Pripadnici Vojske Srbije započeli su pojačano obezbeđenje kompresorske stanice "Velika Plana" u Žabarima, u istočnoj Srbiji, na gasovodu Balkanski tok, kojim se ruski gas transportuje od Turske do Mađarske, prenela je Radio televizija Srbije (RTS). Do toga je došlo nakon najave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će vojska čuvati glavnu kompresorsku stanicu u Žabarima iz bezbednosnih razloga zbog situacije na Bliskom istoku. U Kabinetu predsednika Srbije i Ministarstvu odbrane nisu odmah odgovorili na upit RSE koji su objekti pod zaštitom pripadnika Vojske Srbije i koje jedinice Vojske i vojna sredstva su angažovana na obezbeđivanju objekata kritične infrastrukture. Vučić je 7. marta najavio i da će manji broj vojnika čuvati merne stanice kojih, prema njegovim rečima, u tom kraju ima četiri. "To armija mora da čuva, da ne bi došlo do bilo kakvog bezbednosnog iznenađenja", poručio je Vučić. Pripadnici Vojske Srbije angažovani su, kako je objavio RTS, na osnovu odluke predsednika Srbije o upotrebi snaga Srbije na zaštiti objekata kritične infrastrukture i naređenja načelnika Generalštaba. RTS je uz snimke kako Vojska obezbeđuje stanicu, objavio i da gasovod Balkanski tok u Srbiji štiti i kineski protivraketni sistem HQ-17. Glavna kompresorska stanica u Žabarima, na oko 100 kilometara od Beograda, ključna je za transport ruskog gasa do i od Srbije. Na ruti je kraka gasovoda Turski tok kojim se ruski gas transportuje od Turske do Mađarske. Deonica koja prolazi kroz Srbiju u većinskom je vlasništvu ruske kompanija Gasprom, dok manji udeo poseduje javno preduzeće Srbijagas.

Dok je premijer Kosova Albin Kurti optužio Beograd za "agresiju" nakon što je srpska vojska u srijedu održala vježbu u selu naseljenom etničkim Albancima na jugu Srbije, mirovna misija NATO-a na Kosovu saopštila je za Radio Slobodna Evropa da te vježbe ne predstavljaju prijetnju po bezbjednost u regionu. Govoreći na sjednici svog kabineta u četvrtak u Prištini, Kurti je rekao da je "duboko zabrinut zbog ničim opravdanog vojnog demonstriranja Srbije, sa helikopterima i padobrancima, u područjima naseljenim Albancima u Bujanovcu, tik uz granicu s Kosovom". Kurti je rekao da su vježbe, koje dolaze u trenutku kada je Srbija kupila kineske razorne rakete, održane blizu kuća, škola i medicinskih centara, ne navodeći više detalja. "Ove provokacije u blizini graničnog pojasa u Karačevu, od strane jedinice 63. padobranske brigade Srbije, kroz vježbe s helikopterima H145M i padobranskim desantima nekoliko metara od granice s Kosovom, predstavljaju opasan prikaz agresije", rekao je Kurti. Međutim, NATO-ova mirovna misija na Kosovu, KFOR, rekla je za Radio Slobodna Evropa u četvrtak da ju je Beograd unaprijed obavijestio da će Oružane snage Srbije održati planiranu vježbu u selu Muhovac, blizu južne granice Kosova. Vježba u tom selu, gdje većinu stanovništva čine Albanci u opštini Bujanovac, uključivala je padobrance spuštene iz helikoptera, naveo je KFOR. "Ovo je rutinska aktivnost izvedena na teritoriji Srbije i ne predstavlja prijetnju bezbjednosti ili stabilnosti u regionu", stoji u odgovoru. Mirovna misija je dodala da nastavlja pomno pratiti situaciju duž administrativne linije na cijelom Kosovu i da održava stalnu komunikaciju s lokalnim bezbjednosnim vlastima i načelnikom Generalštaba Oružanih snaga Srbije. KFOR je odgovoran za bezbjednost granica Kosova sa Srbijom, dok je za ostatak granične linije nadležna Policija Kosova. Kosovo i Srbija dijele granicu dugu oko 400 kilometara. Na osnovu sporazuma s KFOR-om, Policija Kosova može patrolirati do jednog kilometra od granične linije, dok Oružane snage Srbije moraju obavijestiti KFOR ako se njihove jedinice približe granici na manje od jednog kilometra. "Vrijeme je da se Srbija sankcioniše"Kurti je u četvrtak pozvao međunarodnu zajednicu da kazni Srbiju zbog, kako je rekao, "ovog destabilizujućeg pristupa koji direktno prijeti miru i regionalnoj bezbjednosti". Rekao je da vježbe održane u srijedu, "zajedno s huškačkom retorikom predsjednika (Srbije) Aleksandra Vučića da se Srbija navodno priprema za mogući napad od strane saveza Hrvatska–Albanija–Kosovo, kao i kupovina kineskog i ruskog naoružanja, potvrđuju da Srbija koristi vojsku kao sredstvo ucjene kako bi držala Balkan u stalnoj napetosti". Početkom ovog mjeseca, Vučić je izjavio da se Srbija "priprema za mogućnost napada saveza koji formiraju Priština, Tirana i Zagreb". Ovu tvrdnju je iznio pozivajući se na zajedničku izjavu koju su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisale 2025. godine o saradnji u oblasti odbrane i bezbjednosti. Sve tri susjedne zemlje negirale su Vučićeve tvrdnje, navodeći da njihova vojna saradnja nije usmjerena protiv Beograda. Srbija je zemlja koja najviše izdvaja za vojsku u regionu. Široko sarađuje s Kinom u sektoru odbrane, a njene kupovine naoružanja iz te zemlje izazvale su kritike Evropske unije, čijem članstvu Srbija teži, kao i Sjedinjenih Država. Ovo nije prvi put da Srbija izvodi vojne vježbe blizu granice s Kosovom. U prošlosti su je kosovske vlasti optuživale da šalje vojsku preblizu granici, što je Beograd negirao. Kurti je na sjednici svog kabineta u četvrtak naglasio da je "agresija od srijede još alarmantnija kada se prisjetimo da je ova jedinica obučavala i podržavala grupu kriminalaca Milana Radoičića, koja je izvela agresivan i teroristički napad u Zvečanu u kojem je ubijen narednik Afrim Bunjaku". Tenzije između Kosova i Srbije dodatno su porasle od 2023. godine, kada su kosovske vlasti optužile Beograd za napad grupe Srba na kosovsku policiju, u kojem je ubijen narednik Bunjaku, kao i za eksploziju na ključnom vodovodnom kanalu. Srbija je negirala umiješanost u ova dva napada koja su se dogodila na sjeveru Kosova, u području s većinskim srpskim stanovništvom. Od tada je dijalog posredovan od Evropske unije između dvije susjedne zemlje u zastoju i nije održan nijedan sastanak na visokom nivou, uprkos tome što su se strane početkom 2023. godine saglasile o normalizaciji odnosa. Srbija, prema svom Ustavu, i dalje Kosovo smatra dijelom svoje teritorije, iako je Kosovo proglasilo nezavisnost još 2008. godine. Dvije zemlje pregovaraju o normalizaciji odnosa od 2011. godine. Međutim, Sporazum o normalizaciji odnosa, koji su postigle 2023. godine i koji predviđa međusobno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, nikada nije sproveden.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo popdiglo je optužnicu protiv 14 osoba zbog visoke korupcije, u četvrtak, 19. marta. Optužnica je podignuta protiv Adne Mesihović, Dženite Viteškić, Ibrahima Obhođaša, Ende Pavić Pečenković, Muhameda Ajanovića, Dalile Hakalović, Murata Ramadanovića, Mersihe Šabaredžović Klačar, Jasminke Sijerčić, Maide Čohodar Husić, Lidije Zvačko Pehar, Dejana Miloševića, Kasima Bajrovića, Emine Kiseljaković. Oni se terete za krivična djela zloupotreba položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, te prevara u službi. U optužnici su tužioci predložili ukidanje pritvora Muhamedu Ajanoviću, a određivanje mjera zabrane i to zabrana obavljanja funkcije dekana na Stomatološkom fakultetu, zabranu posjećivanja Stomatološkog fakulteta, Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS i Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, zabranu putovanja i zabranu kontaktiranja sa svjedocima i osumnjičenima. Za Dalilu Hakalović, predložena je zabrana obavljanje funkcije glavne prosvjetne inspektorice, posjećivanje zgrade inspekcije, Stomatološkog fakulteta i sastajanje sa svjedocima i osumnjičenima. Endi Pavić Pečenković predložena je zabrana obavljanja funkcije ministrice u Vladi KS i zabrana sastajanja sa svjedocima i osumnjičenima. Dženiti Viteškić je predložena zabrana obavljanje funkcije pomoćnika ministra za visoko obrazovanje i zabrana sastajanja sa svjedocima i osumnjičenima. U odnosu na članove Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu predložena je zabrana obavljanja funkcije u Upravnom odboru, te sastajanje sa svjedocima i osumnjičenima. Podizanju optužnice prethodila je istraga Tužilaštva KS u saradnji sa policijom i Uredom za borbu protiv korupcije KS. Optužnica je proslijeđena Općinskom sudu u Sarajevu na potvrđivanje.

Firma "Smartmatik BH" d.o.o. Sarajevo izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača za nabavku opreme za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, odlučeno je na sjednici Centralne izborne komisije BiH u četvrtak, 19. marta. Na ovu odluku dozvoljena je žalba u roku od deset dana, a ugovor, ukoliko postane pravosnažan, dodjeljuje se na period od četiri godine. "Smartmatic" je za uvođenje novih tehnologija u BiH dostavio ponudu od oko 74,5 miliona maraka bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ova firma je dio korporacije "Smartmatic Global Holding", čiji su većinski vlasnici Antonio Mugica i Roger Pinate. Venecuelanskog su porijekla, a kompaniju koja posluje više od dvije decenije, osnovali su dok je na vlasti bio Hugo Chavez, zagovornik elektronskog glasanja. Nude mašine za glasanje i drugu tehnologiju koja pomaže u provođenju izbora u 25 zemalja, od Argentine do Zambije. Prema podacima sa njihove službene stranice pružatelj su tehnologije za sigurno glasanje, koji je u više od 35 zemalja obradio preko 6,5 milijardi glasova bez sigurnosnih propusta. No, protiv troje njihovih službenika je 2024. godine podignuta optužnica u Sjedinjenim Američkim Državama za podmićivanje i pranje novca. Terete se da su prebacili novac iz ugovora o mašini za glasanje iz 2018. godine sa okrugom Los Angeles u "tajne fondove". Fondovi su, kako piše "Guardian" prvobitno osnovani za plaćanje mita izbornom zvaničniku na Filipinima radi dobijanja i zadržavanja unosnih izbornih ugovora. Iako Smartmatic nije optužen za nepravilnosti, već samo tri rukovodioca, u kompaniji su tvrdili kako posluje "etički" i da se "uvijek pridržava svih zakona, kako u okrugu Los Angeles, tako i u svakoj jurisdikciji u kojoj posluju". Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump je optužio Smartmatic da je manipulisao izborima u SAD na kojima je on poražen od Joea Bidena. Trump i danas tvrdi da je pokraden i da je ključnu ulogu odigrala upravo tehnologija koju je instalirala kompanija Smartmatic. Ova kompanija je nedavno pred američkim sudom zatražila odbacivanje optužnice za pranje novca, tvrdeći da američki predsjednik i njegovi saveznici pokušavaju politički utjecati na slučaj kao dio "kampanje odmazde" protiv onih koje krive za njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine. Tender za nabavku opreme za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića u BiH je raspisan u novembru 2025. godine, a predviđa ne samo nabavku uređaja nego i obuku biračkih odbora, logistiku, skladištenje opreme i implementaciju sistema koji bi trebalo koristiti u dva izborna ciklusa 2026. i 2028. godine. Uvođenje novih tehnologija u izborni proces omogućeno je nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona. Za realizaciju je obezbijeđeno i 112,5 miliona maraka.

Lideri država članica Evropske unije (EU) će iskoristiti samit koji se održava u Briselu 19. i 20. marta da vrše pritisak na mađarskog premijera Viktora Orbana da ukine blokadu na evropski kredit od 90 milijardi evra Ukrajini. Međutim, uoči početka sastanka, premijer Mađarske je već nagovestio da neće odustati od veta dokle god se ne uspostavi tok nafte kroz naftovod Družba. "Spremni smo da podržimo Ukrajinu kada dobijemo našu naftu, koju oni blokiraju. Do tada nema odluke koja je povoljna za Ukrajinu", izjavio je na ulasku na zasedanje Viktor Orban. "Čekamo naftu – sve ostalo je samo bajka", dodao je on. Obnova snabdevanja naftovodom Družba, prema Orbanovim rečima, od "egzistencijalne" je važnosti za energetsku sigurnost njegove zemlje. Iako je Evropska unija uvela zabranu uvoza ruske nafte putem naftovoda zbog rata u Ukrajini, Mađarska i Slovačka su obezbedile izuzeća od tih sankcija koristeći cevovod Družba, koji prenosi rusku naftu u centralnu Evropu preko Ukrajine. Međutim, isporuke iz ovog cevovoda su obustavljene 27. januara. Kijev je naveo da je ruski dron odgovoran za oštećenje energetske infrastrukture. I Mađarska i Slovačka su okrivile Ukrajinu za sporo ponovno pokretanje protoka nafte, a slovački premijer Robert Fico je čak optužio Kijev da to radi kako bi izvršio pritisak na Mađarsku da odustane od svog veta na buduće članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji. To je razlog zašto je Mađarska blokirala i kredit od 90 milijardi evra koji je EU jednoglasno odobrila u decembru 2025. godine. Zemlja je takođe blokirala usvajanje 20-og paketa sankcija Rusiji koji je EU nameravala da uvede na četvrtu godišnjicu početka rata u Ukrajini. Dodeljeni novac je neophodan Ukrajini kako bi nastavila borbu protiv ruske agresije. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski obratiće se prisutnima putem video-konferencije. Osim Ukrajine, lideri će na samitu raspravljati o posledicama rata na Bliskom istoku i rastućim cenama energije koje i dalje opterećuju evropsku ekonomiju.

Boro Ivanović osuđen je na 10 godina zatvora za krivično djelo zločin protiv čovječnosti. On se tereti da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske Foča, od maja 1992. do kraja juna 1992. godine, u zgradi poznatijoj kao Bijeli dvor, izvršio višestruko silovanje jedne ženske osobe bošnjačke nacionalnosti. Nakon izricanja prvostepene presude, Sud je donio rješenje kojim je Ivanoviću produžena mjera zabrane putovanja van Bosne i Hercegovine. Protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću Apelacionog odjeljenja Suda u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka presude. U Foči, mjestu na jugoistoku BiH, dogodila su se neka od najvećih ratnih stradanja u ratu u BiH, u kojima je ubijeno 3.000 Bošnjaka, među kojima 586 žena, podaci su Udruženja žrtava rata Foča 92-95. U vrijeme rata u BiH, u Foči su na nekoliko lokacija poput sportske sale "Partizan" u centru grada i Karamanove kuće kod Miljevine odvođene i silovane žene. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, Sudom BiH, te još četiri suda, izrečeno je 19 presuda za ratne zločine na području Foče. Upravo zbog Foče, presudom iz 2001. godine u predmetu protiv Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića, Haški tribunal je prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti.

Okružni sud u Varšavi odobrio je zahtev Ukrajine za ekstradiciju ruskog arheologa Aleksandra Butjagina, istaknutog naučnika kojeg je Kijev optužio za nezakonita iskopavanja na anektiranom Krimu i oštećenja lokaliteta kulturne baštine. Sud je priznao "punu prihvatljivost" ukrajinskog zahteva, koji je usledio posle hapšenja Butjagina u decembru 2025. godine. Butjaginov advokat je rekao da će se žaliti na odluku, za koju je rusko Ministarstvo spoljnih poslova ocenilo da je "politička". Pedesetčetvorogodišnji arheolog će biti u pritvoru u Poljskoj tokom eventualne žalbe. Butjagin je pritvoren u Varšavi dok je putovao iz Holandije, gde je držao predavanja, na osnovu međunarodne poternice koju su izdale ukrajinske vlasti. Prema rečima tužilaca, Ukrajina ga optužuje za oštećenje lokaliteta kulturne baštine tokom arheoloških radova na Krimu, što je prouzrokovalo gubitke procenjene na više od 200 miliona grivni (oko 4,8 miliona dolara). Ako bude osuđen, mogao bi da se suoči s kaznom zatvora do pet godina. Optužbe su podignute zbog iskopavanja sprovedenih pošto je Rusija anektirala Krim 2014. Ukrajina smatra da je takav rad nezakonit bez njenog odobrenja, tvrdeći da krši i domaći zakon i međunarodne konvencije o zaštiti kulturne baštine na okupiranim teritorijama. Butjagin je viši istraživač u prestižnom Državnom muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu i decenijama je vodio arheološke ekspedicije na Krimu, uključujući i na antičkom grčkom lokalitetu Mirmekion kod Kerča. Njegov rad mu je doneo akademsko priznanje, ali ga je i stavio u centar sporova oko istraživanja sprovedenih na Krimu pod ruskom okupacijom. Ukrajinske vlasti navode da takva iskopavanja predstavljaju neovlašćen rad na zaštićenim kulturnim lokalitetima. Protest RusijeRusko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je hapšenje Butjagina, navodeći da su optužbe "apsurdne" i politički motivisane. Ministarstvo je u januaru pozvalo ambasadora Poljske u Moskvi da uloži protest, opisujući Butjagina kao "svetski poznatog arheologa" čiji se rad pridržava međunarodnih akademskih standarda. Ruski zvaničnici su takođe napomenuli da je posećivao druge evropske zemlje bez incidenata, čime sugerišu da je njegovo pritvaranje u Poljskoj bilo selektivno. Moskva je slučaj predstavila kao deo širih tenzija s Ukrajinom, optužujući Kijev da proganja ruske naučnike zbog, kako navodi, čisto naučnog rada. Poljske vlasti nisu javno detaljno komentarisale slučaj, osim što su potvrdile da su hapšenje i sudski postupak sprovedeni u skladu sa zakonskim procedurama i međunarodnim obavezama. Poljska, koja snažno podržava Ukrajinu od početka ruske invazije 2022, dosledno je podržavala tvrdnje Kijeva o njegovim teritorijama. Prema međunarodnom pravu, uključujući Hašku konvenciju, neovlašćeni arheološki radovi na okupiranim teritorijama su zabranjeni, osim ako nisu potrebni za očuvanje ili dokumentovanje. Ukrajina i veći deo međunarodne zajednice smatraju da je Krim okupiran pošto da je Rusija anektirala 2014. godine. Ukrajinski zvaničnici su takođe izvestili o odnošenju arheoloških artefakata s Krima u Rusiju, što izaziva dodatnu zabrinutost zbog potencijalnih kršenja međunarodnog prava.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je u sredu da je prenela predsednici Skupštine Srbije Ani Brnabić ocenu da nedavni koraci koje su preduzele srpske vlasti za "ograničenje nezavisnost pravosuđa" izazivaju "veliku zabrinutost". "Očekujemo da će primena novih zakona o pravosuđu biti odložena dok Venecijanska komisija ne izda svoje mišljenje, te da će srpske vlasti poštovati to mišljenje i, shodno tome, revidirati zakone", navela je Kos na društvenim mrežama i potvrdila da Evropska komisija procenjuje da li Srbija i dalje ispunjava uslove za plaćanja u okviru finansijskih instrumenata EU. Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić sastala se u Briselu sa evropskom komesarkom, kao i sa direktorom direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji Janom Gertom Kopmanom. Ona je priznala da su joj evropski sagovornici preneli zabrinutost zbog usvajanja izmena u pravosudnim zakonima. Potvrdila je da se ovi zakoni primenjuju, bez obzira na zahtev Evropske komisije da se primena odloži. Brnabić je priznala da je Skupština trebalo da organizuje javnu raspravu pre usvajanja pravosudnih zakona. "Oni su zabrinuti zbog procedura (usvajanja zakona). Kao predsednica Skupštine mislim da smo trebali da organizujemo javnu raspravu", rekla je novinarima iz Srbije Brnabić. Ona je rekla da je Srpska narodna stranka (SNS) uvela princip javnih konsultacija, što, prema njenim rečima, nije bio slučaj u prethodnim vlastima u Srbiji. "Mi smo postavili vrlo visoke standarde. Žao mi je što takve standarde nismo poštovali ovom prilikom", dodala je Brnabić. Reč je o amandmanima na pravosudne zakone usvojene u januaru, za koje je Evropska komisija ocenila da su "ozbiljan korak unazad u procesu evropskih integracija Srbije". Evropska komisija je zatražila od Srbije odlaganje primene ovih zakona dok Venecijanska komisija ne izda svoje mišljenje, te da, u skladu s tim, revidira te izmene. Brnabić se nalazi u Briselu kako bi prisustvovala obeležavanju 50. godišnjice Evropske narodne partije u kojoj je SNS pridruženi član.

U Sarajevu je 18. marta potpisana "Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini". Kako se navodi u izjavi, odbacuju se "lažne konstrukcije o ugroženosti hrišćana od muslimana i široko rasprostranjenom antisemitizmu u Bosni i Hercegovini koji se plasira kao opravdanje za antidržavnu secesionističku politiku". Izjavu su potpisala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice. "To je zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka zbog činjenice da kulturno pripadaju i islamskom civilizacijskom krugu. Ne pristajemo na kreiranju diskursa o sukobu civilizacija. Ne smatramo islamski identitet preprekom u sekularnom uređenju države. Bošnjaci pripadaju Evropi, stoga snažno podupiremo politiku koja nas vodi ka EU i NATO-u", navodi se u Izjavi. Ističe se i opredijeljenost da se suprotstavi "šovinističkim prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i osudi svaka manifestacija govora mržnje prema Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i Jevrejima, Romima ili pripadnicima bilo koje druge zajednice u BiH". "Posebno nas zabrinjava prešutno odobravanje ovakvih istupa u domaćoj i međunarodnoj javnosti, a naročito u krugovima u čije ime se takve optužbe iznose. Od pravosudnih institucija BIH tražimo da sankcionišu svaki takav govor mržnje", dodaje se. U Izjavi se navodi i kako BiH "nije i ne može biti poligon za sukob civilizacija". "Njena istorija svjedoči o susretu tradicija kultura i religija. Za Bošnjake je BiH pluralno i sekularno društvo u kojima različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića. Ne pristajemo na polarizaciju bh. društva i kreiranje diskursa o sukobu civilizacija", ističe se u izjavi i dodaje kako "Bosna i Hercegovina i Bošnjaci pripadaju Evropi i njenoj kulturnoj i istorijskoj tradiciji". "Opredijeljeni smo da štitimo mir, te apelujemo da potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma dijele s nama ove vrijednosti", ističe se. Među potpisnicima su, između ostalog, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, Zukan Helez, ministar odbrane BiH, Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN-u, Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i kulturnih institucija. "Nema odgovornih predstavnika bošnjačkog naroda koji prihvataju narativ o podjeli društva i zemlje, niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini. Narativ o sukobu civilizacija i vjerskoj netrpeljivosti nema sagovornika među bošnjačkim predstavnicima. Ova poruka je podjednako važna i za naše prijatelje izvan Bosne i Hercegovine, i na istoku i na zapadu", rekao je lider Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović. Inicijatori za potpisivanje izjave su Islamska zajednica u BiH, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

Srbija se ipak uskladila sa poslednjom odlukom Evropske unije (EU) kojom se iranski Korpus islamske revolucionarne garde stavlja na listu osoba, grupa i subjekata uključenih u terorističke akte i podložnih restriktivnim merama prema Zajedničkom stavu o primeni specifičnih mera za borbu protiv terorizma. Ovo proizilazi iz ažurirane informacije na web stranici Saveta EU. Pozivajući se na ovaj zvaničan izvor EU, Radio Slobodna Evropa (RSE) je 12. marta preneo da se Srbija nije uskladila sa tom odlukom EU. Na listi država koje su se uskladile bile su sve zemlje regiona, osim Srbije. U međuvremenu je ažurirana lista trećih država koje se usklađuju sa odlukama o restriktivnim merama, kojom je sada obuhvaćena i Srbija. Reč je o odluci od 26. februara koja predstavlja redovnu reviziju spiska koji se vodi u okviru za borbu protiv terorizma, uspostavljenog 2001. godine. Prema Zajedničkom stavu EU, entiteti i pojedinci koji se nalaze na ovoj listi podložni su merama kao što su zamrzavanje imovine i zabrana da im se iz Evropske unije stavljaju na raspolaganje finansijska sredstva ili ekonomski resursi. "One će osigurati da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom odlukom Saveta. Evropska unija prima k znanju ovu obavezu i pozdravlja je", navela je u saopštenju šefica evropske diplomatije Kaja Kalas. Savet EU redovno objavljuje listu država koje se usklađuju sa odlukama EU o restriktivnim merama, nakon što istekne kalendarski rok da se te države izjasne da li se usklađuju sa određenim odlukama. RSE je iz kabineta šefice evropske diplomatije Kaje Kalas tražio objašnjenja kada je došlo do izmena, čime je i Srbija uvrštena u drugu verziju. Do trenutka objavljivanja ove vesti, odgovor nije stigao. Slično se desilo i u januaru u slučaju Venecuele, kada je kasnije potvrđeno da se i Srbija uskladila sa restriktivnim merama toj državi, iako prvobitno nije bila na listi zemalja koje su mere podržale. Tada su se zvaničnici EU pozivali na "tehnički propust".