Lider vladajućeg Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti (Albin) i lider opozicionog Demokratskog saveza Kosova (DSK) Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku) izjavili su da su u sredu razgovarali o "konkretnim imenima" za sledećeg predsednika Kosova, ali su odbili da otkriju moguće kandidate zbog "osetljivosti" razgovora. Kurti, premijer Kosova u tehničkom mandate, i Abdidžiku sastali su se u novom pokušaju da postignu dogovor o izboru novog predsednika zemlje, čime bi se okončala skoro dvogodišnja institucionalna kriza. "Razgovori će se nastaviti jer je izgrađeno međusobno poverenje i ovo je prvi put da smo razgovarali o konkretnim imenima ", rekao je Kurtiposle skoro tročasovnog sastanka u Prištini. On je rekao da su "u novoj fazi, kada razgovaraju o konkretnim i pojedinačnim imenima, koja ne mogu biti objavljena dok se ne postigne saglasnost o njima i sa njima". Iako je odbio da govori o karakteristikama kandidata, Kurti je rekao da su "svi u skladu s onim oko čega smo se dogovorili u pogledu kriterijuma, standarda, principa, vrednosti, zasluga i doprinosa". "Dakle, svi su oni dobre ličnosti, ima i veoma dobrih, ali moramo izabrati onog/onu ko je odličan/odlična", naglasio je Kurti. Abdidžiku je takođe naglasio da su imena o kojima se razgovaralo na sastanku "može reći s punim uverenjem reći, u velikoj meri u skladu s principima oko kojih smo se dosad dogovorili". On je dodao da, zbog osetljivosti procesa, u ovoj fazi ne može da kaže koja su to konkretna imena, "ali ćemo se ponovo sastati da finalizujemo proces i izaberemo sledećeg predsednika Kosova". Kurti je dotle upozorio na teške razgovore, rekavši da sada "moramo detaljno i opširno razgovarati" zbog broja imena koja strane mogu da iznesu. Zbog neslaganja među parlamentarnim partijama oko naslednika Vjose Osmani – čiji je predsednički mandat istekao u aprilu – Kosovo je u junu održalo prevremene izbore. Sada rizikuje održavanje još jednih izbora, koji bi bili četvrti u dve godine, ako novi predsednik ne bude izabran do početka septembra. Pokret Samoopredeljenje i DSK, posle neuspešnih razgovora o saradnji vlade, održali su sastanak na kojem su razgovarali o profilu sledećeg predsednika i rekli da nameravaju da na narednom sastanku izađu s konkretnim imenima. DSK je takođe dan ranije saopštio da će uskoro izneti konkretna imena za predsednika. Dosad je u medijima kružilo nekoliko imena za funkciju predsednika. U javnosti su pominjana imena profesora Ibrahima Beriše (Berisha) i bivšeg potpredsednika Skupštine Kosova iz 1990. godine, Iljaza Ramaja (Ilaz), ali su obojica demantovala da učestvuju u procesu. Pominjalo se i ime bivšeg predsednika Kosova Fatmira Sejdiua. U međuvremenu, bivši premijer Kosova Ramuš Haradinaj (Ramush) predložio je bivšeg predsednika Hašima Tačija (Hashm Thaci) za novog predsednika. Tači je u pritvoru u Hagu gde čeka presudu – koja će biti objavljena 16. septembra – u predmetu protiv njega i bivših predsednika parlamenta Kadrija Veseljija (Veseli) i Jakupa Krasnićija (Krasniqi) i bivšeg poslanika Redžepa Seljimija (Rexhe Selimi) za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Bivši šef misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju Vilijam Voker (William Walker) predložio je da predsednik bude Faton Bisljimi (Bislimi) iz redova DSK. Vršiteljka dužnosti predsednika Aljbuljena Hadžiju (Albulena Hahxiu), prema Ustavu, može da obavlja tu funkciju samo šest meseci, odnosno do 4. oktobra. Najviši pravni akt u zemlji nije predvideo šta se dešava u slučaju da taj period prođe a zemlja ne dobije novog predsednika. Pitanje predsednika je takođe bila najosetljivija tačka u neuspešnim pregovorima Samoopredeljenja i DSK o zajedničkoj vladi. Sada, Samoopredeljenje traži konsenzualnog predsednika, dok DSK takođe zahteva da novi šef države ne bude povezan ni s jednom partijom. Kurtijeva stranka je na poslednjim izborima osvojila 53 mandata i, zajedno sa strankama nevećinskih zajednica, ima dovoljno glasova da konstituiše Skupštinu i napravi novu Vladu. Međutim, da bi glasanje za predsednika Kosova bilo validno prisustvo neophodno je da 80 poslanika bude u Skupštini koja ima 120 mesta. Eventualnim sporazumom po pitanju predsednika Samoopredeljenja i DSK-a, koji ima 18 poslanika, došlo bi se do 81 glasa, što je dovoljno za glasanje za novog predsednika.

Omar Musabegović, počasni konzul Bangladeša u Bosni i Hercegovini potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako su pripadnici Specijalne policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske legitimisali njega i ambasadora Srbije Ivana Todorova. Oni su zajedno sjedili u jednom restoranu u Palama, nedaleko od Sarajeva, 25. augusta. "Sve su bacili na pod. Mene nisu, ja sam se legitimisao. Ambasador Srbije, nažalost, nije uspeo. Meni je žao gospodina Todorova koji je stariji gospodin, čovek koji ima jedno veliko iskustvo. Žao mi je, ali eto, tako se, nažalost, desilo", kazao je Musabegović za RSE. Naveo je da niko nije priveden, te da nije uputio protesnu notu zbog ovog slučaja. Dolazak počasnog konzula Bangladeša i ambasadora Srbije u restoran nije prethodno bio najavljen, ali je postojala rezervacija, dodaje Musabegović, te da je policija prije ulaska mogla vidjeti automobile sa diplomatskim tablicama. "Trebali su da imaju neku informaciju ko sedi, kako sedi i na kraju nikoga nisu priveli. Što je meni čudno. Ako je neko pod poternicom, ako je neko naoružan, shvatam. Niti su ti momci isto bili naoružani, niti je iko priveden. To je trajalo pet minuta, otišli su i nikome ništa", ističe počasni konzul Bangladeša u BiH. Na pitanje da li je o ovom slučaju obavijestio ambasadu Bangladeša u Holandiji, koja je službeno akreditovana za Bosnu i Hercegovinu, Musabegović odgovara: "Za sada ne. Imali smo komunikaciju, ali nismo ništa poduzeli po tom pitanju. Hvala Bogu niko nije povređen. Da jeste, to bi verovatno išlo drugačije", kaže on, dodajući da se nije raspitivao o razlozima dolaska policije u restoran. "Pa, gledajte, ne da me ne zanimaju, ali sad je kasno. Šta imamo od toga? Nismo hteli da dižemo to na veći nivo. Iskreno da vam kažem, da to nije izašlo u medijima, ne znam da li bi uopšte i spominjali to. Čisto da se ne dižu tenzije", ističe on. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske se nisu oglašavali ovim povodom, kao ni ambasada Srbije u Bosni i Hercegovini.

Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev odbrane Ratka Mladića za puštanje ranije na slobodu iz humanitarnih razloga. Mladić je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini tokom rata od 1992. do 1995. godine. Mladićeva odbrana je 18. augusta podnijela zahtjev kojim je zatraženo njegovo prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga i transfer u određenu bolnicu ili ustanovu za palijativnu njegu u Srbiji. Zahtjev za puštanje, kako je navedeno, zasnovan je zbog vjerovatne neposredne smrti i veće i kontinuiranije prisustvo njegove porodice. Gatti Santana je u odluci istikla kako nije uvjerena da humanitarni razlozi opravdavaju izuzetnu mjeru prijevremenog puštanja, čak i uz stroge uslove. "Interesi pravde i opšta pravna načela ne zahtijevaju puštanje na slobodu samo zato što se očekuje neposredna smrt. Imajući u vidu nivo i prirodu njege koja je dostupna Mladiću, kao i mogućnosti za kontakt s porodicom, njegov nastavak pritvora neće mu prouzrokovati patnju izvan one koju zatvorska kazna sama po sebi podrazumijeva", ističe se u odluci. "Uzimajući u obzir posebne penološke interese povezane s Mladićevom kaznom doživotnog zatvora, ne smatram da pravilno provođenje krivičnog pravosuđa zahtijeva humanitarno puštanje. Naprotiv, Mladićevo ljudsko dostojanstvo, na koje svako ima pravo, u sadašnjim okolnostima u potpunosti se poštuje", dodaje se u odluci predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove. Gatti Santana je navela da se Mladićev zahtjev za puštanje mora razmatrati u kontekstu posebnog i značajnog penološkog cilja koji stoji iza kazni izrečenih osobama osuđenim za međunarodne zločine. "Kazna, osim odvraćanja, treba izražavati osudu međunarodne zajednice zbog predmetnog ponašanja i njenu nespremnost da toleriše ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava", navela je ona. Gatti Santana je dodala da "u tom širem kontekstu, a posebno kada Mladićev nastavak pritvora uključuje visok nivo sveobuhvatne i saosjećajne njege koja daleko nadilazi minimalne međunarodne standarde, njegov zahtjev da posljednje dane života provede u Srbiji predstavlja preferenciju, a ne ishod koji zahtijevaju interesi pravde i opšta pravna načela". Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu je i 14. maja odbio zahtjev pravnih zastupnika Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu. Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. U pritvoru pod nadzorom Međunarodnog mehanizma je od hapšenja 2011. godine u selu Lazarevo u Srbiji. Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995.

Osamdesetogodišnja žena ubijena je u Prizrenu, a osumnjičeni počinitelj je, prema navodima policije Kosova, njen osamdesetjednogodišnji suprug. Ovo je drugo ubistvo žene na Kosovu u roku od sedmicu dana u kojem su osumnjičeni počinitelji supružnici. Osnovno tužilaštvo u Prizrenu opisalo je slučaj kao teško ubistvo. "Na osnovu početnih podataka iz istrage, osumnjičeni B.D. sumnjiči se da je svojoj supruzi oduzeo život primjenom fizičkog nasilja", navodi Tužilaštvo u saopćenju za javnost. Tužilaštvo je saopćilo da je B.D. zadržan u pritvoru u trajanju od 48 sati te da će u zakonskom roku zatražiti određivanje mjere pritvora. Ova institucija je navela da se u saradnji s Kosovskom policijom nastavljaju istrage kako bi se rasvijetlili motivi i sve okolnosti ovog događaja. U međuvremenu, u preliminarnom saopćenju, Policija je navela da se sumnja da je ubistvo izvršeno bez upotrebe bilo kakvog oružja. "Sumnja se da su povrede pronađene na tijelu žrtve nanesene tupom silom, bez upotrebe bilo kakvog oružja ili drugog sredstva", saopćila je Kosovska policija. Policija je navela da prema njihovoj evidenciji par nije imao prethodno prijavljenih slučajeva nasilja "te da su u trenutku incidenta bili sami u svojoj kući". Tijelo žrtve poslano je u Institut za sudsku medicinu u Prištini, dok je osumnjičeni nakon ispitivanja, odlukom državnog tužioca, zadržan u pritvoru u trajanju od 48 sati. Mreža žena Kosova (KWN) reagovala je nakon ubistva u Prizrenu ističući da nasilje nad ženama "nije privatna stvar niti niz 'porodičnih slučajeva'". "To je nasilje ukorijenjeno u rodnoj neravnopravnosti i zahtijeva snažan institucionalni odgovor. Životi žena ne mogu se štititi tek nakon što budu izgubljeni", navodi se u reagovanju, uz poziv institucijama da preduzmu konkretne korake u sprečavanju nasilja nad ženama. Incident u Prizrenu dolazi nakon što je 24. augusta u Mališevu ubijena trudnica, a osumnjičeni je njen suprug, koji se nalazi u kritičnom stanju nakon što je i sam zadobio rane od vatrenog oružja. Nakon ovog slučaja, iz Mreže žena Kosova su za Radio Slobodna Evropa izjavili da ovi slučajevi ubistava žena dovode u pitanje efikasnost državnih mehanizama koji su uspostavljeni s ciljem zaštite žrtava nasilja. "Žene bivaju ubijane, a država i dalje ne uspijeva da ih efikasno zaštiti. Za Mrežu ovo nisu izolovani slučajevi niti individualne tragedije. Oni su pokazatelji sistemskih propusta u sprečavanju i rješavanju nasilja nad ženama", stoji u odgovoru KWN-a za Radio Slobodna Evropa. Nakon ubistva u Mališevu, zamjenica premijera i vršiteljica dužnosti ministrice pravde, Donika Gervalla, održala je sastanak s predstavnicima Kosovske policije, Tužilaštva, Suda i Centra za socijalni rad, kako bi se preispitalo funkcionisanje institucionalnih mehanizama i mjere koje treba preduzeti u cilju sprečavanja ovakvih slučajeva. "Prevencija zahtijeva budnost, odgovornost i punu saradnju između institucija. Svi moraju biti na visini zadatka, djelovati blagovremeno i ne dozvoliti da ijedna karika u sistemu podbaci", rekla je Gervalla, prema pisanom saopćenju ministarstva od 26. augusta. Kosovo je 2020. godine ratificiralo Istambulsku konvenciju koju je izradilo Vijeće Evrope, čime je ona postala dio Ustava te zemlje. Ovaj obavezujući instrument obavezuje države na borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Na osnovu konvencije, očekuje se da država štiti žrtve nudeći im smještaj, procesuirat će nasilje nad ženama, sve državne institucije će sarađivati te imati mehanizme za praćenje provođenja konvencije.

Savezni upravni sud Švicarske potvrdio je odluku o oduzimanju švicarskog državljanstva muškarcu porijeklom iz Bosne i Hercegovine, osuđenom u Francuskoj na 15 godina zatvora zbog sudjelovanja u terorističkoj grupi. Riječ je o 37-godišnjaku koji je 2021. godine osuđen pred Specijalnim porotnim sudom u Parizu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Saveznog upravnog suda Švicarske. Osuđen je jer je, između 2015. i 2017., sudjelovao u grupi čiji je cilj bio pripremanje terorističkih djela te upravljao kanalima povezanim s terorističkom grupom tzv. Islamska država. Ovaj muškarac, koji služi zatvorsku kaznu u Francuskoj, sudjelovao je, prema presudi, u regrutiranju i organiziranju potencijalnih napadača, te određivao moguće mete i načine napada. Presudom je potvrđena ranija odluka Državnog sekretarijata za migracije Švicarske koji mu je oduzeo švicarsko državljanstvo u septembru 2021. godine, uz obrazloženje da je naštetio interesima i ugledu Švicarske. Nakon njegove žalbe, Savezni upravni sud Švicarske potvrdio je tu odluku 12. augusta, uz zaključak da je riječ o teškim krivičnim djelima koja su ugrozila interese i sigurnost Švicarske. Za šta je osuđen?U odluci Suda, kojom je potvrđeno oduzimanje državljanstva 37-godišnjaku porijeklom iz BiH, nije naveden njegov identitet. Švicarski i francuski mediji ranije su objavili da se radi o Milutinu Jakovljeviću, rođenom 1989. godine, a koji je uhapšen 2017. u francusko-švicarskoj antiterorističkoj istrazi. Nakon hapšenja, francuski list Le Journal du Dimanche pisao je o Jakovljeviću kao o "švicarskom referentu" džihadističke mreže povezane sa simpatizerima tzv. Islamske države. Pred Specijalnim porotnim sudom u Parizu 2021. godine je, osim zatvorske kazne, osuđen i na trajnu zabranu ulaska i boravka u Francuskoj. U presudi se navodi da je pripremao je odlazak svoje porodice u Siriju, gdje je njegov prijatelj bio angažiran u takozvanoj Islamskoj državi. Posjedovao je hiljade fotografija i stotine videosnimaka povezanih s islamističkim grupama te upravljao kanalima za širenje propagande kojima je promovirao djelovanje "Islamske države", navodi se u presudi. Preko platforme Telegram, sudjelovao je u grupama u kojima je regrutirao i organizirao osobe radi uspostavljanja strukture za izvođenje terorističkih napada. Prema presudi, predstavljao se kao vođa ili "emir", provjeravao osobe koje bi bile primljene u mrežu, određivao moguće mete i načine djelovanja. Među planiranim metama bili su izabrani zvaničnici, savezni tužioci Švicarske, noćni klubovi, osobe homoseksualne orijentacije i drugi građani u Francuskoj i Švicarskoj. Razmatrani su različiti načini napada, uključujući napade nožem, jurišnom puškom i eksplozivom, kao i izazivanje iskliznuća voza. U presudi suda u Parizu navode se, također, pokušaji izrade improviziranih eksplozivnih naprava, njihovo testiranje te planiranje višesedmične obuke. Odricanje od državljanstva BiHTridesetsedmogodišnjak je imao državljanstvo BiH, a kao dijete, 2000. godine, stekao je i švicarsko u proces naturalizacije njegove majke, navodi se u odluci Saveznog upravnog suda. Istaknuto je da se u februaru 2022. godine odrekao državljanstva BiH nakon što je švicarski sekretarijat za migracije već donio odluku o oduzimanju švicarskog. U žalbi na ovu odluku tvrdio je da bi nakon gubitka švicarskog državljanstva mogao ostati bez ijednog državljanstva, odnosno postati apatrid. Sud taj argument nije prihvatio ističući da se sam odrekao državljanstva BiH i da je to učinio nakon što je saznao da se protiv njega vodi postupak za oduzimanje švicarskog državljanstva. Švicarski sud se, također, pozvao na odredbe Zakona o državljanstvu BiH, koji predviđa mogućnost poništenja odricanja od državljanstva. U presudi je zaključeno da državljanstvo BiH nije izgubio nepovratno te bi, ukoliko to bude potrebno, mogao poduzeti odgovarajuće korake pred institucijama BiH. Presuda o oduzimanju državljanstva nije konačna i protiv nje je moguće podnijeti žalbu Saveznom sudu Švicarske.

Osnovni sud u Kotor-Varoši produžio je za još dva mjeseca pritvor Danijelu Grubaču iz Kneževa, kojeg je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije identificirao među osobama iz Bosne i Hercegovine koje su ratovale na strani Rusije u Ukrajini. Kako je potvrđeno za RSE iz Osnovnog suda u Kotor Varošu, pritvor je produžen rješenjem vijeća od 21. augusta zbog sumnje da je Grubač počinio krivična djela ugrožavanja sigurnosti, nedozvoljene proizvodnje i prometa oružja ili eksplozivnih materija te neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga. Sud je pritvor produžio zbog opasnosti od bjekstva i bojazni da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo. Prema rješenju suda, pritvor može trajati najduže do 22. oktobra 2026. godine. Grubač je uhapšen 21. jula nakon što je, prema navodima Okružnog javnog tužilaštva u Banjoj Luci, u selu Imljani kod Kneževa pištoljem prijetio svom stricu da će ga ubiti. Nakon prijave uslijedio je pretres njegovog imanja, pri čemu je pronađeno 177 saksija sa zasađenom marihuanom. Policija Republike Srpske saopćila je ranije da su pronađeni i automatska puška, pištolj, 182 komada municije te zemljište pripremljeno za daljnji uzgoj kanabisa. RSE je ranije, pozivajući se na službene podatke ukrajinskog projekta "Želim živjeti", objavio da se Grubač nalazi među dvadesetak osoba porijeklom iz BiH koje su se borile ili se bore u redovima ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. U toj evidenciji vodi se pod činom mlađeg narednika. Prema nezvaničnim saznanjima RSE-a, Tužiteljstvo BiH ranije je imalo predmet koji se odnosio na njegov odlazak na ukrajinsko ratište. Međutim, nije poznato da li je taj predmet doveo do istrage ili drugih procesnih radnji, a Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na upite RSE-a o njegovom statusu.

Najmanje 14 novorođenčadi poginulo je u požaru u državnoj bolnici u glavnom gradu Pakistana, Islamabadu rekao je premijer zemlje, prenosi Reuters. Požar je izbio oko sedam sati ujutro u Pakistanskom institutu medicinskih nauka na trećem spratu bolničkog odjeljenja za zdravlje majke i djeteta, javila je televizija Geo TV, koja je procijenila broj poginulih na 15. Lokalni mediji za tragediju okrivljuju kvar u sistemu klimatizacije. Radi se o najsmrtonosnijem požaru u bolnicama posljednjih godina u Pakistanu gdje je državna zdravstvena zaštita subvencionirana, ali su ustanove nedovoljno opremljene i preopterećene, dok nadzorna tijela često kritiziraju državne ustanove zbog lošeg upravljanja. Na odjeljenju je bilo 16 novorođenčadi kada je izbio požar, od kojih je jedno spašeno, izvijestio je Geo. Ured premijera Shehbaza Sharifa saopćio je da je on naredio vlastima da odmah provedu istragu. Odjel je bio ograđen, rekao je svjedok Reutersa. Jedan od roditelja koji je također izgubio dijete, rekao je da su sva vrata odjeljenja, osim jednih, bila zatvorena i da na odjeljenju "nije bilo protivpožarnog osiguranja". Institut, smješten u centru Islamabada gdje je bivši premijer Imran Khan kratko liječen prošle sedmice, jedna je od glavnih javnih bolnica u gradu s oko 1,1 milion stanovnika. Izvor: Reuters

Američka kantri pevačica Doli Parton (Dolly), koja se uzdigla iz siromaštva u Tenesiju i postala američki kulturni gigant s hitovima poput "Jolene" i "9 to 5", preminula je u 81. godini, saopštila je njena porodica u utorak. "Doli je živela u svetlosti i u Isusovom je naručju", naveo je njen nećak Brajan Siver (Brian Seaver) u videu na društvenim mrežama. Porodica nije navela uzrok smrti, ali je kantautorka - takođe glumica, filantropkinja i moćna poslovna žena – nedavno govorila o svom lošem zdravlju. Njen suprug Karl Din (Carl Dean) preminuo je prošle godine. Posle smrti Parton, koja je tokom svoje duge karijere osvojila 10 Gremija i 13 nagrada Akademije kantri muzike (ACM), brzo su usledila odavanja počasti. ACM je pohvalila njen "nepogrešiv glas, nezaboravne pesme, velikodušnost i duh veći od života". "Njena muzika će živeti, noseći njen glas i njenu priču generacijama koje dolaze", navela je ACM. Vest je izazvala redak trenutak jedinstva u zemlji koja je često u ogorčenom sukobu oko predsedništva Donalda Trampa (Trump), rata protiv Irana i kulturnih pitanja. Tramp je naredio spuštanje američkih zastava na pola koplja širom SAD na nedelju dana za Parton, navodeći da je njena smrt "pravi gubitak za milione ljudi". "Nikada nije bilo nikoga kao što je ona, i nikada neće", objavio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Vođa manjine demokrata u Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer) je jednostavno napisao: "Počivaj u miru, Doli Parton – prava legenda i snaga dobra. Neka sećanje na nju bude blagoslov". Lili Tomlin (Lily), koja je igrala s Parton u filmu "9 to 5" iz 1980. godine, objavila je crno-belu fotografiju njih dve decenijama ranije, uz jednostavan natpis: "Bez reči". Parton je ceo svoj odrasli život provela u srcu amerikane, folk i kantri muzike. Dan pošto je završila srednju školu, otišla je u prestonicu kantri muzike, Nešvil. Do 1967. godine, sa 21 godinom, bila je među najpriznatijim ličnostima u američkoj muzici, pridruživši se televizijskoj emisiji Portera Vagonera (Wagoner) s kantri muzikom koja je prenosila njen glas i lice u milione američkih domova. Tokom plodne karijere koja je trajala šest decenija, Parton je napisala oko 3.000 pesama. Među njima su bile "Coat of Many Colors", saundtrek hit "9 to 5" i kultna balada "I Will Always Love You", koja je donela postala međunarodni uspeh i za Vitni Hjuston (Whitney Houston). Objavivši 49 studijskih albuma i više od 100 kompilacijskih i kolaborativnih albuma, zaslužila je titulu "kraljice kantri muzike". Nikada ne umanjujući svoj upečatljiv izgled, Parton je u suštini napisala knjigu o tome kako žena može da vlada radio-talasima u industriji kojom dominiraju muškarci, na kraju postajući američko blago s pesmama koje su obradile Šenaja Tvejn (Shania Twain), Šinejd O’Konor (Sinead O'Connor) i Vajt strajps (White Stripes). "Instant svetost", napisao je Vajt na Instagramu. Prošle godine, Parton je odložila seriju koncerata u Las Vegasu, navodeći kao razlog stalne zdravstvene probleme. U maju ih je potpuno otkazala, što je izazvalo nove strahove. U video zapisima objavljenim na njenim nalozima na društvenim mrežama, rekla je da, iako lečenje neodređene bolesti ide dobro, nije spremna da nastupa. Izvor: AFP

Kosovsko specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Fatmira Šeholija (Fatmir Sheholli), optužujući ga za saradnju sa srpskom Bezbednosno-obaveštajnom agencijom (BIA) i, u drugom slučaju, za ucenu jedne osobe za iznos od preko 13.000 evra. Šeholi je optužen za krivična dela "špijunaža" i "ucenu". Prema optužnici, u neodređenom vremenskom periodu do 9. oktobra 2025, sumnja se d aje Šeholija regrutovala BIA i da je postupao po uputstvima i zadacima pripadnika te službe. Tužilaštvo tvrdi da je prikupljao i dostavljao informacije i dokumenta u vezi s političkim dešavanjima, bezbednosnom situacijom i funkcionisanjem kosovskih institucija. On je te podatke, prema optužnici, prosleđivao službenicima srpske službe putem telefonskih poruka. Pored optužbe za špijunažu, Šeholi se suočava i s optužbom za ucenu. Tužilaštvo tvrdi da je od 2022. do decembra 2025. ucenjivao osobu s inicijalima A.J., primoravajući je da postupa na štetu svoje imovine. Vrednost štete, prema optužnici, prelazi 13.000 evra. Sumnja se da je Šeholi od te osobe tražio novac u vidu pozajmice i da joj je pretio da će, ako mu ne da novac, u medijima objaviti snimke i informacije koje bi mogle ozbiljno da naruše njen ugled i autoritet. Optužnica je podneta Osnovnom sudu u Prištini na razmatranje. Šeholi, koji se nalazi u pritvoru, uhapšen je u oktobru 2025. pod sumnjom za špijunažu. U to vreme, Specijalno tužilaštvo Kosova nije pružilo detalje o tome za koga se sumnja da je špijunirao. Međutim, na dan hapšenja, vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) nagovestio je da su sumnje povezane sa Srbijom. Svečlja je izjavio da je Šeholi uživao "neograničen prostor" u kosovskim medijima i da je "sarađivao s akterima koji svakodnevno rade i deluju na podrivanju naše Republike i njenog napretka". Slučaj Šeholija jedan je od nekoliko slučajeva sumnje na špijunažu u korist Srbije koje su kosovske vlasti istraživale poslednjih godina. U junu prošle godine, Osnovni sud u Prištini osudio je Aleksandra Vlajića na pet godina zatvora, pošto se izjasnio krivim za špijunažu kao pripadnik BIA, dok se Bedriju Šabaniju (Bedri Shabani) i Muharemu Ćerimiju (Muharrem Qerimi) takođe sudi po optužbama za špijunažu u korist Srbije.

Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno 35 požara na otvorenom prostoru, a najzahtevnija situacija je i dalje na području Deliblatske peščare na jugoistoku Vojvodine, saopštio je u utorak Sektor za vanredne situacije (SVM). "Za sada nema izgorelih objekata niti ljudskih žrtava, dok su sva naselja na području Deliblatske peščare odbranjena od požara", navedeno je. Dodaje se da gašenje požara u Deliblatskoj peščari i dalje izuzetno otežava veoma jak vetar i gotovo apsolutno nepristupačan teren, sa gustim rastinjem i peskovitim tlom, koji onemogućava prilaz vatrogasnim vozilima. I dalje je aktivan požar na planini Stolovi kod Kraljeva u centralnoj Srbiji, koji je zahvatio oko 200 hektara, gde je zbog izuzetno nepristupačnog i opasnog terena, otežano gašenje. Ni na Stolovima, kako je navedeno, nema ugroženih objekata niti ljudskih žrtava. U saopštenju se navodi da je na području Lukova, u blizini Vranja na jugu zemlje, požar zahvatio oko 1.000 hektara trave, niskog rastinja i šume. Dodaje se da je gašenje i dalje u toku, ali da je sprečeno širenje požara ka naseljenom mestu. Požar je aktivan i na planini Goč, kod Kraljeva, gde je zahvaćeno oko šest hektara borove šume. U gašenju požara u Deliblatskoj peščari, nakon aktiviranja Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, uključeni su i helikopteri sa posadama iz Češke, Rumunije i Slovačke. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je u utorak da je prihvatilo ponudu mađarskog Ministarstvo unutrašnjih poslova za pomoć u gašenju požara u vidu vatrogasnog tima od 12 pripadnika i četiri vozila. Na toj lokaciji su i kopnene snage, vatrogasci-spasioci iz Rumunije, njih 69 sa 15 vozila, kao i vatrogasci-spasioci iz Nemačke, njih 56 sa 24 vozila. U gašenju požara angažovan je i avion Rusije IL-76, kapaciteta 42 tone vode. Sektor za vanredne situacije je naveo da je taj avion u Deliblatskoj peščari, na Stolovima i kod Vranja izvršio 22 naleta i izbacio 924 tone vode. Dodaje se da u gašenju požara, pored pripadnika Sektora za vanredne situacije i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, učestvuju pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava, kao i lokalna komunalna preduzeća.