Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) objavila je 5. avgusta fotografije novih glasačkih listića koji će biti korišteni na opštim izborima zakazanim za 4. oktobar. Na fotografijama na društvenoj mreži "X" prikazani su primjeri glasačkih listića za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i za izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Uz sam dizajn listića, CIK je predstavio i uputstva za glasanje i korištenje skenera putem kojih će se evidentirati glasovi. Jedna od najvažnijih novina je da birači više neće označavati politički subjekt ili kandidata znakom "x". Umjesto toga, glas će davati popunjavanjem kružića pored ponuđene opcije. Na objavljenim primjerima nalaze se i ilustrovana uputstva za ubacivanje listića u skener nakon glasanja. Prema ranijim pojašnjenjima CIK-a, promjene na glasačkim listićima dio su šire reforme izbornog procesa koja uključuje biometrijsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića, s ciljem smanjenja mogućnosti izbornih manipulacija. Na listićima za zakonodavna tijela više neće biti ispisana imena kandidata, već samo nazivi političkih subjekata i redni brojevi kandidata. Birači će u glasačkim kabinama imati odvojene kandidatske liste sa imenima svih kandidata, te će moći dati do tri preferencijalna glasa ili glasati samo za političku opciju. Listić na kojem budu označene samo preferencije, bez izbora političkog subjekta, smatraće se nevažećim. CIK je ranije za Radio Slobodna Evropa naveo da bi novi sistem trebalo da pojednostavi proces glasanja i dodatno zaštiti integritet izbora, dok organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da je ostalo malo vremena za edukaciju birača o novim pravilima glasanja. Opšti izbori na kojima će 3,4 miliona birača birati tri člana Predsedništva BiH, 518 poslanika u državnom i dva entitetska parlamenta, te u deset kantonalnih skupština, biće održani 4. oktobra. Ranije je iz OSCE-a u BiH za RSE ocijenjeno da uvođenje elektronske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i elektronskog prenosa rezultata predstavlja najveću reformu izbornog sistema od usvajanja Izbornog zakona BiH.

Članice Demokratskog saveza Kosova (DSK) Hikmete (Hykmete) Bajrami i Jehona Ljušaku (Lushaku) Sadriu, koje su osvojile poslanička mesta na poslednjim junskim izborima, iznele su stav svoje stranke da treba da im pripadne funkcija predsednika države. Ovakva poruka dolazi dan nakon što lider Demokratskog saveza Kosova Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku) i lider Samoopredeljenja Aljbin (Albin) Kurti nisu postigli dogovor o formiranju novih institucija. Ljušaku-Sadriu rekla je da je DSK oduvek insistirao da institucije Kosova obezbede ravnotežu među političkm snagama. "U tom smislu, naš zahtev je da funkcija predsednika pripadne DSK-u, kako bismo zajedno razgovarali o raspodeli vlasti, a zatim je proporcionalno podelili. To je naš stav", rekla je ona novinarima uoči sednice. Bajrami je, s druge strane, izjavila da ne zna detalje jučerašnjeg sastanka, ali da joj se čini da Abdidžiku "s pravom" insistira da njegova stranka dobije mesto predsednika. "Mislim da bi funkcija predsednika obezbedila ravnotežu između grana vlasti na Kosovu i predstavljala garanciju i za Kosovo i za Demokratski savez Kosova", rekla je Bajrami. Prema njenim rečima, ponuda Samoopredeljenja da DSK dobije ministarske funkcije ne predstavlja dovoljnu garanciju. Nakon sastanka, koji je trajao više od tri sata, Kurti i Abdidžiku izneli su različite stavove o izboru predsednika. Upravo je neslaganje oko ovog pitanja pre nekoliko meseci dovelo do raspisivanja vanrednih izbora koji su održani 7. juna. Kurti je insistirao da je Kosovu potreban nestranački predsednik oko kog bi bio postignut kncenzus, dok je Abdidžiku rekao da je konsenzualni predsednik svako ko obezbedi podršku 80 poslanika. Na junskim izborima DSK je, zajedno sa bivšom predsednicom Kosova Vjosom Osmani, nastupio sa ciljem da obezbedi još jedan mandat na čelu države. "DSK mora da se oseća zastupljeno kako bi dao svoje glasove", rekao je Abdidžiku 4. avgusta. Samoopredeljenje i Demokratski savez Kosova najavili su nastavak razgovora, dok je za 6. avgust zakazana i konstitutivna sednica jedanaestog saziva Skupštine Kosova. Konstituisanjem parlamenta počinju da teku rokovi za formiranje nove vlade, ali i za izbor predsednika države. Poslanici će potom imati 60 dana da izaberu predsednika. U suprotnom, Kosovo će ponovo izaći na izbore – četvrte od februara 2025. godine. Pokret Samoopredeljenje osvojio je 58 poslaničkih mandata i zajedno sa strankama koje predstavljaju nevećinske zajednice ima dovoljno glasova za konstituisanje Skupštine i formiranje nove vlade, za šta je potrebna podrška najmanje 61 od ukupno 120 poslanika. Međutim, za izbor predsednika potrebno je prisustvo najmanje 80 poslanika u sali kako bi glasanje bilo važeće. U slučaju postizanja dogovora sa DSK, koji je osvojio 18 mandata, bio bi obezbeđen najmanje 81 glas, što bi bilo dovoljno za održavanje glasanja o izboru novog predsednika, pod uslovom da najmanje 80 poslanika bude prisutno u skupštinskoj sali.

Najmanje 56 osoba pogubljeno je u Iranu od 19. marta zbog optužbi povezanih s nacionalnom sigurnošću, uključujući 27 slučajeva povezanih s protestima koji su izbili početkom godine, izjavio je u srijedu visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk. "Zabrinjava me porast broja pogubljenja i izrečenih smrtnih kazni u Iranu od marta, kao i činjenica da se smrtna kazna i dalje koristi za širenje straha među stanovništvom i gušenje neslaganja", naveo je Türk u saopćenju. Iranske vlasti ubile su hiljade ljudi tokom antivladinih protesta u januaru, najvećih unutrašnjih nemira u zemlji u posljednjim decenijama. Organizacije za ljudska prava tvrde da je vlada nastavila obračun s protivnicima tokom rata izazvanog američko-izraelskim napadima na Iran od kraja februara. Türk je rekao da se više od stotinu osoba suočava s rizikom od pogubljenja po sličnim optužbama vezanim za nacionalnu sigurnost, dok se pogubljenja zbog krivičnih djela povezanih s drogom nastavljaju "alarmantnom brzinom". Pozvao je iranske vlasti da zaustave sva pogubljenja, poduzmu korake ka ukidanju smrtne kazne i izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, nepoštovanja prava na pravično suđenje i zakonski postupak. Iranska diplomatska misija u Ženevi nije odgovorila na Reutersov zahtjev za komentar. Iranski zvaničnici ranije su branili rad pravosudnog sistema i primjenu smrtne kazne, navodeći da je ona u skladu s domaćim zakonodavstvom i neophodna za očuvanje javne sigurnosti.

Hrvatska je 5. augusta obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. godišnjicu vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom su hrvatske snage 1995. godine preuzele kontrolu nad većinom područja koja su bila pod upravom pobunjenih Srba. Na Kninskoj tvrđavi zastavu Hrvatske podiglo je 12 predstavnika branitelja i porodica stradalih u Domovinskom ratu, a tokom ceremonije pročitana su imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, javio je HRT. U programu su sudjelovali akrobatska grupa Krila Oluje i borbeni avioni Rafale, dok su pripadnici Hrvatske vojske i policije prikazali svoje sposobnosti. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da je Oluja bila "pravedna i legitimna oslobodilačka akcija" kojom je slomljena "velikosrpska agresija i oslobođen najveći dio okupiranog teritorija Hrvatske". "Nema tog revizionizma koji može osporiti tu povijesnu činjenicu", rekao je Jandroković, dodajući da se obilježavanjem godišnjice potvrđuje privrženost vrijednostima slobode, mira i demokratije za koje se, kako je naveo, Hrvatska borila tokom rata. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da zemlja rat nije dobila samo vojnom snagom nego i političkom mudrošću. "Bez Hrvatske vojske, gardijskih brigada i HVO-a ne bi bilo ni Daytonskog sporazuma", rekao je Milanović, istovremeno poručivši da Hrvatska treba nastaviti razvijati vlastite odbrambene sposobnosti. Premijer Andrej Plenković u obraćanju je najavio nova prava za hrvatske branitelje i njihove porodice, ističući da će država nastaviti ulagati u poboljšanje njihovog položaja i očuvanje sjećanja na Domovinski rat. Operacija Oluja počela je 4. augusta i trajala do 7. augusta 1995. godine. Hrvatske snage tada su preuzele kontrolu nad područjima koja su bila pod upravom pobunjenih Srba. Prema podacima hrvatskih vlasti, oslobođeno je oko 10.400 kvadratnih kilometara teritorije, odnosno 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. U operaciji su poginula 243 hrvatska branitelja, više od 1.400 ih je ranjeno, dok se dvije osobe i dalje vode kao nestale. Dan pobjede obilježen je i u drugim hrvatskim gradovima. U Vukovaru su položeni vijenci i zapaljene svijeće za poginule i nestale branitelje, dok je u Puli održan tradicionalni mimohod hrvatskih branitelja. Ovisno o izvorima, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identificirala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se godišnjica obilježava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se obilježava kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji. Haški tribunal je u aprilu 2011. godine prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 godine zatvora i Mladena Markača na 18 godina za zločine počinjene tokom akcije "Oluja". Međutim, u novembru naredne godine Pretresno vijeće Tribunala je poništilo prvostepenu presudu i oslobodilo dvojicu generala.

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je aerodrom Leipzig Halle privremeno obustavio i preusmjerio letove zbog uočavanja sumnjivog objekta koji je letio u tom području. "Neposredno prije ponoći, u blizini aerodroma Leipzig Halle uočen je neidentificirani leteći objekt, zbog čega je nekoliko aviona, uključujući putnički avion, preusmjereno na druge aerodrome", saopćila je Policijska uprava Leipziga u saopćenju kasno 4. augusta. "Objekt je također pronađen u blizini južne piste i prvobitno ga je pregledala Savezna policija", dodaje se u saopćenju. Rad na sjevernoj pisti nastavljen je rano 5. augusta, ali južna pista ostaje zatvorena dok policija provodi istragu, saopćile su vlasti. Nisu objavljeni dodatni detalji. Zvaničnik NATO-a rekao je za Radio Slobodna Evropa da Alijansa ne može potvrditi izvještaje da je dron uočen u blizini ukrajinskog aviona na aerodromu Leipzig Halle. Dodao je da je NATO upoznat sa saopćenjem Policijske uprave Leipziga, ali da je na njemačkim vlastima da potvrde detalje incidenta. Reuters je 5. augusta, pozivajući se na izvor, objavio da se teretni avion kompanije DHL sudario u zraku s nepoznatim objektom ubrzo nakon polijetanja s aerodroma Leipzig Halle, nakon čega je prinudno sletio u Hannover. Nije bilo jasno da li se incident dogodio prije ili nakon što su aerodromske vlasti uočile leteći objekt zbog kojeg su letovi privremeno obustavljeni. Aerodrom Leipzig Halle jedno je od glavnih logističkih čvorišta DHL-a, njemačke međunarodne kompanije za dostavu pošiljki. Pad DHL-ovog avionaAvion DHL-a srušio se u blizini Vilniusa u novembru 2024. godine, pri čemu je poginuo španski pilot, dok su drugi španski član posade, jedan Nijemac i jedan Litvanac povrijeđeni. Pad aviona dogodio se usred zabrinutosti zapadnih sigurnosnih zvaničnika da ruske obavještajne službe pripremaju sabotaže usmjerene na zapadne teretne avione iako su zvaničnici do sada saopćili da nemaju dokaze o povezanosti s tim slučajem. Odjel za sigurnosne istrage pri Ministarstvu pravde Litvanije saopćio je u novembru 2025. da se izvještaj o tom incidentu očekuje u narednim mjesecima. U julu 2024. zabilježen je niz požara u kurirskim kompanijama u Poljskoj, Velikoj Britaniji i u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle. Litvanske vlasti tvrde da su te aktivnosti organizirali i koordinirali ljudi povezani s ruskom vojnom obavještajnom službom. Moskva je negirala bilo kakvu umiješanost u te incidente. Na suđenju u Litvaniji ranije ove sedmice, predstavnik DHL-a rekao je sudu da se pošiljka zapalila na zemlji u logističkom centru, neposredno prije utovara, a ne tokom leta, jer je avion kasnio. Pet osumnjičenih nalazi se na suđenju u tom slučaju. Muškarci, starosti između 23 i 69 godina, optuženi su za teroristička djela i formiranje organizirane terorističke grupe. Litvanski istražitelji tvrde da su ih ruski agenti regrutirali kako bi pomogli u dostavi paketa na različite lokacije odakle ih je DHL trebao dalje transportirati.

Nakon višemesečne zajedničke međunarodne istrage u cilju razbijanja međunarodne mreže krijumčara ljudi, u Beogradu su po međunarodnoj poternici Interpola Nemačke uhapšeni državljani Sirije A. B. (1994) i F. B. (1994). Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije saopštilo je da je istragu inicirala nemačka policija, a da je sprovedena uz podršku Evropola i Evrodžasta. "Istog dana na teritoriji Nemačke uhapšen je još jedan pripadnik organizovane kriminalne grupe i izvršeno je više pretresa stanova i drugih prostorija na više lokacija koje koriste osumnjičeni", saopštio je ministar policije Srbije Ivica Dačić. Navedeno je da se sumnja da su dve povezane sirijske kriminalne mreže krijumčarile više od 900 migranata na teritoriju Evropske unije, a koje su istovremeno delovale duž ruta preko Sredozemnog mora i Zapadnog Balkana. U saopštenju stoji da je po informacijama policije Nemačke, prva kriminalna mreža, u cilju sticanja finansijske koristi, organizovala krijumčarenje veće grupe iregularnih migranata od Libije preko ostrva Lampeduza do Nemačke. Dodaje se da je druga kriminalna mreža, takođe u cilju sticanja finansijske koristi, organizovala krijumčarenje veće grupe iregularnih migranata duž Zapadnobalkanske rute do Nemačke i drugih evropskih zemalja. "U toku je procedura za ekstradiciju uhapšenih državljana Sirije A. B. i F. B. Nemačkoj", izjavio je ministar Dačić. U saopštenju MUP-a se dodaje i da je tokom 2025. godine pet visokopozicioniranih pripadnika te organizovane kriminale grupe uhapšeno u koordinisanim akcijama na teritoriji Nemačke, Holandije i Bosne i Hercegovine.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir odbacio je tvrdnje da su pripadnici Policije tog entiteta neovlašteno boravili na području Srednjobosanskog kantona, u Federaciji Bosne i Hercegovine tokom posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Bugojnu. Budimir je to rekao, odgovarajući na pitanje novinara na vanrednoj konferenciji za medije 5. avgusta u Istočnom Sarajevu, gdje je dodao i da "nikome nije palo na pamet" da policijski službenici prelaze entitetsku liniju i obavljaju poslove izvan svojih nadležnosti. "Može se desiti da se desi određeni previd, ali nikome nije palo na pamet iz Ministarstva unutrašnjih poslova da ne poštuje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, da pređe granicu između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i da tamo policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova vrše nadležnosti koje su iz nadležnosti kantona ili federalne uprave", rekao je Budimir. Dodao je da je dolazak Vučića predstavljao događaj visokog bezbjednosnog rizika, podsjećajući na napad na predsjednika Srbije tokom komemoracije u Srebrenici 2015. godine. Istakao je da MUP RS-a ima "dobru i zdravu saradnju" sa policijskim agencijama u Federaciji BiH, te da je eventualno moglo doći do "određenog previda". Budimirova izjava uslijedila je nakon što je ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio da su pripadnici policije Republike Srpske bez odobrenja boravili na području Federacije BiH tokom Vučićeve posjete Čipuljiću kod Bugojna, 3. avgusta. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine saopštila je ranije za RSE da nije imala nikakvu najavu o ulasku većeg broja pripadnika MUP-a RS-a na teritoriju Federacije BiH. Direktor Direkcije Enes Karić rekao je da je Vučićevo zvanično obezbjeđenje iz Srbije bilo uredno prijavljeno diplomatskim putem, ali da institucija kojom rukovodi nije imala informacije o grupi osoba zatečenih na području Federacije BiH. Prema nezvaničnim saznanjima RSE, sa područja Srednjobosanskog kantona vraćeno je ukupno 30 osoba. Policijski izvori naveli su da nisu identifikovani svi članovi te grupe, te da se ne može isključiti mogućnost da su među njima bili i pripadnici drugih bezbjednosnih službi Srbije. Pojačane policijske aktivnosti nakon dva pokušaja ubistva u Istočnom SarajevuMinistar unutrašnjih poslova RS-a Željko Budimir najavio je i pojačano prisustvo policije nakon dva pokušaja ubistva u dva dana na području Istočnog Sarajeva, za koje policija smatra da su povezani sa dugogodišnjim sukobom kriminalnih grupa okupljenih oko Darka Eleza i Đorđa Ždrala. "U narednom periodu možete očekivati veće prisustvo policije. Mi smo već napravili poseban operativni tim koji će se baviti sa ovim dešavanjima koja su vezana za sukob ovih organizovanih kriminalnih grupa", rekao je Budimir. Vanredna konferencija za medije je i organizovana zbog ovih pokušaja ubistava, a Budimir je priznao i da je stanje bezbjednosti "narušeno", navodeći kako će angažovane dodatne snage nastojati spriječiti nove obračune. "Ždrale je u bjekstvu. Imamo intenzivnu saradnju i rad sa Federalnom upravom policije (FUP) i kantonalnim policijama. Sve naše pretpostavke i saznanja ukazuju da se nalazi na toj strani, mada to ne možemo sa sigurnošću u ovom trenutku da tvrdimo. Ali intenzivno tragamo", istakao je Budimir. Načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Dragomir Šehovac rekao je na konferenciji za novinare, da je 3. avgusta izvršeno teško ubistvo u pokušaju nad Kostom Pandurevićem, za šta je osumnjičen Đorđe Ždrale, koji je u bjekstvu. Dan kasnije, u novom napadu ranjen je Davor Dabić, osoba odranije poznata policiji zbog predmeta povezanih s trgovinom narkoticima. Direktor Policije RS-a Siniša Kostrešević istakao je da su formirani posebni timovi koji rade na rasvjetljavanju oba slučaja, te da je jedna osoba već predata Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu zbog sumnje da je pomagala u napadu na Dabića. Iz MUP-a RS su naveli i policija raspolaže videosnimcima i fotorobotom osobe koja je pucala na Dabića, ne iznoseći više detalja zbog interesa istrage. Zvaničnici MUP-a RS-a ocijenili su da sukob kriminalnih grupa traje gotovo dvije decenije i ponovo pozvali pravosudne institucije u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini da prioritetno procesuiraju predmete organizovanog kriminala. Šehovac je rekao da su protiv Ždrala nakon izlaska iz zatvora podnesena četiri izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, dok za dio predmeta još nema pravosudnog epiloga. Istovremeno je naveo da je protiv Darka Eleza i drugih osoba još 2022. godine podnesen izvještaj Tužilaštvu BiH, bez konačnog ishoda. MUP RS-a pozvao je građane da prijavljuju sva saznanja koja bi mogla pomoći u rasvjetljavanju slučajeva i lociranju osumnjičenih.

Tijela pet zeničkih planinara stradalih na planini Elbrus u Rusiji transportirana su iz mjesta nesreće u Moskvu, odakle će avionom biti prebačena u Beograd, a potom i u Bosnu i Hercegovinu, saopćili su iz Gorske službe spašavanja (GSS) Zenica. Predsjednik GSS-a Zenica Dino Ahmetović kazao je da još nije poznato kada će tijela stići u BiH niti datum zajedničke komemoracije i dženaze, koja će biti organizirana u Zenici nakon dogovora s nadležnim institucijama i porodicama stradalih. U nesreći na Elbrusu 25. jula poginuli su supružnici Alma i Denis Okanović, Nermin Talam, doktorica Meliha Čaušević i Almir Kadrić, dok su dvojica planinara preživjela, saopćeno je iz GSS-a. Vlada Federacije BiH sudjelovala je u organizaciji povratka preživjelih i tijela stradalih te je za te aktivnosti izdvojila 70.000 KM. Zenica će na dan ukopa proglasiti Dan žalosti.

Ruski noćni napadi dronovima i balističkim raketama usmrtili su najmanje 17 ljudi u Kijevu i okolnoj regiji, dok je Ukrajina upozorila na kritični nedostatak sistema protuzračne odbrane i pozvala saveznike da ubrzaju isporuke prijeko potrebnih raketa za sistem Patriot i drugog naoružanja usred pojačanih ruskih napada. U regiji je i dalje na snazi upozorenje na zračnu opasnost, saopćile su službe za vanredne situacije, navodeći da spasilačke ekipe nastavljaju raditi u uvjetima povećane opasnosti zbog rizika od novih udara. "Rusija je još jednom donijela smrt i razaranje na našu zemlju, odnoseći živote civila", napisao je na Telegramu šef Kijevske regionalne vojne uprave Timur Tkačenko. Dodao je da je najveći broj žrtava zabilježen u okrugu Brovari, gdje je poginulo devet osoba. U okrugu Buča ubijena su još četiri civila, dok je jedna osoba poginula u okrugu Fastiv. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izvijestio je da su u napadu na glavni grad najmanje 24 osobe povrijeđene, a jedna je poginula. Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je tokom napada na Ukrajinu lansirala 24 balističke rakete, četiri hipersonične rakete i 115 dronova, pri čemu je Kijevska regija bila glavna meta. Napad i dalje traje, a nekoliko ruskih dronova još se nalazi u ukrajinskom zračnom prostoru, dodali su iz vojske. Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa objavio je snimke posljedica noćnog ruskog napada na lokaciji u okrugu Brovari u Kijevskoj regiji. "Presretači za balističke rakete mogli su spasiti živote ljudi koji su danas poginuli", napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na mreži X nakon napada. "Veoma je važno da naši partneri razumiju da odgađanje njihove isporuke ili nespremnost da osiguraju sisteme za odbranu od balističkih raketa direktno dovode do ovako strašnih žrtava i razaranja", dodao je. "Ruski napadi ne idu na ljetni odmor. Ni podrška Ukrajini i pritisak na agresora ne smiju stati", poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, ponovivši poziv Zelenskog. "Svaki presretač je važan". "Ruska sposobnost proizvodnje ovih sredstava balističkog terora mora biti zaustavljena", dodao je Sibiha, pozivajući na "dodatne, stroge sankcije" protiv Rusije koje su, kako je naveo, "kritično važne i hitno potrebne". Prema navodima ukrajinske vojske, njihove snage protuzračne odbrane oborile su ili ometale 98 ruskih dronova, ali nisu presrele nijednu od raketa lansiranih 5. augusta. U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je napad na Kijev i okolnu regiju, navodeći da su meta bili transportni, logistički i distributivni centri, koji su gađani visokopreciznim oružjem i dronovima dugog dometa. "Ponovo se budimo uz vijesti o strašnim zločinima koje Rusija čini zračnim napadima na Ukrajinu", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon smrtonosnog noćnog napada. Ona je najavila da Europska unija stavlja na raspolaganje dodatnih 1,4 milijarde eura (1,6 milijardi dolara) pomoći Ukrajini, koristeći prihode ostvarene od zamrznute ruske imovine, dodajući da "Rusija mora platiti za razaranje koje je prouzrokovala". "Ova sredstva pomoći će Ukrajini da nastavi otpor protiv ruskog ilegalnog rata", rekla je Von der Leyen. Moskva je posljednjih mjeseci pojačala raketne napade na Ukrajinu u trenutku kada se zemlja suočava s ozbiljnim nedostatkom sistema protuzračne odbrane sposobnih da presreću brze balističke rakete.

Povratak na originalni Dejton i ukidanje svih odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, afirmacija srpskog identiteta neke su od poruka koje je predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik uputio sa pozornice u Mrkonjić Gradu gdje se obilježavala godišnjica "Oluje." "Naš jedini put koji je ispravan jeste Srbija i Republika Srpska. Nemamo mi drugog pravca. Srpska je opstala i ostala," rekao je bivši predsjednik Republike Srpske i dodao da je zbog toga važno da "Vučić nastavi da razvija Srbiju." Dodik je u avgustu 2025. pravosnažno je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. "Zašto mislite da možete Republiku Srpsku i Srbiju vječito kinjite ili da ćete kroz neku vašu evropsku priču nama ispričati priču koju hoćete, da nas ponovo pokorite, da nam kažete, 'da bićete tamo ali ako mi kažemo'", rekao je Dodik i dodao: "Ne treba nam ni ta Evropska unija ni Evropa". Dan sjećanja na Srbe stradale u hrvatsko-vojnoj akciji "Oluja" zajednički su u Mrkonjić Gradu organizovali vlade Republike Srpske i Srbije. Obilježavanju su prisustvovali zvaničnici Republike Srpske i Srbije, među kojima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je je bio u trodnevnoj posjeti BiH. U obraćanju prisutnima Vučić je naglasio da se "posljednji put" obraća kao predsjednik Srbije i da li će više ikada "ne zna." "Nećemo dozvoliti da više ikada bude "Oluje" i bilo kakvog pogroma srpskog naroda. Nećemo čekati, niti se sklanjati i tražti izgovor da ostavimo svoj narod na cijedilu," rekao je Vučić. On je 27. juna najavio ostavku na mjestu predsjednika Srbije, ne precizirajući kada će je podnijeti. Sa pozornice u Mrkonjić Gradu Vučić je dodao da "mi Srbi moramo da znamo šta su nam elementarni ciljevi. "I mi treba da se toga držimo. Srbija će uvijek biti uz Republiku Srpsku i to je najbolji odnos koji može da postoji." Osim njega obilježavanju prisustvuje i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić. Od zvaničnika Republike Srpske obilježavanju su prisustvovali i predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, premijer Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, kao i srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović. Na samom otvaranju na centralnoj ceremoniji na Trgu kralja Petra Prvog Karađorđevića u Mrkonjić Gradu patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije održao je besjedu. Zajedničkom akcijom vojnih i policijskih snaga Hrvatska je 1995. godine "Olujom" povratila dijelove zemlje koji su bili pod upravom lokalnih Srba, takozvane "Republike Srpske Krajine" nakon pobune 1991. godine. Zavisno od izvora, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identifikovala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se godišnjica obilježava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se obilježava kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji. Haški tribunal je u aprilu 2011. godine prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 godine zatvora i Mladena Markača na 18 godina za zločine počinjene tokom akcije "Oluja". Međutim, u novembru naredne godine Pretresno veće Tribunala je poništilo prvostepenu presudu i oslobodilo dvojicu generala.