Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da policija sprovodi istragu nakon "tragične pucnjave" u drugom po veličini gradu u zemlji. Pet osoba je poginulo, a više od desetine ranjeno u pucnjavi u blizini glavnog trga u Krakovu, u južnoj Poljskoj, saopštila je policija. "U tom incidentu poginulo je pet osoba, dok je oko desetak drugih ranjeno", izjavio je u subotu za novinsku agenciju AFP portparol krakovske policije. Među povrijeđenima su i policijski službenici, a napadač je ranjen u sukobu sa policijom. Poljski premijer Donald Tusk objavio je na društvenoj mreži X da policija istražuje napad. Na lice mesta izašle su hitne službe, a na trg je sleteo helikopter hitne medicinske pomoći. Policija još uvek nije potvrdila identitet napadača niti njihov motiv, a okolnosti slučaja su i dalje predmet istrage.

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je kasno 6. novembra da su američke snage izvele ograničene napade na iranski sistem protivvazdušne odbrane na ostrvu Kešm, u Hormuškom moreuzu. Obraćajući se novinarima u West Palm Beachu na Floridi, Trump je operaciju opisao kao "manju", navodeći da su američke snage u svega nekoliko minuta uništile mali iranski protivvazdušni sistem. "Uništili su ga za otprilike 15 minuta, možda i pet", rekao je novinarima, ne otkrivajući tačnu lokaciju mete niti iznoseći dodatne operativne detalje. Njegove su izjave uslijedile nakon medijskih izvještaja o eksplozijama na ostrvu Kešm. Iranska poluslužbena novinska agencija Tasnim izvijestila je o prvim naznakama da su dvije rakete pogodile ostrvo Kešm, dok je državna novinska agencija IRNA prenijela izjave lokalnih svjedoka koji su naveli da su dva projektila pogodila područje Suze, nakon što se iznad tog područja čuo zvuk letjelice. Iranski mediji takođe su tvrdili da je iranska protivazdušna odbrana presrela i uništila američku bespilotnu letjelicu MQ-1 Predator iznad Kešma. U međuvremenu, Trump je izjavio da je Washington i dalje u kontaktu s Teheranom. Govoreći novinarima na Floridi, rekao je: "Razgovaramo s Iranom. Već neko vrijeme razgovaramo. Oni očajnički žele dogovor". Strateški važno ostrvo Kešm nalazi se na ulazu u Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata. Prema pisanju lista The Wall Street Journal, na strvu se nalaze veliko podzemno raketno postrojenje, pomorska baza i veliko postrojenje za desalinizaciju. Američke snage već su gađale ovo ostrvo tokom ranijih sukoba, a američki zvaničnci razmatrali su i mogućnost zauzimanja ove strateški važne lokacije.

Ukrajina se nada da bi privremeni prekid vatre, koji je omogućio dostavu humanitarne pomoći i evakuaciju civila iz grada Oleški, koji je pod ruskom okupacijom, mogao poslužiti kao model za šire napore ka deeskalaciji, izjavili su visoki zvaničnici. Visoki ukrajinski zvaničnici su, govoreći 6. novembra na konferenciji za novinare u Ambasadi Ukrajine u Vašingtonu, opisali ovu operaciju kao praktičnu provjeru mehanizama koji bi u budućnosti mogli pomoći u nadgledanju šireg primirja. Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec i David Arahamija, šef parlamentarne grupe predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavili su da je ova šestodnevna humanitarna inicijativa pokazala da, čak i usred tekućeg rata, dvije strane mogu da se dogovore o lokalizovanom prekidu vatre i da ga sprovedu uz međunarodno učešće. Operacija, koju je omogućila prva dama SAD Melanija Trump, podrazumijevala je privremeni prekid borbi u okolini Oleškija, u okupiranoj Hersonskoj oblasti u Ukrajini. To je omogućilo uklanjanje mina sa puteva, dopremanje humanitarne pomoći stanovnicima, kao i evakuaciju civila koji su željeli da odu. "Izabrali smo humanost umjesto rata", izjavila je Melanija Trump 5. novembra na događaju u Bijeloj kući posvećenom ovoj inicijativi. Lubinec je naveo da je ovaj prekid vatre, koji je počeo 27. oktobra u tri sata ujutru po kijevskom vremenu, a završio se kasno uveče 1. novembra, bio najduži takav aranžman otkako je Rusija u februaru 2022. godine pokrenula invaziju. On je ovu operaciju okarakterisao kao značajan pomak, ne samo zbog isporučene humanitarne pomoći, već i zato što je njome uspostavljen novi mehanizam za pregovaranje, nadgledanje i verifikaciju prekida vatre. Model 'Oleški'Operacija se odvijala u nekoliko faza, rekao je Lubinec. Nakon stupanja primirja na snagu, ruske snage su počele sa razminiranjem puteva koji vode ka Oleškiju, proces koji je trajao sve do 29. oktobra. Zatim je dopremljena humanitarna pomoć, uključujući hranu, lijekove, vodu za piće i specijalizovanu bolničku opremu. Lubinec i njegova ruska koleginica Jana Lantratova, u pratnji svojih timova i novinara iz Ukrajine, SAD i Rusije, potom su ušli u okupirani grad kako bi nadgledali raspodjelu pomoći i pružili podršku stanovnicima koji su željeli da se evakuišu. Stanovnicima su ponuđene tri opcije: da ostanu u Oleškiju i dobiju humanitarnu pomoć, da odu na teritoriju pod kontrolom Ukrajine ili da otputuju u Rusiju, odnosno na teritoriju pod ruskom kontrolom. "Svi ljudi koji su željeli da budu evakuisani iz Oleškija u Ukrajinu sada se nalaze u Ukrajini", rekao je Lubinec. Naveo je da je lično nadgledao proces evakuacije i razgovarao sa stanovnicima kako bi utvrdio da li su njihove odluke bile dobrovoljne. Neki su odlučili da ostanu uprkos nedostatku struje i grijanja, dok su drugi u početku ostali jer su sumnjali da će humanitarna misija biti uspješna. Lubinec je rekao da je njegova kancelarija u međuvremenu primila dodatne zahtjeve stanovnika koji traže evakuaciju, te je izrazio nadu da bi mogla biti organizovana još jedna operacija. Arahamija je rekao da ukrajinska delegacija razmatra proširenje ovog pristupa i na druge složene oblasti, mada je odbio da navede konkretne lokacije, uz obrazloženje da bi njihovo javno objavljivanje moglo da ugrozi pregovore sa Moskvom. Prema njegovim riječima, humanitarni aspekt bi se fokusirao na dva prioriteta: povratak ljudi čiji slučajevi još nisu riješeni, uključujući civile razdvojene od svojih porodica, kao i primjenu modela korišćenog u operaciji u Oleškiju na druge okupirane ili teško dostupne teritorije. Naveo je i da obje strane razmatraju mogućnost da humanitarne pregovore drže odvojeno od šireg političkog procesa, kako nesuglasice oko mirovnog sporazuma ne bi onemogućile napore usmjerene na pomoć civilima. 'Pilot-projekat' za nadgledanje šireg prekida vatreArahamija je istakao da inicijativa u Oleškiju, pored neposrednog humanitarnog učinka, predstavlja i praktičnu provjeru mehanizama za nadgledanje primirja, osmišljenih tokom ranijih rundi trilateralnih pregovora u kojima su učestvovale Ukrajina, Rusija i SAD. Napomenuo je da su ti razgovori rezultirali sveobuhvatnim dokumentom koji definiše način nadgledanja prekida vatre u slučaju postizanja šireg mirovnog sporazuma. Operacija u Oleškiju omogućila je stranama da u manjem obimu testiraju pojedine od tih principa, uključujući upotrebu dronova za nadzor terena i provjeru eventualnih kršenja primirja. "Jedno je sprovoditi teorijsku vježbu, a sasvim drugo vidjeti kako to funkcioniše u praksi, makar i u manjem obimu", rekao je Arahamija. Lubinec je naglasio da je ova operacija od posebnog značaja, budući da je on bio prvi ukrajinski zvaničnik koji je, od 2022. godine, ušao na teritoriju Ukrajine pod ruskom okupacijom u okviru zvanične humanitarne misije. Delegacija je takođe eksperimentisala sa nadzorom pomoću dronova i direktnom komunikacijom između ukrajinskih i ruskih vojnih predstavnika kako bi se pratilo poštovanje dogovora. Arahamija je rekao da je to iskustvo pomoglo da se pokaže kako se lokalizovana primirja mogu verifikovati, umjesto da se oslanja isključivo na suprotstavljene tvrdnje vojnih obavještajnih službi. Ukrajinska delegacija namjerava da iskoristi pouke iz Oleškija u narednoj rundi pregovora u Abu Dabiju, zakazanoj za sljedeću nedelju. Arahamija je takođe naveo da bi Kijev podržao uključivanje evropskih predstavnika u buduće aranžmane za nadzor, uz argument da bi Evropa trebalo da ima centralnu ulogu u svakoj posljeratnoj bezbjednosnoj arhitekturi. Kijev odbacuje izjednačavanje strana u slučaju deportovane djeceUkrajinski zvaničnici su se osvrnuli i na sastanak predsjednika Donalda Trumpa sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim u Bijeloj kući 5. novembra, koji je održan bez odgovarajućeg sastanka sa ukrajinskom delegacijom. Arahamija je izjavio da ukrajinska strana nije očekivala niti tražila sastanak sa Trumpom u okviru misije u Oleškiju, te da je susret sa Dmitrijevim posmatrala kao zaseban diplomatski kolosjek. Rekao je da ne vjeruje da se sastanak nužno direktno ticao Ukrajine, dodajući da je Kijev u redovnom kontaktu sa američkim i evropskim zvaničnicima zaduženim za nacionalnu bezbjednost. Na pitanje da li taj susret predstavlja pregovore o Ukrajini bez učešća same Ukrajine, Arahamija je ponovio da taj princip ostaje na snazi. Naveo je da je Vašington uglavnom obavještavao Kijev kada su razgovori sa evropskim ili ruskim predstavnicima doticali pitanja vezana za Ukrajinu. Arahamija je sugerisao da su američki pregovarači Jared Kushner i Steve Witkoff pokušavali da prošire diplomatski dijalog izvan najsloženijih teritorijalnih pitanja u Donbasu, usmjeravajući ga ka širem evropskom bezbjednosnom aranžmanu. Ideja je, kako je rekao, bila da se Rusija podstakne na razmatranje kompromisa u okviru šireg konteksta, mada je napomenuo da ostaje neizvjesno hoće li takav pristup uroditi plodom. Upitan o pominjanju povratka kako ukrajinske, tako i ruske djece, Lubinec je izjavio da Ukrajina nikada nije spriječavala ruske državljane, uključujući djecu, da napuste ukrajinsku teritoriju. Rekao je da Kijev pozdravlja pomoć Melanije Trump u vraćanju ukrajinske djece iz Rusije, ali je izrazio rezervu prema formulacijama koje sugerišu da se povratak ukrajinske i ruske djece odvija pod istim ili ekvivalentnim okolnostima. Dolazi zimaUprkos tome što je izrazio oprezan optimizam u pogledu humanitarne inicijative i naredne runde pregovora, Arahamija je upozorio da se širi rat intenzivira i da Ukrajinu očekuje naročito teška zima. Naveo je da učestali ruski napadi na elektroenergetsku infrastrukturu ugrožavaju ne samo snabdijevanje električnom energijom, već i vodovodne i kanalizacione sisteme, čime se povećava rizik od kriza u javnom zdravstvu. Ocijenio je da su diplomatski napori hitni, dodajući da je Ukrajina spremna za nove runde pregovora u Abu Dabiju, u nadi da će se postići određeni stepen deeskalacije. Arahamija je takođe iznio optimističniju procjenu izgleda Ukrajine da obezbijedi dodatnu finansijsku i vojnu pomoć od SAD, navodeći da vjeruje kako su se šanse za to najmanje udvostručile. Svoju procjenu djelimično je pripisao onome što je vidio kao smanjenje političkih prepreka u Vašingtonu, uz napomenu da konačni ishod ostaje neizvjestan. Ukrajinska delegacija je takođe odbacila navode da je Rusija iskoristila prekid vatre u Oleškiju kao paravan za značajna vojna pomjeranja. Lubinec je izjavio da su vojna vozila, uočena na snimcima iz tog perioda, bila dio dogovorene operacije razminiranja, te da su bila označena simbolima Crvenog krsta i žutim identifikacionim oznakama. Naveo je da su ukrajinski i ruski predstavnici bili u redovnom kontaktu tokom cijelog trajanja prekida vatre, kao i da su javno potvrdili da nijedna strana nije prekršila sporazum. Arahamija je dodao da je moguće da je došlo do određenog premještanja snaga u ograničenom obimu, ali je naglasio da nema naznaka da je to značajnije ugrozilo ukrajinske vojne položaje. Hitne evakuacijeLubinec je ispričao da je primio poruku od žene čija je teško bolesna majka ostala zarobljena u Oleškiju. Ženi je rečeno da njenoj majci možda preostaje još samo nekoliko nedelja života. Majka je evakuisana u Kijev, gdje se sada nalazi na bolničkom lječenju i gdje se, prvi put od 2022. godine, ponovo srela sa svojom kćerkom, rekao je Lubinec. "Moramo učiniti sve za ovaj sastanak", rekao je on. "Moramo pregovarati sa ruskom stranom. Moramo učiniti sve što je u našoj moći da spasemo naše ljude". Arahamija je priznao da su mnogi Ukrajinci ostali duboko skeptični prema diplomatskim inicijativama sa Moskvom, naročito stoga što su se ruski napadi nastavili u drugim dijelovima zemlje. Međutim, on je iznio stav da bi čak i ograničeno smanjenje nasilja moglo da otvori prostor za nešto značajnije.

Kandidat Studentske liste sa Kosova, Jugoslav Gašić, poručio je 7. novembra da nema saradnje sa Srpskom listom jer, kako je objasnio, "sa nekim ko je za sve vreme glavni i odgovorni krivac za ovakav položaj Srba, zaista nema nikakve saradnje". Više od jedne decenije, Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba, dominirala je političkim predstavljanjem te zajednice uz podršku vlasti u Beogradu. Ova partija je formirana uz podršku Srpske napredne stranke (SNS) i bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uz čiju je podršku do sada delovala na Kosovu. U Skupštini Kosova ima devet od deset poslanika rezervisanih za srpsku zajednicu, a na čelu je i svih opština sa srpskom većinom na Kosovu. Gašić je ponovio ono što je 29. oktobra rekao za lokalni Radio Kim sa Kosova. "Srpska lista je bila izvođač radova SNS-a na teritoriji Kosova i Metohije, sa apsolutno katastrofalnim rezultatima. Ne želimo bilo kakav kontakt i bilo kakvu saradnju sa njima", rekao Gašić je za lokalni Radio Kim sa Kosova. "Imaju određene institucionalne položaje na koje mi ne možemo da utičemo, ali im ti položaji neće biti zaštita od potencijalne krivične odgovornosti za dela koja su uradili. Postoje različiti mehanizmi, ono što je najbitnije biće kontrolisani", rekao je Gašić, za Radio televiziju Srbije (RTS). Kako je dodao, "mislim da je svakome jasno da onaj ko je krivac za ovu situaciju u kojoj se nalazi srpski narod nema nikakvo moralno pravo da priča o tome šta će neko da uradi, a mogu da poručim narodu da bude apsolutno spokojan, neće se sigurno prekidati bilo kakva finansijska pomoć". "Poruka ovdašnjim Srbima jeste da u ovom periodu tranzicije dok još nismo preuzeli efektivno vlast ne podležu različitim glasinama koje dolaze iz Srpske liste, da će ostati bez zarada, bez socijalne pomoći, da ćemo mi zaboga izdati Kosovo i tako dalje", istakao je Gašić. Govoreći o odnosu odlazeće vlasti u Beogradu prema Srbima na Kosovu, rekao da je ona pričala kako brine o svom narodu, deklarisala se kao patriotska, a zapravo je izdavala nacionalne interese tamošnjih Srba. Naveo je da će predstavnici nove vlasti preispitati šta je sve dogovoreno Briselskim i drugim međunarodnim sporazumima, kako bi mogli da deluju i ispravili sve negativno, a što je moguće ispraviti. "Svesni smo apsolutno činjenice kako se bivša vlast (u Beogradu) ophodila prema narodu na Kosovu i Metohiji, oduzeto im je dostojanstvo, pritiskanje, nametanje političke volje, ucenjivanja radnim mestom. Ako ništa drugo, očekujem da veoma brzo kao neke prve rezultate vidimo oslobađanje i slobodu naroda da bar iskaže svoje mišljenje i da na taj način vrati svoje dostojanstvo koje je izgubio", naveo je Gašić. Studentska lista osvojila je 52,54 posto glasova na izborima 25. oktobra, dok je Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića dobila 39,29 posto. Pobeda studentskog pokreta okončala je 14-godišnju vladavinu Aleksandra Vučića, koji je poraz priznao odmah nakon zatvaranja biračkih mesta. Očekuje se da Studentska lista samostalno formira novu vladu Srbije, ali još nije poznato ko će biti njen kandidat za premijera niti je predstavila jasan politički program. Srpska lista, saopštila je da "prima k znanju" rezultate parlamentarnih izbora u Srbiji, na kojima je pobedu odnela Studentska lista.

Kijev je 7. novembra pretrpio velika oštećenja i poremećaje u radu javnih službi, nakon što je Rusija lansirala 172 jurišna drona i 36 balističkih raketa na ukrajinsku prijestonicu i druge regione, gađajući energetsku infrastrukturu, stambene objekte i jedan od glavnih mostova preko rijeke Dnjepar. Prema navodima Ratnog vazduhoplovstva Ukrajine, u napadima su oštećeni energetski objekti, stambene zgrade i ključna saobraćajna infrastruktura, zbog čega su dijelovi glavnog grada ostali bez struje, grijanja i vode. Gradonačelnik Vitalij Kličko opisao je energetsku situaciju kao "izuzetno tešku" nakon udara na infrastrukturu u Kijevskoj i Žitomirskoj oblasti. Oštećeno je i nekoliko stambenih zgrada, vrtić, kao i jedan nestambeni objekat. U Kijevu je povrijeđeno pet osoba, među kojima i jedan četrnaestogodišnjak. Pogođen je i Sjeverni most, jedan od glavnih mostova u glavnom gradu koji prelazi preko rijeke Dnjepar, zbog čega je privremeno zatvoren za saobraćaj. Kličko je izjavio da su u napadu oštećeni kolovoz, kontaktna mreža za trolejbuse i dalekovodi. Od siline eksplozije oštećeno je i pet kamiona parkiranih u blizini. Gradonačelnik je objavio snimak na kojem se vide oštećenja na kolovozu i zaštitnim ogradama mosta, dodajući da su radovi na popravci već počeli. Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je napad, tvrdeći da je most korišćen za transport oružja i vojne opreme za Oružane snage Ukrajine. U drugim dijelovima Ukrajine, u ruskim napadima na četiri okruga u Dnjepropetrovskoj oblasti tokom noći, poginula je jedna osoba, dok su četiri povrijeđene, uključujući jedanaestogodišnju djevojčicu, saopštila je Državna služba za vanredne situacije te zemlje. Zelenski: 'Ukrajina ne smije biti ostavljena sama'U objavi na Telegramu od 7. novembra, propraćenoj fotografijama koje prikazuju velika razaranja nastala u napadima tokom noći, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski naveo je da je Rusija lansirala 172 drona i 36 balističkih raketa, usmjerivši ih na Kijev i druge regione. On je izjavio da su na meti bile trafostanice koje povezuju nuklearne elektrane Rivne i Hmeljnicki sa Kijevom i centralnim dijelovima Ukrajine, a prema izvještajima, oštećene su i dodatne trafostanice u Viničkoj, Žitomirskoj, Rivnenskoj, Harkovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti. Zelenski je pozvao Vašington da, putem Kongresa, pojača podršku Ukrajini, uz veće jedinstvo po pitanju njene bezbjednosti, osudu ruske agresije i pojačavanje sankcionog pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Dok Rusija pokušava da Kijev, grad sa milionskim stanovništvom, kao i cijelu zemlju, gurne u potpuni mrak, Ukrajina ne smije biti ostavljena sama", napisao je Zelenski. "Odlučnost i dosljednost Amerike u pružanju podrške Ukrajini od velikog su značaja za približavanje mira", dodao je on. Rusija se protivi pozivima na djelimičan ili potpun prekid vatre, navodeći da će borbe prestati tek kada se postigne sveobuhvatan mirovni sporazum. Uoči potencijalno surovih zimskih mjeseci, Rusija je intenzivirala udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, kao i napade na civilne objekte. Ukrajina gađa ciljeve unutar RusijeKijev nastavlja sa odmazdom usmjerenom na rusku energetsku infrastrukturu, za koju tvrdi da služi kao podrška ruskom ratu protiv Ukrajine. Posljednjih mjeseci širom Rusije zabilježeni su nestašice energenata i dugi redovi na benzinskim pumpama. Tokom noći 6. na 7. novembar, Ukrajina je izvela napade na nekoliko ruskih postrojenja povezanih sa naftnom industrijom i vojnom proizvodnjom. Generalštab Ukrajine potvrdio je da su njihove raketne snage, koristeći obalske raketne sisteme Neptun, izvele napad na rusko vojno-industrijsko preduzeće JSC Proton-Electrotex u Orjolu, koje proizvodi elektronske i optoelektronske komponente. Ukrajinska vojska navodi da proizvodi ove kompanije uključuju komponente koje se koriste u ruskim balističkim raketama Iskander-M i sistemima krstarećih raketa. Kijev je saopštio da bi ovaj napad mogao da oteža rusku proizvodnju oružja koje se koristi protiv ukrajinskih gradova. Vlasti Orlovske oblasti izvestile su o oštećenjima na skladištima i proizvodnim pogonima komercijalnih preduzeća, kao i na tri privatne kuće. U ruskoj Saratovskoj oblasti, nakon napada ukrajinskih dronova, izbio je požar u Saratovskoj rafineriji nafte, prema navodima nezavisnog ruskog medija ASTRA i ukrajinskih kanala za praćenje situacije. Guverner oblasti Roman Busargin potvrdio je oštećenja na civilnoj infrastrukturi i iznio preliminarne informacije o žrtvama. Takođe je prijavljeno da je oštećeno i nekoliko stambenih zgrada. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći oborili 411 ukrajinskih dronova. Ovaj podatak nije nezavisno potvrđen. Trilateralni pregovori u Abu DabijuNajnovija eskalacija događa se samo nekoliko dana uoči planiranih trilateralnih pregovora između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država, koji će biti održani u Abu Dabiju 10. i 11. novembra. Kako prenosi agencija Interfaks, rusku delegaciju na pregovorima činiće pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski, zamjenici ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, kao i Igor Kostjukov i Jurij Žigarlovski iz Generalštaba Oružanih snaga Rusije. Prema izvještajima ukrajinskih medija, ukrajinsku delegaciju predvodiće Rustem Umerov, šef Vanjske obavještajne službe Ukrajine i bivši ministar odbrane. U delegaciji će takođe biti šef Kancelarije predsjednika Kirilo Budanov, šef poslaničke grupe Sluga naroda David Arahamija, savjetnik predsjednika za komunikacije Dmitro Litvin, kao i prvi zamjenik šefa Kancelarije predsjednika Sergij Kislica.

Stejt department SAD nudi nagradu od 20 miliona dolara za informacije o iranskom nuklearnom programu, uključujući obavještajne podatke o njegovim "postrojenjima, opremi i povezanom osoblju", saopšteno je kasno 6. novembra. U saopštenju programa Stejt departmenta "Nagrade za pravdu" (Rewards for Justice – RFJ) navodi se da informacije o osoblju uključuju i "pojedince iz naučne zajednice". !Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je 2025. godine izveijstila da Iran obogaćuje uranijum do 60 odsto čistoće, što je nivo koji predstavlja mali tehnički korak do 90 odsto, koliko je potrebno za izradu nuklearnog oružja", navodi se u saopštenju. "Iran je jedina država koja ne posjeduje nuklearno oružje, a koja proizvodi uranijum tako visokog stepena obogaćenosti. Prema procjenama stručnjaka, ova količina bi, ukoliko bi se dodatno obogatila, mogla biti dovoljna za izradu nekoliko komada nuklearnog oružja". Predsjednik SAD Donald Trump često je isticao da je sprječavanje Teherana da dođe do nuklearnog oružja bio ključni cilj rata koji je, zajedno sa Izraelom, pokrenut protiv Irana 28. februara. Trump je takođe često naglašavao da je iranski nuklearni program uništen u vazdušnim udarima SAD i Izraela. Ranije je Trump kao ciljeve naveo i druge aspekte, poput eliminisanja sposobnosti Irana da izvodi vojne operacije, kao i ponovnog otvaranja strateški važnog moreuza Hormuz za pomorski saobraćaj. Kako se navodi na internet stranici Stejt departmenta, program "Nagrada za pravdu" pokrenut je 1984. godine radi borbe protiv međunarodnog terorizma. Njegov opseg je u međuvremenu proširen i sada obuhvata informacije o stranom miješanju u izbore u SAD, zlonamjernim sajber aktivnostima, kao i o Sjevernoj Koreji.

Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je 6. novembra uređenu optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Adnana Kasapovića, vozača tramvaja, zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja. U ovoj saobraćajnoj nesreći smrtno je stradao jedan pješak, maloljetna osoba zadobila je teške tjelesne povrede opasne po život, dok je još jedna osoba lakše povrijeđena. Prema navodima iz optužnice, Kasapović se tereti da je 12. februara 2026. godine, oko 12 sati, u Sarajevu, upravljajući tramvajem neprilagođenom brzinom, ušao u krivinu na raskrsnici ulica Prva transferzala i Zmaja od Bosne. Prema navodima optužnice, vozač je nastavio povećavati brzinu tramvaja, iako je bio dužan prilagoditi brzinu uslovima saobraćaja i karakteristikama tramvajske pruge. "Preporučena brzina za ulazak u krivine i frekventne raskrsnice utvrđena je do 15 km/h. Prilikom ulaska u krivinu, a pri brzini od 63,7 km/h, došlo je do iskakanja tramvaja iz šina, njegovog nekontrolisanog kretanja, udara u automobil, metalni stub i zaštitnu ogradu tramvajskog stajališta, a potom i u pješake koji su se nalazili na stajalištu", navodi se u saopštenju Kantonalnog suda. Tužilaštvo će navode iz optužnice dokazivati na glavnom pretresu saslušanjem 67 svjedoka, 12 vještaka saobraćajne, mašinske, elektroenergetske struke i izvođenjem više od 200 materijalnih dokaza. U optužnici je predloženo da se optuženom zabrani upravljanje bilo kojim prevoznim sredstvom u trajanju od pet godina, računajući od dana pravosnažnosti odluke i zabrani upravljanje tramvajem i drugim vozilima javnog gradskog, prigradskog i međugradskog prometa, u trajanju od deset godina, računajući od dana pravomoćnosti odluke.

Anis Kalajdžić osuđen je na 45 godina zatvora zbog ubistva Aldine Jahić prošle godine. Radi se o prvostepenoj presudi. Ovo je prva presuda koju je izrekao Kantonalni sud u Mostaru od kada je u bh. entitetu Federacija BiH izmijenjen Krivični zakon u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Prema optužnici, Kalajdžić je 16. novembra 2025. godine na autobuskoj stanici na Trgu Ivana Krndelja u Mostaru iz vatrenog oružja usmrtio bivšu djevojku Aldinu Jahić, nakon višemjesečnih prijetnji i uznemiravanja. Tužilaštvo navodi da je oštećena pokušala pobjeći i zatražiti pomoć građana i policije, ali ju je optuženi pronašao u ugostiteljskom objektu, gdje joj je hicem u glavu nanio smrtonosne povrede. Istragom je utvrđeno da je Kalajdžić ranije u više navrata prijetio bivšim partnerkama, dolazio pred njihove stanove i slao poruke prijetećeg sadržaja, a da je kobne večeri neovlašteno posjedovao pištolj kojim je izvršio ubistvo. Ubistvo Aldine Jahić jedan je u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini posljednjih godina, na koje organizacije civilnog društva upozoravaju kao na ozbiljan društveni problem. U bh. entitetu Federacija BiH je 2025. godine izmijenjen Krivični zakon Federacije BiH u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Predviđene su kazne od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora. Zbog učestalih ubistava žena i pod pritiskom javnosti, bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine je u aprilu 2025. godine usvojio i izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Njime su, uz ostalo, proširene ovlasti policije koja ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja. Zakon je, također, predvidio uvođenje elektronskog nadzora s ciljem efikasnijeg praćenja osoba kojima je, kao u slučaju Tarika Prusca, zabranjen prilazak žrtvi. U Krivičnom zakonu drugog bh. entiteta, Republici Srpskoj, femicid ne postoji kao zasebno djelo. Nema jedinstvene baze o broju slučajeva femicida u zemlji. Prema podacima nevladinih organizacija u BiH godišnje prosječno bude ubijeno 11 žena. Od početka 2023. do kraja 2024. godine je ubijeno 35 žena.

Republička izborna komisija (RIK) proglasila je konačne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra prema kojima sedam lista ulazi u Skupštinu Srbije. Prema konačnim rezultatima, Studentska lista će na osnovu osvojenih 2.354.417 glasova imati 140 mandata od ukupno 250 mesta u Narodnoj skupštini. Lista Ujedinjena Srbija bivšeg predsednika Aleksandra Vučića imaće 103 mandata (1.731.323 glasova). Studentska lista i Ujedinjena Srbija su jedine liste koje su prešle cenzus od tri odsto, dok su ostale partije koje su ušle u parlament iz redova manjinskih zajednica za koje važi takozvani prirodni prag za šta je potrebno dosta znatno niži procenat glasova. Po dva mandata će imati Savez Vojvođanskih Mađara (35.461 glas) i Albanska koalicija (27.673 glasa) Po jedan mandat će imati Lista Rasim Ljajić - Ljudski (20.638 glasova), SDA - Čuvari Sandžaka (12.596 glasova) i Usame Zukurlić - Pokret za ujedinjenje (12.440 glasova). Prema podacima RIK-a, glasalo je 4.441.636 birača. Ukupno je evidentirano 4.385.065 važećih glasačkih listića. RIK je dužan da u roku od 10 dana od objavljivanja ukupnog izveštaja o rezultatima izbora rešenjem dodeli mandate kandidatima po redosledu na izbornim listama. Mandati se potvrđuju na prvoj sednici novog saziva parlamenta koju zakazuje predsednik Skupštine iz prethodnog saziva što je Ana Brnabić iz Vučićeve Srpske napredne stranke, ujedno i vršiteljka dužnosti predsednika Srbije. Nova skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od proglašenja konačnih rezultata. Od konstituisanja Skupštine teče rok od 90 dana za izbor Vlade.

Rektorski kolegijum Univerziteta u Severnoj Mitrovici, koji radi po srpskom sistemu, saopštio je da se akademska zajednica ne sme pretvarati u prostor "političkih nadmetanja", te da rektor, prorektor i uprava fakulteta svoje funkcije obavljaju savesno i odgovorno. Ovaj univerzitet je tako reagovao na zahtev 24 nastavnika, među kojima su i kandidati na Studentskoj listi koja je pobedila na izborima u Srbiji, da rektor i prorektor podnesu ostavke zbog "narušavanja autonomije Univerziteta, političkih pritisaka na zaposlene i dopuštanja stranačkog uticaja". "Smatramo da je rukovodstvo Univerziteta svojim postupcima ugrozilo akademske slobode, dostojanstvo nastavničke profesije i budućnost institucije od neprocenjivog značaja za opstanak srpskog naroda na Kosovu i Metohiji", navodi se, između ostalog, u obrazloženju zahteva grupe nastavnika Univerziteta. S druge strane, Rektorski kolegijum navodi da univerzitetske funkcije "nisu predmet političke raspodele, već akademske i institucionalne odgovornosti". "Ukoliko se svi zalažemo za očuvanje autonomije Univerziteta, onda ga moramo odbraniti od različitih političkih uticaja doslednim poštovanjem zakona, akademskih kriterijuma i institucionalnih procedura, a ne od njega stvarati poligon za politička nadmetanja", navedeno je u reakciji. Na optužbe da je podržavao stavove i odluke Srpske liste, vršio pritisak na zaposlene radi obezbeđivanja podrške Srpskoj naprednoj stranci i bivšem predsedniku Aleksandru Vučiću, Univerzitet u Severnoj Mitrovici odgovara da je jedno poštovati državnu politiku i institucionalni okvir Srbije, a drugo stranačko delovanje. "Postupanje u skladu sa državnom politikom i važećim pravnim okvirom ne može se samo po sebi tumačiti kao političko angažovanje ili zloupotreba akademske funkcije." Visoki funkcioneri Srpske liste deo su Univerziteta u Severnoj Mitrovici, koji je nakon izmeštanja iz Prištine 1999. godine nastavio da funkcioniše u sistemu Srbije. Tako je Tanja Vujović, inače potpredsednica Skupštine Kosova ispred Srpske liste, dekan Ekonomskog fakulteta, dok je predsednik Srpske liste Zlatan Elek prodekan Medicinskog fakulteta. Sada kandidati na Studentskoj listi i grupa nastavnika koja ih podržava smatraju da su rezultati izbora u Srbiji pokazali da su građani glasali za promene, a da je Univerzitet u Severnoj Mitrovici, umesto studenata koji su pokrenuli antivladine proteste, podržavao vlast. Rektorski kolegijum Univerziteta, pak, zaključuje da političko opredeljenje pojedinca nije bilo ni privilegija ni prepreka u sprovođenju akademskih procedura. Podseća da predstavnike osnivača u Savetu Univerziteta imenuje Vlada Republike Srbije i da Univerzitet ne učestvuje u procesu predlaganja i izbora tih članova. Prema podacima koji se mogu videti na sajtu Univerziteta u Severnoj Mitrovici, najmanje pet članova Srpske liste, uključujući predsednika te stranke Zlatana Eleka, članovi su Saveta Univerziteta kao predstavnici Republike Srbije. Jedan od članova ovog saveta je i Goran Rakić, bivši predsednik Srpske liste, koji je potom bio poslanik u Skupštini Srbije ispred Srpske napredne stranke. Savet Univerziteta je organ upravljanja i čini ga 19 članova, od kojih je 10 predstavnika fakulteta, šest predstavnika osnivača, odnosno Vlade Srbije, i tri predstavnika iz reda studenata.