svaki građanin može imati povjerenje - institucija koja poštuje žrtve, zakon i vrijednosti mira", napisao je Helez u objavi. Veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida uoči i tokom sahrane Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, osudili su zvaničnici Evropske unije, SAD, UN-a, OHR i brojni drugi predstavnici međunarodnih institucija. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Evropska unija (EU) je na treću godišnjicu napada u Banjskoj pozvala da odgovorni za napad budu suočeni s pravnim posledicama i izrazila žaljenje što Srbija do danas nije preduzela neophodne korake da privede i procesuira osobe koje se nalaze u Srbiji. Portparol Evropske komisije potvrdio je da je visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kallas pokrenula ovo pitanje tokom susreta sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku. "Očekujemo da Srbija u potpunosti sarađuje putem uspostavljenog kanala za uzajamnu pravnu pomoć. Ovo pitanje je već dugo otvoreno i Srbija treba da preduzme dalje korake bez odlaganja", rekao je portparol Evropske komisije u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima. Iz Severnoatlantske alijanse poručili su da su u svakom kontaktu sa srpskim zvaničnicima podvukli neophodnost utvrđivanja odgovornosti za napad u Banjskoj, ali i za nasilje koje se dogodilo na severu Kosova u proleće 2023. godine. "Bili smo veoma jasni u razgovorima sa našim srpskim partnerima – na svim nivoima – da su napadi na pripadnike mirovne misije KFOR-a, kao i dodatno nasilje koje se dogodilo na Kosovu 2023. godine, neprihvatljivi. Nastavljamo da pozivamo da odgovorni za to budu pozvani na odgovornost", naveo je jedan zvaničnik NATO-a. Ocenjujući Srbiju kao veoma važnu zemlju u kontekstu regionalne stabilnosti, ovaj zvaničnik je podvukao da NATO očekuje da partnerstvo sa Srbijom bude, kako je rekao, "dvosmerno". "Očekujemo od Srbije da konstruktivno sarađuje sa NATO-om i svojim susedima. U tom smislu, generalni sekretar NATO-a ostaje u kontaktu sa predsednikom Vučićem", naveo je ovaj zvaničnik u pisanoj izjavi. Napad u Banjskoj dogodio se 24. septembra 2023. godine. Tokom napada ubijen je Afrim Bunjaku, pripadnik Kosovske policije, kao i trojica srpskih napadača. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste, najveće stranke kosovskih Srba koja ima podršku Beograda. Kosovo napad smatra terorističkim činom i optužuje Srbiju za umešanost u njega. Beograd, međutim, negira bilo kakvu umešanost u napad. Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas sastala se u Njujorku i sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem, koji je potvrdio da je sa njom razgovarao o napadu u Banjskoj. Osnovni sud u Prištini je 24. aprila ove godine izrekao prvostepenu presudu trojici optuženih za napad u Banjskoj. Na optužnici je bilo ukupno 45 osoba, dok je za većinu njih Tužilaštvo tražilo da im se sudi u odsustvu. U Srbiji još nije podignuta ni optužnica, uprkos pozivima EU, SAD i NATO-a, kao i obećanjima predsednika Srbije da će odgovorni biti procesuirani. Milan Radoičić, za koga Tužilaštvo Kosova tvrdi da je organizator napada, nalazi se u Beogradu, uz obavezu da se dva puta mesečno javlja policiji. Njegovo ime se nalazi na optužnici za ratne zločine u Djakovici koje je Specijalno tužilaštvo Kosova podignlo u avgustu ove godine. Ova grupa od 20 osoba optužena je za učešće u ubistvu 107 civila, a Specijalno tužilaštvo zatražilo je da se suđenje održi u odsustvu.

Rusija je napala Ukrajinu raketama i dronovima, ubivši najmanje osam ljudi u Kijevu i Harkovskoj oblasti, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Napadi koji su počelo rano ujutro 24. septembra a dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, govoreći na godišnjem zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, pozvao svijet da pojača pritisak na Rusiju. "Rat koji nije spriječen na vrijeme, nije zaustavljen na vreme i za koji Rusija nije kažnjena na vreme, nastavlja da se širi", rekao je Zelenski o invaziji punih razmera koju je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo u februaru 2022. godine, upozoravajući da agresija Moskve nije ograničena samo na Ukrajinu. "Što više slobode Putin ima da djeluje, sijvet postaje opasniji za sve ostale", rekao je. Sedam ljudi je poginulo, a 10 je povrijeđeno u noćnom napadu ruskog drona na farmu u istočnoj Harkovskoj oblasti Ukrajine, rekao je ukrajinski premijer Serhij Korecki. Oleg Sinegubov, načelnik Harkovske regionalne vojne uprave, naveo je da je broj mrtvih šest osoba. U Kijevu su dvije osobe poginule u napadima balističkih raketa, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko, a službe za vanredne situacije saopštile su da je još 10 povrijeđeno. Jedan od poginulih preminuo je na parkingu u blizini porodilišta u okrugu Podil, koje je oštećeno fragmentima raketa, rekao je Kličko. Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da je Rusija ispalila protivbrodske rakete Cirkon, balističke rakete Iskander i 282 drona u noćnim napadima, za koje kažu da su uglavnom usmjereni na Kijev i Odesku oblast na jugu zemlje. Rusija nedeljama gotovo svakodnevno napada glavni grad Ukrajine. Napadi 24. septembra počeli su nedugo poslije ponoći, a Zelenski je sugerisao da su počeli dok se sastajao sa američkim zakonodavcima kako bi razgovarali o sankcijama protiv Rusije, uključujući zakon koji je predsjednik SAD Donald Trump potpisao 18. septembra, a koji ima za cilj povećanje ekonomskog pritiska. "Rusija neće okončati ovaj rat bez pritiska", rekao je Zelenski u objavi na Telegramu. Naglasio je potrebu za više sistema protivvazdušne odbrane. Ukrajina pati od nedostatka sistema protivvazdušne odbrane kao što je američki Patriot, dijelom zbog američkog fokusa na rat sa Iranom koji je počeo u februaru, a Zelenski je naglasio da Kijevu treba više. "Svaki takav napad je posljedica činjenice da pritisak na agresora nije postao potpun i Rusija vjeruje da može da nastavi da se oslanja na balistički teror", rekao je on. "Sada Sjedinjene Države imaju priliku da snažno reaguju. Potrebni su nam balistički presretači da bismo zaštitili živote". Zelski se sastao sa Trumpom 22. septembra na marginama godišnje Generalne skupštine UN. Trump, koji je okončanje ruskog rata protiv Ukrajine učinio prioritetom kada je po drugi put stupio na dužnost u januaru 2025. godine, rekao je da bi mir mogao doći "prije nego što ljudi misle", dok je Zelenski rekao da bi bilo poželjnije kada bi se rat mogao završiti prije početka zime. Putin nije dao nikakav znak da je spreman da okonča invaziju bez zauzimanja najmanje cijelog istočnog regiona Donjecka. "Već skoro pet godina ruski generali pokušavaju da sprovedu Putinovo ludo naređenje da zauzmu našu istočnu zemlju, Donjecku oblast", rekao je Zelenski Generalnoj skupštini UN. Ukazujući na ogromne gubitke Rusije, rekao je: "To je ludost... Ali oni i dalje nastavljaju". Rusija je odbacila pozive na prekid vatre. U Savjetu bezbjednosti UN, nakon sastanka sa američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom u Njujorku 23. septembra, ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija neće obustaviti napade dok traju mirovni pregovori. "Nećemo pauzirati specijalnu vojnu operaciju tokom trajanja pregovora, bez obzira na format", rekao je, koristeći termin Kremlja za ruski rat protiv Ukrajine. Rubio je rekao da su Sjedinjene Države pozvale Putina da prisustvuje samitu Grupe 20 u Majamiju u decembru. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ruskim medijima da je Moskva "zahvalna i cijeni ovaj poziv", ali nije objavio odluku.