U Bosni i Hercegovini je zabilježen značajan rast broja žalbi građana Ombudsmanu za ljudska prava, porast diskriminacije, koje prate sistemske slabosti u funkcionisanju nadležnih institucija. Prema podacima izvještaja za 2025. godinu, zabilježen je rast obraćanja građana do 35 posto. Institucija ombudsmana je zaprimila 3.759 žalbi i više od 9.000 različitih obraćanja. "Mi postajemo sve više opterećena institucija i činjenica da imamo povećanje broja žalbi je indikator koji ukazuje na nekoliko stvari. Prva, da je zaista došlo do povećanja kršenja ljudskih prava. Druga, da je veće povjerenje građana u instituciju ombudsmana", navodi ombudsmanka Jasminka Džumhur. Institucija je u izvještajnom periodu uputila više od 600 preporuka nadležnim organima, ali kažu da zabrinjava nizak stepen njihove realizacije. Broj žalbi na diskriminaciju povećan je za 60 posto, pri čemu dominiraju slučajevi mobinga i diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti, pola i vjerskih uvjerenja. Istovremeno, zabilježen je rast predmeta u oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava za 46 posto, kao i povećanje od 30 posto u oblasti pristupa informacijama. Ombudsmanka Nives Jukić govoreći o strukturi žalbi kaže da i dalje dominiraju predmeti iz oblasti građanskih i političkih prava, nakon čega slijede ekonomska, socijalna i kulturna prava, pravosuđe i uprava, prava djece, diskriminacija, te povreda prava osoba lišenih slobode i osoba sa invaliditetom. U segmentu prava djece evidentiran je rast od 35 posto, a problemi se najčešće odnose na obrazovanje, dostupnost vrtića, zdravstvenu zaštitu i posljedice konfliktnih razvoda, u kojima djeca često postaju žrtve, istaknuto je na konferenciji. Primjetan je rast pritužbi na rad policijskih organa za 47 posto, uz navode građana o neprofesionalnom postupanju i nedostatku adekvatnih odgovora institucija. Ombudsman Nevenko Vranješ istaknuo je da je izvršenje preporuka i dalje ispod 50 posto, što je znatno ispod regionalnog prosjeka od oko 70 i evropskog od 80 posto, "što ukazuje na ozbiljan problem odnosa institucija prema preporukama ombudsmana i potrebu za većom odgovornošću". Vranješ je upozorio i na pogoršanje položaja povratničke populacije, navodeći da oko 100.000 ljudi i dalje čeka rješavanje stambenog pitanja, dok su zabilježeni i slučajevi napada na povratnike i njihovu imovinu. Govoreći o sistemskim problemima, ombudsmanka Jasminka Džumhur naglasila je da se građanin kao individua sve više gubi iz fokusa institucija, uprkos činjenici da bi upravo on trebao biti u središtu njihovog djelovanja. Ukazala je i na nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, posebno u Federaciji BiH, što dovodi do neujednačene primjene prava i pravne nesigurnosti građana, uključujući i diskriminaciju po osnovu mjesta stanovanja.

Sporazum vrijedan šest milijardi dolara u oblasti energetske bezbjednosti potpisan je u Tirani, u prisustvu premijera Albanije Edija Rame i ambasadorice Sjedinjenih Američkih Država u Grčkoj Kimberly Guilfoyle. Sporazum je potpisan između albanske kompanije Albgaz i dvije velike međunarodne kompanije - jedne američke i jedne grčke. Dokument predviđa razvoj Energetskog centra u Vlori, kao i okvirni sporazum o snabdijevanju tečnim prirodnim gasom, kao važne korake ka diversifikaciji izvora energije i jačanju energetske nezavisnosti Albanije, u bliskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama i partnerstvu s Grčkom. Potpisivanju sporazuma prethodila je objava ambasadorice SAD u Grčkoj, Kimberly Guilfoyle, na društvenoj mreži X. "U Tirani sam kako bih unaprijedila energetsku agendu predsjednika SAD i pridružila se premijeru Ediju Rami na ceremoniji potpisivanja istorijskog sporazuma između Albanije, kompanije Venture Global i Aktor LNG USA, kojim se predviđa dvadesetogodišnji ugovor o snabdijevanju američkim tečnim prirodnim gasom", istakla je Guilfoyle. Ona je kazala da investicija vrijedna šest milijardi dolara jača energetsku bezbjednost i nacionalnu sigurnost u cijelom regionu. "Kada Sjedinjene Države, Albanija i Grčka rade zajedno, ovaj region je povezaniji, bezbjedniji i prosperitetniji", izjavila je Guilfoyle. Sporazum predviđa izgradnju infrastrukture u Vlori za uvoz američkog tečnog prirodnog gasa, kao i njegovu regasifikaciju radi snabdijevanja južne Evrope. Ministar energetike i infrastrukture Albanije Enea Kakaraçi rekao je tokom ceremonije potpisivanja da partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama odražava zajedničku viziju izgradnje sigurne i održive energetske budućnosti. "Centralni stub te vizije je razvoj Energetskog centra u Vlori, višekomponentnog projekta koji će redefinisati ulogu Albanije na energetskoj mapi regiona", naglasio je Kakaraçi. Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Atini ocijenila je Albaniju kao nepokolebljivog partnera SAD-a i zemlju od izuzetnog strateškog značaja za Balkan i Evropu. "Predsjednik Trump bio je snažan zagovornik energetske bezbjednosti. Njegova vizija i djelovanje dodatno su potvrdili da obezbjeđivanje pouzdane energije jača Sjedinjene Države i naše strateške saveznike. Administracija Trumpa podigla je energetsku saradnju u sam vrh prioriteta širom svijeta, a današnje potpisivanje sporazuma predstavlja opipljiv dokaz tih napora", izjavila je Guilfoyle. Ambasadorica je takođe istakla da Sjedinjene Države podržavaju Balkan koji je povezaniji, energetski bezbjedniji i prosperitetniji, naglašavajući da je Albanija, kako je rekla, ključna za ostvarenje te vizije. I premijer Albanije Edi Rama ocijenio je ovaj sporazum kao izuzetno važan. "Vlora će se pretvoriti u kritičnu energetsku tačku u jugoistočnoj Evropi. Želim da naglasim značaj potrebe Albanije i Grčke da dodatno ojačaju naše veze i saradnju na više načina, a posebno kada je riječ o snabdijevanju energijom, energetskoj proizvodnji i jačanju energetske nezavisnosti. Pozicioniranjem Albanije kao povezujuće zemlje, energetski tokovi prolaze kroz Zapadni Balkan, doprinose stabilnosti regiona i utiču na energetsku sigurnost susjednih država", rekao je Rama. Albanski premijer je dodao da partnerstvo između Albanije i Sjedinjenih Američkih Država šalje vrlo jasnu poruku da i male zemlje mogu postati dio rješenja za najhitnije globalne izazove, poput potrebe za sigurnim snabdijevanjem energijom. Kosovo, u međuvremenu, nema mrežu gasovoda za distribuciju prirodnog gasa, niti izgrađen institucionalni sistem za upravljanje ovim sektorom. Međutim, Strategija energetike Kosova za period 2022–2031. godine predviđa mogućnost da se zemlja u budućnosti poveže s regionalnim gasnim mrežama.

Veteran Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) vratio se na Kosovo nakon što je pušten iz pritvora u Srbiji, gde je bio oko tri meseca zbog navodnih ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, saopštio je njegov advokat Arianit Koci. "Mithat (Llozhani) Ložani stigao je na Kosovo oko 5 časova u sredu ujutru", napisao je Koci na svom Facebook nalogu. On je naveo da je Ložani "prošao kroz težak period", te dodao da će "više detalja, zajedno sa Mithatom, pružiti u narednim danima". Ložani je uhapšen 5. februara kada je ušao u Srbiju iz Hrvatske preko graničnog prelaza Batrovci. Prema navodima Srbije, Ložani je uhapšen pod sumnjom da je prošao obuku kao pripadnik OVK operativne zone Dukađini 1998. i 1999. godine "nakon čega je učestvovao u terorističkim napadima na pripadnike MUP-a Srbije i vojske Jugoslavije". Srbija je tvrdila da je "kao član grupe kojom je komandovao Ramuš Haradinaj, učestvovao u otmici i masakru policajaca". Međutim, Organizacija ratnih veterana OVK je za Radio Slobodna Evropa saopštila da je uhapšeni muškarac učestvovao u nekoliko vežbi u Albaniji, ali da nema informacija da je bio na frontu na Kosovu. Ministarstvo spoljnih poslova Kosova ranije je zatražilo i od međunarodne zajednice da se angažuje oko oslobađanja Ložanija. Srbija je više puta hapsila državljane Kosova pod optužbama za ratne zločine na Kosovu 1998-99, a samo 2025. godine zabeleženo je nekoliko takvih hapšenja. Tokom 1990-ih, Srbija je OVK okarakterisala kao terorističku organizaciju, dok je za Kosovo OVK organizacija koja je štitila lokalno stanovništvo od represije jugoslovenskih oružanih snaga.

Policija u Podgorici uhapsila je dvije osobe zbog sumnje da su pomogle osuđenom Milošu Medenici da se krije i izbjegne organe za sprovođenje zakona, saopštila je Uprava policije Crne Gore. Kako je navedeno, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, lišili slobode S.L. (36) i N.M. (36) iz Podgorice, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo omogućavanje bjekstva licu lišenom slobode. Policija sumnja da su osumnjičeni Milošu Medenici pružili pomoć i logistiku u skrivanju kako bi bio nedostupan nadležnim organima, nakon što je prekršio mjeru nadzora i nakon što mu je postupajuća sutkinja 28. januara 2026. godine odredila pritvor. "U policijsko–tužilačkim aktivnostima koje su sprovedene sinhronizovano i koordinisano, na osnovu do sada prikupljenih činjenica egzistiraju dokazi koji ukazuju na osnove sumnje da su ova dva lica izvršila krivično djelo koje im se krivičnom prijavom stavlja na teret", saopšteno je. Osumnjičeni S.L. i N.M. biće, uz krivičnu prijavu, privedeni državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Policija je navela da nastavlja aktivnosti na pronalasku, lociranju i lišenju slobode odbjeglog Miloša Medenice, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Nacionalni centralni biro Interpola u Podgorici je 29. januara 2026. godine raspisao međunarodnu potjernicu za Medenicom. Miloš Medenica osuđen je 28. januara na više od deset godina zatvora za organizovani kriminal, krijumčarenje i protivzakonit uticaj. Njegova majka Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, takođe je osuđena na deset godina zatvora. Dok je Vesni Medenici nakon objavljivanja presude oduzet pasoš i produžena mjera zabrane napuštanja boravišta, Milošu Medenici, koji je bio pod mjerom zabrane napuštanja stana, određen je pritvor zbog opasnosti od bijega. Ubrzo je, međutim, pobjegao iz kućnog pritvora. Za njim je raspisana međunarodna Interpolova potjernica, a Vesni Medenici određen je pritvor, što je Apelacioni sud 23. marta potvrdio odbijanjem žalbe uložene na odluku o pritvoru.

Kompanija Adria News Network i doskorašnji direktor vesti televizije N1 Igor Božić saglasili su se da okončaju profesionalnu saradnju, objavila je ta kompanija. U saopštenju je navedeno da je u prethodnih 12 godina Božić imao "ključnu ulogu u izgradnji televizije N1 u jednu od najpouzdanijih i najuticajnijih informativnih redakcija u regionu". Božić je naveo da je ponosan na "sve što smo zajedno izgradili i na standarde koje smo postavili." "Nakon 12 godina intenzivnog i posvećenog rada, moje profesionalno poglavlje na N1 je završeno, budući da više ne uređujem program, niti vodim redakciju. Uveren sam da će redakcija nastaviti da radi profesionalno, hrabro i odgovorno i da čuva integritet koji je godinama bio zaštitni znak N1", rekao je Božić. Direktor informativnog programa Adria News Network Brent Sadler ocenio je da je Božić "tokom dugog niza godina dao značajan doprinos N1 i imao važnu ulogu u njenom razvoju u jednu od najpouzdanijih i najuticajnijih informativnih kuća u regionu". "Adria News Network će nastaviti da podržava redakciju N1 i obezbedi liderstvo, strukturu i podršku potrebne za očuvanje profesionalnih standarda, uredničkog integriteta i nezavisnosti koji su temelj njenog novinarstva", naveo je Sadler. Novinarska i medijska udruženja i sindikati ocenili su da je odluka o smeni Igora Božića pokušaj "potpunog preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji". Sindikat Nezavisnost na N1 i Forbes Srbija upozorio je 28. aprila da i dalje ne postoji zvanična komunikacija sa menadžmentom o razlozima i okolnostima smene Božića. "Iako je novi rukovodilac redakcije, Branislav Šovljanski, čovek koji potiče iz kolektiva i uživa poverenje zaposlenih, u redakciji i dalje postoji potreba za jasnim i zvaničnim objašnjenjem razloga za promene u uređivačkom i upravljačkom vrhu“, navedeno je. Građani, studenti i novinari održali su dva protesta ispred televizije N1, tokom aprila, na poziv medijskih udruženja. Protesti su održani u znak podrške nakon smene direktora te televizije Igora Božića i zbog zabrinutosti da bi to mogla značiti promenu uređivačke politike te kuće. Na skupu 14. aprila pročitano je otvoreno pismo zaposlenih na N1, koji su upitali kakav zaključak treba da izvedu posle prvog poteza novog rukovodstva. "Zašto je smenjen direktor koji je upravljao redakcijom koja je program učinila gledanim, poverenje javnosti učvrstila, koja je radila profesionalno i vredno uprkos bezbednosnim, psihološkim pritiscima i pretnjama i pod konstatnom baražnom paljbom moćnika“, navedeno je u tom pismu. Božića je novi menadžment 3. aprila obavestio da je razrešen sa funkcije direktora, a kasnije je informisan da je "neraspoređen". Prethodno je 19. februara osnovano preduzeće Adria News Network (ANN) kao deo restrukturiranja medijske kompanije United Group. Tada je deo medija, među kojima i N1, prebačen "pod kapu" tog novoosnovanog preduzeća. Novi direktor N1 televizije je izvršni direktor za informativni program ANN Brent Sadler. On je 3. aprila naveo da kadrovske promene neće uticati na uredničku strukturu. Urednici i novinari N1 i ranije su izrazili bojazan da je to uvod u promenu uređivačke politike, što su iz United Group-a odbacili. Na takvu mogućnost ukazivali su i sredinom prošle godine kada je došlo do smene čelnih ljudi u United Group-a. Priča o tome otvorena je i nakon što je Projekat za istraživanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) objavio u avgustu 2025. audio snimak telefonskog razgovora direktora United Grupe (UG) Stena Milera i direktora Telekoma Srbije Vladimira Lučića. Miler i Lučić razgovarali su, prema onome što je objavljeno, o strategiji da se umanji uticaj medija koji kritički izveštavaju o vlasti Aleksandra Vučića. Predstavnici vlasti u Srbiji, na čelu sa Vučićem, godinama bez dokaza iznose najrazličitije optužbe na račun N1.

Peking je kritikovao odluku SAD o sankcijama naftnoj rafineriji Hengli, odbacujući optužbe Vašingtona da ta kompanija ima "preveliku ulogu" u kupovini iranske nafte. Ministarstvo finansija SAD je prošle nedelje sankcionisalo rafineriju Hengli petrokemikal, sa sedištem u severoistočnoj kineskoj provinciji Liaoning, zbog "kupovine milijardi dolara" vredne iranske nafte. Vašington optužuje Hengli da je imao ključnu ulogu u održavanju iranske naftne ekonomije otkako su američki i izraelski vazdušni napadi na Iran izazvali rat koji se proširio Bliskim istokom. Hengli je druga po veličini nezavisna kineska rafinerija – nazvane "čajnici" (teapot) – i, prema američkom Ministarstvu finansija, ima "preveliku ulogu u kupovini sirove nafte od iranskih oružanih snaga". Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đian odbacio je na konferenciji za novinare odluku SAD o sankcijama Hengliju, rekavši da se Peking "oduvek protivio nezakonitim jednostranim sankcijama koje nisu zasnovane na međunarodnom pravu". Lin je pozvao Vašington da "prekine neselektivnu primenu sankcija". Hengli je takođe odbacio optužbe, navodeći da "nikada nije učestvovao u trgovini s Iranom", navodi se u saopštenju kompanije objavljenom na kineskom portalu za poslovne vesti Yicai Global. U saopštenju se dodaje da su "svi njegovi dobavljači garantovali da njihova sirova nafta ne potiče iz regiona koji su podložni sankcijama SAD". Mere protiv iranske flote u senciVašington uvodi mere protiv oko 40 brodarskih firmi i brodova koje optužuje da su deo iranske flote u senci, brodova koji nastavljaju da transportuju naftu u savezničke Teherana uprkos međunarodnim sankcijama. Pomorski brodski saobraćaj našao se u fokusu rata i Ormuski moreuz je praktično blokiran merama koje preduzimaju i Vašington i Teheran. Dvadeset odsto svetske nafte i tečnog prirodnog gasa (TPG) prolazi kroz tu ključnu pomorsku tačku. Kineske male rafinerije, tzv. "čajnici" su na meti američkih sankcija poslednjih godina zbog njihovih veza s iranskim režimom. Administracija predsednika Donalda Trampa (Trump) je prethodno sankcionisala četiri takve rafinerije, uključujući Šandong šengksing kemikal u aprilu 2025. godine, zbog kupovine iranske sirove nafte. U to vreme, ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) je rekao da su SAD "posvećene ometanju svih aktera koji pružaju podršku iranskom lancu snabdevanja naftom, koji režim koristi za podršku svojim terorističkim proksijima i partnerima". Evropska unija je 23. aprila uključila kineske entitete u svoj 20. paket sankcija protiv Rusije. Novi paket, koji se fokusira na mere za sprečavanje Rusije da zaobiđe ranije sankcije preko trećih zemalja, uvodi sankcije za šest kineskih kompanija i jednu osobu, kao i stroža ograničenja izvoza robe dvostruke namene za još 21 entitet. Roba dvostruke namere odnosi se na predmete koji mogu imati i civilnu i vojnu primenu. Kao odgovor, Peking je 25. aprila upozorio da će "preduzeti neophodne mere kako bi odlučno zaštitio legitimna prava i interese svojih kompanija i da će EU snositi sve posledice". Kinesko Ministarstvo trgovine je takođe stavilo sedam kompanija sa sedištem u EU na listu ograničenog izvoza robe dvostruke namene iz Kine zbog navodnog "dosluha" s tajvanskim vlastima.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu zatražio je novu neovisnu medicinsku procjenu zdravstvenog stanja ratnog zločinca Ratka Mladića, nakon što je njegova odbrana podnijela zahtjev za privremeno ili prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga. U odluci objavljenoj 28. aprila predsjednica Mehanizma Graciela Gatti Santana navela je da prije donošenja odluke o zahtjevu odbrane želi dodatna stručna mišljenja o Mladićevom trenutnom zdravstvenom stanju, prognozi bolesti i uvjetima liječenja. Mladićevi advokati podnijeli su zahtjev 23. aprila, tvrdeći da se ratni zločinac Mladić nalazi u stanju "uznapredovalog i nepovratnog zdravstvenog propadanja nakon nedavnog medicinskog incidenta". Odbrana je sudu dostavila i dva medicinska izvještaja stručnjaka koji su ga posjetili 22. aprila, a u kojima se, prema njihovim navodima, ukazuje da mu se ne može pružiti adekvatna njega u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda u Hagu niti u zatvorskoj bolnici. S druge strane, u sudskom dokumentu se navodi da je medicinski službenik pritvorske jedinice 17. aprila izvijestio da je Mladić prevezen u hitnu službu civilne bolnice, odakle je istog dana otpušten u stabilnom stanju. Nakon toga su, kako se navodi, poduzeti koraci u liječenju potencijalno reverzibilnog uzroka zdravstvenog problema. Predsjednica Mehanizma Sanatana naredila je da se najkasnije do 1. maja dostave nova mišljenja neovisnih medicinskih stručnjaka o Mladićevom zdravstvenom stanju, relevantnim dijagnozama, mogućnostima liječenja, procjeni očekivanog životnog vijeka, kao i o tome da li mu se pruža adekvatna medicinska njega u pritvoru. "U ovim okolnostima primjereno je zatražiti dodatnu medicinsku ekspertizu kako bi mi pomogla u utvrđivanju postoje li uvjerljivi humanitarni razlozi koji bi mogli opravdati odobrenje puštanja Mladića na slobodu", napisala je predsjednica Mehanizma u odluci. U odluci se dodaje da bi, ako postojeći stručnjaci ne budu mogli odgovoriti na sva pitanja, mogao biti imenovan i dodatni stručnjak odgovarajuće specijalnosti. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet zbog zaštite državne imovine u Podnovlju kod Doboja, gdje se na više od 180 hektara plodnog zemljišta gradi kompleks od preko 100 solarnih elektrana, navedeno je iz te institucije za Radio Slobodna Evropa 27. aprila. Istovremeno, u odgovoru se navodi i kako iz entiteta Republika Srpska i dalje nisu dostavili "većinu traženih podataka", iako je predmet formiran nakon prijave koju je 5. marta podnijela Mreža Aarhus centra za zelenu agendu i zaštitu okoliša. Projekat, koji provodi banjalučka firma "Etmax", izazvao je više protesta mještana koji tvrde da je zemljište nezakonito oduzeto od Poljoprivredne zadruge Podnovlje i prodato privatnom investitoru. Stanovnici upozoravaju da je ugroženo i snabdijevanje vodom za oko 140 domaćinstava, te da solarne elektrane predstavljaju i opasnost po zdravlje ljudi i životinja. Iz Pravobranilaštva BiH su za RSE istakli da će "nakon analize dokumentacije preduzeti sve potrebne mjere radi zaštite imovine i imovinskih interesa Bosne i Hercegovine, uključujući pokretanje sudskih i drugih postupaka". "Konkretno, podneseni su zahtjevi nadležnim entitetskim institucijama u Republici Srpskoj radi pribavljanja službenih dokumenata i ugovora koji se odnose na podatke o nekretninama iz zahtjeva Mreže Aarhus centara. Do danas većina traženih podataka nije dostavljena", stoji u odgovoru Pravobranilaštva BiH. Prethodno je i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine za RSE saopštilo da je formiralo predmet zbog optužbi o uzurpaciji državnog zemljišta, te "da se nalazi u fazi analize". Grad Doboj nije odgovorio na pitanja Radio Slobodna Evropa na koji način je zemljište prešlo u vlasništvo grada, a zatim prodato privatnom investitoru. Odgovor nije stigao ni iz kompanije Etmax o uslovima pod kojima su stekli pravo korištenja zemljišta. Dodatne kontroverze izazvala je informacija da investitor nema ekološku dozvolu, iako su radovi već započeti. Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, poljoprivredno zemljište smatra se državnom imovinom, kojom gradovi i entiteti ne mogu raspolagati bez odluke države. Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH prethodno su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju "izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine". Aarhus centar iz Sarajeva u međuvremenu je tužio lokalne vlasti u Doboju zbog, kako navode, netransparentnosti cijelog projekta. Njihovi predstavnici upozoravaju da se projekti obnovljivih izvora energije ne mogu graditi bez jasnog zakonskog okvira, u naseljenim mjestima i na spornom zemljištu.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska potpisale su u utorak u Dubrovniku međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, projekta koji bi trebao povezati dvije zemlje i omogućiti BiH pristup novim izvorima opskrbe ukapljenim plinom preko terminala na otoku Krku, javio je HRT. Sporazum su 28. travnja potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković u sklopu foruma Inicijative triju mora, platforme koja okuplja zemlje između Baltika, Jadrana i Crnog mora. Inicijativu podržavaju Sjedinjene Američke Države s ciljem jačanja energetske, prometne i digitalne povezanosti u toj regiji. Američko izaslanstvo u Dubrovniku predvodi ministar energetike Chris Wright. Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda (Splita) u Hrvatskoj, preko Posušja u Hercegovini, do Travnika u središnjoj Bosni, s odvojkom prema Mostaru. Ovim dokumentom BiH i Hrvatska uređuju pitanja poput spajanja plinovoda na granici, ali i prava i obveze kako tijekom gradnje tako i u slučaju da jedna strana odustane od dogovora Hrvatska bi trebala izgraditi dio trase dug koje je dug oko 60 kilometara, dok bi BiH izgradila oko 120 kilometara cjevovoda. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura. Plinovod bi se integrirao u hrvatski sustav koji je povezan s terminalom ukapljenog prirodnog plina (LNG) na otoku Krku, ključnom infrastrukturom za diversifikaciju opskrbe plinom, koji je izgrađen uz potporu Europske unije. Sporazum BiH i Hrvatske je dodatno usuglašen 27. travnja, a nekoliko sati prije potpisivanja u Dubrovniku odobrili su ga Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH. Nakon potpisivanja, dokument mora biti ratificiran u Parlamentarnoj skupštini BiH i Hrvatskom saboru. Projekt se razvija u okviru šireg cilja smanjenja potpune ovisnosti Bosne i Hercegovine o ruskom plinu, koji se u zemlju isporučuje preko Srbije putem Turskog toka. BiH kupuje ruski plin od 1979. godine, kada je izgrađen jedini postojeći plinovod od Beograda do Sarajeva. Iako je prvotno planirano da projekt u BiH vodi javna kompanija BH-Gas koja je u vlasništvu Vlade entiteta Federacije BiH, u provedbu je posebnim zakonom (lex specialis) uključena američka privatna kompanija AAFS Infrastructure and Energy, osnovana krajem prošle godine. Prema dostupnim podacima, direktor AAFS Infrastructure and Energy je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je potpredsjednik Joseph Flynn, brat bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. Američka tvrtka bi trebala preuzeti financiranje i izradu glavnog projekta i pribavljanje dozvola te bi bila operater plinovoda, dok je BH-Gas zakonom obvezan predati svoju postojeću dokumentaciju. Zakonom je projekt proglašen strateškim i od javnog interesa, čime su jedinice lokalne samouprave obvezane ustupiti svoje zemljište bez naknade. Američka ambasada u Sarajevu javno je podržala projekt i sudjelovala je u povezivanju domaćih dužnosnika s predstavnicima američke kompanije. Europska unija ranije je upozorila da bi zakonski okvir, kojim se privatna američka tvrtka postavlja kao glavni investitor, mogao utjecati na europski put Bosne i Hercegovine te na pristup za oko milijardu eura namijenjenih za infrastrukturne projekte u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina trenutačno nema vlastitu proizvodnju plina i u potpunosti ovisi o uvozu iz Rusije, s godišnjim volumenom od oko 225 milijuna kubičnih metara, prema podacima državne statističke agencije. Plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 milijuna eura godišnje. Kako bi plinovod bio isplativ, planira se i izgradnja tri plinske termoelektrane. Europska unija planira postupno obustaviti uvoz ruskog plina do 2028. godine, ali i postupno izbacivanje fosilnih goriva i proizvodnju električne energije u vjetroparkovima i solarnim elektranama, pri čemu je plin određen kao prijelazno rješenje. Ugalj, iz kojeg BiH dobiva oko 80 posto struje, trebao bi se prestati koristiti do 2050. godine, na što su se obvezale i zemlje Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU. Ukupna plinska mreža u BiH duga je oko 240 kilometara i smatra se nerazvijenom. Ograničena je uglavnom na glavni grad Sarajevo gdje se plin koristi za grijanje tijekom zime, uz nekoliko industrijskih potrošača, dok susjedne Hrvatska i Srbija imaju po 2.500 kilometara plinovoda.

Vlasti u Srbiji dodelile su krajem aprila, pa četiri dana kasnije oduzele državljanstvo Jakubu Zakrievu, nećaku predsednika Čečenije Ramzana Kadirova. Odluku o dodeli državljanstva donela je Vlada Srbije, a dokument je potpisao premijer Đuro Macut, objavljeno je u Službenom glasniku 24. aprila. Međutim, 28. aprila rešenje o dodeli državljanstva je ukinuto, ponovo potpisom Macuta. U dokumentu o ukidanju državljanstva Vlada se poziva na član Zakona o opštem upravnom postupku u kom se, između ostalog, navodi da se rešenje može ukinuti "radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, javnu bezbednost, javni mir i javni poredak ili radi otklanjanja poremećaja u privredi". Vlada Srbije prvobitno nije odgovorila na upit RSE zbog čega je dala državljanstvo Zakrievu. Jakub Zakriev je sin starije sestre Ramzana Kadirova. Sa 27 godina, 2018. godine, imenovan je za gradonačelnika Groznog, čime je postao jedan od najmlađih gradonačelnika u Rusiji. U februaru 2020. godine postavljen je na funkciju šefa administracije predsednika i vlade republike. Zatim je postao zamenik predsednika vlade i ministar poljoprivrede Čečenije. Zakriev je, prema podacima Current Time, televizijske i digitalne mreže na ruskom jeziku kojom upravlja RSE, ranije bio na listama sankcija SAD-a i Velike Britanije. U julu 2023. godine objavljeno je da je Zakriev imenovan za direktora ruskog ogranka kompanije "Danone" nakon što je Rusija konfiskovala tu kompaniju. Njegovo imenovanje usledilo je nakon što je predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao ukaz o prenosu akcija francuskog koncerna "Danone" u Rusiji na privremeno upravljanje državnom organu u okviru Ministarstva finansija. Ubrzo nakon prenosa vlasništva, ruski Danone je preimenovan u akcionarsko društvo "H&N" (Health & Nutrition). U martu 2024. godine Putin je poništio nacionalizaciju ruskog Danonea, a ruski mediji su objavili da je njegova prodaja privatnim licima dogovorena. Prema pisanju medija, imovinu su u odnosu 50:50 trebalo da kupe Kadirovljev nećak i holding "Vamin" iz Tatarstana. U maju 2024. godine transakcija prodaje ruskog ogranka Danonea je završena. U decembru 2024. godine vlasnik kompanije "Vamin" postao je bivši zamenik ministra poljoprivrede Čečenije Ruslan Alisultanov, koji je, prema pisanju medija, ranije takođe dobio državljanstvo Srbije. Srbija i Čečenija nemaju bliske ekonomske i političke odnose, ali Beograd i Kremlj ih takođe karakterišu kao "bratske". Srbija, uprkos pozivima Zapada, nije uvela sankcije Rusiji i neguje bliske odnose sa Rusijom i nakon njene invazije na Ukrajinu. Čečenski lider Kadirov, inače, uživa podršku Kremlja. Srbija je i prethodnih godina dodeljivala državljanstva po posebnoj proceduri, po kojoj ga mogu dobiti državljani drugih zemalja, u slučaju da to predstavlja "interes za Srbiju". Broj državljanstava koje dodeljuje Vlada Srbije drastično je porastao od početka ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu i uvođenja sankcija Rusiji i ljudima bliskim Kremlju, pokazuju podaci RSE.