Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović razgovarala je 5. februara sa rukovodstvom naftne kompanije ADNOC u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja je u pregovorima sa mađarskom kompanijom MOL o kupovini ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS). Kako je saopštilo Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije, tema sastanka bila je buduća saradnja Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u naftnom sektoru. Prema rečima ministarke rudarstva i energetike Srbije, radi se na tome da zajednička kompanija ADNOC-a i MOL-a bude većinski vlasnik u NIS-u, dok će ADNOC imati veoma značajno učešće u toj zajedničkoj kompaniji. "To je za nas važno jer se radi o državnoj kompaniji Ujedinjenih Arapskih Emirata koja ima veliko iskustvo u naftnom sektoru, a koja može da razume državne interese što je za nas od izuzetnog značaja", rekla je Đedović Handanović, prenelo je ministarstvo. U saopštenju se dodaje da su predstavnici ADNOC-a "potvrdili da im je cilj da rafinerija nastavi da radi i da povećava kapacitete u budućnosti u skladu sa zahtevima tržišta". NIS je trenutno pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva, a da bi sankcije bile uklonjene američka administracija traži izlazak Rusije iz vlasništva. Mađarska MOL Grupa potvrdila je 19. januara da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa ruskim Gaspromnjeftom o kupovini 56,15 odsto udela u NIS-u. MOL Grupa je u pregovorima sa kompanijom ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara. Za zaključenje te transakcije neophodna je saglasnost Kancelarije za kontrolu inostrane imovine Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC), koja je 23. januara produžio operativnu licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara.

Ruski i ukrajinski zvaničnici održali su drugi dan pregovora, u kojima su posredovale Sjedinjene Države, s ciljem okončanja ruskog rata na Ukrajinu. Glavne sporne tačke bile su ukrajinska teritorija i sigurnosne garancije. Ipak, obje strane su uspjele da dogovore novu razmjenu ratnih zarobljenika, što se povremeno događalo tokom skoro četvorogodišnje ruske invazije. Steve Witkoff, izaslanik Bijele kuće koji je predvodio pregovore pod vodstvom SAD-a, rekao je 5. februara da će biti oslobođeno ukupno 314 zarobljenika. Pred sastanke u Abu Dhabiju, i ruski i ukrajinski zvaničnici su nagovijestili da postoji nada u okončanje rata, koji je Rusija započela 24. februara 2022. godine, a koji je sada odnio ili ranio gotovo dva miliona ljudi s obje strane. Kiril Dmitriev, glavni pregovarač Kremlja, rekao je 5. februara da je bilo "napretka" i pozitivnih pomaka. Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov kazao je da je prvi dan pregovora bio "značajan i produktivan, s fokusom na konkretne korake i praktična rješenja." Uprkos naznakama napretka, Rusija je nastavila da bombarduje Ukrajinu dronovima i raketama. Na dan prije pregovora, Rusija je izvela jedan od svojih najvećih vazdušnih napada u ratu, ciljajući na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, što je dodatno pogoršalo nevolje civila koji preživljavaju jednu od oštrijih zima. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da ruski stav ostaje nepromijenjen i da je "apsolutno jasan i dobro razumljiv i od strane Kijeva i američkih pregovarača." Markus Ziener, nekadašnji novinar iz Moskve koji je sada saradnik Njemačkog Marshallovog fonda, rekao je da razmjena zarobljenika pokazuje određeni napredak. "Ali prilično sam skeptičan da će pregovori doći do suštine", rekao je za RSE. "Do sada nema puno toga što bi nam dalo nadu da je rješenje rata nadohvat ruke." Nakon početnih direktnih pregovora koji su trajali nekoliko mjeseci odmah nakon februara 2022. godine, Moskva i Kijev nisu održali direktne pregovore sve do maja prošle godine. Američki predsjednik Donald Trump je frustriran jer rat i dalje traje, iako je rješenje tog sukoba postavio kao ključni prioritet svoje spoljne politike. Pored Witkoffa, koji je sedam puta sreo ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom prošle godine, Trumpov zeta Jared Kushner takođe je prisustvovao pregovorima. Na sastancima su uključeni sadašnji i bivši zvaničnici obavještajnih agencija iz obje zemlje, a fokusirani su na uske teme. Razlika u stavovima između dviju strana se donekle smanjila, a glavna prepreka ostaje pitanje teritorija u ukrajinskom regionu Donbas koju Kijev kontroliše, ali Moskva polaže pravo. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je uspostavu demilitarizovane zone, možda uz prisustvo evropskih mirovnjaka. Rusija je ovu opciju odbila. Kijev traži i obavezujuće sigurnosne garancije od Sjedinjenih Američkih Država i drugih saveznika Zapada, koje bi obavezale strane zemlje da pomognu Ukrajini ako Rusija ponovo napadne u budućnosti. Ukrajinski politički analitičar Ihor Reiterovič pozvao je Zapad da ponudi jače garancije za Ukrajinu i da izbjegne ponavljanje Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine. Taj sporazum, koji su potpisale Sjedinjene Države, Rusija i Britanija, garantovao je teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u zamjenu za ukidanje nuklearnog arsenala Kijeva.

Četvoro zaposlenih na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu u istom danu dobili su identične pretnje. Sa iste imejl adrese poslata im je poruka: "Pročitaj. Crna ruka te je obeležila. Čuvaj se. Prijatelj." "Sama formulacija i sadržaj poruke su vrlo zlokobni. Za mene nema nikakve sumnje da je u pitanju neka vrsta targetiranja i pretnje", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ksenija Pavkov na čiju adresu je stigla poruka. Iz policije i nadležnog tužilaštva do objavljivanja vesti, nisu odgovorili na pitanja RSE u vezi sa ovim slučajem. Poruke identične sadržine dobili su i šefica Odseka za medijske studije Smiljana Milinkov, docent Stefan Janjić, te profesor Miloš Perović. Svi oni, kaže Pavkov, prijavili su pretnje nadležnima. "Međutim, ne mislim da će to dobiti neki epilog", dodaje i objašnjava da je pošiljalac ista osoba koja je i ranije slala poruke drugim profesorima na univerzitetima u Srbiji i koje su takođe prijavljene. "I ne samo profesorima, nego i pojedinim novinarima. Sanja Kosović iz novosadskog dopisništva N1 televizije je istu pretnju dobila pre dva meseca", kaže Ksenija. Podseća i da je ovo drugi put da je profesorka Smiljana Milinkov dobila istu poruku. "Ono što doprinosi tom mom osećaju da neće biti urađeno ništa, jeste činjenica da su naše kolege novinari koji se bave digitalnom forenzikom tragom tog email-a otkrile identitet čoveka koji nam preti". "Obimnu dokumentaciju o tome dostavili su nadležnom Tužilaštvu pre nekoliko meseci, međutim u međuvremenu nikakvu povratnu informaciju nismo dobili, niti znamo da li je ta osoba ikada ispitana", kazala je. Odsek Filozofskog fakulteta u Novom Sadu za medijske studije saopštio je da od policije i tužilaštva zahteva da "hitno reaguju i preduzmu sve mere kako bi otkrili ko stoji iza ovih zastrašujućih pretnji, te kako bi time zaštitili naše kolege". Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) reagovalo je ocenom da su pretnje koje dobijaju profesorice i profesori "zastrašujuće i veoma opasne, kao i da sve građane Srbije treba da zabrine izostanak adekvatne reakcije nadležnih institucija". U istom danu kada i Ksenija i njene kolege, poruku iste sadržine dobila je i opoziciona poslanica Skupštine Srbije Slavica Radovanović koja je takođe, kaže, slučaj prijavila nadležnima. Tajna zaverenička organizacija "Ujedinjenje ili smrt", poznatija kao "Crna ruka", osnovana je uoči Prvog svetskog rata. Zastupala je ideje srpskog nacionalizma. Jedan od njenih najistaknutijih članova bio je Dragutin Dimitrijević Apis koji se dovodi u vezu sa Majskim prevratom 1903. godine, kada su ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga. 'Pretnje kritičarima vlasti'Ksenija Pavkov smatra da pošiljalac poruka targetira one koji su "javno istupali i suprotstavljali se nepravdi koju aktuelna vlast sprovodi". "Nisam bila iznenađena, i to sam shvatam kao neku vrstu i ličnog i profesionalnog poraza, jer to zapravo govori o tome da smo mi na žalost na tako nešto navikli zbog ogromnog broja pretnji i uvreda koje konstantno dobijamo u javnom prostoru", rekla je. "Ovaj poslednji talas pretnji je, čini mi se vezan i za slučaj profesorke Kleut, jer su pretnje stigle i na adrese onih koji su javno stali u njenu zaštitu", dodaje. Profesorki Jeleni Kleut je 21. januara uručeno rešenje o prestanku radnog odnosa, što je pokrenulo talas protesta i odsude dela građana i akademske javnosti. Dok uprava Univerziteta tvrdi da je sve urađeno u skladu sa pravilima, oni koji se protive toj odluci smtraju da je Kleut otpuštena jer je javno podržala studente u protestima zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice.

U okviru predmeta o "vikend snajperistima", koji su navodno plaćali da tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine ubijaju ljude, uključujući žene i djecu, pod istragom je 80-godišnji državljanin Italije. Italijanski mediji su javili da informacija dolazi od pravosudnih izvora. Osumnjičenom, 80-godišnjem bivšem kamiondžiji iz provincije Pordenone, koji nije imenovan, uručen je poziv za saslušanje, koje je zakazano za ponedjeljak 9. februara, naveli su izvori, prenio je Reuters. Tužitelji u Milanu nisu rekli je li osumnjičen za izravno izvršavanje ubistava ili za pomoć u prijevozu i logistici za klijente. Muškarac, koji je radio u metaloprerađivačkoj firmi, pod istragom je jer je, kako se navodi, '90-ih govorio kako ide na takve pohode u bivšu Jugoslaviju, prenosi talijanska novinska agencija ANSA. Tužiteljstvo u Milanu, koje ga je pozvalo na saslušanje, tereti ga da je "u sudioništvu s drugim osobama, za sada nepoznatim", provodio "zajednički kriminalni plan, uzrokujući smrt nenaoružanih civila, uključujući žene, starije osobe i djecu, pucajući snajperskim puškama s brda koja okružuju grad Sarajevo između 1992. i 1995. godine". Mediji javljaju da je riječ o ekstremno desno orijentiranom muškarcu, koji se otvoreno izjašnjava kao fašista, nosi crnu košulju i posjeduje oružje. Istragu o navodnim strancima koji su za novac pucali s položaja srpskih snaga oko Sarajeva milansko tužiteljstvo pokrenulo je prije nekoliko mjeseci. Prijavu o "vikend snajperistima" podnio je pisac i novinar Ezio Gavazzeni na osnovu svjedočenja bivšeg agenta bosanske tajne službe Edina Subašića, koji je otkrio kako su tokom rata obavještajci njegove zemlje italijanskoj službi SISMI dostavili informacije o snajperistima koji su iz Trsta odlazili u bivšu Jugoslaviju da bi sudjelovali kao "vikend-snajperisti", te da je SISMI prekinuo ove gnusne pohode identifikacijom počinilaca. Nije poznato zašto već tada nije pokrenuta istraga i procesuirani organizatori i sudionici takvih putovanja. Gavazzeni o svemu piše knjigu, koja bi, prema ranijim najavama, trebala biti objavljena tokom februara. Gavazzeni je rekao i da mu je inspiracija za istraživanje optužbi bila nakon što je 2022. godine pogledao dokumentarac "Sarajevo Safari" slovenskog redatelja Mirana Županića. Gavazzeni je u prijavi naveo da su bogati stranci plaćali velike svote novca za sudjelovanje. Rekao je da su se Talijani sastajali u Trstu prije nego što bi otputovali u Beograd, gdje su ih vojnici bosanskih Srba pratili do brda s pogledom na Sarajevo. Pažnju istražitelja na 80-godišnjaka iz San Vita al Tagliamenta usmjerilo je svjedočenje jedne žene, koje je nakon prvih otkrića o "turizmu smrti" 1990-ih godina stiglo do lokalne venetske televizije. Istražitelji trenutno rade najmanje i na još jednom imenu, piše Corriere della Sera. U spisima se nalaze i krivične prijave bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, kao i svjedočenje jednog srpskog zarobljenika, kojeg su zarobile bosanske snage, a koji je govorio o Italijanima koji su dolazili iz Milana, Torina i Trsta. Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno. Procesuiranje odgovornih za opsadu i zločine u SarajevuOpsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. Napadi na civile s položaja vojske Republike Srpske, prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći. Pravosnažno, za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu na doživotnu robiju osuđen je Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević, obojica nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca. Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske, te Ratku Mladiću, ratnom komandantu vojske RS-a, odnosi se upravo na teroriziranje civilnog stanovništva Sarajeva. Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano više osoba. Dosad nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, posebno djece u Sarajevu.

Ministar za ljudska i manjinska prava Srbije Demo Beriša izjavio je da prava Albanaca u Srbiji "nisu prekršena", komentarišući to što su američki zakonodavci zatražili od Stejt departmenta da razmotri navode o njihovoj diskriminaciji u Srbiji. Beriša tvrdi i da predstavnici Albanaca koji žive na jugu Srbije, "ne žele" da se sastanu sa njim. "Ne postoji niko u ovoj državi ko može mene, pošto sam na čelu ovog ministarstva, da ubedi da su ljudska prava mojih sunarodnika prekršena. Oni ne žele da rade. Od kada sam ja ministar, pet puta sam ih pozvao da dođu na razgovor. Nisu došli", rekao je Beriša 5. februara za provladinu televiziju Pink. Izbor Beriše na mesto ministra u Vladi Srbije naišlo je na osude predstavnika albanske nacionalne manjine koji su, pored ostalog, ocenili da on "ne predstavlja Albance, već instrumentalizovanu verziju u službi interesa srpske politike". Albanci koji žive u Preševskoj dolini, termin koji se koristi za opštine Preševo, Medveđa i Bujanovac, na jugu Srbije, često se žale na diskriminatorske prakse vlasti u Beogradu, dok su zvaničnici Vlade Kosova više puta podržali i ponavljali ove optužbe. Članovi Odbora za spoljnu politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa glasali su u 21. januara za predlog zakona kojim bi se od američkog državnog sekretara zatražilo da pripremi sveobuhvatan izveštaj o položaju manjina u Srbiji, sa posebnim fokusom na Albance u Preševskoj dolini. Šta predviđa predloženi zakon?Predlog zakona predviđa razmatranje važnih pitanja, uključujući: pasivizaciju adresa, ograničenja u upotrebi albanskog jezika u javnim institucijama, diskriminaciju u oblasti obrazovanja, uključujući nepriznavanje diploma sa Kosova i nedostatak školskih udžbenika na albanskom jeziku te drugo. O problemu pasiviziranih adresa, ministar je kazao da u Srbiji ima 63.000 pasiviziranih adresa i da tu u pitanju "nisu samo Albanci". Govoreći o problemu udžbenika na albanskom, naveo je da u Ministarstvu prosvete stoji 68 udžbenika na albanskom jeziku, ali da "albanska zajednica nije dala saglasnost za njih", dok za udžbenike koje oni predlažu, Beriša tvrdi da su suprotni nastavnim procesima u Srbiji. Albanci na jugu Srbije žale se na nedostatak školskih udžbenika na albanskom jeziku, zbog čega im vlada u Prištini često dodeljuje finansijsku pomoć. Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2022. godine, u Srbiji živi više od 60.000 Albanaca, koji predstavljaju četvrtu po veličini nacionalnu manjinu u zemlji. Predstavnici Preševske doline i država Srbija postigli su tri sporazuma, 2001, 2007. i 2013. godine, kojima je predviđena zaštita prava i integracija albanske manjine, ali ti sporazumi nisu sprovedeni. Integracija Albanaca u institucije predstavlja deo obaveza Srbije u okviru pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Ipak, smatra se da su nedostatak investicija i stalne prepreke doprinele odlasku oko 20.000 Albanaca iz ovog regiona, uglavnom u Kosovo.

Prvi dan mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, kojima posreduju Sjedinjene Američke Države, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, završen je dok strane nastoje postići dogovor o okončanju rata, koji ulazi u četvrtu godinu. U svom dnevnom video-obraćanju 4. februara, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ga je ukrajinska delegacija informisala o toku razgovora te da bi prvi konkretan rezultat mogao biti razmjena ratnih zarobljenika između Ukrajine i Rusije u "najbližoj budućnosti". Direktni pregovori u kojima učestvuju Moskva i Kijev, uz prisustvo američkih predstavnika, nastavljeni su u Abu Dhabiju 23. i 24. januara. Sastanci između ukrajinskih i ruskih pregovarača rijetki su od početka sveobuhvatne invazije Kremlja u februaru 2022. godine. "Za danas su pregovori završeni", rekla je novinarima Diana Davitian, glasnogovornica Rustema Umerova, glavnog ukrajinskog pregovarača, dodajući da je "planirano" da se razgovori nastave 5. februara. Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, zajedno s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, predstavljaju Sjedinjene Američke Države na pregovorima s Ukrajinom i Rusijom. Detalji razgovora održanih 4. februara nisu objavljeni, ali je Rustem Umerov ranije tokom dana izjavio da će se pregovarački timovi sastajati u odvojenim grupama kako bi razgovarali o konkretnim temama, a zatim održati zajednički sastanak radi usklađivanja stavova. Nade u bilo kakav napredak u okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata su male. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima rano 4. februara da ruski stav u pregovorima ostaje nepromijenjen te da je on "apsolutno jasan i dobro poznat i Kijevu i američkim pregovaračima". Ukrajinski politički analitičar Ihor Reiterovych, govoreći za Current Time, upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle potcijeniti ruske ambicije, ističući da "ne postoji apsolutno nikakva garancija" da će se Putin zaustaviti nakon zauzimanja dijela Ukrajine. Reiterovych je pozvao na snažnije sigurnosne garancije za Ukrajinu, naglašavajući da one moraju biti "napisane drugačije nego Budimpeštanski memorandum", aludirajući na sporazum iz 1994. godine koji su potpisale Sjedinjene Američke Države, Rusija i Velika Britanija, a kojim je garantovan teritorijalni integritet Ukrajine u zamjenu za odricanje Kijeva od cjelokupnog nuklearnog arsenala. Pregovori se održavaju svega nekoliko sati nakon masovnih ruskih raketnih i napada dronovima na ukrajinsku prijestolnicu i druge dijelove zemlje, što, kako navode ukrajinski zvaničnici, potvrđuje dobro poznatu taktiku Kremlja da diplomatiju koristi za kupovinu vremena dok istovremeno pojačava napade. Napadi se nastavljaju dok se pregovori obnavljajuRuske snage su tokom noći lansirale više od 100 dronova na Ukrajinu, saopštile su ukrajinske zračne snage 4. februara. U Zaporožju su dvije osobe poginule u napadu dronom na trgovačku zonu u jugoistočnom dijelu grada. U incidentu je ranjeno i 12 osoba, među kojima četvero djece. U Dnjepropetrovskoj oblasti dvije osobe su poginule, a još dvije su ranjene u napadu dronom, saopštile su regionalne vlasti. "U napadu na Dnjepropetrovsku oblast poginuli su 68-godišnja žena i 38-godišnji muškarac", napisao je na Telegramu Mykola Lukašuk, predsjednik regionalne administracije. U južnoj oblasti Odesa najmanje pet osoba je povrijeđeno u noćnom ruskom napadu, saopštile su regionalne vlasti, dodajući da su oštećene kuće, vrtići i jedna škola.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za Rojters da će Srbija i dalje imati velike količine gasa iz Rusije, ali i da planira da obezbedi 500 miliona kubnih metara godišnje, što je petina potreba, kroz mehanizam zajedničke nabavke gasa Evropske unije (EU). Srbija se priključila tom mehanizmu prošle godine. Iako je započela divezifikaciju snabdevanja, Srbija i dalje dominantno zavisi od ruskog gasa. Vučić je rekao da Srbija mora da prilagodi energetsku politiku određenim zahtevima. "Ipak ćemo imati velike količine ruskog gasa, ali sve više uzimamo od Evropljana", dodao je Vučić. EU pokušava da smanji Rusiji prihode od energetike za rat u Ukrajini i planira da do 1. januara 2028. potpuno ukine uvoz ruske nafte i gasa. Srbija već kupuje gas od Azerbejdžana, preko Bugarske, a izgradnja gasovoda do Severne Makedonije, koji bi Srbiji omogućio pristup tečnom prirodnom gasu iz Grčke, trebalo bi da počne ove godine. Očekuje se da će naftovod koji povezuje Srbiju i susednu Rumuniju biti završen 2027. godine. "Ovo je velika diverzifikacija", ocenio je Vučić. Srbija nije uspela da obezbedi novi dugoročni ugovor sa ruskim Gaspromom o snabdevanju gasom prošle godine, a kratkoročni sporazum postignut u decembru ističe 31. marta. Srbija je jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankciji Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. U oktobru je američka administracija sankcionisala Naftnu industriju Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva. U toku su pregovori Gaspromnjefta i mađarskog MOL-a o kupovini ruskog udela.

U Beogradu su održana dva skupa - komemorativni kvislingu Milanu Nediću i protest antifašista. Okupljene je nekoliko sati razdvajala policija, da bi potom nakon legitimisanja tražila da se raziđu, što su obe grupe učinile. Na skupu antifašista je poručeno da su se okupili protiv komemoracije čoveku koji je "ispisao najmračnije stranice srpske istorije". "Tu smo jer njegovi ideološki sledbenici iz današnjih neonacističkih organizacija na ovom mestu hoće da slave jednu od najmračnijih istorijskih figura Srbije", rekao je jedan od učesnika. Okupljeni su uzvikivali "Fašizam neće proći", "Smrt fašizmu, a sloboda narodu". Danilo Stojanović iz Zbora Stari grad rekao za RSE da građani treba da pokažu da su protiv komemoracije fašističkom i nacističkom kolaboracionisti, pa će možda u budućnosti država početi da sankcioniše takve komemoracije. Andrija, student Fakulteta političkih nauka izjavio je za RSE da su se okupili jer žele da spreče neonaciste da održe komemorativni skup fašističkom kolaboratoru. Kontraskup je organizovao Zbor građana opštine Stari grad, a podržala su ga i neformalna udruženja antifašista iz Beograda. Građani su se okupili na uglu Simine i Ulice knjeginje Ljubice oko 19 časova, sat vremena uoči najavljenog skupa ultradesničara. Na komemoraciju premijeru kvislinške Vlade tokom nacističke okupacije Jugoslavije ranije je pozvalo nekoliko ekstremno desničarskih grupa. U Ulici knjeginje Ljubice, pedesetak metara od skupa antifašista, bila je manja grupa ultradedničara. Stajali su u tišini, nosili trobojke sa grbom iz vremena Nedićeve vlade, a većina njih je bila pod kapuljačama i maramama, dok su neki nosili obeležja Srbske Akcije, javio je reporter RSE. Ko slavi Nedića?Ultradesničarske grupe "Zentropa", "Srbska akcija" i "Klub 451" pozvali su krajem januara na obeležavanje godišnjice Nedićeve smrti, u blizini mesta na kojem je predsednik marionetske "Vlade narodnog spasa" izvršio samoubistvo 1946. godine. Ove grupe se istim povodom već godinama okupljaju u centru Beograda. "Zentropa Srbija" je ogranak transnacionalne mreže ultradesničarskih organizacija koja deluje u Evropi. U Srbiji je nastala nakon neuspešnog pokušaja formiranja "Generacije identiteta", koja deluje u zemljama Zapadne Evrope. "Zentropa" je tesno povezana sa "Klubom 451". Reč je o beogradskom kafiću u kome se poslednjih nekoliko godina okupljaju ekstremni desničari iz Srbije i inostranstva. RSE je pisao da su se u ovom klubu 2022. sastali italijanski i srpski ultradesničari, kao i o tribini na kojoj su tamo učestvovali ekstremisti iz Rumunije u septembru 2023. Zvanični zastupnik "Kluba 451" je Marko Gajinović, nekadašnji član "Nacionalnog srpskog fronta", organizacije koja je dovođena u vezu sa Goranom Davidovićem, vođom zabranjene neonacističke organizacije "Nacionalni stroj". "Srbska akcija" nije zvanično registrovana u Agenciji za privredne registre, a na svom sajtu navodi da se zalaže za "borbeno srbsko pravoslavlje", kao i za čuvanje "nacionalnog bića i rasnog identiteta". Nema istaknutog vođu, a pažnju šire javnosti je privukla krajem 2014. godine, kada su njihovi članovi ubacivali u poštanske sandučiće više beogradskih naselja letke protiv romske populacije. Njihovi članovi su učestvovali na brojnim ekstremno desničarskim skupovima i organizovali ulične skupove sećanja za saradnike okupatora iz vremena Drugog svetskog rata. Osim toga, održavaju redovne kontakte sa ultradesničarima iz drugih evropskih zemalja, poput Rusije, Poljske i Rumunije. "Srbska akcija" je bila jedna od dve grupe krajnje desnice iz Srbije koja je učestvovala na konferenciji ideološki bliskih organizacija i stranaka u Sankt Petersburgu septembra 2025. godine. Predstavnici ove organizacije su u maju 2022. posetili poligon za obuku ruske paramilitarne grupe "Imperijalni legion" koji ratuje u Ukrajini. "Legion" je deo "Ruskog imperijalnog pokreta" kojeg su Sjedinjene Države stavile na listu terorističkih organizacija. Ko je Milan Nedić?Milan Nedić bio je predsednik takozvane "Vlade narodnog spasa" u vreme nemačke okupacije Srbije od 1941. do 1944. godine. Juna 1945. proglašen je za ratnog zločinca zbog izdaje naroda, službe okupatoru, mučenja i terorisanja stanovništva. Kao čelnik kolaboracionističke vlade, Nedić snosi odgovornost za saradnju sa nacističkom Nemačkom i učešće u holokaustu, ubistva i progon antifašista, hapšenje Jevreja, pljačku njihove imovine i učešće u egzekucijama u logorima Topovske šupe i Banjica u Beogradu. Nedićeva policija i žandarmerija je, uz nemačke okupacione vlasti, bila ključna u istrebljenju jevrejskog i romskog stanovništva, kao i antifašista. Beograd je bio jedan od prvih gradova u okupiranoj Evropi koji je proglašen za "judenfrei" ("očišćen od Jevreja"). Javno dostupne arhive čuvaju uredbe, naredbe i dekrete Nedićeve vlade o zabrani prava na rad i pohađanje fakulteta Jevrejima i Romima, i konfiskaciji njihove imovine. Kolaboracionistička vlada Milana Nedića raspuštena je 4. oktobra 1944, a on je dva dana kasnije, sa većinom ministara, napustio zemlju. Britanci su ga izručili jugoslovenskim snagama 1. januara 1946. godine. Početkom februara iste godine izvršio je samoubistvo u istražnom zatvoru u centru Beograda, pre nego što je suđenje počelo. Pred sudom u Beogradu je od 2015. do 2019. vođen postupak pravne rehabilitacije Milana Nedića, koju su pokrenuli njegovi potomci. Apelacioni sud u Beogradu je u aprilu 2019. pravosnažno odbio da rehabilituje Nedića. Sud je podsetio da je Nedić tokom svog mandata donosio brojne uredbe, naredbe i proglase čiji je cilj bio podrška okupatorskom režimu, da je držao govore u kojima je veličao Nemačku i njenog nacističkog vođu Adolfa Hitlera, kao i da je pozivao stanovništvo na poslušnost okupatoru i odustajanje od svake borbe protiv njega.

Put Trnovo–Miljevina–Foča u Bosni i Hercegovini od 4. februara je zatvoren za saobraćaj zbog ugrožene sigurnosti, a ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović izjavio je da su radovi na Hidroelektrani "Bistrica" prouzrokovali klizište i teško oštećenje mosta na istoimenoj rijeci. Stevanović je naveo da se most na rijeci Bistrici nalazi u katastrofalnom stanju, te da je nesiguran za upotrebu, zbog čega je donesena odluka o potpunoj obustavi saobraćaja na ovoj dionici. "Izvođač radova je neodgovorno postupio i došli smo u situaciju da upotreba mosta nije bezbjedna, odnosno da je ozbiljno ugrožena sigurnost putnika", rekao je Stevanović. Prema njegovim riječima, nakon provedene ekspertize i kontinuiranog praćenja stanja utvrđeno je da dolazi do svakodnevnog pomjeranja mosta, što dodatno povećava rizik od nesreća. Zbog toga su Javno preduzeće Putevi Republike Srpske, u saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom saobraćaja i veza, donijeli odluku o zatvaranju ovog putnog pravca. Stevanović je pojasnio da će putnička vozila i manji autobusi koristiti alternativni pravac preko Kalinovika, dok će ostala vozila biti preusmjerena na druge saobraćajnice. Dodao je da će zabrana saobraćaja ostati na snazi sve dok se ne ispune svi sigurnosni uslovi za ponovno odvijanje saobraćaja na ovom putu.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu odbio je zahtev za prevremeno puštanje iz zatvora haškog osuđenika Milana Martića. Nekadašnji predsednik samoproglašene Republike Srpske Krajine, koji služi zatvorsku kaznu u Estoniji, stiče pravo na uslovni otpust pošto je odslužio dve trećine kazne od 35 godina zatvora. Sudija i predsednica Mehanizma Graciela Gatti Santana odbila je zahtev za razmatranje prevremenog puštanja na slobodu zbog "težine zločina i izostanka dovoljnih znakova rehabilitacije". U odluci suda je navedeno da Martić tokom izdržavanja kazne nije pokazao kritičko preispitivanje svojih dela i nije izrazio žaljenje prema žrtvama, već se predstavlja kao politički zatvorenik. Sudija je navela da je uzeto u obzir i zdravstveno stanje Martića, ali da je on pod redovnim zdravstvenim nadzorom. Milana Martića je Haški sud osudio na 35 godina za zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1995. u Hrvatskoj, uključujući progone, ubistvo, deportaciju, napade na civile i bezobzirno uništavanje civilnih područja. Presuda uključuje i odgovornost za raketne napade na Zagreb u maju 1995.