Sudski panel Specijaliziranih vijeća Kosova u Hagu odgodio je za još najmanje dva mjeseca izricanje presude bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u suđenju za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, potvrdila je glasnogovornica suda za Radio Slobodna Evropa. Suđenje Hashimu Thaçiju, bivšem predsjedniku, Kadriju Veseliju i Jakupu Krasniqiju, bivšim predsjednicima Skupštine, te Rexhepu Selimiju, bivšem poslaniku, završeno je u februaru, a presuda se očekivala ovog mjeseca. Međutim, glasnogovornica Specijaliziranih vijeća Angela Griep rekla je u srijedu za Radio Slobodna Evropa da je sudski panel odlučio odgoditi izricanje presude do 20. jula "zbog složenosti slučaja". Ona je takođe pojasnila da 20. juli ne znači da će presuda tada biti izrečena i upozorila da je moguće novo odgađanje. "Ovaj datum nije datum izricanja presude, već samo rok produženja. Panel je dodao da će, ukoliko dodatno produženje bude apsolutno neophodno, izdati nalog u tu svrhu u odgovarajuće vrijeme", rekla je Griep za Radio Slobodna Evropa. Sva četvorica su kontinuirano negirala optužbe i ponovo se izjasnila da nisu krivi u završnim riječima u februaru. Tužioci su, u međuvremenu, zatražili da budu proglašeni krivima i osuđeni na po 45 godina zatvora, dok su timovi odbrane tražili njihovo oslobađanje, tvrdeći da nema dokaza za navodne zločine. Suđenje Thaçiju, Veseliju, Krasniqiju i Selimiju počelo je 2023. godine, a oni se u pritvoru u Hagu nalaze od 2020. Specijalizirana vijeća Kosova imaju sjedište u Hagu u Nizozemskoj i čine ih međunarodne sudije i advokati. Osnovana su odlukom Skupštine Kosova 2015. godine kako bi sudila u predmetima protiv bivših pripadnika OVK prema kosovskom zakonodavstvu. Thaçi je bio politički vođa OVK prije i tokom rata 1998–1999, Veseli je bio na čelu obavještajne službe, Krasniqi portparol, a Selimi član Glavnog štaba. Optužnica protiv njih uključuje optužbe za nezakonito pritvaranje, torturu, ubistva, zločine protiv čovječnosti, prisilne nestanke i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama. Za ove zločine se sumnja da su počinjeni između marta 1998. i septembra 1999. na različitim lokacijama na Kosovu, ali i na sjeveru Albanije. Prema Specijaliziranim vijećima, Thaçi, Veseli, Krasniqi i Selimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali svi oni negiraju krivicu.

Predsjednik SAD-a Donald Trump upozorio je Iran da će se suočiti s "mnogo većim nivoom i intenzitetom" napada ukoliko ne pristane na mirovni sporazum za koji su, prema izvještajima, dvije strane blizu dogovora. Američki mediji, predvođeni Axiosom, objavili su 6. maja da su Teheran i Washington blizu sporazuma o jednoj stranici memoranduma koji bi okončao rat u Zalivu. Axios je naveo da bi sporazum uključivao obavezu Irana na moratorij na obogaćivanje uranijuma, saglasnost Sjedinjenih Država da ukinu sankcije i oslobode milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava, kao i da obje strane ukinu ograničenja za brodove koji plove kroz Hormuški moreuz. Trump je, čini se, potvrdio da je sporazum blizu u objavi na društvenim mrežama, iako nije iznio detalje. "Pod pretpostavkom da Iran pristane na ono što je dogovoreno, što je možda velika pretpostavka, već legendarna operacija Epski bijes biće završena, a veoma efikasna blokada omogućiće da Hormuški moreuz bude OTVOREN ZA SVE, uključujući Iran", napisao je. "Ako ne pristanu, bombardovanje počinje i, nažalost, biće na mnogo većem nivou i intenzitetu nego ranije." Operacija Projekat SlobodaTrumpovi komentari uslijedili su nekoliko sati nakon što je objavio da će operacija nazvana "Projekat Sloboda", za navođenje brodova kroz Hormuški moreuz, biti "pauzirana na kratko vrijeme" nakon postizanja "velikog napretka... ka potpunom i konačnom sporazumu s predstavnicima Irana". Sjedinjene Države pokrenule su Projekat Sloboda kako bi obnovile komercijalni saobraćaj kroz Hormuški moreuz koji je Iran obustavio, ostavljajući hiljade brodova blokiranim na obje strane moreuza sedmicama i utičući na globalnu ekonomiju. Iran je blokirao tranzit kroz ovaj ključni plovni put, prijeteći da će gađati svaki brod koji pokuša proći bez njegove saglasnosti, kao odgovor na američko-izraelsku vojnu kampanju protiv njega, pokrenutu 28. februara. Povećani su strahovi da je primirje uspostavljeno prije gotovo mjesec dana narušeno nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati - ključni saveznik SAD-a u Zalivu - prijavili dolazne salve iranskih projektila, dok je najmanje jedan brod u Perzijskom zalivu bio meta napada dronovima. Među najvećim preprekama za postizanje mira navodi se sudbina iranskih nuklearnih ambicija. Washington želi da Teheran odustane od uranijuma, uključujući visoko obogaćeni uranijum, koji se može koristiti za izradu oružja. Peking je 6. maja ponovio poziv na "sveobuhvatno primirje" u sukobu i na povratak normalnog prolaza kroz Hormuški moreuz, dok je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi započeo svoju prvu posjetu Kini od izbijanja sukoba. Ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je nakon sastanka s Araqchijem u kineskoj prijestolnici da će Kina "intenzivnije" raditi kako bi pomogla okončanje borbi i odigrala "veću ulogu u uspostavljanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku". "Kina smatra da je potpuni prekid neprijateljstava neophodan, ponovno pokretanje sukoba je neprihvatljivo, a nastavak pregovora je posebno važan", rekao je Wang, prema saopštenju njegovog ministarstva nakon razgovora, koji dolaze sedmicu prije planiranog sastanka Trumpa s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Kina u velikoj mjeri zavisi od nafte s Bliskog istoka koja se izvozi i transportuje kroz Hormuški moreuz, a kineski zvaničnici su neupadljivo uključeni u pokušaje da pomognu postizanje sporazuma i pokretanje brodskog saobraćaja.

Dok se iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi nalazi u prvoj posjeti Kini od izbijanja sukoba u februaru, Peking ponavlja poziv na "sveobuhvatno primirje" u sukobu između Irana i SAD-a, kao i na povratak normalnog prolaza kroz Hormuški moreuz. Ministar vanjskih poslova Wang Yi izjavio je nakon sastanka s Araqchijem da će Kina "uložiti dodatne napore" kako bi pomogla okončanju borbi i odigrala "veću ulogu u obnovi mira i stabilnosti na Bliskom istoku". "Kina smatra da je potpuni prekid neprijateljstava imperativ, ponovno pokretanje sukoba je neprihvatljivo, a nastavak pregovora posebno važan", rekao je Wang, prema saopćenju njegovog ministarstva nakon razgovora koji dolaze sedmicu prije planiranog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa s kineskim kolegom Xi Jinpingom. Sastanak Araqchija i Wanga održan je usred medijskih izvještaja da su Teheran i Washington blizu dogovora o okončanju rata u Zaljevu. Američki medij Axios prvi je izvijestio o predloženom memorandumu, dok još uvijek nema komentara iz Washingtona. Axios navodi da bi sporazum, između ostalog, uključivao obavezu Irana na moratorij na obogaćivanje uranija, saglasnost Sjedinjenih Država da ukinu sankcije i oslobode milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava, te ukidanje ograničenja s obje strane u vezi s plovidbom brodova kroz Hormuški moreuz. Politički komentatori u Iranu uglavnom su pozdravili Araqchijevu posjetu Pekingu, opisujući je kao ključni kontra-potez uoči sastanka Trumpa i Xija. Analitičar Mostafa Najafi napisao je na platformi X da je tajming posjete presudan, upozoravajući da bi "pasivnost i nedostatak inicijative" do Trumpovog dolaska u Peking "mogli biti opasni". Najafi je ukazao na tekuće napore SAD-a da izrade novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a usmjerenu na Iran zbog Hormuškog moreuza, predstavljajući Araqchijevo putovanje kao nužan preventivni potez protiv američkih pokušaja da oblikuju kinesku politiku prema Iranu prije razgovora Trump–Xi. Strateg Mostafa Kharratian ocijenio je da posjeta mora poslužiti kao odskočna daska za sveobuhvatan bilateralni i trilateralni strateški dijalog između Teherana, Pekinga i Moskve. On tvrdi da se ključna pretpostavka Washingtona da će Iran prvi kapitulirati u ekonomskom ratu iscrpljivanja može razbiti ako Teheran osigura kinesko finansiranje od oko 20 milijardi dolara kako bi ublažio posljedice američke pomorske blokade. Kharratian je također ukazao na nedavne signale iz Moskve i Pekinga, uključujući prijem Araqchija na visokom nivou u Rusiji i dosad neviđenu aktivaciju kineskog zakona za blokiranje sankcija, kao dokaz da postoje uslovi za koordinirani odgovor na američki pritisak. Komentator Erfan Ebrahimi povukao je paralelu s posredničkom ulogom Pakistana, tvrdeći da Peking, za razliku od Islamabada, ima dovoljno političke težine da djeluje i kao "inicijator" i kao "garant" eventualnog sporazuma između Irana i Sjedinjenih Država o okončanju rata. Izvor: Uz izvještaje Kiana Sharifija i Reutersa

Tri osobe iz Holandije, Velike Britanije i Njemačke su evakuirane s luksuznog kruzera pogođenog smrtonosnim hantavirusom, dok se u međuvremenu predsjednik Kanarskih ostrva protivi tome da brod pristane na njihove obale. Dvije osobe su bolesne, a jedna je potencijalno zaražena, prenosi Reuters. Svi će biti prevezeni u specijalizirane bolnice u Evropi. Njemačka državljanka koja se nalazila na luksuznom kruzeru bit će prevezena u bolnicu u Duesseldorfu na testiranje, izvijestio je Bild, dodajući da žena nije pokazivala simptome. Putnica je bila u kontaktu sa drugom Njemicom koja je umrla na brodu, navodi njemački medij. Holandski par je također preminuo zbog zaraze na kruzeru, dok je britanski državljanin evakuiran s broda i nalazi se na intenzivnoj njezi u Južnoafričkoj Republici. Potvrda da se izbijanje hantavirusa s kruzera može širiti s čovjeka na čovjeka ne mijenja procjenu rizika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja ostaje na niskom riziku, rekao je predstavnik te organizacije. Jedan od putnika sa kruzera koji se vratio u Švicarsku također je zaražen i trenutno se nalazi na lječenju u Cirihu. Švicarska vlada kaže da nema opasnosti za širu populaciju. Sa druge strane, predsjednik Kanarskih ostrva kaže da se protivi planu španske vlade da dozvoli brodu pogođenom virusom da pristane na njihove obale. Brod MV Hondius koji je isplovio iz Argentine 1. aprila trebao je stići na Kanarska ostrva u narednih nekoliko dana. Na brodu se nalazi skoro 150 putnika. "Ne mogu dozvoliti brodu da uđe," rekao je Fernando Clavijo. Dodao je i da ne znaju kakvo je stanje ostalih putnika niti koliko bi ih moglo biti zaraženo. Kako navodi BBC pristanak kruzera je sada postalo političko pitanje za špansku vladu premijera Pedra Sancheza. Na brodu se nalazi 13 španskih državljana i kako je za BBC rekao ministar Angel Victor Torres da razumiju “brigu i nervozu lokalaca” sa otoka, ali je upozorio da su obavezni da dopuste brodu da pristane pod međunarodnim zdravstvenim pravilima. Hantavirus prvenstveno šire glodavci, ali se u rijetkim slučajevima može prenijeti i među ljudima rekli su iz Svjetske zdravstvene organizacije. WHO je potvrdio da se virus sa kruzera može širiti među ljudima. Ljudi se najčešće zaraze kada virus iz izmeta, pljuvačke i urina glodavaca postane prisutan u zraku, na primjer kada se čiste prostori u kojima su se gnijezdili pacovi i miševi. Hantavirus obično počinje simptomima sličnim gripi, kao što su umor i povišena temperatura, jednu do osam sedmica nakon izlaganja kažu iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Četiri do deset dana kasnije pojavljuju se kašalj, otežano disanje i tečnost u plućima. Izvor: Reuters, BBC

Zamjenica generalnog sekretara NATO-a, Radmila Šekerinska, poručila je rukovodstvu Bosne i Hercegovine da su sveobuhvatne reforme koje sprovode vlasti zemlje ključne za uspostavljanje povoljnog okvira u kojem NATO može efikasnije nastaviti da pruža svoju prilagođenu podršku. "NATO već pruža snažne mehanizme za reforme, ali njihov puni potencijal može se ostvariti samo ako su praćeni kredibilnim nacionalnim naporima, uključujući i izdvajanje većeg budžeta za podršku Oružanim snagama Bosne i Hercegovine", navela je Šekerinska. "U današnjem opasnijem svetu svi moramo više ulagati u sopstvenu odbranu i otpornost – i saveznici i partneri NATO-a", dodala je ona. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić posjetili su sjedište Alijanse na poziv generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, gdje su, osim susreta sa Šekerinskom, učestvovali i na sastanku Severnoatlantskog saveta. Tokom sastanka prezentirani su ostvareni rezultati Bosne i Hercegovine u procesu evroatlantskih integracija, uključujući usvajanje i implementaciju Programa reformi BiH, provođenje Individualno prilagođenog partnerskog programa za period 2025-2028, kao i kontinuirana ulaganja u modernizaciju i jačanje operativnih sposobnosti Oružanih snaga BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH naglasio je da Bosna i Hercegovina ostvaruje kontinuiran napredak na NATO putu, te istakao da su ispunjeni i formalni i suštinski uslovi za upućivanje poziva za članstvo. Komšić izjavio je da je NATO posvećen saradnji sa BiH i da želi da ona dobije nove oblike, ističući da se, uz ostalo, očekuje povećanje izdvajanja za odbranu. "Na tehničkom nivou stvari funkcionišu solidno, mislim prvenstveno na saradnju sa OS BiH. Od nas se očekuje da se ispune neki politički uvjeti. Prvi je povećanje izdvajanja za Oružane snage BiH, odnosno sektor odbrane sa 0,9 posto BDP-a na 1,8 posto. To će biti zahtjevi i očekivanje u narednom periodu", kazao je Komšić nakon sastanka sa Šekerinskom. Komšić je naglasio i da je neupitna podrška stabilnosti BiH od zemalja članica NATO-a. Kako se navodi u saopštenju iz sedišta Severnoatlantskog saveza, zamenica generalnog sekretara NATO-a naglasila je nepokolebljivu posvećenost NATO-a Bosni i Hercegovini, kao i značaj trajnog mira i bezbednosti u zemlji i stabilnosti na celom Zapadnom Balkanu za sigurnost u evroatlantskom regionu. Dodaje se da je pozdravila i važna dostignuća ostvarena tokom dugogodišnjeg partnerstva NATO-a sa Bosnom i Hercegovinom, zasnovanog na političkom dijalogu i praktičnoj saradnji, uz podršku pojačanog prisustva NATO-a u Sarajevu. Ona je naglasila spremnost NATO-a da dodatno ojača saradnju, nadovezujući se na prvi individualno prilagođeni program partnerstva Bosne i Hercegovine usvojen prošle godine, unapređenu implementaciju Programa reformi zemlje i pojačanu podršku NATO-a kroz Program izgradnje odbrambenih kapaciteta. "Šekerinska je takođe ponovila da NATO čvrsto stoji iza teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i da nastavlja da podržava evropski i evroatlantski put zemlje“, navodi se u saopštenju NATO-a. BiH se još 2005. formalno opredijelila za članstvo u NATO-u, ali je posljednjih godina put prema Alijansi bio blokiran političkim neslaganjima, naročito predstavnika iz Republike Srpske, koji zagovaraju vojnu neutralnost po uzoru na Srbiju. Uprkos protivljenju, reforme sektora odbrane se sprovode. BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu Oružanih snaga koja se provodi prema NATO-ovim standardima. Vojne jedinice iz BiH bile su dio NATO-ovih jedinica u misijama u Afganistanu, Iraku, Maliju, Kongu i drugim zemljama. Iz NATO-a su više puta naglašavali da članstvo zavisi od unutrašnje političke volje i ispunjenja reformi.

Ambasada Kine u Beogradu odbacila je kao netačne navode da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić ambasadoru Kine obećao da kineski konzorcijum, glavni izvođač radova, neće odgovarati za pad nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. "Nedavno je jedna televizija u Srbiji emitovala intervju sa pojedinim licima, u kojem su iznete neosnovane tvrdnje u vezi sa istragom o bezbednosnoj nesreći na železničkoj stanici u Novom Sadu, navodeći da je rukovodstvo Srbije dalo relevantne poruke našoj ambasadi", navela je Ambsada na društvenoj mreži X. Profesor beogradskog Fakulteta organizacionih nauka i član neformalne Anketne komisije za ispitivanje odgovornosti za pad nadstrešnice Vladimir Obradović izjavio je 3. maja da je Vučić u razgovoru sa ambasadorom Kine nakon nesreće poručio da neće dozvoliti procesuiranje kineskog konzorcijuma koji je bio angažovan na rekonstrukciji. Obradović je dodao i da je konzorcijum CRIC&CCCC (China Railway International i China Communications Construction Company) bio "protočni bojler za korupciju". Ambasada Kine je "snažno osudila" Obradovićeve navode i pozvala "medije i pojedince u Srbiji da prestanu sa širenjem netačnih informacija". "Apelujemo na građane Srbije da ostanu budni i oprezni prema delovanjima i izjavama sa ciljem unošenja razdora u odnose Kine i Srbije i ometanja saradnje naše dve zemlje, te da zajednički čuvaju čelično prijateljstvo Kine i Srbije", dodaje se u objavi. I predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je 5. maja navode da je ambasadoru Kine obećao da kineski konzorcijum neće odgovarati za pad nadstrešnice. Betonska nadsrešnica rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu obrušila se 1. novembra 2024. godine. Poginulo je 16 osoba, a jedna mlada žena je teško povređena. Tragedija se dogodila četiri meseca nakon svečanog otvaranja rekonstruisane stanične zgrade. Rekonstrukcija je urađena u okviru izgradnje brze pruge Beograd – Subotica, koja treba da bude deo međunarodne pruge do Budimpešte, kao deo kineske inicijative "Jedan pojas, jedan put". Ovaj događaj je pokrenuo talas masovnih protesta i blokada širom zemlje za zahtevima za krivičnu i političku odgovornost. Ni godinu i po dana od nesreće nije utvrđena odgovornost, a o njoj se vode tri paralelna postupka.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će operacija nazvana "Projekat sloboda" za provođenje brodova kroz Hormuški moreuz biti "na kratko pauzirana" nakon što je postignut "veliki napredak ka potpunom i konačnom sporazumu s predstavnicima Irana." U objavi na Truth Socialu 6. maja, Trump je rekao da je odluka donesena na zahtjev Pakistana, koji posreduje u pregovorima između SAD-a i Irana, "kako bi se vidjelo može li sporazum biti finaliziran i potpisan." SAD su pokrenule takozvani "Projekat Sloboda" kako bi obnovile komercijalni saobraćaj kroz Hormuški moreuz koji je Iran obustavio. Na hiljade brodova sedmicama je zaglavljeno sa obje strane moreuza što utiče na globalnu ekonomiju. Iran je blokirao tranzit kroz ovaj ključni plovni put, prijeteći da će gađati sve brodove koji pokušaju proći kroz moreuz bez njihovog pristanka, kao odgovor na američku i izraelsku vojnu kampanju koja je pokrenuta 28. februara. Trumpova objava uslijedila je nakon što je na konferenciji državni sekretar SAD Marco Rubio objavio da je američka vojna kampanja protiv Irana, nazvana "Epski bijes" završena. Nekoliko sati ranije, ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da primirje SAD-a s Iranom ostaje na snazi, iako je Iran lansirao projektile na Ujedinjene Arapske Emirate, a američka vojska potopila šest malih iranskih čamaca 4. maja. Nedugo nakon što je Hegseth govorio na konferenciji za novinare u Pentagonu 5. maja, Ujedinjeni Arapski Emirati, ključni američki saveznik u regiji Zaljeva, prijavili su još jedan talas iranskih projektila. Nije bilo neposrednih izvještaja o šteti ili povrijeđenima. Razmjena vatre podstakla je strahove da je primirje najavljeno prije gotovo mjesec dana propalo, te da bi se potpune borbe iz Teherana, kao i američkih i izraelskih snaga, mogle nastaviti. Američke pomorske snage počele su pratiti neke od komercijalnih brodova koji su bili blokirani u Perzijskom zaljevu kao rezultat iranskog zatvaranja Hormuškog moreuza, ključne pomorske tačke. Obraćajući se novinarima u Pentagonu, Hegseth je rekao da je ta operacija samo "privremeno rješenje", te je ponovo zatražio od Irana da prekine blokadu. Američki ratni brodovi također blokiraju iranske luke kao dio zastoja. "Iranu se ne može dozvoliti da blokira nevine zemlje i njihovu robu iz međunarodnog plovnog puta," rekao je Hegseth novinarima. Iranci su "rekli da kontrolišu moreuz. Ne kontrolišu," dodao je. 'Primirje nije završeno'Upitan o primirju, Hegseth je rekao: "Primirje nije završeno." "Rekli smo da ćemo se braniti i braniti agresivno, i to apsolutno i činimo. Iran to zna, a na kraju predsjednik može donijeti odluku hoće li bilo šta eskalirati u kršenje primirja," rekao je. General Dan Caine, predsjedavajući Združenog generalštaba SAD-a, rekao je da je Iran napao američke snage "više od deset puta" od primirja 8. aprila. Međutim, rekao je da je to "nedovoljno za ponovno pokretanje velikih borbenih operacija." Procjenjuje se da je 22.500 mornara i članova posade na više od 1.550 komercijalnih brodova zaglavljeno u Perzijskom zaljevu, bez mogućnosti da prođe kroz moreuz, rekao je Caine. Govoreći za Fox News 4. maja, američki predsjednik Donald Trump ponovo je upozorio Iran da ne cilja američke brodove, rekavši da bi bili "zbrisani s lica zemlje" ako to učine. Američki državni sekretar Marco Rubio, u međuvremenu, rekao je da je početna vojna operacija završena, te je insistirao da je američka blokada iranskih luka strogo odbrambena. "Mi samo ‌odgovaramo ako smo prvi napadnuti. Ovo je odbrambena operacija," rekao je Rubio novinarima. "Ako se ne puca na ove brodove i ako se ne puca na nas, mi ne pucamo, ali ako se puca na nas, odgovorit ćemo." Novi projektili prema UAEOtprilike dva sata nakon što je završeno Hegsethovo obraćanje u Pentagonu, Ministarstvo odbrane UAE objavilo je da su otkrili iranske projektile i dronove. "Protivzračna odbrana UAE aktivno djeluje protiv prijetnji projektila i dronova," navelo je ministarstvo u objavi na platformi X. "Porijeklo ovih prijetnji je Iran." Dan ranije, UAE su reagovali ljutito, prijeteći odmazdom nakon što su na njih lansirana četiri iranska projektila. Tri su presretnuta protivzračnom odbranom, dok je četvrti pao u more. Iranski dron je također pogodio luku Fujairah u UAE 4. maja, izazvavši požar i ranivši tri indijska državljana koji su tamo radili, saopćile su vlasti. Smještena na Omanskom zaljevu, luka je postala još važnija nakon što je Teheran zatvorio Hormuški moreuz. Usred krhkog primirja, Teheran i Washington razmijenili su prijedloge za mirovni sporazum. Među najvećim preprekama je sudbina iranskih nuklearnih ambicija. Washington želi da Teheran odustane od uranija, uključujući i visoko obogaćeni uranij, koji se može koristiti za izradu oružja. Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baqaei rekao je da u ovoj fazi nema razgovora o iranskim nuklearnim kapacitetima. Govoreći u State Departmentu, Rubio je rekao da je vrijeme da Teheran "prihvati realnost situacije", te da diplomatsko rješenje mora obuhvatiti sav nuklearni materijal koji Iran još uvijek ima zakopan. "Predsjednik je bio jasan da dio pregovaračkog procesa mora biti ne samo obogaćivanje, nego i šta se dešava s tim materijalom koji je duboko zakopan negdje i kojem oni i dalje ⁠imaju pristup ako ga ikada požele iskopati," rekao je Rubio novinarima. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi u međuvremenu je otputovao u Peking na razgovore. Kina se u velikoj mjeri oslanja na naftu s Bliskog istoka koja se izvozi i transportuje kroz Hormuški moreuz, a kineski zvaničnici su tiho uključeni u pokušaje da pomognu postizanju sporazuma i ponovnom pokretanju brodskog saobraćaja. Uz izvještaje Reutersa

Srbija se pridružila šemi jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), saopštila je Evropska komisija (EK). Radi se o sistemu koji omogućava da bankovne transakcije u evrima funkcionišu isto kao domaće uplate, bez obzira da li se novac šalje unutar iste države ili u drugu evropsku zemlju. Odluku je donelo Evropsko veće za plaćanja. Srbija je ušla u geografski opseg SEPA u maju 2025. godine. Srbija je sada peta zemlja iz grupe država u procesu proširenja Evropske unije koja se pridružila SEPA sistemu. Od država regiona, u ovaj sistem su već uključene Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija. Iz država Istočnog partnerstva, Moldavija je takođe deo SEPA sistema. "Ovo će učiniti transakcije u evrima između ovih banaka i Evropske unije pouzdanijim, bržim i jeftinijim, potencijalno uštedivši do 400 miliona evra za pojedince i preduzeća. Za mala i srednja preduzeća, to će takođe pojednostaviti međunarodne transakcije i olakšati veću prekograničnu trgovinu", navodi se u saopštenju EK. SEPA je uvedena za kreditne transfere 2008. godine, praćena direktnim zaduživanjem 2009. godine, a u potpunosti je implementirana do 2014. godine u eurozoni. Zahvaljujući Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), korisnici mogu vršiti bezgotovinska plaćanja u evrima bilo gde u Evropskoj uniji – i u brojnim zemljama izvan EU – na brz, siguran i efikasan način, isto kao u okviru sopstvene zemlje. Usklađeni standardi u svim SEPA zemljama eliminisali su razlike između domaćih i prekograničnih plaćanja. SEPA omogućava brze i standardizovane transfere u evrima i koristi se za obične uplate, za gotovo trenutno slanje novca, kao i za automatsko zaduživanje računa.

Ruske snage pogodile su najmanje tri grada širom Ukrajine, koristeći "klizne bombe" i dronove, pri čemu je ubijeno više od 20 osoba, a ranjene desetine drugih, što predstavlja jedan od najsmrtonosnijih napada na Ukrajinu u posljednjim mjesecima. Ukrajina je, u međuvremenu, lansirala svoju najnoviju krstareću raketu dugog dometa, zajedno s nizom dronova, na regiju udaljenu gotovo 1.200 kilometara od ukrajinske granice. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su rakete Flamingo bile usmjerene na rusko postrojenje za proizvodnju oružja. Razmjena napada dolazi nekoliko dana prije nego što će Rusija i Ukrajina obilježiti godišnjicu poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Ukrajinske ceremonije - poznate od 2023. kao Dan sjećanja i pobjede nad nacizmom - održavaju se 8. maja i tradicionalno su uglavnom posvećene ratnim veteranima. Rusija je, s druge strane, svoj Dan pobjede 9. maja pretvorila u grandioznu manifestaciju sovjetske vojne istorije, ali i promociju aktuelnog rata protiv Ukrajine, koji je sada ušao u petu godinu. Godišnja ruska vojna parada, koja se održava na Crvenom trgu pored Kremlja, ove godine je smanjena, pri čemu su zvaničnici Kremlja kao razlog naveli opasnost od ukrajinskih dronova. Ranije ove sedmice, dron za koji se sumnja da je ukrajinski udario je u luksuznu stambenu zgradu u Moskvi, svega nekoliko kilometara od Kremlja. Dron je uspio da izbjegne brojne moskovske protivvazdušne sisteme. Predsjednik Rusije Vladimir Putin proglasio je primirje koje se poklapa s obilježavanjem 9. maja, a Ministarstvo odbrane upozorilo je Ukrajinu da ne izvodi napade tokom tog perioda, zaprijetivši da će, u slučaju kršenja, uzvratiti udarom na centralni dio Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je Putinov prijedlog i umjesto toga saopštio da primirje stupa na snagu 5. maja. U Zaporožju su pripadnici hitnih službi gasili požare i zbrinjavali žrtve napada, u kojem su, prema navodima vlasti, korištene i "klizne bombe" - avionsko oružje velike razorne moći koje se ispušta s velike udaljenosti i obrušava na cilj. Najmanje 10 ljudi je poginulo, a gotovo desetak je ranjeno. Ruski dronovi su, u međuvremenu, pogodili stambene zgrade u sjevernom gradu Černjigovu, pri čemu je ranjeno najmanje 17 osoba. Zvaničnici su saopštili da je meta napada, po svemu sudeći, bila glavna administrativna zgrada u gradu. Državna gasna kompanija Naftogaz saopštila je da su tri njena radnika poginula u ruskom napadu na gasno postrojenje u blizini Poltave. U takozvanom "dvostrukom udaru" - kada drugi napad uslijedi dok vatrogasci ili spasioci zbrinjavaju žrtve - poginula su i dva pripadnika hitnih službi. U Kramatorsku, gradu u donjeckoj oblasti nadomak linije fronta, najmanje pet osoba je poginulo, a devet je ranjeno u ruskom vazdušnom napadu, saopštio je regionalni vojni čelnik Vadim Filaškin. Ukrajina je posljednjih godina značajno proširila svoje arsenale dronova i raketa, koristeći ih sve češće i na većim udaljenostima unutar Rusije. Tokom proteklih sedmica, ukrajinski dronovi su pogodili i naftna izvozna postrojenja na Baltičkom moru. Petog maja, ukrajinske rakete i veći broj dronova pogodili su ciljeve u Čeboksarima, saopštili su ruski i ukrajinski zvaničnici. Zelenski je rekao da je u napadu korišteno više krstarećih raketa Flamingo - domaće proizvodnje, koje je Ukrajina ubrzano razvila - te da je meta bila fabrika koja je snabdijevala rusku vojsku navigacionim komponentama. Lokalni mediji navode da su najmanje dvije osobe poginule, a više od 30 ranjeno. Na ratištu su ukrajinske snage u sukobima s ruskim trupama dovele situaciju gotovo do pat-pozicije, dok ruske jedinice napreduju izuzetno sporo, uz ogromne gubitke. U pojedinim područjima, ruske snage su čak bile primorane na povlačenje.

Primirje između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana i dalje je na snazi, izjavio je američki sekretar za odbranu Pete Hegseth, dan nakon što je Iran lansirao rakete prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), a američka vojska potopila šest malih iranskih čamaca. Razmjena vatre 4. maja pojačala je strahove da je prekid neprijateljstava, proglašen prije gotovo mjesec dana, doveden u pitanje te da bi moglo doći do nastavka otvorenih borbi Irana, kao i američkih i izraelskih snaga. Američke pomorske snage započele su pratnju dijela trgovačkih brodova koji su bili blokirani u Persijskom zalivu, nakon što je Iran zatvorio ovaj strateški plovni prolaz. Govoreći na konferenciji za novinare u Pentagonu, Hegseth je rekao da je ta operacija samo "privremeno rješenje" i ponovo je zatražio od Irana da okonča blokadu. Američki ratni brodovi, takođe, blokiraju iranske luke u okviru tenzija između dvije strane. "Iranu se ne može dozvoliti da blokira nevine zemlje i njihovu robu na međunarodnom plovnom putu", rekao je Hegseth novinarima. Iranci su "rekli da kontrolišu moreuz. Ne kontrolišu ga", dodao je. "Primirje nije završeno"Upitan o primirju, Hegseth je rekao: "Primirje nije završeno." "Rekli smo da ćemo se braniti i braniti agresivno, i to smo apsolutno i učinili. Iran to zna i, na kraju, predsjednik može donijeti odluku o tome da li bi moglo doći do eskalacije koja bi predstavljala kršenje primirja", rekao je. General Dan Caine, predsjedavajući Združenog generalštaba Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da je Iran napao američke snage "više od 10 puta" od primirja 8. aprila. Ipak, rekao je da je to "ostalo ispod praga ponovnog pokretanja velikih borbenih operacija". Procjenjuje se da je oko 22.500 mornara i članova posade na više od 1.550 komercijalnih brodova zaglavljeno u Zalivu, nesposobno da prođe kroz moreuz, rekao je Caine. Govoreći za Fox News 4. maja, američki predsjednik Donald Trump ponovo je upozorio Iran da ne gađa američka plovila, rekavši da bi bio "zbrisan s lica Zemlje" ako bi to učinio. Lansiranje četiri iranska projektila prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima izazvalo je oštru reakciju američkog saveznika, koji je zaprijetio odmazdom. Tri projektila su presretnuta protivvazdušnim sistemima, saopštila je vojska UAE, dok je četvrti pao u more. Iranski dron pogodio je i luku Fujairah u UAE, izazvavši požar i povrijedivši tri indijska državljanina koja su tamo radila, saopštile su vlasti. Smještena u Omanskom zalivu, ta luka je postala još značajnija nakon što je Teheran faktički zatvorio Hormuški moreuz. Usred krhkog primirja, Teheran i Vašington razmijenili su prijedloge za mirovno rješenje. Među najvećim preprekama je pitanje iranskih nuklearnih ambicija. Vašington želi da Teheran odustane od svog uranijuma, uključujući visoko obogaćeni uranijum, koji se može koristiti za izradu oružja. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baqaei citiran je kako kaže da u ovoj fazi nema razgovora o iranskim nuklearnim kapacitetima. Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araqchi, u međuvremenu, otputovao je u Peking na razgovore. Kina se u velikoj mjeri oslanja na naftu s Bliskog istoka koja se izvozi i transportuje kroz Hormuški moreuz, a kineski zvaničnici su, kako se navodi, tiho uključeni u pokušaje da pomognu u posredovanju rješenja i ponovnom pokretanju brodskog saobraćaja. Uz izvještavanje Reutersa