Rusija je u subotu napala južnu ukrajinsku luku Pivdeni, saopštili su ukrajinski zvaničnici, dok Moskva pojačava udare u oblasti Odese duž Crnog mora, gađajući energetske objekte i ključni put koji vodi ka granici s Moldavijom. Rusija vodi gotovo neprekidnu kampanju napada dronovima i raketama na ovaj region, gdje se nalaze vitalni ukrajinski trgovački portovi i snabdijevanje gorivom, dok Moskva prijeti da će "odsjeći Ukrajinu od mora". Zračni napadi su se intenzivirali iako Sjedinjene Američke Države predvode diplomatske napore koji imaju za cilj okončanje rata, koji se približava četvrtoj godišnjici. U subotu se očekuje da se američki pregovarači sastanu na Floridi s ruskim zvaničnicima, u još jednom diplomatskom pokušaju da se okonča rat. Subotnji napad na luku Pivdeni pogodio je rezervoare, saopštio je zamjenik premijera Ukrajine Oleksij Kuleba putem Telegrama, dan nakon što je raketni napad na ovu luku usmrtio osam osoba i ranio najmanje 30 drugih. U četvrtak i petak ruske snage su gađale most preko ušća rijeke Dnjestar, u blizini sela Majaki, sjeveroistočno od Pivdenija, rekli su ukrajinski zvaničnici. Taj most povezuje razdvojene dijelove regiona i predstavlja jedini put koji vodi prema Moldaviji. "Bez vidljivog uspjeha na frontu, neprijatelj pokušava terorizirati civile kako bi izazvao unutrašnju destabilizaciju. Ti planovi su jasni i mi im se efikasno suprotstavljamo, zajedno s građanima Odese", poručio je na Telegramu zamjenik šefa predsjedničke administracije Viktor Mikita. Ruski zvaničnici još nisu komentarisali ove napade. Zbog napada, ukrajinske vlasti su upozorile građane da izbjegavaju ovo područje za kopnena, ali i vodena putovanja prema Moldaviji. Prošle sedmice, jedan od najvećih ruskih zračnih napada na strateški region Crnog mora oštetio je energetske objekte i izazvao prekide u snabdijevanju električnom energijom u Odesi, ostavljajući stotine hiljada civila u mraku nekoliko dana. Napadi na luke oštetili su tri broda registrovana u Turskoj tokom decembra. Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je da će Ukrajini uskratiti pristup Crnom moru, kao znak odmazde za napade ukrajinskih dronova na tankere koji su dio ruske "flote u sjeni", a koja se koristi za izbjegavanje zapadnih sankcija. Ukrajina tvrdi da se ti brodovi koriste za transport nafte, koja je glavni izvor prihoda Rusije za finansiranje rata protiv Ukrajine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je 20. decembra na Instagramu da su vođeni "dugi i važni razgovori u vezi sa energetskom stabilnošću Srbije" i da veruje da su "korak bliže rešenju izuzetno komplikovane situacije". On je rekao i da je obezbeđeno dovoljno dizela, kerozina, mazuta i benzina najmanje do 15. januara. "Imali smo važne razgovore sa strancima i naredne nedelje očekujemo različite inicijative, molbe i zahteve upućene (američkom) OFAK-u, (koji je uveo snakcije NIS-u) u nadi da ćemo dobiti operativnu licencu", naveo je Vučić. Naveo je, u video poruci, i da se razgovori nastavljaju, a da se ubrzano uvoze i naftni derivati. Naftna industrija Srbije (NIS), najveća naftna kompanija u Srbiji, nalazi se pod američkim sankcijama od početka oktobra, zbog većinskog ruskog vlasništva. Sjedinjene Države insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udeo trenutno iznosi 56,2 posto. Rafinerija u Pančevu ugašena je početkom decembra, dok Beograd tvrdi da traju razgovori sa Moskvom o promeni vlasništa. Vučić je izjavio 16. decembra da ruska strana i jedna velika kompanija pregovaraju o NIS-u, ali da zvanični Beograd u tome ne učestvuje. Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 19. decembra da Rusija "ima ideje" kako i u kom pravcu bi moglo ići rešavanje pitanja Naftne industrije Srbije i da je takav dijalog sa Srbijom u toku. Cilj sankcija NIS-u jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Institut za pravdu Kosova (IKD) saopštio je da je 28 kandidata za poslanike na izborima 28. decembra povezano s krivičnim djelima, a najveći broj njih dolazi iz Pokreta Samoopredjeljenje. Izvještaj IKD-a, koji je analizirao liste kandidata za poslanike, pokazao je da od ukupno 1.179 kandidata, osim 28 uključenih u krivična djela, još 19 kandidata ima aktivne optužnice. Takođe, 12 kandidata je u prošlosti bilo osuđeno pravosnažnim presudama. Na listi Pokreta Samoopredjeljenje, prema IKD-u, nalazi se 13 kandidata povezanih s krivičnim slučajevima, što čini 11,81 odsto. Alijansa za budućnost Kosova ima šest kandidata (5,45 odsto), slijedi Socijaldemokratska inicijativa s tri kandidata (2,72 odsto), Demokratska partija Kosova s dva kandidata (1,81 odsto), isto koliko i Srpska lista (6,06 odsto), dok po jednog kandidata imaju Demokratski savez Kosova (0,9 odsto) i turska stranka KDTP (6,25 odsto). "Što se tiče krivičnih djela u koja su kandidati uključeni, dominiraju djela iz oblasti službene korupcije, krivična djela protiv službene dužnosti i krivično djelo 'Upotreba oružja ili opasnog sredstva'", navodi IKD. Prema Zakonu o izborima, osobi se ograničava pravo kandidature za poslanika samo ako je osuđena pravosnažnom presudom na godinu ili više zatvora u posljednje tri godine. "Uprkos tome, IKD s ciljem jačanja institucionalnog integriteta Skupštine Kosova i ličnog integriteta predstavnika naroda kontinuirano lobira da političke partije očiste liste kandidata i od osoba koje potencijalno imaju probleme sa zakonom – u smislu sumnji na umiješanost u krivična djela, optužnica ili presuda izrečenih od strane sudova, ali koje ne potpadaju pod zakonska ograničenja", navodi IKD. Za prijevremene parlamentarne izbore 28. decembra certifikovano je 24 politička subjekta. IKD je dodao da, prema nalazima istraživanja o kandidatima uključenim u krivična djela, u poređenju s redovnim parlamentarnim izborima 9. februara, postoji nazadovanje u pogledu broja kandidata za poslanike koji su uključeni u krivične slučajeve, broja kandidata s krivičnim presudama i broja političkih subjekata koji na svojim listama imaju osobe povezane s krivičnim djelima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači – potez koji bi mogao označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini. Zelenski je govorio na konferenciji za novinare u Kijevu 20. decembra, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi. Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima, umjesto da sve tri strane budu zajedno za stolom. Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba. "Sjedinjene Države su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina – Sjedinjene Države – Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope", rekao je Zelenski. Nije bilo neposredne potvrde iz Sjedinjenih Država, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora. Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine. Američki izaslanici održali su razgovore s evropskim i ukrajinskim zvaničnicima, na samitu Evropske unije odobren je zajam od 106 milijardi dolara za Kijev, a ruski predsjednik Vladimir Putin održao je beskompromisnu konferenciju za novinare u trajanju od četiri i po sata, ponovivši ranije iznesene zahtjeve uz sporne tvrdnje o napretku na frontu. Američki državni sekretar Marco Rubio naznačio je 19. decembra da bi mogao učestvovati u pregovorima na Floridi, dodajući da Vašington neće prisiliti nijednu stranu na dogovor. "Ne možemo natjerati Ukrajinu da postigne dogovor. Ne možemo natjerati Rusiju da postigne dogovor. Oni sami moraju željeti dogovor", rekao je. Detalji planova koji se razrađuju ostaju nejasni, ali okvirno se predviđa da Ukrajina napravi teritorijalne ustupke u zamjenu za sigurnosne garancije. Dmitrijev, koji kao šef ruskog državnog investicionog fonda podliježe američkim sankcijama od februara 2022. godine, tvrdio je da "ratni huškači" pokušavaju potkopati mirovne napore Vašingtona. Njegove riječi uslijedile su nakon ruskog raketnog napada na Odesu i njena predgrađa prethodne večeri, u kojem je poginulo sedam osoba, a ranjeno 25. Ukrajinske hitne službe podijelile su fotografije autobusa za koji su rekle da je bio "epicentar udara". Ruske snage gotovo svakodnevno napadaju oblast Odese od početka decembra. Desetine hiljada ljudi ostalo je bez struje usred hladnog zimskog vremena. Snabdijevanje vodom je takođe pogođeno. Rusija negira da cilja civile od početka invazije u punom obimu u februaru 2022, ali je više puta gađala nemilitarne objekte, uključujući škole, bolnice, energetske pogone i stambene zgrade. Putin je 19. decembra ponovo naglasio da će Rusija ostvariti svoje ciljeve vojnim putem ako Ukrajina ne pristane na njegove zahtjeve. Zelenski je istakao sigurnosne garancije kao glavnu tačku neslaganja u mirovnim pregovorima. "Šta će Sjedinjene Američke Države učiniti ako Rusija ponovo krene s agresijom? Šta će značiti te sigurnosne garancije? Kako će funkcionisati?", upitao je 18. decembra. U međuvremenu, Ukrajina je preuzela odgovornost za dva napada koja proširuju bojište izvan uobičajenih zona sukoba. Dana 19. decembra tvrdili su da su pogodili ruski tanker iz "flote u sjeni" kod obale Libije, što bi bio prvi takav napad u Sredozemlju. Dana 20. decembra tvrdili su da su pogodili rusku naftnu platformu i mornarički brod u Kaspijskom moru – područje za koje Ukrajina tvrdi da je ranije napadala. "Kamera na dronu snimila je uspješan pogodak u području gasne turbine na platformi. Ranije su dronovi SBU-a već pogodili ledeno otporne platforme za proizvodnju nafte na poljima Filanovski i Korchagin u Kaspijskom moru, što je dovelo do obustave proizvodnih procesa", rekao je izvor iz ukrajinske sigurnosne službe za ukrajinski servis RSE-a. Napadi od 19. i 20. decembra nisu mogli biti nezavisno potvrđeni. Oni slijede nakon dva druga nedavna napada na tankere iz "flote u sjeni" u Crnom moru. "Svjedočimo rađanju novog Tankerskog rata. Kao u sukobu Irana i Iraka 1980-ih, trgovački brodovi sada su ekonomsko oružje", napisala je pomorska obavještajna agencija Windward u objavi na društvenim mrežama. "Poruka za 1.300 ruskih brodova iz 'flote u sjeni': Nema utočišta."

Snage Sjedinjenih Američkih Država izvele su veliku operaciju protiv ekstremističke grupe Islamska država (IS) u Siriji, operaciju koju je američki predsjednik Donald Trump opisao kao "vrlo ozbiljnu osvetu" za napad u kojem su ubijena tri Amerikanca – dva vojnika i jedan civil. Vašington je saopštio da je napadač IS-a izveo napad 13. decembra u Palmiri, kada su ranjena i tri američka vojnika. "Američke snage izvele su zračne napade u Siriji kako bi eliminisale borce IS-a, infrastrukturu i skladišta oružja, kao direktan odgovor na napad na američke snage koji se dogodio 13. decembra u Palmiri u Siriji", rekao je američki sekretar odbrane Pete Hegseth putem objave na X-u. "Ovo nije početak rata, ovo je objava osvete", napisao je on, dodajući: "Danas smo pratili i ubili naše neprijatelje. Mnoge od njih, i nastavit ćemo." Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da američke snage "provode vrlo ozbiljnu osvetu, kao što sam obećao, protiv ubilačkih terorista koji su odgovorni", te da oni koji napadaju Amerikance "BIĆE POGOĐENI JAČE NEGO IKADA PRIJE". Centralna komanda SAD-a saopštila je da su američke snage "pokrenule napad velikih razmjera protiv infrastrukture i objekata za oružje IS-a u Siriji". Centralna komanda je također navela da je "više od 70 ciljeva na nekoliko lokacija u Siriji" pogođeno. U subotu, Sirijski opservatorij za ljudska prava rekao je AFP-u da je najmanje pet članova IS-a, uključujući vođu jedne ćelije, ubijeno tokom napada koje su američke snage izvele tokom noći. Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova, iako nije direktno komentiralo američki napad, objavilo je na X-u da je država posvećena borbi protiv IS-a "kako bi se osiguralo da nema sigurnih utočišta na sirijskoj teritoriji". Amerikanci ubijeni u napadu u Palmiri prošlog vikenda bili su narednici Nacionalne garde Ajove, William Howard i Edgar Torres Tovar, kao i Ayad Mansoor Sakat, civil iz Mičigena koji je radio kao prevodilac. Napad u Palmiri bio je prvi incident ovog tipa od svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog vladara Bashara al-Assada u decembru prošle godine, a portparol sirijskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Noureddine al-Baba, rekao je da je počinilac napada bio član sigurnosnih snaga koji je trebao biti otpušten zbog "svojih ekstremističkih islamističkih ideja". Godine 2014. IS je zauzeo velike dijelove sirijske i iračke teritorije. Američko osoblje bilo je meta napada jer je podržavalo međunarodne napore da se IS porazi. IS je poražen, ali i dalje ima prisustvo u Siriji. Napomena: Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu u septembru 2025. godine, kojom je promijenio naziv Ministarstva odbrane u Ministarstvo rata, kao drugi naziv.

Bahami, zemlja u Karibima, priznali su nezavisnost Kosova u petak, saopštila je predsjednica Vjosa Osmani. U objavi na Facebooku, Osmani je rekla da je sporazum o priznanju Kosova od strane Bahama postignut u glavnom gradu te zemlje, Nasau. "Još jedna istorijska odluka za našu zemlju", napisala je Osmani. Bahami su sada postali 121. država koja priznaje Kosovo, odluka za koju se očekuje da će izazvati nezadovoljstvo Srbije, koja se stalno protivi nezavisnosti svog susjeda. Sporazum o priznanju Kosova od strane ove otočne zemlje Atlantskog okeana i uspostavljanje diplomatskih odnosa između dvije zemlje potpisali su predsjednica Osmani i premijer Bahama, Philip Davis. U zajedničkoj izjavi, Kosovo i Bahami su rekli da su posvećeni ciljevima i principima Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući poštivanje suvereniteta, jednakosti država i mirno rješavanje sporova. Dogovorili su se da razvijaju svoje odnose na osnovu međusobnog poštovanja, reciprociteta i konstruktivnog angažmana. "Bahami i Kosovo izražavaju svoju namjeru da prodube saradnju u oblastima od zajedničkog interesa, uključujući političke konsultacije, trgovinu i investicije, turizam, obrazovanje i kulturu, tehnologiju i inovacije, saradnju u javnom sektoru, kao i razmjenu među ljudima, u skladu sa zakonima i procedurama svake od država", navodi se u saopštenju. Kasnije, na konferenciji za medije, premijer Davis je rekao da se Kosovo može osloniti na Bahame kao pouzdanog i stabilnog partnera. "Ovo je, bez ikakve sumnje, istorijski trenutak za obje naše zemlje i naše narode", rekao je Davis. "Nema sumnje da je ovo početak odnosa koje ćemo nastojati da ojačamo. Postoji mnogo oblasti u kojima možemo razvijati saradnju, posebno u svijetu u kojem postoje geopolitički izazovi koji nas sve pogađaju", dodao je on. U međuvremenu, premijer u ostavci Kosova, Albin Kurti, ocijenio je 2025. godinu kao "godinu novih priznanja, nakon dugog vremena", dok je izrazio "posebnu" zahvalnost predsjednici Osmani. "Kosovu se pridružuju nova prijateljstva i, zajedno s njima, i mogućnosti za saradnju. Jedva čekamo da međusobno priznanje pretvorimo u iskreno partnerstvo sa državom i narodom Bahama", dodao je on. U međuvremenu, ministarka vanjskih poslova u ostavci, Donika Gërvalla, zahvalila je Osmani i ministru vanjskih poslova Bahama, Fredericku A. Mitchellu, na njihovom radu u postizanju sporazuma. "Kosovo svakodnevno jača svoj međunarodni subjektivitet i državni suverenitet, radom, dostojanstvom i stabilnim savezništvima", napisala je Gërvalla na Facebooku nakon objave predsjednice. Koliko država priznaje Kosovo?Priznanje od strane Bahama četvrto je ove godine za Kosovo, nakon što su ranije dvije afričke države, Sudan i Kenija, kao i Sirija s Bliskog istoka, priznale Kosovo. Ova priznanja dolaze nakon pada ritma priznanja Kosova u posljednjim godinama. Prije njih, posljednja država koja je priznala Kosovo bila je Izrael 2021. godine. Ova nova priznanja izazvala su nezadovoljstvo Srbije, koja se stalno protivi nezavisnosti Kosova, jer ga i dalje smatra dijelom svoje teritorije.

Evropska unija sa žaljenjem konstatuje da Srbija i dalje nema funkcionalan Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM), posle ostavki više izabranih članova koji su kao razlog naveli nepravilnosti u izbornom procesu, saopštila je Delegacija EU u Srbiji. Četvoro izabranih članova Saveta REM-a u petak je zvanično podnelo ostavke na članstvo u tom telu jer nije ponovljeno glasanje o kandidatu koga su predložili nacionalni saveti nacionalnih manjina. Članovi Rodoljub Šabić, Dubravka Valić Nedeljković, Mileva Mališić i Ira Prodanov Krajišnik najavili su sredinom novembra da će podneti ostavke, navodeći da je vladajuća većina obesmisla izbor članova tog regulatornog tela za medije sa širokim ovlašćenjima. U saopštenju Delegacije EU u Srbiji na X ističe se značaj "funkcionalnog Saveta REM-a za sprovođenje reformi u oblasti medija" i poziva da se Savet tog tela konstituiše "na transparentan i inkluzivan način, u skladu sa pravnim okvirom i kako je definisano Reformskom agendom". "EU će nastaviti da podržava Srbiju u napredovanju na njenom evropskom putu, uključujući kontinuiranu primenu ključnih reformi radi jačanja vladavine prava, slobode medija i izbornog okvira", navela je Delegacija EU. Zašto su podnete ostavke?Advokat Rodoljub Šabić kazao je da su nezavisni kandidati podneli ostavke jer nije poštovan zakon pri izboru članova tog regulatornog tela, prenela je agencija Beta. "Očigledno nije primenjen zakon u kom piše da ovlašćeni predlagači usaglašavaju stavove. Kad je došlo vreme da se usaglase stavovi, vlast je shvatila da će njihov kandidat biti preglasan pa su doveli na glasanje ljude koji nisu učestvovali u postupku, predstavnike saveta koji nisu podneli nikakav predlog. Zato smo bili protiv toga", kazao je Šabić novinarima ispred Narodne skupštine. On je kazao da svaki nacionalni savet po zakonu ima pravo da predloži kandidata ali da su to pravo iskoristila samo tri saveta. "Tražimo da se primeni zakon a oni su s ulice doveli ljude da bi izgurali svog kandidata. Birate na odboru, u skladu s zakonom kandidujete čoveka, podnesete formalan predlog s dokumentacijom koju predviđa zakon a to nije urađeno. Morate poštovati zakon i procedure, da su kandidovali ja ne bih mogao da imam ništa protiv", naveo je Šabić. Novi izbor članova REM-a?Upitan da li njihove ostavke znače da će proces formiranja Saveta REM krenuti ispočetka, Šabić je rekao da postoji opcija da se "na brzinu sprovede novi postupak". "Vlast će lako uz pomoć GONGO udruženja (lažne nevladine organizacije koje zastupaju interese vlasti) da napravi svoj REM", dodao je Šabić. Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić rekla je da će posle ostavki biti ponovljen proces izbora članova Saveta REM u četiri kategorije, kao i da ostaje da se izabere kandidat nacionalnih manjina u tom regulatornom telu. Ona je na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije rekla da odluka četvoro izabranih članova Saveta REM-a da podnesu ostavke pokazuje "nedostatak želje i kapaciteta za dijalog i pronalaženje zajedničkih rešenja". "Institucije Srbije neće biti blokirane, nastavićemo sa procesom izbora svih preostalih članova Saveta REM. To je sada petoro članova. Rešićemo to, izabraćemo Savet REM i rad će se nastaviti. Biće ponovljen postupak u kategorijama u kojima trenutno nemamo članove Saveta REM a oni koji su izabrani i nisu podneli ostavke ostaju članovi i tu nećemo ponavljati izbor", kazala je Brnabić. Dodala je da će nove kandidate u četiri upražnjenje kategorije predložiti ovlašćene organizacije. Članovi Saveta REM-a koji su podneli ostavke, to su najavili u novembru navodeći da je proces izbora članova Saveta REM "suštinski obesmišljen" posle odluke većine u Skupštini Srbiji da ne izabere svih devet članova tog regulatornog tela. Poslanici Skupštine Srbije su 12. novembra većinom glasova izabrali osam od devet članova za novi saziv Saveta REM-a. Parlament nije izabrao kandidata nacionalnih saveta nacionalnih manjina jer se tome usprotivio Savez vojvođanskih Mađara, deo vladajuće koalicije, koji tvrdi da predloženi kandidati ne odražavaju stvarnu volju tih saveta. U nadležnosti Saveta REM-a je, između ostalog, da reguliše, kontroliše i sankcioniše rad elektronskih medija – televizijske i radijske stanice koje imaju nacionalnu pokrivenost, i njihova onlajn izdanja. REM takođe ima ključnu ulogu tokom izbornih kampanja, u kojima mora da obezbedi ravnopravnu zastupljenost političkih aktera u medijima. Zbog širokih nadležnosti tog regulatora Evropska komisija je u više prethodnih izveštaja tražila od Srbije, koja ima status kandidata za članstvo u EU, da REM postupa nezavisno i skladu sa zakonom.

Četvorica osumnjičenih za pokušaj ubistva vođe Kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera u Ukrajini pre pet godina i dalje su u pritvoru dok sud u Kijevu razmatra optužnicu u krivičnom postupku protiv njih, saopštila je kancelarija Generalnog ukrajinskog tužioca. Prema odluci Evropskog suda za ljudska prava, Ukrajina je povredila ljudska prava osumnjičenima za pokušaj ubistva Zvicera u Kijevu 2020. - dvojici državljana Crne Gore i dvojici državljana Srbije - pošto su u pritvoru duže od pet godina. Policija je posle pokušaja ubistva kriminalnog klana iz Crne Gore tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, kao i Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije. Ukrajinsko tužilaštvo je u odgovoru za RSE 19. decembra navelo da okružni sud u Kijevu razmatra optužnicu protiv dvojice državljana Crne Gore i dvojice državljana Srbije koji se terete za pokušaj teškog ubistva. Tužilaštvo je bez navođenja imena navelo da se jedan državljanin Crne Gore tereti za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela, nedozvoljeno držanje oružja i korišćenje ili falsifikovanje dokumenata. Ostala trojica, jedan državljanin Crne Gore i dva državljana Srbije, terete se za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela i nedozvoljeno držanje oružja. Tužilaštvo je navelo da se oni u skladu s rešenjem Podolskog okružnog suda u Kijevu nalaze u pritvoru i da je sudski postupak u toku. Šta je prethodilo?Oni su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen. Nakon što su 2020. zbog pokušaja ubistva Zvicera, uhapšeni Đukić i Tuzović iz Crne Gore, kao i Jovanović i Branković iz Srbije, njihov ukrajinski advokat se krajem novembra 2024, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava. Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3.900 evra odštete. U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje. Teško ranjeni Zvicer je nakon lečenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.

Evropska komisija je saopštila da će suspendovati liberalizaciju viznog režima za nosioce gruzijskih diplomatskih pasoša kada nova pravila Evropske unije stupe na snagu krajem meseca, ne isključujući mogućnost da se to odnosi i na celokupno stanovništvo zemlje Južnog Kavkaza ako ne sprovede mere za jačanje demokratskih prava i sloboda. Mera je najavljena nakon što je Evropska komisija predstavila godišnji izveštaj o zemljama van EU čiji građani uživaju bezvizni režim do 90 dana u svakom periodu od 180 dana. Pravila se primenjuju na ulazak u većinu članica EU, kao i za su Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku. Građani Gruzije uživaju ovu pogodnost od 2017. godine. Kršenje prava u GruzijiKomisija je saopštila da je Tbilisi "prekršio brojne obaveze preuzete tokom dijaloga o liberalizaciji viznog režima" i optužen je da nije sproveo preporuke iz prošlogodišnjeg izveštaja, kao što je zaštita osnovnih prava, uključujući slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja. Brisel je takođe osudio kontroverzne zakone gruzijske vlade o "transparentnosti stranog uticaja" i "porodičnim vrednostima i zaštiti maloletnika". U izveštaju se navodi da će "s obzirom na sistemsku i svesnu prirodu ovog nazadovanja, Komisija razmotriti odgovarajuće mere u okviru revidiranog Mehanizma za suspenziju viza, koji će stupiti na snagu 30. decembra 2025. godine". Prošlog meseca, šefica spoljne politike EU Kaja Kalas (Kallas) rekla je da Gruzija "nema održiv put ka EU u ovoj fazi, osim ako se uslovi dramatično ne promene". U izveštaju se specifično krivi politika gruzijske vlade – naime, mere protiv političkih protivnika i promena politike koja je izgleda naklonjena Moskvi – koje su potkopale odnose s EU. Nova pravila za vizeNova pravila, koja su odobrena ranije ove jeseni, omogućavaju Evropskoj komisiji da delimično ili potpuno suspenduje liberalizaciju viznog režima za neku zemlju ne samo zbog kršenja pitanja iz domena unutrašnjih poslova, kao što su prekoračenje boravka, nedostatak povratka ili neosnovani zahtevi za azil, već i zbog kršenja ljudskih prava. Takođe dozvoljava izvršnoj vlasti EU da sama donese ovu odluku iako je verovatno da će se konsultovati s državama članicama EU pre nego što donese konačnu odluku. Predsednik gruzijskog parlamenta Šalva Papuašvili optužio je EU za "ucenu". Diplomatski izvori su za RSE rekli da bi većina članica EU želela barem da suspenduje liberalizaciju viznog režima za političare u Gruziji koji donose odluka, a da se poštede obični građani. Komisija je, međutim, dozvolila mogućnost da se druga faza suspenzije "proširi na celokupno stanovništvo ako gruzijske vlasti ne reše probleme". Takođe se dodaje da bi u poslednjoj fazi "Gruzija mogla potpuno da izgubi svoj bezvizni status i da bude prebačena na listu trećih zemalja EU kojima je potrebna viza". Do sada se to dogodilo samo južnopacifičkoj državi Vanuatu krajem 2024. godine. U tom slučaju, ta zemlja je nudila takozvani program "zlatnog pasoša" koji je podsticao ljude da investiraju u zemlju i dobiju ubrzano državljanstvo što je protiv pravila EU. Odnos Gruzije sa EU se posebno pogoršao otkako je Tbilisi prošle godine usvojio anti-LGBT zakon i takozvani zakon o "stranim agentima", posle čega je EU obustavila pristupne pregovore. Tenzije su se dodatno produbile posle parlamentarnih izbora u oktobru 2024. godine, na kojima je stranka Gruzijski san ostala na vlasti, zamrznula pregovore o pristupanju Gruzije Evropskoj uniji i optužila blok da pokušava da organizuje puč u Tbilisiju. Predsednik Gruzije Mihail Kavelašvili u četvrtak je u Beogradu optužio EU za, kako je naveo, "dvostruke standarde prema Gruziji i Srbiji". "Ono što evropske birokrate imaju kada je reč o našim zemljama često su nejednaki aršini, to je poznato i Srbiji", rekao je Kavelašvili u obraćanju novinarima sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. "Mi se nadamo da ćemo i mi biti nosioci evropskog nasleđa, zato što smo i mi i Srbija deo toga", dodao je on.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump potpisao je Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane u kome se, među ostalim, spominju i zemlje Zapadnog Balkana i potreba njihove euroatlantske integracije i smanjenja energetske ovisnosti o Rusiji. Nakon što su oba doma Kongresa SAD-a usvojila prijedlog tog akta, Trump je potpisao Zakona kojim se odobravaju budžetski rashodi za fiskalnu 2026. godinu. Novac je namijenjen, prije svega, za programe Mnistarstva odbrane, Ministarstva energetike povezane s nacionalnom bezbjednošću, obaveštajne programe i programe State Departmetna, saopćila je Bijela kuća. Zakon podržava povećanje osnovne plaće u vojsci i druga ovlašctenja povezana sa Oružanim snagama SAD-a, kao i da uvodi druge modifikacije u vezi sa nacionalnom bezbjednošću, vanjskim i unutrašnjim poslovima, trgovinom, pravosuđem i drugim srodnim programima. Upozorenja za Zapadni BalkanDijelovi tog zakona, čiji je prijedlog Predstavnički dom Kongresa usvojio prošle, a Senat ove sedmice, odnose se i na Zapadni Balkan. Ocijenjno je, uz ostalo, da ovisnost zemalja Zapadnog Balkana o ruskim fosilnim gorivim vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i sputava njihove težnje ka evropskim integracijama. Korupcija, uključujući i onu među ključnim političkim liderima, i dalje predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona. Rast utjecaja Kine na Zapadnom Balkanu također može imati štetan uticaj na stratešku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju s Evropom, navodi se u Zakonu. U Zakonu o autorizaciji nacionalne odbrane koji uspostavlja ili nastavlja odbrambene programe i aktivnosti Ministarstva odbrane SAD i drugih federalnih agencija, također je izražena zabrinutost za stanje demokratije u Srbiji. "Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. i njihova neposredna posledica izazivaju duboku zabrinutost u vezi sa stanjem demokratije u Srbiji, uključujući zaključke konačnog izveštaja OEBS/ODIHR-a", navodi se u tekstu. Zakon propisuje i da Srbija i Kosovo treba da teže postizanju momentalnog napretka u vezi sa primjenom briselsko-ohridskog Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa. Navodi se da SAD treba da nastave da podržavaju postizanje sveobuhvatnog konačnog sporazuma Kosova i Srbije, koji će biti zasnovan na uzajamnom priznanju. Također, istaknuto je da američka vlada neće voditi politiku koja zagovara razmjenu teritorija, podjelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu. Među stavovima Kongresa, kako je navedeno u tekstu, jeste da treba podržati održavanje punog mandata Eufora u Bosni i Hercegovini, smatrajući to u interesu nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država. Takođe se traži podsticanje NATO-a i EU da preispitaju svoje mandate i raspored misija u BiH kako bi se osiguralo da igraju proaktivnu ulogu u uspostavljanju bezbjednog i sigurnog okruženja, posebno u oblasti odbrane. SAD bi trebalo da povećaju poslovne veze i investicije na Zapadnom Balkanu, naročito radi smanjenja ovisnosti o ruskim energetskim izvorima, povećanja energetske diverzifikacije, efikasnosti i štednje, kao i olakšavanja prelaska na čistije i pouzdanije izvore energije, navodi se u Zakonu. Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane, koji su podržali članovi Kongresa iz obe partije, predviđa izdatke od oko 900 milijardi dolara.