Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković izjavio je da je "vraćanje srpskih opština na severu Kosova narodu" od velikog značaja za "budućnost i opstanak srpskog naroda". Petković je to saopštio posle sastanka sa predstavnicima Srpske liste koji su 5. decembra preuzeli mandate odbornika i funkcije gradonačlenika u opštinama sa srpskom većinom na severu Kosova. Sastanak je održan u Raški na jugu Srbije. "Dolaze bolja vremena i na Kosovu i Metohiji", napisao je Petković na Instagramu. On je naveo i da je "Srbija na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem uvek tu da podrži svoj narod" i "osigura očuvanje mira i stabilnosti". Predstavnici Srpske liste, koja ima podršku zvaničnog Beograda, lokalnu vlast preuzimaju tri godine nakon kolektivnog istupanja Srba iz institucija Kosova kako bi se usprotivili odlukama Vlade u Prištini. Novi gradonačelnici su 5. decembra preuzeli dužnost u Severnoj Mitrovici, Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku. Oni su položili zakletvu uz kosovske simbole i zakone. Prethodno je zakletvu položilo i 14 od 15 odbornika. Nije bio prisutan jedino Aleksandar Arsenijević iz Srpske demokratije koji se ne nalazi na Kosovu jer je tražena osoba zbog pronađenog oružja na njegovom imanju, što je on negirao. Srpska lista je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore priznala da je pogrešila što je napustila institucije, te navela kako je ta odluka bila doneta da bi se skrenula pažnja međunarodne zajednice na "težak položaj" Srba. Predsednik Srpske liste Zlatan Elek rekao je 3. decembra da će novi gradonačelnici, Milan Radojević u Severnoj Mitrovici, Zoran Todić u Leposaviću, Dragiša Milović u Zvečanu i Miloš Perović u Zubinom Potoku, po preuzimanju dužnosti tražiti uvid u kompletnu dokumentaciju. Srpska lista je ranije najavljivala da će poništiti "nelegalne" odluke albanskih gradonačelnika, koji su od maja 2023. vodili ove opštine. Iz EU su nakon oktobarskih izbora za Radio Slobodna Evropa izrazili očekivanje da će novoizabrane opštinske vlasti na severu Kosova, u saradnji sa centralnim institucijama, u narednom periodu "konstruktivno pristupiti rešavanju potreba i zahteva stanovništva kroz institucije i u skladu sa zakonima".

Francuski tužioci pokrenuli su istragu nakon sumnji da su dronovi letjeli iznad baze nuklearnih podmornica na atlantskoj obali u četvrtak kasno uveče, izjavio je u petak tužilac nadležan za vojne poslove u gradu Ren. Jean-Marie Blin rekao je da su letovi dronova prijavljeni od oko 19:00 u četvrtak do 1:00 ujutro u petak. On je negirao medijske navode da je žandarmerija pucala na sumnjive dronove, ali je potvrdio da su preduzete "preventivne mjere". Letovi dronova, uglavnom nepoznatog porijekla, zabilježeni su u evropskom vazdušnom prostoru posljednjih mjeseci. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nazvala je ova kršenja vazdušnog prostora "hibridnim ratom". Rusija redovno negira optužbe da stoji iza ovih upada. Baza Ile Longue na sjeverozapadu Francuske je mjesto gdje su raspoređene podmornice na nuklearni pogon, prema web-stranici francuske mornarice. Svaka podmornica opremljena je sa 16 balističkih raketa koje nose više nuklearnih bojevih glava. Blin je rekao da je istraga trenutno fokusirana na to da li su dronovi zaista bili na nebu. "Neki od izvještaja mogu biti potpuno izmišljeni, dok su drugi mnogo ozbiljniji." Dodao je da su prijave stigle od različitih osoba koje su bile na mjestu događaja, uključujući žandarme i vojne oficire.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD)Donald Trump postao je prvi čovjek koji je primio novu nagradu za mir koju dodjeljuje FIFA tokom izvlačenja žrijeba za Svjetsko prvenstvo 2026. Prilikom predstavljanja nagrade za mir, FIFA je navela da je Trump "donio mir u mnoge zemlje svijeta, postigao primirja i pokrenuo diplomatske procese". Američki lider, kako je rečeno, "zaustavio je osam ratova, uključujući jedan sukob između Kosova i Srbije". Gianni Infantino, predsjednik Svjetske fudbalske organizacije, uručio je nagradu Trumpu na ceremoniji u Kennedy Centru u Vašingtonu. "Ovo je zaista jedna od najvećih počasti u mom životu. Spasili smo milione života. Na primjer, u Kongu – više od 10 miliona je poginulo, a išli su ka još 10 miliona vrlo brzo. Takođe sa Indijom i Pakistanom, zaustavili smo ratove, u nekim slučajevima neposredno prije nego što su počeli. Svijet je sada sigurnije mjesto. SAD prije godinu dana nisu bile u tako dobroj situaciji", rekao je Trump nakon što je primio nagradu. Infantino je rekao da je Trump osvojio ovu nagradu zbog "izuzetnih poteza" u promociji mira i jedinstva širom svijeta. FIFA je u novembru najavila da će dodjeljivati ovu godišnju nagradu kako bi odala priznanje ljudima koji donose "nadu za nove generacije". Američki predsjednik je više puta izjavio da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u zaustavljanju osam sukoba tokom ove godine, uključujući i postizanje primirja u Gazi. Ipak, Nobelovu nagradu za mir ove godine osvojila je opoziciona liderka iz Venecuele, Marina Corina Machado. Američki lider je organizaciju Svjetskog prvenstva postavio u središte svog drugog predsjedničkog mandata. Svjetsko prvenstvo će se održati narednog ljeta u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Policija u Kragujevcu saopštila je da je podnela krivičnu prijavu protiv R.P. zbog sumnje da je bez građevinske dozvole gradio stambeno-poslovni objekat u ovom gradu u centralnoj Srbiji. Na ovom gradilištu se 28. novembra urušio potporni zid, zbog čega je i deo pristupne saobraćajnice susednog naučnog kompleksa pao u više metara duboku rupu. Policija je saopštila da se sumnja da je R.P. kao odgovorno lice privrednog društva "RP Invest 1980" izvodio nelegalne građevinske radove na izgradnji objekta. Kako je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije pisao, reč je biznismenu sa severa Kosova Radošu Petroviću. On je nakon urušavanja pristupnog puta za RSE izjavio da su problemi sa dokumentacijom "samo tehnički". "Ne mogu sad ja da okrivljujem ni sebe, a ni nekog drugog. To bi bilo mnogo glupo. Meni je najvažnije je da nema nastradilih", rekao je Petrović. Prema zvaničnom registru, "RP Invest 1980" je zahtev za dobijanjem građevinske dozvole podneo 17. novembra 2025. a taj zahtev mu je odbijen samo dan pre urušavanja puta pored gradilišta. U dokumentu o odbijanju dozvole navodi se, između ostalog, da gabariti podzemnih etaža nisu u skladu sa prikazanim gabaritima u lokacijskim uslovima i urbanističkim projektom. Navodi se i da "temeljna ploča i zidovi sa svim slojevima ne mogu prelaziti granice susednih parcela". Zgrada je imala gotovo šest spratova kada je građevinska inspekcija prvi put posetila gradilište 21. novembra, nedelju dana pre incidenta. Tek tada je naređeno zaustavljanje radova. Firma "RP Invest 1980", čiji je zvanični vlasnik Jelena Petrović, supruga Radoša Petrovića, registrovana je u Kragujevcu za izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, i prema podacima registra ima samo dva zaposlena. U prethodnoj godini, prema podacima iz finansijskih izveštaja, ostvarila je prihod od 15 miliona evra. Na istoj adresi na kojoj je registrovana firma, nalaze se "Green Park Building" i "RP euro Invest" čiji je Pretović suvlasnik. Prema podacima sa zvaničnog sajta "RP Invest 1980", preko ovih kompanija izgrađeno je 100.000 metara kvadratnih stambenih i stambeno-poslovnih zgrada, samo u Kragujevcu. Radoš Petrović suvlasnik je i kompanije "RP Gradnja KM DOO Kosovska Mitrovica". Preko njegove kragujevačke kompanije bio je izvođeč radova na poslovima koje je finasirala Vlada Srbije na severu Kosova.

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je pritvor opozicionom odborniku iz Novog Sada Miši Bačulovu. Bačulov se krivičnom prijavom sumnjiči za pripremu dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije. On je prvo bio uhapšen 31. oktobra u Novom Sadu, nakon objavljivanja snimka njegovog razgovora sa "medicinskim radnikom" sa kojim je navodno dogovarao da bude otrovan kako bi za to mogao da optuži predsednika Srbije. Bačulov se sumnjiči i da je 2. novembra, dok je bio u bolnici, preko telefona "koordinirao nasilje" na javnim skupovima. On je negirao takve optužbe. Opozicioni odbornik grupe građana "Budi heroj" u Skupštini Novog Sada je više puta hapšen od početka antivladinih protesta u Srbiji. Demonstranti, predvođeni studentima, traže odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu i raspisivanje vanrednih izbora.

Panel za žalbe i prigovore (PZAP) odlučio je da ovjeri Srpsku listu za prijevremene parlamentarne izbore 28. decembra. U odluci objavljenoj 5. decembra, PZAP je naveo da Centralna izborna komisija nije pružila "nijedno obrazloženje" za odbijanje preporuke o ovjeri Srpske liste za učešće na izborima. "… Prihvata se preporuka Kancelarije za certifikaciju i finansijsku kontrolu u CIK-u, od 2. decembra, ovjerava se politički subjekt Srpska lista za učešće na prijevremenim izborima", stoji u odluci objavljenoj 5. decembra. Prema PZAP-u, odluka CIK-a je "nedovoljna, nepotpuna i ne razmatra ključna pitanja i činjenice koje se odnose na procjenu zakonskih uslova za ovjeru političkog subjekta". Navedeno je i da je Srpska lista ispunila uslove predviđene zakonom za učešće na izborima. Srpska lista je putem saopštenja rekla da je zvanično obaviještena od PZAP-a da je prihvaćena žalba ovog subjekta protiv "nezakonite" odluke CIK-a. "Ovo je mala, ali važna pobjeda srpskog naroda", navela je Srpska lista. Na sjednici 2. decembra, preporuka za ovjeru Srpske liste – glavne partije Srba na Kosovu koja uživa podršku Beograda – dobila je samo dva glasa za, dva protiv, dok je sedam članova bilo uzdržano. Članovi pokreta Samoopredjeljenje u CIK-u, Sami Kurteši i Alban Krasnići, bili su jedini koji su glasali protiv. Kurteši je tokom sjednice rekao: "Uvijek sam govorio da ova partija radi protiv interesa Kosova". Odluka je kritikovana od strane Srbije i osuđena od međunarodne zajednice. Ovo je treći put ove godine da se Srpska lista suočila s pokušajima da joj se onemogući učešće na izborima, bilo parlamentarnim ili lokalnim. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Prištini objavila je u srijedu na Facebooku da su pokušaji pokreta Samoopredjeljenje da blokira ovjeru Srpske liste "kratkovidni i razdorni". Kancelarija Evropske unije u Prištini naglasila je da je "politizacija CIK-a od strane pokreta Samoopredjeljenje i drugih političkih partija štetna za inkluzivan izborni proces". Jonathan Hargreaves, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva, izjavio je da je "zabrinut" zbog posljednjeg pokušaja političkih aktera da onemoguće Srpskoj listi učešće u izbornim procesima. "Takvi postupci rizikuju da naruše teško stečeni ugled Kosova kao multietničke demokratije i da oštete odnose sa njegovim bliskim partnerima", napisao je Hargreaves na Facebooku. Ambasada Njemačke izrazila je "žaljenje zbog opstruktivnog ponašanja nekih članova" CIK-a. "Izborni proces i tehničke pripreme za izbore moraju biti oslobođeni političkih manipulacija političkih aktera", objavila je ambasada na Facebooku. Ni za parlamentarne izbore 9. februara, niti za lokalne izbore 12. oktobra, CIK nije ovjerio Srpsku listu. Odluku je kasnije poništio PZAP.

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu bivšoj državnoj sekretarki Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Dijani Hrkalović i naložio da se suđenje ponovi. Hrkalović je u januaru prvostepeno osuđena na godinu i četiri meseca zatvora jer je iskorišćavanjem položaja u MUP-u kočila istrage i procesuiranje kriminala. Sud je ukinuo i deo presude kojom je krivice oslobođen njen saradnik, bivši načelnik Službe za specijalne istražne metode MUP-a Dejan Milenković, pa će i njemu suđenje biti ponovljeno. Miloradu Šušnjiću, bivšem načelniku Policijske uprave Novi Sad je potvrđena osuđujuća presuda, ali mu je kazna povećana sa jedne na četiri godine zatvora. Apelacioni sud je kao obrazloženje odluke naveo bitne povrede postupaka. Dijana Hrkalović je u prvostepenom postupku osuđena za krivično delo trgovina uticajem. Ona je optužena da je u tri različita slučaja uticala na saradnike Milenkovića i Šušnjića da postupe suprotno službenom položaju. U jednom od njih, od Milenkovića je tražila da Višem sudu i tužilaštvu ne dostavlja izveštaj o veštačenju telefona Veljka Belivuka kojem se tada sudilo za ubistvo karatiste Vlastimira Miloševića. Belivuk je kasnije uhapšen i optužen za organizovani kriminal, više ubistava, otmicu, prodaju droge i nedozvoljeno nošenje i promet oružja. Suđenje Dijani Hrkalović za trgovinu uticajem trajalo je skoro tri godine tokom kojih su ispitani brojni svedoci, izvedeni pisani dokazi i emitovano više dokaznih video snimaka.

Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev izjavio je da i dalje postoji mogućnost da ta kompanija od Sjedinjenih Američkih Država dobije licencu za nesmetan rad, dok traju pregovori o promeni vlasničke strukture. "Spremni smo da, u tom slučaju, u što kraćem roku startujemo Rafineriju. Po svim aktuelnim pitanjima sarađujemo sa državnim organima Srbije i imamo njihovu podršku", naveo je Tjurdenjev u internom saopštenju zaposlenima koje su preneli beogradski mediji. NIS je za Radio Slobodna Evropa potvrdio autentičnost saopštenja. Ova kompanija je od 9. oktobra pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog udela u vlasništvu. Tjurdenjev je naveo i da je poslednjom licencom SAD kompaniji dat rok za promenu vlasničke strukture do februara 2026. godine. "Ovaj proces vode akcionari, odnosno vlasnici kompanije, a prema informacijama kojima raspolažemo akcionari aktivno pregovaraju sa nekoliko zainteresovanih strana", rekao je on. Usled nedostatka sirove nafte, što je posledica sankcija, NIS-ova Rafinerija u Pančevu je 2. decembra obustavila rad. Tjurdenjev je rekao da je u ovom trenutku glavni zadatak kompanije da održava stabilnost poslovanja, "koliko je moguće u postojećim okolnostima". "Rad naše rafinerije, a posledično i HIP Petrohemije, trenutno je obustavljen zbog nedostatka sirove nafte. Tržište snabdevamo derivatima iz unapred spremljenih rezervi", rekao je Tjurdenjev. Ministarka energetike: Radimo na mehanizmu snabdevanjaMinistarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je 5. decembra da veruje da ruski većinski vlasnici "u dobroj volji vode pregovore o prodaji svog udela sa zainteresovanim stranama". Ona navela da država radi na "uspostavljanju efikasnog mehanizma snabdevanja tržišta naftnim derivatima" u uslovima sankcija NIS-u, u koji će biti uključene i male privatne benzinske stanice. "Ukoliko bi NIS-ove benzinske stanice prestale sa radom, očekujemo izazove i male privatne benzinske stanice su značajne za ravnomerno snabdevanje tržišta i biće uključene u ovaj mehanizam, kada i ako do toga dođe", rekla je Handanović. Cilj sankcija SAD usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu. Sankcije NIS-u su prethodno odlagane osam puta.

Netflix kupuje televizijske i filmske studije, kao i odjeljenje za striming kompanije Warner Bros Discovery za 72 milijarde dolara, objavile su kompanije. Sporazum je postignut nakon što su se "Netflix" i "Paramount Skydance" sedmicama nadmetali za kupovinu. Na kraju je "Netflix" dao bolju ponudu od 28 dolara po akciji. Kupovina vlasnika poznatih franšiza, uključujući "Igre prijestolja", "DC Comics i "Harry Potter", dodatno će pomjeriti ravnotežu moći u Holivudu u korist striming giganta, prenosi BBC. Analitičari smatraju da se "Netflix" odlučio na kupovinu jer želi da osigura dugoročna prava na hit serije i filmove i da se manje oslanja na spoljne studije. Kompanija se širi i na segment igara i traži nove načine za rast nakon uspjeha akcije protiv dijeljenja lozinki. Sporazum će se vjerovatno suočiti sa snažnom antimonopolskom provjerom u Evropi i SAD, jer bi najvećem svjetskom striming servisu dao vlasništvo nad rivalom koji je dom "HBO Max" i može da se pohvali sa gotovo 130 miliona pretplatnika. Suizvršni direktor Netflixa Ted Sarandos rekao je da se sada kombinovanjem biblioteke serija i filmova Warner Brosa sa platformom za streaming, "može publici pružiti više onoga što vole". Drugi suizvršni direktor Netflixa Greg Peters rekao je da dogovor znači da Netflix može predstaviti proizvode Warner Brosa široj publici. David Zaslav, predsjednik i izvršni direktor Warner Brosa, rekao je da ova objava "kombinuje dvije najveće kompanije za pripovijedanje na svijetu".

Vlada, sindikati i organizacije poslodavaca postigli su dogovor o glavnim tačkama nacrta državnog budžeta Bugarske za 2026. godinu, koji je bio povod da hiljade ljudi izađe na proteste širom zemlje ove sedmice. Ministrica finansija Temenužka Petkova na brifingu za medije 5. decembra rekla je da su se dogovorili da vlast odustane od spornih budžetskih tačaka koje su bile povod za proteste, a to su povećanje plata u javnom sektoru na štetu većih poreza i doprinosa za osiguranje za privatni sektor. Vijest dolazi nakon što je Petkova ranije 5. decembra održala još jedan sastanak sa predstavnicima velikih poslovnih organizacija i sindikata. Nakon toga, objavila je da su se dogovorili nekoliko stavki. Dogovoreno je da porez na dividendu ostane 5 posto umjesto 10 posto u prethodnom nacrtu, da se ukine povećanje doprinosa za socijalno osiguranje za 2 procentna poena, te da se ukine obaveza preduzeća da u maloprodaji koriste softver za upravljanje prodajom koji odobre institucije. Usaglasili su se i da se ukine automatski mehanizam za određivanje visine naknada u sektorima kao što su "Odbrana" i "Sigurnost", što bi ih još jednom povećalo. Ovaj automatski mehanizam fiksirao je plate u nekoliko oblasti sa prosječnom platom u zemlji. Petkova je prvobitno rekla da će ovo odnositi samo na plate u sektorima "Sigurnosti" i "Odbrane", ali je kasnije spomenula "sve" sektore u kojima se formula primjenjuje. Osim toga, sindikati i poslodavci su se takođe dogovorili o maksimalnom prihodu socijalnog osiguranja, pto je nešto niže od početnog prijedloga. Novi nacrt budžeta trebao bi biti podnesen na razmatranje Narodnoj skupštini 8. novembra. Ovo se dogodilo nakon što je zemlju zahvatili rekordni protesti koji su počeli zbog budžeta, ali su se pretvorili u demonstracije protiv vlade stranaka GERB, DPS, BSP i ITN-a u cjelini. Vlada je povukla prethodnu verziju budžeta za 2026. godinu i saopštila da će pripremiti novi. Međutim, odbija da podnese ostavku, kako su zahtijevali demonstranti, predsjednik Rumen Radev i opozicija. Stoga je 5. decembra opoziciona koalicija PP-DB, uz pomoć stranaka APS i MECH, podnijela zahtjev za izglasavanje nepovjerenja kabinetu.