Ruski dron pogodio je stambenu visoku zgradu u drugom po veličini gradu Ukrajine, saopštile su vlasti, pri čemu je povrijeđeno najmanje pet osoba, što je dodatno narušilo trodnevno primirje uvedeno povodom obilježavanja Dana pobjede. Napad na zgradu u Harkivu dogodio se kasno 9. maja, nekoliko sati nakon završetka godišnje ruske parade na Crvenom trgu. Događaj, koji je bio znatno skromniji nego ranijih godina, održan je uprkos prikrivenim prijetnjama iz Ukrajine o mogućem ometanju parade i otvorenim prijetnjama iz Moskve o odmazdi prema Kijevu. Predsjednik Ukrajine uoči događaja objavio je ironičnu poruku u kojoj je naveo da "odobrava" održavanje parade u Kremlju. Guverner Harkivske oblasti Oleh Syniehubov saopštio je da je u incidentu ranjeno pet osoba. Ukrajinske vlasti saopštile su da je tokom noći iznad Ukrajine uočeno više od dvije desetine ruskih dronova. Ruski zvaničnici, s druge strane, prijavili su gotovo 100 ukrajinskih dronova iznad Kurske oblasti, koja graniči s Ukrajinom. Regionalni guverner Aleksandr Hinštejn saopštio je da nema prijavljenih povrijeđenih. U Belgorodskoj oblasti, takođe uz granicu s Ukrajinom, najmanje osam osoba je ranjeno u ukrajinskim napadima dronovima, prema riječima regionalnog guvernera Vjačeslava Gladkova. Primirje bi formalno trebalo da istekne 11. maja. Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je novinarima da nema razgovora o produženju primirja. Takođe, kako je naveo Ušakov, ne postoje planovi za nastavak mirovnih pregovora koje su Sjedinjene Države nastojale pokrenuti. Govoreći novinarima 9. maja, predsjednik Vladimir Putin rekao je da smatra da se rat u Ukrajini približava kraju, te je nagovijestio da želi pregovarati o novom sigurnosnom uređenju za Evropu. Mirovni pregovori uz posredovanje Sjedinjenih Država, s ciljem okončanja sveobuhvatnog rata koji sada ulazi u petu godinu, zapeli su djelimično zbog čvrstih zahtjeva Rusije, uključujući povlačenje ukrajinskih snaga sa teritorija u istočnom regionu Donbasa koje još drže pod kontrolom.

Rat u Iranu i širem regionu Bliskog istoka bio je u zastoju kasno 9. maja, dok je Vašington čekao odgovor Irana na svoj najnoviji prijedlog za mir. Teheran, koji još nije dao zvaničan odgovor, zadržao je oštru retoriku prema Sjedinjenim Državama. Islamski revolucionarni gardijski korpus (IRGC) ljutito je reagovao na nastavak američke pomorske blokade iranskih luka, zaprijetivši da će "svaki napad na iranske tankere i trgovačke brodove rezultirati snažnim napadom na jedan od američkih centara u regionu i neprijateljske brodove". To dolazi dan nakon što su američki udari onesposobili dva tankera pod iranskom zastavom u Hormuškom moreuzu, koje su Sjedinjene Države optužile da su pokušali prekršiti blokadu iranskih luka. Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je 9. maja da se pomorska blokada "i dalje u potpunosti sprovodi" te da je od 13. aprila preusmjereno 58 trgovačkih brodova i onesposobljena još četiri "kako bi se spriječio njihov ulazak ili izlazak iz iranskih luka". Pitanja o iranskom rukovodstvuAmeričko-izraelski zračni udari pokrenuti 28. februara uništili su veliki dio iranskog rukovodstva, što je navelo američkog predsjednika Donalda Trumpa da režim nazove "razbijenim" i bez jasnog vodstva. Neki posmatrači navode da je Islamski revolucionarni gardijski korpus (IRGC) dodatno ojačao svoju moć te da se suprotstavio umjerenijim liderima koji su nastojali postići dogovor s američkim pregovaračima. Trump i državni sekretar Marco Rubio 8. maja rekli su da čekaju skori odgovor na najnoviju ponudu Sjedinjenih Država, za koju se navodi da je memorandum od jedne stranice. Taj dokument bi okončao borbe i otvorio ključni Hormuški moreuz, ali bi nekoliko važnih pitanja - uključujući pravo Irana na obogaćivanje uranijuma - ostavio za kasnije razgovore. Međutim, do ranih sati 10. maja nije bilo naznaka da je Teheran poslao odgovor pakistanskim posrednicima niti je dao javne komentare, osim kratkog i oštro sročenog saopštenja u kojem dovodi u pitanje ozbiljnost Vašingtona u pregovorima. "Nedavna eskalacija tenzija koju su izazvale američke snage u Perzijskom zaljevu i njihovi brojni potezi kojima se krši primirje povećali su sumnje u motive i ozbiljnost američke strane na putu diplomatije", saopštio je ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, prenijela je poluzvanična agencija ISNA. Rubio je branio nedavne američke vojne akcije u Perzijskom zaljevu i odbacio pokušaje Irana da reguliše plovidbu kroz Hormuški moreuz, strateški važan pomorski pravac kroz koji prolazi oko petine svjetskih zaliha nafte i plina. "Iran sada tvrdi da posjeduje, da ima pravo da kontroliše međunarodni plovni put... To je neprihvatljivo i pokušavaju to predstaviti kao normalno", rekao je Rubio nakon izvještaja da je Teheran uspostavio agenciju za odobravanje prolaska brodova kroz moreuz. Uz izvještavanje Radija Farda RSE-a, Reutersa i AFP-a

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos realizovaće svoju prvu posjetu Kosovu u petak, 15. maja. To su za Radio Slobodna Evropa potvrdili nezvanični izvori u evropskim institucijama, dok se očekuje da će posjeta biti zvanično potvrđena u narednim danima. Ovo će biti prva posjeta Marte Kos Kosovu od kada je preuzela dužnost komesarke za proširenje u Evropskoj komisiji 1. decembra 2024. Od preuzimanja mandata, posjetila je sve ostale zemlje uključene u proces proširenja Evropske unije, kako na Zapadnom Balkanu, tako i u okviru Istočnog partnerstva, neke i više puta. Tokom 2025. godine, izostanak njene posjete Kosovu evropski zvaničnici su objašnjavali nedostatkom funkcionalnih institucija u zemlji, zbog političke krize koja je obilježila protekle mjesece. Posjeta evropske komesarke za proširenje Prištini bila je planirana za 12. mart, ali je otkazana nakon što je bivša predsjednica Kosova Vjosa Osmani 6. marta raspustila Skupštinu Kosova. Međutim, prema izvorima u Briselu, sada se smatra da bi posjeta trebala biti realizovana uprkos političkoj situaciji, budući da se ne očekuje da će se stanje na Kosovu suštinski promijeniti u kratkom roku. Krajem aprila, Kos je u Evropskom parlamentu izjavila da očekuje da će uskoro posjetiti Kosovo kako bi razgovarala o reformama povezanim s Planom rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. "Ukinuli smo mjere i očekujemo da vlada nastavi s neophodnim reformama kako bi imala koristi od podrške EU-a. Uskoro ću boraviti u Prištini kako bismo unaprijedili ovaj proces", rekla je ona. Kosovo je 16. aprila dobilo 61,8 miliona eura predfinansiranja od Evropske unije u okviru Plana rasta, nakon što je ratifikovalo odgovarajuće sporazume i dostavilo potrebnu dokumentaciju Evropskoj komisiji. Paket EU-a za Zapadni Balkan za period 2024-2027 vrijedan je šest milijardi eura. Prema raspodjeli sredstava, Kosovu pripada oko 882 miliona eura, od čega 253 miliona u grantovima i 629 miliona u kreditima. Tokom sjednice Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta u aprilu, Kos je govorila i o pet država članica Evropske unije koje ne priznaju nezavisnost Kosova. Na pitanje izvjestioca za Kosovo u Evropskom parlamentu Rihoa Terrasa o kontaktima s državama koje ne priznaju Kosovo, rekla je da su pomaci u tom pravcu "ohrabrujući", ne iznoseći dodatne detalje. Grčka, Španija, Rumunija, Slovačka i Kipar i dalje ne priznaju nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine, što se smatra preprekom za napredak Kosova na putu ka evropskim integracijama.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 9. maja da će mađarska kompanija "MOL", ukoliko želi da kupi ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS), morati da drži otvorenom rafineriju u Pančevu. "Što bi MOL držao otvorenu rafineriju u Srbiji? Ima rafineriju u Bratislavi i Budimpešti. Što bi držao otvorenu i u Srbiji? Ne bi, ali će morati da je drži, ako hoće da kupi", rekao je Vučić novinarima prilikom obilaska Sremskog okruga, prenosi agencija Beta. Prema njegovim rečima, Srbija se drži "čvrsto" u pregovorima. "Mi smo rekli ne može. Izmislili su nekog biznismena da bi se sve prolongiralo još tri-četiri meseca, rekli smo ne može. Ili ćete to da kupite sad, ili ćemo to drugačije da rešavamo", rekao je Vučić. U maju, u finišu pregovora o prodaji ruskog udela u NIS-u, pojavio se novi kupac. Firma "Senator Dva" Ranka Mimovića, koja je navodno poslala ponudu Gaspromnjeftu, osnovana je u Srbiji polovinom prošle godine. U kratkom telefonskom razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), Mimović je to potvrdio. Ponudio je navodno dve milijarde evra. Mimović je u javnosti ranije predstavljan kao biznismen sa nizom firmi u Srbiji i regionu, od kojih su mnoge ugašene. Njegovo poslovanje u Sloveniji pratile su sumnje na prevare i pranje novca. Vučić je ranije demantovao navode koji su se pojavili u javnosti da vlast stoji iza Mimovićeve ponude za kupovinu NIS-a. On je izjavio i da ne poznaje biznismena Mimovića i da nije upoznat sa njegovim namerama da kupi NIS. Tvrdi i da mu to "ne bi dozvolio". Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović ranije je izjavila da je rad rafinerije u Pančevu, jedine rafinerije za preradu nafte, jedna od tačaka sporenja na relaciji Beograd-Budimpešta. Srbija, prema njenim rečima, nije zadovoljna iznetim predlogom koji se odnosi na rad te rafinerije. Ruske energetske kompanije, Gaspromnjeft (Gazprom Neft) i Gasprom (Gazprom), drže više oko 56 odsto NIS-ovih akcija. Gaspronjeft je za Reuters saopštio da u ovom momentu o prodaji pregovaraju samo sa mađarskim MOL-om. Konačnu reč o kupoprodaji udela u NIS-u daje američki OFAC, koji mora da odobri transakciju MOL-a i Gaspromnjefta. NIS je pod američkim sankcijama od januara 2025. Posle više odlaganja, stupile su na snagu u oktobru te godine. Cilj sankcija usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našao i NIS, jeste da onemoguće Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Rusija je 9. maja održala jednu od najskromnijih parada povodom Dana pobjede u posljednjim godinama, usred pojačanih strahova da bi Ukrajina mogla pokušati poremetiti događaj. Pod predsjednikom Vladimirom Putinom, obilježavanje pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu postalo je jedan od najvažnijih praznika u zemlji, uz grandiozne prikaze sovjetske i ruske vojne istorije, kao i aktuelnog rata Moskve u Ukrajini. Ove godine, međutim, parada je protekla bez tenkova i druge teške vojne opreme na Crvenom trgu, zbog sigurnosnih zabrinutosti nakon što je ukrajinski dron ranije ove sedmice pogodio predgrađe Moskve. Umjesto toga, na velikim ekranima i u prijenosima državne televizije prikazano je oružje, uključujući interkontinentalnu balističku raketu, nuklearnu podmornicu, borbeni avion, kao i različite dronove i artiljeriju. Kolone vojnika i mornara, uključujući i one koji su učestvovali u ratu u Ukrajini, marširale su ispred Putina, koji je događaj pratio zajedno s ruskim veteranima u blizini Lenjinovog mauzoleja. U paradi su učestvovali i sjevernokorejski vojnici koji su se borili protiv ukrajinskih snaga u ruskoj Kurskoj oblasti, dok su iznad Kremlja letjeli borbeni avioni. U osam minuta dugom govoru, Putin je aktuelnu vojnu kampanju Rusije u Ukrajini povezao sa sovjetskom borbom u Drugom svjetskom ratu. "Veliki podvig generacije pobjednika inspiriše vojnike koji danas izvršavaju ciljeve specijalne vojne operacije", rekao je Putin, koristeći termin koji Moskva primjenjuje za svoju invaziju na Ukrajinu. "Oni se suočavaju s agresivnom silom koju naoružava i podržava cijeli NATO blok. I uprkos tome, naši heroji napreduju... Čvrsto vjerujem da je naša stvar pravedna." Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, koju međunarodna zajednica osuđuje kao ničim izazvan agresorski rat, prerasla je u višegodišnji sukob bez jasnog kraja. Parada je održana paralelno s trodnevnim prekidom vatre koji je najavio američki predsjednik Donald Trump, a prihvatili s uga i Moskva i Kijev, pri čemu su obje strane potvrdile da su se saglasile s primirjem, kao i s velikom razmjenom zarobljenika. Trump je rekao da bi "volio vidjeti značajno produženje" primirja, opisujući sukob kao "najgoru stvar od Drugog svjetskog rata kada je riječ o ljudskim gubicima". Uprkos primirju, sigurnosne mjere u Moskvi 9. maja bile su izuzetno stroge, uz naoružane patrole, blokade na ulicama i snajperiste raspoređene na brojnim zgradama u blizini mjesta održavanja parade. Putin je tokom pojavljivanja bio pod zaštitom brojnih sigurnosnih snaga, dok je mobilni internet bio isključen. Kako je privremeno primirje stupilo na snagu, i Rusija i Ukrajina izvijestile su o manjem broju napada tokom noći između 8. i 9. maja, iako je ukrajinska vojska saopštila da su ruske snage od prethodnog dana lansirale jednu raketu i desetine dronova. Uz izvještaje Reutersa i AFP-a

Demokratski savez Kosova (LDK) ozvaničio je sporazum o zajedničkom nastupu na prijevremenim parlamentarnim izborima 7. juna s bivšom predsjednicom Vjosom Osmani, na sjednici Glavnog vijeća stranke. Lider LDK-a Lumir Abdixhiku potvrdio je da je stranka podržala njegov prijedlog da Osmani bude nositeljica izborne liste i kandidatkinja za predsjednicu. Sam Abdixhiku će biti kandidat za premijera. Abdixhiku je rekao da je odluka donesena jednoglasno u Glavnom vijeću LDK-a, dodajući da će se na izbornoj listi stranke naći i 19 drugih kandidata koje je predložila Osmani. Prije nego što je napustila stranku, Osmani je bila jedna od najpopularnijih kandidatkinja LDK-a, a tokom političke karijere obavljala je važne funkcije, uključujući dužnost predsjednice i zastupnice. Njeni odnosi s tadašnjim rukovodstvom LDK-a pogoršali su se nakon izbora 2019. godine i pada prve vlade Albina Kurtija. Na izborima 2021. godine Osmani je nastupila u koaliciji s Kurtijem i pokretom Samoopredjeljenje, a kasnije je osnovala vlastitu političku listu, Listu Guxo. Nakon pobjede na izborima izabrana je za predsjednicu Kosova i obavljala mandat do njegovog isteka, ali je izostanak podrške LVV-a za drugi mandat narušio odnose između dvije strane. Analitičar Belgzim Kamberi iz Instituta "Musine Kokalari" ocijenio je približavanje Osmani i LDK-a kao "ključnu novost" ovih izbora, navodeći da bi njegov izborni efekat mogao značajno ojačati listu LDK-a. Tri dana prije isteka roka za predaju lista kandidata za prijevremene parlamentarne izbore 7. juna, političke stranke na Kosovu pojačale su pregovore i završavaju izborne liste. Na sjednici Generalnog vijeća pokreta Samoopredjeljenje (LVV), održanoj također u subotu, vladajuća stranka je još jednom jednoglasno potvrdila Albina Kurtija kao kandidata za premijera. Premijer u tehničkom mandatu, Kurti, nastoji osvojiti novi mandat nakon pobjede LVV-a na dva izbora 2025. godine, prvo u februaru, a zatim i na vanrednim izborima u decembru. Na posljednjim izborima njegova stranka osvojila je više od 51 posto glasova, a Kurti je ponovo bio kandidat s najviše glasova. U svom obraćanju, Kurti je rekao da na izborima 7. juna cilja osvajanje 60 posto glasova. Pokret Samoopredjeljenje (LVV) već je potvrdio nastavak koalicije s Guxo, Alternativom i Albanskom demokršćanskom partijom. U međuvremenu, Demokratska partija Kosova (PDK) dobila je ponude za proširenje svoje izborne liste uključivanjem stranaka koje su odlučile da ne nastupe samostalno. Socijaldemokratska inicijativa (Nisma) Fatmira Limaja i Alijansa novo Kosovo (AKR) izrazile su spremnost da se uključe na listu PDK-a. U pismu upućenom lideru PDK-a Bedriju Hamzi, Limaj je izrazio spremnost za "saradnju i političko ujedinjenje" s ciljem stvaranja zajedničke opozicione alternative. PDK se do sada nije javno oglašavala o ponudi Nisme. Limaj je ranije bio među najuspješnijim kandidatima PDK-a, prije nego što se razišao s tom strankom i osnovao Nismu. Centralna izborna komisija saopštila je da su 22 politička subjekta i tri koalicije registrovani za učešće na izborima 7. juna, dok je devet subjekata odustalo od samostalnog ili koalicionog nastupa. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 7. juna, nakon što Skupština Kosova nije uspjela izabrati novog predsjednika u ustavnim rokovima. To će biti treći parlamentarni izbori u posljednjih 18 mjeseci na Kosovu, nakon izbora održanih u februaru i decembru 2025. godine.

U Banjaluci je 9. maja organizovan marš "Besmrtnog puka", manifestacije koja se od 2007. godine održava u Rusiji. Vijence i cvijeće su položili delegacije Narodne skupštine, ministri u Vladi Republike Srpske, izaslanici predsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine i srpskog člana Predsjedništva BiH, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, predstavnici Konzulata Srbije u Banjaluci, delegacije grada Banjaluka, SUBNOR-a, antifašista i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata. Prije polaganja vijenaca intonirane su himne Republike Srpske, Srbije i Ruske Federacije. Marširali su i predstavnici Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), te potomci žrtava i boraca sa njihovim slikama. Marš u Banjaluci je održan u okviru obilježavanja 9. maja, Dana pobjede protiv fašizma, koji je u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, neradni dan. Šetnja "Besmrtni puk" je prvi put organizovana u Rusiji 2007. godine, a u okviru nje marširaju potomci boraca antifašista noseći njihove fotografije.

Svečana vojna parada povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu održana je 9. maja na Crvenom trgu u Moskvi, uz obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Među prisutnim stranim zvaničnicima bili su i predstavnici bh. entiteta Republika Srpska - predsjednik RS Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je, kako prenosi Srna, poručio da 9. maj ostaje simbol pobjede slobode nad zlom. "Za srpski narod, koji je podnio ogromne žrtve u borbi protiv fašizma, ovo je datum koji nas trajno podsjeća da se sloboda brani hrabrošću, žrtvom i jedinstvom", naveo je Dodik. Prema podacima ruske administracije i objavljenim spiskovima stranih gostiju, delegacija Republike Srpske je jedina delegacija iz Evrope koja učestvuje u centralnim svečanostima u Moskvi ove godine. Iako su pojedini evropski političari ranije najavljivali dolazak, oni su u međuvremenu ili otkazali prisustvo vojnoj paradi ili će boraviti u Moskvi isključivo povodom bilateralnih sastanaka. Među njima je i slovački premijer Robert Fico, čije je prisustvo u Moskvi potvrđeno, ali bez učešća na vojnoj paradi na Crvenom trgu, što su prenijeli ruski i međunarodni mediji. Boravak delegacije Republike Srpske u Moskvi je dio višegodišnje prakse intenzivnih političkih kontakata između rukovodstva RS i vlasti Ruske Federacije. Milorad Dodik, u vrijeme dok je bio predsjednik RS, ali i ranije kao član Predsjedništva BiH, redovno se sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Te posjete su postale znatno češće od februara 2022., i ruske invazije na Ukrajinu. Od tada, Dodik i Putin su se susreli ukupno devet puta, a svi sastanci su održani u Rusiji. Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom posljednji put 2. oktobra , na marginama Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj" u Sočiju. Nije poznato u kom je tada svojstvu Dodik bio kod Putina, s obzirom da mu je još polovinom avgusta prošle godine, pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine, oduzet mandat predsjednika RS. Nije poznat ni stav Putina oko Dodikovog statusa, iako je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prethodno dao podršku Dodiku 9. septembra, oštro osudivši, kako je naveo, "pokušaje uklanjanja s vlasti srpskih lidera koji su nepoželjni Zapadu", "legalno izabranog legitimnog predsjednika Republike Srpske, putem izmišljenih krivičnih slučajeva". Rusija je jedna od rijetkih zemalja koja nije priznavala presudu protiv Dodika, i koja je podržavala separatističke poteze Dodikove vlasti, iako u izjavama zvanični ruski predstavnici ističu potrebu za poštovanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je od 9. maja trodnevni prekid sukoba između Rusije i Ukrajine, a obje su strane ubrzo potvrdile da su pristale na primirje uz veliku razmjenu zatvorenika. "Proslava u Rusiji je za Dan pobjede, ali isto tako i u Ukrajini, jer su i oni bili veliki dio i faktor Drugog svjetskog rata", objavio je Trump na društvenoj mreži Truth Socialu 8. maja. Dodao je da će primirje uključivati obustavu svih kinetičkih aktivnosti" i ustvrdio da su u toku pregovori o okončanju sukoba, koji ne jenjavaju otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Istaknuo je da se nada da je to početak kraja dugog i smrtonosnog rata."Razgovori se nastavljaju o okončanju ovog velikog sukoba i svakim danom smo sve bliže i bliže", naveo je. Trump je naveo da će prekid vatre uključivati razmjenu 1.000 zarobljenika. Rusija i Ukrajina su tokom dosadašnjeg sukoba provele nekoliko razmjena, iako često u manjem opsegu. 'Neće biti napada na Crveni trg'Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u objavi na Telegramu potvrdio da je pristao na razmjenu zarobljenika i rekao da se mora uspostaviti i trodnevni "režim prekida vatre". Rekao je da je naredio svojoj vojsci da ne napada Crveni trg u Moskvi tokom vojne parade za Dan pobjede. 9. maja Jurij Ušakov, pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, potom je izjavio da je Rusija pristala na trodnevni prekid vatre i razmjenu zarobljenika. Prethodno se činilo da je propao predloženi prekid vatre Kremlja, u znak obilježavanja Dana pobjede, budući da su Ukrajina i Rusija izvijestile o stotinama kršenja sporazuma dan prije vojne parade u Moskvi. Ko dolazi u Moskvu?Tokom Putinove vladavine, Dan pobjede postao je jedan od najvažnijih događaja godine, grandiozna proslava sovjetske i ruske vojne povijesti, kao i ruskog rata u Ukrajini. Međutim, ove godine očekuje se dolazak oko deset dužnosnika, uključujući Putinovog dugogodišnjeg saveznika, bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka. U Moskvi boravi i delegacija Republike Srpske, u kojoj je i lider vladajuće stranke u tom bh. entitetu Milorad Dodik koji je nastavio njegovati bliske veze s Putinom i tokom ruske invazije na Ukrajinu. Tokom posjete Rusiji, Dodik je najavio da će razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o odnosima RS i Rusije koji su, kako kaže, na nivou strateških. Zelenski je ranije usvtrdio da su se neki lideri obratili Kijevu rekavši da njihovi dužnosnici planiraju prisustvovati paradi. "Čudna želja ovih dana. Ne preporučujemo to", rekao je Zelenski prije najave o obustavi napada. Pojačane su sigurnosne mjere dok se Moskva priprema za paradu povodom Dana pobjede, 9. maja, na Crvenom trgu, kojom se obilježava pobjeda nad nacističkom Nemačkom 1945. godine. Po prvi put za skoro 20 godina, događaj će biti održan bez izlaganja naoružanja i vojne opreme.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ocijenio je kako će se na Opštim izborima u BiH, koji su raspisani za 4. oktobar, "čuti istinski glas građana". "Ova odluka otvara put za izborni proces koji će biti proveden u demokratskoj atmosferi, transparentno, uz puno poštivanje propisa i u kojem će se čuti istinski glas građana", navodi se u izjavi objavljenoj na stranici Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR), 8. maja. Novina na Opštim izborima, koje je Centralna izborna komisija BiH raspisala 7. maja, bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces. Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic s kojom još nije potpisan ugovor o nabavci opreme. Rok za isporuku opreme je 139 dana. "Slijedi izazovan period, jer smo zbog dugotrajnog procesa javne nabavke izgubili dosta vremena, ali vjerujem da ćemo na izborima upotrijebiti nove tehnologije", kazao je predsjedavajući Centralne izborne komisije Jovan Kalaba na konferenciji za novinare, 7. maja. Uvođenje novih tehnologija nametnuo je visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona 2024. godine, nakon što se političke stranke godinama nisu mogle dogovoriti o reformi izbornog procesa. Na izborima će 3,4 miliona birača birati tri člana Predsjedništva BiH, 518 zastupnika u državnom i dva entitetska parlamenta, te u deset kantonalnih skupština.