U Bosni i Hercegovini će u nedjelju, 4. oktobra, biti održani Opšti izbori, prvi koji će biti provedeni uz upotrebu biometrijske identifikacije birača, skenera glasačkih listića, te brzu transmisiju izbornih rezultata. Kako je 2. oktobra saopštila Centralna izborna komisija BiH, to znači da će na redovnim biračkim mjestima birači biti biometrijski identifikovani, a listići će se optički skenirati. Glasovi se neće brojati samo pomoću uređaja. I dalje će se raditi ručno brojanje, a eventualne razlike će se dodatno provjeravati. Za provedbu nove tehnologije je izdvojeno 112,5 miliona maraka. U nedjelju ujutro će biračka mjesta biti otvorena u 7, a zatvorena u 19 sati. U Bosni i Hercegovini će biti otvoreno 5121 biračko mjesto. Biračko pravo se na glasanju može ostvariti na osnovu lične karte, pasoša ili vozačke dozvole. Van Bosne i Hercegovine je registrovano oko 48 hiljada osoba, od čega će putem pošte glasati više od 45 hiljada birača. Glasanje će biti organizovano u 20 diplomatsko-konzularnih i počasnih predstavništava BiH širom svijeta. Predizborna šutnja počinje u ponoć, 3. oktobra i trajaće do završetka izbora, 4. oktobra u 19 sati. Na izborima se biraju članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U Federaciji BiH biraju se i kantonalne skupštine. Pravo glasa na izborima ima oko 3,4 miliona birača. Za izbore je iz budžeta Bosne i Hercegovine izdvojeno 24,2 miliona maraka. Centralna izborna komisija je akreditovala i 2432 posmatrača, od čega 756 međunarodnih.

Protok sirove nafte iz Persijskog zaliva oporavio se na nivo blizu prije rata, ali najnoviji podaci pokazuju da veliki dio nafte stiže na tržišta putem ruta i aranžmana za transport koji nisu postojali prije konflikta, što postavlja pitanje da li Iran gubi svoj uticaj u Ormuskom moreuzu. Najmanje 16,5 miliona barela sirove nafte dnevno napustilo je region između 1. i 28. septembra, što je jednako prosjeku pred rat kada se Iran isključi, prema podacima firme za analizu robe Kpler. Ali dok su nivoi sirove nafte porasli, usko grlo rafinerije koje je izazvalo globalni skok cijena dizela i dalje postoji. Podaci Evropske unije objavljeni 1. oktobra pokazali su da su cijene dizela na pumpama na rekordnim nivoima. Cijene su takođe porasle u Sjedinjenim Državama uprkos oporavku izvoza nafte. Ruta se, u međuvremenu, dramatično promijenila. Prije rata, 83 odsto sirove nafte u regionu prelazilo je Ormuski moreuz. U septembru je 40 odsto zaobišlo moreuz, a nafta se umjesto toga kretala cjevovodima i drugim rutama preko Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oko 60 odsto, ili 9,9 miliona barela dnevno, fizički je prešlo Ormuz. Kpler je rekao da je više od 70 odsto sirove nafte koja je prešla moreuz u avgustu, posljednjem dostupnom mjesecu sa podacima, promijenilo tankere na obali Omanskog zaliva, ističući koliko je trenutni sistem udaljen od normalnog komercijalnog brodarstva. Za Iran, oporavak je znak da je njegova sposobnost da poremeti plovni put značajno smanjena. Mohamed Gaedi, predavač na Univerzitetu George Washington, rekao je za Radio Farda Radija Slobodna Evropa (RSE) da je trenutni nivo saobraćaja već prevelik za Teheran i "neprihvatljiv" za tamošnje vlasti. Ali brojke ne znače da je Iran jednostavno izgubio kontrolu nad Ormuzom. Teheran nikada formalno nije kontrolisao moreuz. Njegov uticaj se umjesto toga zasnivao na sposobnosti da učini prolaz opasnim, primoravajući brodarske kompanije da procijene rizike i troškove ulaska u Zaliv. Čini se da je ta sposobnost oslabila kako američke snage pružaju zaštitu komercijalnom brodarstvu, a kompanije razvijaju načine za prevoz nafte, ograničavajući svoju izloženost moreuzu. Ellen R. Wald, autorka i analitičarka energetskog tržišta, rekla je za RSE da iranska "sposobnost i/ili volja da napadne brodove u Zalivu opada", omogućavajući brodovima da tranzitiraju pod američkom vojnom zaštitom. Ali je upozorila da oporavak protoka ne treba miješati sa povratkom u normalu. Neke brodarske kompanije prihvataju značajne rizike kako bi efikasno transportovale naftu kroz moreuz do većih tankera koji čekaju izvan Zaliva. Druge rade bez osiguranja ili pod neobično teškim uslovima. "Ovo nije povratak u normalu", rekla je Wald. "Ovo su značajni rizici i dolaze sa visokim troškovima". I zato cijene nafte ne padaju mnogo uprkos povećanju protoka nafte. Ratna premijaOporavak protoka sirove nafte smanjio je dio neposrednog pritiska na globalne zalihe, ali Wald ne očekuje da će se cijene nafte vratiti na nivoe prije rata. Kontinuirana prijetnja brodovima, povećani troškovi osiguranja i zavisnost od američke vojne zaštite znače da "ratna premija" ostaje ugrađena u cijenu nafte. Najnoviji podaci kompanije Kpler takođe pokazuju zašto oporavak izvoza ne treba miješati sa obnavljanjem starog sistema trgovine naftom u Zalivu. Prije rata, skoro sav izvoz sirove nafte u regionu zavisio je od Ormuza. Sada, cjevovodi, rute Crvenog mora i priobalni transferi sa broda na brod pomažu proizvođačima da zaobiđu zagušenje. Kpler je rekao da je izvozni sistem regiona efikasno obnovljen oko poremećaja. Što se više nafte kreće bez zaustavljanja, to je slabija sposobnost Teherana da koristi Ormuz kao sredstvo prinude. Ali vanredne mjere potrebne da se nastavi tok te nafte takođe pokazuju da moreuz ostaje izvor uticaja. Gaidi je rekao da ne vjeruje da će Iran moguće napasti regionalnu energetsku infrastrukturu, uprkos komentarima iz Teherana da bi to moglo eskalirati ciljanjem naftnih postrojenja. Tvrdio je da izvještaji koji prikazuju Iran kao da je izgubio kontrolu nad Ormuzom sami po sebi mogu rizikovati da izazovu takav odgovor. Za sada, međutim, dokazi ukazuju na postepeno smanjenje, a ne na potpuni nestanak iranskog uticaja. I sve dok brodovima i dalje treba vojna zaštita, neobične rute i skupa rješenja za prevoz te nafte, Ormuz ostaje ranjivo mjesto za Vašington, čak i ako Iran više nije u stanju da vrši isti stepen pritiska na njega kao što je to činio na vrhuncu rata.

Vizne i finansijske sankcije za zvaničnike u Srbiji, traže se u dvostranačkom predlogu zakona koji su Čak Grejsli (Chuch Grassely), republikanski senator, i njegov kolega iz redova demokrata Ričard Blumental (Richard Blumental), podneli Senatu SAD. Primena mera koje se protiv Srbije predlažu, precizira se, mogu biti zaustavljene, tojest odnosi sa Srbijom se mogu dalje unapređivati, ukoliko se u određenim rokovima ostvari napredak. Napredak podrazumeva usklađivanje Srbije sa spoljnom politikom Evropske unije i NATO-a. To se pre svega odnosi na usklađivanje politike prema Rusiji, Kini i Iranu. Podvlači se da su politička i ekonomska bliskost koju Srbija ostvaruje sa Rusijom i Kinom rizik pa interese SAD. Od Beograda se, kako stoji u tekstu koji je jedan od predlagača objavio u petak, traži jačanje vladavine prava, puna istraga o tragediji u Novom Sadu, kao i o prekomernoj upotrebi sile protiv mirnih demonstranata na protestima koji su usledili posle tragedije. Takođe, sugeriše se i zaustavljanje nedavno obnovljenog strateškog dijaloga Srbije i SAD. Da bi neki zakon bio usvojen u Kongresu potrebno je da prethodno prođe i Senat i Predstavnički dom. Predlog zakona je skoro identičan predlogu koji su krajem avgusta Predstavničko domu Kongresa podneli kongresmeni, republikanac Džo Vislon (Joe Wilson) i demokrata Bil Kiting (Bill Keating). Kome se predviđaju sankcije?Vizne i finansijske sankcije se predviđaju za pojedince koji doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkan, odnosno "podržavaju štetne aktivnosti Rusije širom sveta". "Vlada Srbije vodi spoljnu politiku usmerenu na produbljivanje političkih, ekonomskih i bezbednosnih veza sa Ruskom Federacijom i Narodnom Republikom Kinom, iako Srbija i dalje ima formalni status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji", stoji u objašnjenju predloga. Konstatuje se i saradnja koju je Srbija ostvarila sa Iranom: "Srbija i Iran produbili su tehnološke i političke veze uprkos opsežnim sankcijama koje su SAD i međunarodna zajednica uvele Iranu, potpisavši u februaru 2025. godine memorandum o razumevanju o saradnji u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija i veštačke inteligencije, kao i održavši bilateralne političke konsultacije u aprilu 2025. godine." Ministar po zadatku u Teheranu: Srbija uz Rusiju, Kinu, Belorusiju na sahrani HamneijaMere bi se odnosile, precizira se, na one aktere koji svojim činjenjem opstruiraju međunarodne sporazume koji garantuju stabilnost Zapadnog Balkana, kao što su Dejtonski mirovni sporazum o BiH iz 1995. godine i Ohridski sporazum Kosova i Srbije iz 2023. godine. Takođe, sankcije bi se mogle primeniti i na one koji opsturiraju rad Rezidualnog mehanizma, naslednika Haškog tribunala za procesuiranje ratnih zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji. Sankcije su predviđene i za pojedince u Srbiji koji učestvuju u korupciji, teškim kršenjima ljudskih prava ili podrivaju demokratske institucije. Naglašavaju se okolnosti tragedije prilikom rušenja nadstrešice na nešto ranije rekonstruisanoj železničkoj stanici u Novom Sadu. "Urušavanje renovirane nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, u kojem je poginulo 16 ljudi i koje mnogi građani Srbije pripisuju nemaru povezanom sa korupcijom prilikom ugovaranja državnih infrastrukturnih projekata, zahteva potpuno, transparentno i nezavisno utvrđivanje činjenica", navedeno je u zakonskom predlogu. Strateški dijalog pod znakom pitanjaPo zakonskom predlogu državni sekretar bi trebalo da obustavi Strateški dijalog SAD – Srbija, ukoliko Srbija nastavi sa istim trendom odnosa sa Rusijom, Kinom i Iranom, ne obezbedi slobodne i poštene izbore, borbu protiv korupcije i vladavinu prava, kao i ne garantuje slobodu štampe i okupljanja. Posle više odlaganja i godinu i po dana nakon što je otvoren, strateški dijalog Srbije i SAD obnovljen je potpisivanjem Memoranduma o saradnji u oblastima energetike i infrastrukture jula ove godine. Ko bi kontrolisao primenu zakona?Predviđa se da će najkasnije u roku od 180 dana od dana stupanja zakona na snagu američki državni sekretar, u koordinaciji sa direktorom Nacionalne obaveštajne službe i sekretarom za odbranu, podneti nadležnim odborima Kongresa izveštaj o koracima koje je Beograd preduzeo. U njemu će biti razmotreni "obim ruskog političkog, ekonomskog, energetskog i bezbednosnog uticaja u Srbiji; obim investicija, infrastrukturnih projekata, kao i političkih veza i veza u sektoru bezbednosti između Srbije i Kine, uključujući sve moguće posledice po interese NATO-a i Evropske unije na Zapadnom Balkanu". Takođe, očekuje se i procena u kojoj meri bliske ekonomske, političke i druge veze Srbije sa Rusijom i Kinom predstavljaju rizik po interese SAD. Šta su izjavili predlagači?Kako je na svom zvaničnom sajtu objavio predlagač, republikanski senator Čak Grejsli, predlog sadrži jasne i proverljive zahteve. "Srbija igra ključnu ulogu u očuvanju mira i bezbednosti na Zapadnom Balkanu. Od presudnog je značaja sprečiti Rusiju, Kinu ili Iran da utiču na Srbiju i destabilizuju region. Naš dvostranački predlog zakona pomogao bi u jačanju demokratskih institucija Srbije, a sadrži i ključne mere odgovornosti, poput sankcija, kako bi se podstakao povratak zemlje snažnoj demokratiji", izjavio je Grejsli. Njegov kolega i predlagač iz redova demokrata Ričard Blumental podvlači da odnosi SAD i Srbije moraju da budu zasnovani posvećnosti borbi protiv autokratije. "Od dolaska na vlast, aktuelna vlast u Srbiji produbila je veze sa Vladimirom Putinom i Xi Jinpingom. Ovaj zakon će administraciji dati nove instrumente za uvođenje sankcija pojedincima koji omogućavaju nazadovanje demokratije i pokazati da Sjedinjene Države ostaju zaštitnik demokratije. Ponosan sam što učestvujem u predvođenju ove inicijative u Senatu", saopštio je Blumental. Kako se stiglo dovde?Krajem avgusta, predlog zakona u Zastupničkom domu Kongresa podnijeli su kongresmeni, republikanac Džo Vilson i demokrata Bil Kiting. "Zahvalan sam senatorima Grejsliju i Blumentalu što su podneli predlog zakona 'Srbija' u Senatu. Vučićev režim se grčevito bori da ostane na vlasti. Izbori u Srbiji moraju biti slobodni i pošteni", napisao je Vilson na mreži X.

Vijeće Evropske unije odobrilo je 10 miliona eura dodatne finansijske pomoći za Balkanske medicinske snage (BMTF), čime je ukupna podrška EU ovoj regionalnoj inicijativi dostigla 16 miliona eura. Balkanske medicinske snage su multinacionalna vojnomedicinska formacija osnovana 2016. godine sa stalnim sjedištem u Skoplju sa primarnim zadatkom da pruže brzi odgovor na prirodne katastrofe, pomoć civilnom stanovništvu, te učešće u međunarodnim misijama pod mandatom EU, Ujedinjenih nacija i NATO-a. Zemlje učesnice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija. Kako stoji u saopštenju od 2. oktobra Delegacije EU u BiH: "Vijeće je usvojilo mjeru pomoći u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) u vrijednosti od 10 miliona eura, s ciljem jačanja operativnih sposobnosti i spremnosti Balkanskih medicinskih snaga (BMTF). BMTF objedinjuje vojno-medicinske kapacitete regionalnih partnera kako bi pružao vojno-medicinsku podršku međunarodnim operacijama". Kaže se da će mjera pomoći u okviru EPF-a takođe osnažiti kapacitete BMTF-a za zaštitu civilnog stanovništva u slučaju prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem. BMTF već učestvuje u vojnim vježbama radi obuke svog osoblja i jačanja operativne spremnosti i interoperabilnosti te predstavlja konkretan primjer regionalne saradnje u oblasti odbrane. Takođe se navodi da ova odluka naglašava kontinuirani angažman EU i država članica s partnerima sa Zapadnog Balkana u oblasti sigurnosti i odbrane.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine najavila je kako je sve spremno za održavanje Opštih izbora u BiH, 4. oktobra. To će biti prvi izbori u Bosni i Hercegovini koji će biti provedeni uz upotrebu biometrijske identifikacije birača, skenera glasačkih listića, te brzu transmisiju izbornih rezultata. To praktično znači da će na redovnim biračkim mjestima birači biti biometrijski identifikovani, a listići će se optički skenirati. Glasovi se neće brojati samo pomoću uređaja. I dalje će se raditi ručno brojanje, a eventualne razlike će se dodatno provjeravati. Za provedbu nove tehnologije je izdvojeno 112,5 miliona maraka. "Ovo je prvi put da se izbori u BiH provodi putem novih tehnologija, uložili smo maksimalne napore da reduciramo birače i administraciju", kazao je član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar. Biračka mjesta će biti otvorena od 7-19 sati, a pravo da glasa na izborima ima oko 3,4 miliona birača. Biće otvoreno 5121 biračko mjesto u Bosni i Hercegovini. Biračko pravo se na glasanju može ostvariti na osnovu lične karte, pasoša ili vozačke dozvole. Van Bosne i Hercegovine je registrovano oko 48 hiljada osoba, od čega će putem pošte glasati više od 45 hiljada birača. Glasanje će biti organizovano u 20 diplomatsko-konzularnih i počasnih predstavništava BiH širom svijeta. Za koga se glasa na Opštim izborima?Na izborima 4. oktobra se biraju članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U Federaciji BiH biraju se i kantonalne skupštine. "Ukupno se na izborima bira 518 nosilaca kandidata među 7028 ovjerenih kandidata", kazao je predsjednik CIK-a Jovan Kalaba. Za izbore je iz budžeta Bosne i Hercegovine izdvojeno 24,2 miliona maraka. Centralna izborna komisija je akreditovala i 2432 posmatrača, od čega 756 međunarodnih. Predizborna šutnja počinje u ponoć, 2. oktobra i trajaće do završetka izbora, 4. oktobra u 19 sati. Dosadašnji prigovoriCentralna izborna komisija je do sada dobila 774 prigovora žalbi, od čega za preuranjenu predizbornu kampanju 446. Pored toga, 28 je bilo za govor mržnje, zloupotrebu djece 49, a 9 za zloupotrebu javnih resursa.

Njemačka vlada saopćila je da je registrirala pokušaje pojedinih političkih aktera u Bosni i Hercegovini da i prije izbornog dana delegitimiziraju izborni proces i primjenu novih izbornih tehnologija. Ovo je navedeno u službenom odgovoru njemačkog Ministarstva vanjskih poslova zastupniku Bundestaga Borisu Mijatoviću. U odgovoru od 1. oktobra, koji je potpisao državni sekretar Bernhard Kotsch, njemačka vlada navodi da su slobodni i pošteni izbori ključni za napredak BiH na putu prema Evropskoj uniji. "Savezna vlada primila je k znanju da postoje pokušaji političkih aktera u da već unaprijed delegitimiziraju izbore i upotrebu novih izbornih tehnologija", navodi se u odgovoru na zastupničko pitanje koje se odnosilo na moguće izborne manipulacije, strano miješanje i političku situaciju u entitetu Republika Srpska. Berlin je istovremeno pozvao sve unutrašnje i vanjske političke aktere da poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH. Njemačka vlada navodi i da podržava izbornu posmatračku misiju OSCE-a te da u BiH šalje civilne ekspertice i eksperte kako bi pomogli praćenje izbornog procesa. Ovogodišnje izbore obilježava i prva šira primjena novih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prijenos rezultata. Međunarodni posmatrači ranije su najavili da će posebnu pažnju posvetiti mogućim dezinformacijama i stranom miješanju tokom izbornog procesa. Pitanje stranog utjecaja našlo se u fokusu i nakon što je Centralna izborna komisija BiH odobrila akreditacije za 20 ruskih posmatrača. Među njima su, prema istraživanju RSE-a, senatorica Elena Afanaseva, koja se nalazi pod sankcijama EU, SAD-a i Velike Britanije, te bivši oficir ruske vojne obavještajne službe GRU Aleksej Kondratjev, kojeg je RSE ranije doveo u vezu s vojnim sistemom Redut. U samom odgovoru njemačke vlade ne navode se konkretni akteri koji stoje iza pokušaja delegitimizacije izbora niti se direktno spominje Rusija.

Srbija je sa Azerbejdžanom dogovorila nastavak uvoza gasa iz ove kaspijske zemlje, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije za Radio Slobodna Evropa. "Potvrdili smo da ćemo nastaviti da dobavljamo jedan do dva miliona kubnih metara gasa dnevno iz ove zemlje", naveli su iz Ministarstva. Kaspijski gas iz Azerbejdžana, udaljenog više od 3.000 kilometara kopenim putem, stiže preko interkonektora Bugarska-Srbija koji je izgrađen u saradnji sa Evropskom unijom. Prve količine gasa krenule su 1. januara 2024. Tada je dogovorena isporuka do kraja 2026, godišnje do 400 miliona kubnih metara. Potrošnja prirodnog gasa u Srbiji je u 2025. godini iznosila nešto više od tri milijarde kubnih metara, te je učešće gasa iz Azerbejdžana u ukupnoj potrošnji bilo nešto preko osam odsto. U međuvremenu, Srbija i Azerbejdžan proširili su energetsku saradnju. Predstavnici državnih kompanija Elektroprivreda Srbije, Srbijagas i SOCAR iz Azerbejdžana, potpisali su 30. septembra ugovor akcionara o razvoju projekta za izgradnju gasne elektrane u Nišu. Ugovor podrazumeva i osnivanje zajedničkog privrednog društva. "Ovu zemlju ne posmatramo samo kao snabdevača, već i dugoročnog strateškog partnera u energetici", poručuju iz Ministarstva. "O tome govori i zajednički projekat izgradnje gasne elektrane od 500 MW kod Niša, za čiji će rad, prema preliminarnim procenama, biti potrebno oko 500 miliona kubnih metara gasa godišnje, što će takođe uticati na rast potreba Srbije za azerbejdžanskim gasom", dodaju. Iz Ministarstva napominju da bi se sa povećanjem količina prirodnog gasa koje bi se u narednom periodu nabavljale iz Azerbejdžana, povećavao bi se i njegov udeo u ukupnom snabdevanju tržišta Republike Srbije. Uprkos pokušajima da diverzifikuje izvore snabdevanja gasom, između ostalog i kroz ugovor o isporukama gasa sa Azerbejdžanom, Srbija i dalje u velikoj meri zavisi od isporuka gasa iz Rusije. Beograd i Moskva dogovorili su 30. septembra produženje gasnog aranžmana, tako da će u Srbiju do kraja godine nastaviti da stiže ruski gas po "istim povoljnim uslovima kao i do sada". Tom je prethodio telefonski razgovor doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Rusije Vladimira Putina. Nekoliko dana kasnije, iz Brisela je poručeno da Evropska unija (EU) namerava da do kraja naredne godine postepeno obustavi uvoz ruskog gasa i nafte, te da se od Srbije, kao države kandidata, očekuje da svoju energetsku i spoljnu politiku uskladi sa ciljevima EU. Pregovori o članstvu između Brisela i Beograda u zastoju su, između ostalog, i zbog nedovoljne usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Zavisnost od ruskog gasa bio je jedan od argumenata zvaničnog Beograda da ne uvodi sankcije Moskvi.

Presuda Haškog suda bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) mora se u potpunosti poštovati poručila je iz Prištine predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, istovremeno insistirajući da "niko i ništa" ne može prekrojiti historiju Kosova. "Presuda Specijaliziranih vijeća izazvala je snažne emocije. Cijenim vašu odmjerenu reakciju, kao i reakciju političkih lidera koji pozivaju na smirivanje situacije", rekla je von der Leyen na zajedničkoj konferenciji s premijerom Kosova Albinom Kurtijem u Prištini. Na Kosovu se naširoko reagovalo negodovanjem nakon izricanja kazne bivšem predsjedniku Hashimu Thaciju (Hašimu Tačiju) od 25 godina zatvora, bivšem predsjedniku Skupštine Jakupu Krasniqiju (Krasnićiju)od 25 godina, drugom bivšem predsjedniku Skupštine Kadriju Veseliju od 18 godina i bivšem poslaniku Rexhepu (Redžepu)Selimiju od 13 godina. Sva četvorica predvodila su rat OVK-a protiv okupacionih srpskih snaga 1998–1999. godine i kosovski Albanci ih smatraju herojima. Von der Leyen, koja se nalazi u šestoj posjeti Kosovu rekla je da je "ovu presudu donijela nezavisna pravosudna institucija i njen mandat mora biti u potpunosti poštovan". "Ali jedno je jasno: ova presuda odnosi se na individualnu odgovornost optuženih; otpor Kosova nije bio na suđenju i moramo čuvati sjećanje na sve žrtve iz svih zajednica", dodala je. Von der Leyen je po dolasku na aerodrom u Prištini dočekana protestima, gdje je grupa mladih držala transparente protiv odluke Specijaliziranih vijeća. Na Kosovu traju kontinuirani protesti od izricanja presude, jer mnogi Albanci smatraju da je sud OVK okarakterizirao kao zajedničku kriminalnu organizaciju, iako je predsjedavajući sudija u samoj presudi više puta insistirao da borba OVK-a za slobodu nije bila predmet suđenja. Kurti je, govoreći zajedno s predsjednicom Evropske komisije, naglasio da je sud jasno naveo da OVK nije bio na suđenju i da njihova odluka ni na koji način nema za cilj potkopati pravdu ili legitimitet oslobodilačkog rata. Stoga, rekao je, to treba više naglašavati na međunarodnom nivou. Kurti je, međutim, izrazio zabrinutost zbog drugih zaključaka i onoga što je opisao kao stroge kazne, rekavši da očekuje da one budu ispravljene u žalbenom postupku. "Smatramo da one sadrže činjenične, historijske i pravne greške i očekujemo da one budu ispravljene u žalbenom postupku. Pravda mora biti nepristrasna i mora biti viđena i doživljena kao nepristrasna", dodao je Kurti. U međuvremenu, von der Leyen je upitana i o inicijativi za izmjenu Zakona o Specijaliziranim vijećima Kosova. Rekla je da je na samom Kosovu da odluči o tome, ali je upozorila da je "važno garantirati nezavisnost pravosuđa". Ovu inicijativu Demokratske partije Kosova (PDK) razmatra pravna služba premijera Kurtija. Dokument s predloženim izmjenama, između ostalog, zahtijeva da najviše kazne koje se mogu izreći budu 15 godina zatvora te da osuđeni budu podložni predsjedničkom pomilovanju. Pravni stručnjaci koji su ranije govorili za Radio Slobodna Evropa ovu inicijativu ocijenili su teško ostvarivom i postavili pitanje o stvarnom utjecaju koji bi promjena mogla imati. Kosovske nade za članstvo u UnijiTokom ove konferencije premijer Kurti insistirao je da Kosovo "zaslužuje" dobiti status zemlje kandidata na putu ka pridruživanju bloku od 27 članica. "Naravno, uvijek postoje izazovi i u ovom novom svijetu ne nedostaje novih izazova. Ali naš napredak je jasan. Gospođo predsjednice, računamo na vašu podršku da otvoreno govorite o potrebi Kosova da dobije status zemlje kandidata i da pozovete Vijeće da zatraži mišljenje Komisije o našoj aplikaciji", rekao je Kurti. Ali von der Leyen je rekla da Kosovo svoje ambicije za članstvo mora pretvoriti u jasan napredak. "Vjerujem u budućnost Kosova u EU i znam koliko se ljudi na Kosovu osjećaju duboko evropski. Naš zadatak je da ovu težnju pretvorimo u konkretan napredak ka članstvu", rekla je. Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još nema status zemlje kandidata, dok su Albanija i Crna Gora ostvarile veliki napredak i očekuju članstvo prije 2030. godine. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine. Ali duboka politička kriza posljednjih godina već je otežala put Kosova, jer je zemlja tokom većeg dijela tog perioda praktično bila bez vlade s punim mandatom. Ponovo postoji rizik od vanrednih izbora kasnije ove godine ako poslanici do 6. oktobra ne izaberu novog predsjednika. To bi bili četvrti parlamentarni izbori u dvije godine. U međuvremenu, von der Leyen je u četvrtak boravila na Kosovu u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu, a osim sastanka s Kurtijem razgovarala je i s vršiteljicom dužnosti predsjednice Albulenom Haxhiu. Na Kosovo je došla nakon posjete Albaniji, a očekuje se da će turneju nastaviti u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Tokom ove turneje zaobišla je Srbiju i Bosnu i Hercegovinu zbog izbora koje će te dvije zemlje održati u ovom periodu.

Od Bosne i Hercegovine se očekuje da uskladi svoju politiku sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU-a prema Rusiji. To je navedeno u odgovoru Evropske unije na upit Radija Slobodna Evropa o najavljenoj saradnji Republike Srpske i Rusije u oblasti održavanja helikoptera i avionskih motora u Vazduhoplovnom zavodu "Orao" u Bijeljini. Tu mogućnost je najavio Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u RS, nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, 29. septembra. Sastanak je održan nekoliko dana uoči Opštih izbora u Bosni i Hercegovini. Dan kasnije, Dodik, kome je sudski zabranjeno da se kandiduje još pet godina, je po povratku iz Moskve, kazao da je Rusija zainteresovana za saradnju sa "Orlom" i da bi ta saradnja mogla biti proširena i na nove projekte. Konkretne oblasti i uslovi eventualne saradnje još nisu objavljeni. "Odnosi sa Rusijom ne mogu biti kao da je sve po starom dok je na vlasti Putinov režim i dok traje ničim izazvan i neopravdan ruski agresivni rat protiv Ukrajine", navodi se u odgovoru EU za RSE 1. oktobra. Dodaje se kako se Bosna i Hercegovina uskladila sa Odlukom Vijeća EU, čime se obavezala da će svoje nacionalne politike uskladiti s tom Odlukom. Bosna i Hercegovina se pridružila polovinom juna novoj odluci Evropske unije o uvođenju restriktivnih mjera protiv devet osoba i 45 pravnih subjekata povezanih s ruskim vojnim i industrijskim sektorom, te takozvanom "flotom u sjeni". Uz BiH u odluci Vijeća EU pridružile su se Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina. Te zemlje obavezale su se da svoje nacionalne politike usklade s odlukom i osiguraju njenu provedbu. Sankcije su usmjerene protiv osoba i kompanija koje, prema Briselu, učestvuju u aktivnostima koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Posebno se odnose na subjekte povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom i mrežom brodova koje Moskva koristi za zaobilaženje međunarodnih ograničenja i izvoz energenata. BiH se od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine formalno usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, uključujući pakete sankcija uvedene Moskvi. Evropska komisija je i u posljednjim izvještajima navodila da zemlja održava potpuno usklađivanje sa restriktivnim mjerama EU prema Rusiji. Međutim, provođenje sankcija i dalje ostaje sporno pitanje u unutrašnjoj politici BiH, jer se predstavnici iz entiteta Republike Srpske protive uvođenju sankcija Rusiji, te blokiraju donošenje akata potrebnih za njihovo provođenje. Za punu primjenu sankcija Rusiji potrebne su odluke Vijeća ministara BiH.

Biljana Plavšić, bivša predsjednica Republike Srpske i nekadašnja članica ratnog vodstva bosanskih Srba, preminula je 1. oktobra u Beogradu u 96. godini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ju je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u 37 općina širom Bosne i Hercegovine tokom 1992. godine. Te godine objavljena je fotografija na kojoj Plavšić korača preko tijela mrtvog muslimanskog civila u Bijelini kako bi poljubila Željka Ražnatovića "Arkana". U pravomoćnoj presudi iz 2003. Haški sud je utvrdio da je Plavšić priznala da je, kao članica najvišeg političkog vodstva bosanskih Srba, sudjelovala u politici etničkog razdvajanja koja je dovela do smrti hiljada ljudi i prisilnog protjerivanja desetaka hiljada drugih. Sud je naveo da su progoni uključivali deportacije, prisilna premještanja stanovništva, nezakonita zatočenja, okrutno postupanje te uništavanje imovine i vjerskih objekata nesrpskog stanovništva. Haški suci zaključili su i da je Plavšić podržavala i opravdavala kampanju etničkog čišćenja koju su provodile političke, vojne i policijske strukture bosanskih Srba. U presudi je navedeno da je bila svjesna raširenih zločina nad nesrbima, ali ih nije spriječila niti kaznila odgovorne, premda je imala znatan politički utjecaj. Prilikom priznanja krivnje izjavila je da prihvaća činjenicu da su "hiljade nevinih Muslimana i Hrvata bile žrtve organiziranog i sistemskog nastojanja da ih se ukloni s područja koja su srpske vlasti smatrale svojima". Prema sporazumu o priznanju krivice, odbačene su ostale optužbe, uključujući i onu za genocid. Sedam godina kasnije, dok je služila kaznu u Švedskoj, u intervjuu za švedski magazin Vi povukla je svoje priznanje krivnje, tvrdeći da ga je dala kako bi izbjegla duži zatvor. Nakon što je odslužila dvije trećine kazne, Plavšić je 2009. godine puštena na slobodu. Iz Švedske je avionom Vlade Republike Srpske prebačena u Beograd, gdje ju je na pisti dočekao tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Tokom rata Plavšić je bila jedna od najbližih saradnica Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Među najpoznatijim prizorima iz tog razdoblja ostala je fotografija iz 1992. godine na kojoj Plavšić u Bijeljini prelazi preko tijela ubijenog muslimanskog civila kako bi pozdravila Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne jedinice. "Postoji 12 miliona Srba i čak i ako ih šest miliona pogine na ratištu, preostalih šest miliona i dalje će ubirati plodove te borbe", jedna je od izjava koje je dala tokom rata. Pojedini mediji navodili su da ju je bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević smatrao radikalnom osobom, dok ju je njegova supruga Mirjana Marković nazvala "ženskim Mengeleom", aludirajući na nacističkog doktora Josefa Mengelea. Prije ulaska u politiku Plavšić je izgradila značajnu akademsku karijeru kao biologinja. Objavila je oko stotinu naučnih radova, a Univerzitet u Sarajevu imenovao ju je profesoricom 1956. godine. Obnašala je i dužnost dekanice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te se naučno usavršavala u Pragu i Sjedinjenim Američkim Državama. Uoči rata u Bosni i Hercegovini bila članica Predsjedništva BiH. Tokom rata Plavšić je bila desna ruka Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine. Uoči rata bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tokom rata postala je jedna od ključnih političkih figura bosanskih Srba. Za razliku od dijela tadašnjeg vodstva Republike Srpske, podržala je Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Poslije rata obnašala je dužnost predsjednice Republike Srpske. Nakon sukoba s pristalicama Radovana Karadžića i njegove Srpske demokratske stranke osnovala je Srpski narodni savez. Početkom 2000-ih postupno se povukla iz političkog života nakon izbornih neuspjeha svoje stranke na lokalnoj razini. Godinu kasnije dobrovoljno se predala Haškom tribunalu pred kojim je osuđena kao najviše rangirana politička dužnosnica bosanskih Srba koja je priznala krivicu.