Vlasti u entitetu Republika Srpska i ove godine u Banjaluci obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a. Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organizovanje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda. Do sada niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara. Christian Schmidt je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda BiH, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe. Do sada niko nije krivično ili administrativno sankcioniran, iako Krivični zakon BiH predviđa kazne. Iz Tužilaštva BIH je za Radio Slobodna Evropa rečeno da na predmetu neustavnog obilježavanja dana entiteta Republika Srpska rade dva tužioca državnog tužilaštva. Pred,et je otvoren prije godinu dana. Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH je saopšteno da obilježavanje 9. januara predstavlja jasno nepoštivanje i neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, navodi se u objavi Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini na mreži X. Dodaje se kako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naglasio da utvrđivanje 9. januara kao Dana Republike Srpske ne simbolizira kolektivno i zajedničko sjećanje u multietničkom društvu, te da je diskriminatorno. "Nepoštivanje odluka Ustavnog suda može predstavljati krivično djelo na osnovu odredbi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, te je preduzimanje zakonom propisanih mjera u domenu nadležnih organa za provedbu zakona, posebno kada se radi o nosiocima javnih funkcija", ističe se. Neustavni dan Republike Srpske je čestitao Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. On je u poruci na Instagram profilu naveo kako su veze RS i Srbije "neraskidive, snažne i večne".

Protesti u Iranu, uglavnom odsječeni od svijeta s obzirom na to da su vlasti gotovo u potpunosti obustavile pristup internetu, dosegli su najveći broj u proteklih nekoliko godina, a mase građana preplavile su ulice u većim gradovima i malim mjestima. Štrajkovi na bazarima i demonstracije u kurdskim regijama na zapadu Irana i drugim gradovima, rano 8. januara, prerasli su u veće demonstracije, nakon potaknuti pozivom vođe opozicije bivšeg prijestolonasljednika Reze Pahlavija. Radi se o najvećoj demonstraciji javnog prkosa u Iranu od ustanka 2022. Snimke pokazuju brutalne obračune, ali su demonstranti pokrenuli odlučnije taktike u kojima se direktno sukobljavaju sa sigurnosnim snagama i pale policijska i paravojna uporišta Basidža. Organizacija "Iran Human Rights", sa sjedištem u Norveškoj, izvijestila je o najmanje 45 ubijenih učesnika protesta do 8. januara te više od 2.000 hapšenja. Organizacije "Amnesty International" i "Human Rights Watch", u zajedničkoj izjavi od 8. januara, optužile su iranske snage za "nezakonitu upotrebu sile i oružja te masovna proizvoljna hapšenja". Vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei obratio se pristašama 9. januara rekavši da su "saboteri i agitatori" "uništili zgrade u zemlji kako bi udovoljili" američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Dodao je da Trump ima "krv Iranaca na rukama" nakon američkih napada na Iran u junu te da će američki vođa biti "svrgnut". Trump je 2. januara rekao da će Washington intervenirati u Iranu ukoliko bude ubistava demonstranata, poručujući u objavi na Truth Social: "Spremni smo za akciju." Ponovio je taj stav kasno 8. januara, kada je u radijskom intervjuu kazao da je iranskim vlastima "vrlo snažno rečeno, da ako to učine [ubijaju demonstrante], platiti paklenu cijenu". Prorežimski skupovi u znak podrške Islamskoj Republici mogli bi uslijediti nakon molitve u petak, 9. januara, uz snažno praćenje državnih medija. Također, očekivalo se i televizijsko obraćanje vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija. U sumrak se očekuju ponovni protesti protiv vladajućeg establišmenta. Val protesta, koji je započeo 28. decembra na teheranskom Velikom bazaru, brzo se proširio na desetke gradova. Do večeri 8. januara, videozapisi su stizali iz gotovo svih krajeva zemlje, prikazujući mase kako skandiraju i marširaju. Iranske vlasti su prvo smanjile brzinu interneta širom zemlje, prije nego što su 8. januara, nešto iza 22 sata po lokalnom vremenu, gotovo u potpunosti prekinule snabdijevanje električnom energijom, prekidajući i telefonske linije. Nemiri su u početku bili potaknuti ekonomskim problemima prije nego što su prerasli u proteste protiv establišmenta. Videozapisi koji su objavljivani na društvenim mrežama tokom protekle preko noći prikazuju proteste čak i u bogatom teheranskom naselju Saadatabat. Zbog prekida u komunikacijama, vijesti polako pristižu, ali američki i evropski dužnosnici usmjerili su pažnju na haos u Iranu. State Depratment objavio je na mreži X da je "režim Islamske Republike isključivanjem interneta pokušao utišati glas iranskog naroda, ali da se njihova volja ne može ugasiti jednim potezom prekidača".

Uhapšena je I. M. (52) ) iz Novog Sada zbog sumnje da je izazvala požar na Župnoj crkvi Imena Marijinog u tom gradu, saopštila je Policijska uprava Novog Sada. "Sumnja se da je 8. januara, oko 4 sata ujutru, polila benzinom i zapalila bočna drvena vrata katedrale", objavila je Policija 9. januara. Dodaje se da je u pretresu stana osumnjičene pronađen kanister sa benzinom. Navodi se da je osumnjičena za krivično delo izazivanje opšte opasnosti. Određeno joj je zadržavanje do 48 sati i uz krivičnu prijavu biće privedena nadležnom tužiocu u Novom Sadu. U požaru u četvrtak ujutru na bočnom ulazu u Crkvu Imena Marijinog nije bilo povređenih, a oštećena su vrata katedrale. Župnik katedrale Atila Zeler rekao je u četvrtak za portal 021 da ne zna koji bi mogao da bude razlog za podmetanje požara. Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin nakon požara je pozvao na hitno procesuiranje počinioca. "Ugrožavanje verskih objekata i prava vernika je napad na suživot i bezbednost građana", rekao je Mićin u četvrtak. Požar na novosadskoj katedrali osudio je ministar za ljudska i manjinska prava Demo Beriša. "To je neprihvatljiv napad na versku slobodu, bezbednost i temeljne vrednosti društva", naveo je Beriša. Osim političkih stranaka u Srbiji, taj čin osudila je i opoziciona Socijaldemokratska partija Hrvatske. "U sekularnoj državi vera može i treba da bude izvor zajedništva i da oblikuje lične vrednosti poput solidarnosti, odgovornosti i brige za druge”, saopštio je SDP. Crkva Imena Marijinog iz 19. veka nalazi se na centralnom trgu u Novom Sadu i jedan je od simbola grada.

Centralna izborna komisija Kosova završila je brojanje glasačkih listića sa prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih 28. decembra, na kojima je Pokret Samoopredjeljenje pobijedio s više od 51 posto osvojenih glasova. Glasnogovornik izborne komisije Valmir Elezi kazao je da stranke imaju mogućnost žalbe u roku od 48 sati. Posljednja serija glasačkih listića, koja je trebala biti prebrojana, bili su oni koji su poslani poštom. U vezi s glasanjem putem pošte, Demokratska stranka Kosova podnijela je žalbu, zatraživši prebrojavanje hiljada glasova dijaspore koji su na Kosovo stigli poštom. Prema rezultatima, Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija postigao je do sada najbolji izborni rezultat, osvojivši 51,1 posto glasova, odnosno 486.994 glasa, što mu omogućava 57 mjesta u Skupštini. Druga stranka bila je Demokratska stranka Kosova, sa 20,19 posto glasova ili 22 mjesta u Skupštini koja broji 120 člana. Demokratski savez Kosova osvojio je 13,23 posto glasova, što mu daje 15 mjesta u zakonodavnoj vlasti. Alijansa za budućnost Kosova osvojio je 5,5 posto glasova i ova stranka će imati šest zastupnika. Srpska lista, glavna srpska stranka na Kosovu bliska službenom Beogradu, imat će devet od ukupno deset mjesta zagarantiranih srpskoj zajednici. Jednog zastupnika iz redova srpske zajednice imat će stranka Za slobodu, pravdu i opstanak Nenada Rašića. Preostalih deset mjesta osiguranih nesrpskim manjinskim zajednicama raspoređeno je među nekoliko stranaka i koalicija. Na izbore 28. decembra izašlo je 45 posto birača. Pokret Samoopredjeljenje najavio je da planira brzo formiranje vlasti, nakon što budu potvrđeni izborni rezultati. Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosoovu rezultat su nesuglasica i sukoba između političkih stranaka, koje nakon februarskih izbora do 10. oktobra nisu uspjele konstituirati Skupštinu. Kurti tada nije uspio dobiti dovoljno glasova u Skupštini za formiranje Vlade, kao ni član njegove stranke Glauk Konjufca.

Snažan vjetar zahvatio je u petak Francusku i Veliku Britaniju, dok oluja Goretti ne jenjava u sjevernoj Evropi, ostavljajući stotine hiljada domaćinstava bez struje. U Francuskoj je oko 380.000 domaćinstava ostalo bez struje, uglavnom u regiji Normandija i Bretanja, saopćio je dobavljač električne energije Enedis. Tokom protekle noći, zabilježeni su udari vjetra od oko 150 kilometara na sat u sjeverozapadnoj francuskoj regiji Manche, s rekordnih 213 kilometara na sat u Barfleuru. Škole su i dalje zatvorene na sjeveru Francuske, dok su u 30 drugih regija izdana upozorenja na teške vremenske uvjete. "Sklonite se i ne koristite vozila", poručile su vlasti u La Manchi u četvrtak, pozivajući stanovnike da pripreme zalihe vode i osiguraju svjetiljke. Željeznički operater SNCF obustavio je željeznički promet između Pariza i regije Normandija. U Velikoj Britaniji je 57.000 kućanstava bilo bez struje, prema National Gridu, nakon što je oluja Goretti donijela još snijega. Očekuje se da će stotine škola biti zatvorene širom Škotske i dijelova centralne Engleske, koja je posebno teško pogođena uraganom Goretti. Željeznički operateri u tom dijelu Engleske upozorili su putnike da ne putuju, a neke usluge su obustavljene. Meteorolozi su pozvali građane da ostanu u svojim domovima, izdajući upozorenja na teške vremenske uvjete, uključujući crveno upozorenje na vjetar na otocima otoke Scilly i Cornwall u jugozapadnoj Engleskoj. U nekoliko njemačkih područja u petak je najavljeno zatvaranje škola, uključujući Hamburg i Bremen. Njemačka meteorološka služba objavila je da se očekuje da će oluja trajati do subote, a da će snježne padavine prestati u ponedjeljak. Vremenske nepogode u Evropi odnijele su preoteklih dana najmanje osam života.

Rusija je ne zapad Ukrajine ispalila novu balističku raketu s više bojevih glava, sposobnu za nošenje nuklearnog oružja. Raketa "Orešnik" Ispaljena je u okviru ruskog napada raketama i dronovima na ukrajinske gradove, u kojima su poginule najamanje četiri osobe, a deseci su ranjeni. Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je 9. januara da je upotreba "Orešnika" bila odgovor na navodni ukrajinski napad dronom krajem decembra, za koji Moskva tvrdi da je bio usmjeren na rezidenciju koju koristi predsjednik Vladimir Putin. Kijev je to negirao, a CIA je također navode proglasila lažnima. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo upozorilo je na neposredno lansiranje rakete s ruskog poligona Kapustin Jar neposredno prije ponoći. Kasnije je izdalo saopćenje u kome se navodi da je Rusija ispalila balističku raketu velike brzine. Američka ambasada u Kijevu objavila je 8. januara navečer sigurnosno upozorenje sugerirajući da je Moskva možda unaprijed obavijestila američke zvaničnike, kako bi izbjegla uznemiravanje Washingtona. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je upozorio na mogući masovni zračni napad, a nakon lansiranja "Orešnika" pozvao je "svijet na djelovanje". "Potrebna je jasna reakcija svijeta. Prije svega Sjedinjenih Država, čijim signalima Rusija istinski posvećuje pažnju. Rusija mora primiti signale da je njezina obaveza usredotočiti se na diplomaciju i mora osjetiti posljedice svaki put kada se ponovno usredotoči na ubistva i uništavanje infrastrukture", dodao je. Ovo je drugi put da je Moskva upotrijebila novu raketu u ratu protiv Ukrajine. Prvi put bilo je u novembru 2024. godine. Putin se hvalio sposobnostima ovog oružja i prošle godine, kada je rekao da se ono raspoređuje u Bjelorusiji, bliskom savezniku Moskve. Napad raketom Orešnik bio je dio šireg napada dronovima i raketama koji je tokom noći pogodio ukrajinske gradove i naselja, uključujući glavni grad Kijev. Zvaničnici su saopćili da su u glavnom gradu poginule najmanje četiri osobe, a više od 24 ih je ranjeno. Gradonačelnik Lviva Andrij Sadovij rekao je da je pogođena infrastruktura te da hitne službe rade na terenu. Pogođen je grad Krivi Rog, u središnjoj Ukrajini, a u napadima je ozlijeđeno 14 osoba, dok je prekinuta opskrba strujom i vodom stotinama hiljada ljudi. Oštećeno je desetak stambenih zgrada i infrastrukturnih objekata, a električne energije nestalo je u rudniku u kome su bili radnici. Iz hitne službe su naveli da je evakuirano sedam rudara, koji su bili zarobljeni pod zemljom. Rusi "pokušavaju iskoristiti oštre zimske uvjete, koji su se znatno pogoršali u mnogim našim regijama i uzrokuju ozbiljne probleme na cestama i komunalnim uslugama", upozorio je Zelenski u večernjem obraćanju. Ukrajina je pojačala zračne napade na ruske ciljeve, ispalivši iznadprosječan broj dronova u prvoj sedmici 2026. U ruskoj pograničnoj regiji Belgorod, guverner Vjačeslav Gladkov rekao je da je više od pola miliona ljudi ostalo bez struje ili grijanja nakon što je pogođena komunalna infrastruktura regije. Gotovo 200.000 ljudi također ostalo bez opskrbe vodom.

Presuda Apelacionog suda u Beogradu, kojom su 2. februara 2024. godine oslobođeni okrivljeni za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, doneta je uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka u korist okrivljenih, utvrđeno je presudom Vrhovnog suda Srbije u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid. Ćuruvija je ubijen 11. aprila 1999. godine u prolazu ispred zgrade u kojoj je živeo. Za to su bili okrivljeni bivši šef Državne bezbednosti (DB) u vreme vlasti Slobodana Miloševića Radomir Marković, nekadašnji šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, kao i nekadašnji pripadnici DB-a Ratko Romić i Miroslav Kurak. Oni su u dva navrata prvostepeno bili osuđeni na ukupno 100 godina zatvora, ali je Apelacioni sud u Beogradu doneo konačnu oslobađajuću presudu. Vrhovni sud je u postupku zaštite zakonitosti delimično usvojio zahtev Vrhovnog javnog tužilaštva, utvrdivši da u oslobađajućoj presudi za ubistvo Ćuruvije pojedini dokazi nisu pravilno ocenjeni. Apelacioni sud je, kako se između ostalog navodi u presudi, izneo neke "potpuno nejasne" ili "protivrečne" zaključke, koji nisu u skladu sa izjavama nekih od najvažnijih svedoka tužilaštva, niti sa ključnim materijalnim dokazima. Ipak, napominje se da delimičnim usvajanjem zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovni sud nije ulazio u pravosnažnost presude. Zahtevom za zaštitu zakonitosti ne može se oboriti presuda apelacionog suda, već se samo mogu utvrditi nezakonitosti tokom postupka. Slavko Ćuruvija fondacija pozdravila presudu Vrhovnog sudaIz Slavko Ćuruvija fondacije su pozdravili tu presudu Vrhovnog suda, ali i napomenuli da ona "ne može da promeni užasnu činjenicu da odgovorni za ubistvo novinara ni posle skoro 27 godina nisu osuđeni za ovaj zločin". "Podsećamo da je Slavka Ćuruviju ubila država zbog javno izgovorene reči, i da izostanak konačne pravde nije samo tragedija za porodicu i poštovaoce novinara, već i krajnje uznemirujuća poruka za sve novinare i one koji se bore za povratak zakonitosti u državu koja je izgubila moralni kompas, u kojoj su i danas, na najgori način, progonjeni i napadani svi koji se usude da kritikuju vlast", istakli su u saopštenju 8. januara. Dodaju da postoje "tri potpuno oprečne presude u procesu za ubistvo Ćuruvije". Suđenje je za ubistvo Ćuruvije počelo je sedamnaest godina kasnije, u junu 2015. Specijalni sud u Beogradu proglasio je 2019. krivim četvoricu nekadašnjih pripadnika DB-a, navodeći da je neposredni izvršilac ubistva NN lice. Apelacioni sud je, međutim, tu presudu ukinuo u septembru 2020. U ponovljenom postupku Specijalni sud je u decembru 2021. doneo presudu kojom su potvrđene kazne iz prvog postupka. Tri godine kasnije Apelacioni sud u Beogradu oslobodio je optužbi četvoricu nekadašnjih pripadnika DB-a. "Napre su okrivljeni prvostepeno osuđeni na zatvorske kazne, apelacija ih konačno oslobađa krivice, dok Vrhovni sud utvrđuje da je konačna presuda nezakonita", podvukli su iz Fondacije. "Tražimo odgovornost za sve u pravosudnom sistemu koji su doprineli ovako katastrofalnom porazu pravosuđa, institucije bez koje ova zemlja nema budućnost", dodali su. Slavko Ćuruvija je, nakon što je napustio poziciju glavnog i odgovornog urednika u državnom listu "Borba", osnovao "Nedeljni telegraf", početkom 1996. godine i prvi nezavisni dnevnik u Srbiji "Dnevni telegraf", a zatim i nedeljnik "Evropljanin". Bio je kritičar vlasti tadašnjeg autoritarnog predsednika Slobodana Miloševića. Po posebnom medijskom zakonu, "Dnevni telegraf" je uz još nekoliko medija, zabranjen 14. oktobra 1998. godine, nakon čega je štampan u Crnoj Gori i distribuiran u Srbiji kroz mrežu izdavača. Tokom poslednje tri decenije, u Srbiji je ubijeno troje novinara i nijedan slučaj nije razrešen.

Obilježavanje 9. januara predstavlja jasno nepoštivanje i neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, navodi se u objavi Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini na mreži X. Dodaje se kako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naglasio da utvrđivanje 9. januara kao Dana Republike Srpske ne simbolizira kolektivno i zajedničko sjećanje u multietničkom društvu, te da je diskriminatorno. "Nepoštivanje odluka Ustavnog suda može predstavljati krivično djelo na osnovu odredbi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, te je preduzimanje zakonom propisanih mjera u domenu nadležnih organa za provedbu zakona, posebno kada se radi o nosiocima javnih funkcija", ističe se. Vlasti u Republici Srpskoj i ove godine obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a. Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organizovanje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda. Do sada niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara. Christian Schmidt je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe.

U četvtak rano ujutu došlo je do požara na bočnom ulazu u novosadsku katedralu, Crkvu Imena Marijinog. Povređenih nema, a na vratima crkve je pričinjena šteta, javila je agencija Beta. Za sada nema zvaničnih podataka o uzroku požara. Iz policije su za Radio Slobodna Evropa saopštili da rade na rasvetljavanju svih okolnosti. Župnik te crkve Atila Zeler ocenio je za lokalni portal 021.rs da je reč o podmetnutom požaru. "U ranim satima došlo je do podmetanja požara sa severne strane bočnih vrata na Katedrali, odnosno župnoj Crkvi Imena Marijinog. Ne znamo razlog zašto je požar podmetnut", kazao je. Gradonačelnik pozvao nadležne da hitno reagujuGradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin ocenio je da paljanje vrata Katedrale predstavlja "nedopustiv čin nasilja i vandalizma", preneo je njegov kabinet. "Svako ugrožavanje verskih objekata i prava vernika je direktan napad na suživot i bezbednost svih naših sugrađana", rekao je. On je pozvao nadležne da hitno reaguju i procesuiraju počinioce. "Grad će pružiti punu podršku institucijama u rasvetljavanju ovog događaja i učiniti sve što je u našoj nadležnosti kako se ovakvi incidenti više ne bi ponovili", kazao je Mićin. Ministar za ljudska i manjinska prava: 'Neprihvatljiv napad na versku slobodu'Požar na novosadskoj katedrali osudio je i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Srbije Demo Beriša. On je to to nazvao "vandalskim činom" koji predstavlja "neprihvatljiv napad na versku slobodu, bezbednost i temeljne vrednosti društva". Istakao je da je svaki vid nasilja i ugrožavanja verskih objekata ozbiljno kršenje prava na slobodu veroispovesti i direktan udar na međusobno poštovanje i toleranciju među građanima Srbije. "Ovakvi incidenti ne smeju imati mesto u našem društvu. Srbija je posvećena zaštiti svih verskih zajednica i njihovih objekata, kao i očuvanju mira, sigurnosti i međusobnog uvažavanja", poručio je. Novosadska opozicija traži transparentnu istraguNa otkrivanje počinilaca apelovao je i opozicioni Gradski odbor Demokratske stranke (DS). U saopštenju te stranke navodi se da krivci za to delo moraju odmah biti identifikovani i procesuirani, bez obzira na motive i eventualne nalogodavce. "Imajući u vidu trenutak u kojem se incident dogodio i opštu društvenu atmosferu, ne može se unapred isključiti mogućnost da je reč o svesnom pokušaju izazivanja verske i nacionalne mržnje", ocenjuje se u saopštenju. Reagovao je i pokret "Kreni-promeni" ocenivši da je "napad na Katedralu ujedno i napad na duh Novog Sada". "Napadnut je verski objekat, ali je istovremeno napadnuto sve ono što Novi Sad simbolizuje: zajedništvo, različitost, toleranciju i uzajamno poštovanje", poručili su. Građanski pokret Bravo zatražio je "hitnu, potpunu i transparentnu istragu, identifikaciju i procesuiranje odgovornih, jasnu i nedvosmislenu reakciju svih nadležnih institucija, kao i da Grad Novi Sad bez odlaganja sanira nastalu štetu na objektu". Osude Socijaldemokratske partije HrvatskeOpoziciona Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) osudila je izbijanje požara, navodeći da taj čin vandalizma predstavlja simptom dubljeg problema. Najveća hrvatska opoziciona stranka ocenila je da je reč o "zloupotrebi vere koja se sve češće ne koristi kao lični moralni korektiv, nego kao sredstvo podele društva na 'nas' i 'njih'". "U sekularnoj državi vera može i treba da bude izvor zajedništva i da oblikuje lične vrednosti poput solidarnosti, odgovornosti i brige za druge. Nažalost, sve češće svedočimo njenoj instrumentalizaciji u političke svrhe, gde se pod krinkom 'višeg autoriteta' skrivaju interesi moći, a kritičari se proglašavaju neprijateljima nacije", piše u saopštenju. Crkva Imena Marijinog izgrađena je krajem 19. veka. Nalazi se na centralnom gradskom trgu i jedan je od simbola Novog Sada.

Granična policija Bosne i Hercegovine je saopštila da je neistinita informacija o mogućem napadu na granične prelaze BiH, nakon što je dobila informaciju o tome od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske. Iz ove državne institucije je saopšteno da je Granična policija, u saradnji sa drugim sigurnosnim agencijama, nakon što je dobila informaciju, preduzela sve mjere i angažovala dodatne ljudske resurse i materijalno-tehnička sredstva. "Istovremeno, u skladu s procedurama poduzete su sve aktivnosti na provjeravanju tačnosti navoda informacija, kao i operativno-taktičke aktivnosti na terenu. Nakon svih poduzetih mjera i radnji, u saradnji s drugim sigurnosnim agencijama, utvrđeno je da je riječ o netačnoj informaciji", navodi se u saopštenju 8. januara. Dodaje se kako Granična policija BiH zahvaljuje svim bh. agencijama za provođenje zakona i Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Hrvatske na ostvarenoj brzoj, efikasnoj i profesionalnoj saradnji. "Ovaj slučaj potvrđuje da su razmjena informacija i saradnja od ključnog značaja za institucionalnu provjeru svih potencijalnih navoda i suzbijanje svih mogućih prijetnji", ističe se. U saopštenju se navodi i kako je Granična policija BiH spremna suočiti se sa svim izazovima u zaštitu državne granice, te je odlučna preduzeti sve raspoložive mjere i radnje na suzbijanju svih oblika prekograničnog kriminala, nezakonitih migracija i drugih prijetnji.