Ambasada SAD na Kosovu saopštila je u sredu da posle parlamentarnih izbora na Kosovu 28. decembra namerava da tesno sarađuje s novoizabranom vladom "kako bi unapredila zajedničke prioritete". Portparol Ambasade SAD u Prištini naveo je u pisanim odgovorima na upit RSE da se nada da će se "produbiti naše partnerstvo sa Vladom Kosova", uključujući i ponovno pokretanje planiranog Strateškog dijaloga. "To će zahtevati delovanje za unapređenje naše zajedničke agende za regionalni mir, stabilnost i uzajamni ekonomski prosperitet", naveo je portparol Ambasade SAD. Prethodno je vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti (Albin) u intervjuu za televiziju Kanal 10 rekao da su odnosi dve zemlje veoma dobri i da su glavna neslaganja uvek bila vezana za Srbiju i njene strukture, a nikada za bilateralna pitanja. Kurti je 11. decembra takođe rekao da u pogledu odbrane i bezbednosti odnosi "nikada nisu bili bolji". SAD su u septembru najavile suspenziju planiranog strateškog dijaloga s Kosovom na neodređeno vreme, zbog zabrinutosti u vezi s postupcima Vlade u tehničkom mandatu. Ambasada SAD je takođe saopštila da je "razočarana postupcima" Kurtija, ističući da su njegovi stavovi povećali nestabilnost i nesigurnost na Kosovu. Strateški dijalog je bio planiran da ojača ekonomske i diplomatske odnose, ali su Kurtijevi postupci viđeni kao prepreka napretku. Pojedini politički analitičari su u to vreme komentarisali da je suspenzija upozorenje da slabi međunarodna podrška Kurtiju i njegovoj vladi. Kurti je u početku priznao da postoje neke razlike sa SAD, ali da odnosi s Vašingtonom nisu narušeni. Potom je 28. septembra rekao da je razlog za suspenziju planiranog strateškog dijaloga vladavina prava na severu Kosova, "koja se pokazala kao suprotstavljanje nelegalnim srpskim strukturama i tu ne mogu da pravim kompromise". Strateški dijalog koji SAD vode s drugim zemljama, podrazumeva razgovore na visokom nivou između dve zemlje koji se održavaju ili u Vašingtonu ili u datoj zemlji, o širokom spektru tema kao što su odbrana, bezbednost, životna sredina, energetika, ekonomska saradnja i drugo. SAD su od 1998. za Kosovo izdvojile više od dve milijarde dolara. Vašington se smatra najvažnijim partnerom Kosova i njegova podrška se smatra ključnom za zemlju. Poslednjih godina, Kurti, koji je na vlasti od pobede na izborima 2021, više puta je kritikovan iz međunarodne zajednice zbog nekoliko odluka na severu Kosova gde su Srbi u većini, između ostalog o zameni srpskih registarskih tablica kosovskim, ukidanju srpskog dinara i zatvaranju srpskih institucija. On je rekao da su te mere deo proširenja vladavine prava na severu Kosova, ističući da su u skladu s Ustavom i zakonima zemlje. Međutim, SAD i evropske zemlje su za te postupke navodile da su jednostrani i nekoordinisani.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin (Kurti) Kurti u sredu je na otvaranju mosta preko reke Ibar u Mitrovici namenjenom pešacima poručio da izgradnja infrastrukture predstavlja "razvoj i progres". Otvaranju mosta prisustvovali su i ministar infrastrukture u tehničkom mandatu Hisni Durmiši (Durmishi), te gradonačelnik Južne Mitrovice Faton Peci. Kurti je rekao da most na Ibru nema etničku pripadnost, te da spaja južni i severni deo grada. "Mi smo ovde da spajamo ljude, da ima trgovine, privredne saradnje, kulturne saradnje… Ovaj most nije protiv nikoga, ovaj most je za sve, most je za pešake, nije za automobile, nego za ljude koji idu pešaka", rekao je Kurti. Otvaranje mosta poklapa se s početkom predizborne kampanje za prevremene parlamentarne izbore zakazane za 28. decembar, nakon što Samoopredeljenje koje vodi Kurti nije uspelo da obezbedi većinu za formiranje Vlade posle februarskih izbora. Prethodno je u avgustu otvoren i most za saobraćaj, koji je Vlada u tehničkom mandatu počela da gradi zajedno sa onim za pešake, uprkos protivljenju lokalnih Srba i reakcijama međunarodne zajednice. Vlasti u Srbiji takođe su kritikovale izgradnju ovih mostova. Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo Petar Petković ranije je izjavio da je otvaranje novog mosta na reci Ibar "protivpravno" i da predstavlja "novi eskalatorni potez koji direktno potkopava mir na severu Kosova". Kosovska vlada je više puta saopštila da je izgradnja ovih mostova – jednog za pešake i jednog za vozila – namenjena povezivanju Severne Mitrovice sa Južnom Mitrovicom, u gradu koji je etnički podeljen od rata. Za njihovu izgradnju Vlada je izdvojila oko tri miliona evra i saopštila da će oba biti završena na jesen. Njihovoj izgradnji se usprotivila i Srpska lista, najveća srpska stranka na Kosovu koja uživa podršku Beograda, koja je takođe pokrenula peticiju protiv izgradnje mostova i prikupila više od 3.500 potpisa. Evropska unija je saopštila da izgradnja dva nova mosta preko reke Ibar u Mitrovici "ima praktičan i politički značaj" i da svaki infrastrukturni projekat između Severne i Južne Mitrovice zahteva blisku koordinaciju i dijalog svih uključenih zajednica. Tužilaštvo Kosova je 10. jula zvanično potvrdilo da je ovlastilo Kosovsku policiju da istraži način na koji je zaključen ugovor za projekat izgradnje mostova na reci Ibar, ali nije iznelo detalje. Novi mostovi su otvoreni u blizini glavnog mosta preko Ibra, koji je deo Sporazuma o slobodi kretanja postignutog u okviru dijaloga između Kosova i Srbije. Taj most je poznat po etničkim sukobima nakon rata i pod nadzorom je snaga KFOR-a.

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo donijelo je naredbu o proglašenju epizode "Upozorenje" za područje cijelog kantona, u srijedu 17. decembra. Odluka je donesena usljed skoka koncentracija zagađujućih materija u zraku, posebno čestica PM10, koje su na tri mjerne stanice (Otoka, Saraj Polje i Bjelave) dan ranije dostizale prosječne vrijednosti od 200 µg/m³, što odgovara pragovima za epizodu "Uzbuna". "Iako povremeni vjetar lagano pročišćava kotlinu, to još uvijek nije dovoljno za značajnije poboljšanje kvaliteta zraka. S obzirom na to da postoji mogućnost daljnjeg pogoršanja u večernjim satima i tokom narednih dana, Stručno tijelo će kontinuirano pratiti situaciju. Ukoliko se trend visokih vrijednosti nastavi bez izgleda za promjenu vremena, slijedi uvođenje epizode 'Uzbuna'", navodi se u saopštenju Vlade KS. U okviru epizode "Upozorenje", od 17. decembra su, između ostalih, na snazi mjere zabrane saobraćaja automobilima i teretnim vozilima čiji motori imaju normu EURO2 i manju u zoni A (četiri gradske općine). Zabranjuje se saobraćaj za teretna motorna vozila (preko 3,5 tone) na glavnom gradskom pravcu od Baščaršije do Nedžarića, uz preusmjeravanje na alternativne pravce. Strogo je zabranjeno izvođenje građevinskih radova na otvorenom prostoru, a zabranjena su i javna okupljanja radi zaštite zdravlja ljudi. Sva postrojenja za proizvodnju toplotne energije preko 50 kW, koja koriste čvrsta i tečna goriva, dužna su smanjiti temperaturu u prostorijama za minimalno 2ºC. Od 18. decembra je na snazi zabrana boravka djece na otvorenom prostoru (veliki i mali odmori), kao i održavanje časova tjelesnog odgoja u školskim dvorištima. Ministarstvo apeluje na građane da prate preporuke Zavoda za javno zdravstvo i smanje kretanje na otvorenom, a poslodavce podsjeća na obavezu osiguranja zaštite radnika koji rade vani.

Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, izjavila je da se nada da će uskoro biti u potpunosti ukinute kaznene mjere koje je Evropska unija(EU) uvela Kosovu 2023. godine. Ove izjave dala je tokom sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća, Antoniom Costom, u Briselu, uoči samita EU–Zapadni Balkan. Dan ranije, zamjenik premijera Kosova, Besnik Bislimi, rekao je da je obaviješten od Evropske komisije da je ta institucija "donijela odluku o ukidanju većine mjera protiv Kosova". Prema Bislimiju, radi se o projektima povezanim s IPA programima, u vrijednosti od 34,6 miliona eura. "Pozdravljamo odluku EU o djelimičnom ukidanju mjera, dok se nadamo i radimo na tome da one što prije budu u potpunosti ukinute. Republika Kosovo je pokazala konstruktivnost, saradnju i potpunu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije", napisala je Osmani na Facebooku. Prema riječima predsjednice Kosova, zemlja je ispunila sve uslove koje je postavio evropski blok, te "ne postoji nijedan razlog da se odgađa ukidanje preostalih mjera". EU je uvela kaznene mjere Kosovu u ljeto 2023. godine, kao posljedicu tenzija na sjeveru zemlje, naseljenom većinski Srbima. Evropski blok je započeo njihovo postepeno ukidanje, ali zvaničnici Kosova insistiraju da je njihovo zadržavanje nepravedna odluka, jer su uslovi ispunjeni, a Osmani je više puta pozivala na njihovo ukidanje. Situacija na sjeveru je smirena, prisustvo policije u blizini opštinskih objekata je smanjeno, a miran prijenos vlasti u opštinama s većinskim srpskim stanovništvom je realizovan. Rikard Jozwiak, urednik za Evropu Radija Slobodna Evropa (RSE) u Pragu, saznao je od svojih izvora da se o pitanju neukidanja svih mjera protiv Kosova raspravljalo u Briselu prošle sedmice i da su Francuska i Italija zagovornici ideje da se ukine samo 50 posto tih mjera. Osmani boravi u Briselu gdje učestvuje na samitu između lidera EU i šest država Zapadnog Balkana. Nacrt deklaracije samita, u čiji uvid je imao Radio Slobodna Evropa, a koji će kasnije biti usvojen od strane lidera EU, navodi da je "budućnost Zapadnog Balkana u našem bloku. Proširenje je stvarna prilika koju treba iskoristiti". Od zemalja Zapadnog Balkana, Albanija i Crna Gora najviše su napredovale na evropskom putu, dok Kosovo ostaje jedina zemlja koja još nema status kandidata. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine. Međutim, taj zahtjev još nije prošao ni prvu formalnu fazu – razmatranje u Vijeću EU, a zatim upućivanje na mišljenje Evropskoj komisiji. Takođe, u nacrtu deklaracije samita spominje se i dijalog između Kosova i Srbije. U dokumentu se navodi da "nedostatak normalizacije odnosa između Prištine i Beograda drži obje države blokiranim na evropskom putu". "Sve sporazume postignute u dijalogu koji vodi EU treba provesti, posebno Sporazum o putu ka normalizaciji i njegov aneks. Podrška u okviru Plana za Zapadni Balkan i Rasta uslovljena je konstruktivnim angažmanom partnera, mjerljivim napretkom i konkretnim rezultatima u normalizaciji njihovih odnosa", stoji u dokumentu. Od septembra 2023. godine, nekoliko dana prije oružanog napada u Banjskoj, u Briselu nije održana nijedna runda pregovora na visokom nivou. Sporazum koji se spominje u nacrtu deklaracije postignut je 2023. godine, iako ga strane nisu potpisale. EU smatra da je sporazum obavezujući za Beograd i Prištinu i stalno traži njegovu primjenu, kao i primjenu aneksa. Ovaj sporazum, koji ima 11 članova, između ostalog predviđa određeni nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznavanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da provedu i sve ranije sporazume postignute tokom dijaloga.

Vrhovni sud je u srijedu poništio odluku Tužilačkog savjeta Kosova o smjeni Besima Kelmendija s funkcije vršioca dužnosti glavnog državnog tužioca, navodeći da je njegova smjena bila nezakonita. U saopštenju za medije, sud je naveo da je predmet vratio Vijeću na ponovno razmatranje i odlučivanje. "Vrhovni sud je usvojio kao osnovanu žalbu koju je podnio Besim Kelmendi, vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca, i poništio odluku KPK.nr.1056/2025 od 20. novembra 2025. godine, kao nezakonitu", stoji u saopštenju. Kelmendi je smijenjen prošlog mjeseca nakon izvještaja da je navodno 1999. godine sarađivao sa srpskom sutkinjom na slučaju masakra u Račku, koji je ona smatrala izmišljenim događajem. On je negirao ove tvrdnje. Njegova smjena izazvala je polemike o zakonitosti odluke, jer je za nju glasalo samo pet članova Tužilačkog savjeta. Ostali članovi su smatrali da nije bilo kvoruma i nazvali odluku "institucionalnim pučem". Kelmendi se žalio Vrhovnom sudu nakon što mu Osnovni sud nije prihvatio žalbu protiv smjene. Vrhovni sud je u srijedu utvrdio da je odluka Tužilačkog savjeta bila "nezakonita, proizvoljna i bez osnova". "Odluka je kontradiktorna sama po sebi u pogledu pravne osnove na kojoj se zasniva, što stvara nesigurnost kako je moguće da takvo tijelo donosi odluke bez konkretne zakonske osnove, pozivajući se na odredbe koje mu ne daju ovlaštenja da postupa na način na koji je postupilo", navodi Vrhovni sud. Prema sudu, odluka Tužilačkog savjeta donesena je "u postupku koji nije zasnovan na zakonu, počevši od dnevnog reda, njegovog utvrđivanja, izmjene, glasanja, postupanja, završetka, ponovnog otvaranja ili novog sastanka, pa sve do osporene odluke o smjeni". Odluka o smjeni Kelmendija bila je osporavana od strane nevladinih organizacija koje prate pravosudni sistem, a koje su tvrdile da je donesena bez kvoruma na sjednici Tužilačkog savjeta i da je riječ o "nezakonitoj, proizvoljnoj i zloupotrebljavajućoj" odluci. Na odluku je reagovao i međunarodni faktor. Američka ambasada u Prištini pozvala je na poštivanje zakona i provođenje odgovarajućih pravnih procedura, dok je Kancelarija Evropske unije ocijenila da smjena Kelmendija ometa potrebne reforme u Tužilačkom savjetu, zanemaruje načela zakonitosti i potkopava napredak države ka evropskom bloku. RačkaTužilački savjet donio je odluku o smjeni Kelmendija dan nakon što se pojavio u Specijalnom tužilaštvu Kosova kao svjedok u vezi sa svojim radom u sudu u vrijeme kada se dogodio masakr u Račku. Kelmendi je na konferenciji za medije održanoj 19. novembra negirao izvještaje da je sarađivao sa srpskom sutkinjom Danicom Marinković 1999. godine, koja je bila zadužena za slučaj masakra u Rečaku. U to vrijeme, Marinković je radila kao sutkinja u Okružnom sudu u Prištini i masakr je nazvala "izmišljenim događajem". U tom masakru ubijeno je 45 albanskih civila. Kelmendi je priznao da se pojavio u Tužilaštvu kao svjedok. Prema njegovim riječima, u tom periodu bio je zaposlen u Okružnom sudu u Prištini kao stručni saradnik, naglašavajući da je obavljao posao zapisničara, te je odbacio optužbe da je bio asistent Marinkovićeve. Njegove izjave uslijedile su nakon tvrdnji lokalnih medija na Kosovu, Paparaci, da je Kelmendi bio uključen u postupanje u slučaju masakra u Rečaku 1999. godine. Prema njegovim riječima, Marinkovićeva je bila sutkinja koja je "uklonila dokaze o masakru u Račku". Tadašnje tvrdnje srpske sutkinje Marinković o masakru u Račku u skladu su s današnjim narativom koji vlasti Srbije imaju o tom događaju. William Walker, koji je 1999. godine služio kao šef Misije za verifikaciju Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), dokumentovao je zločine počinjene u tom selu. Nakon masakra u Račku, u martu 1999. NATO je bombardovao vojne i policijske ciljeve u bivšoj Jugoslaviji, što je dovelo do oslobađanja zemlje i njenog kasnijeg proglašenja nezavisnosti.

Švedska je potvrdila da se jedan njen državljanin nalazi u iranskom pritvoru nakon što je Teheran objavio da se švedski državljanin nalazi na suđenju zbog navodne špijunaže za Izrael. U saopštenju od 16. decembra za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, švedsko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je da je "u kontaktu s porodicom tog čovjeka" i da ga "zastupa pravni savjetnik". Ministarstvo je odbilo dati dodatne detalje "iz obzira prema konzularnoj povjerljivosti i kako ne bi omelo naš rad". Portparol pravosuđa Asghar Jahangir izjavio je 16. decembra da je iransko-švedski državljanin "regrutovan od strane izraelske obavještajne službe 2023. godine", da je obavio "nekoliko putovanja na okupirane teritorije – posljednje dvije sedmice prije ulaska u Iran" i da je nosio "elektronsku špijunsku opremu". Tvrdio je da je osumnjičeni "priznao" špijunažu za Izrael. Jahangir je dodao – u očitoj kontradikciji s vremenskim okvirom – da je optuženi ušao u Iran "mjesec dana prije početka" 12-dnevnog rata s Izraelom u junu i boravio u vili blizu Karaja, 45 kilometara sjeveroistočno od Teherana. Ranije je šef pravosuđa provincije Alborz rekao da je čovjeka uhapsio Islamski revolucionarni gard (IRGC) četvrtog dana rata, 16. juna. Iranska policija je izvijestila da je tokom junske borbe pritvorila oko 21.000 ljudi zbog navodnih sigurnosnih prekršaja, iako nije jasno koliko ih je još uvijek u pritvoru; šef pravosuđa je naveo oko 2.000 uhapšenih, od kojih su mnogi pušteni nakon provjere. Od kraja juna, Iran je pogubio nekoliko osoba osuđenih za špijunažu za Izrael prije rata, usred straha od infiltracije Mossada koja je omogućila napade unutar zemlje. Sigurnosne agencije već dugo ciljaju osobe s dvojnim državljanstvom , oduzimanjem imovine i pritiskom na porodice kako bi ih prisilile na povratak, u praksi koju grupe za ljudska prava nazivaju "diplomatija talaca". Human Rights Watch navodi da su vlasti "sistematski" kršile pravo na pravičan postupak kroz politički motivisana hapšenja. Teheran tretira osobe s dvojnim državljanstvom isključivo kao iranske državljane, odbijajući priznati dvojno državljanstvo.

Kosovo je potpisalo ugovor s američkim proizvođačem vojne industrije, AM General, za kupovinu modernih sistema mobilne artiljerije HUMVEE Hawkeye kalibra 105 mm, objavio je u srijedu ministar odbrane Ejup Maqedonci. U objavi na Facebooku, Maqedonci je naglasio da "ovom kupovinom naša vojska prelazi u novu fazu razvoja – povećanje direktne vatrene moći za gađanje na velike udaljenosti". On je ocijenio da je sporazum važan korak u jačanju odbrambenih kapaciteta Kosova i izgradnji moderne, sposobne i interoperabilne vojske, spremne za saradnju s strateškim saveznicima zemlje. Američki proizvođač naveo je u saopštenju na svojoj web stranici da se očekuje da Kosovo primi prve sisteme u naredne dvije godine. Pored sistema mobilne artiljerije HUMVEE Hawkeye, Kosovske sigurnosne snage (FSK) će biti opremljene i ambulantnim vozilima, komandnim i kontrolnim kamionima, kao i drugim pomoćnim kamionima koji omogućavaju funkcionisanje kompletne artiljerijske baterije i postavljanje kapaciteta za indirektnu paljbu, prema trogodišnjem ugovoru. "Ponosni smo što možemo objaviti uspješnu prodaju HUMVEE Hawkeye Ministarstvu odbrane Kosova za potrebe Kosovskih sigurnosnih snaga, što je dokaz naše posvećenosti pružanju naprednih rješenja za savremene vojne potrebe", rekao je John Chadbourne, izvršni potpredsjednik za razvoj poslovanja u AM General. HUMVEE Hawkeye opremljen je Soft Recoil tehnologijom, koja omogućava integraciju topa od 105 mm na robusnu i u borbi dokazanu HUMVEE platformu. To omogućava postavljanje, gađanje i premještanje sistema za manje od 90 sekundi, čime se povećava otpornost na protivbaterijsku vatru u poređenju s tradicionalnim vučnim sistemima. Posljednjih godina Kosovo je ubrzalo proces naoružavanja, kupujući oružje uglavnom iz Sjedinjenih Američkih Država, ali i iz Turske, uključujući rakete i dronove. Ovo nije prvi put da potpisuje ugovor s kompanijom AM General, jer je 2018. godine na Kosovo stiglo 51 američko vojno vozilo tipa Humvee. Kosovo je u procesu transformacije Kosovskih sigurnosnih snaga (FSK) u vojsku. Taj proces je započeo 2018. godine i očekuje se da će trajati deset godina. Sjedinjene Američke Države od početka podržavaju transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga (FSK) u vojsku, ali ne i NATO, koji insistira da FSK ostane u okviru svojih prvobitnih zadataka, poput reagovanja na krize i civilne zaštite. Kosovo također planira da zajedno s Albanijom i Hrvatskom realizuje zajedničke nabavke američkog naoružanja. Posljednjih godina Vlada je povećala budžet za sektor odbrane, a ove godine budžet za taj sektor iznosi 207,8 miliona eura.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da naređuje "potpunu i kompletnu" blokadu svih sankcioniranih naftnih tankera koji ulaze i izlaze iz Venezuele. U objavi na Truth Socialu naveo je da je vlada venezuelskog lidera Nicolása Madura proglašena stranom terorističkom organizacijom te ju je optužio za krađu američke imovine, kao i za "terorizam, krijumčarenje droge i trgovinu ljudima". "Stoga danas naređujem POTPUNU I KOMPLETNU BLOKADU SVIH SANKCIONIRANIH NAFTNIH TANKERA koji ulaze i izlaze iz Venezuele", dodao je, prenosi Reuters. Njegova izjava uslijedila je sedmicu nakon što su SAD zaplijenile naftni tanker kod obale Venezuele. U saopštenju, vlada Venezuele je poručila da odbacuje Trumpovu "grotesknu prijetnju". Nakon što su Sjedinjene Države prošle sedmice zaplijenile sankcionirani naftni tanker kod obale Venezuele, uveden je učinkovit embargo, pri čemu su natovareni brodovi koji prevoze milione barela nafte ostali u venezuelskim vodama kako ne bi riskirali zapljenu. Trump je ranije već optužio Madurov režim da koristi naftu za financiranje "narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica". Američka administracija optužuje Madura da vodi ogromnu mrežu trgovine drogom, što on kategorički poriče i tvrdi da ga Washington želi svrgnuti kako bi uspostavio kontrolu nad naftom njegove zemlje. Govoreći na događaju u utorak navečer prije Trumpove objave, Maduro je rekao da "imperijalizam i fašistička desnica žele kolonizirati Venezuelu kako bi preuzeli njezino bogatstvo nafte, plina, zlata i minerala". "Zakleli smo se da ćemo apsolutno braniti svoju domovinu, u Venezueli će mir trijumfirati", rekao je Maduro u utorak. Sjedinjene Države rasporedile su posljednjih mjeseci značajnu vojnu snagu na Karibima i bombardiraju brodove za koje se sumnja da krijumčare drogu iz Venezuele. "Venezuela je potpuno okružena najvećom armadom ikad okupljenom u istoriji Južne Amerike", rekao je Trump te dodao da će američko raspoređivanje "samo rasti", prenosi AFP.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje odgovor od ruskih službi kada je reč o smrti predstavnika kompanije Jugoimport-SDRP Radomira Kurtića. Kako su u četvrtak objavili beogradski mediji, Kurtić je 17. novembra pronađen mrtav u Moskvi, a ruske službe do danas nisu poslale forenzičke izveštaje. Vučić je 16. decembra u intervjuu za Radio-televiziju Srbije (RTS) rekao da ima više informacija nego što je objavljeno, ali nema dovoljno informacija i ne želi da se bavi spekulacijama. "Očekujemo odgovor od ruskih službi. Zvanično su im upućeni i pozivi i molbe i zahtevi. Znamo da su nestali određeni hard diskovi, da su nestale još neke stvari, ali to ne mora da znači da ima veze sa samim događajima. Dakle, to može da bude i rutinska akcija neke službe, kada ustanovi identitet nekoga na ulici", rekao je Vučić. Naveo je da je Kurtić u drugom mandatu bio predstavnik Jugoimport-SDPR-a. Dodao je da se mora saznati više detalja i da srpska strana da sada nije dobila ništa od forenzičkih nalaza. "Nadam se da ćemo u narednom periodu dobiti. Ja ću da se borim da se istina sazna. Reč je o našem građaninu, uzornom građaninu i čoveku koji je dugo godina radio u jednoj dobroj srpskoj kompaniji", rekao je Vučić. Jugoimport-SDPR je kompanija koja se bavi trgovinom, naoružanjem, odbrambenom opremom, kao i transferom tehnologija. Reč je o jednoj od najvećih regionalnih kompanija u oblasti odbrambene industrije. Podsetimo, Spoljna obaveštajna služba (SVR) Ruske Federacije optužila je u dva navrata ove godine Srbiju da "uprkos zvanično deklarisanoj neutralnosti" nastavlja da isporučuje municiju Ukrajini. U saopštenju iz maja SVR je optužio čitav niz preduzeća iz Srbije da učestvuju u "traci smrti", a među njima je pomenut i "Jugoimport SDPR". Nakon toga, predsednik Srbije je saopštio da će dati nalog da se ne ostvaruju ugovori o prodaji oružja i municije kod kojih postoji sumnja o zloupotrebi i slanju na ukrajinsko ratište.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ruska strana i jedna velika kompanija pregovaraju oko Naftne industrije Srbije (NIS), ali da zvanični Beograd u tome ne učestvuje. "Mislim da se pregovori bliže kraju između ruske strane i jedne velike kompanije", rekao je Vučić 16. decembra, ne precizirajući o kojoj kompaniji je reč. NIS je pod američkim sankcima zbog većinskog ruskog vlasništva. Predsednik Srbije je gostujući na Radio-televiziji Srbije najavio trilateralne razgovore oko NIS-a u kojima će učestvovati i Srbija, "do ponedeljka ili utorka". Naglašava da prodaju NIS-a mora da odobri i Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država. Vučić je rekao da građani Srbije ne treba da brinu ni za naftu, ni za gas zato što su rezerve pune. "Naša su skladišta puna i u Banatskom dvoru i u Mađarskoj. Imamo preko 530 miliona kubnih metara gasa", rekao je. Primena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udeo u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto. Cilj sankcija SAD usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu. Ni američka ni ruska strana nisu javno izlazile sa informacijama o toku pregovora, a građanima su informacije o tome dolazile od zvaničnika Srbije, najvećim delom od Vučića.