Evropske i arapske zemlje, Kanada i Sjedinjene Države spremne su da doprinesu sa oko 70 milijardi dolara potrebnih za obnovu Gaze, izjavio je zvaničnik Ujedinjenih nacija, dodajući da je dvogodišnji rat proizveo ruševine jednake 13 piramida u Gizi. Zvaničnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Jaco Cilliers rekao je da je izraelski rat protiv Hamasa, kojeg EU i SAD smatraju za terorističku organizaciju, stvorio najmanje 55 miliona tona ruševina i da bi mogle biti potrebne decenije da se Gaza u potpunosti oporavi. "Čuli smo veoma pozitivne vijesti od brojnih naših partnera, uključujući evropske partnere, Kanadu," rekao je on na konferenciji za novinare, dodajući da se takođe vode razgovori sa Sjedinjenim Državama. Otkako je stupilo na snagu primirje u Gazi, veliki broj Palestinaca vratio se u ruševine svojih domova. Ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pustoš tokom dvije godine izraelskog bombardovanja u kojem je, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze koje vodi Hamas, ubijeno oko 68.000 ljudi. Veliki dio razaranja nalazi se u gradu Gaza u kojem su se desile neke od najžešćih borbi. Oko 83 posto svih građevinskih objekata je oštećeno, prema podacima Satelitskog centra Ujedinjenih nacija (UNOSAT). UNDP je saopštio da su već uklonili oko 81.000 tona ruševina iz Pojasa Gaze i da nastavljaju sa radom. Izrael je pokrenuo ofanzivu nakon što su militanti predvođeni Hamasom izveli napad 7. oktobra 2023. godine, ubili 1.200 ljudi i uzeli 251 osobu za taoce, prema izraelskim podacima. Hamas je u ponedjeljak, prema sporazumu o primirju, oslobodio posljednje žive izraelske taoce iz Gaze, dok je Izrael pustio skoro dvije hiljade palestinskih zatvorenika. Izvor: Reuters

Najmanje četiri osobe su poginule, a desetine povrijeđeno u najnovijem talasu ruskih napada dronovima i granatama na Ukrajinu, uključujući i napad na bolnicu Harkivu, saopštile su lokalne vlasti. Guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov rekao je da su ruske snage tokom noći granatirale grad i osam obližnjih naselja, oštetivši civilne objekte, uključujući i medicinsku ustanovu u okrugu Saltivski. Naveo je da je najmanje 62 osobe povrijeđeno u napadima. Gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov izjavio je da je svih 57 pacijenata koji su se nalazili u bolnici u vrijeme napada prebačeni u drugu medicinsku ustanovu. Dodao je da je šest osoba povrijeđeno od stakla razbijenog tokom napada. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je napad kojeg je nazvao "potpuno terorističkim, ciničnim napadom na mjesto u kojem se spašavaju životi". "Svakog dana i svake noći Rusija gađa elektrane i dalekovode, a pod napadima su i naši objekti za plin" rekao je Zelenski na platformi X. "Ukrajini su potrebni dovoljni kapaciteti protivzračne odbrane da zaštiti nebo od projektila, dronova i vođenih bombi, kako bi ruski zračni teror postao besmislen. Svijet mora prisiliti Moskvu da sjedne za sto i započne iskrene pregovore," zaključio je ukrajinski predsjednik. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga objavio je 14. oktobra na platformi X da je Rusija napala humanitarni konvoj UN-a u ukrajinskoj oblasti Herson. Ujedinjene nacije su kasnije osudile ruski napad na humanitarni konvoj, nazvavši ga "potpuno neprihvatljivim". "Takvi napadi su potpuno neprihvatljivi. Humanitarni radnici su zaštićeni međunarodnim humanitarnim pravom i nikada ne bi smjeli biti napadnuti," izjavio je u saopštenju Matijas Šmale, humanitarni koordinator UN-a za Ukrajinu. "Namjerno napadanje humanitarnih radnika i sredstava predstavlja grubo kršenje međunarodnog humanitarnog prava i može predstavljati ratni zločin." U međuvremenu dvije osobe iz Kostjantinivke su poginule u granatiranju u Donjeckoj oblasti rekao je lokalni guverner Vadim Filaškin. Najmanje još pet osoba je povrijeđeno u oko 30 napada u toj oblasti, uključujući okruge Lyman, Kramatorsk i Bahmut. Šef Zaporoške oblasti takođe je 14. oktobra izvijestio da su još dvije osobe poginule u ruskim napadima prethodnog dana. Najnoviji napadi nastavak su višemjesečnih ruskih bombardovanja ukrajinskih gradova i infrastrukture. Moskva negira da namjerno gađa civilne objekte, uprkos brojnim dokazima koji pokazuju suprotno. U međuvremenu, Zelenski je najavio i da će se 17. oktobra sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Očekuje se da će razgovarati o ukrajinskoj protivzračnoj odbrani i sposobnostima za napade dugog dometa.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jednoglasno nominiralo je 14. oktobra američkog predsjednika Donalna Trumpa za Nobelovu nagradu za mir, potvrđeno je za Radio Slobodna Evrpa. Željka Cvijanović, članica Predsjedništva iz Republike Srpske, uputila je prvi put 22. avgusta inicijativu da se predsjednik SAD nominira za to priznanje. Druga dva člana iz Federacije BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić odbili su tada staviti tu tačku na dnevni red. Prije četiri dana objavljeno je da je Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu dobila Maria Corina Machado iz Venezuele. Machado je opoziciona političarka, ekonomistkinja i jedna od najistaknutijih kritičarki režima venecuelskog predsjednika Nicolasa Madura. Sjedinjene Američke Države su 31. jula 2023. godine dodale Cvijanović na listu sankcioniranih osoba zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu BiH. Ranije je na listu sankcioniranih osoba stavljen i Milorad Dodik, bivši predsjednik RS-a i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, čiji je Cvijanović član. Nagrada za mir jedna je od pet Nobelovih nagrada. Dodjeljuje se pojedincima ili organizacijama koje su ostvarile značajan doprinos miru u svijetu, prvenstveno putem promocije bratstva među narodima, razoružanja i mira. Ovu nagradu je ustanovio Alfred Nobel, a od 1901. godine dodjeljuje je Norveški Nobelov komitet. Ceremonija dodjele se održava 10. decembra u Oslu. Dobitnici dobivaju nagradu u obliku medalje, diplome i novčane nagrade.

Zaposleni u banjalučkom Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stupili su u generalni štrajk u utorak, 14. oktobra, jer njihovi raniji zahtjevi za povećanjem plata od 20 odsto nisu ispunjeni. Ukupno 33 banjalučka vrtića koja djeluju u okviru Centra, u utorak su radila do 12 časova, te su roditelji do tada morali da preuzmu djecu. Radnici javnih vrtića već mjesecima traže povećanje plata za sve zaposlene, kojih je u Centru više od 400. Sredinom juna su održali mirne proteste, kao i štrajk upozorenja u julu i septembru. Na vanrednoj sjednici koja je počela nekoliko sati prije štrajka, Skupština grada Banjaluka razmatra situaciju u javnim vrtićima. Gradonačelnik Draško Stanivuković je kazao na sjednici da cijene vaspitače, te da im u ovom trenutku mogu "pružiti podršku" u iznosu od 450 maraka (oko 230 evra) do kraja godine. Istakao je da ne mogu potpisati novi kolektivni ugovor sa njima koji bi značio povećanje plata, jer za to "ne mogu garantovati", te da bi se plate mogle povećati ukoliko bi se povećala cijena vrtića sa dosadašnjih 165 na 250 maraka mjesečno (sa 85 na 128 evra). Odbornici skupštinske većine, koju predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata, odbacili su prijedlog o poskupljenju vrtića Stanivukovića, koji je lider Partije demokratskog progresa. Procjene su da je za traženo povećanje potrebno izdvojiti oko 1,6 miliona maraka godišnje (oko 818 hiljada evra). Prilikom julskog štrajka upozorenja, predstavnici radnika su naveli da zaposleni u vrtićima sa visokom stručnom spremom imaju platu oko 1.370 maraka (oko 700 evra), što je 70 maraka (oko 35 eura) više od minimalca za tu stručnu spremu. Tada su rekli da je posljednje povećanje plata bilo prije tri godine.

Troje pripadnika jedinice "Osvetnici" osuđeno je 14. oktobra pred Višim sudom u Beogradu na ukupno 25 godina zatvora zbog ratnog zločina u Štrpcima u Bosni i Hercegovini 1993. godine. Pripadnici jedinice, koja je delovala u sastavu Vojske Republike Srpske (VRS), Gojko Lukić i Duško Vasiljević osuđeni su na po 10 godina, a Dragana Đekić na pet godina zatvora. Ovo je prvostepena presuda u ponovljenom postupku, a Tužilaštvo i osuđeni imaju pravo žalbe. Proces za otmicu 20 putnika nesrpske nacionalnosti iz voza u mestu Štrpci i njihovo zlostavljanje, mučenje i ubistvo, u Srbiji traje skoro deceniju. Dvojica od petoro optuženih su u međuvremenu preminuli. Svi optuženi su se tokom suđenja branili sa slobode. Predstavnici porodica žrtava ističu da nisu zadovoljni prvostepenom presudom. "Ne možemo se osećati nimalo prijatno kad imamo činjenicu da toliko dugo traje suđenje, da su dvojica od petorice optuženih preminuli, a nisu dočekali kaznu", izjavio je Nail Kajević, čiji je brat Nijaz jedna od žrtava zločina u Štrpcima. Smatra da se i pred sudovima u Srbiji do sada moglo utvrditi ono što je utvrdilo suđenje u Bijelom Polju u Crnoj Gori 2003. godine, gde su za zločin u Štrpcima pravosnažno osuđena dvojica bivših pripadnika jedinice koja je delovala u sastavu VRS. "Do sada u Srbiji nije ni pokušano da se dokaže i da se utvrdi ko su organizatori i nalogodavci zločina, jer to nije bio nepromišljen čin grupe ili pojedinca, već jedna koordinirana, isplanirana otmica", ističe Kajević. Osnivačica nevladinog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić smatra da prvostepena presuda ne odgovara težini zločina. "S obzirom na toliko sudski utvrđenih činjenica, da se 33 godine posle zločina izriče kazna od deset i pet godina zatvora, to nije pravična presuda", istakla je Kandić. Osuđeni i njihovi branioci nakon izricanja presude nisu hteli da govore za medije. Kako je tekao proces u Srbiji?Suđenje je počelo ispočetka u januaru 2024. nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu, navodeći da je bila zasnovana "na bitnoj povredi odredaba krivičnog postupka". Tom presudom, Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac bili su osuđeni na po deset godina zatvora, a Dragana Đekić na pet godina zatvora. Prva optužnica za ovaj zločin podignuta je u Srbiji marta 2015, a potvrđena tek tri i po godine kasnije, u oktobru 2018. godine. Tokom procesa su preminuli Jovan Lipovac i Ljubiša Vasiljević, koji je takođe bio na optužnici. Nevladin Fond za humanitarno pravo u izveštajima o suđenjima za ratne zločine ukazuje da je slučaj Štrpci "drastičan primer neaktivnog i neefikasnog suđenja, koji pokazuje koliko pravosudni organi doprinose odugovlačenju sudskog postupka i uskraćivanju pravde za žrtve". Za zločin koji su počinili pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod komandom Milana Lukića, suđeno je i pred sudovima u regionu. Lukića je Haški tribunal osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog zločina u Višegradu, a Sud BiH je početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu za Štrpce, koju je odbio da primi na odsluženju kazne u Estoniji. Za ovaj zločin do sada su pravosnažno osuđeni pripadnici jedinice Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. Ranisavljević je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2003. godine osuđen na 15 godina zatvora, a Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred Sudom BiH, priznao je krivicu i osuđen je na pet godina. Apelaciono veće Suda BiH je 2023. potvrdilo prvostepenu presudu kojom su još sedmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske osuđena na ukupno 91 godinu zatvora. Šta se dogodilo u Štrpcima?Voz broj 671 krenuo je 27. februara 1993. iz Beograda ka Baru u Crnoj Gori. Na delu pruge koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH), zaustavili su ga pripadnici Vojske Republike Srpske. Iz voza su izveli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, uglavnom Bošnjaka iz Srbije i Crne Gore. Među njima je bilo i državljana BiH. Otete putnike najpre su odvezli u salu osnovne škole u selu Prelovo kraj Višegrada u BiH, gde su ih zlostavljali i opljačkali. Potom su ih vezali žicom, ubili na obali Drine, a njihova tela bacili u reku. Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.

"Cilj da Crna Gora uđe u Evropski uniju je zaista nadohvat ruke", poručila je u utorak predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), otvarajući prvu investicionu konferenciju Crne Gore i EU u turističkom mjestu Luštica, nadomak Tivta. Ona je kazala je da su napravljeni pozitivni koraci i da je vrijeme da se investira u Crnu Goru. "Veoma ste ambiciozni, a mi to volimo", kazala je Fon der Lajen. Kako je naglasila, treba ubrzati reforme u oblasti vladavine prava, transparentnost u javnim nabavkama i tako poslati signal da je Crna Gora kredibilno mjesto za razvoj biznisa. Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je kako je EU najznačajniji strateški partner i najveći investitor u Crnoj Gori. On je najavio investicioni ciklus koji očekuje Crnu Goru u narednih par godina: "Ciklusa koji će privući preko tri milijarde eura.To je glavna poruka od danas, da je Crna Gora otvorena za biznis i da je sada vrijeme za investiranje ". Ponovio je i da je Crna Gora na pragu ulaska u EU. " Do kraja 2026. zatvorićemo sva pregovaračka poglavlja, da bismo članica Unije postali do kraja 2028", kazao je Spajić. On je naglasio i da je to prilika i za EU da pokaže da je politika proširenja "živa i aktuelna". Na konferenciji, koja je posvećena održivom razvoju, biće predstavljena četiri projekta evropskih ulaganja u crnogorsku ekonomiju i deset memoranduma o razumijevanju u raznim oblastima. Brisel cijeni spoljnu politiku zvanične Podgorice Na konferenciji za medije nakon otvaranja konferencije, Fon der Lajn je istakla je da Unija veoma cijeni crnogorsko usaglašavanje sa spoljnom i bezbjednosnim politikom Brisela, posebno u odnosima prema Rusiji. "Ruska agresija protiv Ukrajine je preoblikovala naš kontinent. Svaka evropska nacija mora da izabere svoje mjesto i stranu, a Crna Gora je već napravila izbor, veoma jasno. Potpuno ste usklađeni sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Duboko cijenimo odluku da pošaljete crnogorske vojnike da podrže našu trening misiju za Ukrajinu." Ohrabrila je Crnu Goru da iskoristi 380 miliona eura kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i najavila ukidanje rominga između Crne Gore i EU naredne godine. "Crna Gora će sada dobiti osam miliona eura, jer je ispunila uslove za to, ali treba nastaviti sa reformama, da bi se postigli uslovi za iskorištavanje kompletnog fonda od 380 miliona koji je predviđen za Crnu Goru", kazala je Fon der Lajen. Novi izvještaj EU o napretku 4. novembraPremijer je kazao da se izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore očekuje 4. novembra: "On je realan presjek stanja, oslikaće velike rezultate koji su ostvareni u prethodnom periodu, ali će pokazati i izazove, zadatke koje moramo da ispunimo u narednom periodu". U tom izvještaju će biti ocijenjeno ispunjavanje kriterijuma za članstvo, sa fokusom na oblast vladavine prava i borbe protiv korupcije, demokratije i usklađivanja s pravnom tekovinom EU. Od prošlogodišnjeg Izvještaja, Crna Gora je zatvorila četiri pregovaračka poglavlja a poslednje u junu, koje se tiče javnih nabavki. Prethodno je u decembru 2024. zatvorila tri - poglavlje 7 - Pravo i intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji i 20 - Preduzetništvo i industrijska politika. Crna Gora je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja od ukupno 33.

Regionalna deponija "Dep-ot" kod Banjaluke nastavlja sa radom, nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske poništio prethodne odluke sudova, prema kojim je zemljište deponije 14. oktobra trebalo da preuzme komunalno preduzeće "Čistoća". Ovo je za Radio Slobodna Evropa potvrdio direktor deponije Ratko Jokić. Deložacija "Dep-ota" je trebalo da bude izvršena, jer su ranije sudske presude nalagale da "Čistoća", preduzeće koje je privatizovano prije više od 20 godina, treba da preuzme zemlju na kojoj se nalazi deponija u selu Ramići kod Banjaluke. Jokić pojašnjava da oni nastavljaju normalno da rade, a predmet se vraća na početak, na Okružni privredni sud u Banjaluci. Na lokaciji u Ramićima, površine 280 dunuma, otpad odlažu sem Banjaluke i okolna mjesta, Gradiška, Prnjavor, Laktaši, Čelinac, Srbac, Kotor Varoš i Kneževo. Problemi sa zemljištem na kojem se nalazi deponija su nastali prije više od 20 godina. Kada je nekadašnje javno preduzeće "Čistoća" privatizovano 2001. godine, njeni vlasnici nisu prenijeli na sebe vlasništvo nad zemljištem na deponiji, iako je pripadala firmi. Tu se otpad i ranije odlagao. Odlukom Skupštine grada Banjaluka, ovo zemljište je 2002. godine iskorišteno za osnivački kapital prilikom osnivanja Javnog preduzeća "Dep-ot". "Čistoća" je 2014. godine predala zahtjev da se oni uknjiže kao vlasnik zemljišta. To je učinjeno 2020., ali su odluku osporavali Grad Banjaluka, "Dep-ot" i Pravobranilaštvo RS. Okružni privredni sud u Banjaluci je 2024. godine naložio da "Dep-ot" nepokretnosti preda u posjed "Čistoći".

Evropska unija je pozdravila miran izborni proces na Kosovu i to što je prvi krug lokalnih izbora 12. oktobra bio konkurentan uz učešće svih zajednica. "Za one opštine u kojima su gradonačelnici izabrani u prvom krugu, pozivamo na brzu sertifikaciju i sprovođenje rezultata izbora kroz urednu tranziciju lokalne vlasti. Za ostale opštine, gde će se održati drugi krug izbora za gradonačelnika, pozivamo na slično mirno, konkurentno i inkluzivno sprovođenje 9. novembra", navela je za Radio Slobodna Evropa portparolka EU Anitta Hipper. Iz EU napominju da trenutno na Kosovu boravi njihova misija stručnjaka na poziv predsednice Vjose Osmani koja posmatra izborni proces i koja će na kraju dati ocenu istog. "Izveštaj Misije EU za posmatranje izbora (EOM) na Kosovu iz maja 2025. godine istakao je nekoliko slučajeva mešanja tokom opštih izbora održanih u februaru 2025. godine. Očekujemo da će se sve strane uzdržati od takvih akcija tokom izbornog perioda" podvukla je Hipper. Predsednica Kosova Osmani i premijer na dužnosti Aljbin Kurti optužili su Srbiju da se meša u izborni proces na Kosovu tako što "potkupljuje" srspku zajednicu da glasa za Srpsku listu, te su pozvali EU da reaguje. Zvanični Beograd je negirao ove optužbe. EU nije konkretno odgovorila na upit RSE da li ima saznanja da se Srbija meša u izborni proces na Kosovu. Međutim, posmatračka misija EU je za februarske parlamentarne izbore se konstatovala da su ruski državni mediji RT Balkan i Sputnjik Srbija, koje podržava Kremlj,objavljivali na desetine sadržaja o izborima na Kosovu tokom predizborne kampanje sa "manipulativnim sadržajem" prema srpskoj zajednici. Na izborima 12. oktobra glasalo je 39,58 odsto od preko dva miliona građana s pravom glasa. Prema podacima Centralne izborne komisije, na lokalnim izborima u nedelju u 21 opštini je izabran gradonačelnik u prvom krugu, dok će se u 17 drugih, uključujući Prištinu, održati drugi krug. Prethodne prakse su pokazale da pobeda u prvom krugu ne garantuje i konačnu pobedu u drugom. Od opština sa srpskom većinom, samo će Klokot imati drugi krug dok je u ostalih devet pobedila je Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podršku Beograda.

U narednih pet godina Google će investirati 15 milijardi dolara u uspostavljanje kapaciteta za centre za podatke u okviru centra za umjetnu inteligenciju u indijskoj saveznoj državi Andhra Pradesh. Ovo je, piše Reuters, jedna od najvećih investicija Googlea u Indiju. "To je najveći AI centar u koji ćemo investirati van Sjedinjenih Država", rekao je direktor Google Clouda Thomas Kurian u Nju Delhiju. Kampus data centra kapaciteta jedan gigavat bit će smješten u lučkom gradu Višakhapatnamu, a zvaničnici južne indijske države ranije su procijenili investiciju na deset milijardi dolara. Potez dolazi usred pojačane konkurencije među velikim tehnološkim kompanijama koje troše ogromne iznose na izgradnju nove infrastrukture podatkovnih centara kako bi zadovoljile rastuću potražnju za uslugama umjetne inteligencije. Samo iz Googlea su ove godine obećali ulaganje od oko 85 milijardi dolara u proširenje kapaciteta podatkovnih centara. Umjetna inteligencija zahtijeva procesuiranje ogromne količine podataka za rad, što povećava potražnju za specijaliziranim data centrima koji omogućavaju tehnološkim kompanijama da povežu hiljade čipova. Microsoft i Amazon već su uložili milijarde dolara u izgradnju podatkovnih centara u Indiji, koja predstavlja ključno tržište rasta za globalne tehnološke kompanije gdje gotovo milijardu korisnika ima pristup internetu. Izvor: Reuters

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u ponedeljak da će se ove nedelje sastati s Donaldom Trampom (Trump) u Beloj kući, nakon što je američki predsednik nagovestio da bi mogao da dozvoli da Kijev dobije rakete Tomahavk (Tomahawk) dugog dometa ako Rusija ne okonča rat protiv Ukrajine. Obraćajući se novinarima u Kijevu, Zelenski je rekao da će se u petak sastati s Trampom u Vašingtonu, gde će razgovarati o protivvazdušnoj odbrani i "dugometnim kapacitetima" Ukrajine. Odgovarajući na pitanje o raketama Tomahavk, temi koja je pokrenuta tokom dva njihova telefonska razgovora tokom vikenda, Zelenski je rekao da je prerano da deli detalje, dodajući da je to pitanje o kome treba razgovarati lično. "Podelio sam našu viziju s predsednikom Trampom, ali neke stvari nisu za telefonske razgovore, pa ćemo se sastati", dodao je on. Bela kuća još nije potvrdila da li će se sastanak održati. Tramp je, međutim, potvrdio da je u nedelju govorio o raketama u drugom razgovoru za dva dana sa Zelenskim. "(Ukrajina) bi želela da ima Tomahavke. To je korak dalje", rekao je novinarima u predsedničkom avionu na putu na Bliski istok gde je učestvovao na mirovnoj konferenciji o Pojasu Gaze. "Da, možda ću reći (ruskom predsedniku Vladimiru Putinu) ako se rat ne reši, mogli bismo to vrlo lako da uradimo", rekao je Tramp. "Možda nećemo, ali možemo to da uradimo... Da li žele da Tomahavci idu u njihovom smeru? Ne mislim tako", dodao je američki predsednik. Rakete Tomahavk imaju domet od 2.500 kilometara i mogu da pogode duboko u Rusiji, uključujući i glavni grad Moskvu. Vašington ne bi prodavao rakete direktno Kijevu, već bi ih umesto toga ponudio državama NATO-a, koje bi mogle da ih plate i pošalju Ukrajini, u okviru ranije najavljenog programa. Putin je ranije upozorio da bi takve isporuke predstavljale "potpuno novu fazu eskalacije" između Vašingtona i Moskve. Ipak, on je rekao da te rakete ne bi predstavljale veliku pretnju njegovoj zemlji. "Mogu li nam Tomahavci nauditi? Mogu. Ali mi ćemo ih oboriti i poboljšati naš sistem protivvazdušne odbrane", rekao je Putin. Zelenski je rekao da "signali" iz Moskve ukazuju na strah među ruskim liderstvom i da bi Tomahavci mogli ojačati poziciju Kijeva u mirovnim pregovorima. Tramp je prošle nedelje rekao da čeka da čuje šta će Ukrajina uraditi s takvim raketama dugog dometa pre nego što donese odluku. Ukrajinski predsednik je rekao da će njegove snage gađati samo vojne objekte ako budu snabdevene Tomahavcima, a ne civilne objekte unutar Rusije. "Nikada nismo napali njihove civile. To je velika razlika između Ukrajine i Rusije", rekao je Zelenski za Foks njuz (Fox News). Uz izveštaj Reutersa