08/16/2017 01:39 PM
Oprezno sa ponudama za rad u inostranstvu
oglasi yay2606


Državljani BiH koji žele napustiti zemlju i otići raditi u inostranstvo trebaju biti oprezni kada se javljaju na nepouzdane oglase za zaposlenje ili povjeruju nesigurnim obećanjima da ih u nekoj zemlji čeka unosna zarada.

Osim neadekvatnih uslova za život u kojima se nađu, nerijetko se desi da mnogi ne budu isplaćeni prema dogovoru. U nekim slučajevima ono što zarade na kraju jedva pokrije troškove putovanja.

Nikada više Zekerijah Kubat, 48-godišnjak iz Visokog, priča kako je u Njemačku otišao po preporuci prijatelja koji mu je obećao, kako kaže, dobru zaradu. No, plaćanje je izostalo, a za period od 27. aprila do 5. jula, koliko je radio, dobio je svega 1.000 evra, piše "Dnevni avaz".

"Smršao sam 15 kilograma. Kolege i ja smo tamo boravili u najlošijim uslovima. Spavali smo na spužvama po stanovima u zgradama u kojima smo obavljali unutrašnje radove. U Berlinu sam sklapao kuhinje. Ni marku nisam dobio dok sam radio, trpio sam uvrede. Vlasnik firme je Nijemac, a šef nam je bio jedan naš iz Konjica", govori Kubat. Ističe kako nikada više ne bi otišao raditi vani, taman da je plata i 5.000 evra.

Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH, upozorava bh. građane koji se odluče za rad nacrno u inostranstvo da, u slučaju da budu prevareni, ne mogu potražiti nikakvu pravnu zaštitu jer su i oni sami prekršili zakon. Visoke kazne - Njemačka i Austrija imaju stroge kontrole, pa je i sam odlazak na rad nacrno težak prekršaj.

Do sada se dešavalo da su zbog rada nacrno velike probleme imali naši radnici u Azerbejdžanu, Rusiji, Crnoj Gori i zaljevskim zemljama – ističe Pupić. On dodaje da se na sumnjiva radna mjesta radnici najčešće prijavljuju putem oglasa, nakon čega u strane zemlje odlaze bez radnih dozvola i viza.

Podsjeća da su za zemlje EU procedure jasne i da svi koji idu ilegalno raditi trebaju znati da su kazne za takva djela izuzetno visoke.

"Potrebna je radna ponuda, radna dozvola koju daje poslodavac i radna viza da naš državljanin može otići u stranu zemlju. Ima onih koji lažno obećavaju da će im tamo izvaditi tu dozvolu. U to se ne smije pouzdati, a u neku zemlju može se ući i na osnovu turističke vize, koja važi 90 dana, nakon čega se mora vratiti", pojašnjava Pupić.

Agencija provjerava poslodavce - Nemamo pritužbi, jer se putem Agencije može otići samo legalno. Kada dobijemo oglas iz inostranstva, provjerimo poslodavca. Tek kada pošalje radnu dozvolu i ugovor o radu, mi šaljemo kandidate u ambasadu te države. To radimo s državama s kojima imamo sporazum. Programi koje imamo sa Slovenijom i Njemačkom su sigurni. Iz Austrije ne dobijamo oglase za posao jer oni imaju svoju posebnu imigracionu politiku – kaže Pupić.

Foto: Ilustracija/YAYimages
08/16/2017 01:37 PM
Stiže novi talas poskupljenja
trznica youtube0711


Enormono visoke temperature u Srpskoj doslovno su uništile poljoprivredu. Šteta je oko 300 miliona maraka. Hiljade tona voća i povrća domaće proizvodnje je uništeno. Jabuke, kruške šljive i razno voće već sada trpe i cijene skaču za 50 odsto. Ista je situacija i sa povrćem i u Srpskoj se očekuje povećanje cijena luka, krompira, paradajza takođe za 50 odsto.

Zbog suše koja je poharala i kukuruz, soju i trave trpe i uzgajivači stoke. Sada slijedi povećanje cijena stočne hrane, a zbog toga moraće da bude uništen čitav stočni fond, jer se neće isplatiti uzgajati stoku, sa duplo skupljom stočnom hranom. Uništavanje stočnog fonda donijeće s druge strane veliko poskupljenje mesa već za šest mjeseci. Kad se sve sabere, građani Republike Srpske će zbog suše morati da izdvajaju duplo više novca za voće i povrće, ali i meso u narednom periodu - poručili su sagovornici "Novosti".

Mišo Maljčić, predsednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da će zbog suše doći do poskupljenja stočne hrane, što će se naravno odraziti i na poskupljenje tovljenika.

- Međutim, to nikada nije sigurno, jer obično čim poskupi stočna hrana, uzgajivači se rješavaju stoke. Mi uništavamo stočni fond u Srpskoj, jer ne možemo da istrpimo visoku cijenu stočne hrane. A kad se uništi stočni fond, dolazi do velikih količina mesa na tržištu i njegova cijena pada. Samim tim, nije sigurno da će doći do poskupljenja mesa odmah sad na jesen. Tek na proljeće naredne godine građani će osjetiti velike posljedice suše, jer će tada doći do drastičnog povećanja cijena mesa, jer ga tada jednostavno neće biti dovoljno - navodi Maljčić. - Vidimo da Vlada RS nije proglasila elementarnu nepogodu i to je loše. Vlada gleda sebe a ne poljoprivrednike. Nekoliko miliona maraka pomoći poljoprivrednicima samo je kap u moru i naši domaćini ostaju na ledini.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača, kaže da će u Srpskoj doći do povećanja cijena voća i povrća za 50 odsto i jedino će profitirati uvoznici.

- Suša će ostaviti traga i za narednu godinu, jer će poljoprivrednici teže ući u prolećnu sjetvu. Kukuruz, soja, voće i povrće idu nagore sa cijenom. Imajući u vidu da smo ranije imali i mrazeve koji su već proredili voće i povrće, suša ga je sada dokusurila - kaže Marinko vić.

Maljčić kaže da bi bilo bolje da odmah dođe do blagog poskupljenja mesa, jer bi se tako održao stočni fond, poljoprivrednici ne bi poslovali sa gubitkom i na proljeće ne bi imali veliko poskupljenje. Ali, to se neće dogoditi, jer uvoznici diktiraju cijenu.

Uvoznici će imati veliki profit i oni će diktirati cijenu jer nema konkurencije sa domaćim proizvodima. Definitivno domaći poljoprivrednici ostaju bez hiljade tona voća i povrća koje je uništeno usljed suše. Pored toga pod znakom pitanja je i prolećna sjetva, jer će se poljoprivrednici teško oporaviti od ovakve godine - ističe Stojan Marinković.

Foto: YouTube/ScreenShot

08/16/2017 01:30 PM
Ustavni sud BiH: Vojna imovina uknjižiće se na BiH
ustavnisudbih yt0607


Ustavni sud BiH donio je odluku kojom je odbijena žalba Pravobranilaštva Republike Srpske na raniju odluku Suda BiH, kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH.

Odluka Apelacionog veća BiH je konačna i izvršna, što znači da je, po principu precendentnog (običajnog) prava, moguće svu vojnu - državnu imovinu knjižiti na državu Bosnu i Hercegovinu, odnosno za potrebe Oružanih snaga BiH, objavili su mediji.

Pravobranilaštvo RS je u septembru 2016. godine uložilo apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražilo odlaganje izvršenja Odluke Apelacionog veća Suda BiH kojom je naloženo da vojna imovina u Han Pijesku (objekat Veliki Žep) bude uknjižena na BiH.

Na ovaj način ispunjen je i poslednji Talinski uslov iz 2009. godine.

U Talinu je prije osam godina odobrena aktivacija Akcionog plana za pristupanje BiH NATO-u (MAP).

Član Komisije za državnu imovinu BiH iz RS Nikola Kovačević ocijenio je da je ta odluka Ustavnog suda BiH suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu RS.

"Ovom odlukom Ustavni sud BiH stavio je tačku na ovaj slučaj i praktično otvorio mogućnost da se na isti način riješi pitanje i ostale perspektivne vojne imovine, kao i druge imovine koja je pod zabranom raspolaganja", rekao je Kovačević, prenio je RTRS.

Prema Kovačevićevm riječima, postavlja se pitanje motiva da se imovina-teritorija Republike Srpske uknjiži kao vlasništvo BiH, ako se ima u vidu činjenica da Oružane snage BiH potpuno nesmetano koriste svu perspektivnu imovinu koja se nalazi na teritoriji RS.

"Šta je krajnji cilj da se ova imovina knjiži na BiH, posebno kad se ima u vidu činjenica da Republika Srpska ima jasan stav u pogledu pristupanja NATO-u", kazao je Kovačević.

Cvijanovićeva: Razvlašćivanje Srpske

Premijerka RS Željka Cvijanović izjavila je da i posljednja odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa knjiženjem vojne imovine potvrđuje da je na djelu otimačina teritorije Republike Srpske.

Dodala je da je to sinhronizovana akcija, koja dolazi sa nivoa BiH i iz kuhinje dijelova međunarodne zajednice, usmjerena na razvlašćivanje Srpske.

Cvijanovićeva je naglasila da je Ustavni sud BiH, po ko zna koji put, pokazao da nastupa sa apekta sprovođenja pojedinačnih političkih ciljeva, a ne sa aspekta prava.

Ona je ocijenila da uporište za ovakvu odluku ne postoji ni u Ustavu, ni u Dejtonskom sporazumu.

"Tu je cijeli niz odluka koje pokazuju da je ozbiljno uzdrman kredibilitet institucije koja bi trebalo da bude primjer svima i uvažavana od svih. Sud se, nažalost, pretvorio u političko oruđe, a prima i instrukcije od dijelova međunarodne zajednice koja, isto tako, već godinama prekraja ustavni sistem u BiH i djeluje kao produžena ruka političkog Sarajeva usmjerena isključivo protiv Republike Srpske i njenih institucija i građana", istakla je premijer Srpske.

Foto: YouTube/ScreenShot

08/16/2017 01:25 PM
Ljetovanje u Albaniji: Pica četiri, ćevapi 1,5 evra
Saranda pixabay1608


Broj turista koji se poslednjih godina odlučuju za ljetovanje na albanskom primorju je u porastu.

Prema procjenama iz turističkih agencija iz Bujanovca i Preševa, koje su prodavale aranžmane za ovu još uvijek nedovoljno primamljivu turističku destinaciju, vladalo je za ljetovanje u Draču.

Kastriot Jakupi, menadžer turističke agencije "Globi travel" iz Bujanovca objašnjava da su srpski turisti najčešće odlazili na ljetovanje u Drač, gdje je puni pansion sa šest noćenja i prevozom od Gnjilana koštao 180 evra.

“Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da je broj srpskih turista koji su ove godine preko naše, i drugih agencija sa juga Srbije ljetovali u Albaniji, veći za 35 procenata u odnosu na prošlu godinu i niko nije imao primjedbe na aranžmane. Mnogi su išli sopstvenim prevozom, ali i organizovano iz Gnjilana, odakle do kraja septembra postoji organizovani prevoz za sve destinacije”, naglašava Jakupi.

Najekskluzivnije mjesto za ljetovanje je Saranda gdje se cijena kompletnog aranžmana sa prevozom i punim pansion za šest noćenja kretala od 275 evra u julu do 225 evra za period u prvoj polovini septembra, prenosi B92.

“Tu su i mjesta Vlora, Velipoja i Shjengjin mesto poznato i pod imenom "Sveti džin", kao i još uvijek u turističkom početnom razvoju Himera, Jale i Spile. U Albaniji se iz godine u godinu sve više ulaže u primorski turizam pa stoga raste i interesovanje, a cijene su sasvim pristupačne i za standard srpskih turista sa juga Srbije. Prednjači mediteranska kuhinja, a posebno je popularna italijanska sa specijalitetima koje su tamošnji ugostitelji savladali radeći u restoranima po Italiji”, kaže on.

Dodaje da je u odnosu na Grčku, vanpansionska potrošnja u pogledu cijena pića, kafe i cijena ishrane u restoranima jeftinija i do 30 procenata.

“Pivo u restoranima u zavisnosti od vrste košta 1,5 do dva evra. Kafa na plaži se plaća jedan evro, pica 3- 4, sladoled jedan, a deset ćevapa od goveđeg mesa koštaju 1,5 evra. Cijene privatnog smještaja u dvokrevetnoj sobi su od 17 do 25 evra”, navodi Jakupi, izražavajući zadovoljstvo ovogodišnjom sezonom u pogledu broja prodatih aranžmana.

Cijena povratne autobuske karte iz Gnjilana kreće se od 20 evra za Drač, a 25 evra za Sarandu. Po riječima sagovornika najviše turista koji su se odlučili za ljetovanje na albanskom primorju ove godine bilo je iz Rumunije, Njemačke i Francuske.

Miodrag Stojković iz Vladičinog Hana već nekoliko godina porodično ljetuje na albanskom primorju i njegovi utisci su da Albanci iz sezone u sezonu čine krupne korake u osvajanju evropskih standarda.

“Plaže su čiste i uređene, a domaćini ljubazni i predusretljivi prema svim gostima. Posebno cijene turiste iz Srbije, ne obraćajući pažnju na nikakva politička pitanja, već se trude da vam budu na usluzi na svakom koraku. Sporazumevanje je najbolje na engleskom jeziku, mada mnogi znaju i italijanski i srpski jezik. Svake godine otvori se po nekoliko novih hotela prije svega na sve interesantnijem jugu albanskog primorja”, objašnjava Stojković.

Na slici: Saranda, Izvor: Pixabay/superfactice
08/16/2017 01:20 PM
300.000 polovnjaka završiće na Balkanu
automobil yay0710


Njemačka i Švajcarska donijele su zakone koji nalažu da se sa njihovih ulica povuku sva vozila proizvedena prije 2009. godine. Kako je Nemačka jedna od glavnih izvoznika polovnih vozila za BiH, naše tržište bi u narednom periodu mogli da preplave automobili viših klasa po smanjenim cijenama, što bi za sobom povuklo i pad cena svih ostalih polovnih automobila.

U Njemačkoj, nova odluka jednog od regionalnih sudova glasi: za sve automobile bez standarda motora EURO 6 - slijedi parking. Jedini cilj Njemačke je da u gradovima smanji emisiju štetnih gasova i zaštiti životnu sredinu.

Osim ekološkog aspekta, to je kazna i za proizvođače koji su lažirali testove o emisijama ugljen-dioksida, ali i stimulacija da građani kupe nova vozila, objašnjava Matija Dagović, sa sajta Polovni automobili.

"Naravno da će ta vozila sa njemačkog tržišta da nestanu i da dođu do nas, do Crne Gore, Bugarske, Rumunije... Neki će posmatrati to kao 'još krševa sa Zapada' koji dolaze do nas, dok sa druge strane objektivno gledano, ta vozila mogu biti i EURO 5 norma iz 2010. jako dobro održavana, vožena po autoputevima", smatra Dagović, prenose beogradski mediji.

Sručnjaci tvrde da će se odluka Njemačke najviše odraziti na tržišta Balkana, Azije i Afrike i dodaju da bi u naredne tri godine oko 300.000 starih dizelaša moglo da završi na Balkanu.

"Vozićemo vozila koja u ovom trenutku u Njemačkoj ne ispunjavaju visoke materijalne standarde i visoke zdravstvene standarde, ali će zato na Balkanu ona mogu biti bolja vozila nego ona koja trenutno imamo. Sve je to ekonomska kategorija. Donošenje ovakvog zakona nije motivisano samo zdravstvenim problemima, jer su ta vozila postojala i prije deset godina, pa su ta vozila vožena. Motivisano je i novim ciklusom proizvodnje", objašnjava profesor Saobraćajnog fakulteta Milan Vujnović.

Foto: Ilustracija/YAYimages

08/16/2017 12:43 PM
Broj Arapa u BiH sve veći
arap 2909yay


Broj državljana iz arapskih zemalja koji posjećuju BiH je iz godine u godinu sve veći, a mnogi od njih kupuju i grade nekretnine širom te zemlje gdje su već izgrađena brojna "arapska naselja".

Na području opštine Ilijaš u okolini Sarajeva u prethodnih nekoliko godina, Arapi su kupili negde između 3.000 i 3.500 duluma, odnosno oko 350 hektara zemljišta.

Uglavnom se radi o zemljištu čiji su vlasnici bili građani srpske nacionalnosti, a ima i pojedinačnih slučajeva da su zemljište prodavali i Bošnjaci i Hrvati.

Cijena zemljišta po kvadratnom metru zbog toga je veća za preko 50 odsto, što prema riječima načelnika te opštine Akifa Fazlića, pravi problem lokalnom stanovništu koje želi da kupi zemljište za izgradnju stambenih kuća.

"Pozitivna strana je što je budžet opštine veći. Po osnovu prometa nepokretnostima prošle godine smo naplatili blizu million evra, a oko 70 odsto, odnosno oko 700.000 evra su napravili arapski investitori", rekao je Fazlić Tanjugu, prenose "Večernje novosti".

Imamo i prihode od plaćanja rente i uređivanja građevinskog zemljišta, tako da i to povećava naš budžet, dodao je on.

Na pitanje koji je interes arapskih investitora da kupuju zemljište u BIH, on kaže da je njegova procjena da oni žele da tu provedu jedan deo vremena, najviše mjesec dana, imajući u vidu klimu u njihovim matičnim zemljama.

Kaže da ima pojedinačnih slučajeva među stanovnicima te opštine koji iskazuju negodovanje zbog dolaska Arapa, navodeći da "dileme" uvijek postoje.

"Svi razmišljamo i o tim dilemama, mada ja uvijek gledam kakvi su svjetski procesi, a oni pokazuju da imamo sve više migracija i da je sve otvorenije tržište nekretnina", rekao je on.

Gledaćemo da taj proces učinimo pozitivnim i nadam se da neće imati neke druge konotacije, kaže on i napominje da postoje mehanizmi ukoliko bude drugačijih konotacija da se one zaustave.

Napominje da i država tu treba da ima svoju ulogu.

Fazlić objašnjava da se u Kantonu Sarajevo zemljište kupuje za tržne centre i hotele, a u okolini, za vikend naselja. Jedno vikend naselje je, kaže, već izgrađeno u opštini Ilijaš.

"Kupljeno je još dosta lokacija i one su u procedurama odobravanja, donošenja dozvola i svega što je potrebno za ta naselja, njihovi investitori vode proces izgradnje i onda prodaju na tržištu nekretnina te objekte", kaže Fazlić.

Stanovnici opštine Ilijaš primijetili su sve veću prodaju nekretnina u prethodnih pet godina, a na to reaguju različito.

Napominju da nemaju problema sa novim komšijama, ali im je njihovo sve veće prisustvo "zagonetno".

"Ma šta ja znam, interesantno je to sve, zagonetno, ne znamo zašto kupuju, da li su toliko bogati pa ulažu novac u nekretnine. Pravi razlog se ne zna. U našoj opštini dosta kupuju, grade se naselja, sela sa 30, 40 kuća. Naseljavaju se, kupuju stanove", kaže jedan od stanovnika.

Univerzitetski profesor i analitičar Enver Kazaz smatra da mnogo više Arapa odlazi na turističke destinacije po Evropi nego u BIH, te da neke arapske zemlje znatno više ulažu na primjer u Srbiju nego u BIH.

"BIH je u žiži jer se tradicionalno poima kao zemlja u kojoj postoji opasnost od nekakvog političkog islama. Arapski turisti koji tu dolaze i ostavljaju novac naprosto su žrtve jedne takve stigmatizacije, a na drugoj strani oni koji se bogate i kupuju zemljište preko ilegalnih firmi trebaju biti gonjeni zakonom BIH", rekao je Kazaz Tanjugu.

Nedžad Latić, urednik portala "The Bosnia Times", smatra da je motiv onih koji kupuju nekretnine predispozicija za državljanstvo, jer očekuju da će BIH ući u EU.

"Otprilike to je motiv većine koji kupuju, ali najvjerovatnije je da su izvarani i da su to neki virtuelni projekti, Još nema suštinske istrage o tome", rekao je on Tanjugu.

Kaže i da su neki od projakta realizovani i da je riječ o naseljima zatvorenog tipa.

Mediji pišu da je masovna kupovina nekretnina za državljane arapskih zemalja bila krajem prošle godine predmet provera sigurnosnih agencija u BiH.

Istragom koju je sprovela Služba za poslove sa strancima koja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti BiH utvrđeno je kako se takvim transakcijama bavi veliki broj "fantomskih" firmi koje raspolažu minimalnim početnim kapitalom, a investiraju velike novčane iznose.

U decembru je kontrolisan rad 691 agencije koja se bavila takvim transakcijama, a čak 499 nije pronađeno na prijavljenim adresama.

Da je broj dolazaka Arapa u BIH sve veći pokazuju i zvanični podaci.

Pozivajući se na podatke Granične policije, Dnevni Avaz je objavio da je za sedam mejseci u BIH ušlo 42.627 Arapa, najviše iz Emirata 19.887, a zatim iz Kuvajta 11.103.

Na trećem mjestu po broju dolazaka su građani Saudijske Arabije, njih 9.385, dok je iz Katara za prvih sedam mjeseci došlo 1.531.

Najmanje ih je došlo iz Jordana - 721.

Prema podacima turističkih zajednica, oni se, pišu mediji, zadržavaju u proseku pet do deset dana, dok nemali broj njih iznajme ili kupe kuće za boravak i do mjesec dana.

Foto: Ilustracija/YAYimages

08/16/2017 10:23 AM
Mediji: Dragan Čavić blizu povratka u SDS
cavic NDPrsorg0905


Bivši predsjednik Republike Srpske i Srpske demokratske stranke Dragan Čavić ima otvorenu ponudu SDS-a da se vrati u svoju nekadašnju stranku, saznaje agencija Patria iz izvora bliskih vrhu Čavićevog NDP-a.

Nakon što je na izborima za predsjednika RS-a 2006. godine izgubio od kandidata SNSD-a Milana Jelića okrivljen je za izborni poraz, zbog čega je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke, a nakon toga je i izbačen iz stranke.

Početkom 2009. godine formirao je Demokratsku partiju, koja je kasnije prerasla u Narodni demokratski pokret (NDP). Nakon velikih promjena u SDS-u počelo se pričati o njegovom, kao i o povratku još nekih bivši članova SDS-a, u ovu stranku. Priča je postala još aktuelnija dolaskom na čelo stranke Vukote Govedarice koji je javno otvorio vrata nekadašnjim članovima stranke, u prvom redu Čaviću, koji unutar stranke još uvijek ima bliskih ljudi.

Dragan Čavić još uvijek šuti o ponudi SDS-a i ne želi javno pričati o povratku u matičnu stranku, ali izvor Patrije iz vrha NDP-a ističe kako je Čavić zainteresovan za povratak, ali da još uvijek traži najbolji način kako da tu odluku saopšti ljudima unutar NDP-a.

Čavić, prema ovim saznanjima, čak razmišlja i o ujedinjenju NDP-a s SDS-om, što bi bila i najbolja odluka za ostale članove NDP-a koji ne kriju kako bi NDP bez Čavića postao potpuno marginalna stranka bez ikakvih šansi na političkoj sceni BiH.

On, tvrdi izvor, ne želi sam donijeti odluku o ujedinjenju s SDS-om, već bi tu odluku trebali donijeti organi stranke, što bi se trebalo odlučiti do kraja septembra, najkasnije do sredine oktobra.

U SDS-u takođe nemaju ništa protiv povratka Čavića i još nekih ljudi u njihove redove. Javno su iz SDS-a poručili kako su njihova vrata otvorena za neke bivše članove, dok su za neke zauvijek zatvorena. Vrata su zatvorena za Nenada Stevandića, Zlatka Maksimovića, Darka Banjca, te za nekadašnje osnivače stranke poput Momčila Krajišnika i Božidara Vučurevića.

Prema riječima sagovornika Patrije, najjači aduti Dragana Čavića su što uživa veliku popularnost među biračima, nema nikakvih problema s predstavnicima međunarodne zajednice, a posebno što se za njegovo ime ne vežu nikakve afere iz sfere privrednog kriminala.

Upravo zbog kriminalne prošlosti i povezanosti s najtežim ratnim zločinima vrata SDS-a zatvorena su za Krajišnika, Vučurevića, te Stevandića, jer je aktuelni vrh stranke svjestan da je njihov najveći politički protivnik Milorad Dodik prekrižen od strane međunarodne zajednice i stavljen na američku crnu listu, te da ne bi bilo baš pametno u stranku vraćati ljude s mnogo kriminalnih repova.

Pogotovo nešto malo više od godinu dana do Općih izbora u BiH kada Savez za promjene, u kojem zajedno sjede ljudi iz SDS-a, Čavićevog NDP-a, te PDP-a, imaju veliku priliku s vlasti u Republici Srpskoj skinuti Milorada Dodika.

U cilju rušenja Dodikovog SNSD-a s vlasti, SDS je sebi zacrtao plan da u svoje redove vrati ljude od ugleda, u prvom redu Dragana Čavića.

Sagovornik je za kraj istakao kako je skoro izvjesno da će se Čavić do kraja godine vratiti u redove SDS-a.

Foto: NDP

08/16/2017 10:22 AM
Inspektori UIO ušli u Fabriku duvana Banjaluka
fabduvana yt1608


Inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) ponovo su ušli u banjalučku "Fabriku duvana" kako bi u obnovljenom postupku dokazali da ovo preduzeće po osnovu PDV-a i akciza na cigarete duguje 2,5 miliona KM.

U UIO su za portal capital.ba potvrdili ovu informaciju i dodali da inspektori utvrđuju činjenice na osnovu kojih su donesene ranije odluke. Direktor "Fabrike duvana" Grigor Peev poručio je da još čeka detalje ponovljene istrage.

Banjalučka "Fabrika duvana" u posljednjih pet godina posluje sa gubicima.

Foto: Youtube/ScreenShot

08/16/2017 10:15 AM
Struja nije ubila psa?
park bllive0104 1


Vanredna kontrola fontane u parku "Petar Kočić", koja je urađena po nalogu gradonačelnika Igora Radojičića, pokazala je da pas, koji je uginuo 31. jula, nije mogao stradati od strujnog udara.

Rekli su to u Gradskoj upravi i dodali da je stručni nalaz uradilo preduzeće "Energo test", odnosno inženjer elektroenergetike Boško Kovačević, prenijeli su banjalučki mediji.

"U fontanama nije mogao biti prisutan napon koji bi mogao biti opasan po životinje i ljude. Tokom kontrole je utvrđeno da su svi kablovi koji vode do sijaličnih tijela odranije fizički razdvojeni, što znači da ni teoretski nije moglo biti napona u fontanama. U ispitivanju, koje je sprovođeno proteklih dana, nismo zatekli napajanje na svjetiljkama, a po stanju koje smo zatekli na terenu apsolutno isključujemo mogućnost da je tu moglo biti napona", istakao Kovačević i kazao da je napon na svjetiljkama u fontani 12 volti, što je, kako kaže, bezopasno za svaki dodir.

Prije 15 dana veterinar je utvrdio da je zbog posljedica strujnog udara pas, sibirski haski, uginuo u fontani u centru grada.

U pojedinim medijima je objavljeno da su svi strujni kablovi, nakon naloga gradonačelnika da se provjeri ispravnost fontane, u potpunosti uklonjeni, a fontana je u međuvremenu napunjena vodom.

Foto: BLLIVE arhiva

08/16/2017 10:12 AM
"Drill and Chill": Adrenalinski majstori u kanjonu Tijesno
tijesno youtube2409


Banjaluka će u septembru biti domaćin za oko 150 učesnika/penjača iz cijelog svijeta u okviru festivala „Drill and Chill“, koji će biti održan u kanjonu Tijesno u organizaciji kluba "Extreme BL".

Već tri godine zaredom najpoznatiji svjetski penjači i moderne akrobate, takozvani hajlajneri - imaju priliku da uživaju u ljepotama kanjona Tijesno, domaćoj hrani, te da upoznaju grad.

Cilj ovog događaja je opremanje (osiguravanje) penjačkih smjerova adekvatnom opremom (takozvanim boltovima i pločicama), razvoj turističkog potencijala i izgradnja infrastrukture za održivi turizam, te razmjena iskustava među penjačima iz regiona i Evrope.



Očekuje se učešće oko 150 posjetilaca i oko 30 profesionalnih penjača/postavljača smjerova koji će kroz deset dana opremiti oko 70 novih smjerova, koji se mogu koristiti i do narednih 30 godina. Inače, proteklih godina posebna atrakcija su bili tzv. hajlajneri, koji hodaju po specijalnom užetu, koje se razapinje preko kanjona.

Ovogodišnji penjački festival održaće se od 7. do 17. septembra.

Foto: YouTube/ScreenShot
08/15/2017 01:35 PM
Anegdote o balkanskim piscima i pjesnicima
knjige pixabay1508


Anegdota (od starogrčkog – anékdoton – „nije objavljeno“) opisuje život neke osobe i uglavnom se odnosi na usmenu priču koja za sadržaj ima zanimljiv ili smiješan događaj. U želji da sačuva od vremena i zaborava sjećanje na detalje iz ličnog života proslavljenih pisaca i pjesnika, Danilo Jokanović je objavio knjigu Anegdote o srpskim piscima, (izdavačka kuća Gramatik iz Beograda) a na raznim forumima i sajtovima se mogu naći mnogobrojne „dogodovštine“ koje za „scenografiju“ imaju uglavnom kafanu. Izdvojili smo neke od njih:

Bio Ljuba Nenadović u Beogradu. Sretne ga poštovalac i pita: „Koliko ćeš još sjediti u Beogradu?” Nenadović izvadi novčanik, prebroja novac i reče: „Samo još za sedam dinara” .

Jovan Dučić je, kao diplomata, često dolazio u Beograd i odsedao u hotelu. Jednom ga prijatelj upita: „Duka, što stalno odsjedaš po hotelima, kad možeš u Beogradu sebi da kupiš kuću”? A pjesnik odgovori: „Šta će mi kuća, u Beogradu ću dobiti ulicu”.

Tin Ujević, za opkladu, vezanih očiju, proba razna vina i pogađa: „Crno, preklanjska berba. Donijeli ste ga od Ginića. Sićevačko, lanjsko, troše ga kod Trandafilovića i Tri seljaka. Smederevsko, ovogodišnje, nije najbolje. Vinograd okrenut jugozapadu…” A onda mu u čaši donesu vodu. Pjesnik proba i kaže: „Ovo nikada nisam pio”.

Gustav Krklec sazna da je Desanka Maksimović opet slomila nogu i da se nalazi u Igalu na liječenju. Predloži književnoj bratiji da Desanki pošalju telegram: „Draga Desanka, moraš, konačno, shvatiti, da nisi stonoga.”

Mihailo Lalić pored jedne beogradske biblioteke. Upravnik ga prepozna i pozove ga da svrati, a pisac odgovori: „Hvala, ne mogu. Bolje da ne vidim koliko knjiga nisam pročitao”.

Putovao Branko Ćopić nekud avionom. Vreme loše, letjelica se trese. Da bi odagnao strah, pjesnik spjeva pjesmicu: „Bože, iže jesi na nebesi/ ako mi se što god desi/ ti udesi da ja padnem/ u naručje stjuardesi”.

Ratko Adamović daje rukopis svog novog romana „Stari hrast” Miodragu Bulatoviću da pročita i kaže mu svoje mišljenje, a Bule se brani riječima: „Izvini, Ratko, ali ne mogu. Znaš, i ja sada nešto pišem, pa se bojim da ne utičeš na mene”.

Početkom devedesetih, prošlog vijeka, kada je u Beogradu bilo aktuelno mijenjanje imena ulica, ulazi pjesnik Pera Pajić u Srpsku književnu zadrugu i kaže: „Ostadosmo mi bez ulice u Beogradu”. Milorad Đurić ga tješi riječima: „Šta tebe briga, tebe čeka ulica u Valjevu”, a Dragan Lakićević doda: „Pa poslije možeš da daš oglas u novinama: mijenjam veliku ulicu u Valjevu – za manju u Beogradu”.

Sreli se kritičar Milorad R. Blečić i pjesnik Miroslav Maksimović, pa kritičar veli pjesniku: „Lako je tebi bilo da uspiješ u književnosti: ime si pozajmio od Krleže, a prezime od Desanke”.

Pisac Stevan Sremac bio je u jednom društvu u kome se poveo i razgovor o porezima. Neko je vrijeme slušao, a zatim se i on javio za riječ:
„Mislim da bi od svih poreza najunosniji bio onaj na žensku lepotu.“
„Kako to?“, svi su želeli da čuju odgovor.
„Zato što bi ga svaka žena s oduševljenjem plaćala“, spremno im odgovori Sremac.

Jednom kad su se poznati književni kritičar Bogdan Popović i slavni komediograf Branislav Nušić našli u istom društvu, domaćica Popoviću ponudi kafu.
– Hvala, gospođo – odgovori joj on – kad pijem kafu, ne mogu da spavam.
– Čudna stvar! Kod mene je sasvim obrnuto. Kad spavam, ja ne mogu da pijem kafu – u svom stilu prokomentarisao je Nušić.

Svakoga je jutra Laza Kostić praktikovao u njegovo doba popularnu „švedsku gimnastiku“ sa gvozednim đuladima i trči po periferiji Novog Sada, a onda obilan fruštuk u iznajmljenom samačkom stanu. Jednom je taman, pored ostalog, iznio na sto i dobro sušenu šarenu slaninu, kad mu navrati kum.
– Ajde, kume, prihati se i ti malo!
– Ne mogu, već sam kod kuće jeo, samo ću malo čalabrcnuti.
Međutim, uze kum jedno parče, pa drugo, treće i još odsječe dobru komadešku, pa Lazi ne ostade puno, koji ne izdrži da mu ne prebaci:
– Slušaj, kume. Od sad ćeš ti kod svoje žene čalabrcnuti, a k meni dođi da jedeš.

Organizovano je književno veče u čast i Ive Andrića, kome je prisustvovao i sam pisac. Poslije uobičajene diskusije jedan od prisutnih je zamolio Andrica da pročita odlomak iz neke svoje knjige, na sta je pisac odgovorio:
– Ja sam vam sve ovo napisao, pa jos i da vam čitam!

Tin Ujević nije volio da učestvuje u razgovorima za vrijeme brijanja u brijačnici. Ali brijač mu je često dosađivao forsiranim razgovorima. Jednom prilikom,brijač ga upita: “Kako hoćete da Vas obrijem?“-„Bez riječi“-odgovori mu mirno Ujević.

Na primjedbu novinara da djelo Danila Kiša nije veliko, pisac je kazao:„Nisam pisao sabrana, već odabrana djela”.

– U nekom društvu u kome je bio i Radoje Domanović, govorilo se o tome kako je divna stvar kad neko zna strane jezike. neko iz društva reče:

– Koliko jezika znaš – toliko vrijediš. Radoje ironično dodade:

– Ono, jest, tako je. samo ne valja kad je neko budala, pa je budala na nekoliko jezika!


Anegdote izdvojila: Mirjana Milićević/"Pasaž"
08/14/2017 09:07 AM
Počinje Kočićev zbor, pogledajte program
kocicevzbor YT2005


52. „Kočićev zbor“ održaće se od 21. do 27. avgusta ove godine, a za razliku od prošlih godina kompletnu organizaciju vodi Grad Banja Luka.

Manifestacija će svečano biti otvorena u ponedjeljak, 21. avgusta u 20 časova u Parku "Petar Kočić", gdje će biti otvorena i izložba fotografija pod nazivom „Kočićevo Zmijanje“, te, ujedno, i izloženi etno suveniri sa područja zmijanjskog platoa. Istog dana, na platou Manjače biće otvoreno 17. likovno saborovanje pod nazivom „Zmijanje 2017“.

Tradicionalno, program će idućeg dana, 22. avgusta, biti nastavljen polaganjem vijenaca na Kočićevom grobu u Aleji velikana u Beogradu. Istog dana, u Klubu književnika u Beogradu biće organizovano i književno veče. Istovremeno, 22. avgusta će u Banskom dvoru biti otvorena retrospektivna izložba slika sa ranijim likovnih kolinija, organizovanih u okviru „Kočićevog zbora“, dok će u Parku „Petar Kočić“ biti priređeno „veče besjedništva“ kada će nastupiti studenti prava iz Beograda i Banjaluke.

Program se nastalja u srijedu, 23. avgusta, kad će u Parku „Petar Kočić“ biti odražno „veče satire“.

Za četvrtak, 24. avgust, predviđeno je otvaranje izložbe nakita pod nazivom „Tragovi“, dok će se u Parku „Petar Kočić“ predstaviti naši mladi pisci.

U okviru programa predviđenog za najmlađe, u petak, 25. avgusta, biće organizovana radionica za djecu „Zmijanjski vez“.
Istog dana biće promivisan i orginalni rukopis Kočićeve „Sudanije“. U okviru ovog programa, biće priređen i okrugli sto pod nazivom „Kočić – naš savremenik“. Kako bi našeg najvećeg pisca što više približili Banjalučanima, glumci Narodnog pozorišta RS će istog dana u Parku „Petar Kočić“ predstaviti Kočićeva djela u dijelu programa pod nazivom „Veče drame – Kočić na sceni“.

Za razliku od ranijih godina, borbe bikova, koje privlače veliki broj posjetilaca, moći će da se gledaju u dva navrata, pošto je predviđeno da budu priređene u subotu i nedjelju, 26. i 27. avgusta na samom zborištu u Stričićima. Posjetioci će, između ostalog, na istoj lokaciji imati priliku i da pogledaju interesantnu izložbu domaćih životinja.

Za subotu je planirano da gradonačelnik Igor Radojičić u Gradskoj upravi organizuje prijem za književnike i učesnike svečane akademije, koja će biti organizovana uveče u Banskom dvoru. Istovremeno, u Gomionici će biti položeni vijenci na spomenik poginulim borcima, kao i na spomen ploču ocu Gerasimu. U subotu će, pored toga, biti održan i književni čas i Zmijanjska sopra u porti manastira Gomionica, dok će ispred osnovne škole u Stričićima biti organizovan nastup pjevača ojkača.

Centralnog i, ujedno, završnog dana manifestacije – 27. avgusta, biće promovisana djela dobitnika ovogodišnje „Kočićeve nagrade“ i nagrade „Zmijanjče“ koja se dodjeljuje najboljem mladom književiku. Tradicionalno, u nedjelju će na zborištu u Stričićima biti organizovan i bogat kulturno-umjetnički program. Tog dana, biće održana i završna borba bikova za nagradu „jablan“, kao i nadmetanje u narodnim vještinama i sportovima.

Detaljnije program možete pogledati ovdje.

Foto: Youtube/ScreenShot

08/12/2017 01:15 AM
Ivana Španović: Zlato je moje, kad-tad!
ivana yt1208


Papirni broj koji se otkačio sa leđa Ivane Španović ju je koštao da bude na postolju sa zlatnom medaljom u rukama. Ni žalba Atletskog saveza Srbije nije pomogla.

Međutim, poslije svega se najbolja srpska atletičarka obratila navijačima putem društvenih mreža. Kratko i jasno.

- Pod jedan – nepravda. Pod dva – iz Srbije. Znam da je zlato moje. Kad-tad – poručila je Španovićeva.



Delegacija Atletskog saveza Srbije odmah je po završetku takmičenja na Svjetskom prvenstvu u Londonu uložila žalbu na rezultate mjerenja posljednjeg skoka Ivane Španović, ali su zvaničnici svjetske atletske federacije ostali čvrsto pri stavu da je mjerenje obavljeno na ispravan način, nakon čega su dodijeljene medalje u toj disciplini.

Španovićeva je u šestoj, posljednjoj seriji imala skok za zlato (preko sedam metara), ali joj se desio peh, jer joj se odlijepio broj prilikom skoka i ostavio trag u pijesku, pa je ostala na četvrtom mjestu i to samo na centimetar od bronzane medalje sa rezultatom 6,96.

{youtube}Z3Z5ktF6Rx4{/youtube}

{youtube}oUzfXlSmrxg{/youtube}

Predsjednik ASS Veselin Jevrosimović potvrdio je na svom profilu na Tviteru da je uložena žalba riječima da su svi na stadionu u Londonu složni da je Ivana skočila preko sedam metara.

Poslije odbijanja žalbe zlato je pripalo je Amerikanki Britni Ris (7,02 metara), srebro Ruskinji Dariji Klišinoj (7,00), a bronza Tijani Bartoleti iz SAD (6,97). Ivana Španović osvojila je četvrto mjesto.

Izvor: Novosti, Sputnik Foto: YouTube/ScreenShot
08/12/2017 12:51 AM
Svi brinu zbog promaje, ovo je prava istina o njoj?
promaja yt1108


Iako se na prvi pogled čini da samo Balkanci vjeruju u moć promaje, istina nije baš jednostavna. Kineska medicina od pamtivijeka govori da promaja može biti uzrok brojnih bolesti.

U narodu se posebno ističe veliki broj izreka povezanih s promajom, skoro toliko da se počnete pitati nije li u pitanju pošast gora od kuge: od one da stajanje na promaji donosi prehladu, preko one koja predskazuje upalu uha, upalu pluća, upalu zuba i zubobolju, do kočenja leđa ili vrata.

Ne može se reći da sva ta vjerovanja imaju potvrdu u znanjima iz medicine. Tako, na primjer, u udžbeniku iz infektologije iz 2006. godine u poglavlju prehlade stoji da „uprkos uvreženim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, promaja, umor, neispavanost i slična stanja povezani s učestalošću prehlade“, dok se u brojnim tekstovima o uzrocima upale uha navodi kako ona nije povezana s rashlađivanjem ušiju, promajom i slično, i da nošenje kape i kada ona nije potrebna neće smanjiti učestalost upala.

Otorinolaringolozi probleme s ušima povezuju, prije svega, sa stanjem sluznice nosa, pa ipak, činjenica je da promaja može izazvati svojevrsan šok imunom sistemu, zbog čega je organizam izloženiji razvoju raznih infekcija. Najčešći izazivači angine su bakterije, zatim virusi i gljivice, ali hladna voda kao šok za sluznicu grla može pridonijeti da ono postane prijemčlivije za naseljavanje bakterija ili virusa.

Promaja je najopasnija i najveće zlo - prema kineskoj medicini

Tradicionalna kineska medicina vjeruje da je previše promaje ili vjetra jedan od glavnih uzročnika brojnih bolesti. Smatraju ga i vodećim zlom Qi (energija) od šest zala bolesti (vjetar, hladnoća, vrućina, vlaga, suša i vrućina). Ostalih pet zala Qi priključuju se vetru i napadaju ljudsko tijelo, poput hladnog vjetra, toplog vjetra, vlažnog vetra...

Promaja se odnosi na vjetar između prozora, vrata, dvije zgrade, dva zida ili objekata. Što je zgrada viša, to je i vjetar jači, a što je vetar tanji, to je i oštriji, piše ljekar tradicionalne kineske medicine Angela Tian Zhu.

Promaja je opasna, smatraju Kinezi, jer je oštrija od običnog vetra. Može prodrjeti u kožu, organe i tijelo, posebno ako ste bolesni i oslabljenog imuniteta. Djeca i stariji su najpodložniji njenom uticaju, dodaje Zhu. Promaja će uvijek napasti slabiji dio tijela, ostati tamo i napraviti štetu.

{youtube}73lUvsPd7ug{/youtube}

Opisala je i kako promaja utiče na pojedine dijelove tijela:

- Ako udara u zglobove, ljudi će osjećati bol u njima, što će rezultirati artritisom

- Ako je vjetar hladan ili vruć i udara u glavu (ili ljudi izlaze napolje mokre kose) to može dovesti do glavobolje, bolova u uhu, zubima ili u grlu

- Ako hladan ili vruć vetar udara u pluća i prsa, to će rezultirati kašljem, upaljenim grlom ili prehladom

- Ako hladan ili vruć vjetar napadne vrat ili struk, to će rezultirati bolom u vratu ili donjem dijelu leđa. Ovi slučajevi se često događaju u vožnji i prilikom spavanja.

- Ako promaja napadne mišiće, ljudi će se osjećati slabost i bol u mišićima

- Ako ste izloženi promaji nakon seksa, ona ulazi dublje u tijelo jer seksualno uzbuđenje zahtijeva puno energije i krvi. Vjerovatnije će se to dogoditi muškarcima koji lako zaspe nakon ejakulacije. Najčešća hronična bolest centralnog nervnog sistema, multipla skleroza, povezana je s izloženošću vetru ili promajom nakon seksa, prema tradicionalnoj kineskoj medicini.

- Ako promaja napadne kožu, to će rezultirati svrabom i bolestima kože.

promaja gify

Loš uticaj promaje na djecu

Ljekar kineske medicine Angela Tian Zhu ističe da izloženost promaji može rezultirati upalama i bolovima u uhu kod djece. Povećaće i rizik od prehlade, kašlja, astme ili bronihitisa, glavobolje. Bebama i maloj djeci se ne savjetuje izlazak napolje ako je vjetar jak. Vjetar i promaja decu čine nemirnima i umornima.

Žene, poseban oprez

Angela Tian Zhu kaže da je važno izbjegavati promaju gdje god se nalazili, ili da ako ste izloženi njoj zaštitite zglobove i struk.

- Posebno bi to trebale da rade žene jer njima to utiče na menstruaciju i mogu teže da ostanu trudne. Važno je vrat uvek držati toplim jer je on prozor tijela i lako uhvati promaju - kaže Angela Zhu.

Fobija od promaje ili vjetra

Ponekad strahovi od njihovog lošeg uticaja mogu prerasti i u fobiju. Ona se zove ankraofobija ili anemofobija, a podrazumijeva ekstreman strah od vjetra ili promaje.

Nismo jedini!

Od promaje ne zaziru samo Balkanci, već i šira Evropa. Nijemci, Austrijanci, Italijani, Rumuni i Poljaci takođe ne podnose promaju i bježe od nje kad god mogu. Zatvaraju prozore u podzemnim železnicama, ne dopuštaju otvaranje prozora s više strana svijeta u restoranima i prije će se znojiti nego biti na promaji. Čini se da je ovo narodno vjerovanje ipak imalo temelje u iskustvima starijih.

Iako istraživanja pokazuju da prehlade uglavnom uzrokuju virusi, problem je upravo u tome što su one najčešće zimi, na niskim temperaturama na kojima virusi opstaju. Hladan vjetar ili promaja to mogu samo pogoršati.

Izloženost bilo kog dijela tijela promaji uticaće na grčenje mišića na tom deijlu, a zavisno od vašeg zdravstvenog stanja, tako ćete i reagovati. Kod nekih će tako promaja ili šetnja po jakom vjetru donijeti glavobolju i biće im lakše ako nose kapu, dok će druge uhvatiti bol u zglobovima.

Izvor: 24sata.hr, Foto: Youtube/ScreenShot, Giphy
08/11/2017 11:53 PM
U Banjaluci otvoren trening centar za spasavanje na vodama
poplave promo1108


Svečanim otvaranjem Trening centra za potragu i spasavanje na vodama (Search and Rescue training centre - SaR), u rafting klubu "Kanjon", Bosna i Hercegovina juče je dobila prvi sertifikovani Rescue 3 centar koji nudi programe o tehnikama vođenja, spasavanja i samospasavanja na divljim vodama i u poplavama.

Veliki broj zvanica, predstavnika republičkih i lokalnih vlasti, institucija i medija prisustvovao je programu otvaranja SaR centra i prezentaciji edukativnih modula različitih stepena, spasilačke opreme i pokaznoj vježbi polaznika obuka - pripadnika civilnih zaštita Banjaluke, Prijedora, Čelinca i Oštre Luke.

Podršku SaR-u dao je i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač, koji je ovom prilikom istakao da će kroz rad ovog trening centra Republika Srpska dobiti bolje obučene ljude za spasavanje, s obzirom da uvijek postoji mogućnost da se dese poplave poput onih iz 2014. godine.

"Pripadnici MUP-a, koji su obučeni za rad nad i pod vodom, će biti polaznici ovih programa, čime će savladati nove tehnike i na taj način bolje biti spremni da u elementarnim nepogodama spašavaju građane", rekao je ministar Lukač.

SaR trening centar zvanično je primljen u evropsku porodicu Rescue 3, najveću svjetsku organizaciju za akreditovane programe spasavanja na vodama i u poplavama.

Jon Gorman, izvršni direktor Rescue 3 Europe, pozdravio je inicijativu za formiranje ovakvog tipa u BiH, budući da je ulaganje u edukaciju i opremu za spasavanje dio preventivnog planiranja kakvo je potrebno da bi stepen spremnosti na vanredne situacije bio na visokom nivou.

"Trenutno u Evropi ima više od 400 licenciranih instruktora i više od 50 trening centara koji mogu izdati "Rescue 3" licence, a od danas je među njima i BiH. Uvjeren sam da će iz SaR centra izaći velik broj obučenih pripadnika civilnih zaštita, policajaca, vatrogasaca i volontera", rekao je Gorman.

Aleksandar Pastir, osnivač SaR-a, pojasnio je koliko su zahtjevni programi koje prolaze polaznici, ali naglasio da se vode parolom "Treniraj teško da bi spasavao lako". On je naglasio da SaR ne provodi samo obuke po Rescue 3 programima, već i one Međunarodne rafting federacije (IRF).

"Još od 2007. godine provodimo instruktorske kurseve i širimo znanje u lokalnim zajednicama. Sada možemo i više, jer kao trening provajderi, stečeno znanje možemo prenositi i u državama u regionu u kojima ne postoje Rescue 3 centri, poput Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bugarske, Rumunije i drugih", kazao je Pastir i dodao da će, kao i do sad, nastaviti da rade na unapređivanju znanja i sticanju dodatnih licenci.
Pastir je istakao da je obuka već počela za 24 polaznika, a da je u planu da obuke prođe oko 100 ljudi iz različitih oblasti - policije, vojske, vatrogasaca, pripadnika sportskih klubova, volontera i drugih pojedinaca.

Ispred uprave Grada Banja Luka podršku je iskazao šef Odsjeka za poslove civilne zaštite i profesionalne teritorijalne vatrogasne jedinice Mladen Ćućun, koji je ocijenio je da je Centar veoma koristan za grad, jer se stiče mogućnost za brzu i efikasnu obuku.

"Vatrogasci su prvi koji su opremljeni i obučeni da mogu izaći na lice mjesta i pomoći ugroženom stanovništvu. Na ovom treningu imamo dva vatrogasca koji će naučeno prenijeti ostalim kolegama", rekao je Ćućun.

Jedan od polaznika obuke Dalibor Ljuboja, koji je član civilne zaštite Oštre Luke, izjavio je da je tokom treninga naučio mnogo korisnih tehnika i izrazio nadu da će ovaj sistem ubuduće biti još više razvijan.

SaR trening centar je osnovan kroz projekat Evropske komisije "FloodLife", čiji je cilj jačanje odgovornosti civilnog sektora i javnosti u odgovoru na prirodne nepogode izazvane klimatskim promjenama, s posebnim akcentom na poplave.

Projekat “FloodLife” provodi EXIT Centar, uz partnerstvo sa Rafting Klubom Kanjon, Hidrometeorološkim zavodom Republike Srpske, gradovima Banjaluka i Prijedor, opštinama Oštra Luka i Čelinac, koja ujedno i sufinansira dio projekta.

Foto: EXIT Centar/Promo
08/11/2017 10:44 PM
Na Jadranu počeli da iznajmljuju i – hladovinu FOTO
more0605 yay

Broj turista na hrvatskoj obali prema posljednjim zvaničnim podacima ruši rekorde, a Dalmatinci su odlučili da iskoriste priliku za dodatnu zaradu. Najprije su podivljale cijene apartmana, zatim su prodavnice podigle cijene, a sad su na red došle i dodatne usluge.

Na popularnoj stranici „Dnevna doza prosečnog Dalmatinca“ na Fejsbuku objavljena je fotografija sa Visa koja pokazuje da se posebno naplaćuje čak i parking mjesto u hladu. Parking mjesto za šest sati koštaće vas 20 kuna, ali ako želite ono u hladu, moraćete da izdvojite deset kuna više.

Ako morate da parkirate pola dana, to će vas koštati 30 kuna, odnosno 50, ako je u hladu. Međutim, ovaj sposobni biznismen očigledno ne barata najbolje engleskim jezikom, pa je riječ shadow napisao pogrešno.



Foto: Ilustracija/YAYimages

08/11/2017 07:24 PM
Stvari koje morate slikati prije useljenja u stan

stan yay0506

Kako biste se izbjegli rasprave sa stanodavcem i kako biste bili sigurni da će vam vratiti depozit nakon iseljenja, prije useljenja provjerite nekoliko važnih stvari.



Stručnjaci iz američke agencije za nekretnine Trulia savjetuju da određena područja u stanu obavezno slikamo prije useljenja u iznajmljeni stan i odmah o njima obavijestimo stanodavca jer je to najsigurniji način zaštite od problema.

1. Rupe od eksera

Velika je vjerovatnoća da su prijašnji stanari kačili fotografije na zidove, postavljali ogledala, police ili pak radili bilo kakve druge zahvate u prostoru zbog kojih su morali zavijati eksere u zid. Međutim, stanodavci ponekad uopšte ne primjećuju te rupe koje mogu stvoriti oštećenja pa se prije useljavanja “osigurajte”, slikajte ih i o njima obavijestite stanodavca.

2. Oštećenja na podovima

Podovi su podložni oštećenjima, ali ne morate snositi odgovornost za ona oštećenja koja niste vi napravili stoga provjerite sve podne površine te “prijavite” stanodavcu pukotine, ogrebotine ili mrlje.

3. Oštećenja na prozorima

Provjerite otvaraju li se i zatvaraju prozori ispravno. Obratite pažnju na oštećenja prozorskih okvira te na stanje stakla i eventualne ogrebotine te isprobajte rade li rolete ispravno.

4. Kućanski aparati

U većini iznajmljenih stanova dočekaće vas veći kućanski aparati poput frižidera, šporeta, perilice rublja, televizora i slično. Prije useljenja nećete moći provjeriti rade li neki od njih u potpunosti ispravno, ali zato možete odmah provjeriti jesu li npr. kablovi u dobrom stanju ili potrgani na nekom dijelu i nedostaju li možda police u frižideru. Televizor odmah možete upaliti pa to obavezno učinite.

5. Zidovi

Njih je najlakše preletjeti pogledom, ali na tako velikim površinama ponekad ne primijetimo nedostatke. Stoga odvojite malo više vremena, pregledajte ih pažljivije kako biste na vrijeme uočili nedostatke, piše Zadovoljna.

Foto: Ilustracija/YAYimages

08/11/2017 05:34 PM
Željeznice Srpske spremile prvi talas otpuštanja
zeljeznice yay1606


Prvi na spisku za otkaz u "Željeznicama RS" naći će se radnici koji su zaposleni na određeno vrijeme i pripravnici, kojih je ukupno 65.

U odluci o pravilima i kriterijumima za raspoređivanje radnika, koja je stupila na snagu, prvim članom je definisano da radnici koji imaju zaključen ugovor na određeno vrijeme i pripravnici neće biti primljeni u radni odnos.

- Moguće je da oni ostanu u preduzeću, ali samo pod uslovom da ispunjavaju uslove za raspoređivanje na radna mjesta koja nisu popunili zaposleni na neodređeno vrijeme , ili ako je riječ o deficitarnim zanimanjima, navedeno je u odluci uprave "Željeznica RS" koju prenosi RTRS.

Istom odlukom propisano je i da radnici koji ispunjavaju uslove za punu starosnu ili invalidsku penziju i oni kojima do kraja godine može biti otkazan ugovor o radu neće biti raspoređivani na druga radna mjesta u preduzeću.

Foto: Ilustracija/YAYimages

08/11/2017 05:33 PM
Muke porodice Đukić iz Banjaluke
djukic yt1108


Porodica Đukić iz banjalučkog naselja Kuljani dokaz je kako se život preko noći može promijeniti iz korijena i postati borba za goli opstanak.

Mladi bračni par Dragana (35) i Radijan (33) skućili su se, stekli djecu, Saru (10) i Jovana (2,5) i uživali u idili koju su sami stvorili.

Sve do novembra prošle godine kada je Jovanu otkrivena leukemija, a tri mjeseca kasnije, zbog stresa i brige, Radijan je jedva preživio pucanje srčane aorte. Zbog dodatnih komplikacija, trenutno se nalazi u Sremskoj Kamenici, gdje danas treba da bude operisan.

"Sa nepune dvije godine Jovanu je ustanovljena leukemija. Ništa nije ukazivalo na to, samo je odjednom dobio temperaturu, otišli smo ljekaru, urađeni su mu nalazi koji su bili katastrofalni. Liječen je u Kliničkom centru, na onkologiji, a sada je na tzv. terapiji održavanja - svake četiri nedjelje ljekari mu rade lumbalnu pukciju, odnosno bodu ga u kičmu. Svakog ponedjeljka vadi krv, pa tako pratimo stanje, koje još varira", priča za "Euro Blic" majka Dragana i dodaje da Jovan naredne dvije godine mora da pije lijekove koji mjesečno koštaju 90 evra.

Dijagnozu Jovanove bolesti teško je podnio otac Radijan, koji je i ranije imao srčanih problema.

"U februaru ga je naglo zaboljelo u grudima i ispostavilo se da mu je pukla aorta. Helikopterom je hitno prebačen za Tuzlu i samo 20 minuta ga je dijelilo od smrti. Tamo je operisan i bio je u teškoj komi dva mjeseca. Nakon toga, prebačen je na intenzivnu njegu u Banjaluku, a kasnije na palijativno odjeljenje u Gradiški, gdje je sve vrijeme bio na aparatima", kaže Dragana.

Dodaje da je, iako je njen muž proglašen pacijentom kojem nema spasa, zalaganjem tamošnjih ljekara Radijan pobijedio smrt.

Njemu danas u Kliničkom centru Vojvodine treba da bude operisan dušnik, koji mu je oštećen zbog čestog postavljanja cjevčice u vrat.

Operacija košta 16.000 evra, koje su Đukići, uz pomoć dobrih ljudi, nekako skupili.

Ova porodica nema nikakve prihode - Dragana ne može da radi, jer Jovana stalno vodi na pretrage, a i Radijana je njegovala dok je bio u kući.

Devojčica Sara u septembru kreće u peti razred. Iako su joj potrebni knjige, pribor, nova odjeća i obuća, njena najveća želja je da tata i brat ozdrave i da ponovo budu srećna porodica.

Račun za pomoć

Svi koji su u mogućnosti da pomognu hrabroj porodici Đukić, novac mogu da uplate na žiro račun u NLB banci na ime Dragana Đukić. Broj žiro računa je: 5620998137498110
08/11/2017 05:02 PM
Policija ispred kuće Stanivukovića
stanivukovic yt1108


Odbornik Draško Stanivuković (PDP) zaradio je prekršajnu prijavu, jer je prepodne na zaustavnoj traci na ulici u blizini zgrade Vlade RS u Banjaluci održao konferenciju za medije.

"Tako je to kad govorite istinu", napisao je Stanivuković na svom fejsbuk profilu.

Dodao je da su mu pred kućom 3 patrole i 12 policajaca.

"S obzirom na to da sam zbog jutros dao izjavu za medije u dijelu ulice koja nije namenjena za saobraćaj, danas je 12 službenika MUP RS došlo da mi uruči prekršajni nalog! Koja je potreba i smisao da 12 naoružanih policajaca sa 3 automobila dolazi pred moju kuću i plaši mi majku i baku?! Da li se neko plaši istine?! Da li misle da će mene tim preplašiti?! Ili možda svakodnevnim prijetnjama telefonom koje dobijam sa zaštićenih brojeva", izjavio je Stanivuković za "EuroBlic".

Stanivuković je na pres konferenciji govorio o ultimatumu postavljenom Vladi RS da se ograniči kupovina službenih vozila na 60.000 KM ili će u suprotnom organizovati još masovnija okupljanja nezadovoljnih.



"Policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Banjaluka prekršajnim nalogom sankcionisali su D.S.(1993) iz Banjaluke, zbog počinjenog prekšaja iz člana 105. Zakona o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima u BiH, jer je pomenutog dana u ulici Olimpijskih pobjednika ometao nesmetano odvijanje saobraćaja", saopšteno je iz policije.

Zanimljivo je da se u neposrednoj blizini zgrade Vlade RS neometano parkiraju i automobili, ali da pripadnici policije rijetko kada intervenišu zbog toga, piše "Euro Blic".

Foto: RTVBN
08/10/2017 07:36 PM
Pomozimo Žikici da ozdravi
zikica yt1008


Žikica Radovanović iz Brezovog Polja Sela kod Brčkog je 31-godišnji mladić kome je hitno potrebna transplantacija bubrega.  Ostao je bez oba roditelja, preživljava uz pomoć rodbine, prijatelja i poneke nadnice starije sestre, a na dijalizi je najmanje tri puta sedmično.

Sve je nekako išlo dok sam radio i zarađivao, ali sada – padam kao plodovi ove stare kruške u dvorištu: bubrezi umiru, kažu mi doktori i naši i beogradski, a meni se živi, kaže Žikica Radovanović, skromni i tihi mladić iz Brezovog Polja Sela koji je od prije dva mjeseca pacijent na dijalizi.

Životopis ovog, u selu omiljenog i izuzetno vrijednog mladića koji je rano ostao bez oca od djetinjstva, je obilježen najtežim fizičkim poslovima, dugom bolešću pa nedavno i smrću majke, ali ne gubi nadu da će mu humani ljudi pomoći da skupi novac i dobije bubreg koji život znači, prenosi RTVBN.

Na poziv mladih iz ovog naselja sakupljena su određena sredstva i u oronuloj kući bolesnog mladića stvoreni minimalni uslovi za boravak, plaćeni dugovi za struju i lijekove, a ta akcija se nastavlja jer puno toga i dalje nedostaje.

Za lijekove, bez vanrednih događaja, Žikici treba 100-njak maraka mjesečno. U čekanju rješenja o stalnoj socijalnoj pomoći jedina primanja su sestrine nadnice i pomoć rodbine i drugara.

Da pobijedi bolest i stigne na vrijeme do Francuske ili Rusije, treba mu što prije oko 80.000 maraka. Za njega nedostižnih bez dobrih ljudi.

{youtube}ussicsHnI6o{/youtube}



Kontakt telefon: +387 65 / 384 - 860


RAČUN ZA POMOĆ (KM):

562-004-81269037-69

ŽIKICA (DRAGO) RADOVANOVIĆ

NLB Razvojna banka, Filijala Brčko

SWIFT BIC:RAZBBA22


DEVIZNI RAČUN

IBAN: BA395620048140808913

ŽIKICA (DRAGO) RADOVANOVIĆ

NlB Banka a.d. Banja Luka

SVIFT BIC:LJBASI2X