06/23/2017 10:30 AM
Fondacija Fridrih Ebert: 'Balkanska ruta' samo preusmerena
Fondacija Fridrih Ebert (Friedrich Ebert Stiftung) saopštila je da "Balkanska ruta" nije zatvorena, kako je predviđao sporazum između Evropske unije i Turske, već je samo preusmerena ka Bugarskoj. Tom temom, prema najavama samita EU, evropske diplomate će se baviti danas. Po dogovoru, migranti nisu mogle dalje iz Srbije, a nakon zatvaranja zapadnih granica, zaustavljeni su u Bugarskoj. O tome se detaljnije govori u izveštaju Fridrih Eberta na 26 strana o kojima će biti razgovora, ali diplomatski izvori kažu da osim otvorene diskusije "o eksternim aspektima", za sada se na samitu ne nočekuju nikakve konkretne odluke. Prema podacima Fondacije Fridrih Ebert, od kraja 2016. u Srbiji se nalazilo 6.322, a u Bugarskoj 5.534 tražilaca azila, preneo je EurActiv.com. U izveštaju su prikazane i mape nelegalnog pomeranja migranata koje se događaju na bugarsko-turskoj granici prema Turskoj i na bugarsko-srpskoj granici prema Bugarskoj. Takva pomerenja su zabeležena i na granici između Srbije i Makedonije u oba smera, kao i između Mađarske i Srbije prema Srbiji i na mađarsko-hrvatskoj granici prema Hrvatskoj. Rezultat je, kaže se u izveštaju, da su Bugarska i zemlje koje su van EU - Makedonija i Srbija - "zatečene u sredini" sa migrantima koji u njima ne žele da ostanu i dodaje da sledeći koraci zavise od dogovara EU sa Turskom. Istovremeno, u tekstu se upozorava da je veliko pitanje mogu li se mehanizmi i strukture nasilnog odbijanja azilanata, koji se sada koriste duž cele "Balkanske rute", održati.
06/23/2017 09:20 AM
Severna Koreja testirala novi raketni motor
Severna Koreja testirala je novi raketni motor koji bi mogao da se koristi za interkontinentalne balističke rakete, izjavio je kasno sinoć neimenovani američki zvaničnik. "Raketni motor je testiran u četvrtak", rekao je za Frans pres taj zvaničnik koji nije izneo druge detalje. Šef američke diplomatije Reks Tilerson zatražio je u sredu od Kine, koja je jedini saveznik Severne Koreje, da izvrši dodatni pritisak na Pjongjang kako bi okončao nuklearne i balističke probe. Tilerson je rekao da Severna Koreja predstavlja "prvu bezbednosnu pretnju" za SAD. Severna Koreja sprovela je nekoliko desetina raketnih i nuklearnih proba od početka 2016. godine.
06/23/2017 09:18 AM
Katar ima deset dana da ispuni zahteve arapskih zemalja
Gašenje televizije Al Džazira (Al Jazeera), smanjivanje nivoa diplomatskih odnosa s Iranom i zatvaranje turske vojne baze neki su od 13 zahteva koje su arapske zemlje uputile Kataru. Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein poslali su Kataru spisak zahteva koje mora da ispuni u roku od deset dana ako želi da mu budu ukinute diplomatske i ekonomske sankcije uvedene pre dve sedmice. Katar odbacuje njihove optužbe da finansira teroriste i izaziva nestabilnost u regionu. Zahteve je Kataru predstavio Kuvajt, koji posreduje u rešavanju krize. Nije bilo zvaničnog odgovora iz Katara, ali je ministar spoljnih poslova Muhamed bin Abdulrahman al Tani ranije rekao da neće pregovarati dok ne budu ukinute kaznene mere. Među zahtevima su, takođe, neki uslovi koje je Katar rekao da nikada neće ispuniti, kao što je gašenje Al Džazire. Pored Al Džazire, zahteva se gašenje medija koje Katar direktno ili indirektno finansira, uključujući Arabi21, Rasd (Rassd), Al Arabi Al-Džadid (Al Araby Al-Jadeed ) i Midle ist aj (Middle East Eye). Arapske zemlje traže i da Katar plati nadoknadu za gubitak života i druge finansijske gubitke koje je izazvala katarska politika proteklih godina. Iznos obeštećenja, navodi se u zahtevima, biće utvrđen u koordinaciji s Katarom. Katar mora da prestane da finansira sve ekstremističke grupe koje su SAD označile kao terorističke, uključujući Islamsku državu, Muslimansko bratstvo, libanski Hezbolah i ogranak Al Kaide u Siriji nekada poznat kao Nusra front. Od Katara se traži da zatvori diplomatska predstavništva u Iranu, izbaci iz zemlje pripadnike iranske Revolucionarne garde i da odnose svede na trgovinu, uz poštovanje američkih sankcija Iranu. Arapske zemlje zahtevaju od Katara da odbije da naturalizuje njihove državljane i da izbaci one koji se sada nalaze u Kataru, čime, kako se objašnjava, pokušavaju da spreče Dohu da se meša u njihove unutrašnje poslove. Takođe traže izručenje svih ljudi koji su u te četiri zemlje traženi zbog optužbi za terorizam, prekid kontakata s političkom opozicijom u Saudijskoj Arabiji, UAE, Egiptu i Bahreinu i pružanje detaljnih informacija o opozicionim političarima koje je navodno finansirao tim zemljama. Na listi zahteva su i prekid svake vojne saradnje s Turskom unutar zemlje i usklađivanje svoje ekonomske, vojne, socijalne politike sa Savetom za saradnju zemalja Zaliva, regionalne grupe koja je usredsređena na borbu protiv uticaja Irana. Ako Katar pristane na zahteve, lista će biti revidirana jednom mesečno tokom prve godine, a zatim svaka tri meseca tokom druge godine. Sprovođenje zahteva biće nadgledano narednih deset godina.
06/23/2017 07:51 AM
Merkel pozdravila britanski prijedlog o pravima europskih građana
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je prijedlog britanske premijerke Therese May koja je prvog dana samita lidera Europske unije (EU) u Bruxellesu rekla da će europski državljani koji žive u Velikoj Britanij moći ostati u zemlji i nakon istupanja zemlje iz Unije (Brexit). "To je dobar početak. Ali naravno ima još mnogo pitanja", rekla je kasno sinoć njemačka kancelarka komentirajući planove Therese May o periodu nakon Brexita. Prema planovima, Velika Britanija bi zvanično trebala izaći iz članstva u EU u martu 2019. godine. Britanska premijerka je rekla da će zaštiti prava građana EU u Velikoj Britaniji i da nastoji uspostaviti sličnu zaštitu prava Britanaca koji žive u drugim državama EU. U Bruxellesu se danas završava dvodnevni samit lidera EU na kojem prvi put sudjeluje francuski predsjednik Emmanuel Macron od stupanja na funkciju.
06/22/2017 08:29 PM
Zbog pretnji u Nišu odložena projekcija filma 'Albanke su naše sestre'
Projekcija dokumentarnog filma "Albanke su naše sestre" koja je trebalo u četvrtak veče da bude održana u Medija centru u Nišu, odložena je zbog brojnih verbalnih pretnji koje je grupa desničara uputila organizatorima, javlja Beta.   Ispred zgrade Medija centra okupilo se oko 50 desničara koji su vređali organizatore i pevali nacionalističke pesme o Kosovu.    U samoj sali u Medija centra, stariji čovek obučen u maskirnu uniformu, koji se predstavljao kao četnički vojvoda, pretio je organizatorima fizičkim nasiljem i rekao da će ukoliko projekcija filma počne "polupati" prostorije, a da će organizatori i publika dobiti batine.    On je trojici mladića koji su došli s njim dao papirnu zastavu Kosova, a drugu je zadržao za sebe i najavio da će zapaliti zastavu ako projekcija počne.    Okupljeni desničari gađali su kamenicama i grumenjem zemlje pojedince iz publike koji su stajali na terasi.    Policija je izbacila čoveka koji se predstavljao kao četnički vojvoda i rekla da projekcija filma i tribina posle toga mogu biti održani, ali su organizatori odlučili da zbog bezbednosti odlože projekciju i saopštili da će datum najaviti naknadno.    Dokumentarni film "Albanke su naše sestre" je jedan od pet filmova iz projekta "Stvarni ljudi, stvarna rešenja", koji su snimili u koprodukciji Nezavisno društvo novinara Vojvodine, BIRN Kosovo i forum ZFD.    Serijal govori o različitim aspektima normalizacije odnosa Srbije i Kosova, iz perspektive takozvanih "običnih građana".    Slični incidenti dešavali su se pre 10 dana u Novom Sadu tokom promocije filma "Kosovo, nazdravlje" iz istog serijala, ali je uprkos protestima desničara promocija održana. Filmovi su bez incidenata promovisani u Beogradu, Pančevu i Vranju.   
06/22/2017 08:28 PM
Bundestag izglasao ukidanje finansiranja ekstremno desničarskoj stranci
Donji dom njemčkog parlamenta izglasao je ukidanje finansiranja ekstremno desničarskih političkih stranaka, među kojima je Nacionalna demokratska partija (NPD) koja se smatra neonacističkom, nakon što je Vrhovni sud u januaru presudio da je cilj ove političke grupacije da krši ustav zemlje.    Odluka je donijeta nakon dva ranija pokušaja zabrane neonacističke stranke NPD. Za provođenje ove odluke biće takođe potrebne izmjene njemačkog Ustava, ali je ustavni sud u januaru saopštio, da su obavještajne službe te zemlje stranku definisale kao rasističku, antisemitsku i revizionističku, koja krši Ustav.    NPD se zalaže za "Njemačku Njemcima" i u svom programu pominje "opstanak i održanje njemačkog naroda na svom nasljedjenom životnom prostoru centralne Evrope".  Visoki zvaničnici NDP su takođe poznati po negiranju Holokausta. Potez stiže par mjeseci prije njemačkih federalnih izbora i pozdravile su ga jevrejske grupe. Nekoliko političkih aktera NDP, već su osuđivani za negiranje ili podsticanje Holokausta.   NPD je na parlamentarnim izborima 2013. osvojila 1,3 odsto glasova, daleko ispod cenzusa od pet odsto.    Samo dvije njemačke partije su zabranjene poslije Drugog svetskog rata: neonacistička Socijalistčka partija Rajha 1952, i Njemačka komunistička partija 1956.  Reagujući na današnje glasanje, NDP ekstremno desničarska stranka na svom web sajtu je napisala: "Bundestag je upotrijebio sjekiru na princip demokratskih sloboda". Sa druge strane, predsjednik Centralnog viijeća Jevreja u Njemačkoj, Josef Schuster je ovim povodom izjavio: "Bilo je krajnje vrijeme da se ukine finansiranje neustavnih partija kao što je NDP. Ne može se tolerisati da te stranke koriste novac poreskih obveznika da bi širili svoju antidemokratsku, nehumanu, ili u slučaju NDP, propagandu povezanu sa nacional socijalizmom", naveo je Schuster.     
06/22/2017 08:20 PM
Summit EU: Produžene sankcije Rusiji na još šest mjeseci
Evropski lideri su se dogovorili na summitu u četvrtak da produže sankcije Rusiji, uvedene zbog njenog miješanja u Ukrajinu, za još šest mjeseci, objavio je predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.   "Dogovoreno. EU će produžiti ekonomske sankcije protiv Rusije" napisao je Tusk u tweetu, potvrđujući da je evropski blok procijenio da Moskva nije uspjela da implementira uslove iz mirovnog sporazuma iz Minska.   Ovom odlukom sankcije su potvrđene do januara 2018. Evropski lideri se okupili su se na dvodnevnom summitu u Briselu, čijom će agendom dominirati pregovori o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije, ali sigurnosna situacija. Britanska premijerka, Theresa May će kasnije u četvrtak, informisati lidere 27 država članica o početku pregovora o izlasku. Kako prenose agencije, očekuje se da će ponuditi sporazum o garantovanom mjestu boravaka građanima evrospkih dražava kao i o pravima zaposlenih Evropljana u Britaniji. Pregovori EU i Britanije o napuštanju bloka službeno su započeli u ponedjeljak i trajaće dvije godine. Brexit treba da se okonča do kraja marta 2019. May će imati odvojene susrete sa predsjednikom Evropskog savjeta Donaldom Tuskom, koji je u četvrtak izjavio da se još uvjek nada da se proces Brexita može zaustaviti i pred toga što su pregovori počeli. "Evropska unija je izgrađana na snovima koji su izgledali nemogući, tako da ko zna?" rekao je Tusk. Po dolasku u Brisel, May je potvrdila da će predstaviti plan o zaštiti građana EU koji će nastviti da žive u Britaniji, nakon Brexita. "Mi ćemo predstaviti na koji način ćemo osigurati da građanima EU koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu ova prava budu garantovana".  Pitanje bezbjednosti takođe će biti na agendi summita nakon uspješno zaustvljenog pokušaja samoubilačkog napada u belgijskoj prijestonici i posljednjih napada u Londonu i Parizu. Briselski summit takođe je prilika za evropski debi novog predsjednika Francuske Emmanuela Macrona. Uoči summita, Macron je reafirmisao svoje uvjerenje da je Evropa, predvođena Francuskom, sposobna da se trasnformiše u pokretačku snagu koja vuče svijet naprijed. U svijetlu prijetnji ekstremista, nejednakosti i autoritarnih režima, na Evropskoj uniji je da "dobije bitku" za "slobodu i demokratiju ... da osiguraju socijalnu pravdu i sačuvaju klimu na našoj planeti" rekao je Macron u srijedu. Franscuska može igrati ulogu "pogonskog motora", ali prvo mora sprovesti reforme kod kuće, rekao je Macron u intervjuu za osam evropskih dnevnih novina.   Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je po dolasku u Brisel da na summitu lidera, oblikovanje budućnosti EU veći prioritet od pregovora s Velikom Britanijom o njenom istupanju iz Unije.    "Za mene je oblikovanje budućnosti EU sa 27 članica veći prioritet od pitanja pregovora s Velikom Britanijom o njenom odlasku (Brexit)", rekla je njemačka kancelarka.   
06/22/2017 07:26 PM
Trump objavio da ne posjeduje simke razgovora sa Comeyem
Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je objavio da on nije napravio, niti da posjeduje bilo kakve snimke razgovora sa bivšim direktorom Federalnog istražnog biroa (FBI), Jamesom Comeyem, kojeg je otpustio 10. maja. Ovim je otklonio spekulacije koje su otvorene njegovim tweetovanjem prošlog mjeseca, u kojima je Comeyu poručio "da mu je bolje da se nada da nema snimaka njihovih razgovora" u Bijeloj kući. U današnja dva tweeta, Trump je napisao: "Sa svim nedavnim izvještajima o elektronskom nagledanju, presrijetanju i nelegalnom curenju informacija, ja nemam pojma postoje li 'snimke' ili zapisi mojih razgovora sa Jamesom Comeyem, ali ja ih nijesam napravio, niti imam, bilo kakav snimak".   Trump je u još jednoj nešto ranijoj seriji na Twitteru danas kritikovao kongresne i istragu FBI, o ruskom miješanju u američke izbore prošle godine, nazvavši ih "podvalom". Njegovo oglašavanje stiglo je dan nakon što je bivši sekretar za Domovinsku sigurnost, Jeh Johnson, svjedočio pred komitetom Kongresa o ruskom miješanju u američke izbore. Trump je ustvrdio da je Johnson "posljednji visoki obavještajni zvaničnik koji je saopštio da nije bilo velike šeme između Trumpa & Rusije". Johnson je tokom svjedočnja rekao da "nije vidio niti jedan dokaz o kontaktima između Trumpovih saradnika i ruskih zvaničnika, mimo onoga što je obavještajna zajednica SAD već rekla javno". Trump je pak u novim tweetovima optužio svog prethodnika Baracka Obamu, što nije snažnije odgovorio na rusko miješanje. "Usput ako je Rusija radila tako snažno na izborima 2016., sve se to događalo u vrijeme Obamine administracije. Zašto ih nijesu zaustavili?" napisao je Trump.   Američka obavještajna zajednica je u januaru obajavila procjenu u kojoj su zaključili da se Moskva angažovala na hakiranju i širenju kampanje dezinformacija u pokušajima da utiču na glasanje 2016 u SAD. Više kongresnih komiteta sprovodi istragu o tome, dok FBI sprovodi posebnu istragu o ruskom miješanju i ruskim kontaktima sa Trumpovim saradnicima. Njihovu istragu nakon što je Trump otpustio Comeya, sprovodi posebni istražitelj, takođe bivši direktor FBI Robert Mueller, kojeg je nakon burnih reakcija na otpuštanje Comeya, imenovao zamjenik američkog državnog tužioca, Rod Rosenstein.   Inače Bijela kuća je u četvrtak par minuta pred početak redovnog press brifinga, portparolke Sarah Huckabee Sanders, saopštila medijskim kućama da ne mogu uživo da prenose press konferenciju, ali da mogu da snimaju tonski.    
06/22/2017 07:24 PM
Dodik: Ne osjećam se ugroženim što ostajem na crnoj listi
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se ne osjeća posebno ugroženim što ostaje na "crnoj listi" SAD, ponovo optuživši neke američke diplomate da su odgovorni što su protiv njega uvedene sankcije.    "SAD imaju pravo da produže sankcije, to je njihova država i njihova stvar. Veoma je jasno pod kojim je uslovima došlo do mog stavljanja na tu listu. Ne osjećam se ništa posebno ugroženim zbog toga, ali mislim da bi trebalo biti neugodnije onima koji su to na jedan nekorektan način izvojevali, kao što su ambasador SAD (Maureen Kormack), koja sada sjedi u Sarajevu i (zamjenik pomoćnika državnog sekretara) Hoyt Yee, te još neki koji su to činili iz nekih svojih razloga", rekao je Dodik novinarima u Brčkom.    On je naveo da će "i njima uskoro videti ledđa", poslije čega će se vidjeti kakva će biti politika SAD prema njemu.    Na pitanje novinara da prokomentariše odluku američkog predsjednika  Donalda Trumpa o produženju uredbe o vanrednim mjerama u vezi sa zapadnim Balkanom koja obuhvata i takozvanu "crnu listu" na kojoj se nalazi i on, Dodik je rekao da je to u svakom slučaju stvar SAD i da imaju pravo da donose kakve hoće odluke.    "Mislim da je to bila nepravda. Ako i oni misle tako - neka me skinu, a ako ne misle baš me briga. Bitno je da Republika Srpska zbog toga nije imala nikakve štete", kazao je on.   
06/22/2017 06:50 PM
Inicijativa mladih traži otkazivanje tribine Šljivančanina u Beogradu
Inicijativa mladih za ljudska prava pozvala je u četvrtak predsednicu gradske opštine Savski venac Irenu Vujović da otkaže tribinu "Knjigama i delom za istinu", najavljenu za ponedeljak, na kojoj će govoriti Veselin Šljivančanin.    Inicijativa je ocenila da se njegovim nastupom otvara javni prostor za negiranje zločina, pošto je Šljivančanin 2010. godine osuđen na 10 godina zatvora za pomaganje i podržavanje mučenja koje se dogodilo 20. novembra 1991. godine na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara.    Ta nevladina organizacija smatra da je ustupanje javnog prostora za promociju knjige jednog osuđenog ratnog zločinca nedopustivo jer se time daje legitimitet idejama koje Šljivančanin promoviše.    "Ne pristajemo na ratnohuškačku politiku i ratne zločince u javnom prostoru. Insistiramo na poštovanju utvrđenih činjenica, kao i pravnoj, ali i moralnoj osudi odgovornih", navodi se u saopštenju. Inicijativa mladih je u januaru u Beški u Vojvodini tražila prekidanje tribine na kojoj je govorio Šljivančanin, nakon čega su napadnuti njegovi aktivisti. Zbog učešća osuđenog ratnog zločinca na tribinama i u političkoj kampanji tadašnjeg premijera Srbije, sada predsjednika, Aleksandra Vučića kritikovali su i iz EU.   
06/22/2017 04:52 PM
Duma odobrila zakon kojim se štite lični podaci najviših zvaničnika
Ruska Duma je usvojila zakon kojim se šitite lični podaci državnih zvaničnika, njihovih porodica i direktora državnih kompanija, te drugih osoba, pod zaštitom Federalne službe zaštite (FSO), manje od dvije sedmice nakon što su destine hiljada ljudi izašli na ulice širom Rusije protestujući zbog korupcije. Donji doma ruskog paralamenta, Državna Duma, odobrila je zakon u trećem i finalnom čitanju. Zakon od FSO traži da obezbijedi "profesionalnu zaštitu ličnih podataka za osobe koje su pod državnom zaštitom zajedno sa članovima njihovih porodica". Osobe pod zaštitom FSO su najviši ruski zvaničnici, regionalni guverneri, direktori državnih naftnih kompanija, kao i članovi njihovih porodica.    Prema prijedlogu usvojenog zakona, lični podaci, kao što su informacije o njihovim nekretninama, imovini i bankovnim računima mogu biti povjerljivi ukoliko FSO smatra da je to neophodno.  Zakon sada treba da odobri i gornji dom ruskog parlamenta, Savjet Federacije, a potom će ga potpisati predsjednik Vladimir Putin, nakon čega će stupiti na snagu. Ovaj potez bi  mogao dodatno iskomplikovati istrage o navodima o široko rasprostranjenoj korupciji među visokim ruskim zvaničnicima. Glasanje u Dumi stiže nakon velikih demonstracija protiv korupcije širom zemlje, koji su održani 26. marta i 12. juna, i koje su na ulice Moskve izvele desetine hiljada ljudi.    Protesti su motivisani video snimkom koji je objavio opozicioni lider Aleksej Navalni, još u martu, a koji je imao više od 22 miliona pregleda na YouTube-u, i u kojem se premijer Dmitrij Medvedev optužuje da koristi mrežu navodnih humanitarnih fondacija da bi kontrolisao bogatsvo u zemlji i inostranstvu.   Medvedev je optužbe nazvao "lažnim izjavama političkih avanturista" Navalni, koji želi da se kandiduje na predsjedničkim izborima iduće godine, je predovodio proteste koji su održani u više od 100 ruskih gradova.     
06/22/2017 04:48 PM
Egipatska policija ubila sedam osoba u vezi sa napadima na hrišćane
Egipatska policija ubila je sedam osoba u vezi sa napadima na hrišćansku koptsku manjinu koja uključuje i bombardovanje tri crkve u akcijama u kojima je proteklih par mjeseci stradalo oko 100 osoba. Objavilo je to Ministarstvo unutrašnjih poslova Egipta, prenosi Reuters. Kako su naveli, policija je otkrila da se militanti kriju u pustinjskom trening kampu. "To je dio napora snaga bezbjednosti da sasijeku u korijenu terorističke elemente i nedavno nasilje u zemlji, čija je meta među ostalim i hrišćanska zajendica i njihove bogomolje", stoji u saopštenju. Snage sigurnosti su pokušale da uhapse ljude koji su otvorili vatru. Policija je uzvratila i do sada su pronašli sedam tijela kao i oružje, motore i vojne uniforme.  Takozvana "Islamska država" preuzela je odgovornost za posljednje napade na hrišćansku manjinu u Egiptu.
06/22/2017 04:30 PM
Sud SAD poništio presudu o oduzimanju državljanstva Divni Maslenjak zbog laganja
Vrhovni sud SAD u četvrtak je donio odluku u korist etničke Srpkinje, Divne Maslenjak, kojoj je oduzeto američko državljanstvo jer je lagala o vojnoj službi njenog supruga nakon kolapsa Jugoslavije, javlja Reuters. Sudije Vrhovnog suda su odlučile u korist Maslenjak, kojoj je oduzeto američko državljanstvo i ona deportovana u Srbiju, nakon što je osuđena za kršenje imigracionog zakona jer je lažno tvrdila da njen suprug nije služio u vojsci Bosanskih Srba 1990-tih. Vrhovnu sud je time odbacio presudu nižih sudskih instanci koje su bile u korist američke države, te su vratili presudu na ponovno razmatranje. Kada se slučaj vrati Šestom okružnom sudu u Sinsinatiju na žalbeno razmatranje, sud  i dalje može tvrditi da je njihova presuda validna, jer joj se zbog netačnih izjava može zabraniti ulazak u zemlju.   Maslenjak je prije skoro 20 godina tvrdila da joj u Bosni prijeti progon. Takođe je rekla da njoj i porodici prijeti osveta vojske bosanskih Srba jer je njezin suprug izbjegao služenje vojnog roka. Istina je da je zapravo služio u vojnoj jedinici koja je bila upletena u najteže ratne zločine u Srebrenici. 
06/22/2017 04:01 PM
Jankovićev pokret: Podržavamo proteste protiv Vučića ali nećemo učestvovati u njima
Pokret slobodnih građana saopštio je u četvrtak da podržava najavljena okupljanja protiv "ponovljenog lažnog krunisanja" predsednika Srbije Aleksandra Vučića ali je i naveo da neće učestvovati u njima.    Predsednik tog pokreta Saša Janković pozvao je građane Srbije da "okrenu glavu od lažnog i golog cara, posvete se sebi i oslobode se diktature". "Okrenimo glavu od laži, nasilja, bahatosti, uvreda, rasipništva, kiča, samoljublja. Okrenimo glavu od lažnog golog cara koji fizički i psihički davi Srbiju kao što njegovi nasilnici dave novinare. Ne dozvolimo da nam on i njegova mahnita potreba za pažnjom više uzmu ni sekund života", naveo je Janković.    On je pozvao građane "da se aktiviraju u Pokretu slobodnih građana ili nekoj drugoj političkoj organizaciji koja radi na oslobađanju Srbije od davljenja neoradikalskom diktaturom".    Pokret Protiv diktature najavio je ranije da će na dan prijema povodom stupanja Aleksandra Vučića na dužnost predsednika Srbije, organizovati protest na beogradskom Trgu Republike sa početkom u 18 časova.   
06/22/2017 03:47 PM
Najavljen sastanak Ivanića, Izetbegovića i Vučića u Beogradu
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović sastat će se u petak s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem u vili "Mir" u Beogradu. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović učestvovat će na svečanoj ceremoniji povodom inauguracije predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, koja će biti održana sutra u Palati Srbije u Beogradu u 19:00 sati, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.  Iz Vijeća ministara BiH saopšteno je da će inauguraciji prisustvovati i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.
06/22/2017 03:30 PM
U napadu na afganistansku banku, broj žrtava povećan na 34
Afganistanski zvaničnici su saopštili da je najmanje 34 ljudi poginulo a 58 povrijeđeno u eksploziji automobil-bombe ispred banke u Helmandu, južnoj provinciji Afganistana. Naoružani napadači su potom ušli u banku nakon čega je nastupio okršaj sa službama obezbjeđenja. Bomba je detonirala u četvrtak ispred Nove banke Kabula u privicijskoj prijestonici Laškar Gahu, a među žrtvama su civili, zaposlenici banke i pripadnici obezbjeđenja. Napad se dogodio u momentu kada su se oficiri i vojnici okupili u red ispred banke da prime plate uoči Ramazanskog bajrama, čime se okončava vjerski post. Policija je navela da je nakon napada bombaša somoubice ulijedila pucnjava u unutrašnjosti banke. Iako još niko nije preuzeo odgovornost za napad, talibani i militanti Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) su ranijih mjeseci izvodili slične napade. Predsjednik Avganistana, Ašraf Gani osudio je napad, poručujući da su počinioci "neprijatelji čovječanstva" i da nemaju "poštovanja za bilo koju religiju ili vjeru".  
06/22/2017 02:15 PM
Brammertz: Srbija i RS treba zvanično da priznaju da se u Srebrenici dogodio genocid
Glavni tužilac Haškog tribunal Serge Brammertz izjavio je da je negiranje genocida u Srebrenici "postalo uobičajeno", i da se treba nadati da u Srbiji i Republici Srpskoj zvanično priznaju da je u Srebrenici izvršen genocid.    "Negiranje genocida je danas, na žalost, uobičajeno. Ono čemu se moramo nadati u Srbiji i Republici Srpskoj je da zvanično priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid", rekao je Brammertz za sarajevsko "Oslobođenje".    Navodeći da genocid nije pitanje o kojem treba diskutovati, on je naveo da vlasti u Srbiji i RS "moraju imati časti i hrabrosti da priznaju istinu".    "To nije potpuno rješenje, ali teško je vidjeti da će se taj problem početi rješavati i da će početi pravo pomirenje ako se to i dok se to ne dogodi", naveo je Brammertz.    On je dodao da je Haški tribunal "samo osudio pojedince za zločine, uključujući za genocid", dodavši da optuženi za genocid vole da kažu da su "radili u ime Srbije".    Na taj način, kako je ocijenio, oni minimiziraju vlastitu krivicu i pokušavaju stvoriti "kolektivnu krivicu".    "Ja bih rekao da je genocid najosjetljivije pitanje za žrtve, posebno za porodice onih sedam hiljada muškaraca i dječaka ubijenih u Srebrenici, i onih 30 hiljada žena, dece i starijih koji su terorisani i silom istjerani iz svojih domova", naglasio je glavni tužilac Haškog tribunal.    Žrtve i njihove porodice, ukazao je on, i danas se bore da obnove svoje živote, zbog čega svi treba da im pruže punu podršku. 
06/22/2017 01:57 PM
Trump produžio odluku o zapadnom Balkanu: Dodik i dalje na crnoj listi
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je odluku o Zapadnom Balkanu, kojom se produžavaju vanredne mjere koje je prije 16 godina, donio bivši američki predsjednik George W. Bush, objavila je Bijela kuća u četvrtak. Odluka, između ostalog, obuhvata i objavu tzv. crne liste osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD zbog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD. Od početka ove godine na listi se nalazi i lider SNSD-a i RS Milorad Dodik. Trump je prvi put od preuzimanja dužnosti potpisao neku izvršnu odluku koja se odnosi na Zapadni Balkan te je produžio za još jednu godinu. Bush je 26. juna 2001. godine donio izvršnu uredbu kojom se proglašava da su ugroženi interesi SAD od pojedinaca i organizacija u BiH, Makedoniji i na Kosovu. Ona predviđa niz pravnih posljedica, uključujući blokadu imovine, zabranu ulaska u SAD i finansijskih transakcija za haške optuženike i oko 150 osoba i organizacija koje se dovode u vezu s optuženicima za ratne zločine, terorističkim organizacijama ili podrivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma. Vašington smatra da te osobe ugrožavaju mir i proces stabilizacije u regionu.  "Prijetnja koja se ogleda u postupcima osoba koje su uključene, pomažu ili finansiraju ekstremističko nasilje u Makedoniji i na drugim mjestima na zapadnom Balkanu, ili u opstrukcijama provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma i rezolucije UN na Kosovu nije otklonjena",  navedeno je u odluci koju je, nakon Busha i Baracka Obame, potpisao i Trump. Na osnovu te Bushove odredbe iz 2001. godine formirana je tzv. crna lista osoba i organizacija s kojima je američkoj vladi i kompanijama zabranjeno sarađivati te kojima se u SAD blokiraju imovina i novčane transakcije. Listu, na koju se stavljaju osobe koje obuhvata i ova odluka, kao i druge sličnog tipa, objavljuje Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC), koji djeluje u sklopu američkog ministarstva finansija. Na ranije objavljenoj listi su, između ostalih, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Sonja Karadžić-Jovičević, Momčilo Krajišnik, Ljiljana Zelen-Karadžić i Aleksandar Karadžić. Tu su, također, Milovan Bjelica, Ljubomir Borovčanin, Stojan Župljanin, Duško Sikirica, Milan Simić, Senad Šahinpašić, Hasan Čengić, Bakir Alispahić, Ljubo Ćesić, Valentin Ćorić, Savo Krunić, Zoran Petrić i Naser Keljmendi.
06/22/2017 01:32 PM
Hrvatska obilježava Dan antifašističke borbe
Središnje državno obilježavanje Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica pored Siska, gdje je 22. lipnja 1941 godine osnovan Prvi sisački partizanski odred, ostat će zapamćeno po oštrom prozivanju što ga je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić doživio od sisačke socijaldemokratske gradonačelnice Kristine Ikić Baniček. Kako je grad Zagreb pred dvadesetak dana Nagradu grada Zagreba u kategoriji film dodijelio kontroverznom filmskom režiseru Jakovu Sedlaru, koji je prošle godine snimio film „Jasenovac –istina“ koji je zbog falsifikata i revizionizma izazvao niz osuda, ona je Bandića nazvala „samoproklamiranim antifašistom“. Dodala je kako „što je najgore, ti isti koji nagrađuju glavnog revizionistu povijesti i negatora ustaških zločina licemjerno dolaze tu među nas da polože vijenac na spomenik hrabrim mladićima i djevojkama čiju žrtvu danas neki žele izbrisati iz kolektivne svijesti hrvatskog naroda. Ne može se biti antifašist prema potrebi. Ili si antifašist, ili si fašist. Sredina ne postoji. Nema srednjeg puta kojim bi neki oportunisti koji se ne žele zamjerati jednima ni drugima željeli ići.“ Bandić, koji je sjedio u prvom redu među uzvanicima, na prozivanje nije reagirao. Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin kazao je kako na djelu nije revizija povijesti, već njezino falsificiranje. „Mi smo danas opet u ratu, ali ne s oružjem u ruci. Mi se borimo protiv laži i falsificiranja povijesti, a naše su oružje riječ i istina. Nikada nikome nije uspjelo trajno i potpuno falsificirati povijest, pa neće ni ovima koji to danas pokušavaju, ne samo u Hrvatskoj. Falsificiranje povijesti na djelu je i u većem dijelu zemalja regije, ali i u dobrom dijelu nekadašnjih socijalističkih zemalja, pa i zemalja zapadne Europe.“ Kao izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović govorio je župan Istarske županije Valter Flego. Državni vrh je – po običaju – na obilježavanje Dana antifašističke borbe - poslao izaslanike, a svečanosti je prisustvovao i niz veleposlanika zemalja koje su u Drugom svjetskom ratu bile dio antifašističke koalicije – Rusije, Kazahstana, Crne Gore i drugih. Premijer Andrej Plenković, koji je danas i sutra u Bruxellesuna sastanku Europske pučke stranke i sjednici Europskog vijeća uputio je građanima čestitku povodom Dana antifašističke borbe. „Obilježavajući Dan antifašističke borbe, prisjećamo se hrvatskih antifašista koji su 22. lipnja 1941. osnovali jednu od prvih antifašističkih postrojbi u okupiranoj Europi. Pobjeda nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu značajno je odredila budućnost suvremene Europe. Na tim temeljima izgrađena je današnja moderna i demokratska Republika Hrvatska,“ stoji u njegovoj čestitci. Pred ovogodišnji Dan antifašističke borbe predsjednica Kolinda Grabar Kitarović primila je izaslanstvo Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, po prvi puta otkako je izabrana na ovu funkciju. 
06/22/2017 12:56 PM
Zaharova: Apsurdne tvrdnje SAD o centru u Nišu
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je, kritikovala izjave američkih diplomata o rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu, koji su sugerisali da taj objekat služi kao ruski špijunski centar. Zaharova je rekla da su te optužbe apsurdne, prenosi TASS. "Postoje neke apsolutno nevjerovatne, apsurdne nategnute optužbe u najgoroj hladnoratovskoj tradiciji. One govore o navodnom ruskom špijunskom gnijezdu na Balkanu, koji navodno može ugroziti američki kontingent na Kosovu" rekla je Zaharova u čevrtak. Kako je rekla, centar u Nišu je od samog početka uspostavljen kao zajednička humanitarna misija sa Srbijom, čiji je cilj da radi na Balkanu i sarađuje sa svim zainteresovanim stranama. "Centar je registrovan kao međunarodna organizacija. Učestvovao je u pomoći kod vanrednih situacija u Srbiji, Grčkoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini" navela je Zaharova dodajući da su centar posjetili predstavnici međunarodnih oganizacija, uključujući Ujedinjene nacije (UN) i Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS). "Američkom ambasadoru u Beogradu su više puta slani pozivi da posjeti centar u Nišu. Ipak niko iz američke ambasade nikada nije iskazao želju da prihvati taj poziv. To je "fina" taktika korištena na mnogim mjestima, da radije ne pogledaju nešto svojim sopstvenim očima, jer ako to vide svojim očima biće nemoguće za njih da izađu sa nekim lažnim pričama" ustvrdila je Zaharova prenosi TASS. Ruska agencija takođe navodi da je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, 15. juna u televizijskom obraćanju naciji naveo da će odluku o ruskom humanitarnom centru donijeti on lično, i da nije zainteresovan za mišljenje SAD o njemu. Navodi se i da je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, rekao da su zapadne države kritikovale Beograd zbog rusko-sprskog humanitarnog centra na njihovoj teritoriji.       TASS podsjeća i da je Rusko-srpski humanitarni centar uspostvljen sporazumom između vlada Rusije i Srbije, 25. aprila 2012., koji su u Nišu potpisali tadašnji ruski ministar za vanredne situacije Vladimir Pučkov i Ivica Dačić, tada ministar unutrašnjih poslova Srbije. Zakonska baza za uspostavljanje centra je humanitarani sporazum dviije vlade o saradnji u odgovoru na vanredne situacije i humanitarne krize, te prevenciji pridrodnih katastrafa. Taj  sporazum je, navodi TASS, potpisan 20. oktobra 2009.