Moldova has announced an investigation into concerns that Russian tech giant Yandex has been harvesting the personal data of its citizens by sending it directly to servers in Russia rather than storing it in the Netherlands as previously believed.

Dvostranačka grupa američkih senatora pozvala je u utorak vlasti u Srbiji da obezbede ravnopravne uslove za sve učesnike parlamentarnih izbora, navodeći da primećuju "zabrinjavajuće znakove" uoči glasanja 25. oktobra. "Pozivamo vladajuću partiju i sve relevantne institucije da obezbede miran, slobodan i otvoren tok predstojećih izbora", naveli su članovi Senata iz redova Republikanske partije i Demokratske partije. Oni su ocenili da su "izveštaji o nezakonitom prisluškivanju članova opozicije i pokušajima da se diskredituju i podrivaju misije za posmatranje izbora duboko zabrinjavajući" i istakli da "srpske vlasti moraju da obezbede ravnopravne uslove za sve partije i otvoren pristup biračkim mestima za sve građane". U saopštenju senatskog Odbora za spoljnu politiku navodi se da nezavisni posmatrači izbora izražavaju zabrinutost da će se izbori održati u neprijateljskom okruženju za civilno društvo, posmatrače i opozicione stranke. "Nažalost, i srpski i međunarodni posmatrači izbora utvrdili su ozbiljna kršenja integriteta tokom prethodnih parlamentarnih izbora 2022. Sada vidimo slične zabrinjavajuće znakove uoči izbora 25. oktobra", naveli su senatori. Saopštenje su objavili demokratski senatori Džin Šahin (Jeanne Shaheen), Dik Durbin (Dick), Kris Marfi (Chris Murphy) i republikanski senatori Rodžer Viker (Roger Wicker), Čak Grasli (Chuck Grassley), Džoni Ernst (Joni Ernst) i Tom Tilis (Thom Tillis). ODHIR je pre tri godine, među značajnijim zaključcima o izbornom procesu sprovedenom u Srbiji, ukazao na neravnopravne izborne uslove, pritiske na birače i zaposlene u javnom sektoru, zloupotrebe javnih resursa, medijsku neravnopravnost i probleme s biračkim spiskom. U saopštenju senatora se ukazuje da je prema navodima srpske nezavisne i nestranačke organizacije CRTA i OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) tokom kampanje zabeleženo nekoliko slučajeva zastrašivanja birača, zloupotrebe administrativnih resursa u korist vladajuće partije i zastrašivanja opozicionih kandidata od strane policije. Dodaje se da su ove zabrinutosti slične nedostacima na koje je ukazano posle izbora 2022. i koje vladajuća Srpska napredna stranka još nije otklonila. "Dok se građani Srbije pripremaju da 25. oktobra izađu na birališta, mi stojimo uz njihovo pravo da se njihov glas čuje u slobodnim i poštenim uslovima i pozivamo sve strane da poštuju brojanje glasova i relevantne procedure za proveru izbornih rezultata", naveli su senatori. Oni su istakli da SAD dugo podržavaju put Srbije ka evroatlantskim integracijama i da su prepoznale njen potencijal da doprinese stabilnosti na Zapadnom Balkanu. "Snažna demokratija u Srbiji ključna je za svaki od tih ciljeva", naveli su senatori. "Ponovo potvrđujemo ključnu ulogu koju međunarodni i domaći posmatrači imaju u očuvanju poverenja u izborni proces. Na srpskim vlastima je odgovornost da obezbede da sve institucije poštuju ulogu građana posmatrača, novinara i kandidata za javne funkcije", istakli su članovi američkog Senata. Vanredni parlamentarni izbori održavaju se 25. oktobra. Bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić nosilac je liste Ujedinjena Srbija, dok se najvećim rivalom smatra Studentska lista, koja je nastala iz studentskog protesta kojim je tražena odgovornost za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. kada je život izgubilo 16 osoba. Posmatrači i predstavnici opozicije i pred ove izbore ponovo ističu probleme s biračkim spiskom prema kojem birača ima skoro isto koliko i stanovnika. RSE je mesec dana pred glasanje objavio da je više od pola miliona birača zavedeno u birački spisak bez precizno upisane adrese. Organizacija CRTA saopštila je početkom oktobra da niz teških incidenata "ukazuje na zabrinjavajući porast nasilja u predizbornoj kampanji", navodeći da su ugroženi bezbednost građana i njihovo pravo da slobodno učestvuju u političkim procesima. Predizborna delegacija Parlamentarne skupštine Saveta Evrope takođe je saopštila da su zabeležena i neprijateljska i agresivna retorika usmerena protiv opozicionih aktivista, predstavnika civilnog društva i novinara, kao i verodostojni navodi o nadzoru i zabrinutost za bezbednost birača i posmatrača. Ta delegacije je ukazala da su u maju 2026. usvojene izmene četiri izborna zakona, što je donelo određene pozitivne promene, uključujući ograničenja finansiranja kampanje i obaveznu obuku članova biračkih odbora, ali da tim promenama "nisu u dovoljnoj meri obuhvaćene ranije preporuke ODIHR-a i Venecijanske komisije, niti su rešeni trajni problemi kojima bi trebalo dati prioritet". Nezavisna forenzička analiza srpskih i međunarodnih stručnjaka potvrdila je početkom septembra da su se na meti špijunskih softvera našli opozicioni političari i predstavnici studentskog pokreta, dok je rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić u ponedeljak objavio da je na njegovom telefonu pronađen špijunski softver.

Evropski parlament neće menjati sastav delegacije koja će posmatrati predstojeće izbore u Srbiji, potvrđeno je iz ove institucije. Delegaciju čini sedam evropskih poslanika, a šef misije Evropskog parlamenta biće, kako je ranije odlučeno, Andreas Šider (Schieder). Predsednica Skupštine i vršiteljka dužnosti predsednika Srbije Ana Brnabić uputila je pismo predsednici Evropskog parlamenta Roberti Mecoli, u kojem protestuje zbog sastava delegacije, a posebno zbog imenovanja Andreasa Šidera za njenog šefa. Sadržaj pisma objavio je javni servis Radio-televizija Srbije. Brnabić u njemu navodi da dosadašnje javno delovanje više članova delegacije pokazuje "njenu potpunu političku pristrasnost". "Izbor lica koja kontinuirano iznose izrazito negativne sudove o vlastima u Srbiji, a pojedini i javno iskazuju očekivanje njihove smene i podršku drugim učesnicima na izborima, jasno ukazuje da oni u Srbiju dolaze sa već formiranim zaključcima", prenosi RTS ocene Brnabić. Saopštenje koje su 20. oktobra objavili kopredsedavajući Grupe za podršku demokratiji i koordinaciju izbora, Dejvid Mekalister (David McAllister) i Beri Endrjus (Barry Andrews), ne pominje pismo Brnabić, ali zvaničnici Evropskog parlamenta kažu da je ono posredan odgovor na ocene vršiteljke dužnosti predsednika Srbije. U saopštenju se navodi da su, u skladu sa uobičajenom praksom, članovi delegacije Evropskog parlamenta u potpunosti posvećeni načelima utvrđenim u Deklaraciji o principima međunarodnog posmatranja izbora i Kodeksu ponašanja međunarodnih posmatrača izbora, kao i internim pravilima Evropskog parlamenta. "Delegacija Evropskog parlamenta sprovodiće svoj mandat u potpunosti u skladu sa ustaljenom međunarodnom metodologijom posmatranja izbora, poštujući najviše standarde nezavisnosti, nepristrasnosti, objektivnosti i nemešanja u izborni proces", stoji u saopštenju. U istom dokumentu potvrđuje se nepromenjen sastav delegacije, kao i to da je Andreas Šider njen šef. Delegacija Evropskog parlamenta učestvovaće u međunarodnoj misiji za posmatranje izbora koju predvodi OEBS-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), zajedno sa drugim parlamentarnim partnerima. Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji se održavaju 25. Oktobra. OEBS (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju) za monitoring vanrednih parlamentarnih izbora je angažovao više stotine posmatrača. Evropski parlament je među poslednjima dobio zvaničan poziv da pošalje misiju. Poziv je u sedište EP stigao 10. oktobra. Formalni rok za poziv istekao je 8. oktobra, kada je zasedala Konferencija predsednika, koja okuplja predsednicu Evropskog parlamenta i šefove političkih grupa. Parlament je ipak bio spreman da poziv sačeka najkasnije do 12. oktobra, a Konferencija je u međuvremenu odobrila da pripreme za misiju počnu paralelno.

Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je prvostepenom presudom bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića optužbi za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Tužiteljstvo BiH teretilo je Mehmedagića da je od novembra 2019. do 27. februara 2023. godine nezakonito obavljao dužnost generalnog direktora OSA-e, iako, prema navodima optužbe, nije ispunjavao zakonski uvjet posjedovanja odgovarajuće visoke stručne spreme. Sud je naveo da je oslobađajuća presuda donesena jer radnje opisane u optužnici ne sadrže sva zakonska obilježja krivičnog djela zloupotrebe položaja. Prema obrazloženju, Tužiteljstvo nije konkretiziralo koje je ovlaštenje Mehmedagić zloupotrijebio ili prekoračio, niti na koji je način time pribavljena korist ili prouzrokovana šteta. "Budući da činjenični opis optužnice ne sadrži konkretizaciju protupravnog postupanja optuženog, iz opisanih radnji nije bilo moguće utvrditi sva zakonska obilježja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret", navedeno je u obrazloženju presude. Tužiteljstvo je tvrdilo da je zloupotrebom položaja sebi omogućio ostanak na funkciji, zadržao službeni i društveni utjecaj te pribavio imovinsku korist kroz plaće i naknade u ukupnom iznosu od 293.046,58 KM, za koliko je, prema optužnici, oštećen budžet Bosne i Hercegovine. Mehmedagić je rukovodio OSA-om od novembra 2019. do februara 2023. godine, a njegov mandat obilježili su sporovi u vezi s akademskim kvalifikacijama nakon što mu je 2019. godine poništena diploma privatnog fakulteta u Banjoj Luci. Nakon toga je dostavio diplome Američkog univerziteta u Tuzli i više škole Pravnog fakulteta u Sarajevu. Tužiteljstvo BiH u odvojenom predmetu tvrdi da je diploma Američkog univerziteta krivotvorena, zbog čega se protiv njega, zajedno s bivšim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevecom i službenikom Suda BiH Milisavom Pijukom, vodi odvojeni postupak u predmetu koji se odnosi na navodno nezakonito prisluškivanje, krivotvorenje službenih isprava i zloupotrebu položaja. Bivši direktor OSA-e nalazi se i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država od marta 2023. godine. Američke vlasti navele su da je zloupotrijebio državnu telekomunikacijsku kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), te da postoje vjerodostojne informacije o njegovim vezama s kriminalnim mrežama. Na današnju prvostepenu presudu Tužiteljstvo BiH ima pravo žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak, nakon razgovora s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom u Oslu, da je zahvalan SAD-u jer obavještajni podaci o ruskim raketnim napadima "sada funkcionišu". Zelenski je ranije naveo da je Washington privremeno obustavio određenu razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom, prije nego što ju je ponovo uspostavio. "Zahvalni smo što obavještajni podaci funkcionišu... Govorim o ranom upozoravanju, što je veoma važno za naš narod – za djecu, odrasle, civile – jer možemo čuti kada dolaze balističke rakete", rekao je Zelenski novinarima u Oslu nakon razgovora, čiji su domaćini bili norveški premijer Jonas Gahr Store i finski predsjednik Alexander Stubb. Američki državni sekretar Marco Rubio, koji trenutno boravi u posjeti Indiji, izjavio je u utorak da je vodio dug razgovor sa Zelenskim te je odbacio svaku sugestiju o postojanju "namjerne političke direktive da se naškodi Ukrajini". "Ukrajini se ništa namjerno ne uskraćuje", rekao je Rubio, dodajući da su izvještaji prema kojima SAD nisu pružale Ukrajini rana upozorenja o ruskim napadima balističkim raketama "skandalozni". Uoči posjete Oslu, Zelenski je izjavio da je s Rubiom imao "suštinski" razgovor i "konstruktivnu" diskusiju. Ukrajinski predsjednik je naveo da su razgovarali o nekoliko pitanja, uključujući presretače za balističke rakete, sisteme ranog upozoravanja na ruske napade balističkim raketama, te situaciju u vezi sa satelitskim komunikacijskim sistemima Starlink i Starshield. "Zahvalan sam na njegovoj spremnosti da pomogne i na njegovom jasnom stavu", napisao je Zelenski na X. Nakon razgovora u Oslu, Store je izjavio da Witkoff u srijedu odlazi u Rusiju kako bi se sastao s tamošnjim rukovodstvom i "razmijenio ideje" proizašle iz današnjeg sastanka. Ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na jedan izvor, izvijestila je da bi Witkoff trebao posjetiti Rusiju. Iako su neki američki mediji prenijeli da će Witkoff posjetiti Rusiju, Bijela kuća to nije potvrdila. Finski predsjednik Stubb izjavio je da su razgovori u Oslu donijeli "stvarni napredak", kako u pogledu dugoročnih perspektiva, tako i po pitanju hitnijih problema. On je rekao da su učesnici identifikovali "određene elemente mira" u širem kontekstu, uz ključne tačke koje se tiču sigurnosti i ekonomije. Te ideje će, kako je naveo, biti iznesene u Sankt Peterburgu, kada se Witkoff bude sastao s ruskim zvaničnicima. Napetosti između SAD-a i UkrajineU većini razgovora SAD-a s Ukrajinom učestvovali su Witkoff i Kushner – koji je, prema riječima norveškog premijera, razgovorima u Oslu prisustvovao putem videolinka – te pregovarači koje je imenovao Zelenski, a ne sam ukrajinski predsjednik. Ni Zelenski ni ruski predsjednik Vladimir Putin nisu prisustvovali direktnim pregovorima između Ukrajine i Rusije s ciljem okončanja rata. Sastanci u Oslu održavaju se u vrijeme napetosti između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog lidera. Trump je sugerisao da Zelenski ne bi trebao biti uključen u pregovore o okončanju invazije koju je Rusija pokrenula protiv njegove zemlje u februaru 2022. godine, čime je ponovo izrazio sumnju u posvećenost Zelenskog postizanju mira. "Da budem iskren, mislim da je vrijeme da neko drugi pregovara u ime Ukrajine", rekao je Trump. U Ukrajini postoji zabrinutost zbog niza poteza za koje je Zelenski rekao da idu na ruku Putinu. U protekle dvije sedmice, Trump je najavio dogovor koji podstiče ruski izvoz dizela, te je ukinuo sankcije koje su trebale biti uvedene na osnovu zakona koji je potpisao prošlog mjeseca. Trump je također u ponedjeljak izjavio da je otvoren za održavanje trilateralnog sastanka s Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom na marginama samita APEC-a, koji će se sljedećeg mjeseca održati u Kini. "Ako predsjednik Xi to želi, onda bih i ja pristao", rekao je Trump. On je, ,eđutim, dodao da će glavna svrha sastanka biti razgovor o "nuklearnom oružju i denuklearizaciji", a ne o ratu Rusije protiv Ukrajine. "Učinio bih to, ne toliko zbog Ukrajine, jer je Rusija, iskreno, bila u redu s Ukrajinom. Nisu učinili mnogo", rekao je Trump novinarima na pitanje da li će prisustvovati sastanku s Putinom i Sijem kako bi razgovarali o Ukrajini. Ruski napadiRusija je nastavila napade na Ukrajinu, pri čemu je u Kijevskoj oblasti poginula najmanje tri osoba, a nekoliko ih je povrijeđeno. Tijela su pronađena dok su se ekipe hitnih službi borile sa požarom u proizvodno-skladišnom objektu nadomak ukrajinske prijestonice, naveo je na Telegramu Timur Tkačenko, vojni guverner te oblasti. U odvojenom napadu, ruski dron je pogodio područje u blizini auto-puta Kijev–Odesa, usmrtivši tri osobe i ranivši još četiri, prema preliminarnim izvještajima na koje se pozivaju tužilaštvo Kijevske oblasti i regionalne vlasti. Broj žrtava je još uvijek bio predmet provjere. Napadi dronovima zabijeleženi su i u Harkovskoj, Sumskoj, Odeskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti, kao i u Hmeljnickoj, Ternopoljskoj i Lavovskoj oblasti u zapadnoj Ukrajini. Tokom noći, ruske snage su napale tri energetska postrojenja u Odeskoj oblasti, saopštila je 20. oktobra energetska kompanija DTEK (DTEK), dodajući da je nakon napada više od 30.000 domaćinstava ostalo bez električne energije. U međuvremenu, kanali na Telegramu koji prate situaciju, pozivajući se na lokalno stanovništvo, izvijestili su da je došlo do požara u rezervoaru za dizel gorivo nakon što su ukrajinski dronovi pogodili naftno postrojenje u Tambovskoj oblasti u Rusiji. Ruska vojska nije odmah potvrdila navodni napad, ali je saopštila da su njene snage protivvazdušne odbrane presrele i uništile 136 ukrajinskih dronova, uključujući i one iznad Tambovske oblasti.

Osmog dana zaredom tokom antivladinih protesta u Albaniji, u utorak je došlo do novog sukoba demonstranata i policije u centru Tirane, u blizini zgrade Vlade. U večernjim satima 20. oktobra, nakon nekoliko sati protesta bez incidenata, na pripadnike snaga bezbjednosti bačeni su molotovljev koktel i kamenje, na šta je policija odgovorila upotrebom vodenih topova i suzavca kako bi rastjerala okupljene. Prije toga, policija je pozvala demonstrante da napuste bezbjednosni pojas u blizini zgrade Vlade. Policija je nakon toga nastavila da rastjeruje grupe demonstranata i na Trgu Skenderbeg. Studenti i drugi građani koji učestvuju u protestima zahtijevaju ostavku premijera Edija Rame i njegove vlade. Iako je premijer pozvao studente demonstrante – one koji nisu učestvovali u nasilju – na dijalog, odbio je podnijeti ostavku. Protest u utorak je počeo u jutarnjim satima, kada su se studentima pridružili i univerzitetski predavači. Ranije tokom dana, policija je također intervenisala vodenim topovima i suzavcem kako bi rastjerala okupljene ispred Ministarstva obrazovanja, nakon što su demonstranti bacali kamenje. Rama upozorava na mjere protiv demonstranataAlbanski premijer Edi Rama upozorio je na krivične i administrativne mjere protiv pojedinaca koji su tokom nedavnih protesta pričinili štetu, a takođe je naveo da vlada razmatra mogućnost ograničavanja pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina. Od 13. oktobra, hiljade ljudi protestuje u Albaniji, najprije u Tirani, a zatim i u drugim gradovima, podstaknuti nezadovoljstvom studenata zbog troškova obrazovanja, uslova na univerzitetima i nedostatka ekonomskih perspektiva. Protesti su se brzo proširili, privlačeći građane koji se protive visokim troškovima života, korupciji i aktuelnom načinu vladanja. Demonstranti zahtijevaju ostavku premijera Rame i njegove vlade. Međutim, uprkos protestima i pozivima na ostavku, Rama nije pokazao nikakve znake da namjerava da se povuče. Izjavio je da je spreman da sasluša čak i one građane koji traže njegov odlazak, ali je naglasio da se političke promjene ne mogu nametati putem nasilja. Kao poziv na dijalog, u utorak je na nekoliko stolica ispred zgrade premijera u Tirani postavio listove papira na kojima je pisalo "DIJALOG". Nekoliko sati kasnije, demonstranti su te stolice oborili. U međuvremenu, govoreći u Ministarstvu prosvjete zajedno sa ministarkom Mirelom Kumbaro Furdži (Furxhi) i direktorima srednjih škola u Tirani, Rama je branio postupanje policije, koje je naišlo na kritike zbog upotrebe prekomjerne sile prema demonstrantima, a proteste je okarakterisao kao pokušaj destabilizacije zemlje. Najavio je paket mjera koji bi, pored krivične odgovornosti, podrazumijevao i obavezu nadoknade materijalne štete. Prema njegovim riječima, roditelji bi takođe trebalo da snose odgovornost za štetu koju su prouzrokovali maljoletnici. "Razmotrićemo ovo pitanje i procijeniti da li je potrebno spustiti starosnu granicu za krivičnu odgovornost, korak koji su neke druge zemlje već preduzele", rekao je Rama, dodajući da bi se mogla ograničiti i upotreba društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Trenutno, prema Krivičnom zakoniku Albanije, pojedinci podležu krivičnoj odgovornosti za izvršenje krivičnog djela od 14. godine, dok za lakša krivična djela ta granica iznosi 16 godina. Posljednjih dana, na društvenim mrežama kružile su lažne ili neprovjerene informacije usmjerene protiv Ramine vlade; neke od tih tvrdnji su organizacije za provjeru činjenica čak i opovrgle. Tokom konferencije, Rama je ponovio tvrdnje da iza nasilja stoje politički akteri i strani subjekti, iako nije iznio nikakve javne dokaze koji bi potkrijepili te optužbe. U ponedeljak (19. oktobar), sedmog dana protesta, policija je rano intervenisala kako bi rastjerala okupljene i spriječila demonstrante da se okupe. Zgrada Apelacionog suda u Tirani gađana je kamenjem, a kasnije te večeri došlo je do sukoba u blizini Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema navodima nadležnih, nakon incidenta kod Apelacionog suda uhapšeno je pet osoba, dok se za još 15 osoba traga. Među uhapšenima se nalazi i jedan šesnaestogodišnjak. Do nedelje su nadležni organi pokrenuli krivične postupke protiv 388 osoba u vezi sa protestima. U međuvremenu, sedam policajaca je suspendovano sa dužnosti dok traju istrage o navodima o prekomjernoj upotrebi sile. Evropska unija i Ambasada SAD u Tirani pozvale su na uzdržanost, poštovanje prava na mirne proteste, kao i na srazmjernu upotrebu sile od strane nadležnih organa.

Predsjednik SAD Donald Trump sugerisao je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne bi trebalo da bude uključen u pregovore o okončanju rata koji je Rusija pokrenula protiv njegove zemlje 2022. godine. Ovo je najnovija u nizu izjava u kojima Trump izražava sumnju da je Zelenski posvećen iznalaženju rješenja za postizanje mira. Komantar američkog predsjednika dolazi u trenutku kada u Ukrajini vlada zabrinutost zbog niza poteza za koje Zelenski tvrdi da idu naruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Tokom protekle dvije nedelje, Trump je najavio dogovor koji podstiče izvoz ruskog dizela, a takođe je ukinuo sankcije koje je trebalo da stupe na snagu na osnovu zakona koji je on sam potpisao prošlog mjeseca. "Zelenski ne zna o čemu govori", rekao je Trump odgovarajući na pitanje o kritikama Zelenskog upućenim povodom ukidanja sankcija. "Iskreno govoreći, mislim da je vrijeme da neko drugi pregovara u ime Ukrajine". Trump ovog puta nije ponovio poziv koji je uputio 10. oktobra, kada je izjavio da bi Ukrajina trebalo da "dobije novog lidera koji je sposoban da postigne dogovor". Usred ovih tenzija, izvori iz SAD i Ukrajine, koji su željeli da ostanu anonimni, rekli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bi ukrajinski pregovarači kasnije ove nedelje u Norveškoj trebalo da se sastanu sa američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim zetom, kako bi razgovarali o koracima ka unapređenju mirovnih pregovora. Jedan od izvora naveo je da Zelenski razmatra mogućnost da i sam prisustvuje tim razgovorima. Pripreme su u toku, a konačni detalji još uvijek nisu potvrđeni, navode izvori. U video-snimku objavljenom 19. oktobra na društvenim mrežama, Zelenski je rekao da se Ukrajina nada susretu sa Witkoffom i Kushnerom, "možda u Norveškoj, u narednim danima", dodajući da ima "mnogo toga o čemu treba razgovarati kada je riječ o diplomatskom procesu". U većini razgovora između SAD i Ukrajine učestvovali su Witkoff i Kushner, zajedno sa pregovaračima koje je imenovao Zelenski, dok sam ukrajinski predsjednik nije bio uključen. Ni Zelenski ni Putin nisu prisustvovali nijednom krugu pregovora između Ukrajine i Rusije o okončanju rata. Trump je takođe 19. oktobra izjavio da je otvoren za održavanje trilateralnog sastanka sa Putinom i kineskim predsednikom Si Đinpingom, na marginama samita APEC-a koji će se sljedećeg mjeseca održati u Kini. "Ako predsjednik Si želi da do toga dođe, onda bih i ja pristao", rekao je Trump. Međutim, naveo je da bi glavna svrha sastanka bila razgovor o "nuklearnom oružju i denuklearizaciji", a ne o ratu Rusije protiv Ukrajine. "Uradio bih to, ne toliko zbog Ukrajine, jer Rusija, iskreno govoreći, nije preduzimala neke značajnije poteze u vezi sa Ukrajinom; zapravo, nisu radili gotovo ništa", rekao je Trump novinarima, odgovarajući na pitanje da li bi prisustvovao sastanku sa Putinom i Sijem na kojem bi se razgovaralo o Ukrajini. Pored sporazuma o dizelu i izuzeća od sankcija, odnose između SAD i Ukrajine opterećuju i problemi sa satelitskim komunikacionim sistemima Starlink i Starshield – koji su od ključnog značaja za ukrajinsku odbranu – kao i zabrinutost zbog toga što SAD nisu upozoravale Ukrajinu na predstojeće ruske napade. "Nažalost, od naših partnera nismo dobili blagovremeno upozorenje o prvom talasu ruskog napada balističkim raketama sinoć", naveo je Zelenski 19. oktobra u objavi na Telegramu, govoreći o onlajn sastanku sa američkim zakonodavcima iz obje stranke. "Štaviše, i dalje se suočavamo sa ograničenjima brzine usluga Starlink i Staršild u različitim sektorima linije fronta", rekao je on. "Američka strana nije pružila nikakvo objašnjenje Ukrajini povodom bilo kog od ovih pitanja". Zelenski je izjavio da je američke zakonodavce obavijestio o ruskom napadu dronovima u kojem je u parku, u jednom gradu u Harkovskoj oblasti, poginulo šest osoba, među kojima jedna žena i njena jednogodišnja kćerka. Takođe je rekao da "Pentagon odlaže isporuku raketa [za protivvazdušnu odbranu]", koje su evropske zemlje već platile u okviru programa PURL (Prioritized Ukraine Requirements List – Lista prioritetnih potreba Ukrajine). Prema riječima Zelenskog, pošiljka čeka na potpis američkog sekretara za odbranu Petea Hegsetha. "Sve ovo ukazuje na to da je donesena neka politička odluka da se uspori pružanje podrške nama", dodao je Zelenski. Prošle nedelje, Kijev je takođe naveo da nije bilo upozorenja iz Sjedinjenih Država o sličnim napadima, zbog čega su stanovnici imali vrlo malo vremena da potraže sklonište. Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je 19. oktobra prisustvovao sastanku zemalja Centralne Azije u Uzbekistanu, negirao je da je došlo do bilo kakve obustave razmene obavještajnih podataka sa Ukrajinom. "Nije bilo nikakvog zastoja", rekao je Rubio novinarima u Uzbekistanu, odgovarajući na pitanje o tvrdnjama Ukrajine, te pozvao Zelenskog da se "fokusira" na okončanje rata sa Rusijom. Trump je kasno uveče 16. oktobra potpisao izvršnu uredbu kojom se ukidaju nove sankcije, predviđene zakonom koji nosi ime pokojnog američkog senatora Lindseyja Grahama, vatrenog zagovornika Ukrajine, samo nekoliko dana nakon što je odobrio privremeno ublažavanje sankcija na ruski dizel. Trump je prošlog mjeseca potpisao taj zakon na insistiranje zakonodavca koji žele da izvrše pritisak na Moskvu zbog invazije na Ukrajinu, pokrenute u februaru 2022. godine. Međutim, potezi preduzeti posljednjih dana u cilju ublažavanja sankcija naišli su na oštre kritike sa raznih strana; kritičari tvrde da Trump pruža Kremlju priliku da finansira svoju ratnu mašineriju, što je optužba koju je predsjednik odbacio. "U procesu sam pregovaranja o miru u ratu između Rusije i Ukrajine i ne želim da učinim ništa što bi, na nepromišljen način, udaljilo Rusiju od pregovaračkog stola", napisao je Trump na platformi Truth Social 18. oktobra. Okončanje ruskog rata protiv Ukrajine postalo je prioritet za Trumpa na početku njegovog tekućeg mandata u januaru 2025. godine, ali stavovi Kijeva i Moskve u pregovorima ostaju veoma udaljeni, a razgovori su u zastoju. Kremlj ne nudi nikakve ustupke, više puta odbija pozive na potpuni prekid vatre i ostaje pri svojim zahtjevima, uključujući rusku kontrolu nad teritorijom u Donjeckoj oblasti koju Moskva nije uspjela da zauzme u borbama. Usljed ovog zastoja, obje strane su intenzivirale napade: Moskva žestoko gađa Kijev i druge velike gradove, ciljajući energetsku infrastrukturu i nanoseći ozbiljna oštećenja komunalnim sistemima u trenutku kada se Ukrajina priprema za zimu. Kao odgovor na to, ukrajinske oružane snage gađaju ruska postrojenja za preradu nafte kako bi ometale ruske vojne operacije. Ti napadi su razbjesnili Trumpa, čija se Republikanska stranka nalazi u neizvjesnoj borbi za kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom, dok istovremeno rastu cijene goriva, što je izazvalo nezadovoljstvo mnogih glasača. Zelenski je upozorio na teške posljedice po Ukrajinu ukoliko izostane podrška SAD. "Ako Sjedinjene Države stanu na stranu Rusije, naravno da nećemo pobijediti", rekao je Zelenski 18. oktobra u emisiji Meet the Press na televiziji NBC. "Želimo da imamo povjerenja u njega i nadam se da će promijeniti svoje odluke... Jer smatram da su to sve greške koje nam neće pomoći. A neće pomoći ni Sjedinjenim Državama". Dodao je da je razmjena obavještajnih podataka, za koju je Ukrajina ranije ove nedelje navela da je bila prekinuta, sada, po svemu sudeći, ponovo uspostavljena. "Veoma smo zahvalni na tome", rekao je Zelenski. "Sada funkcioniše". Prije nedelju dana, kada je Trump na društvenim mrežama jednostrano najavio "energetsko primirje", činilo se da Zelenski podržava obustavu napada, ali je napomenuo da očekuje da isto učini i Moskva. Međutim, s obzirom na to da su ruski napadi na ukrajinske energetske objekte nastavljeni, ukrajinski predsjednik je izjavio da je Kijev "završio" sa jednostranim obustavljanjem dejstava. Nije bilo naznaka da je Moskva podržala primirje koje je najavio Trump. Putin, koji je, prema navodima ruskih medija, ranije tokom nedelje posjetio jedno komandno mjesto, naredio je ruskoj vojsci da nastavi sa "masovnim i koordinisanim" napadima na ciljeve u Ukrajini. Moskva je ranije pokušavala da izvrši pritisak na Kijev kako bi ga prisilila da prihvati njene bespogovorne zahtjeve, napadajući energetsku infrastrukturu zemlje i ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja ili struje u zimskim uslovima. Trumpovo ublažavanje sankcija naišlo je na kritike mnogih zakonodavaca iz obje političke stranke u Sjedinjenim Državama, kao i međunarodnih partnera Ukrajine.

Plakati s fotografijom Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, te porukom kojom se on povezuje sa zločinima nad Srbima, postavljeni su 19. oktobra u Istočnom Sarajevu. Bilbordi su postavljeni na nekoliko lokacija u Istočnom Sarajevu, koji se nalazi na teritoriji entiteta Republika Srpska (RS), na 23. godišnjicu Izetbegovićeve smrti. Izetbegović tokom života nije imao sudske procese niti optužnicu koja ga je teretila zločine tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Za sada nema informacija o tome ko je postavio plakate u entitetu RS, a gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa (RSE) za razgovor o ovoj temi. Na plakatima je na ćirilici, te na engleskom jeziku, ispisana poruka "23 godine kasnije – krvave ruke nisu oprane smrću, niti su odgovorni za zločine nad srpskim narodom zaboravljeni". Polaganjem cvijeća na mezar Izetbegovića, u Sarajevu je obilježena 23. godišnjica njegove smrti, a tom prilikom upućene su poruke o važnosti očuvanja državnosti, nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti BiH. Alija Izetbegović bio je osnivač Stranke demokratske akcije (SDA), najveće bošnjačke političke stranke u BiH, a tokom rata u BiH i prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH. Sudjelovao je u mirovnim pregovorima, uključujući one koji su prethodili potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH. Nakon prvih višestranačkih izbora izabran je za predsjednika Predsjedništva BiH, a preminuo je 19. oktobra 2003. u 79. godini.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv poljskog državljanina Bartlomieja Wlodzimierza Krakowiaka, kojeg tereti za izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, oštećenje ili rušenje vjerskih objekata te izazivanje opće opasnosti zbog događaja u Međugorju krajem jula ove godine. Prema navodima optužnice, Krakowiak je u noći između 27. i 28. jula na više vjerskih simbola u Međugorju ispisivao uvredljive i pogrdne poruke na bosanskom, engleskom i poljskom jeziku, koristeći crnu boju i sprej. Tužiteljstvo BiH navodi da su njegove radnje izazvale uznemirenost među svećenicima, vjernicima i hodočasnicima te grubo narušile dostojanstvo tog katoličkog hodočasničkog mjesta. Optužnica ga također tereti da je 28. jula u ranim jutarnjim satima pokušao zapaliti platno na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nakon što se platno nije zapalilo jer je bilo izrađeno od nezapaljivog materijala, navodi se da je benzinom polio inventar oltara i izazvao požar. Prema optužnici, pričinjena je materijalna šteta od 130.767 KM. Za djela za koja se tereti predviđene su zatvorske kazne u rasponu od tri mjeseca do osam godina. Krakowiak je javnosti u Poljskoj ranije bio poznat po svom hodočašću upravo u Međugorje. Katolički mediji u toj zemlji objavljivali su njegove ispovijesti o borbi s ovisnostima, depresijom i problemima sa zakonom, koje je povezivao s kasnijim vjerskim obraćenjem. Prema ranijim objavama i njegovim javnim istupima, 2017. godine prepješačio je oko 1.300 kilometara od Varšave do Međugorja, putovanje koje je opisivao kao prekretnicu u svom životu. Nakon dolaska u hercegovačko svetište gostovao je na brojnim vjerskim tribinama i susretima u Poljskoj, gdje je svjedočio o svom iskustvu i značaju Međugorja za njegovu promjenu života. Međugorje je jedno od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta u Evropi. Međunarodnu prepoznatljivost steklo je nakon tvrdnji šestero djece iz 1981. godine da im se ukazala Djevica Marija. Vatikan je u septembru 2024. odobrio javno štovanje i organizirana hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnom karakteru navodnih ukazanja.

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić objavio je da je na njegovom telefonu pronađen špijunski softver. "Špijunski softver 'Pegasus' u mom telefonu još je jedan pokušaj zastrašivanja u nastojanju da se spreči svaki kritički stav i javno delovanje", naveo je Đokić u pisanoj izjavi i od nadležnih zatražio hitnu istragu. Prisusustvo špijunskog softvera u telefonu rektora, koji je podržao studentske proteste, a potom i izlazak studentskog pokreta na parlamenarne izbore 25. oktobra, potvrdila je zajednička forenzička analiza organizacije "Citizen Lab" iz Kanade i Share Fondacije iz Srbije. Portal BBC na srpskom preneo je 19. oktobra da je, uz Đokića, i viši tužilački saradnik Rade Bajić, koji je radio na slučaju "Generalštab", tokom avgusta od kompanije Epl primio obaveštenja o napadima. Forenzičke analize su u toku, a ova obaveštenja sa visokim stepenom pouzdanosti upućuju da je i njegov telefon bio zaražen šijunskim softverom, piše BBC. Bezbednosno-informativna agencija (BIA) i Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nisu odgovorili na hitan upit Radija Slobodna Evropa (RSE) povodom navoda o nezakonitom prisluškivanju. Rektor Đokić je u pisanoj izjavi naveo da nije reč samo o napadu na njega, već i o ugrožavanju privatnosti podataka, te njegovih kontakata i komunikacije. "Time su svi oni takođe meta zloupotrebe nadzornih tehnologija", ocenio je Đokić. Ovo nije prvi slučaj u kojem opozicija, aktivisti, novinari i kritičari vlasti u Srbiji ukazuju da su žrtve nezakonitog nadzora. Nezavisna forenzička analiza domaćih i međunarodnih stručnjaka potvrdila je početkom septembra da su se na meti špijunskih softvera našli opozicioni političari i predstavnici studentskog pokreta. Tada je potvrđeno najmanje 14 slučajeva upotrebe nezakonitih softvera za prisluškivanje od početka 2026. Opozicija i studenti su tada za prisluškivanje optužili vlast, predvođenu bivšim predsednikom Aleksandrom Vučićem, dok su državni funkcioneri odbacili optužbe da su oni špijunirali svoje oponente. Optužbe je tada odbacila i BIA, koja je navode o špijuniranju opisala kao "običan trivijalni senzacionalizam". Špijunski softver "Pegsus", izraelske kompanije NSO je napredni spajver koji ne zahteva nikakvu interakciju korisnika. Odnosno, korisnik ne mora ništa da klikne ili da uradi, kako bi se na njegovom telefonu instalirao špijunski softver. Spajver može da pristupi svim podacima na uređaju - porukama, kontaktima, fotografijama, sadržaju aplikacija. Može i da tajno snima ekran uređaja, kao i da sam aktivira mikrofon ili kameru. Upotreba takvih softvera je nezakonita. Prema navodima kompanije NSO, njegovi kupci ne mogu biti pojedinci, već samo države i njihovi bezbednosni aparati. Kompanija NSO se do sada nije oglašavala povodom poslednjih optužbi o nezakonitom prisluškivanju u Srbiji. Sredinom 2025. na upit organizacije Amnesty International, NSO nije potvrdio da je Srbija njegov klijent, niti da je Pegasus korišćen za nelegalno prisluškivanje. Kompanija je tada navela da ne komentariše konkretne ili bivše klijente, pozivajući se na obavezu čuvanja poverljivosti.