Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Pogled Na Svet Snova

   Sve Zanimljivo o Snovima. Svaki san je sreća. Ako je bio lep, kada se probudite, bićete srećni što ste lepo sanjali. Ako je bio loš, kada se probudite, bićete srećni što je to bio samo san, a ne stvarnost. - Stara istočnjačka mudrost.

Osmeh gore Osmeh na lice:  
   Jasno je da danas svi mi sanjamo, bez obzira da li smo toga svesni ili ne, kada se probudimo. Naučnici poput Frojda i Junga proučavali su snove i tumačili ih kao izraz intimnih čovekovih želja ili strahova. Ili, kao čovekovo stanje koje omogućuje da se shvate razlozi određenog čovekovog ponašanja, da se otkrije čovekova suština.

ZANIMLJIVOSTI O SNOVIMA

   Dalje, i kao mehanizam koji omogućuje da se otkrije kako radi naša podsvest, a za tim čovek teži još od kada je izašao iz pećine. Naravno, govori se i o takozvanim proročkim snovima, o kojima su izveštavali još i stari Rimljani, o kojima govori i Biblija. Francuski kritičar i filozof Ipolit Ten tražio je od svoga sluge da ga budi nekoliko puta noću da bi saznao da li sanja ili ne.

Većina snova traje samo nekoliko sekundi. Pa opet, u životu sanjamo oko četiri godine...
U staroj Grčkoj su postojali hramovi u kojima se lečilo - snovima. Bolesnik bi se okupao i, posteći, prespavao noć u hramu. Zadatak sveštenika je bio, zatim, da iz pripovedanja bolesnikovih snova pronađe elemente o prirodi njegovog oboljenja i načinu lečenja, koji bi savetovao bolesniku, ako već sam san u hramu nije tako delovao. U jednom od takvih hramova školovao se i 'otac medicine' Hipokrat.
U čak 50% snova ima nasilja.
Jako puno ljudi doživi svake nedelje najmanje dva sna koji su dovoljno strašni da ih probude. 
Noćne more imamo ako sanjamo da padamo s velikih visina, ako sanjamo nešto  jako neprijatno ili ako sanjamo da se s nekog mesta ne možemo pomaknuti.
Trudnice koje sanjaju da rađaju imaju lakši porođaj od onih koje porođaj ne sanjaju.
Najstariji ZanimSnovi koji je so nas dospeo, takozvani papirus Čestera Bitija, napisan  je u Egiptu pre 4.000 godina. 
Ogroman broj ljudi danas u svetu pati od nesanice koja je prouzrokovana uzimanjem sredstava za spavanje.
Osobe lišene snova gube pamćenje, mogućnost da nauče nove lekcije ili da se  sećaju već naučenih lekcija.
Utvrđeno je, takođe, i to da snovi postoje još i pre rađanja.

SPAVANJE OTKRIVA KARAKTER

    Kaži mi kako spavaš, pa ću ti reći ko si! Tvrdi se, da se upravo u snu, ogleda karakter i duševno stanje čoveka. Ko su najveći spavači, a ko je najduže izdržao bez sna. kako je Mendeljejev usnio tablicu elemenata?
Ko mnogo spava - Boji se života. Povlači se u san kao što bi se rado vratio u majčinu utrobu, a sve da bi izbegao borbu, odgovornost i stresove svakodnevnog života. Dokazano je čak da, ko voli mnogo da spava, ima više izgleda na kardiovaskularne smetnje. Možda zbog toga što mišić srca i arterija, manje jačani, nemaju dovoljno tonusa. Na sve ovo se nadovezuje značaj fizičke aktivnosti.
Ko spava malo - U životu je aktivan, preduzimljiv, dobre volje.
Ko spava dobro? - Dobro spavaju uravnotežene osobe,  sportisti i izmorene osobe.
Nesanica - Znači neprekidno prevrtanje po mislima. Kada to prestane, nastupa san.
Ko spava loše? - Zabrinute osobe, depresivni, podložni emotivnim smetnjama, povučeni i svi koji se teško prilagođavaju raznim situacijama.
  Vaš položaj tela prilikom spavanja, može dosta toga da kaže o vašem karakteru.
Položaj fetusa - imaju jako osetljive i emotivne osobe, nesigurne i uplašene.Čak oko  40% ljudi zauzima ovaj položaj.
Na stomaku - spavaju maštovite osobe, energične i nervozne.
Na ledjima - spavaju prilično samopouzdane osobe.Ne retko tako spavaju bogataši i starije osobe.
Na desnom boku - dobrodušne i vesele osobe, osobe otvorene za nova poznanstva.
Na levom boku - to su umetnici, romantici, ali i cinične osobe koje su nepoverljive prema drugima.
    Koliko dana čovek može da izdrži budan? Odgovor nato pitanje dao je Englez Rodžej Gej, postavivši rekord u dužini nespavanja. On nije spavao 288 sati - tačno 12 dana i noći. A Nemica Berta van der Merve izdržala je bez sna 11 dana i noći, 17 sati i 55 minuta.
    Ima ljudi koji mogu zaspati samo kad su u određenom položaju. Na primer, poznati engleski pisac Čarls Dikens u svakom hotelu postavljao je krevet tako da njegova glava bude okrenuta severu, a telo ispruženo duž magnetnih linija sila. To je i inače preporučljiv smer tela, osim ako imate problema sa nogama, kao što su vene.
    Često se dešava da mnogo vremena bezuspešno trošimo da bismo rešili neko pitanje. U traženju rešenja prolaze dani, meseci pa čak i godine. I odjednom, rešenje neočekivano dolazi kroz san. Evo primera: tri dana i noći bez odmora radio je slavni D.I. Mendeljejev. Svi pokušaji da pokaže ogromni materijal u obliku tablice bili su bezuspešni. U stanju krajnje iscrpljenosti on je zaspao. Kasnije je svoj san ispričao drugu, profesoru A.I. Inostrancevu: 'Vidim u snu tabelu u kojoj su svi elementi raspoređeni kako treba. Probudio sam se i odmah to zapisao na parčetu papira. Samo je na jednom mestu kasnije bila potrebna ispravka.
    Poznati ruski pisac A.S. Gribojedov jednom je usnio sam u kojem je video plan komedije 'Teškoće zbog pameti' i neke njene delove. Probudivši se, iste noći je zapisao plan tog pozorišnog komada i nekoliko scena iz prvog čina.
    Sačuvana je priča i o poznatom italijanskom kompozitoru Džuzepu Tartiniju. Nije mu polazilo za rukom da završi jednu od svojih sonata. U snu se javio đavo, uhvatio violinu i gudalo i odsvirao kraj sonate, neviđene lepote. Tartini se probudio, uzeo svoj instrument i ponovio melodiju iz sna. Tako je bila završena jedna od sonata tog kompozitora.
    Po svedočenju P.V. Anjenkova, Aleksandar Puškin usnio je san u kojem je napisao pesmu 'Prorok' i neke stihove iz pesme 'Poltava'. Pisac Dostojevski je često sanjao likove iz svojih dela. Jedan od snova naveo ga je na ideju da napiše roman 'Mladić'. Tolstoj je sanjao siže priče 'Otac Sergej'. Francuski matematičar Anri Poenkare je tokom jedne večeri bezuspešno pokušavao da reši neku složenu jednačinu. Odložio je rad do jutra ilegao da spava. Pred zoru usnio je san u kojem studentima predaje lekciju i sa lakoćom rešava baš taj problem. Kada se probudio, ostalo mu je samo da zapiše postupak rada iz sna.
    Godine 1886. u časopisu 'Ruska starina' objavljena je priča o jednom sluzi carice Jelisavete Petrovne. Dotični je danonoćno bio kraj njenih odaja čuvajući njen život. Spavao je samo 15 minuta dnevno, posle ručka, negde u uglu. Toliko sna mu je u potpunosti vraćalo snagu.
    Medicina je zabeležila redak slučaj letargičnog sna. Reč je o devojčici koja je zaspala u svojoj četvrtoj godini i probudila se kao odrasla devojčica od 18 godina. Odmah je upitala za svoje igračke, kao da se probudila ujutro posle spavanja.
    Evo i priče koju je ispričao Ivan Pavlov, koja je zabeležena u mnogim časopisima. Neki Kačalkin zaspao je 1898. godine i probudio se tek posle Oktobarske revolucije, prespavavši tako više od 20 godina. Ispričao je Pavlovu da je tokom spavanja sve čuo i sve razumeo, ali nije mogao da pomeri ni ruke ni noge. Nije mogao čak ni kapke da podigne, da otvori oči, a ni jezik da pokrene.
    Nadežda Lebedina živela je u Ukrajini, u gradu Dnjepropetrovsku. Godine 1948. ona se udala, a 1949. godine rodila je ćerkicu Valju. Godine 1954. Nadežda je zaspala i prespavala dve decenije. Kada je zaspala odvezli su je u opštinsku bolnicu gde je provela pet godina. Za to vreme umro je njen muž. Valja je otišla u internat, a Nadeždina majka Pelagija Maksimovna odvela je bolesnu kćer iz bolnice i starala se o njoj 12 godina.
    Kad je majka bila paralizovana, poslednje tri godine o njoj i Nadeždi starala se druga ćerka Anastasija. U avgustu 1983. majka je umrla. Sledećeg jutra iz grada je došla Valja da se oprosti od bake i videla je kako njena majka otvara oči i u suzama govori: 'Zašto nema mame'? To su bile njene reči posle 20 godina. Pitali su je da li je čula nešto za vreme sna. Odgovorila je da je čula glasove, ali nije mogla da odgovori.
    Godine 1919. Norvežanka Augusta Langard rodila je zdravu devojčicu. Šest sati kasnije čvrsto je zaspala. Lekari nisu mogli da prekinu njen san koji je trajao 22 godine. Dok je spavala, svi ljudi su oko nje starili, ali se ona gotovo nimalo nije promenila. Novembra 1941. godine se probudila. Sa čuđenjem je gledala starog muškarca sa sedom kosom, svog muža Frederika i nepoznatu devojku, svoju ćerku.
    Prve reči posle buđenja su bile: 'Frederik, već je kasno, dete mora da je ogladnelo. Dajte mi ga da ga nahranim'. U momentu majčinog buđenja ćerka je izgledala starije od nje. Posle se desilo nešto čudno. Augusta je počela brzo da stari i to naočigled svih. Reklo bi se, priroda kao da se trgla i počela da čini svoje. Živela je još pet godina pretvorivši se u nemoćnu staricu.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana