Predsednici Kine i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Si Đinping (Xi Jinping) i Donald Tramp (Trump) dogovorili su se 14. maja u Pekingu o "konstruktivnim strateškim stabilnim odnosima" dve zemlje u naredne tri godine, prenela je kineska državna agencija Sinhua (Xinhua). Navodi se da su na samitu razgovarali i o Bliskom istoku, Ukrajini, kao i o pitanju Tajvana i o ekonomskim i trgovinskim odnosima. Si je u govoru na svečanom banketu nazvao američko-kineske odnose najznačajnijim na svetu, ističući da ih moraju održati funkcionalnim i da ih ne smeju pokvariti, prenela je Sinhua. "Naše dve zemlje bi trebalo da budu partneri, a ne rivali", rekao je Si. Osvrćući se na razvoj odnosa Kine i SAD, Si je rekao da je stalan napredak bilateralnih odnosa "ključ za to da li mogu imati međusobno poštovanje, mirnu koegzistenciju i obostrano korisnu saradnju”. Si je prethodno, kako je preneo CNN, upozorio Trampa da Tajvan ostaje "najznačajnije pitanje u kinesko-američkim odnosima" i da bi mogao da stvori "veoma opasnu situaciju" ako mu se pristupi pogrešno. Tramp je rekao da je Si obećao da Kina neće obezbeđivati vojnu opremu za Iran, te da je ponudio pomoć u rešavanju pitanja rata. “Rekao je da im neće dati vojnu opremu. To je velika izjava. To je rekao danas", rekao je Tramp za Foks njuz, dodajući da je Si to rekao odlučno. Tramp je rekao i da je Si ponudio pomoć u vezi sa okončanjem rata u Iranu. “Predsednik Si bi voleo da vidi (mirovni) dogovor. I napravio je ponudu. Rekao je: 'Ako bih mogao da budem od pomoći, voleo bih da pomognem'", naveo je Tramp. Američi državni sekretar Marko Rubio dodao je u odvojenom intervjuu za EnBiSi da Vašington nije tražio pomoć Pekinga u vezi sa Iranom. "Pokrenuli smo to pitanje kako bismo razjasnili naš stav i kako bismo im to jasno stavili do znanja, jer je logično da o tome razgovaramo, s obzirom na to koliko je to pitanje dominantno“, rekao je Rubio. Tramp je preneo i da je Si rekao da bi voleo da vidi Ormuski moreuz ponovo otvoren. "Našalio se, rekao je: 'Znaš, oni su ga blokirali, onda si ti blokirao njih'", naveo je Tramp. Tramp je dodao i da je kineski predsednik izrazio frustraciju povodom izveštaja da Iran naplaćuje prolazak kroz Ormuski moreuz. Tramp i Si razgovarali su i o ekonomskim vezama Kine sa Iranom, posebnu u pogledu snabdevanja naftnim energentima. "Kina kupuje dosta njihove nafte", rekao je Tramp, dodajući da mu je Si kazao da bi voleli da nastave to da rade. Tramp je rekao i da se Si složio da Kina od Amerike naruči 200 aviona "boing". "To je mnogo posla", dodao je Tramp. Samit dvojice lidera nastavlja se 15. maja dodatnim razgovorima, za koje se očekuje da će se fokusirati na veštačku inteligenciju, kontrolu izvoza i geopolitičke tenzije povezane sa Rusijom i ratom u Ukrajini. Najavljeno je da će se Si i Tramp tokom prepodneva fotografisati, potom popiti čaj i imati ručak pre nego što američki predsednik otputuje u Vašington.

Broj žrtava ruskih masovnih napada dronovima i raketama na Kijev prethodne noći porastao je na 12 mrtvih i 57 povređenih, saopštio je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko. On je na Telegramu objavio da je 27 povređenih hospitalizovano u kijevskikm bolnicama. Kličko je petak, 15. maj, proglasio danom žalosti u znak sećanja na žrtve. "Sutra će zastave u gradu biti spuštene na pola koplja", naveo je Kličko. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija u napadima 13. i 14. maja koristila 1.567 dronova i 56 raketa različitih tipova. Državna služba Ukrajine za vanredne situacije saopštila je da su operacije potrage i spasavanja u okrugu Darnica u Kijevu u toku i da više od 170 spasilaca radi na otkopavanju ruševina. Po podacima spasilačkih službi, u Darnickom okrugu spaseno je 27 ljudi, dok su hitne ekipe nastavile potragu za ljudima za koje se veruje da su zatrpani ispod ruševina pogođenog solitera. Otklanjanje posledica napada nastavlja se u Obolonskom, Darnickom i Goloseivskom okrugu Kijeva, dok nadležne službe i dalje utvrđuju tačan broj žrtava, preneo je Ukrinform.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska prvi put su direktno pred UN tijelima, iznijeli stavove o gradnji skladišta radioaktivnog otpada uz granicu ove dvije države, u okviru Sekretarijata ESPOO Konvencije, međunarodne organizacije posvećene prekograničnom uticaju na životnu sredinu. Saslušanje je bilo zakazano po osnovu prijave BiH da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom zagađenju, zbog plana i aktivnosti da odlaže radioaktivni otpad, na lokaciji Trgovska gora uz granicu sa BiH. ESPOO konvencija obavezuje države da međusobno sarađuju i razmjenjuju informacije o projektima koji mogu imati prekogranični uticaj na životnu sredinu. Zaključci i preporuke tijela Espoo konvencije nemaju pravno obavezujući karakter. Koordinator Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru Borislav Bojić izjavio je da Hrvatska nije imala odgovore na brojna pitanja u vezi sa ESPOO konvencijom. Predsjedavajući ESPOO komiteta je zbog toga zatražio od Hrvatske da se pismeno izjasni o tim pitanjima. Bojić je naveo da će nakon toga ESPOO sekretarijat pripremiti nacrt ili prijedlog, koji će biti dostavljen i BiH i Hrvatskoj, a potom slijedi konačan zaključak komiteta. Istakao je da će cijeli proces zatim biti detaljno razmotren u institucijama BiH. Spor koji traje oko osam godinaSpor Bosne i Hercegovine i Hrvatske u vezi odlaganjem radioaktivnog otpada traje od 2018., kada je tadašnje Hrvatska Vlada usvojila nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kojim je Trgovska gora označena kao lokacija skladišta. BiH se protivi izgradnji centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici bilo ugroženo oko 250 hiljada stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države. Osim vlasti u BiH, toj lokaciji protive se i ekološka nevladina udruženja sa obje strane granice, kao i gradonačelnici i načelnici nekoliko obližnjih gradova i opština. Hrvatska planira da na pomenutoj lokaciji skladišti niski i srednje radioaktivni otpad. Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško i onom iz bolnica, industrije i vojske. Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja tom nuklearnom elektranom, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine. Hrvatski sabor je 15. decembra prošle godine usvojio i poseban zakon o izgradnji tog centra. Paralelno sa postupkom pred ESPOO tijelima, Bosna i Hercegovina je krajem aprila podnijela i novu prijavu prema Aarhuškoj konvenciji, koja garantuje pravo javnosti na pristup informacijama, učešće u donošenju odluka i pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine.

Povlačenje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) "dolazi u pravom momentu", ocijenio je portaparol State Departmenta u komentaru za Radio Slobodna Evropa (RSE). “Visoki predstavnik Schmidt obavijestio je Vijeće za provedbu mira (PIC) o svojoj odluci da se povuče s funkcije. Priznajemo godine predanog rada i dostignuća gospodina Schmidt u BiH. Njegova odluka da napusti Sarajevo dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalaciji tenzija u BiH", odgovoreno je na pitanje RSE da li je State Department bio informisan o Schmidtovim planovima za povlačenje. Zaključuje se da SAD ostaju privržene Dejtonskom sporazumu, suverenitetu i nezavisnosti BiH. Scmidt je u ponedjeljak, 11. maja saopštio da se povlači iz "ličnih razloga" ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja nasljednika kojeg bi trebalo predložiti Vijeće za provedbu mira u BiH, koje čine SAD, Turska, Velika Britanija, Japan i više članica EU. "Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu", kazao je Schmidt. Dan kasnije se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku, gdje je diskutovano i o budućnosti kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH. Sjedinjene Američke Države poručile su da Ured visokog predstavnika (OHR) "nikada nije trebao biti trajna institucija", uz stav da se ovlasti trebaju postupno prenijeti na domaće lidere. "Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere”, rekla je predstavnica SAD-a Tammy Bruce. Ona se zahvalila Schmidt-u i podvukla da bi budući visoki predstavnik trebalo da ima "znatno ograničeniji mandat". Kada je riječ o Kini i Rusiji, koje su od njegovog imenovanja 2022. godine, osporavali legitimitet Schmidtovog izbora, na sjednici u UN-u zauzele su kritičan stav prema OHR-u. Peking je pozvao na smanjenje vanjskog utjecaja, dok je Moskva pozvala na zatvaranje Ureda visokog predstavnika i odbacila legitimitet Schmidta.

Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu saopštio je 14. maja da je odbio zahtev pravnih zastupnika osuđenika za ratne zločine Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu. Mehanizam je saopštio da su nezavisni medicinski eksperti zaključili da Služba za medicinsku negu Pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija i zatvorska bolnica adekvatno zdravstveno prate i leče Mladića. "Oni nisu utvrdili postojanje neadekvatne nege ili lečenja koji bi išli u prilog puštanju na slobodu", saopštio je Mehanizam. Dodaje se da je Mladić trajno smešten u novoizgrađenom objektu zatvorske bolnice koji je opremljen za pružanje multidisciplinarne nege zatvorenicima sa složenim medicinskim stanjima. "Mladić ima smeštaj u novoj, najsavremenijoj zatvorskoj bolnici uz stalni nadzor i brze transfere u civilne bolnice po potrebi", saopštio je Mehanizam. Navodi se da osuđeni ima adekvatnu palijativnu negu, pomoć u dnevnim aktivnostima, kao i prevodioce i osoblje koje govori njegov jezik. Ratko Mladić osuđen je u Hagu na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini. Njegova odbrana zatražila je privremeno oslobađanje zbog, kako je saopštila, teško narušenog zdravstvenog stanja i potrebe za bolničkim lečenjem. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić posetio ga je 20. aprila i zatražio od Haga da se Mladić leči na slobodi. Prethodno je u junu 2025. Mladićeva odbrana tražila privremeno ili prevremeno puštanje na slobodu na osnovu navodne terminalne dijagnoze i kratkog očekivanog životnog veka. Mehanizam je odbio zahtev pod obrazloženjem da Mladić prima sveobuhvatnu zdravstvenu negu. Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. U pritvoru pod nadzorom Međunarodnog mehanizma je od hapšenja 2011. godine u selu Lazarevo u Srbiji. Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u leto 1995, progon i prisilno premeštanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995.

Par hiljada studenata i građana okupilo se 14. maja posle podne ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu sa zahtevom da javni medijski servis u centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik 2 emituje vest o incidentima tokom odavanja pošte žrtvama novosadske nesreće u četvrtak u podne ispred beogradskog Pravnog fakulteta. RTS je o tome izvestio u 18. minutu Dnevnika, nakon čega su studenti saopštili da nisu zadovoljni izveštajem i tajmingom, smatrajući da je trebalo da bude na početku emisije u 19.30, a ne pri njenom kraju. Nakon toga proglasili su kraj ovog protesta pred RTS-om. Prethodno se tokom skupa kod Pravnog fakulteta, na koji su pozvali studenti u blokadi, dogodio incident u kom je povređen stariji muškarac. Vozaču koji je automobilom probio komemorativnu blokadu kod Pravnog i udario penzionera određeno je zadržavanje do 48 sati zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo u pokušaju, saopštila je policija. Navodi se da je "vozač M.S. (1985) nakon verbalne rasprave sa učesnicima neprijavljenog okupljanja, probio blokadu vožnjom u rikverc i udario muškarca (1936) na pešačkom prelazu". Povređeni je prevezen u bolnicu. Univerzitetski klinički centar Srbije (UKC) saopštio je da je pacijent (90) koji je povređen ispred beogradskog Pravnog fakulteta u stabilnom i svesnom stanju. "Nakon urađene kompletne dijagnostike, zadržan je na daljem lečenju na ortopediji”, navedeno je u objavi KCS. Studenti u blokadi objavili su prethodno da je čovek u automobilu "nasilno pokušao da prođe preko raskrsnice na kojoj su se u tom trenutku nalazili građani i studenti". "Tom prilikom došlo je do rasprave, muškarac je izašao iz svog automobila i udario našeg kolegu, studenta Pravnog fakulteta, nakon čega se vratio u auto i njime udario čoveka od skoro 90 godina, koji je stajao s nama na raskrsnici", naveli su studenti na Instagramu. Na snimicima na društvenim mrežama vidi se momenat kada automobil obara čoveka, a potom i policajci koji stoje ispred vozila na kojem je razbijeno zadnje staklo i okupljeni koji traže da vozač bude priveden. Nakon njegovog hapšenja, drugi vozač je u novom incidentu svojim autom pokušao da prođe kroz okupljene. Kako prenosi Fonet, građani su zaustavili taj auto, a neki od prisutnih izjavili su da je vozač šipkom udario jednog studenta. Obaranje penzionera automobilom nije bio prvi slučaj naletanja vozilima na studente i učesnike antivladinih blokada i protesta koji su počeli nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Jedna studentkinja teško je povređena u januaru 2025. kada je automobil uleteo među studente koji su blokirali raskrsnicu u centru Beograda. Istog meseca na Novom Beogradu automobil je udario redare studentskog protesta. Jedna studentkinja teško je povređena nakon što je odbačena na haubu i kolovoz. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pomilovao je devojku koja je vozila automobil i koja je bila osumnjičena za ubistvo u pokušaju. Vučić je pomilovao i četvoricu aktivista vladajuće Srpske napredne stranke koji su u januaru 2025. bejzbol palicama napali studente u Novom Sadu.

Američki State Department obavijestio je Kongres o predloženoj dozvoli za izvoz odbrambene opreme, tehničkih podataka i usluga odbrane za Kosovo u vrijednosti od 14 miliona dolara ili više, reklo je za Radio Slobodna Evropa nekoliko izvora iz Kongresa. Obavještenje je dostavio Biro za zakonodavna pitanja State Departmenta, u skladu s članom 36(c) Zakona o kontroli izvoza naoružanja. Dokument je proslijeđen Odboru za vanjske poslove Senata. Član 36(c) zahtijeva od američke administracije da obavijesti Kongres o određenim planiranim prodajama ili dozvolama za izvoz odbrambene opreme i usluga za strane države. U dokumentu Kongresa nisu objavljeni detalji o vrsti opreme ili usluga obuhvaćenih ovom dozvolom. Radio Slobodna Evropa kontaktirao je Ministarstvo odbrane Kosova za više detalja, ali još nije dobio odgovor od njihovih zvaničnika. Obavještenje o mogućem snabdijevanju Kosova novom američkom vojnom opremom dolazi u trenutku kada američki kongresmeni pozivaju Washington da podrži članstvo Kosova u Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (NATO). Kosovo je i ranije kupovalo vojnu opremu od Sjedinjenih Država. U februaru 2025. Kosovo je primilo dronove kupljene u SAD-u. Mjesecima kasnije, Kosovo je snabdjeveno oklopnim vozilima nabavljenim iz Sjedinjenih Država. Tokom 2024. godine Kosovo je podnijelo zahtjev za kupovinu 200 protivtenkovskih projektila "Javelin". Godine 2018. na Kosovo su iz SAD-a stigla vojna vozila tipa Humvee. Za nabavku 51 vozila tog tipa, Vlada Kosova je 2018. potpisala ugovor s američkom kompanijom AM General. Dvije godine kasnije Kosovo je kupilo dodatna vojna vozila iz SAD-a, dok je 2021. američka vlada donirala Kosovu 55 vozila tipa ASV (Armored Security Vehicle). Snage bezbjednosti Kosova (SBK) trenutno su u procesu transformacije u vojsku. Taj proces započeo je 2018. nakon usvajanja zakonskih izmjena i očekuje se da će trajati deset godina. Sjedinjene Države od početka podržavaju transformaciju SBK u vojsku, za razliku od NATO-a, koji insistira da se ove snage drže svog prvobitnog mandata, uključujući odgovor na krizne situacije i civilnu zaštitu. Trenutno se SBK pripremaju da se priključe Međunarodnim stabilizacionim snagama za Gazu, koje su dio mirovnog plana za taj region, predloženog od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ova vijest će biti ažurirana…

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dobio poziv za obeležavanje 20. godišnjice nezavisnosti Crne Gore, ali da neće učestvovati. "Inače sam dobio poziv da učestvujem u glamuroznoj proslavi otcepljenja od moje Srbije. Naravno, u tome neću učestvovati. Srbiju volim najviše na svetu i da slavim tako nešto bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. A oni neka slave šta god hoće", rekao je Vučić 14. maja u Beogradu. Vučić je ocenio da je siguran da će i Srbi i drugi građani Crne Gore Srbiju "uvek osećati kao bratsku zemlju". Crna Gora 21. maja obeležava 20 godina od obnove nezavisnosti. Država planira trodnevni program povodom jubileja. U vreme raspada Jugoslavije početkom devedesetih, Crna Gora je ostala u Saveznoj republici Jugoslaviji, dvočlanoj federaciji sa Srbijom, kasnije Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore. Kampanju za obnovu nezavisnosti 2006. predvodio je čelnik tada vladajuće Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović. S druge strane, protiv nezavisnosti su bile prosrpske partije okupljene u bloku za zajedničku državu sa Srbijom. Za nezavisnost je na referendumu 2006. godine glasalo 55,5 odsto građana Crne Gore. Nakon što je nezavisnost zvanično proglašena 3. juna, zemlja je ubrzo primljena u sve relevantne međunarodne organizacije poput Ujedinjenih nacija, Saveta Evrope i OEBS-a. Vlada vođena Milojkom Spajićem najavljuje da će Crna Gora 2028. godine stupiti i u Evropsku uniju, a da će tokom 2026. godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja.

Ukrajinski sud naredio je pritvaranje Andrija Jermaka (Andriy Yermak) u okviru skandala s luksuznim nekretninama, uz određivanje kaucije od više od tri miliona dolara za čovjeka koji je nekada bio najuticajniji savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelenskyy). Nije odmah bilo jasno da li će Jermak, šef kabineta Zelenskog od 2020. do 2025. godine, moći platiti kauciju - oko 140 miliona grivni (3,2 miliona dolara) - koju je sud u Kijevu odredio odlukom od 14. maja. "Rekao sam vam, nemam toliko novca", rekao je Jermak sudu, dodajući da će njegovi advokati uložiti žalbu na odluku. Dugogodišnji saradnik Zelenskog još iz vremena kada je bio glumac i komičar, Jermak je podnio ostavku prošlog novembra pod pritiskom, dok su antikorupcijski istražitelji usmjerili istragu na sredstva za koja tvrde da su izvučena iz sistema protuzračne odbrane, a koja su on i članovi njegove porodice koristili za kupovinu luksuznih nekretnina. Iako sam Zelenski nije doveden u vezu s ovom aferom, prema navodima istražitelja, skandal je narušio njegov imidž i dodatno pojačao dugotrajne sumnje u ukorijenjenu korupciju u Ukrajini - nešto što je Zelenski nastojao iskorijeniti. Među neugodnijim detaljima koji su se pojavili u sudskom postupku bile su tvrdnje da se Jermak konsultovao s gatarom prije donošenja ključnih kadrovskih odluka. Prije nego što su ove informacije izašle na vidjelo prošle godine, Jermak je bio jedan od najmoćnijih zvaničnika u Ukrajini. Politički imidž Zelenskog šire je narušen i zbog zasićenja javnosti ratom s Rusijom, koji je sada ušao u petu godinu. On se opirao raspisivanju novih izbora, koji su zabranjeni pod vanrednim stanjem uvedenim nekoliko dana nakon sveobuhvatne invazije u februaru 2022. godine, ali politički analitičari ukazuju na više potencijalnih kandidata koji bi mogli biti spremni da mu se suprotstave na izborima.

Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping razgovarali su više od dva sata u Pekingu 14. maja, pri čemu su se obje strane složile da Hormuški moreuz mora ostati otvoren usred rastuće globalne ekonomske zabrinutosti povezane sa sukobom Washingtona s Iranom, saopštila je Bijela kuća. Samit, prvi susret licem u lice dvojice lidera od oktobra 2025. godine, spojio je ceremonijalni protokol s teškim pregovorima o trgovini, Tajvanu, tehnologiji i sve širim posljedicama sukoba s Iranom. Trump je prisustvovao svečanoj ceremoniji dobrodošlice u Velikoj dvorani naroda u Pekingu prije nego što su se delegacije sastale iza zatvorenih vrata na razgovorima koji su trajali više od dva sata. Lideri su kasnije prisustvovali državnoj večeri, gdje je Xi pozvao na bližu saradnju, a Trump uputio poziv kineskom lideru da posjeti Bijelu kuću 24. septembra. Bijela kuća je razgovore opisala kao "dobre" i navela da su Trump i Xi razgovarali o Iranu, krijumčarenju fentanila, pristupu kineskom tržištu za američke kompanije, povećanju kineskih investicija u Sjedinjenim Državama i dodatnoj kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda. "Dvije strane su se složile da Hormuški moreuz mora ostati otvoren kako bi se omogućio nesmetan protok energije", navodi se u sažetku Bijele kuće. Kinesko saopštenje o razgovorima nije spominjalo moreuz, navodeći samo da su dvojica lidera "razmijenila mišljenja o važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima, uključujući situaciju na Bliskom istoku, krizu u Ukrajini i Korejsko poluostrvo". Rat u Iranu i poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz postali su važna pozadina samita, dodatno pojačavajući napore obje vlade da spriječe dalje pogoršanje odnosa između dvije najveće svjetske ekonomije. Kina ostaje jedan od najvećih kupaca iranske nafte i održava bliske veze s Teheranom, dok Washington vrši pritisak na Peking da iskoristi svoj uticaj kako bi ohrabrio Iran da prihvati širi mirovni sporazum i ublaži ograničenja na pomorski saobraćaj kroz ovaj strateški plovni put. Trump je, međutim, umanjio tvrdnje prije odlaska iz Washingtona da Sjedinjenim Državama treba pomoć Kine za rješavanje sukoba, rekavši da "ne misli da nam je potrebna bilo kakva pomoć kada je riječ o Iranu". Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je za Fox News, putujući ka Kini, da su Sjedinjene Države iznijele svoj stav Pekingu o tome zašto bi trebalo da preuzme "aktivniju ulogu" u rješavanju sukoba u Iranu. "Očekujem da će biti mnogo razgovora iza zatvorenih vrata o Iranu", rekla je za RSE Yvonne Chiu iz Američkog instituta za preduzetništvo. "Ali ne očekujem da će to biti javno, dijelom zato što bi to nosilo reputacijski rizik za Kinu u slučaju da ti napori ne uspiju." Xi zagovara 'stabilne odnose' i nudi poslovne prilikeXi je iskoristio samit da javno zagovara ono što je nazvao stabilnijim okvirom za bilateralne odnose, uprkos sve intenzivnijem rivalstvu. Prema saopštenju kineskog Ministarstva vanjskih poslova, dvojica lidera složila su se da teže "konstruktivnom, strateškom i stabilnom odnosu". U uvodnim obraćanjima, Trump je Xija nazvao "prijateljem" i rekao da će "odnosi između Kine i SAD-a biti bolji nego ikada ranije". Uprkos pomirljivom tonu, duboke podjele ostaju u nizu pitanja, od napredne tehnologije i trgovinskih ograničenja do vojne konkurencije u Aziji. Analitičari smatraju da su obje strane više usmjerene na sprečavanje eskalacije nego na postizanje značajnog diplomatskog proboja. "Trump želi stabilnost pred izbore za Kongres i dok su Sjedinjene Države i dalje opterećene sukobom s Iranom", rekao je za RSE Daniel Russel iz Instituta za politiku Azijskog društva i bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za istočnu Aziju i Pacifik. "Peking želi stabilno vanjsko okruženje dok upravlja ekonomskim pritiscima kod kuće." Trgovinska i ekonomska pitanja ostaju u središtu samita. Bijela kuća je saopštila da je Trump otvorio pitanje pristupa kineskom tržištu za američke kompanije i zatražio dodatnu kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda. Ranije 14. maja, ažurirani podaci kineske carine pokazali su da je Peking odobrio izvozne dozvole za nekoliko stotina američkih klaonica kako bi nastavile isporuke govedine u Kinu, nakon što su dozvole istekle 2025. godine usred rastućih carina. Trumpa su na sastanku s Xijem pratili istaknuti poslovni lideri, uključujući izvršnog direktora Tesle Elona Muska, predsjednika Nvidije Jensena Huanga i izvršnog direktora Applea Tima Cooka. Xi je američkim poslovnim liderima poručio da će Kina "još šire otvoriti" svoju ekonomiju, ali nije ponudio konkretne obaveze. "Uprkos širokim najavama, dugoročni pravac ostaje strateško rivalstvo", rekao je Russel. "Većina ishoda biće ograničena, transakciona i potencijalno reverzibilna." Tajvan ostaje osjetljivo pitanjeTajvan se izdvojio kao jedno od ključnih pitanja tokom razgovora. Prema navodima kineske državne agencije Xinhua, Xi je upozorio Trumpa da bi loše upravljanje tim pitanjem moglo dovesti dvije zemlje do direktne konfrontacije. "Ako se pravilno vodi, dvije zemlje mogu održati stabilnost", rekao je Xi, prema kineskom saopštenju. "Ako se vodi loše, dvije zemlje će se sudariti ili čak sukobiti, dovodeći odnose između SAD-a i Kine u izuzetno opasnu situaciju." Kina tvrdi da je samoupravni otok dio njene teritorije i obećala je da će ga na kraju staviti pod kontrolu Pekinga, silom ako bude potrebno. Kineski zvaničnici dugo se protive američkoj prodaji oružja i političkoj podršci Tajpeju. Administracija Donalda Trumpa navodno je odgodila obavještavanje Kongresa o planiranom paketu oružja za Tajvan vrijednom oko 14 milijardi dolara uoči samita, kako bi izbjegla dodatno zaoštravanje odnosa s Pekingom. Tajvanski parlament je nedavno odobrio 25 milijardi dolara posebnih sredstava za finansiranje projektila i druge vojne opreme iz Sjedinjenih Država. Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana reagovalo je na Xijeve komentare nakon sastanka u Pekingu optuživši Kinu da je "jedini rizik za mir i stabilnost u regionu". U saopštenju je Tajpej ukazao na ono što je opisao kao kinesko "vojno uznemiravanje" i kampanje pritiska u sivoj zoni oko Tajvana i u širem regionu. Ministarstvo je takođe navelo da Peking "nema pravo da međunarodno govori u ime Tajvana". Analitičari ističu da Tajvan ostaje najosjetljivije sigurnosno pitanje za Peking i jedno od pitanja koje najviše može destabilizovati šire odnose između Sjedinjenih Država i Kine. Samit će biti nastavljen 15. maja dodatnim razgovorima, za koje se očekuje da će se fokusirati na vještačku inteligenciju, kontrolu izvoza i geopolitičke tenzije povezane s Rusijom i ratom u Ukrajini. "Xi Jinping bi želio određene ustupke ili garancije u vezi s Tajvanom i onim što bi Trump učinio u slučaju da Kina pojača pritisak na otok", rekla je Chiu. "To se također uklapa u širi cilj Pekinga, a to je potiskivanje Sjedinjenih Država u Indo-Pacifiku."