Američka senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen u Sarajevu je 8. oktobra izrazila nadu da će Bosna i Hercegovina nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO-u i da će se udaljavati od Rusije. Ona boravi u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, u okviru koje je posjetila Memorijalni centar Srebrenica, te dobila priznanje "Počasni građanin Sarajeva". Odnos Rusije prema regionu bio je jedna od tema i njenih ranijih izjava. U ranijem intervjuu za RSE, Shaheen je navela da Rusija ima interes za destabilizaciju Zapadnog Balkana, koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske odnose Senata, duže vrijeme upozorava i na sigurnosne rizike na Zapadnom Balkanu i zalaže se za snažnije prisustvo Sjedinjenih Država u regionu. "Nadam se da ćete nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO savezu u budućnosti i da ćete se udaljavati od Rusije", poručila je Shaheen tokom susreta sa novinarima u Sarajevu. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, američka senatorka više puta je isticala podršku njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru, uz ocjenu da je nastavak američkog i međunarodnog angažmana važan za očuvanje stabilnosti. "Vjerujem da je jako važno da Sjedinjene Države nastavljaju igrati ulogu u pružanju podrške napretku zemlje i nadam se da ćete nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO savezu u budućnosti. Ja sam podržavala teritorijalni integritet ove zemlje i jako mi je drago što smo imali priliku da usvojimo neke zakone kao podršku Bosni I Hercegovini i Zapadnom Balkanu", poručila je ona u Sarajevu, 8. oktobra. Prema njenim riječima, pozicija Kongresa Sjedinjenih Država prema Bosni i Hercegovini je jedinstvena. "Bosna i Hercegovina je zemlja koja je okrenuta ka Evropskoj uniji i Zapadu i mi nastojimo podržati takvu sliku. Mislim da je važno podsjetiti administraciju na ulogu koju BiH, Zapadni Balkan i cijela ova regija treba da igraju u Evropskoj uniji", kazala je senatorka Shaheen. Južna interkonekcija dobar projekat za regionSenatorka Shaheen se osvrnula i na pitanje izgradnje Južne interkonekcije u bh. entitetu Federacija BiH. Projekat se razvija u okviru šireg cilja smanjenja potpune ovisnosti Bosne i Hercegovine o ruskom plinu, koji se u zemlju isporučuje preko Srbije putem Turskog toka. Inicijativu podržavaju Sjedinjene Američke Države s ciljem jačanja energetske, prometne i digitalne povezanosti u toj regiji. "Što se tiče plinske interkonekcije, mislim da je u interesu Bosne i Hercegovine i u interesu cijelog Zapadnog Balkana da se riješite ruskog gasa i goriva. Zapadni svijet radi ka tome, i mislim da je u interesu u ovom dijelu Evrope da isto to radi. I Zapadna Evropa to radi. Ja mislim da je to dobar projekat za region", kazala je senatorka. Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda (Splita) u Hrvatskoj, preko Posušja u Hercegovini, do Travnika u središnjoj Bosni, s odvojkom prema Mostaru. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura. BiH kupuje ruski plin od 1979. godine, kada je izgrađen jedini postojeći plinovod od Beograda do Sarajeva. Senatorka Shaheen dobitnica priznanja 'Počasni građanin Grada Sarajeva'Američka senatorka Jeanne Shaheen dobitnica je i priznanja "Počasni građanin Grada Sarajeva" za 2025. godinu, koje joj je uručeno 7. oktobra. Kako je rečeno iz Grada Sarajeva, priznanje joj je dodijeljeno zbog njenog dugogodišnjeg angažmana i podrške Bosni i Hercegovini, te zalaganja za jačanje odnosa između BiH i Sjedinjenih Američkih Država. Navodi se i da se Shaheen tokom političkog djelovanja zalagala za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i prosperiteta Bosne i Hercegovine, te podržavala euroatlantske težnje Bosne i Hercegovine. Nagradu Shaheen je 7. oktobra u Gradskoj vijećnici u Sarajevu uručio gradonačelnik Samir Avdić. Tokom svog političkog djelovanja, Shaheen je nekoliko puta posjetila Bosnu i Hercegovinu.

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) upozorio je u četvrtak da se rat Rusije protiv Ukrajine nalazi u pat-poziciji, ali da bi mogao da preraste u širi regionalni sukob ako taj zastoj navede neku od strana na sve opasnije poteze. Rubio je Lisabonu, na poslednjoj stanici svoje turneje po zemljama NATO Islandu, Grčkoj i Portugaliji, rekao da Vašington smatra da je za okončanje rata neophodno rešenje postignuto pregovorima, kao i da je dalje spreman da podrži diplomatske napore. Rubio je to rekao nakon što je u ruskom napadu na dva autobusa u ukrajinskom gradu Kramatorsku, prema podacima lokalnih vlasti, u četvrtak ubijene najmanje 33 osobe. Odgovarajući na pitanje Radija Slobodna Evropa o ruskim napadima na Ukrajinu i bezbednosti istočnog krila NATO-a, Rubio je sukob okarakterisao kao "veoma opasan rat" koji je zapao u pat-poziciju, DODAJUĆI DA SE takve situacije obično okončavaju ili pregovorima ili eskalacijom. Prva opcija zahteva teške kompromise obe strane. Druga bi mogla da podrazumeva intenziviranje sukoba sa strane Rusije ili Ukrajine u pokušaju da se promeni vojni odnos snaga. "To je veoma opasno", rekao je Rubio. On je upozorio da bi eskalacija mogla da obuhvati sabotaže u susednim zemljama NATO-a, napade ili druge akcije koje bi mogle brzo da prošire sukob. To bi moglo "brzo da pretvori sukob između dve zemlje u mnogo širi i daleko opasniji regionalni sukob", rekao je on. "Na kraju, ne verujemo da postoje vojna rešenja... Smatramo da ovaj rat treba da se završi i da je rešenje pregovorima brže i bolje", rekao je on. Portugalski ministar spoljnih poslova podržao je diplomatske napore za okončanje rata, ističući da ruska invazija krši međunarodno pravo i da svako rešenje mora da poštuje suverenitet Ukrajine. Rubio je takođe izneo drugačije viđenje debate o izdacima za odbranu unutar NATO-a, opisujući povećana vojna ulaganja kao investiciju u odbranu, a ne samo kao "veću potrošnju". On je rekao da bi jačanje pojedinačnih članica NATO-a doprinelo jačanju same Alijanse i njenih kapaciteta za odvraćanje. Rubio je rekao da je NATO u suštini odbrambeni savez i da njegov kredibilitet zavisi od kapaciteta njegovih članica. "NATO je važan. Da bi NATO bio značajan, mora biti snažan", rekao je on. "Da bi NATO bio snažan, članice NATO-a moraju biti snažne". On je naveo da se članice NATO-a nalaze u različitim okolnostima i da ne mogu sve doprineti na isti način, ali da bi svaka trebalo da razvije što je moguće snažnije kapacitete. Takođe je pozvao na veću saradnju u oblasti naprednih vojnih tehnologija i oružja nove generacije, ističući da saveznici moraju zajednički delovati kako bi se suočili s budućim pretnjama. Na pitanje da li evropski saveznici mogu i dalje da se oslanjaju na SAD u svetlu mogućih promena u američkom vojnom prisustvu u Evropi, Rubio je naglasio važnost održavanja snažnih kapaciteta i sposobnosti odvraćanja NATO-a. On nije izneo detalje o budućem raspoređivanju američkih trupa, ali je rekao da članice saveza dele odgovornost za očuvanje njegove snage. Rubio je takođe oštro kritikovao Iran kada je upitan o zabrinutosti u vezi s korišćenjem portugalske vazduhoplovne baze Lažeš i navodima organizacije Amnesti internešenel (Amnesty International) o mogućim kršenjima međunarodnog prava. On je odbio da komentariše istragu koju sprovodi Portugal, navodeći da je to pitanje u nadležnosti portugalskih vlasti. Umesto toga, Rubio je optužio „Amnesti internešenel da ne posvećuje dovoljno pažnje navodnim zloupotrebama iranske vlade prema demonstrantima, uključujući "hladnokrvna ubistva desetina hiljada ljudi na ulicama". "To su ratni zločini. To su zločini protiv čovečnosti. To su zločini počinjeni nad sopstvenim narodom", rekao je Rubio.

Crnogorski poslanik i lider prosrpske Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević saslušan je u četvrtak u policiji povodom nedavnih izjava u kojima je veličao preminulog ratnog zločinca Ratka Mladića. Knežević je posle razgovora u policiji rekao da je pozvan po dva osnova – zbog objava na društvenim mrežama koje se tiču smrti Mladića i stihova posvećenih njemu, kao i zbog govora na sednici parlamenta, gde je rekao da ga doživljava kao heroja, a ne kao ratnog zločinca, prenela je Radio-televizija Crne Gore. Mladić, koji je umro u Hagu krajem avgusta, kao bivši general Vojske Republike Srpske osuđen je na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini. Knežević je rekao da se u prijavi tereti za izazivanje verske mržnje i netolerancije i veličanje ratnih zločinaca, dodajuči da on smatra da to nije tako. "Ratko Mladić je za mene ratni heroj, a ne zločinac, i da nije bilo njega, Srbi bi prošli kroz stradanja nalik onima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Jasenovcu, Jadovnu i bezbrojnim stratištima o kojima danas niko ne želi da govori", kazao je Knežević. Zbog javnih objava o Mladiću, bošnjačka udruženja i nevladine organizacije podnele su krivične prijave protiv Kneževića i mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija. Rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Duško Milanović rekao je da je to tužilaštvo iniciralo prikupljanje obaveštenja od Kneževića preko policije. Knežević je rekao da se neće pozivati na imunitet, jer, kako navodi, tužilaštvo želi da ga kazni zato što je odbio da da kvorum za smenu predsednika Parlamenta Andrije Mandića. Knežević i Mandić, lider Nove Srpske demokratije, bili su lideri prorpskog i proruskog Demokratskog fronta, a Demokratska narodna partija je početkom godine izašla iz vlasti zbog odbijana vlade da se izjasni o njenim zahtevima o identitetskim pitanjima i dogovoru oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Gotovo 50 osoba uhapšeno je u međunarodnoj policijskoj akciji protiv mreže za trgovinu drogom čiji su članovi povezani sa zemljama Zapadnog Balkana, saopštila je 8. oktobra Evropska policijska agencija EUROPOL. U saopštenju se ističe kako se uhapšeni dovode u vezu s ubistvima, otmicama, pucnjavama i napadima ručnim bombama širom Evrope. Akcija je kulminirala 6. oktobra pretresima na 42 lokacije u Sloveniji i Španiji, dok su hapšenja koordinisana iz operativnog centra koji je uz podršku EUROPOL-a uspostavljen u Ljubljani. Među osumnjičenima su državljani Bosne i Hercegovine i Srbije, zajedno sa osobama iz Slovenije, Bugarske, Turske i Nizozemske. U istrazi su učestvovale policijske i pravosudne službe iz 22 države. Najviše hapšenja u SlovenijiNajveći broj osumnjičenih uhapšen je u Sloveniji, njih 34, navode u EUROPOL-u, dok je po jedna osoba privedena u Španiji i Hrvatskoj. Još 11 osumnjičenih ranije je uhapšeno tokom višegodišnje istrage. Tokom posljednjeg dana akcije, u saopštenju se navodi i da je policija zaplijenila 66 kilograma droge, uključujući 51 kilogram kanabisa i 15 kilograma amfetamina, kao i vatreno oružje, nakit i gotov novac. Istraga je pokazala da je kriminalna grupa velike količine narkotika skrivala u komercijalnim teretnim pošiljkama, koristeći legalne transportne rute kao paravan za krijumčarenje. Članovi mreže, prema navodima EUROPOL-a, angažovali su vozače uglavnom iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Bugarske koji su kamionima, kombijima i automobilima prevozili drogu zajedno s legalnom robom. Za komunikaciju i koordinaciju koristili su šifrovane platforme SKY ECC i CryptCom. Kokain, kanabis, amfetamin, MDMA i metamfetamin transportovani su iz Belgije, Nizozemske i Španije prema drugim evropskim državama. Legalni transport robe istovremeno je donosio dodatnu zaradu i smanjivao troškove krijumčarenja. Gubici droge završavali nasiljemPrema rezultatima istrage, u EUROPOL-u ističu kako su zaplijenjene pošiljke droge ili sporovi među članovima mreže često završavali nasilnim obračunima. Istražioci grupu povezuju s više pucnjava, ubistava i pokušaja ubistava, kao i s otmicom jednog člana organizacije. U napadima su korištene eksplozivne naprave, uključujući ručne bombe, a mete su bili članovi kriminalne mreže i članovi njihovih porodica. Vlasti navode da je nasilje korišteno radi naplate gubitaka, kažnjavanja odgovornih za neuspjele pošiljke i održavanja kontrole unutar organizacije. Tokom istrage otkriven je i jedan pokušaj ubistva u Španiji. Od februara 2022. do septembra 2026. godine vlasti su zaplijenile 253 kilograma kokaina, 404 kilograma kanabisa, 18,8 kilograma metamfetamina i 825 grama MDMA. Oduzeto je i 550 litara anhidrida sirćetne kiseline, hemikalije koja se koristi u proizvodnji droge, automatsko oružje s prigušivačem, municija i više pištolja. Međutim, EUROPOL navodi da zaplijenjene količine predstavljaju samo dio ukupnih kriminalnih aktivnosti. Analizom komunikacija preko SKY ECC-a i drugim dokazima istražioci su rekonstruisali dodatne transporte i transakcije povezane sa osumnjičenima. Kako je Sky u BiH povezao političare, narko-kartele i policiju?Zbog toga se očekuje da će osumnjičeni biti procesuirani za promet dodatnih 2,5 tone kanabisa, 474 kilograma kokaina, 104 kilograma heroina, 30 kilograma amfetamina, 11,6 kilograma MDMA, po jedan kilogram ketamina i hašiša, 18.000 tableta ekstazija i 1.000 jedinica psihoaktivnih gljiva. Istražioci su takođe identifikovali 45 litara ulja namijenjenog za proizvodnju amfetamina. U saopštenju se navodi i kako je EUROPOL je tokom istrage pružao analitičku i operativnu podršku nacionalnim policijama, a na dan akcije stručnjak te agencije i hrvatski istražilac radili su iz koordinacionog centra u Ljubljani. Iz tog centra u realnom vremenu koordinisana su hapšenja i aktivnosti istražilaca na području više država.

Desetine ljudi poginule su u ruskom napadu na ukrajinski grad Kramatorsk 8. oktobra, rekle su lokalne vlasti, dan nakon novog smrtonosnog udara u kojem je širom Ukrajine poginulo najmanje 25 osoba. Broj poginulih u napadu na Kramatorsk porastao je na 33, dok je još 18 ljudi ranjeno, prema posljednjim informacijama regionalnih vlasti i tužilaštva. Snimci koje je zabilježio dopisnik Radija Slobodna Evropa Serhij Horbatenko, koji je ubrzo nakon napada posjetio mjesto događaja, prikazuju dva putnička autobusa uništena u napadu, dok su tijela stradalih ležala naokolo. "Tijela leže nasred puta", rekao je dopisnik RSE opisujući posljedice smrtonosnog napada. Regionalno tužilaštvo Donjecke oblasti reklo je da su ruske snage pogodile dva autobusa koja su u trenutku napada prevozila putnike. Prema navodima tužilaštva, za napad su vjerovatno korištene navođene avionske bombe. Napad je uslijedio dan nakon udara 7. oktobra, u kojem je širom Ukrajine poginulo najmanje 25 ljudi, uključujući dvije osobe u glavnom gradu Kijevu. Bombardovanje je dio gotovo svakodnevnih napada koji postaju sve učestaliji i razorniji dok se Kremlj suočava s problemima na frontu. U Prilukiju, oko 150 kilometara istočno od Kijeva, spasioci pretražuju ruševine uništene stambene zgrade nakon ruskog raketnog napada izvedenog 7. oktobra, u kojem su poginule 22 osobe, među njima petero djece. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je na mreži X da su ruske snage "uništile" stambenu zgradu kao rođendanski "poklon" Vladimiru Putinu, nazvavši napad jednim od "najgnusnijih" u posljednje vrijeme. Podsjetio je da su napadi izvedeni na Putinov rođendan. Dodao je da je oštećeno još najmanje deset stambenih zgrada, kao i energetska infrastruktura Ukrajine, koja je jedna od ključnih meta Moskve. "Požar mi je bio pred očima. Čule su se eksplozije. Vrištala sam u svom stanu. Bilo je strašno. Ne mogu to opisati", rekla je za Current Time žena po imenu Lidija na mjestu napada u Prilukiju. "Toliki ljudi su poginuli. Sve sam ih poznavala", dodala je kroz suze. Kako se približava peta ratna zima, ruski napadi na Ukrajinu postali su svakodnevna pojava. Moskva je ranije pokušavala prisiliti Kijev da prihvati njene zahtjeve napadima na energetsku infrastrukturu, ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja i električne energije tokom hladnih zimskih mjeseci. Međutim, od početka ove godine Kijev sve češće uzvraća napadima dugog dometa na vojne i energetske objekte unutar Rusije, kao i napadima srednjeg dometa na ključne logističke pravce u okupiranim dijelovima istočne i južne Ukrajine. Prema Telegram kanalima koji prate ratna dešavanja, ukrajinski dronovi su 8. oktobra pogodili podatkovni centar kompanije Yandex u ruskoj Rjazanskoj oblasti, izazvavši požar i prisilivši kompaniju da obustavi rad objekta u kojem se nalaze desetine hiljada servera. Yandex, vodeća ruska tehnološka i kompanija za razvoj umjetne inteligencije, potvrdio je napad na svoj centar u Sasovu, jedan od pet velikih podatkovnih centara kompanije, navodeći da radi na obnovi pogođenih usluga. Istog dana ukrajinske snage pogodile su i naftnu rafineriju te petrohemijski kompleks Gazprom Neftekhim Salavat u Baškortostanu, što je izazvalo požar, saopćila je ukrajinska vojska. Rusko Ministarstvo odbrane izvijestilo je 8. oktobra da je tokom noći ruska protivvazdušna odbrana presrela i uništila 399 ukrajinskih dronova.

Kanadska pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica Anne Carson dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Carson (76) poznata je po djelima koja često brišu granice između poezije, fikcije i naučnog istraživanja. Komitet za dodjelu Nobelove nagrade naveo je da ju je izabrao "zbog njenog smjelog i inovativnog opusa koji je, kroz razigrani dijalog s klasičnom tradicijom, stvorio nove forme savremene književnosti". Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se za cjelokupan životni opus i smatra se najprestižnijim priznanjem u svjetskoj književnosti. Dobitnik prima i novčanu nagradu od 12 miliona švedskih kruna (oko 900.000 funti odnosno 1,2 miliona dolara). Carson je prevodila i djela antičke grčke književnosti te je više od 30 godina profesorica klasičnih studija. Objavljivanje dobitnika ovogodišnjih Nobelovih nagrada počelo je u ponedjeljak, kada je Nobelova nagrada za medicinu dodijeljena trojici naučnika čiji je rad doveo do razvoja metode koja koristi svjetlost kako bi pomogla naučnicima da bolje razumiju kako mozak funkcioniše. U utorak je belgijski fizičar Francis Halzen dobio Nobelovu nagradu za fiziku zbog istraživanja neutrina - veoma sitnih čestica koje gotovo neprimjetno prolaze kroz materiju, čak i kroz Zemlju. U srijedu je francuskom naučniku Henriju B. Kaganu i Japancu Kensu Soaiju dodijeljena Nobelova nagrada za hemiju za pronalazak odgovora na hemijsku zagonetku životne asimetrije. Nakon što u petak bude dodijeljena Nobelova nagrada za mir, 11. oktobra će biti proglašen dobitnik Nobelove memorijalne nagrade za ekonomske nauke.

U Briselu su upoznati sa problemima u vezi sa načinom glasanja državljana Srbije u inostranstvu na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar, potvrdili su zvaničnici Evropske unije. EU podseća da je pravo na učešće na izborima i ostvarivanje biračkog prava temeljni element demokratskih država i jedno od osnovnih prava u Uniji. "Kao što je ranije naglašeno, slobodni, pošteni i transparentni izbori su u samoj srži evropske demokratije. To podrazumeva pravo građana da slobodno i informisano donesu izbornu odluku, kao i jednake uslove za sve učesnike izbora, uključujući jednak pristup medijima, razdvajanje države i stranke i izbegavanje neprimerenih prednosti koje uživaju aktuelni nosioci vlasti", izjavio je za RSE portparol Evropske komisije Gijom Mersije (Guillaume Mercier). Birači iz Srbije koji žive u inostranstvu u nekim delovima sveta moraće ove godine da putuju stotinama, pa i više od hiljadu kilometara do biračkog mesta. U pojedinim državama biračkih mesta neće ni biti. Pored malog broja biračkih mesta, poseban problem je vremenski okvir glasanja. Republička izborna komisija (RIK) odlučila je da se u inostranstvu glasa u istom terminu kao u Srbiji, od 7 do 20 časova po srpskom vremenu, bez obzira na to u kojoj vremenskoj zoni birač živi. Do sada su državljani Srbije u inostranstvu glasali od 7 do 20 časova po lokalnom vremenu. Za birače u prekookeanskim zemljama nova odluka praktično znači da će biračka mesta raditi usred noći ili u ranim jutarnjim satima. Odluka nije prošla bez otpora u samoj Republičkoj izbornoj komisiji. Deo članova koji se protivio njenom donošenju nazvao ju je "nezakonitom" i "presedanom". Ministar spoljnih poslova Marko Đurić odbacio je tvrdnje da Ministarstvo opstruiše glasanje u inostranstvu i nazvao ih "potpunom laži".

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv 90-godišnjeg Petra (Bonifacije) Barbarića iz Ljubuškog, zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, nekadašnjeg načelnika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO), saopćilo je Tužilaštvo BiH 8. oktobra. Optužnica tereti Barbarića da je 2. novembra 2025. održao govor na groblju u Čapljini, u blizini nezakonito podignutog spomenika Praljku, koji je pred Haškim tribunalom 2017. godine pravosnažno osuđen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Barbarić je državljanin BiH i Hrvatske, a otpušten je iz Franjevačkog reda 1998. godine. Kako je objavila ranije Mostarsko-duvanjska biskupija, unatoč tome, ostao je u župnom stanu u Čapljini i pastoralno djelovao bez crkvenog ovlaštenja. Iz Tužilaštva BiH su saopćili da je Barbarićev govor posvećen Praljku prenijelo više elektronskih medija, odnosno internet portala, i da je zabilježio veliki broj pregleda kao i reakcija javnosti i građana. Naveli su i da će biti nastavljena istraga u predmetu s ciljem otkrivanja osoba koje su u novembru prošle godine nezakonito postavile spomenik Praljku. U BiH je od jula 2021. godine krivično djelo javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, predviđaju kazne zatvora od tri mjeseca do pet godina za negiranje ili opravdavanje ratnih zločina. Za dodjeljivanje priznanja ili druge oblike veličanja osuđenih ratnih zločinaca propisana je kazna od najmanje tri godine zatvora. Bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak pravosnažno je 2017. osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih tokom rata u BiH. Nakon izricanja presude 29. novembra 2017. popio je otrov u sudnici i istog dana preminuo.

Spasioci na sjeveru Ukrajine očajnički pretražuju ruševine uništene stambene zgrade u potrazi za preživjelima nakon ruskog raketnog napada u kojem su poginule najmanje 22 osobe. U udaru izvedenom 7. oktobra širom zemlje poginulo je najmanje 25 ljudi, uključujući dvije osobe u glavnom gradu Kijevu. Napad je dio gotovo svakodnevnih udara koji postaju sve učestaliji i razorniji dok se Kremlj suočava s teškoćama na frontu. Predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je ovaj napad jednim od "najgnusnijih" u posljednje vrijeme, ističući da je izveden na rođendan ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ruske snage su "uništile" stambenu zgradu kao rođendanski "poklon" Putinu, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X. Dodao je da je oštećeno još najmanje deset sličnih zgrada, kao i ukrajinska energetska infrastruktura, koja je jedna od ključnih meta Moskve. U Prilukiju, gradu oko 150 kilometara istočno od Kijeva, vatrogasci, pripadnici hitnih službi i lokalni volonteri prekopavali su cigle i šut u potrazi za preživjelima. Petospratna zgrada gotovo je potpuno razorena, krov je uništen, a prozori izbijeni. "Požar mi je bio pred očima. Čule su se eksplozije. Vrištala sam u svom stanu. Bilo je strašno. Ne mogu to opisati", rekla je za Current Time žena koja se predstavila kao Lidija. "Toliki ljudi su poginuli. Sve sam ih poznavala", dodala je, suzdržavajući suze. Kako se približava peta ratna zima, ruski napadi na Ukrajinu postali su svakodnevica. Moskva je ranije pokušavala prisiliti Kijev da prihvati njene oštre zahtjeve napadima na energetsku infrastrukturu, ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja i električne energije tokom hladnih zimskih mjeseci. Međutim, ove godine je Kijev sve češće uzvraćao dugometnim napadima na vojne i energetske objekte unutar Rusije, kao i napadima srednjeg dometa na ključne logističke pravce u okupiranim dijelovima istoka i juga Ukrajine. Pogođen tanker u Crnom moruNakon najnovijih ruskih napada, Zelenski je izvijestio o onome što je nazvao "pravednim odgovorima" Kijeva. Rekao je da su ukrajinske snage tokom noći 7. oktobra gađale dva ruska naftna postrojenja i vojni poligon za obuku, dodajući da je bilo odgovora i u Crnom moru. Nekoliko sati ranije rusko Ministarstvo saobraćaja reklo je da je tanker pod liberijskom zastavom napadnut "pomorskim dronovima" u blizini crnomorskog ljetovališta Soči. Ministarstvo je izvijestilo o velikom požaru nakon napada, navodeći da "sirova nafta otvoreno gori" na površini Crnog mora. Kasnije je izvijestilo da je svih 23 članova posade, državljana Indije, spašeno i da je požar ugašen. Prema ukrajinskoj stranici za praćenje pomorskog saobraćaja BlackSeaNews, brod je Rusija koristila kao dio takozvane flote iz sjene, mreže plovila namijenjenih transportu ruskih energenata i zaobilaženju sankcija. Lokalne vlasti u Sočiju rekle su da je pristup gradskoj obali i plažama ograničen. Prethodni ukrajinski napadi na energetska postrojenja na jugu Rusije izazvali su izlijevanje nafte, zatvaranje plaža i pojavu toksičnih crnih padavina. Ovi događaji uslijedili su u trenutku obnovljenog interesa Sjedinjenih Država za diplomatsko rješenje dugotrajnog rata. Iako američki predsjednik Donald Trump već dugo navodi okončanje rata među ključnim ciljevima svog mandata, Kijev i Moskva i dalje ostaju veoma udaljeni u pregovaračkim stavovima. Od početka ruske sveobuhvatne invazije u februaru 2022. godine, Kremlj nije pokazao spremnost na kompromis kada je riječ o svojim ključnim zahtjevima, uključujući potpunu kontrolu nad ukrajinskom Donjeckom oblasti, uporištem koje ruske snage još nisu uspjele u potpunosti zauzeti.

Ministarstvo spoljnih poslova Austrije saopštilo je da ih nadležni u Srbiji nisu kontaktirali povodom navodnog neovlašćenog ulaska njihovih državljana u krug vojnog aerodroma u blizini Beograda. Ministarstvo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) navelo da su oni i Ambasada Austrije u Srbiji upoznati sa medijskim izveštajima o ovom slučaju, ali da nisu primili bilo kakve informacije o krivičnim prijavama koje je protiv dvojice austrijskih državljana podnelo srpsko Ministarstvo odbrane. Dvojica jutjubera iz Austrije objavila su 28. septembra na svom kanalu video u kojem prikazuju borbene avione koji nadleću područje iznad njih, a potom kroz šipražje ulaze u, kako navode, vojnu bazu u Srbiji i snimaju letilice koje se više ne koriste, a u neke od njih i ulaze. Nakon što je dvadesetominutni video postao viralan, Ministarstvo odbrane Srbije saopštilo je 7. oktobra da su protiv dvojice jutjubera podnete krivične prijave zbog neovlašćenog ulaska u ograđeni deo kompleksa vojnog aerodroma u Batajnici kod Beograda. Ministarstvo je navelo da su "pojedinci, suprotno jasno istaknutim znakovima upozorenja, ušli u ograđeni prostor u kojem je takvo kretanje zabranjeno i potencijalno opasno". U saopštenju se navodi i da njihovim ulaskom nije bila ugrožena "operativna sposobnost vojnih jedinica" jer je reč o delu kompleksa u kojem se ne odvijaju aktivnosti i koji je ogradom odvojen od dela aerodroma koji je u upotrebi. Predstavnici opozicije i deo vojnih stručnjaka u Srbiji su nakon objavljivanja snimka kritikovali vojsku, navodeći da je reč o ozbiljnom bezbednosnom propustu u kojem su nepoznate osobe bile u neposrednoj blizini pista i drugih strateških objekata aerodroma. Ministarstvo odbrane do saopštenja 7. oktobra nije odgovaralo na upite RSE o incidentu u ključnoj vazduhoplovnoj bazi Vojske Srbije. Na pitanja RSE nisu odgovorili ni jutjuberi iz Austrije. Ekipa RSE je nakon objavljivanja njihovog videa obišla lokaciju sa koje su ušli u kompleks, ali je vojna policija 6. oktobra obezbeđivala to mesto i nije dozvolila prilaz i snimanje. Vojni kompleks aerodroma prostire se na oko 15 kilometara ograđenog prostora. Prostor je, prema saopštenju Ministarstva, podeljen u više zona koje imaju različitu namenu i stepene važnosti "u skladu sa kojima se i obezbeđuje". Vojni aerodrom u Batajnici jedan je od ključnih u zemlji. Glavna je baza ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane.