Visoki zvaničnik američkog State Departmenta izričito je odbacio tvrdnje da Vašington i Moskva neformalno nastavljaju poštovati ograničenja sada već istečenog sporazuma Novi START o limitiranju nuklearnog naoružanja, rekavši da ne postoji nikakav "džentlmenski sporazum". "Ne znam za takav dogovor", rekao je 17. februara pomoćnik državnog sekretara Christopher Yeaw na Hudson institutu, odgovarajući na pitanje da li dvije strane tiho poštuju ograničenja Novog START-a uprkos isteku sporazuma. Sporazum o novoj strategijskoj redukciji naoružanja (Novi START) potpisali su 2010. godine Sjedinjene Države i Rusija i ograničavao je svaku zemlju na 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava. Sporazum je istekao 5. februara. Yeawove izjave naglašavaju tvrđi američki stav prema kontroli naoružanja pod predsjednikom Donaldom Trumpom, čija je administracija dopustila da Novi START istekne dok nastoji oblikovati ono što zvaničnici opisuju kao širi, trilateralni okvir koji bi uključivao i Kinu. Ograničenja sporazuma više ne važeNovi START je ograničavao raspoređene američke i ruske strateške nuklearne bojeve glave, ali nije obuhvatao nestrategijske ("teatarske") nuklearne kapacitete, niti je nametao ikakva ograničenja Kini. Yeaw je te izostavljene kategorije opisao kao ključne nedostatke. "Samo dva polja od šest bila su obuhvaćena sporazumom", rekao je, predstavljajući matricu američkih, ruskih i kineskih strateških i taktičkih nuklearnih snaga. Uz Kinu koja nije obuzdana sporazumima i Rusiju koja modernizuje svoj nestrategijski arsenal, smatra da je sporazumni okvir zastario. Yeaw je rekao da se Rusija već ranije povukla iz pune implementacije, te dodao da je Vašington sada slobodan da prilagodi svoje nuklearne kapacitete prema potrebi. "Više nismo obavezani ograničenjima Novog START‑a", rekao je, dodajući da će sve buduće odluke o snagama donositi predsjednik i Pentagon. Optužbe SAD o kineskom testu povećavaju pritisakYeaw je ovo izjavio dok je dodatno elaborirao tvrdnje SAD da je Kina izvela nuklearni test s generisanjem prinosa. SAD, kako je rekao, znaju da je Kina izvela"superkritičnu nuklearnu detonaciju" 22. juna 2020. u blizini svog poligona Lop Nur, pozivajući se na seizmičke podatke koji ukazuju na događaj magnitude 2,75. "Vodim se podacima. Ja sam naučnik", rekao je Yeaw. "Vrlo je mala mogućnost da je riječ o nečemu drugom osim o eksploziji." Optužio je Peking da koristi tehnike "razdvajanja" kako bi smanjio detektabilnost takvih testova, te dodao da je Kina pripremala testiranja s predviđenim prinosima u stotinama tona. Kina je negirala da krši moratorij na nuklearna testiranja. Predsjednik Trump izjavio je da bi se Sjedinjene Države vratile nuklearnim testovima "na ravnopravnoj osnovi" ukoliko i konkurenti nastave izvoditi testove s prinosom. Yeaw je naglasio da to ne znači povratak velikim atmosferskim testovima iz doba Hladnog rata, ali znači da Vašington neće održavati strogu politiku "nultog prinosa" ako drugi ne učine isto. "Ako protivnici izvode nuklearne testove, a SAD ne, onda Amerika dovodi sebe u nepodnošljiv položaj", rekao je. Yeaw je pristup administracije nazvao "kontrolom naoružanja Amerika na prvom mjestu", ali je dodao da to "ne može i ne znači kontrolu naoružanja samo za Ameriku". Administracija će, rekao je, nastaviti tražiti sporazume o strateškoj stabilnosti na trilateralnoj osnovi, uključujući Rusiju i Kinu. Uoči sljedeće revizijske konferencije Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), Yeaw je nagovijestio da će Vašington vršiti pritisak na Peking da se uključi u pregovore, umjesto da se oslanja na bilateralne aranžmane SAD-a i Rusije. Za sada, međutim, jasno je poručio da ne postoji nikakav neformalni dogovor o primjeni Novog START‑a. "Ne postoji takav sporazum", rekao je Yeaw.

Ustavni sud Kirgistana donio je odluku koja ima posljedice po aktuelnu političku borbu za moć, a koja ide u prilog predsjedniku Sadiru Žaparovu — ali istovremeno postavlja prepreku za svaku njegovu dugoročnu ambiciju da ostane na vlasti do 2037. godine. Žaparov je izabran na šestogodišnji mandat u januaru 2021. godine, ali je iste godine nadgledao izmjene ustava prema kojima predsjednik ubuduće može obavljati najviše dva petogodišnja mandata. U Centralnoj Aziji i Rusiji, slične ustavne reforme inicirane od tadašnjih predsjednika često su brisale prethodne mandate. U Rusiji su amandmani iz 2020. godine resetovali predsjedničke mandate i omogućili Vladimiru Putinu da se ponovo kandiduje uprkos godinama provedenim na vlasti. Slične ustavne revizije u Kazahstanu 2022. i Uzbekistanu 2023. anulirale su prethodne mandate nakon izmjena političkih sistema, dajući aktuelnim liderima novi početak pod novim ustavnim okvirom. Da je Kirgistan krenuo tim putem, Žaparov bi potencijalno mogao ostati na vlasti do 2037. Međutim, zemlja je odstupila od tog trenda — sud je odlučio da se njegov trenutni mandat ne može "resetovati". Iako je ovo razočaranje za Žaparovljeve pristalice, drugi dio odluke bi mogao osnažiti njegovu poziciju u trenutnom sukobu sa Kamčibekom Tašijevom, kojeg je Žaparov nedavno smijenio s funkcije šefa Državnog komiteta za nacionalnu bezbjednost (GKNB). Sud je odlučio da Žaparov mora odslužiti puni šestogodišnji mandat osvojen u januaru 2021. te da se novi petogodišnji mandati primjenjuju samo na buduće izbore — čime je onemogućena mogućnost održavanja prijevremenih izbora ove godine, na kojima bi Tašijev mogao izazvati Žaparova. Prema odluci, prijevremenih izbora neće biti. Posljednja riječ?Nezavisna pravnica Tatuububu Ergešbajeva kazala je za kirgistanski servis RSE-a da, iako će ustavnopravni eksperti nastaviti debate, pitanje je faktički riješeno. Kao najviša instanca za ustavna pitanja, sud ima posljednju riječ. Sud, koji čini devet sudija koje bira parlament na prijedlog predsjednika, ima najviši autoritet u tumačenju ustava, a njegove odluke imaju konačnu pravnu snagu. Bivša sutkinja Ustavnog suda Klara Sooronbekova izjavila je za RSE da su sudije svjesno ostale striktno u granicama zakona. "Nisu prelazili granice normi koje su tumačili, nije bilo proizvoljnog pristupa. Sud nije dao ekspanzivno tumačenje koje bi promijenilo smisao odredbe. Odluka je donesena strogo u okviru zakona", rekla je. Dodala je da bi jasna pravna odluka ovog tipa mogla smiriti političke tenzije, jer odluka donosi jasnoću i stabilnost u debati koja je unijela nesigurnost. Međutim, presuda ne isključuje buduće izmjene, na primjer kroz referendume o predsjedničkim mandatima ili dodatne ustavne promjene. "U autoritarnim državama takva mogućnost uvijek postoji. Sve zavisi od toga kako su napisane prijelazne odredbe", rekla je Sooronbekova. "Nešto se uvijek može dodati, ali za sada je sud stavio tačku na ovo pitanje."

Studenti i građani u Novom Sadu, Beogradu, Nišu i Prokuplju su izašli na ulice kao odgovor na sukob koji se dogodio dan ranije tokom antivladinog protesta u Novom Sadu, u kojem su, prema navodima organizatora, povrijeđena najmanje tri demonstranta. Okupljanja u Novom SaduNovosađani su se okupili ispred Srpskog narodnog pozorišta, na Pozorišnom trgu, što je ranije najavljeno na Instagram stranici Zborova Novog Sada. Ovo okupljanje organizovano je kao reakcija na incidente od 16. februara, kada je grupa muškaraca u crnom, za koje studenti tvrde da su pristalice SNS‑a, fizički napala studente ispred Srpskog narodnog pozorišta, dok policija u prvom trenutku nije reagovala. Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se udaranje, guranje i obaranje demonstranata, među kojima je bilo i novinara. "Bezmalo 15 meseci studenti predvode borbu svih nas, za sve nas. Udarali su ih kolima, palicama, pesnicama… Sinoć su na njih poslali kriminalce, izobličene od mržnje, naoružane stranačkim blagoslovom, koji su im razbijali glave na očigled slepe i gluve policije", navodi se u objavi Zborova Novog Sada. Dodaju da studente "nema ko da zaštiti osim građana": "Danas se okupljamo da pokažemo studentima da nas još uvek ima. Da smo tu za njih. Da smo spremni da poturimo svoja leđa da bismo zaštitili njihova." Novosađani su potom krenuli u protestnu šetnju kroz centar grada. U 19.26 sati objavljeno je da je skup zvanično završen u Novom Sadu, a građani su pozvani da se u srijedu, 18. februara okupe u 13 časova u kampusu Univertiteta u Novom Sadu, da bi podržali protest nezavisnih sindikata fakulteta. Pozadina incidenataTokom jučerašnjih događaja u Novom Sadu, u centru grada su se, razdvojeni policijskim kordonima, istovremeno održavali skupovi antivladinih demonstranata — koje predvode studenti u blokadi — i prisalica vlasti okupljenih ispred SNP‑a povodom svečane akademije u okviru obilježavanja 200 godina Matice srpske. U prisustvu jakih policijskih snaga, nekoliko stotina pristalica vladajuće stranke okupilo se ispred pozorišta, gdje su uzvikivali poruke podrške predsjedniku Srbije. Prema izjavama očevidaca, u jednom trenutku grupa tih muškaraca zaletjela se na studente i novinare. "Video sam da jednog momka udaraju u glavu, da devojku obaraju na pod i šutiraju. Baš su ih tukli neko vreme", rekao je za RSE jedan od očevidaca. Incidenti dolaze u trenutku kada antivladini protesti, pokrenuti nakon urušavanja nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici u novembru 2024. godine u kojem je poginulo 16 osoba, traju već više od 15 mjeseci. Studenti zahtijevaju vanredne izbore i utvrđivanje odgovornosti vlasti, dok predsednik Srbije i SNS negiraju odgovornost i najavljuju kontramitinge koji do sada nisu održani. Skupovi u BeograduStudenti i građani okupili su se kod Prvog osnovnog suda na Bulevaru Nikole Tesle na Novom Beogradu, kako bi izrazili revolt zbog dešavanja u Novom Sadu. Oni su blokirali Bulevar Nikole Tesle. Građani su ranije danas na ovom mestu protestovali zbog izgradnje akvarijuma koji je, kako kažu, sporan jer će praktično oduzeti građanima park Ušće. Policijski kordon stoji oko ograđenog dela parka Ušće. Studenti u blokadi objavili su da je skup kod Ušća završen i uputili apel građanima da se kreću u grupama. Niš, Pirot, ProkupljeOkupljanje je i u Nišu, Pirotu i Prokuplju. Nišlije šetaju do policijske ispostave u Nišu. "Ne okrećite glavu, mi smo narod, nas treba da štitite... Ne kriminalce, ćacije, batinaše, već narod", poručila je jedna članica zborova.

Ukrajinski i ruski pregovarači okupili su se 17. februara u Ženevi u Švicarskoj, na novoj rundi mirovnih pregovora pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država, a razgovori bi trebalo da se nastave i narednog dana. "Imamo okvir rada koji je usaglasio predsjednik Ukrajine i jasan mandat. Na dnevnom redu su sigurnosna i humanitarna pitanja", glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov u objavi na društvenim mrežama na početku razgovora. Umerov je objavio i fotografiju na kojoj se ruski i ukrajinski timovi nalaze jedni naspram drugih, dok su američki pregovarači smješteni između njih. Izvori u Washingtonu rekli su za RSE da su razgovore pratili i savjetnici za nacionalnu sigurnost Britanije, Francuske, Njemačke i Italije. Pregovori se održavaju svega nekoliko sati nakon još jednog vala ruskih napada na mete širom Ukrajine, u kojima su korištene stotine dronova i raketa. Sastanci u Ženevi održavaju se sedmicu uoči četvrte godišnjice ruske invazije u punom obimu, sukoba u kojem je na obje strane poginulo ili ranjeno oko dva miliona ljudi. Američki napori da se sukob okonča napredovali su dalje nego u bilo kojoj fazi od prvih mjeseci nakon invazije 24. februara 2022. Međutim, Rusija je i dalje nepopustljiva u svojim zahtjevima, uključujući i to da se Kijev odrekne dijela teritorije koji još uvijek drži u istočnom Donbasu. Ukrajina, s druge strane, traži od Washingtona i evropskih saveznika čvrste sigurnosne garancije koje bi je zaštitile od buduće ruske agresije. I Ukrajina i Rusija prethodne su runde pregovora, koje su se bavile detaljnim sigurnosnim pitanjima, opisale kao pozitivne. Ipak, u ruskoj delegaciji koja je stigla na novu rundu nalazi se i Vladimir Medinski, revizionistički istoričar i bivši ministar kulture, čije je stavove Ukrajina ranije opisala kao "pseudoistorijske". Pred početak razgovora, šef ukrajinske delegacije Kirilo Budanov prozvao ga je na oštar način izjavom: "Sa kolegama ćemo razgovarati o lekcijama naše istorije i tražiti ispravne zaključke." Američki napore u pregovorima vode specijalni izaslanik Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner. Uoči pregovora, Trump — frustriran neuspjehom da postigne napredak — izvršio je pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog: "Čekaju nas veliki razgovori. Biće vrlo lako", rekao je novinarima. "Ukrajina bolje da brzo sjedne za sto. To vam jedino poručujem." I na bojnom polju i u pregovorima, čini se da Rusija vjeruje da ima prednost. Iako se ruske snage sporo probijaju duž linije fronta, Moskva je teško oštetila ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Milioni ljudi pokušavaju preživjeti neobično hladnu zimu bez grijanja i električne energije. Donbasenergo, ukrajinska energetska kompanija, saopštila je 17. februara da su tri njena radnika poginula kada je dron pogodio vozilo u kojem su se nalazili. Ukrajinska vojska navela je da je Rusija ispalila više od 420 dronova i raketa na mete širom zemlje. Hitne službe izvijestile su o ranjenim civilima u Odesi na Crnom moru i u sjevernom gradu Sumiju. Na sjeveru Rusije, Telegram kanali su izvijestili o eksploziji u vojnom objektu u Sertolovu u Lenjingradskoj oblasti, u kojoj su poginule najmanje dvije osobe. Nije bilo informacija o uzroku. Ranije je na Krimu, koji je Rusija anektirala, Mihail Razvožajev, administrator lučkog grada Sevastopolja kojeg je postavila Moskva, izjavio da je više od 24 drona oboreno tokom "jednog od najdužih napada u posljednje vrijeme".

Portparolka Evropske komisije je 17. februara potvrdila da je Brisel u kontaktu s Ukrajinom u vezi s naftovodom Družba, koji je oštećen od kraja januara, što je spriječilo dotok ruske nafte u Mađarsku i Slovačku. "U kontaktu smo s Ukrajinom oko vremenskog okvira za popravku naftovoda Družba i toga koliko brzo bi mogao ponovo biti stavljen u funkciju", rekla je Anna-Kaisa Itkonen novinarima u Briselu, dodajući da je Evropska komisija spremna sazvati hitnu koordinacionu grupu sa relevantnim stranama kako bi se razgovaralo o alternativnim pravcima snabdijevanja gorivom. Itkonen je dodala i da "nema kratkoročnih rizika za sigurnost snabdijevanja u Mađarskoj i Slovačkoj", jer te zemlje imaju zalihe za 90 dana. Obustava dotoka ruske nafte kroz naftovod izazvala je tenzije između Ukrajine i država članica EU Mađarske i Slovačke. Dok je Kijev tvrdio da je ruski napad dronom odgovoran za prekid snabdijevanja koji je počeo 27. januara, slovački premijer Robert Fico rekao je 15. februara da je Ukrajina odlagala ponovno pokretanje protoka nafte kako bi izvršila pritisak na Mađarsku da povuče veto na buduće članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji. Fico je to nazvao "političkom ucjenom". Iako je Evropska unija uvela zabranu uvoza ruske nafte preko naftovoda zbog rata Rusije u Ukrajini, kontinentalne zemlje bez izlaza na more – Mađarska i Slovačka – obezbijedile su izuzeća od tih sankcija. Mađarska je 16. februara takođe izrazila želju da iskoristi privremeno izuzeće kako bi uvezla rusku sirovu naftu morskim putem preko Hrvatske, koristeći naftovod Jadran. "Tražimo od Hrvatske da omogući transport ruske nafte do Mađarske i Slovačke putem Jadranskog naftovoda, jer naše izuzeće od sankcija dopušta uvoz ruske nafte morem u slučaju prekida isporuke preko naftovoda", napisao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijjarto na mreži X. Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar poručio je da će Zagreb moći pomoći, napisavši na X-u da "Hrvatska neće dozvoliti da snabdijevanje gorivom u Centralnoj Evropi bude ugroženo. Spremni smo pomoći u rješavanju aktuelnog poremećaja". Ipak, u istoj objavi kritikovao je Budimpeštu i Bratislavu zbog toga što do sada nisu uspjele diverzifikovati svoje energetske izvore, poručivši: "Jadranski naftovod je spreman, tako da više nema tehničkih izgovora za ostanak vezan za rusku naftu u bilo kojoj zemlji EU. Barel kupljen od Rusije nekima se može činiti jeftinijim, ali pomaže finansiranju rata i napada na ukrajinski narod. Vrijeme je da se prekine s ratnim profiterstvom." U izvještaju objavljenom 16. februara, Centar za proučavanje demokratije (CSD), istraživački institut iz Bugarske, također je naveo da Mađarskoj ruska nafta nije neophodna jer su drugi izvori lako dostupni. "Ne postoje tehnički ni ekonomski razlozi za produžavanje izuzeća od sankcija na rusku naftu u Centralnoj Evropi. Kontinuirana zavisnost Mađarske je politička odluka koja slabi jedinstvo EU i potkopava kredibilitet sankcija. Postepeno ukidanje ruske sirove nafte do kraja 2026. godine i moguće je i neophodno za dugoročnu energetsku sigurnost Evrope", izjavio je Martin Vladimirov, direktor CSD-ovog programa za energetiku i klimu.

Pregovori predstavnika poljoprivrednika, koji sedam dana protestuju i blokiraju puteve, i Ministarstva poljoprivrede Srbije su propali, a poljoprivrednici najavljuju radikalizaciju protesta. Kako prenosi N1 poljoprivrednici su rekli da im u Vladi Srbije ništa nije ponuđeno. Nije precizirano šta znači radikalizacija protesta, a pretpostavlja se da će to podrazumevati da se aktivira što veći broj poljoprivrednika i vozila koji će učestvovati u blokadama na više mesta u Srbiji. Poljoprivrednici šest čačanskih sela su pred sami sastanak blokirali u selu Slatina put Čačak-Kraljevo u znak podrške proizvođačima mleka koji od 11. februara blokiraju Ibarsku magistralu u Mrčajevcima kod Čačka u zapadnoj Srbiji. Saobraćaj je bio zaustavljen je sa oko 100 traktora, a zbog blokade stvorila se velika kolona kamiona, šlepera i automobila. Protest se održava zbog, kako se ističe, sve težeg finansijskog položaja domaćih proizvođača mleka i mesa. Prema rečima organizatora protesta, proizvođači mleka i poljoprivrednici su od Vlade Srbije tražili da se hitno stopira kompletan uvoz svih poljoprivrednih proizvoda. Traže i da se država obaveže da otkupi postojeće viškove u robne rezerve, kako bi se što pre stabilizovalo i regulisalo tržište. Ukazali su i da do sada nisu dobili odgovor Vlade na ono što su ranije tražili. Ranije su pred državu kao zahteve postavili zaštitu domaćeg tržišta mleka i mesa, uvođenje kvota na uvoz, kontrolu kvaliteta i porekla mleka i mlečnih proizvoda na granici, vraćanje otkupnih cena na prethodni nivo, kao i garantovan otkup od svakog proizvođača. Blokadama saobraćajnica pre sedam dana prethodio je protest na kojem je simbolično na put prosuto četiri tone mleka. Reagujući na zahteve protesta, Ministarstvo poljoprivrede je ranije, 11. februara saopštilo da je "sprovelo čitav niz mera kako bi očuvalo i ojačalo domaću proizvodnju mleka i obezbedilo stabilne uslove za rad stočara, u uslovima izraženih poremećaja na regionalnom i evropskom tržištu". "Pad otkupnih cena, viškovi mleka na pojedinim tržištima i rast troškova proizvodnje predstavljaju zajednički izazov za proizvođače u većini država", ocenilo je Ministarstvo. Niska cena sirovog mleka godinama je problem poljoprivrednika u Srbiji, pisao je u januaru Radio Slobodna Evropa (RSE). Kako bi ukazali na problem, stočari iz Šumadije protestovali su krajem prošle godine u Kraljevu, gde su pred Novu godinu građanima podelili tonu mleka. Ministarstvo poljoprivrede poručilo je tada da razume zabrinutost proizvođača, ali da tržišne cene formiraju ponuda i tražnja.

Novoizabrani predsjednik Republike Srpske, Siniša Karan, položio je svečanu zakletvu 17. februara u Narodnoj skupštini ovog bh. entiteta, čime je i zvanično stupio na dužnost. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 13. februara, zvanično potvrdila da je Karan, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika RS. On će ovu funkciju obavljati do sljedećih opštih izbora u BiH, koji bi trebalo da budu održani u oktobru ove godine. Karan je biran na prijevremenim izborima održanim 23. novembra prošle godine. Ipak, sa stupanjem na funkciju je morao da pričeka, jer su izbori ponovljeni na 136 biračkih mjesta, zbog otkrivenih zloupotreba. Uključujući rezultate na ponovljenim izborima održanim 8. februara, Karan je osvojio ukupno 50,5 odsto glasova, a njegov glavni protivkandidat, Branko Blanuša iz opozicione Srpske demokratske stranke, 48,1 odsto ukupnog biračkog tijela. Izbori u RS su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu 2025. oduzet predsjednički mandat, zbog presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. U međuvremenu, funkciju predsjednika kao vršilac dužnosti je obavljala Ana Trišić Babić, Dodikova dugogodišnja savjetnica. Siniša Karan (63) je doktor pravnih nauka iz Banjaluke, koji je posljednjih nekoliko godina obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova RS, a veći dio karijere je proveo kao policajac.

Ishod indirektnih razgovora Irana i Sjedinjenih Država o nuklearnom programu ostaje nejasan nakon druge runde održane 17. februara. Niti jedna od strana nije izdala saopćenje niti se obratila medijima. Uz posredovanje Omana, pregovori imaju za cilj rješavanje višegodišnjeg spora oko iranskog nuklearnog programa dok Sjedinjene Države nastavljaju gomilati snage u Arapskom moru. Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump upozorio je da bi neuspjeh u postizanju sporazuma mogao dovesti do vojnih udara. Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Khamenei odbacio je američke prijetnje vojnom akcijom dok su iranski i američki pregovarači započinjali indirektne razgovore o nuklearnom programu Teherana u Ženevi. Obraćajući se okupljenim pristalicama u Teheranu, Khamenei je 17. februara sugerirao da Iran ima sposobnost potopiti američke ratne brodove koji se gomilaju pred njihovim vratima. "Ono što je opasnije od ratnog broda jeste oružje koje ga može poslati na dno mora", rekao je, misleći na iranske rakete. Njegovi komentari dolaze dan nakon što je Trump nagovijestio mogućnost vojne akcije ukoliko diplomatija ne uspije. "Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma", rekao je Trump novinarima 16. februara. "Mogli smo imati sporazum umjesto da pošaljemo B-2 da unište njihov nuklearni potencijal. I morali smo poslati B-2", dodao je, referirajući se na bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja u junu 2025. godine. Američki predsjednik je ranije rekao da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi". Obraćajući se direktno Trumpu, Khamenei je rekao da predsjednik "neće moći" srušiti Islamsku Republiku. Trump je kazao da će biti "indirektno" uključen u razgovore u Ženevi. Ovo predstavlja drugu rundu pregovora ove godine između Teherana i Washingtona, nakon razgovora ranije ovog mjeseca u Muskatu. Iran je saopćio da su spremni podvrgnuti se strogom režimu inspekcija nuklearnih postrojenja u zamjenu za ukidanje američkih sankcija. Također su nastojali predstaviti svoju sankcijama pogođenu ekonomiju kao unosnu investicijsku priliku za američke kompanije. Međutim, Teheran je odbacio mogućnost pregovaranja o pitanjima kao što su njegov raketni program i podrška posredničkim snagama u regiji, što su crvene linije za koje administracija Trumpa insistira da moraju biti obuhvaćene. Razgovori su održani u omanskom konzulatu, pri čemu su posrednici razmjenjivali poruke između iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija i specijalnog američkog izaslanika Stevea Witkoffa. Dok Sjedinjene Države jačaju vojno prisustvo u Arapskom moru, Islamska revolucionarna garda (IRGC) je 16. februara započela pomorske vježbe u Hormuškom moreuzu. Iranski mediji su izvijestili da je cilj testirati operativnu spremnost mornarice IRGC-a protiv "mogućih sigurnosnih i vojnih prijetnji". Državni mediji su 17. februara objavili privremeno zatvaranje dijelova moreuza iz "sigurnosnih razloga". Kako tenzije sa Zapadom eskaliraju, Teheran često prijeti ometanjem prolaza kroz moreuz, globalnu usku tačku kroz koju svakodnevno prolazi više od 20 posto svjetskih zaliha nafte.

U Sarajevu je završen protest nekoliko stotina osoba, peti po redu, nakon što se 12. februara dogodila nesreća kada je tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište, pri čemu je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, a više osoba je ozlijeđeno. "Tražimo pismene ostavke i da dok primaju plate srede gradski prevoz", kazao je jedan o učesnika protesta u utorak, 17. februara. Okupljanje je bilo ispred Zemaljskog muzeja u blizini tramvajske stanice gdje se dogodila nesreća, nakon čega je nastavljeno kroz centar grada, glavnom saobraćajnicom koja je bila zatvorena. Javnosti se isti dan obratio i predsjednik Kantonalne vlade u ostavci Nihad Uk. On je pozvao Tužilaštvo KS da "otvori predmete i procesuira odgovorne" za, kako je naveo, kriminal u gradskom prijevozničkom poduzeću. Uk je ostavku podnio u 15. februara, čime je Vlada Kantona Sarajevo (KS) prešla u tehnički mandat. Ostavku mora prihvatiti Skupština KS i potom imenovati novog mandatara i vladu. Dan kasnije ostavku je podnio i direktor KJKP GRAS-a Senad Mujakić. Vozač tramvaja pušten je na slobodu nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu odbio prijedlog Tužilaštva KS za određivanje pritvora. Ova pravosudna institucija je prethodno zatražilo jednomjesečni pritvor, navodeći da je uzrok nesreće bio "ljudski faktor", dok se vozač izjasnio da nije kriv i da je uzrok tehnička neispravnost tramvaja, na čemu inzistiraju i iz Sindikata GRAS-a. Stotine građana protestirale su prethodna četiri dana na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu naložilo je policiji da se identifikuju svi učesnici nasilja na protestu, održanom dan ranije u centru grada, "bez obzira ko su". Saopštenje Tužilaštva usledilo je nakon što je nekoliko novinara i studenata napadnuto 16. februara u večernjim satima, kada su se, razdvojeni policijskim kordonima, istovremeno održavali skupovi pristalica i protivnika vlasti. Studenti u blokadi fakulteta, koji su organizovali antivladin skup, optužili su pristalice vlasti za napad na njih. Tvrde da su ih vređali, udarali i šutirali, dok policija, u prvi mah, nije reagovala. Povređenima su lekarske ekipe na licu mesta pružile pomoć, a potom su sprovedeni u Urgetni centar na preglede. Incidenti su se dogodili ispred zgrade Srpskog narodnog pozorišta (SNP), dok se u pozorištu, za to vreme, uz prisustvo predstavnika vlasti, održavala svečana akademija povodom 200 godina od osnivanja Matice srpske. Tužilaštvo je 17. februara saopštilo da je na protestu došlo do nasilja i fizičkog obračuna, te da je to kvalifikovano kao nasilničko ponašanje na javnom skupu. "Tužilaštvo je naložilo policiji da bez odlaganja izvrši identifikaciju svih lica koja su učestvovala u vršenju nasilja, bez obzira ko su, kao i da preduzme sve zakonom propisane mere i radnje u cilju prikupljanja i obezbeđivanja dokaza, radi procesuiranja odgovornih lica", navodi se u saopštenju. Krivična prijava zbog napada na novinaraPrethodno je Višem javnom tužilaštvu podneta krivična prijava zbog napada na novinara portala "Razglas news" Žarka Bogosavljevića tokom protesta ispred Srpskog narodnog pozorišta. U krivičnoj prijavi se navodi da ga je više osoba na skupu ispred SNP-a najpre okružilo, te da mu nisu dozvolili da obavlja svoj posao, iako je bio označen kao novinar noseći fluorescentni prsluk sa natpisom "press". "Zatim ga je jedno lice iz grupe sa kačektom na glavi, udarilo ga po ruci, dok su druga, za sada nepoznata lica iz grupe udarala u predelu leđa, usled čega je Bogosavljeviću mobilni telefon ispao na zemlju, koji su lica iz grupe gazila dok je bio na zemlji", navedeno je u prijavi. Takođe, tužilaštvu su dostavljeni i video snimci događaja, kao i identitet jedne od osoba koja ga je napala fizički, a koju je Bogosavljević snimio. Bogosavljević je izjavio i da policija nije reagovala i da nije privela napadače. Napad na Bogosavljevića osudila su novinarska udruženja - Udruženje novinara Srbije i Nezavisno udruženje novinara Srbije, uz zahtev da nadležni pronađu i kazne odgovorne, i tako pošalju poruku da se napadi na novinare ne smeju tolerisati. Studenti i profesori optužuju policiju da nije reagovalaOptužbe da policija nije reagovala na napad izneli su i studenti u blokadi više novosadskih fakulteta, na svojim zvaničnim nalozima na društvenim mrežama. Uz objavu više video snimaka, na kojima se vidi napad na grupu studenata i novinara, studenti u blokadi su naveli, pored ostalog, da su "plaćenici SNS-a" napali njihove kolege. "Jednu našu koleginicu su gurali, udarali, a kasnije oborili na zemlju, usled čega je udarila glavom o zid. Drugom kolegi su udarcem razbili glavu, trećem slomili zub, a kolege koje su pokušale da ih odbrane od batinaša su šutirane i udarane, dok su na njih bacali pikavce", saopštili su studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Policiji, koju optužuju da je "stajala sa strane i nepomično posmatrala", uputili su poruku "koga štitite", uz zahtev da napadači budu procesuirani. Na profilima studenata u blokadi i opozicionih partija na društvenim mrežama objavljene su i fotografije ljudi za koje se tvrdi da su napadači i njihov identitet, uz opis da se radi o "batinašima Srpske napredne stranke" koji su i ranije napadali demonstrante. Za neke od njih se navodi da su u pitanju višestruko osuđivana lica. Napad na grupu studenata i novinara osudila je i neformalna inicijativa profesora Univerziteta u Novom Sadu "Slobodan univerzitet". Saopštili su da zahtevaju "hitnu i transparentnu istragu incidenta, identifikaciju i procesuiranje odgovornnih, kao i jasno utvrđivanje odgovornosti za propuste policije". "Posebno je zastrašujuće i duboko uznemirujuće to što policija, uprkos izuzetno velikom prisustvu na terenu, nije reagovala kako bi zaštitila napadnute studente i sprečila eskalaciju nasilja", ukazao je "Slobodan univerzitet". Naprednjaci optužuju demonstrante za 'sramno i vulgarno' protestovanjeDo objave vesti, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa o incidentima u Novom Sadu. Čelnici Srpske napredne stranke nisu komentarisali napad na studente i novinare, za koji su optužene njihove pristalice. Gradonačelnik Novog Sada iz redova naprednjaka Žarko Mićin je, sa druge strane, demonstrante optužio za "sramno, agresivno i vulgarno protestovanje" uoči svečane akademije u Srpskom narodnom pozorištu, te za "omalovažavanje jubileja" Matice srpske i "pokušaj opstrukcije". Predsednik SNS-a, bivši premijer Srbije i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević je demonstrante optužio da su "napali crkvene velikodostojnike" koji su bili među zvanicama na svečanosti u Srpskom narodnom pozorištu. Predsednica Skupštine Ana Brnabić je ocenila da su "blokaderi", kako pogrdno naziva antivladine demonstrante, "napali" najstariju kulturnu instituciju Srbije - Maticu srpsku, te da je to "strašno i nedopustivo". "Morala sam da se oglasim i upozorim da treba da se osvestimo da su nas blokaderi doveli do toga da mi u našoj zemlji, u jednom gradu u našoj Srbiji, treba na ulice da izvodimo kordone policije da bismo obezbedili da se obeleži dva veka rada Matice srpske", kazala je Brnabić. Čelnici naprednjaka su se grupi pristalica vlasti, koja se okupila ispred pozorišta, zahvalili jer su "brojnošću i dostojanstvom" poslali poruku podrške institucijama. Nekoliko stotina pristalica vladajuće stranke se, par sati pre početka akademije, okupilo na samom ulazu u zgradu pozorišta. Oko njih su bile raspoređene jake policijske snage, koji su sprečavale antivladine demonstrante da priđu pozorištu. Kako su očevici naveli reporterki RSE, u jednom momentu su se pristalice vlasti zaletele na na grupu studenata i novinara. Kažu da ih je grupa muškaraca, obučenih u crno, vređala, šutirala, gurala i udarala, dok policija, u prvi mah, nije reagovala. Demonstranti su se, u popodnevnim satima 16. februara, okupili u Novom Sadu na poziv studenata u blokadi i zborova građana. Protest je zakazan nekoliko dana ranije, jer je prvobitno bilo najavljeno da će govor na svečanosti Matice srpske održati predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Vučić je potom rekao da neće doći na svečanu akademiju, ali studenti i zborovi nisu odustali od protesta. U Novom Sadu je u obrušavanju nadstrešnice železničke stanice novembra 2024. poginulo 16 osoba, a jedna teško povređena. To je izazvalo talas antivladinih protesta koji traju duže od 15 meseci. Predvode ih studenti, a fokusu demonstracija su optužbe da su do nesreće doveli nemar vlasti i korupcija.