Budući mađarski premijer Peter Mađar izjavio je nakon sastanka sa liderom Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balintom Pastorom, da će vojvođanski Mađari i dalje moći da računaju da podršku Budimpešte. "Pod vladom Tise, stečena prava će ostati netaknuta, a u toku daljeg jačanja mađarsko-srpskih odnosa, primarna briga će uvek biti dalje olakšavanje položaja Mađara koji žive u Srbiji", napisao je Mađar na Tviteru. Ali je naveo i da je istovremeno, Pastoru jasno stavio do znanja da se očekuju fundamentalne promene u transparentnosti i efikasnosti korišćenja resursa iz matice. "I nećemo prihvatiti da vojvođanski mađarski mediji, koji dobijaju podršku iz matice i koje kontroliše SVM, služe kao direktan kanal za propagandu Fidesa", pručio je Mađar. Dodao je da je Pastoru rekao i da će vlada Tise istražiti korišćenje podrške iz matice unazad deset godina, ali ispitati i izborne zloupotrebe koje su se dogodile u vezi sa glasanjem putem pošte. Mađar je naveo i da je rado prihvatio poziv Pastora da poseti sunarodnike u Vojvodini. "Prema mojim planovima, posetiću našu mađarsku braću i sestre u Vojvodini u nekom trenutku tokom leta", najavio je Mađar. Šta je rekao Pastor?Balint Pastor, lider SVM-a i dugodidišnji saveznik odlazećeg mađarskog premijera Viktora Orbana naveo je da će nastaviti saradnju i sa novom vladom Mađarske u interesu mađarske zajednice. Pastor je na Instagramu napisao da je razgovor bio otvoren, iskren i da daje razlog za optimizam. "Saglasili smo se da cilj nacionalne politike i ubuduće treba da bude da pripadnici naše zajednice mogu da napreduju u svom rodnom kraju, da ostvaruju svoja prava, a da naše institucije funkcionišu uspešno i efikasno", naveo je Pastor. Dodao je i da su razgovarali o glasanju putem pošte. "Istakao sam da je ceo proces podložan proveri, da nemamo šta da krijemo i da je sve sprovedeno u skladu sa važećim propisima Mađarske i Srbije", rekao je. Pastor je napisao i da se trošenje sredstava i do sada proveravalo i da će se proveravati i ubuduće. Peter Mađar i njegova stranka Tisa ubedljivo su pobedili dosadašnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana i njegov Fides na parlamentarnim izborima 12. aprila. SVM i Pastor su dugogodišnji saveznici Orbana i pred mađarske izbore lobirali su kod građana sa dvojnim državljanstvom u Srbiji da glasaju za Fides.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Saudijsku Arabiju na bezbjednosne razgovore, što predstavlja njegovu drugu posjetu tom regionu od početka američko‑izraelskog rata s Iranom, koji je sada pod primirjem, dok Rusija nastavlja da izvodi smrtonosne napade na Ukrajinu. "Danas unapređujemo naše dogovore sa Saudijskom Arabijom u oblastima bezbjednosti, energetike i infrastrukture. Važno je da jačanje bude obostrano", napisao je Zelenski na mreži X 24. aprila. Posjeta ukrajinskog predsjednika dolazi gotovo mjesec dana nakon što su Kijev i Rijad potpisali sporazum o saradnji u oblasti odbrane, u trenutku kada su talasi uzastopnih odmazdnih napada iz Irana bili usmjereni na civilnu i energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka. Nakon što je od početka udara prvih dronova Shahed u Zalivu osigurala niz bilateralnih sporazuma s evropskim državama - uključujući zajedničku proizvodnju dronova s Njemačkom - Ukrajina nastoji da u region prenese svoje u borbama provjerene tehnologije i vojno iskustvo. Tehnologija dronova Shahed, koja potiče iz Irana, već dugo predstavlja okosnicu ruske domaće proizvodnje bespilotnih letjelica, nakon što je Teheran Moskvi tokom prvih godina njenog potpunog rata protiv Ukrajine isporučivao vojnu opremu i tehničko znanje. Rusija je od tada često istovremeno lansirala oko 100 dronova tipa Shahed prema Ukrajini. Kao odgovor, Kijev je razvio isplative presretačke dronove, navodeći da ta tehnologija omogućava neutralisanje oko 90 posto nadolazećih letjelica. I Teheran i Moskva javno su iskazali skepsu u pogledu koristi koju bi ukrajinska podrška zemljama Zaliva mogla donijeti, pri čemu je iranski izaslanik u Ukrajini takvu pomoć opisao kao "ništa više od šale i demonstrativnog gesta". Nezavisno od toga, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Zelenski posljednja osoba od koje bi tražio pomoć u vojnim naporima Washingtona u vezi s Iranom, uprkos izvještajima da su Sjedinjene Američke Države o tom pitanju vodile razgovore s Ukrajinom. Nekoliko dana prije posljednje posjete ukrajinskog predsjednika Saudijskoj Arabiji, Reuters je, pozivajući se na pet izvora upoznatih s tom temom, izvijestio da su Sjedinjene Američke Države predstavile ukrajinske dronove u svojoj ključnoj vazdušnoj bazi u Saudijskoj Arabiji. U međuvremenu, na sopstvenim linijama fronta, Ukrajina i dalje trpi smrtonosne ruske vazdušne napade, koji su se tokom protekle sedmice dešavali gotovo svakodnevno. Prema riječima regionalnog guvernera Serhija Lisaka, u napadu na ukrajinski veliki južni lučki grad Odesu 24. aprila poginuo je bračni par, oboje stari 75 godina, dok je još 17 osoba povrijeđeno. Jedna stanovnica Odese izjavila je za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa da je bila prekrivena krvlju nakon što je eksplozija izbacila prozor i okvir u njenom stanu. "Eksplozija je izbacila prozor i okvir pravo na mene… Sve je padalo. Bila sam prestravljena", rekla je ona na mjestu događaja. Odvojeno, Moskva i Kijev saopštili su da su 24. aprila razmijenjena 193 ruska i ukrajinska ratna zarobljenika. Predsjednik Ukrajine rekao je da među onima koji su se vratili u Ukrajinu ima vojnika, graničnih policajaca i policajaca koji su bili ranjeni ili su se u Rusiji suočavali s krivičnim optužbama. U izjavi za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa, ombudsman te zemlje Dmitro Lubinets naveo je da su povratnici bili zatočeni u ruskoj republici Čečeniji. Lubinets je dodao da većina njih nije bila zvanično potvrđena kao ratni zarobljenici od strane Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, te da se jedna od osoba vodila kao nestala.

Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić osuđeni su na doživotni zatvor pred Osnovnim sudom u Prištini zbog oružanog napada u Banjskoj na severu Kosova, dok je Dušan Maksimović osuđen na 30 godina zatvora. Na objavljivanju presude za napad u Banjskoj kod Zvečana, koji je izvršen 24. septembra 2023, kada je ubijen narednik Kosovske policije Afrim Bunjaku, bio je prisutan samo Dušan Maksimović. Kosovo je napad okarakterisalo kao teroristički akt i optužilo Srbiju za umešanost, dok je Beograd odbacio tvrdnje vlasti u Prištini. Sudija Ngadhnjim Arrni rekao je, čitajući odluku suda, da su sva trojica kriva i naveo da je cilj oružane grupe u Banjskoj bio destabilizacija osnovnih struktura Kosova. "Kroz dobro organizovan plan pokušali su da odvoje severni deo teritorije Kosova i pripoje ga Srbiji", rekao je on. Trojica optuženih su deo grupe od 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, tadašnjeg potpredsednika Srpske liste, najveće srpske stranke na Kosovu, koji je u optužnici opisan kao "šef terorističke grupe". Sud je odlučio da razdvoji krivični postupak protiv Spasojevića, Tolića i Maksimovića, koji su u pritvoru od septembra 2023. godine i odbio zahtev Specijalnog tužilaštva Kosova za suđenje u odsustvu za još 42 osobe. Oni se nalaze u bekstvu, a za njima je Kosovo raspisalo Interpolovu poternicu. Šta je rekao tužilac?Nakon izricanja presude, specijalni tužilac Naim Abazi rekao je da je odluka manjkava, jer njome nije obuhvaćen i ostatak optuženih, uključujući Milana Radoičića, ali je dodao da Tužilaštvo ulaže sve napore da oni budu izvedeni pred lice pravde. Ocenjujući ovaj slučaj kao najkompleksniji na Kosovu, Abazi je rekao da je presuda poruka svima koji pokušavaju da počine takva dela da će se suočiti "sa zasluženom kaznom". Na pitanje kako Specijalno tužilaštvo namerava da izvede pred lice pravde glavnog optuženog, Milana Radoičića, Abazi je rekao da će biti iskorišćeni međunarodni mehanizmi, poput Interpola. "Srbija će svakako sarađivati jer pravda, u ovom slučaju, nema nikakve veze sa politikom. Nema kompromisa sa pravdom", rekao je Abazi medijima nakon izricanja presude. Što se tiče odluke o Maksimoviću, Abazi je rekao da će presuda biti razmotrena i da će biti uložena žalba. Šta kaže odbrana?Advokat Blagoja Spasojevića, Ljubomir Pantović, ocenio je da je kazna "prestroga", te da je izvan Zakona o krivičnom postupku i pravila odmeravanja kazne. "Sudsko veće nije imalo snage da se odupre konstantnom pritisku kosovske javnosti i očekivanjima kada je u pitanju slučaj Banjska", rekao je on i dodao da će uložiti žalbu na presudu. Jovana Filipović, advokatica Dušana Maksimovića, izjavila je da je njen klijent osuđen za upotrebu oružja iako je, kako je rekla, DNK nalaz barutnih čestica bio negativan na njega. "Ovakvom presudom pregaženi su svi pravni principi krivičnog prava, sigurna sam da će je veće Apelacionog suda pažljivije razmotriti i doneti presudu zasnovanu na zakonu a ne na očekivanjima", rekla je ona. Miloš Delević, koji je branio Vladimira Tolića, takođe je ocenio da je sud "podlegao pritisku javnosti", te da je kvalifikacija krivičnih dela bila "politička". "Nema elemenata krivičnog dela terorizam, a pogotovo nema elemenata za drugu tačku optužnice otcepljenje severnog dela Kosova. Mi ćemo se žaliti na ovu odluku", rekao je on. Reakcije vlasti u PrištiniMinistar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla), rekao je da presuda protiv trojice optuženih predstavlja prvi korak ka pravdi za ubijenog policajca Afrima Bunjakua. On je dodao da svi optuženi za oružani napad u Banjskoj treba da se suoče sa maksimalnim kaznama. "Pravda za Banjsku ne završava se ovde. Ona će biti potpuna tek kada svi odgovorni budu izvedeni pred lice pravde, na čelu sa Milanom Radoičićem", napisao je Svečlja na Facebooku. On je ocenio da napad u Banjskoj nije bio izolovani čin, već "organizovana operacija uz državnu podršku Srbije, sa ciljem ugrožavanja ustavnog poretka i aneksije dela teritorije Kosova". "Danas je jasno: kriminalne i paravojne strukture na severu su razmontirane. Ustavni poredak je zaštićen. Sada ostaje da se Srbija pozove na odgovornost za svoju političku, finansijsku i logističku ulogu u ovoj agresiji", napisao je on. Predsednica Skupštine Kosova i vršilac dužnosti predsednika Kosova Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu), poručila je da je presuda "dokaz da napad na Policiju Kosova, ustavni poredak i na bezbednost naše zemlje neće ostati nekažnjen". "Međutim, pravda za teroristički napad u Banjskoj se ne završava ovde. Ona će biti potpuna tek kada svi odgovorni, na čelu sa Milanom Radoičićem, budu izvedeni pred lice pravde", navela je ona. Šta kaže Srpska lista?Srpska lista, najveća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, osudila je presudu u slučaju Banjska uz ocenu da nisu predstavljeni "validni dokazi", te da nije utvrđena individualna odgovornost. "Ova presuda neće zadovoljiti pravdu ni oštećene – ona predstavlja odmazdu koja dodatno ugrožava bezbednost i prava srpskog naroda", navodi se u saopštenju. Ovo je prvi put da Srpska lista reaguje povodom oružanog napada u Banjskoj i do sada se nije ni distancirala od svog bivšeg potpredsednika Radoičića. Kako se navodi u saopštenju, "posebno zabrinjava činjenica da se Srbima na Kosovu i Metohiji olako pripisuju najteže kvalifikacije, poput terorizma i kriminala, bez stvarnog utemeljenja u dokazima". Pozvali su međunarodnu zajednicu da reaguje i obezbedi poštovanje vladavine prava i garantuje jednaka prava za sve građane, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Reakcije u BeograduPredsednik vladajuće Srpske napredne stranke Miloš Vučević ocenio je na društvenoj mreži X da je presuda "skandalozna". "Progonu nema kraja, kao ni ćutnji stranaca koji sve ovo i odobravaju. Nema kraja ni našoj borbi. Nećemo se smiriti dok utamničene ne oslobodimo", napisao je Vučević. Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije ocenila je da je prvostepena presuda suda u Prištini zbog tragičnih događaja u Banjskoj "drakonska". U saopštenju je navedeno da je doneta "pod direktnim političkim pritiskom Aljbina Kurtija i antisrpskog režima u Prištini koji od samog početka procesa vrši medijsku, političku i svaku drugu stigmatizaciju i kriminalizaciju uhapšenih Srba". Navedeno je da su "tragični događaji u Banjskoj bili posledica višegodišnjeg terora režima Aljbina Kurtija nad srpskim narodom na severu Kosova". Kancelarija je u saopštenju upitala i zbog čega niko nije odgovarao zbog stradanja trojice Srba tokom napada. RSE je zatražio komentar na presudu i od Vlade Srbije i predsednika države Aleksandra Vučića. Prelević: Jako neprijatno za SrbijuBeogradski advokat Božo Prelević rekao je za RSE, povodom donošenja presude za Banjsku, da je to jako neprijatno za Srbiju i da je teško sagledati posledice u ovom trenutku. "Ne sumnjam da će drugostepeni sudovi na Kosovu potvrditi takvu presudu i onda će se ponovo postaviti pitanje pružanja zaštite Radoičiću", naveo je on. Prelević je ocenio i da se Srbija u ovom predmetu pravno delegitimisala. "I vrlo jasno pokazala da se to (napad u Banjskoj) nije odigralo tako što je to bila Radoičićeva ekskurzija". Dodao je da je veliko pitanje šta se tačno time htelo, ali da je oružani napad naneo užasnu štetu Srbima na Kosovu. Komentarišući visinu kazne, ocenio je da je "dosta stroga kazna zatvora" jer osuđeni nisu bili organizatori napada. Šta piše u optužnici?Prema navodima Tužilaštva, optuženi se sumnjiče da su, upotrebom nasilja i teškog naoružanja, pokušali da otcepe ​severni deo Kosova i pripoje ga Srbiji. Tada je ubijen policajac Afrim Bunjaku, a policajac Alban Rašiti (Rashiti) ranjen je vatrenim oružjem, dok su povređeni policajci Ćlirim Sahiti (Çlirim), Mirsad Krijeziu (Kryeziu) i Sedat Duši (Dushi). Ubijena su i trojica srpskih napadača. Optuženi se terete za krivično delo "Teška dela protiv ustavnog poretka i bezbednosti Republike Kosovo". Radoičić je označen kao vođa grupe osumnjičenih za napad u Banjskoj. On je prema navodima Tužilaštva, od 2017. do 24. septembra 2023. pribavljao prihode putem organizovane grupe, u cilju naoružavanjanja, logistike i finansiranja pripadnika grupe radi izvršenja terorističkih dela. Zbog toga se tereti za pomaganje i finansiranje terorizma. Takođe, prema Tužilaštvu, sumnja se da je Radoičić, uz pomoć jednog od optuženih, Radula Stevića, kao i njegovih poslovnih subjekata, prihode stečene kriminalnim aktivnostima pretvarao u pokretnu i nepokretnu imovinu, pa ih prenosio na treća lica kako bi prikrio njihovo poreklo. Po toj osnovi, tereti se za pranje novca. Radoičić se nalazi u Srbiji i optužnica protiv njega, iako je to najavljivano, još nije podignuta. Optuženi Spasojević, Tolić i Maksimović na sudskom ročištu koje je počelo 17. aprila 2025. negirali su optužbe koje im se stavljaju na teret. Tokom suđenja, Spasojević je izjavio da nije napao nikoga eksplozivnim sredstvima niti teškim naoružanjem, kao da nije ubio niti povredio nekoga. Takođe je negirao da je imao nameru da radi na otcepljenju severa Kosova i njegovog pripajanja Srbiji. Tolić je priznao da je 24. septembra bio u Banjskoj, ali je naveo da motiv njegovog prisustva nije bio onakav kakav se opisuje u optužnici. On je rekao da nije pucao ni na koga i da nije imao pristup eksplozivnim sredstvima, dodajući da nije mogao da predvidi tok događaja niti njihove posledice. Naveo je i da je bio teško ranjen, zbog čega je lečen u Prištini. Maksimović, koji je bio zaposlenik hotela Rajska Banja, izjavio je da se 24. septembra našao sa prijateljima u jednoj vikendici kako bi pekli meso na roštilju. Iako su na njegovom telefonu pronađeni video snimci napada na Policiju Kosova, kao i njenog nadziranja, rekao je da se tih snimaka ne seća. U završnoj reči na suđenju, Tužilaštvo je za trojicu optuženih tražilo izricanje kazne doživotnog zatvora.

Peking je stavio sedam kompanija iz Evropske unije na listu za kontrolu izvoza, saopštilo je u petak kinesko Ministarstvo trgovine. Među firmama, koje posluju u odbrambenoj, vazduhoplovnoj i satelitskoj obaveštajnoj industriji, nalazi se i proizvođač vatrenog oružja sa sedištem u Belgiji, FN Herstal. Mera je najavljena dan pošto je EU zvanično usvojila svoj 20. paket sankcija protiv Rusije, usmeren na firme u trećim zemljama, uključujući Kinu, zbog rata u Ukrajini. Fokus poslednjih kaznenih mera Brisela je da se spreče pokušaji Rusije da zaobiđe postojeće sankcije, uključujući i preko zemalja poput Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru runde sankcija, EU je označila 16 entiteta u Kini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Uzbekistanu, Kazahstanu i Belorusiji koji su "pružali robu dvostruke namene ili sisteme naoružanja ruskom vojno-industrijskom kompleksu", naveo je Evropski savet. Roba dvostruke namene odnosi se na predmete s civilnom i potencijalnom vojnom primenom. Paket sankcija EU će takođe uvesti ograničenja izvoza za dodatnih 60 subjekata koji "doprinose tehnološkom unapređenju ruskog odbrambenog sektora", od kojih se neki nalaze u kontinentalnoj Kini i Hongkongu. Listi Pekinga za kontrolu izvoza uključuje dve belgijske, jednu nemačku i četiri češke kompanije. U saopštenju kineskog Ministarstva trgovine navodi se da će sankcionisanim evropskim subjektima biti zabranjen uvoz robe "dvostruke namene" iz Kine kako bi se zaštitili interesi "nacionalne bezbednosti" te zemlje, u skladu s njenim Zakonom o kontroli izvoza. Prema rečima portparola ministarstva, subjekti su bili meta zbog svog učešća "u prodaji oružja Tajvanu" ili "dosluha" s tajvanskim vlastima. Peking smatra to ostrvo s demokratski izabranom vladom delom svoje teritorije. Odgovarajući na pitanje u četvrtak o izveštajima da je Peking izvršio pritisak na tri afričke zemlje da opozovu dozvole za letove tajvanskom predsedniku Lai Čing-teu, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Điakun ponovio je stav Pekinga da je to ostrvo "neotuđivi deo teritorije Kine". Tajvan odbacuje pretenzije Pekinga na suverenitet nad ostrvom.

Venecijanska komisija je u hitnom mišljenju ocenila da se nedavnim izmenama seta pravosudnih zakona u Srbiji uklanjaju prethodno postojeće zaštite autonomije tužilaštva. Izmene seta pravosudnih zakona, koje je predložio poslanik vladajuće Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić, usvojeni su u januaru. Usvojene su izmene Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u borbi protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o sudijama i Zakona o sedištima i teritorijalnoj nadležnosti sudova i javnih tužilaštava. Venecijanska komisija, ekspertsko telo Saveta Evrope, izdalo je Srbiji devet preporuka kako da otkloni nedostatke. Vratiti se na nehijerarhijski sistem odlučivanja o prigovorima na obavezna uputstva, kao i o odlukama o prenosu nadležnosti i supstituciji.Odlučivanje o prigovorima na godišnji program rada javnog tužilaštva treba da ostane u nadležnosti Visokog saveta tužilaštva.Umesto obavezne prethodne saglasnosti, zakon treba da precizira u kojim slučajevima Vrhovno javno tužilaštvo ima obavezu da obavesti Ministarstvo pravde o međunarodnim sporazumima o saradnji.Privremena imenovanja glavnih javnih tužilaca treba ograničiti na jednu godinu, bez mogućnosti ponovnog imenovanja.Isključiti mogućnost ponovnog izbora glavnih javnih tužilaca na isto mesto po isteku mandata.Ukinuti mogućnost ponavljanja privremenih upućivanja i ograničiti ih na iste hijerarhijske nivoe. Privremena upućivanja treba da ostanu izuzetna.Tužioce čija su privremena upućivanja prerano okončana treba vratiti na funkcije u Tužilaštvu za organizovani kriminal, uz uvođenje mehanizma za njihovu postepenu zamenu kroz redovna imenovanja.Obezbediti veću strukturnu i operativnu autonomiju Posebnom odeljenju za visokotehnološki kriminal.Mandati predsednika sudova treba da budu po pravilu neobnovljivi, uz izuzetke u ograničenim slučajevima i izuzetnim okolnostima. Venecijanska komisija je navela i da su zakonske izmene zahtevale ozbiljnu javnu raspravu, konsultacije sa relevantnim akterima i temeljnu procenu uticaja. Komisija je konstatovala da to nije ostvareno. U mišljenju je navedeno i da je prepoznata legitimnost ciljeva vlasti o unapređenju efikasnosti i jasnoći pravnog sistema i da se prihvata prenos nadležnosti za odlučivanje o privremenim upućivanjima na Visoki savet tužilaštva. Nakon kritika stručne javnosti i Evropske unije, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić zatražila je mišljenje Venecijanske komisije. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić ranije je najavio da je Srbija spremna da uđu u "proces korekcije" novih pravosudnih zakona samo ako Venecijanska komisija bude imala suštinske primedbe.

Predlog deklaracije o poništavanju odluke o priznanju Kosova na teritoriji Zete predat je 24. aprila lokalnom parlamentu te crnogorske opštine. To je objavio lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na društvenoj mreži Fejsbuk. U dokumentu koji je objavio piše da je predlog da se glasanje o ovoj deklaraciji uvrsti u dnevni red sednice lokalne skupštine podržalo 18 od 32 odbornika u Zeti. Ranije je Milan Knežević za Radio-televiziju Srbije (RTS) rekao da je ideja da se inicijativa za povlačenje priznanja Kosova prvo usvoji na teritoriji Zete, a zatim i u drugim lokalnim parlamentima. Rekao je da očekuje i široku podršku tom predlogu u Skupštini Crne Gore. Cilj mu je, kako je objasnio za RTS, da na kraju Vlada Crne Gore povuče priznanje nezavisnosti Kosova. Nezavisnost Kosova Vlada Crne Gore priznala je 2008. godine, kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je u avgustu 2020. izgubila na izborima od prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA. U maju 2023. godine već je jednom podneta inicijativa za povlačenje priznanja Kosova u opštini Zeta. U pitanju je opština su kojoj živi oko 43% procenata srpskog stanovništva, prema poslednjem popisu stanovništva iz 2023. godine. Deklaraciju o povlačenju priznanja Kosova pre tri godine najavila je nekadašnja proruska koalicija Demokratski front, nekoliko dana nakon što je Crna Gora podržala predlog da Kosovo uđe u Savet Evrope. Predsednik Crne Gore Jakov Milatović i tada je izjavio da povlačenja priznanja Kosova neće biti. Odbornici zetskog parlamenta trebalo je da raspravljaju o predlogu deklaracije u četiri navrata 2023. godine. Sednica nijednom nije bila održana, jer se inicijatori deklaracije nisu pojavili, te nije obezbeđen kvorum. Demokratska narodna partija koju vodi Milan Knežević na izborima je bila u koaliciji sa Novom srpskom demokratijom Andrije Mandića, predsednika crnogorskog parlamenta. Ova koalicija zajedno ima 13 od ukupno 81 poslanika u Skupštini, od čega su tri poslanika iz Kneževićevog DNP-a. U rekonstrukciji vlade 2024. godine DNP je dobio jedno ministarsko mesto i jednog potpredsednika vlade. Međutim, početkom 2026. fukncioneri DNP-a su napustili vladu i izašli iz lokalne vlasti u Podgorici, nakon što se vlada nije izjasnila o zahtevima DNP o identitetskim pitanjima, tako da trenutno ova stranka ne učestvuje u izvršnoj vlasti. Samo Vlada Crne Gore može doneti odluku o povlačenju priznanja nezavisnosti Kosova.

Troje ljekara proglašeno je na sudu u Sarajevu krivim za krivična djela protiv zdravlja ljudi, nesavjesno liječenje i zloupotrebu položaja, nakon smrti dvoipogodišnje djevojčice Džene Gadžun prije četiri i po godine. Ona je preminula 14. novembra 2021, tri dana nakon što je, zbog korekcije spuštenog očnog kapka, operisana u privatnoj ordinaciji. Kantonalni sud u Sarajevu je u prvostepenoj presudi prvooptuženom Suadu Rožajcu odredio kaznu od deset godina zatvora i izrekao mu mjeru zabrane vršenja ljekarskog poziva u trajanju od osam godina. Drugooptužena Nina Jovanović i trećeoptužena Jasmina Halimić su bile optužene za zloupotrebu položaja. Jovanović je osuđena na kaznu od četiri godine i po godine zatvora. Zabranjeno joj je vršenje ljekarskog poziva i funkcije u trajanju od šest godina. Jasmina Halimić je osuđena na tri godine zatvora i dobila je mjeru zabrane vršenja ljekarske funkcije u trajanju od tri godine. Djevojčica je primljena 11. novembra 2021. u privatnu ordinaciju, u kojoj je pregledana, a potom je operisana u prostorijama druge. Operativni zahvat izveden je pod totalnom anestezijom. Djevojčica je pala u komu i prevezena je u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje je preminula. Roditelji preminule djevojčice u medijskim istupima su ispričali da su na operativni zahvat u Sarajevo djevojčicu doveli po preporuci njene liječnice. Radi se o liječnici koja je u to vrijeme bila uposlena u Kantonalnoj bolnici Zenica, u srednjoj Bosni, dok je dopunsku djelatnost obavljala u privatnoj ordinaciji u Sarajevu. Zbog njene smrti nekoliko puta su protestovali i građani, koji su tražili odgovornost, ali i efikasniji pristup pravosuđa u procesuiranju ovog i sličnih slučajeva.

Osnovni sud u Prištini trebalo bi u petak poslijepodne da izrekne presudu u predmetu Banjska protiv Blagoja Spasojevića, Vladimira Tolića i Dušana Maksimovića, koji su optuženi za oružani napad u opštini Zvečan, 24. septembra 2023. godine, u kojem je ubijen narednik Policije Kosova Afrim Bunjaku. Trojica optuženih dio su grupe od 45 osoba protiv kojih je podignuta optužnica oko godinu dana nakon napada na sjeveru Kosova. Među njima je i Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, najveće stranke kosovskih Srba, koji je u optužnici označen kao "vođa terorističke grupe". Sud je odlučio da razdvoji krivični postupak protiv Spasojevića, Tolića i Maksimovića, koji se nalaze u pritvoru od septembra 2023. godine, dok je za preostalih 42 optuženih odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva Kosova za suđenje u odsustvu. Za šta se terete osumnjičeni za napad?Prema navodima Tužilaštva, optuženi se sumnjiče da su, upotrebom nasilja i teškog naoružanja, pokušali da otcijepe ​sjeverni dio Kosova i pripoje ga Srbiji. Tom prilikom ubijen je policajac Afrim Bunjaku, drugi policajac Alban Rashiti ranjen je vatrenim oružjem, dok su povrijeđeni policajci Çlirim Sahiti, Mirsad Kryeziu i Sedat Dushi. Takođe, bila je ugrožena i sigurnost drugih policijskih službenika i civilnog stanovništva. Zbog tih djela, optuženi se terete za krivično djelo "Teška djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Republike Kosovo". Radoičić, koji se tereti kao vođa grupe osumnjičenih za napad u Banjskoj, prema navodima Tužilaštva, od 2017. godine pa do 24. septembra 2023. godine pribavljao je prihode putem organizovane grupe, s ciljem njihovog korištenja za naoružavanje, logistiku i finansiranje pripadnika grupe radi izvršenja terorističkih djela. Zbog toga se tereti za pomaganje i finansiranje terorizma. Takođe, prema Tužilaštvu, sumnja se da je Radoičić, uz pomoć jednog od optuženih, Radula Stevića, kao i njegovih poslovnih subjekata, prihode stečene kriminalnim aktivnostima pretvarao u pokretnu i nepokretnu imovinu, te ih prenosio na treća lica kako bi prikrio njihovo porijeklo. Po toj osnovi, tereti se za pranje novca. Šta su u sudu izjavili Spasojević, Tolić i Maksimović?Na sudskom ročištu protiv njih, koje je počelo 17. aprila 2025. godine, trojica optuženih - Spasojević, Tolić i Maksimović - negirali su optužbe koje im se stavljaju na teret. Tokom suđenja, Spasojević je izjavio da nije napao nikoga eksplozivnim sredstvima niti teškim naoružanjem, te da nije ubio niti povrijedio bilo koga. Takođe je negirao da je imao namjeru otcjepljenja sjevera Kosova i njegovog pripajanja Srbiji. Tolić je priznao da je 24. septembra bio u Banjskoj, ali je naveo da motiv njegovog prisustva nije bio onakav kakav se opisuje u optužnici. Izjavio je da nije pucao ni na koga i da nije imao pristup eksplozivnim sredstvima, dodajući da nije mogao da predvidi tok događaja niti njihove posljedice. Naveo je i da je bio teško ranjen, zbog čega je liječen u Prištini. Maksimović, koji je bio zaposlenik hotela Rajska Banja, izjavio je da su se 24. septembra okupili s prijateljima u jednoj vikendici kako bi pekli meso na roštilju. Iako su na njegovom telefonu pronađeni videosnimci napada na Policiju Kosova, kao i njenog nadziranja, rekao je da se tih snimaka ne sjeća. U završnoj riječi na suđenju, Tužilaštvo je zatražilo izricanje kazne doživotnog zatvora. Šta se dogodilo u Banjskoj?Prema optužnici i svjedočenjima kolega ubijenog policijskog službenika Afrima Bunjakua: Oko dva sata ujutro, 24. septembra 2023. godine, nekoliko policajaca Kosova, vraćajući se iz mjesta Izvori u opštini Zvečan prema svojoj policijskoj bazi u Kuškovu, u Južnoj Mitrovici, primijetilo je da dva kamiona s teretom blokiraju most koji vodi ka selu Banjska.Komandna soba iz baze uputila ih je putem radio-veze da provjere teren i pošalju fotografije mjesta događaja, dok su dvije policijske jedinice upućene kao ispomoć.Dvadesetak minuta kasnije, na lice mjesta stigle su policijske jedinice sa ukupno šest policajaca, među kojima je bio i Afrim Bunjaku. Nakon kratkog dogovora, policajci su se rasporedili u području oko kamiona kako bi vršili osmatranje. U trenutku kada se Bunjaku uputio prema kamionima, došlo je do snažne eksplozije, čije porijeklo policajci u tom momentu nisu mogli utvrditi. Tada je policajac Alban Rashiti shvatio da je ranjen u predjelu grudi.Nakon toga je uslijedila pucnjava iz vatrenog oružja s više položaja prema policajcima. Rashiti je na svojoj lijevoj strani primijetio da je narednik Bunjaku ostao ležati na zemlji, s vidljivim povredama i krvarenjem u predjelu vrata i lica.Drugi policajac, Çlirim Shaqiri, pokušao je da izvuče Bunjakua s mjesta ranjavanja, ali u tome nije uspio jer pucnjava nije prestajala. Policajci su zatim doveli policijsko vozilo do mjesta gdje je Bunjaku ležao, smjestili ga u vozilo i prevezli prema Južnoj Mitrovici kako bi mu pružili medicinsku pomoć.Policijskim snagama ubrzo su upućena dodatna pojačanja, uključujući i oklopna vozila, a oružani sukobi s napadačkom grupom trajali su nekoliko sati. Tokom razmjene vatre ubijena su i trojica napadača, dok su se ostali povukli nakon što su se nekoliko sati skrivali u manastiru Banjska.Šta se dogodilo sa Radoičićem?Milan Radoičić je preuzeo odgovornost za organizovanje napada u Banjskoj, negirajući pritom umiješanost državnih vlasti Srbije u ovaj slučaj. Kosovo insistira da Srbija izruči Radoičića i ostale osumnjičene za Banjsku kako bi se suočili s pravdom. Ovo pitanje Kosovo vidi kao ključno za napredak u dijalogu o normalizaciji odnosa sa Srbijom, procesu kojim posreduje Evropska unija. Radoičić je u oktobru 2023. godine ispitan pred Tužilaštvom Srbije, te je osumnjičen za više krivičnih djela, uključujući trgovinu oružjem i izazivanje opšte opasnosti. Ipak, sud u Beogradu ga je pustio iz pritvora, uz oduzimanje ličnih dokumenata. Protiv njega je Međunarodna organizacija kriminalističke policije, INTERPOL, u decembru iste godine raspisala potjernicu. Srbija je najavila podizanje optužnice u ovom slučaju, ali do sada nije bilo pomaka u tom pravcu. Američki State Department zatražio je da Radoičić, kojeg je nazvao kriminalcem, bude pozvan na odgovornost za napad u Banjskoj. Više od dvije godine nakon napada na sjeveru Kosova, Radoičić je i dalje na slobodi, s prijavljenim prebivalištem u Beogradu. Za razliku od Radoičića, koji se nije pojavljivao u javnosti nakon što je priznao organizovanje napada u Banjskoj, drugi pojedinci obuhvaćeni optužnicom Specijalnog tužilaštva Kosova viđeni su u javnosti tokom ljeta 2025. godine. Oni su, prema navodima, učestvovali u "obezbjeđivanju" radnog mjesta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom masovnih antivladinih protesta. Dok ostali osumnjičeni s Kosova u slučaju Banjska i dalje ostaju u bjekstvu, 17. aprila 2026. godine saopšteno je da su kosovske vlasti uhapsile jednog muškarca, pod sumnjom da je bio umiješan u smrtonosni napad.

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pri NATO-u Metju Vitaker (Matthew Whitaker) poručio je da Srbija treba da se uzdrži od odbrambene i bezbednosne saradnje sa nepouzdanim partnerima, te da strateški pravac zemlje mora biti usklađen sa Zapadom. Kako je naveo na Iksu (X) 23. aprila, tu poruku preneo je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, dan ranije, tokom sastanka u Beogradu. Srbija se ni četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, nije pridružila zapadnim sankcijama Rusiji. Istovremeno, zvanični Beograd nije se odrekao ni političkih veza sa predstavnicima vlasti u Moskvi. Vitaker je napisao i da je sa Vučićem imao "konstruktivan sastanak" o "pokretanju nove ere u odnosima SAD i Srbije". "Cenimo ulogu Srbije u regionalnoj stabilnosti i radujemo se zajedničkoj vežbi Srbije i NATO-a u maju". "Ali, bio sam jasan: odbrambena i bezbednosna saradnja Srbije sa nepouzdanim partnerima stvara dugoročnu stratešku zavisnost koju je teško razgraditi i komplikuje buduću saradnju", naveo je Vitaker. Dodao je i da "bezbednost zavisi od izbora pravih partnera". Prethodno, Vučić je objavio da je sa ambasadorom SAD-a u NATO-u razgovarao o najvažnijim bezbednosnim i političkim pitanjima u regionu, te o odnosima Beograda i Vašingtona. Američke obaveštajne agencije upozorile su u godišnjem izveštaju da Zapadni Balkan ostaje područje pojačanih političkih tenzija i spoljnih uticaja, uz posebno istaknutu ulogu Rusije u destabilizaciji regije. U izveštaju objavljenom 18. marta navedeno je da je rat u Ukrajini produbio podele između Zapada i Moskve, što se održava i na Balkan. Rusija, kako se navodi, "podstiče nestabilnost između Srbije, koju favorizuje, i Kosova", ali i "podržava odvajanje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine".

Počasni konzulat Rusije otvoren je u Novom Sadu u prisustvu zamenika ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruška u četvrtak, 23. aprila. Na mesto počasnog konzula postavljen je Dušan Bajatović direktor javnog preduzeća Srbijagas. Bajatović je naveo da je osnovni cilj konzulata u Vojvodini da osnuje još jedna rusku školu u Novom Sadu i da se obezbedi razmena učenika, studenata i naučnika između dve zemlje. Rekao i da ljudi u Srbiji "znaju da mogu da računaju na Rusiju". Zvanični Beograd ne odriče se političkih veza i saradnje sa Moskvom uprkos pozivima Brisela da uskladi svoju spoljnu politiku sa politikom Evropske unije (EU) čijem članstvu teži. Srbija je jedna od retkih zemalja kandidata za članstvo u EU koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije rekao je da se otvaranjem konzulata stvara "još jedna spona srpsko-ruske saradnje" i osnova za rešavanje više pitanja koja se tiču razvoja odnosa dve zemlje. Konzulat je, kako je saopšteno, otvoren za terotriju Vojvodine, pokrajine na severu Srbije. Događaju je prisustvovao i proruski političar Aleksandar Vulin, koga su zbog veza sa Moskvom Sjedinjene Države stavile pod sankcije. Vulin je predsednik Pokreta socijalista, stranke koja je koalicioni partner vladajuće Srpske napredne stranke. Na otvaranju konzulata bili su i ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, srpski patrijarh Porfirije, te predstavnici gradske vlasti u Novom Sadu. Ko je Dušan Bajatović?Poznat po vezama sa Rusijom Dušan Bajatović je poslanik vladajuće Socijalističke partije Srbije (SPS). Bajatović je generalni direktor državnog giganta Srbijagasa od 2008. Imenovan je u godini kada su Beograd i Moskva postigli međudržavni sporazum, kojim je potvrđena zavisnost Srbije od ruskih energenata. Iako mu je pre skoro deset godina istekao mandat, i dalje je na čelu tog državnog preduzeća. U Beogradu srpsko-ruski poslovni forumIstog dana u Beogradu je održana plenarna sednica prvog Srpsko-ruskog poslovnog foruma u prisustvu ministra za ekonomski razvoj Rusije Maksima Rešetnjikova, koji se nalazi pod sankcijama Evropske unije i SAD. Učestvovao je i ministar bez portfelja Vlade Srbije Nenad Popović, koji je takođe pod američkim sankcijama, pored ostalog, zbog veza sa Rusijom. Tom prilikom, izjavio je da je Rusija "ključni je politički partner i saveznik Srbije" i da je cilj da se ti odnosi "podignu na još viši nivo". Popović je naveo da u Srbiji trenutno posluje 2.400 kompanija sa ruskim kapitalom, od čega je 2.100 u stoprocentnom ruskom vlasništvu, kao i 13.500 preduzetnika - državljana Rusije.