Viši sud u Beogradu naredio je izdavanje potjernice za Aleksandrom Radićem, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog suda, 20. jula. Dodaje se kako će naredbu izvršiti Policijska uprava za grad Beograd. Ist sud je, kako se navodi, 17. jula odredio Radiću pritvor. "Okrivljenom Radić Aleksandru određen je pritvor iz zakonskih razloga propisanih odredbom člana 498 stav 1 u vezi člana 211 stav 1 tačka 1 Zakonika o krivičnom postupku, i to usled postojanja okolnosti koje ukazuju da se okrivljeni nalazi u bekstvu odnosno da se krije", navodi se u odgovoru za RSE. Protiv ovog rješenja je dozvoljena žalba krivičnom vanpretresnom vijeću Višeg suda u Beogradu u roku od tri dana od dana prijema pisanog otpravka rešenja. Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije podnijelo je krivičnu prijavu protiv Aleksandra Radića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo pripremanja djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Srbije, kao i krivično djelo odavanja tajnih podataka. Kako je saopšteno, 17. jula, sumnje protiv beogradskog vojnog analitičara Radića proistekle su nakon pretresa njegovih elektronskih uređaja i vještačenja mobilnog telefona. Tužilaštvo navodi da je osumnjičeni koristeći kontakte sa, za sada nepoznatim licima zaposlenim u državnim organima, dolazio do informacija označenih različitim stepenima tajnosti. U saopštenju tužilaštva se navodi i da je Aleksandar Radić 24. juna 2026. godine napustio Srbiju, pa je predložilo određivanje pritvora, uz obrazloženje da se nalazi "u bjekstvu u inostranstvu, kao i da ne bi ponovio krivično djelo u kratkom vremenskom periodu, te da naredi raspisivanje potjernice za osumnjičenim A.R." Navodi se i da je Radić javno "iznosio kao činjenice informacije koje mu nisu bile poznate i dostupne tvrdnje" o navodnoj upotrebi "zvučnog topa" od strane državnih organa na protestu 15. marta 2025. u Beogradu. Istragom je, prema saopštenju, utvrđeno da je Radić te večeri putem aplikacije Signal komunicirao sa novinarkom televizije N1, nakon čega je iznio stav da je na protestu korišteno zvučno oružje američke proizvodnje, što je ubrzo, kako se navodi, i objavljeno na programu te televizije. Navodi se da je on u svojim daljim javnim nastupima i komunikacijama sa više sagovornika, među kojima su bili studenti, novinari, narodni poslanici, iznosio svoj stav da je na protestu upotrijebljeno zvučno oružje. Šta je prethodilo krivičnoj prijavi?Policija u Beogradu je 22. juna pretresala stan i kancelariju vojnog analitičara Aleksandra Radića zbog istrage koju je Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo u slučaju upotrebe "zvučnog topa" na antivladinom protestu 15. marta 2025. On je nakon toga izjavio je da je dobio poziv da se 23. juna javi u prostorije Vojne policije radi vještačenja računara koje mu je Uprava kriminalističke policije oduzela tokom pretresa stana. Tada je za Betu rekao da "veruje da iza poziva Vojne policije stoji Vojnobezbednosna agencija", dodavši da ga ta agencija već duže vrijeme "prati, sprečava u radu i zastrašuje". Radić je 26. juna za Betu rekao da je napustio Srbiju nakon što su mediji objavili video-snimke njegovog praćenja na kojima je i njegova maloljetna kćerka. Prethodno je Više javno tužilaštvo saopštilo da vodi istragu o povezanosti studentskog pokreta sa slučajem "zvučni top". Na masovnom antivladinom protestu 15. marta prošle godine hiljade ljudi razbježalo se sa ulice tokom odavanja pošte stradalima u padu novosadske nadstrešnice. Učesnici su svjedočili o neobičnom zvuku i vibracijama koji ih je natjerao da se sklone. Tužilaštvo sumnja da je događaj bio "simulacija" koju su organizovali studenti u blokadi, što oni demantuju. Aleksandar Radić jedan je od prvih koji je u javnosti govorio o upotrebi "zvučnog topa" tokom protesta 15. marta. Policijsku akciju i informativni razgovor sa Radićem komentarisao je za televiziju Informer i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, najavom da će "svi koji su tvrdili da je vlast koristila "zvučni top" biti pozvani da daju izjave". Evropska unija i Ujedinjene nacije traže od vlasti u Srbiji da omoguće nezavisnu istragu ovog slučaja.

Grupa američkih istražitelja u ponedjeljak, 20. jula, je u Derventi počela saslušavati bivše logoraše koji su tokom rata bili zatočeni u logorima Rabić i Dom JNA 1992. godine, potvrdilo je Udruženje logoraša Derventa. Prema informacijama Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), pet američkih istražitelja će narednih dana, uz posredovanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u Osnovnom sudu u Derventi uzeti iskaze osam bivših logoraša. Radio Slobodna Evropa (RSE) zatražio je komentar od američkog Ministarstva pravde, koje nije željelo potvrditi niti negirati da vodi istragu. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, SIPA-i i Ambasada SAD-a u BiH nisu odgovorili na upit RSE o detaljima posjete. Predsjednik Udruženja logoraša Derventa Drago Knežević rekao je za RTRS da američke istražitelje zanimaju dešavanja u logorima tokom 1992. godine te da postoji sumnja da su se pojedine osobe koje se dovode u vezu sa zločinima nakon rata odselile u SAD i na taj način izbjegle odgovorati za zločine. "Oni su izabrali osam logoraša. Što se tiče osumnjičenih, postoji sumnja da su se pojedini iselili u SAD, da su mijenjali imena i prezime. Mislili su da ih pravda neće stići", rekao je Knežević. Dodao je da je ovo prvi put da američki istražitelji i tužitelji dolaze u Derventu kako bi prikupili svjedočenja o stradanju srpskih civila. SAD i ranije sudjelovao u predmetima vezanim za DerventuAli, ovo nije prvi slučaj u kojem su američke vlasti bile uključene u predmet ratnih zločina počinjenih na području Dervente. Bivša pripadnica Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Azra Bašić uhapšena je 2011. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky, gdje je živjela pod imenom Isabella Bashich, nakon čega je izručena Bosni i Hercegovini. Sud BiH ju je 2018. godine pravosnažno osudio na 14 godina zatvora za ratne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima počinjene od aprila do juna 1992. godine na području Dervente. Prema presudi, Bašić je proglašena krivom za ubistvo civila Blagoja Đuraša, kao i za fizičko i psihičko zlostavljanje zatočenika u Domu JNA u Derventi. Sud je utvrdio da su zatvorenici bili izloženi teškom zlostavljanju i ponižavanju, uključujući premlaćivanja i druge oblike nečovječnog postupanja. Osim Bašić, iz SAD je 2015. godine Bosni i Hercegovini izručen i Almaz Nezirović, kojem je kasnije pred Sudom BiH suđeno za ratne zločine nad srpskim civilima zatočenim u logoru Rabić kod Dervente. Osuđen je na dvije godine zatvora. Šta se dešavalo u Derventi tokom rataU proljeće 1992. godine Derventa je bila poprište borbi između snaga Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih vojnih formacija s jedne strane, te Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i jedinica Teritorijalne odbrane BiH, koje su kasnije integrirane u Armiju RBiH, s druge strane. U više pravosnažnih presuda Suda Bosne i Hercegovine utvrđeno je da su u tom periodu srpski civili i ratni zarobljenici bili zatvarani u više objekata, među kojima su Dom JNA, hangar Rabić, Silos u Polju i škola u Poljarima. Sud je utvrdio da su zatočenici u tim objektima bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, premlaćivanju, ponižavanju, uskraćivanju hrane i prisilnom radu, dok su pojedini izgubili život ili zadobili teške povrede. U presudama se navodi i da su zatočenici u Domu JNA bili prisiljavani da hodaju bosi po staklu, ližu krv, jedu novčanice tadašnjih jugoslovenskih dinara, dok su neki premlaćivani do gubitka svijesti ili ubijeni. Osim Doma JNA i logora Rabić, u sudskim postupcima spominju se i zatočenički objekti u Polju i Poljarima, kroz koje su tokom 1992. godine prošli srpski civili. Pred domaćim pravosuđem vođeni su i još se vode postupci za ratne zločine počinjene na području Dervente, među kojima je i predmet protiv Damira Lipovca, pripadnika HVO-a, koji je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora nakon što je izručen iz Nizozemske 2015. godine.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je 19. jula da Iran pokušava da iskoristi Ormuski moreuz kao "polugu protiv svijeta", optužujući Teheran da pokušava da kontroliše vitalni međunarodni plovni put, dok je istovremeno pozivao druge nacije da podijele teret zaštite globalnog brodskog saobraćaja. Obraćajući se novinarima prije odlaska na Filipine na sastanak ministara inostranih poslova ASEAN-a, Rubio je rekao da su američke vojne operacije isključivo usmjerene na suprotstavljanje iranskim napadima na komercijalne brodove i smanjenje sposobnosti Teherana da ugrozi pomorski saobraćaj. "Jasno je da Iran, barem neki ljudi u Iranu, žele da kontrolišu moreuz i da to drže kao polugu protiv svijeta", rekao je Rubio. "Sjedinjene Države će učiniti i nastaviti da čine ono što je potrebno da zaštite globalno brodarstvo, ali druge zemlje moraju da počnu da se angažuju i pomognu u nošenju tog tereta". Rubio je rekao da Washington ne može ostati isključivo odgovoran za obezbjeđivanje jedne od najprometnijih pomorskih trgovinskih ruta na svijetu. "Nije posao Sjedinjenih Država da zauvijek štite brodarstvo za cijelu planetu", rekao je on. Diplomatija ostaje mogućaRubio je rekao da je trenutna američka vojna kampanja usmjerena samo na iransku imovinu koja se koristi za lansiranje projektila i dronova protiv komercijalnog brodarstva u Ormuskom moreuzu, opisujući plovni put kao međunarodni prolaz koji mora ostati otvoren. "Jedini razlog zašto SAD provodi napade je protiv imovine Irana koja se koristi za napad na globalno komercijalno brodarstvo", rekao je. Rekao je da su američke snage uspješno smanjile iransku sposobnost napada na brodove, dodajući da su mnogi napadi spriječeni prije nego što su se dogodili. Potvrđujući da je Washington ostao otvoren za pregovore, Rubio je rekao da će diplomatija zahtijevati istinsku promjenu u ponašanju Teherana. "Uvijek smo otvoreni za diplomatiju", rekao je. Rubio je optužio Iran da krši prethodne dogovore nastavkom napada na brodove umjesto ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza. "Njihovo ponašanje se mora promijeniti kako bi se promijenilo i naše", rekao je, dodajući da Teheran nastavlja da šalje signale direktnim i indirektnim kanalima izražavajući interes za pregovore, a istovremeno pokreće napade raketama i dronovima. Podjele unutar IranaRubio je rekao da se čini da postoje sve veće podjele unutar iranskog vodstva između zvaničnika koji traže ekonomsko olakšanje diplomatskim putem i tvrdokornih pristalica odlučnih u nastavku vojne konfrontacije. "Postoji sve veća podjela između onih koji razumiju da je njihova ekonomija u rasulu i drugih koji su vrlo militantni u svom pogledu na život i nastavljaju lansirati projektile", rekao je. Rekao je da bi Washington pozdravio pregovore ako pragmatičniji glasovi steknu uticaj u Teheranu, ali je upozorio da će nastavak konfrontacije produbiti iransku ekonomsku krizu. Rubio je optužio iransko vodstvo da preusmjerava resurse na podršku grupama uključujući Hezbollah, Hamas i regionalne milicije umjesto da ulaže u vlastiti narod. Rekao je da unutar Irana, uključujući i među nekim vladinim dužnosnicima, raste svijest o tome da je trenutni kurs zemlje neodrživ.

Virus afričke svinjske kuge u Srbiji pojavio se u sedam okruga i 52 naselja, a zadnja dva dana pojavila su se dva nova žarišta u Bezdanu, na granici s Hrvatskom, te u Južnobačkom okrugu u mjestima Žabalj i Gospođinci, izjavio je u subotu ministar poljiprivrede Srbije Dragan Glamočić. Zbog širenja afričke kuge svinja, vanredna situacija je uvedena u Rumi, Obrenovcu, na dijelu teritorije Sremske Mitrovice i u Šapcu. Glamočić je u nedelju, 19. jula tokom sastanka lokalnog kriznog štaba u Obrenovcu zbog pojave afričke svinjske kuge, upozorio na sve učestalije nepropisno odlaganje uginulih životinja i naglasio da takvo ponašanje predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje životinja, životnu sredinu i ljude. "U uslovima proglašene vanredne situacije neće biti tolerancije prema neodgovornom ponašanju. Svaki slučaj biće prijavljen nadležnim organima i sankcionisan u skladu sa zakonom", poručio je Glamočić, saopštilo je Ministarstvo. Glamočić je, istaknuvši da su glavni prenosioci divlje svinje i ljudi, ukazao i na to da rekordno nizak vodostaj Dunava dodatno olakšava širenje bolesti jer divlje svinje mogu bez plivanja na pojedinim mjestima pređu rijeku. Od pojave zaraze do sada je usmrćeno ili uginulo oko 28.000 svinja, a pojedinim vlasnicima farmi uzgoj je zabranjen na mjesec dana. Tokom sastanka bilo je riječi o jačanju saradnje sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Vojskom Srbije, lokalnim samoupravama, javnim komunalnim preduzećima i veterinarskim službama, kako bi sva potrebna mehanizacija, ljudstvo i logistička podrška bili dostupni. Glamočić je ponovo ukazao na neophodnost strogog poštovanja mjera biosigurnosti, pravovremene eutanazije zaraženih životinja i njihovog bezbjednog uklanjanja, kako bi se spriječilo dalje širenje virusa, dodaje se u saopštenju. Dodao je da je virus prisutan u više od 70 zemalja sveta i u brojnim evropskim državama, uključujući i zemlje u neposrednom okruženju Srbije, zbog čega je neophodno neprekidno sprovođenje mjera biobezbjednosti. Ministar je apelovao na lokalne samouprave da pomognu domaćinstvima u obezbjeđivanju dezinfekcionih sredstava gdje je to potrebno, ali je podsjetio da je svako gazdinstvo u obavezi da sprovodi redovnu dezinfekciju i druge mjere zaštite. Ovo oboljenje se u Evropi pojavilo 2007. godine i nije opasno po čovjeka, ali je u slučaju svinja riječ o teškoj bolesti sa gotovo stoprocentnim mortalitetom. U Africi se afrička svinjska kuga javlja kod divljih svinja i prolazi sa blagom kliničkom slikom, a u Evropi i drugim dijelovima svijeta oboljevaju i divlje i domaće svinje.

Rusija je tokom noći 19. jula pokrenula jedan od najvećih balističkih raketnih napada na Kijev od početka invazije, usmrtivši jednu osobu i ranivši 16 ljudi, dok je Ukrajina objavila napade na dva ruska tankera za naftu u Crnom moru. "Preko noći, Rusija je izvršila jedan od svojih najvećih balističkih raketnih napada na Kijev", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na platformi X, dodajući da je Rusija lansirala više od 40 raketa različitih tipova, od kojih je većina ciljala prestonicu, zajedno sa 120 jurišnih dronova. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija preko noći lansirala ukupno 41 raketu i 125 dronova u kombinovanom napadu prvenstveno usmjerenom na Kijev. Prema navodima iz vojske, protivvazdušna odbrana je presrela 18 raketa i 108 dronova, dok je 23 rakete i 10 dronova pogodilo 20 lokacija. Ostaci presretnutih raketa i dronova pali su na 18 drugih lokacija. Baražna paljba je obuhvatala 25 balističkih raketa Iskander-M i S-400, 10 hipersoničnih raketa Cirkon, tri protivbrodske rakete Oniks, tri vođene rakete H-59/69 i 125 dronova tipa Šahed i drugih jurišnih letjelica, navodi se. Eksplozije su odjekivale širom Kijeva tokom noći dok je protivvazdušna odbrana napadala dolazeće rakete. Ukrajinske vlasti su saopštile da su udari pogodili šest okruga glavnog grada, oštetivši stambene zgrade, tržni i zabavni centar, supermarket i drugu civilnu infrastrukturu. Zelenski je rekao da ekipe za hitne intervencije i dalje rade na tri lokacije sa skoro 600 raspoređenih pripadnika jedinica. Vlasti su takođe prijavile štetu u Odeskoj oblasti, dok su ruski napadi ove nedelje pogodili i nekoliko drugih regiona širom Ukrajine. Vršilac dužnosti ministra inostranih poslova Ukrajine, Andrij Sibiha, opisao je baražnu vatru kao najveću upotrebu balističkih raketa protiv Ukrajine od početka rata u februaru 2022. godine i pozvao na ono što je nazvao "razarajućim pritiskom" na Moskvu da okonča napade. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je ciljalo ono što je opisalo kao vojnu infrastrukturu, uključujući logistički centar koji se navodno koristio za skladištenje komponenti oružja, objekte za proizvodnju dijelova za rakete, skladište za komponente dronova u Kijevskoj oblasti, kao i skladišta goriva i lučku infrastrukturu u blizini Odese. Tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene. U međuvremenu, ukrajinski Generalštab je saopštio da su njegove snage tokom noći napale dva ruska tankera za naftu u Crnom moru i plutajuću dizalicu u Azovskom moru, navodeći da su sva tri plovila korištena za podršku ruskim vojnim operacijama. Napadi su uslijedili nakon velikog napada ukrajinskog dronova na Rusiju dan ranije, koji je ciljao logističke centre u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti. Zelenski je rekao da su postrojenja korišćena za snabdijevanje sankcionisanim komponentama za rusku proizvodnju dronova i navigacione opreme. Ruski zvaničnici su rekli da je jedna osoba poginula u Kurskoj oblasti u ukrajinskom napadu, dok je rusko Ministarstvo zdravlja saopštilo da će 10 ljudi povređenih u napadu na logistički centar u Tambovskoj oblasti biti prebačeno na liječenje u specijalizovane medicinske centre u Moskvi. Izvor: AFP, Reuters

U Pirotu, gradu na jugu Srbije, otkazan je Prajd karavan planiran za 18. juli usled napete situacije. Na lokalnom trgu su se okupili muškarci koji se protive ovoj manifestaciji te je procenjeno da je učesnicima ugrožena bezbednost. Udruženje "Da se zna!" saopštilo je u subotu uveče, 18. jula da su neposredno pred održavanje Prajd karavana u Pirotu, od Policijske uprave dobili usmeno obaveštenje da se javno okupljanje Prajd karavan zabranjuje iz bezbednosnih razloga. "Udruženje Da se zna najoštrije osuđuje odluku Policijske uprave Pirot da zabrani Prajd karavan. Policija je dozvolila huliganima da direktno ugroze živote aktivista i novinara, umesto da uhapsi i procesuira sve okupljene huligane zbog krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti", naveli su oni. Dodali su da se okupila veća grupa navijača na mestu održavanja Prajd karavana i skandirala homofobične parole. "Huligani su pretili novinaru Mašine Aleksandru Đokiću i novinarki Tampon Zone Sari Stanojković i gurali ih, dok je novinarka N1 Gordana Bjeletić bila pogođena u glavu", saopštilo je udruženje, Zatražili su hitnu smenu načelnika Policijske uprave Pirot, jer nije obezbedio javno okupljanje u skladu sa zakonom i zbog toga što je dozvolio da novinari i novinarke budu napadnuti. "Zabrana Prajd karavana u Pirotu predstavlja brutalno kršenje prava na slobodu mirnog okupljanja garantovanu Ustavom Republike Srbije i međunarodnim konvencijama. Udruženje Da se zna! će se ovim povodom obratiti i međunarodnim organizacijama", piše u saopštenju. Organizacija "Da se zna!" su jedni od organizatora beogradskog Prajda, a Prajd karavanom pokušavali su da promovišu prava LGBT+ osoba u Srbiji. Iz udruženja kažu da i ove godine organizuju Prajd karavan, inicijativu koja će tokom jula obići šest gradova u Srbiji – Vranje, Pirot, Zaječar, Kraljevo, Šabac i Loznicu. Cilj karavana je, kako ističu, da skrene pažnju na položaj LGBT+ osoba u manjim sredinama, gde su homofobija, transfobija i diskriminacija i dalje deo svakodnevice, a veliki broj ljudi svoj identitet i dalje skriva iz straha od nasilja i odbacivanja. Istog dana organizovan i Prajd karavan u Vranju, koji je prošao bez incidenta.

Kosovska vlada pozvala je Evropsku uniju (EU) da učini više kako bi osudila izjavu srpske ministarke Snežane Paunović o "etničkom čišćenju" na Kosovu, rekavši da je početni odgovor Bloka bio "ograničen i odložen". Paunović, srpska ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu, izjavila je prošlog vikenda za srpsku televizijsku stanicu Kurir da bi, da je bila na mjestu bivšeg srpskog lidera Slobodana Miloševića 1998. godine, "etnički očistila Kosovo". Izjava je izazvala široke reakcije, a Kosovo je sada podiglo optužnicu protiv nje i trajno joj zabranilo ulazak u zemlju. Kosovo ministarku Paunović proglasilo personom non grataU subotu je kosovska vlada objavila da je prvi potpredsjednik vlade i ministar inostranih poslova Glauk Konjufca poslao pismo visokoj predstavnici EU Kaji Kalas tražeći snažniji odgovor od evropskog kluba kojem i Kosovo i Srbija žele da se pridruže. U ovom pismu, od 16. jula, Vlada Kosova traži od EU "da jasno i javno osudi izjave ministarke Paunović, da jasno stavi do znanja srpskim vlastima da je takva retorika neprihvatljiva i suprotna evropskim vrijednostima, i da se ozbiljno pozabavi ovim pitanjem u okviru političkog dijaloga i procesa pristupanja Srbije EU". Izjava Paunović je već naišla na osudu od strane EU, a komesarka za proširenje Marta Kos je u četvrtak ponovila osudu, rekavši da je iznenađena što ona i dalje ostaje ministarka u Vladi Srbije. "Neću ni ponoviti šta je rekla. Bilo je zaista šokantno čuti takvu izjavu. Ne mogu da zamislim da ministarka, nakon takve javne izjave, može da nastavi da obavlja svoje dužnosti", rekao je Kos u četvrtak, 16. jula. U međuvremenu, u Srbiji je predsjednik, Aleksandar Vučić, rekao da izjava Paunović "ne odražava moju volju, niti volju srpske vlade", dodajući da je "politika srpske države dijalog, nikada etničko čišćenje". Izjava ministarke da bi 'etnički očistila Kosovo' ne odražava moju volju niti politiku Srbije, ocenio VučićPaunović, zamjenica lidera Socijalističke partije Srbije, bivše Miloševićeve stranke, nije povukla svoje riječi, ali je 16. jula rekla da su "izvučene iz konteksta" i izvinila se Vučiću i srpskoj vladi zbog reakcija koje su izazvale. S druge strane, jedini albanski poslanik u Skupštini Srbije, Šaip Kamberi, objavio je u četvrtak da je 53 poslanika opozicije podnijelo zahtjev premijeru Srbije Đuri Macutu za smjenu Paunović. Zamolili su premijera Macuta da predloži njenu smjenu Skupštini Srbije "bez ikakvog odlaganja". Nije jasno da li će Macut iznijeti takav prijedlog Skupštini Srbije koja ima 250 mjesta. Posmatrači sa Kosova i iz Srbije rekli su za Radio Slobodna Evropa da je izjava ministarke Paunović dio političkog obrasca Srbije prema Kosovu, koji zahtijeva da se međunarodna zajednica ne zadovolji samo reakcijama, već da preduzme konkretne akcije protiv Srbije. Njene izjave dotiču se starih rana na Kosovu, nakon što su stotine hiljada albanskih civila protjerane sa Kosova tokom rata 1998-1999. godine. Taj rat je odnio živote preko 13.000 civila, uglavnom Albanaca, dok se hiljade drugih vode kao nestali. Preko 1.500 ljudi, uglavnom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u Hagu imenovao je tadašnje lidere SRJ kao ključne učesnike u "zajedničkom zločinačkom poduhvatu" čiji je cilj bio nasilno protjerivanje stotina hiljada albanskih civila sa Kosova 1999. godine. Prema presudama, cilj je bio "promjena etničke ravnoteže kako bi se održala srpska kontrola nad Kosovom". Glavni optuženi, Slobodan Milošević, preminuo je u pritvoru prije završetka suđenja, dok je bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović 2009. godine oslobođen optužbi.

Američki napadi na Iran proširili su se rano 18. jula od žarišta Ormuskog moreuza na više lokacija širom centralnog i južnog Irana, uključujući i vojne borbene avione, dok je Iran nastavio da napada američke saveznike u Zalivu, čime se krhko primirje dodatno narušava. Centralna komanda SAD (CENTCOM) saopštila je da su njene snage "pokrenule rundu udara na Iran sedmu noć zaredom. Napadi su osmišljeni da nastave da degradiraju iranske vojne kapacitete po uputstvu vrhovnog komandanta". Oko šest i po sati kasnije, u 5 ujutru po iranskom vremenu, CENTCOM je saopštio da je talas napada završen. CENTCOM je saopštio da je "pogodio lokacije za nadzor, vojnu logističku infrastrukturu, podzemno skladište oružja i pomorske kapacitete. Američke snage su koristile borbene avione, dronove i ratne brodove pored drugih sredstava". Saopštenja su stigla usred izvještaja da je saobraćaj kroz ključni Ormuski moreuz skoro potpuno smanjen usred višestrukih akcija američkih snaga i lansiranja raketa sa iranske strane. Iranski državni mediji su 18. jula izvijestili o višestrukim napadima američkih snaga, uključujući mlazne borbene avione, duž Ormuskog moreuza, ali i na lokacijama udaljenim od važnog plovnog puta, uključujući Jazd u centralnom Iranu, jugozapadni grad Ahvaz i provinciju Huzestan na sjevernom kraju Persijskog zaliva. Iranski mediji su izvijestili da je "nekoliko transportnih ruta" u oblastima provincije Hormozgan, koja se graniči sa Ormuskim moreuzom, blokirano "neprijateljskim" napadima na glavne puteve, najmanje dva mosta i transportni tunel. Dan ranije, iranski državni mediji su saopštili da je pogođeno najmanje pet mostova na jugu. Prijavljeno je da je poginulo sedam ljudi u napadima na mostove u južnoj luci Bandar Hamir, gdje je pogođena i željeznička stanica. Prijavljeno je da je pogođen aerodrom dalje na istoku i dalje od obale u Iranšaru, u provinciji koja se graniči sa Pakistanom. Reuters je naveo da video koji je verifikovao prikazuje ruševine, polomljene ograde i oštećeno vozilo na srušenom mostu u Bandar Hamiru. Iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči rekao je da su tri osobe poginule dok su prelazile most. CENTKOM nije precizirao mete svojih napada i višestruke tvrdnje Irana nisu mogle biti potvrđene. Iran prijeti 'ofanzivnim operacijama punog obima'U međuvremenu, iranski general-major Mohsen Rezaei zaprijetio je da je Teheran spreman da nastavi "ofanzivne operacije punog obima" ako američki napadi na njega nastave još dva ili tri dana. Rezaei, viši vojni savjetnik iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, rekao je: "Iran se više neće ograničavati na odmazdu i nijedna politička granica neće biti bezbjedna", prema iranskoj novinskoj agenciji IRIB. Dalje pojačavajući tenzije u regionu, države Zaliva, saveznice SAD, prijavile su iranske rakete i dronove, a napadi su prouzrokovali štetu na civilnim infrastrukturnim objektima. Iranska novinska agencija Tasnim izvijestila je 17. jula da je mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) "ciljala" brod pod tajlandskom zastavom koji je pokušavao da prođe kroz Ormuski moreuz. Iran je najavio napade na zemlje Zaliva u kojima se nalaze američke vazduhoplovne baze, uključujući Bahrein, Katar i Kuvajt, pored američkog broda u sjevernom Indijskom okeanu. U objavi na mreži X, kuvajtska vojska citirala je portparola Ministarstva odbrane koji je rekao da je "iranska agresija rezultirala ciljanjem nekoliko objekata i kampova povezanih sa kuvajtskom vojskom korišćenjem neprijateljskih dronova, što je dovelo do povreda među brojnim pripadnicima kuvajtskih kopnenih snaga dok su obavljali svoje dužnosti". "Povrijeđeni su dobili neophodnu medicinsku njegu i liječenje, a njihovo zdravstveno stanje je stabilno", dodaje se. Kuvajtska vojska je takođe saopštila da je izbio požar i oštetio jedinice za proizvodnju električne energije u postrojenju za desalinizaciju vode i struju, iako tačno vrijeme tog napada nije bilo odmah jasno. Iranska mornarica je ispalila krstareću raketu obala-more prema onome što je nazvala neprijateljskim američkim brodom u severnom Indijskom okeanu, objavila je državna novinska agencija IRNA. Mornarica je saopštila da je lansiranje rakete izazvalo "strah i paniku" i primoralo brod da se pomjeri van dometa iranske mornarice. Portparol UN je rekao da je generalni sekretar Antonio Gutereš zabrinut zbog najnovije eskalacije, posebno navodeći "napade na civilnu infrastrukturu u Iranu i širom regiona". Broj prolazaka kroz Ormuz opadaCENTKOM je takođe saopštio da su tokom prva tri dana obnovljene blokade iranskih luka, američke snage preusmjerile četiri komercijalna broda, onesposobile jedan i ukrcale se na drugi kako bi "osigurale potpuno poštovanje" blokade. Brodski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, kroz koji je prije rata prolazilo oko 20 procenata svjetskih zaliha sirove nafte i gasa skoro je ponovo zaustavljen nakon obnovljene razmene napada, prema podacima dobavljača podataka Kpler. Samo osam brodova prošlo je kroz moreuz 16. jula, što je najniža brojka u posljednje tri nedelje i manje od 15 prolaza dan ranije i 48 prije dvije nedelje, rekao je Kpler. Prije rata, više od 100 brodova je u prosjeku prolazilo kroz plovni put svakog dana. Izvor: Radio Farda Radija Slobodna Evropa, AFP, Reuters i DPA

Američki Okružni sud za Istočni okrug Tennesseeja donio je 17. jula odluku o oduzimanju američkog državljanstva Seadu Miljkoviću, poznatom i kao Sead Dukić, nakon što je utvrđeno da je prilikom dolaska u SAD 1996. godine prikrio svoj pravi identitet, a 2007. godine na taj način stekao američko državljanstvo. Sud je utvrdio da je Miljković nezakonito stekao državljanstvo jer nije ispunjavao uslov dobrog moralnog karaktera potrebnog za naturalizaciju, na osnovu lažnog iskaza koji je dao američkim državnim organima. Prema navodima američkog Ministarstva pravde, Miljković je bivši pripadnik snaga sigurnosti nekadašnje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB). U trenutku kada mu je odobreno američko državljanstvo protiv njega je bio na snazi nalog za hapšenje koji je izdao sud u Bosni i Hercegovini zbog sumnje na ratne zločine protiv civila. Nalog za hapšenje izdat je 23. januara 2007. godine, nakon čega je raspisana i Interpolova crvena potjernica. U njoj se navodi da je Miljković 18. juna 1994. godine, kao pripadnik snaga sigurnosti APZB-a, fizički zlostavljao civile koji su se protivili vlastima APZB-a. Prema navodima iz Interpolove potjernice, Miljković i drugi osumnjičeni tukli su 12 civila drvenim palicama, a potom ih pet dana držali zaključane u mrtvačnici bez pristupa svjetlu i vodi. Američko Ministarstvo pravde navodi da je Miljković pristao na presudu kojom mu se oduzima američko državljanstvo, ali da se još nije pojavio pred sudom u Bosni i Hercegovini po optužbama za ratne zločine. "Ova administracija zaštitu integriteta američkog državljanstva postavila je među svoje prioritete", izjavio je pomoćnik američkog državnog tužioca za Građanski odjel Brett A. Shumate. Postupak je vodila Kancelarija za imigracione sporove Ministarstva pravde SAD-a, uz pomoć Kancelarije američkog tužioca za Istočni okrug Tennesseeja i Odjela Američke služba za imigraciju i carine (ICE) za osobe osumnjičene za kršenja ljudskih prava, nakon istrage agencije za Istrage domovinske sigurnosti (HSI).

Policija Kosova odbacila je tvrdnje, kako je navela, neosnovane, Eparhije raško-prizrenske Srpske pravoslavne crkve o "pritisku, diskriminaciji ili zastrašivanju Srba i Srpske crkve". "Takve tvrdnje nisu zasnovane na činjenicama, ne odražavaju realnost delovanja Policije Kosova i stvaraju lažnu percepciju o mandatu, sastavu i načinu funkcionisanja ove institucije", saopštila je Policija Kosova. Eparhija raško-prizrenska je u svom reagovanju 17. jula osudila ono što je opisala kao kršenja koja je Kosovska policija počinila nad Srbima i Srpskom crkvom, navodeći da je policija postala "instrument pritiska sa ciljem otežavanja života našeg naroda i Crkve". "Sa dubokim žaljenjem moramo da kažemo da odnosi srpske zajednice i naše Crkve sa kosovskim institucijama, a naročito poverenje u Kosovsku policiju, nisu bili na ovako niskom nivou u čitavom posleratnom periodu. Ovo nije zaključak zasnovan na jednom izdvojenom događaju, već na dugotrajnom nizu postupaka koji se nikako ne mogu pravdati kao pojedinačni propusti i koji iz dana u dan dobijaju obeležja sistematske diskriminacije", navela je Eparhija, prema kojoj sve više Srba Policiju Kosova više ne vidi kao most poverenja, već kao "sredstvo pritiska, selektivne kontrole i sistematskog zastrašivanja". Eparhija je spomenula privođenje 37 osoba tokom obeležavanja Vidovdana 28. juna. Prema njenim rečima, Policija je maltretirala neke od privedenih, napominjući da je povodom ovih tvrdnji Ombudsman Kosova pokrenuo istragu. Policija je uzvratila da već više od jedne decenije garantuje bezbedno odvijanje stotina verskih ceremonija, hodočašća i aktivnosti Srpske pravoslavne crkve na celoj teritoriji Kosova. Pominjući slučaj Vidovdana, koji je obeležen na Gazimestanu kod Prištine, Policija je navela da je ceremonija protekla bez njenih intervencija i ometanja. "Policijske akcije preduzete nakon završetka ceremonije nisu bile usmerene protiv vernika, srpskog identiteta ili verskih obreda. Policijske mere su preduzete samo protiv lica za koja je postojala osnovana sumnja za ponašanje koje je sadržalo elemente raspirivanja mržnje, provociranja ili narušavanja javnog reda", navodi se u reagovanju Policije Kosova. Nakon privođenja 37 osoba 28. juna, u javnosti su se pojavile tvrdnje da su privedena lica bila izložena fizičkom i psihičkom maltretiranju od strane pojedinih policijskih službenika koji su ih, prema tim tvrdnjama, šamarali, prebijali, vređali i ponižavali, kao i primoravali da skandiraju "Kosovo Republika". Policija Kosova je saopštila da optužbe koje je iznela Eparhija o diskriminaciji i zastrašivanju Srba ne stoje, napominjući da u svom sastavu ima pripadnike svih zajednica koje žive na Kosovu. "Sam višenacionalni sastav Policije Kosova, mehanizmi civilnog i institucionalnog nadzora, kao i stalna saradnja sa međunarodnim bezbednosnim partnerima, isključuju svaku tvrdnju da Policija Kosova deluje na etničkoj, verskoj ili političkoj osnovi", navodi se u reagovanju Policije. Eparhija raško-prizrenska se požalila da je u poslednjih godinu dana zabeležen porast incidenata i kršenja zaštićenih zona oko verskih objekata. Prema navodima Eparhije, "brojni napadi, provale, krađe i skrnavljenja srpskih pravoslavnih hramova gotovo po pravilu nisu dobili delotvoran sudski i policijski epilog". "Ukazujemo na opasnu praksu Kosovske policije, koja se našla i u međunarodnim izveštajima, da napade protiv Crkve tretira kao oštećenja imovine ili vandalizme, kako bi sakrila razmere međuverskog i međuetničkog nasilja koje je na Kosovu i dalje prisutno i tolerisano", navela je Eparhija. Međutim, Policija je uzvratila da zaštita kulturne i verske baštine predstavlja "jednu od njenih najvažnijih odgovornosti". Prema rečima, Policije nakon prenosa nadležnosti sa KFOR-a, ona ima odgovornost da pruža bezbednost za objekte kulturne i verske baštine, dodajući da postoji 24 objekta koje policijski službenici čuvaju 24/7. Odgovarajući na optužbe o napadima i drugim aktima u pravoslavnim verskim objektima, Policija je navela da su 2024. godine bila 53 slučaja, a samo 16 od njih, odnosno 30 odsto, zabeleženo je u pravoslavnim objektima. U međuvremenu, 2025. godine zabeleženo je 10 slučajeva u pravoslavnim objektima kulturne i verske baštine. "Tokom perioda januar-jun 2026. godine, zabeležena su 34 slučaja: 27 slučajeva ili 79 odsto dogodilo se u muslimanskim objektima, pet slučajeva ili 15 odsto u pravoslavnim i dva slučaja ili šest odsto u katoličkim", saopštila je Policija, dodajući da se incidenti u verskim i kulturnim objektima u ogromnoj većini odnose na krađe. Pravoslavna crkva na Kosovu i njena imovina imaju pravnu zaštitu na Kosovu, na osnovu Zakona o specijalnim zaštićenim zonama. Ovaj zakon osigurava zaštitu srpskih pravoslavnih manastira, crkava i drugih verskih mesta na Kosovu, kao i zaštitu drugih kulturnih i istorijskih mesta koja su od posebnog značaja za srpsku zajednicu. Eparhija raško-prizrenska je u svom reagovanju pozvala međunarodnu zajednicu da ne smanjuje diplomatsko i bezbednosno prisustvo na Kosovu, jer je, kako je navela, to prisustvo ključno za srpsku zajednicu. Takođe, Eparhija je navela da svako "smanjenje postojećeg režima međunarodne zaštite koje se najavljuje može da bude ogroman faktor jačanja dalje nestabilnosti i ohrabrenje ekstremnim krugovima da nastave sa pritiscima na srpski narod i Crkvu". NATO je upozorio da će zbog poboljšanja bezbednosne situacije na Kosovu od sledeće godine biti smanjen broj pripadnika KFOR-a.