Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da naređuje "potpunu i kompletnu" blokadu svih sankcioniranih naftnih tankera koji ulaze i izlaze iz Venezuele. U objavi na Truth Socialu naveo je da je vlada venezuelskog lidera Nicolása Madura proglašena stranom terorističkom organizacijom te ju je optužio za krađu američke imovine, kao i za "terorizam, krijumčarenje droge i trgovinu ljudima". "Stoga danas naređujem POTPUNU I KOMPLETNU BLOKADU SVIH SANKCIONIRANIH NAFTNIH TANKERA koji ulaze i izlaze iz Venezuele", dodao je, prenosi Reuters. Njegova izjava uslijedila je sedmicu nakon što su SAD zaplijenile naftni tanker kod obale Venezuele. U saopštenju, vlada Venezuele je poručila da odbacuje Trumpovu "grotesknu prijetnju". Nakon što su Sjedinjene Države prošle sedmice zaplijenile sankcionirani naftni tanker kod obale Venezuele, uveden je učinkovit embargo, pri čemu su natovareni brodovi koji prevoze milione barela nafte ostali u venezuelskim vodama kako ne bi riskirali zapljenu. Trump je ranije već optužio Madurov režim da koristi naftu za financiranje "narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica". Američka administracija optužuje Madura da vodi ogromnu mrežu trgovine drogom, što on kategorički poriče i tvrdi da ga Washington želi svrgnuti kako bi uspostavio kontrolu nad naftom njegove zemlje. Govoreći na događaju u utorak navečer prije Trumpove objave, Maduro je rekao da "imperijalizam i fašistička desnica žele kolonizirati Venezuelu kako bi preuzeli njezino bogatstvo nafte, plina, zlata i minerala". "Zakleli smo se da ćemo apsolutno braniti svoju domovinu, u Venezueli će mir trijumfirati", rekao je Maduro u utorak. Sjedinjene Države rasporedile su posljednjih mjeseci značajnu vojnu snagu na Karibima i bombardiraju brodove za koje se sumnja da krijumčare drogu iz Venezuele. "Venezuela je potpuno okružena najvećom armadom ikad okupljenom u istoriji Južne Amerike", rekao je Trump te dodao da će američko raspoređivanje "samo rasti", prenosi AFP.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje odgovor od ruskih službi kada je reč o smrti predstavnika kompanije Jugoimport-SDRP Radomira Kurtića. Kako su u četvrtak objavili beogradski mediji, Kurtić je 17. novembra pronađen mrtav u Moskvi, a ruske službe do danas nisu poslale forenzičke izveštaje. Vučić je 16. decembra u intervjuu za Radio-televiziju Srbije (RTS) rekao da ima više informacija nego što je objavljeno, ali nema dovoljno informacija i ne želi da se bavi spekulacijama. "Očekujemo odgovor od ruskih službi. Zvanično su im upućeni i pozivi i molbe i zahtevi. Znamo da su nestali određeni hard diskovi, da su nestale još neke stvari, ali to ne mora da znači da ima veze sa samim događajima. Dakle, to može da bude i rutinska akcija neke službe, kada ustanovi identitet nekoga na ulici", rekao je Vučić. Naveo je da je Kurtić u drugom mandatu bio predstavnik Jugoimport-SDPR-a. Dodao je da se mora saznati više detalja i da srpska strana da sada nije dobila ništa od forenzičkih nalaza. "Nadam se da ćemo u narednom periodu dobiti. Ja ću da se borim da se istina sazna. Reč je o našem građaninu, uzornom građaninu i čoveku koji je dugo godina radio u jednoj dobroj srpskoj kompaniji", rekao je Vučić. Jugoimport-SDPR je kompanija koja se bavi trgovinom, naoružanjem, odbrambenom opremom, kao i transferom tehnologija. Reč je o jednoj od najvećih regionalnih kompanija u oblasti odbrambene industrije. Podsetimo, Spoljna obaveštajna služba (SVR) Ruske Federacije optužila je u dva navrata ove godine Srbiju da "uprkos zvanično deklarisanoj neutralnosti" nastavlja da isporučuje municiju Ukrajini. U saopštenju iz maja SVR je optužio čitav niz preduzeća iz Srbije da učestvuju u "traci smrti", a među njima je pomenut i "Jugoimport SDPR". Nakon toga, predsednik Srbije je saopštio da će dati nalog da se ne ostvaruju ugovori o prodaji oružja i municije kod kojih postoji sumnja o zloupotrebi i slanju na ukrajinsko ratište.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ruska strana i jedna velika kompanija pregovaraju oko Naftne industrije Srbije (NIS), ali da zvanični Beograd u tome ne učestvuje. "Mislim da se pregovori bliže kraju između ruske strane i jedne velike kompanije", rekao je Vučić 16. decembra, ne precizirajući o kojoj kompaniji je reč. NIS je pod američkim sankcima zbog većinskog ruskog vlasništva. Predsednik Srbije je gostujući na Radio-televiziji Srbije najavio trilateralne razgovore oko NIS-a u kojima će učestvovati i Srbija, "do ponedeljka ili utorka". Naglašava da prodaju NIS-a mora da odobri i Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država. Vučić je rekao da građani Srbije ne treba da brinu ni za naftu, ni za gas zato što su rezerve pune. "Naša su skladišta puna i u Banatskom dvoru i u Mađarskoj. Imamo preko 530 miliona kubnih metara gasa", rekao je. Primena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udeo u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto. Cilj sankcija SAD usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu. Ni američka ni ruska strana nisu javno izlazile sa informacijama o toku pregovora, a građanima su informacije o tome dolazile od zvaničnika Srbije, najvećim delom od Vučića.

Policija Tuzlanskog kantona uhapsila je Mirsada Bakalovića, bivšeg direktora Doma penzionera Tuzla, i Zinaidu Razić Halilović, šeficu Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i opšte poslove u Domu i članicu Upravnog odbora, u okviru istrage o uzrocima požara 4. novembra u kojem je život izgubilo 17 osoba, a više od 30 ih je povrijeđeno. Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona donijelo je naredbu o provođenju istrage protiv njih zbog sumnje da su kao saučesnici počinili teška krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine u vezi s krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti, dok se Bakaloviću dodatno stavlja na teret produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Prema Tužilaštvu, osumnjičeni su u periodu od februara 2024. do 4. novembra 2025. godine svjesno propustili da organizuju i provode propisane mjere zaštite od požara i opšte sigurnosti korisnika, iako su znali da se radi o objektu visokog rizika u kojem borave posebno ranjive kategorije – 180 korisnika starije životne dobi, od kojih je 110 teško bolesnih, nepokretnih ili osoba sa invaliditetom. Prema dosadašnjim rezultatima istrage, Bakalović i Razić-Halilović nisu obezbijedili propisan broj medicinskog osoblja i njegovatelja u noćnim smjenama, niti su osigurali adekvatan sistem rane dojave i prevencije od požara, tehničke uslove za odimljavanje i evakuaciju korisnika, niti nadzor nad zabranom upotrebe električnih uređaja. Bakalović je dodatno osumnjičen da je zapošljavao osobe na poslovima zaštite od požara i noćnog recepcionera bez potrebne stručne osposobljenosti. U naredbi o provođenju istrage navodi se da su ovi propusti doveli do ugrožavanja sigurnosti većeg broja ljudi, te da je požar koji je izbio 4. novembra u sobi jednog korisnika, a potom se brzo proširio, uzrokovao smrt 17 osoba koje zbog zdravstvenog stanja nisu mogle samostalno evakuisati, dok je više od 30 povrijeđeno. Nakon kriminalističke obrade osumnjičeni će biti predati Tužilaštvu, koje će odlučiti o daljim mjerama. Do sada je saslušan veći broj svjedoka, pregledani snimci videonadzora i dostavljeni nalazi vještaka građevinske i protivpožarne zaštite. Tužilaštvo najavljuje nastavak opsežne istrage radi utvrđivanja odgovornosti i drugih lica povezanih s tragedijom. Šta je do sada poznato o uzrocima požara?Kantonalno Tužilaštvo Tuzla, predstavilo je 14. novembra nalaze koji su radili vještaci elektro struke i protivpožarne zaštite, prema kojima je požar nastao zbog kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika. Kabl je, kako se ističe, bio priključen u utičnicu, deformisan i stisnut između madraca, zida i metalnog dijela kreveta. "Osnovni uzrok je prvo mehaničko, a zatim i termičko opterećenje kabla", navodi se u nalazu. Vještaci protivpožarne zaštite su naveli da će se analizirati da li su mjere zaštite bile adekvatne i da li su posljedice mogle biti umanjene. Tužilaštvo je najavilo izuzimanje dokumentacije i saslušanja svjedoka. Tužilaštvo je saopštilo da se istraga bavi time ko bi mogao snositi krivičnu odgovornost za tragediju u Domu penzionera. U početnoj fazi istrage razmatra se nekoliko najtežih kvalifikacija iz oblasti ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine. Posebno se ispituje da li je požar, koji je doveo do smrti više štićenika, mogao biti spriječen i da li je u radu bilo nesavjesnosti onih koji su zaduženi za funkcionisanje ustanove. Zgrada, izgrađena krajem sedamdesetih i prvobitno projektovana kao hotel "B" kategorije, godinama funkcioniše kao javna ustanova socijalne zaštite koja se samofinansira. Dom se inače ne finansira iz javnih budžeta, nego isključivo od prihoda koje sam ostvari, iako je Grad Tuzla vlasnik objekta i imenuje upravu.

Na ogradi ambasade Bosne i Hercegovine(BiH) u Podgorici tokom noći je ispisan grafit kojim se veliča genocid nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici 1995. godine i osuđeni za ratne zločine Ratko Mladić. "Vidjeli smo da su na zidu Ambasade ispisani grafiti koje slobodno možemo kvalifikovati kao govor mržnje, jer je stajalo 'Generale hvala ti za Srebrenicu' i 'Kafa slatko Mladić Ratko', a sa četiri S je bila išarana tabla Ambasade" izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić''. Kako je pojasnio to se desilo tokom noći: "Odmah smo kontaktirali nadležne crnogorske institucije i Ministarstvo vanjskih poslova". On je rekao da je policija je izašla na lice mjesta, nakon čega je alarmirala ekipu za uviđaje koja je odradila svoj posao. Ovo nas može samo inspirisati da još više jačamo odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ocijenio je ambasador Jukić. "Potpuno nam je jasno da je ovo djelo neodgovornih pojedinaca ili možda neke grupe. Ovo držimo u crnoj hronici i očekujemo rezultate istrage i informacije o eventualnim počiniocima. Ovo neće uticati na bilo koji aspekt odnosa između dvije države", rekao je Jukić za RSE. On je zahvalio institucijama Crne Gore na brzoj reakciji: "Odmah su nas kontaktirali iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i centrale u BIH. Svi su promptno reagovali". Reagovalo Ministarstvo vanjskih poslova Crne GoreIz Ministarstva vanjskih poslova su najoštrije osudili "vandalski čin ispisivanja grafita, kojima se veliča genocid i slavi osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić". "Ovaj gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata", navodi se u saopštenju. Ministarstvo očekuje da nadležni hitno identifikuju i procesuiraju počinioce ovog vandalskog čina. Navodi se Ministarstvo pruža punu solidarnost Ambasadi BiH i institucijama te države, uz poruku "da u Crnoj Gori nema mjesta za govor mržnje, glorifikaciju zločina i napade na diplomatska predstavništva". Osoblje Ambasade jutros je zateklo sporne grafite prilikom dolaska na posao nakon čega su pozvali policiju.Policijski uviđaj je trajao do 10 časova. Očekuje se izjašnjenje nadležnog tužioca o kvalifikaciji djela. Kako nezvanično saznajemo crtanje grafita bi moglo da bude kvalifikovano izazivanjem vjerske i nacionalne mržnje. Ratko Mladić čije se ime navodi na grafitima, pred Haškim sudom osuđen je zbog genocida u BiH. Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske osuđen je na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995.

Ukrajina će 16. decembra biti korak bliže dobijanju kompenzacije za štetu koju je prouzrokovala Rusija od početka sveobuhvatne invazije u februaru 2022. godine. Visoki političari, vjerovatno uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen, otići će u Hag kako bi usvojili novu konvenciju koja će uspostaviti Međunarodnu komisiju za odštetne zahtjeve za Ukrajinu. Na neki način, ovo je drugi od tri koraka koje Kijev treba poduzeti kako bi u budućnosti dobio kompenzaciju. Prvi takav korak napravljen je 2023. godine kada je Vijeće Evrope uspostavilo Registar štete za Ukrajinu (RD4U), koji bilježi zahtjeve za kompenzaciju štete, gubitka ili povrede uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu. Ovaj registar već funkcioniše i do sada je primio više od 60.000 zahtjeva od država, organizacija i pojedinaca. Treći i posljednji korak bio bi uspostavljanje fonda za kompenzaciju. Takav fond bi vjerovatno administriralo Vijeće Evrope ili jedna od njegovih država članica i sadržavao bi novac, najvjerovatnije iz zamrznute ruske imovine, koji bi se usmjerio prema Kijevu. Evropski zvaničnici rekli su za RSE da će registar i komisija za zahtjeve sigurno igrati ulogu u budućim ruskim reparacijama na ovaj ili onaj način i vjerovatno će biti dio svakog mirovnog sporazuma između dvije zaraćene zemlje. Šta će zapravo raditi Međunarodna komisija za odštetne zahtjeve?Dok je registar do sada prikupljao i evidentirao zahtjeve te skupljao dokaze za kompenzaciju, buduća komisija će ići dalje određujući vrstu i iznos kompenzacije, ako ih bude. Oni će razmatrati događaje od početka sveobuhvatne invazije 24. februara 2022. godine. Zahtjevi se odnose na cjelokupne međunarodno priznate granice Ukrajine, uključujući teritoriju koju Rusija drži od aneksije Krima 2014. godine i kasnijeg izbijanja borbi u ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk. To uključuje i ukrajinski zračni prostor, unutrašnje plovne puteve i teritorijalna mora, kao i avione i plovila pod jurisdikcijom Kijeva. Kada počne s radom, bit će formirana tri panela za procjenu svih zahtjeva, a očekuje se da države članice pošalju svoje nacionalne stručnjake iz oblasti međunarodnog prava, rješavanja sporova, osiguranja i procjene štete. Konvencija o uspostavljanju komisije za odštetne zahtjeve stupit će na snagu kada je ratifikuje 25 država učesnica. To bi se trebalo dogoditi relativno brzo s obzirom na to da je registar podržalo 41 zemlja, uključujući sve članice EU osim Mađarske. Diplomate su za RSE rekle da se očekuje sličan broj država koje će ratifikovati. Nizozemska je bila pokretačka snaga za kompenzaciju Ukrajini, igrajući ključnu ulogu u izradi konvencije i njenom odobravanju od strane različitih tijela Vijeća Evrope tokom protekle godine. Iako registar i komisija imaju snažan evropski karakter i uspostavljeni su unutar institucionalnog okvira Vijeća Evrope, inicijativa je otvorena za zemlje širom svijeta. Zapravo, rezolucija koja se bavila budućim reparacijama Ukrajini, usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 2022. godine, pokrenula je cijeli proces. Zanimljivo je da se Rusija također može pridružiti i kao punopravni član i kao "posmatrač", iako evropski zvaničnici s kojima je razgovarao RSE smatraju da je to vrlo malo vjerovatno. Ako bi Moskva u budućnosti postala član, morala bi snositi troškove cijele komisije, što će sada vjerovatno biti pokriveno doprinosima u naturi od strane država učesnica.

Iranska aktivistica za ljudska prava Narges Mohammadi kaže da su je brutalno pretukle i uhapsile snage sigurnosti u sjeveroistočnom iranskom gradu Mašhadu, a kasnije optužile za "saradnju s Državom Izrael", što je prvi komentar dobitnice Nobelove nagrade za mir otkako je prošle sedmice pritvorena. Prema izvještaju koji je prenijela njena porodica o kratkom telefonskom pozivu koji je obavila poslije nekoliko dana bez kontakta, Mohammadi je u objavi na društvenoj mreži kojom upravlja njena fondacija navela da je pretrpjela teško fizičko zlostavljanje tokom hapšenja i pritvora. Mohammadi je rekla da je "napadnuta snažnim i neprekidnim udarcima po glavi i vratu palicom, a zatim nasilno uhapšena". Istovremeno dok su je tukli, prijetili su joj riječima: "Natjerat ćemo tvoju majku da tuguje za tobom." Porodica Mohammadi je rekla da nije bila u dobrom fizičkom stanju tokom poziva i pozvala njene advokate da odmah podnesu zvaničnu žalbu protiv sigurnosne agencije odgovorne za hapšenje. Mohammadi, koja ima 53 godine i koja je 2024. godine dobila Nobelovu nagradu za mir za više od dvije decenije borbe za prava žena u Iranu, otputovala je u Mašhad 11. decembra kako bi prisustvovala komemoraciji povodom sedmog dana od smrti Khosrowa Alikordija, advokata i aktiviste za ljudska prava čija je smrt izazvala kontroverze i optužbe za nepravilnosti. Mašhadski tužilac Hassan Hematifar rekao je 13. decembra da je 39 osoba uhapšeno tokom komemoracije i da su svi i dalje u pritvoru. Rekao je da je okupljanje "organizovano i vođeno" od strane osoba povezanih s Alikordijem, uključujući njegovog brata Javada Alikordija, koji je također uhapšen. Svjedoci i članovi porodica rekli su da su sigurnosne snage prekinule događaj, što je dovelo do sukoba i nasilja. Taghi Rahmani, suprug Mohammadi, rekao je za Radio Farda da je ona također optužena za "vođenje" okupljanja i njegovo pretvaranje u antirežimski protest. Rekao je da je zabrinjavajuće što vlastima treba nekoliko dana da je zvanično optuže, tvrdeći da kašnjenje sugeriše da "nešto planiraju". Mohammadi je rekla da su batinanja bila toliko teška da je dva puta odvedena na hitnu pomoć. Rekla je da ne zna koja je sigurnosna služba trenutno drži. Prema njenom izvještaju, tokom i nakon hapšenja optužena je za "saradnju s državom Izrael", optužbu koju iranske vlasti često koriste protiv političkih aktivista i disidenata. Pozivajući se na svjedočenja, porodica je rekla da je oko 15 osoba učestvovalo u napadu na Mohammadi. Neki su joj navodno čupali kosu, dok su je drugi tukli palicama i pendrecima. Svi su navodno bili obučeni u civilnu odjeću. Porodica je također rekla da je tokom komemoracije korišten suzavac. Mohammadi je veći dio protekle decenije provela iza rešetaka. Prije nego što je puštena iz zdravstvenih razloga početkom decembra 2024. godine, služila je objedinjenu kaznu od 13 godina i devet mjeseci. U vrijeme njenog novog hapšenja navodno je još bila na liječenju zbog neotkrivene bolesti. Od puštanja na slobodu, Mohammadi je nastavila svoj rad na ljudskim pravima, sastajala se s civilnim aktivistima širom Irana i učestvovala u međunarodnim diskusijama, uključujući virtuelne konferencije sa stranom publikom. Norveški Nobelov komitet osudio je "brutalno hapšenje" Mohammadi i pozvao iranske vlasti "da odmah razjasne gdje se Mohammadi nalazi, osiguraju njenu sigurnost i integritet te da je puste bez ikakvih uslova". Aktivistkinje za ljudska prava Sepideh Gholian i Pouran Nazemi također su navodno pretučene tokom sukoba. Nekoliko drugih pritvorenika, uključujući Alieh Motalebzadeh, Pouran Nazemi i Hasti Amiri, od tada su obavili kratke telefonske pozive svojim porodicama. Ghazal Abdollahi, kćerka Alieh Motalebzadeh, objavila je na X-u da joj je majka rekla kako je u početku bila zadržana od strane Obavještajne organizacije Islamske revolucionarne garde, prije nego što je prebačena u ured Ministarstva obavještajnih poslova u Mašhadu. Abdollahi je upozorila da je zdravlje njene majke u ozbiljnom riziku, napominjući da je Motalebzadeh preživjela rak dojke, da je prošla operaciju, hemoterapiju i radioterapiju te da joj je potrebna redovna terapija i specijalizirana njega. Rekla je da joj je majci uskraćen pristup neophodnom liječenju dok je u pritvoru. Sukob je uslijedio nakon smrti Alikordija, koji je ranije bio zatvoren, a posljednjih godina je zastupao političke zatvorenike i porodice koje traže pravdu. Alikordi je umro 5. decembra u svojoj kancelariji u Mašhadu. Iranske vlasti su navele da je uzrok smrti bio srčani udar, ali njegova porodica i pristalice dovode u pitanje zvanično objašnjenje. Njegov brat, Javad Alikordi, advokat koji trenutno služi kaznu uz elektronski nadzor, opisao je smrt kao sumnjivu, navodeći uklanjanje nadzornih kamera iz kancelarije. Iranske vlasti su objavile snimak za koji tvrde da prikazuje Alikordija kako se ruši na pod u svojoj kancelariji. Kažu da mutni snimak potvrđuje njihovu tvrdnju. Porodica i pristalice Alikordija dovode u pitanje vjerodostojnost snimka.

Američki i ukrajinski zvaničnici rekli su da su postigli značajan napredak tokom dvodnevnih pregovora čiji je cilj približiti okončanje ruske invazije, pri čemu Washington navodno nudi Kijevu sigurnosne garancije po uzoru na član 5 NATO-a o međusobnoj odbrani. Iako su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnom dijelu Donjecke oblasti, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se čini kako je dogovor o okončanju najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata bliži nego ikad. "Pokušavamo to završiti i mislim da smo sada bliže", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu 15. decembra nakon što su evropske, američke i ukrajinske delegacije održale višednevne pregovore u Berlinu. "Imali smo brojne razgovore s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i mislim da smo sada bliže nego ikada, vidjet ćemo šta možemo učiniti." Trump je rekao da je nedavno razgovarao s Putinom, ali nije dao detalje niti vremenski okvir tog razgovora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su pregovori bili teški, ali korisni, a njegov glavni pregovarač Rustem Umerov rekao je da je u Berlinu postignut "stvarni napredak" u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, među ostalim američkim delegatima. "Ovi razgovori nikada nisu laki, iskreno ću vam reći. Ali bio je to produktivan razgovor, s mnogo detalja, zaista mnogo", rekao je Zelenski na Njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka SAD-a i Ukrajine. Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, Zelenski je rekao da strane "imaju razlike" po pitanju teritorije, naglasivši da to pitanje "nije zatvoreno". "Teritorijalno pitanje je bolno. Znamo 100 posto šta Rusija želi – i ključno mi je da su Amerikanci to čuli", rekao je Zelenski. "Vjerujem da će Amerikanci, kao posrednici, ispitivati različite načine kako riješiti pitanja", uključujući teritoriju i finansiranje obnove Ukrajine. Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev ustupi, čak i de facto, dio Donjecke oblasti koji njegove snage još drže. A ako Ukrajina bude morala da se povuče s linija fronta u Donbasu, sugerisao je da bi ruske snage morale učiniti isto. Rusija je uporno insistirala na teritorijalnim ustupcima koji bi joj dali istočne ukrajinske regije poznate kao Donbas. Ako ne, nastavit će osvajati zemlju silom, rekao je Putin. Merz je bio optimističan, rekavši da sada postoji najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine i da su Sjedinjene Države ponudile značajan materijalni doprinos sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje. Grupa od sedam zemalja EU, lideri EU i Zelenski usvojili su zajedničku izjavu u šest tačaka, dajući podršku ukrajinskoj vojsci od 800.000 ljudi, evropski predvođenoj multinacionalnoj snazi i američki predvođenom mehanizmu za nadzor, verifikaciju i smanjenje sukoba radi provođenja eventualnog prekida vatre. U međuvremenu, nekoliko novinskih agencija citiralo je američke zvaničnike koji su opisali predložene zaštitne mjere razmatrane na pregovorima u Berlinu kao "slične članu 5". Osnivački sporazum NATO-a sadrži član 5, koji propisuje da se napad na jednog člana smatra napadom na sve. Nije bilo detalja o tome kako bi Washington pružio takve sigurnosne garancije, iako su zvaničnici naveli da takva ponuda neće biti trajno dostupna. Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je 15. decembra da je zabrana pristupanja Ukrajine NATO-u "temeljni kamen" svakog mirovnog sporazuma u očima Kremlja i da Rusija očekuje da će čuti mišljenje američkih zvaničnika nakon razgovora u Berlinu, u kojima Moskva nije učestvovala. Dok SAD insistiraju na mirovnom sporazumu, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji Kijev i dalje drži, uprkos višegodišnjim naporima Rusije da osvoji cijeli Donbas, koji obuhvata Donjecku i Lugansku oblast. Može li EU koristiti zamrznutu rusku imovinu da pomogne Ukrajini?Lideri EU-a trebali bi odlučiti na samitu 18. decembra može li EU upotrijebiti desetine milijardi zamrznute ruske imovine za podršku velikom zajmu Ukrajini, čija se ekonomija bori gotovo četiri godine nakon početka sveobuhvatnog rata. "Ako u tome ne uspijemo, sposobnost Evropske unije da djeluje bit će ozbiljno narušena godinama, ako ne i duže, i pokazat ćemo svijetu da nismo sposobni da se ujedinimo i djelujemo u tako ključnom trenutku naše historije", rekao je Merz. Zelenski je rekao da Sjedinjene Države predlažu stvaranje "slobodne ekonomske zone" u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskim snagama. Trump nastoji posredovati u okončanju rata otkako je preuzeo drugi mandat u januaru ove godine, ali napredak je spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne uspije kroz diplomatiju. Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je prošle sedmice da je Trump "izuzetno frustriran s obje strane ovog rata". Ruske snage nastavile su bombardovati gradove širom Ukrajine i pokušavati napredovati na linijama fronta na istoku i jugu usred najnovijeg talasa diplomatskih sastanaka. Ukrajinska glavna sigurnosna služba, SBU, saopštila je 15. decembra da su ukrajinske snage pogodile i nanijele kritičnu štetu ruskoj podmornici u crnomorskoj luci Novorosijsk, gdje je baziran dio ruske flote. Uz izvještavanje Reutersa, AFP-a i dpa

Džared Kušner (Jared Kuschner), zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) se povukao iz planiranog projekta izgradnje hotela u Beogradu, preneo je 15. decembra Volstrit Džurnal (Wall Street Journal). Na mestu gde se nalazi kompleks Generalštaba, koji je porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, Kušnerova investiciona kompanija "Afinity Partners" planirala je izgradnju luksuznog kompleksa. Ova kompanija nije odgovorila na upit RSE za potvrdu i komentar vesti o povlačenju. Vest dolazi u danu kada je Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo optužni predlog protiv ministra kulture Srbije Nikole Selakovića zbog nezakonitosti prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama "Generalštaba". "Zbog toga što značajni projekti treba da ujedine, a ne da dele, i iz poštovanja prema građanima Srbije i Beograda, povlačimo našu prijavu i ovog puta se sklanjamo u stranu", izjavio je portparol Kušnerove firme, a prenosi Volstrit Džurnal. Projektu se protive antivladini demonstranti u Srbiji, opozicija i stručna javnost koja se zalaže za zadržavanje statusa kulturnog dobra i obnovu Generalštaba. RSE je upit povom vesti o povlačenju Kušnerove firme poslao i Vladi i Predsedništvu Srbije, no odgovore još uvek nismo dobili. Studenti u blokadi beogradskih fakulteta, koji su u više navrata organizovali proteste protiv rušenja Generalštaba, ocenili su da do odluke o povlačenju Kušnerove firme dolazi nakon godinu dana "borbe" studenata, građana, aktivista i stručnih organizacija "za kulturno nasleđe, istoriju i pravo na grad". "Međutim, u Srbiji ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo. Generalštabu, kao i celoj kulturno-istorijskoj celini Ulice kneza Miloša, i dalje preti skidanje zaštite kao i njeno uništenje. Borba za očuvanje se nastavlja i ne sme se spustiti gard", naveli su studenti u blokadi u saopštenju na Instagramu. Istakli su i da je optužni predlog protiv ministra Selakovića i drugih zvaničnika zbog zloupotreba u slučaju "Generalštab" korak "od izuzetnog značaja za očuvanje kulturnog nasleđa i pravnog sistema". "Pokazuje da je promena moguća, da zajedno možemo sačuvati ono što nam s pravom pripada, da građanski pritisak i pravna kontrola imaju efekta. Generalštab je bio i biće simbol otpora i važnosti zaštite kulturnog nasleđa u Beogradu i Srbiji", poručili su studenti u blokadi. Istraga Tužilaštva zbog sumnji na zloupotrebeTužilaštvo za organizovani kriminal od maja vodi istragu zbog sumnji o falsifikovanju dokumentacije na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra zgrade Generalštaba u Beogradu. Direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić je, prema ranijim navodima Tužilaštva, priznao falsifikovanje dokumentacije. Na osnovu te dokumentacije Ministarstvu kulture, na čijem je čelu Nikola Selaković iz redova Srpske napredne stranke (SNS), podneta je inicijativa za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za Generalštab. Selaković je nakon vesti da je protiv njega podignut optužni predlog izjavio da se "raduje suđenju, jer će to označiti kraj blokadera". Izraz "blokaderi" predstavnici vlasti u Srbiji koriste za učesnike antivladinih protesta koji traže odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu i raspisivanje vanrednih izbora. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 11. decembra da će u slučaju da bude podignuta optužnica u slučaju Generalštab pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama". "Neću im dati priliku da gone one koji ništa nisu krivi. Ja sam kriv. Ja sam taj koji je hteo modernizaciju Srbije. Ja sam taj koji je hteo da dovede velikog investitora", rekao je Vučić. Posebnim zakonom, usvojenim u Skupštini Srbije 7. novembra, kojima se Generalštabu ukida status kulturnog dobra, vlast je otvorila put izgradnji luksuznog kompleksa.

Novinarka Radija Slobodna Evropa Sandra Cvetković dobila je nagradu za provjeru činjenica. Ona je osvojila drugo mjesto za tekstove: "Kako su ruski mediji širili manipulativne sadržaje uoči izbora na Kosovu?", objavljen 18. februara, i "Ruska propaganda uoči izbora i njen utjecaj na Srbe na Kosovu", objavljen 11. oktobra. Nagrade za provjeru činjenica dodijelili su Asocijacija novinara Kosova, BIRN Kosovo i Internews Kosovo, u okviru projekta MIDWatch, uz podršku Britanske ambasade na Kosovu. Prvi tekst Sandre Cvetković bavio se sadržajima koje su tokom predizborne kampanje za parlamentarne izbore 9. februara objavljivali ruski državni mediji RT Balkan i Sputnik Srbija. U tom tekstu analizirano je kako su mediji manipulirali različitim napisima, poput onog s naslovom "Priština pogrešno računa – ni molotovljevi kokteli neće uplašiti Srbe", objavljenog 28. januara na Sputnjiku Srbija, u kojem se aludiralo da vlasti Kosova žele zastrašiti Srbe na Kosovu molotovljevim koktelima uoči izbora 9. februara. Narativi koje su gurali ovi ruski državni mediji favorizirali su Srpsku listu, glavnu stranku Srba na Kosovu koja uživa podršku Beograda, pri čemu su ti mediji prenosili izjave zvaničnika te stranke i tvrdili da samo Srpska lista donosi jedinstvo Srbima na Kosovu, da se bori za opstanak Srba i slično. Drugi tekst, objavljen dan uoči održavanja lokalnih izbora 12. oktobra, pokazuje kako su ova dva medija nastavila širiti gotovo isti narativ kao tokom kampanje za izbore 9. februara, nastavljajući predstavljati Srpsku listu kao "zaštitnicu interesa" srpske zajednice. Istovremeno, vlasti Kosova predstavljene su kao one koje su vršile isključivo pritisak ili "teror" nad srpskom zajednicom, uz tvrdnje da je pokušavaju protjerati. Ovo je treća nagrada koju je novinarka Sandra Cvetković dobila ove godine. Ona je 10. decembra, zajedno s kamermanom Arbenom Hotijem dobila nagradu za izvještavanje osjetljivo na konflikt i suočavanje s prošlošću koju joj je dodijelio AGK. Također, Evropska unija joj je 26. novembra, zajedno s novinarkom Doruntinom Baliu, dodijelila treće mjesto za istraživačko novinarstvo. Tokom ceremonije dodjele nagrada za provjeru činjenica, prvu nagradu dobio je Fitim Gashi iz Sbunkera, dok su treće mjesto osvojili novinari Nacionalea, Xhezair Dashi i Arbër Ramadani.