Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 2. decembra da nije stigla odluka SAD o produženju licence za rad Naftne industrije Srbije (NIS) kojoj je ta država od 9. oktobra uvela sankcije zbog većinskog ruskog vlasništva. NIS i dalje čeka odgovor američkih vlasti na zahtev da mu se omogući poslovanje dok traju pregovori oko otkupa ruskog udela u toj kompaniji. "Rusi ne žele da prodaju svoj udeo u NIS-u. Nije u pitanju novac već politika", rekao je Vučić na konferenciji za novinare 2. decembra posle sastanka sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbednost zemlje. Vučić je naveo da nema naznaka da će SAD produžiti licencu NIS-u. Rafinerija nafte u Pančevu koja posluje u okviru NIS-a bi bez toga morala iz tihog hoda da pređe u potpunu obustavu rada, usled nedostatka sirove nafte za preradu. Vučić je rekao da će 2. decembra ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović obavetiti NIS o tome i da je data dozvola da NIS-ova rafinerija u Pančevu prestane da radi. "NIS će odlučiti da li će rafinerija prestati da radi danas ili narednih dana", kazao je Vučić. On je rekao da je 54. dan od kada su sankcije NIS-u uvedene i da nema problema u snabdevanju gorivom, što govori koliko je država ozbiljna i koliko je novca uložene u rezerve nafte i naftnih derivata. Američki Stejt department do 1. decembra nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li je Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD donela odluku u vezi sa zahtevom NIS-a i kada bi se ona mogla očekivati. Vlada Srbije je na sednici 25. novembra, kojoj je prisustvovao i Vučić, usvojila odluku da se Rusiji da rok od 50 dana da nađe kupca za svoj udeo, nakon čega će država uvesti svoju upravu u NIS i ponuditi ruskoj strani "najveću moguću cenu" za tu kompaniju. Ni američka ni ruska strana nisu javno izlazile sa informacijama o toku pregovora, a građanima su informacije o tome dolazile od zvaničnika Srbije, najvećim delom od predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica osuđena je 2. decembra na godinu i devet mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja putem podstrekavanja. Odluka podgoričkog Višeg suda je nepravosnažna. Medenica je 17 godina provela na najvišim pravosudnim funkcijama u državi. Bila je vrhovna državna tužiteljka a u tri mandata predsjednica Vrhovnog suda do decembra 2020.godine, kada je podnijela ostavku. Protiv nje se vodi više postupaka, uključujući i da je bila dio kriminalne organizacije koju je stvorio njen sin Miloš Medenica. Tom optužnicom se terete za krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Taj proces je u toku. Posljednji slučajViši sud je 2. decembra utvrdio da je tadašnja predsjednica Vrhovnog suda uticala na sutkinju Privrednog suda Milicu Vlahović Milosavljević da donese odluku u predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića, a na štetu jedne ruske kompanije. Cilj, prema tužilaštvu, je bio da se spriječi naplata 400.000 eura potraživanja ruske kompanije od Arsića. Osim Medenice, Vlahović Milosavljević je osuđena za zloupotrebu položaja na šest mjeseci zatvora. Specijalni tužilac Vukas Radonjić kazao je da je tužilaštvo zadovoljno osuđujućom presudom, ali ne i visinom kazne. Naime, tužilaštvo je tražilo za Medenicu tri, a za Vlahović Milosavljević dvije godine zatvora. One su u sudskom procesu negirale krivicu. Druga presuda za zloupotrebu položajaOvo je, inače, druga presuda ove godine za zloupotrebu položaja protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda. Naime, krajem oktobra je osuđena na šest mjeseci zatvora. Viši sud je utvrdio da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja time što je kao tadašnja predsjednica suda na funkciju nezakonito zadržala sudiju Milosava Zekića, iako je protiv njega vođen krivični postupak. Branilac Medenice kazao je novinarima krajem oktobra da će žaliti na tu presudu. 'Politika ušla u sudnicu'Medenica je podnijela ostavku na mjesto predsjednice Vrhovnog suda decembra 2020. U tom periodu je smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. Na vlast je došla koalicija proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA. Uhapšena je aprila 2022, nakon čega je više od pola godine provela u istražnom zatvoru. Medenica je poručila da je politika ušla u sudnicu, da nju pokušavaju da predstave kao najveće zlo i žrtvuju kako bi dobili poene iz Evrope. Vlada Crne Gore želi da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja sljedeće godine i 2028. uvede zemlju u Evropsku uniju. Evropska komisija je u prošlomjesečnom izvještaju o napretku konstatovala da se poboljšavaju rezultati po pitanju istraga i procesa u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali da broj pravosnažnih presuda ostaje nizak i da mora da se poveća.

Rusija tvrdi da je zauzela strateški grad u ukrajinskoj regiji Donbas, što je, čini se, tempirano za ključni sastanak Kremlja s američkim zvaničnicima koji dolaze u Moskvu u pokušaju da se finalizira mirovni sporazum. Ukrajinski zvaničnici su negirali ovu tvrdnju, koju je visoki ruski vojni komandant iznio predsjedniku Vladimiru Putinu u videu objavljenom 1. decembra. Ukrajinski vojni korpus koji se bori u Pokrovsku rekao je Reutersu 2. decembra da ukrajinske snage drže sjeverni dio grada, dok istovremeno izvode napade na jugu, gdje prevladavaju ruske trupe. Putin treba ugostiti specijalnog izaslanika Bijele kuće Stevea Witkoffa kasnije 2. decembra, usred niza napora da se pronađe rješenje za okončanje skoro četverogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine. Witkoffovov šesti sastanak s Putinom od januara - uslijedio je nakon objavljivanja mirovnog plana koji su sastavile SAD, a koji se smatrao izuzetno povoljnim za Rusiju. Ukrajinski zvaničnici su se požurili, sastajući se s visokim američkim zvaničnicima u Ženevi i pokušavajući ublažiti ruske tvrdokorne stavove. U videu koji je objavio Kremlj, prikazan je vrhovni ruski vojni komandant, general Valerij Gerasimov, kako detaljno opisuje nedavne dobitke ruskih snaga na ratištu. Ukrajina se mjesecima bori da zadrži ruske trupe, posebno oko gradova Kupjanska na sjeveru i Pokrovska na jugu. Koristeći stari ruski naziv za Pokrovsk, Gerasimov je ustvrdio da su ruske snage konačno zauzele grad. "Želim da vam se zahvalim na rezultatima vašeg rada u vezi s Krasnoarmejskom, i vama i cijeloj komandi i osoblju borbene grupe", rekao je Putin Gerasimovu. Njihov sastanak je navodno održan 30. novembra, ali je video objavljen 1. decembra - uoči Witkoffove posjete. Rusija je rutinski tvrdila da je ostvarivala ključne pobjede na bojnom polju u Ukrajini, tvrdnje koje su se pokazale ili preuranjenim ili potpuno lažnim. Gerasimov je nedavno izjavio da je Rusija opkolila snage u Kupjansku, što nije bilo istina. Jedna od glavnih ukrajinskih jedinica koje brane Pokrovsk, 7. korpus za brzi odgovor Zračno-desantnih snaga, saopštila je da kijevske trupe "nastavljaju zadržavati" rusku ofanzivu. Ranije 1. decembra, predsjednik Volodimir Zelenski, na sastanku u Parizu s francuskim liderom Emmanuelom Macronom, priznao je ruski napredak. "Svakako, Rusija napreduje; svakako, Rusija provodi nekoliko ofanzivnih akcija i operacija. Nijedna od ovih operacija nije bila uspješna", rekao je na konferenciji za novinare. "U Pokrovsku i drugim područjima vode se teške bitke. Na primjer, naši momci imaju više uspjeha u području Kupjanska. Iako Rusija tvrdi da je zauzela Kupjansk, mi smo gotovo sve otjerali iz grada", rekao je.

Centralna izborna komisija (CIK) naredila je za danas ponovno prebrojavanje glasova sa nedavnih izbora za predsjednika Republike Srpske (RS) na nekim biračkim mjestima, ali ne na svim, gdje su opozicija i nezavisni posmatrači izbora prijavili nepravilnosti koje bi mogle uticati na konačan rezultat izbora. Kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Siniša Karan izabran je za predsjednika RS na izborima 23. novembra, a razlika između njega i opozicionog kandidata Branka Blanuše je manje od dva posto. Ukupna razlika u glasovima je nešto više od 8.000 u korist Karana. Ponovno prebrojavanje glasova biće održano 2. decembra na samo nekoliko biračkih mjesta u Zvorniku, Banjaluci i Laktašima, ali ne i u Doboju, gdje su takođe prijavljene nepravilnosti. Ponovno brojanje glasova na na započinje danas popodne, prema odluci CIK-a. Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) zatražio je 27. novembra od CIK-a da ispita sumnje o izbornim prevarama na prijevremenim izborima za predsjednika RS. Tvrde da podaci podaci s brojnih biračkih mjesta dovode u pitanje integritet čitavog izbornog procesa, jer "postoji oko 40 biračkih mjesta čiji rezultati izazivaju posebnu sumnju, ukupno praveći razliku veću od 8.500 glasova". To je, naglašavaju, dovoljno da utiče na konačan ishod izbora. Transparency BiH navodi da se biračka mjesta sa spornim rezultatima glasanja uglavnom nalaze u Doboju, Laktašima i Zvorniku i prijavila su neuobičajeno visoku izlaznost u odnosu na prosjek, u pojedinim slučajevima i preko 80 ili čak 90 posto. "Na većini spornih lokacija kandidat vladajuće koalicije osvojio je više od 80 posto, a pojedinim i preko 97 posto. Posebno se izdvajaju biračka mjesta Doboj – Opsine, gdje je izlaznost premašila 90 posto, te Doboj – Majevac sa 80 posto – u oba slučaja kandidat opozicije dobio je samo pet glasova", naveli su u TI BiH. U cilju pronalaska izvoda iz Centralnog biračkog spiska Centralna izborna komisija BiH je naredila Glavnom centru za brojanje i da 2. novembra izvrši otvaranje vreća sa glasačkim materijalom, za po jedno biračko mjesto u Gradišci, Brčko Distriktu i Bijeljini. Izbori za novog predsjednika RS održani su nekoliko mjeseci nakon što je predsjednički mandat oduzet Miloradu Dodiku, osuđenom na zabranu obavljanja javnih funkcija i zatvorsku kaznu, koju je otkupio, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Analitičari i posmatrači izbora ukazali su na neuobičajeno visok broj nevažećih listića, te na nepravilnosti, koje su možda i mogle uticati na krajnji rezultat izbora. "Naše procjene pokazuju da je Blanuša trebao imati prednost od 10.000 do 11.000 glasova", rekao je za Radio Slobodna Evrooa Jovica Radulović, vršilac dužnosti predsjednika opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), 24. novembra, dan nakon izbora. On je kazao da je njihov kandidat "oštećen za najmanje 15.000 glasova". Radulović je naveo kako su posmatrači te stranke bilježili pritiske mobilnih timova na birače, zloupotrebu glasova i falsifikovanje potpisa, te nelogične razlike u rezultatima u pojedinim biračkim mjestima. "Na primjer u dvije različite učionice u istoj školi imate nevjerovatnu razliku, da u jednom pobijedi profesor Blanuša, a u drugoj učionici pored da ne osvoji gotovo ništa. Takve razlike su matematički i logički nemoguće", tvrdi Radulović. Ova stranka je tražila ponavljanje izbora u Laktašima, Doboju i Zvorniku, za koje tvrde da su mjesta sa "najviše uočenih nepravilnosti". Sa druge strane, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik odbacio je mogućnost ponavljanja izbora.

Vijeće ministara Bugarske povuklo je budžet za 2026. godinu 2. decembra, nakon eskalacije masovnih protesta u zemlji, zbog budžeta u kojem se predviđa da privatni sektor plaća više poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, a država dobija više novca. Ostavka vlade i prijevremeni izbori, na to je pozvao predsjednik Rumen Radev 1. decembra navečer, nakon eskalacije protesta u Sofiji. Vlasti su izvijestile o najmanje 10 pritvorenih, kao i o dva povrijeđena policajca. Razlog nezadovoljstva koje traje danima bio je nacrt budžeta za 2026. godinu i pokušaj predstavnika vladajućih partija GERB-a, BSP-a, ITN-a i "DPS-Novi početak" da ga zadrže, iako su rekli da će ga povući. Demonstranti zahtijevaju da se budžet povuče, jer značajno povećava plate državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske i pravosuđa, a istovremeno opterećuje privatni sektor višim doprinosima za socijalno osiguranje i dvostrukim porezom na dividende. U saopštenju vladinog pres centra poslanom 2. decembra medijima navodi se da je kabinet predložio Narodnoj skupštini da usvoji odluku o povlačenju Zakona o državnom budžetu za 2026. godinu. To se dogodilo na sjednici vlade uživo. Istom odlukom povlače se i nacrti zakona o budžetima Nacionalnog fonda za zdravstveno osiguranje i državnog socijalnog osiguranja. Vladina odluka je već upućena Narodnoj skupštini. Nakon odluke parlamenta, kabinet će pokrenuti novu budžetsku proceduru, naveo je vladin pres centar. Osim u glavnom gradu Bugarske, protesta protiv budžeta bilo je i u nizu drugih gradova širom zemlje. Odvijali su se mirno i bez eskalacije. Međutim, u Sofiji je nezadovoljstvo preraslo u zahtjev za ostavku vlade i bilo je posebno usmjereno protiv lidera DPS-Novi početak i GERB-a - Deljana Peevskog i Bojka Borisova. U Sofiji je protest bio najveći. Prema navodima medija koje Radio Slobodna Evropa nije mogao da potvrdi, na protestu je bilo od 30.000 do 100.000 ljudi. Ovo je svakako bio jedan od najvećih protesta od 1989. godine i najveći u posljednjoj deceniji. Ljudi su blokirali prostor ispred bivšeg Doma stranke, u kojem se sada nalazi Narodna skupština. Skandirali su "Mafija", "Ostavka" i nosili plakate usmjerene protiv Peevskog i Borisova. Lideri PP-DB - Asen Vasilev i Ivajlo Mirčev - takođe su pozvali na njegovu ostavku. Kasnije se povorka uputila prema sjedištu partija GERB-a i DPS - Novi početak. NerediOko sjedišta DPS - Novi početak u ulici Vrabča, protestu su se pridružili desetine muškaraca i mladića obučenih u tamnu odjeću i s maskama. Bacali su bombe i druge predmete na zgradu stranke i na organe reda. Ostali demonstranti su ih identificirali kao provokatore koji nisu imali nikakve veze s protestnim akcijama. Došlo je do sukoba između muškaraca u crnom i policije. Bilo je povrijeđenih i privedenih, razbijeni su policijski automobili i dio lokalne infrastrukture. Razbijen je i klub GERB-a na sofijskom bulevaru Dondukov u području Engleske gimnazije. Tokom nereda u području gdje su sjedišta stranke "DPS - Novi početak" i GERB-a, policija nije poduzela nikakve odlučne mjere da rastjera agresivne ljude u crnom dok je posljednjih godina, u drugim situacijama i u slučaju mnogo manjih provokacija policija djelovala oštrim mjerama. Zbog ponašanja policije, PP-DB je zatražio ostavku ministra unutrašnjih poslova Daniela Mitova. Predsjednik Rumen Radev je ekscese vidio kao provokaciju mafije i zatražio ostavku vlade i prijevremene izbore. Deljan Peevski, koji je sankcionisan zbog korupcije i protiv kojeg je bilo usmjereno najviše skandiranja na protestu, optužio je Radeva i PP-DB za nerede u Sofiji. "Ovo nije sukob policije i demonstranata, već provokacija mafije, koja ima za cilj da se s njima suoči", napisao je predsjednik Rumen Radev na Facegooku. Pozvao je na prestanak nasilja i na to da se svi pridržavaju zakona. Istovremeno je dodao da "provokacije ne mijenjaju činjenicu: Bugari su rekli NE ovoj vladi. Postoji samo jedan izlaz: ostavka i prijevremeni izbori", napisao je Radev. Protesti izvan SofijeI izvan glavnog grada zabilježene su hiljade protesta u mnogim mjestima u Bugarskoj. U Plovdivu su se hiljade ljudi okupile na Trgu Saedinenie, a kasnije su blokirali ključne bulevare u gradu tokom povorke. Protest u Varni je takođe okupio hiljade ljudi. Tamo su građani takođe tražili ostavku vladajuće stranke i povlačenje nacrta budžeta. Masovni protesti uz povike "Ostavka" i "Mafija napolje" održani su i u Burgasu, Plevenu, Velikom Tarnovu, Staroj Zagori, Blagoevgradu, Slivenu, Jambolu, Dobriču, Goce Delčevu i drugim mjestima. Ovako masovni i istovremeni protesti u gradovima izvan Sofije nisu održani od 2020. godine, kada su građani tražili ostavku posljednje vlade s premijerom Bojkom Borisovim i tadašnjim glavnim tužiocem Ivanom Geševom. Istog dana, gradonačelnik Varne Blagomir Kocev vratio se u općinu na svoj prvi radni dan nakon nekoliko mjeseci u pritvoru. Prvi put je javno potvrdio navode da mu je prije hapšenja prijećeno i traženo da pređe u drugu stranku. Kasnije tog dana pridružio se protestu svojih sugrađana koji su tražili ostavku vlade. Istog dana, Evropsko javno tužilaštvo podnijelo je tužbu protiv Kotsevovog prethodnika na mjestu gradonačelnika Varne, Ivana Portniha iz GERB-a. Optužen je za prevaru sa fondovima EU vrijednim 3,4 miliona eura. Izvor: Bugarski servis Radija Slobodna Evropa

John Ginkel, otpravnik poslova u Ambasadi SAD u BiH poručio je u video poruci 1. decembra kako "Washington želi ojačati partnerstvo između SAD i BiH" u vezi izgradnje Južne interkonekcije. "Trumpova administracija spremna je brzo djelovati da bi dala podršku Južnoj interkonekciji. Sada je na liderima BiH da ovaj vitalni projekat vode naprijed. Radimo zajedno da ovaj projekat dovedemo do kraja", naveo je Ginkel u objavi na društvenim mrežama. Južna interkonekcija je plinovod koji bi bio povezan sa terminalom ukapljenog gasa na otoku Krku u Hrvatskoj, a samim tim i evropskim plinovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje Bosne. Planirani plinovod je vrijedan oko 100 miliona eura, a dugačak oko 180 kilometara. Njegovom izgradnjom Bosna i Hercegovina ne bi više zavisila od uvoznog gasa kojeg dobija iz Rusije, a koji u zemlju stiže "Turskim tokom". Gas se u BiH doprema gasovodom koji u državu ulazi u mjestu Šepak kod Zvornika, na granici BiH i Srbije. Kako je naveo Ginkel, SAD "traži odvažno djelovanje za napredovanje ovog ključnog projekta koji će osigurati ekonomsku budućnost BiH". "Argumenti za izgradnju Južne interkonekcije su jasni. Stanovništvu je potreban gas kako se zimi ne bi smrzavali. Preduzećima su potrebni novi pouzdani izvori gasa da bi oživjela hercegovačke gradove i da bi se otvorila nova radna mjesta. A svima u BiH, posebno djeci i starijim osobama, potrebno je da udišu čist zrak", naveo je otpravnik poslova u Ambasadi SAD u BiH. On je istakao i da se prije dvije sedmice sastao sa liderima vladajuće koalicije Federacije BiH kojima je poručio kako je vrijeme za izgradnju Južne interkonekcije. Sjedinjene Američke Države od ranije snažno podržavaju izgradnju Južne interkonekcije, te su više puta pozivali HDZ BiH da prestane sa opstrukcijama projekta. Izgradnja "Južne interkonekcije" zaustavljena je 2021. godine u Federaciji BiH, jer se predstavnici hrvatskih stranaka na čelu s HDZ-om BiH protive tome da nosilac ovog projekta bude BH Gas koji je u vlasništvu Vlade ovog entiteta. Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH još krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i poslanici HDZ BiH. Međutim, ovaj zakon bio je blokiran u Domu naroda Federacije, jer je HDZ BiH potom zahtijevao formiranje novog preduzeća čije bi sjedište bilo u Mostaru. Kompromis je napravljen tako što su u januaru ove godine usvojene izmjene Statuta BH Gasa, na način da se mogu osnivati i podružnice tog preduzeća, van sjedišta u Sarajevu. Konačno, Zakon o južnoj interkonekciji usvojen je 16. januara u Parlamentu Federacije BiH.

Paljenjem sveća i komemorativnom šetnjom u Novom Sadu je u ponedeljak obeleženo 13 meseci od pada nadstrešnice Železničke stanice i pogibije 16 osoba. Skup na poziv neformalnih zborova građana počeo je na Trgu Slobode u centru grada gde je od crvenih lampiona napravljeno srce i unutar njega broj 16 u znak sećanja na poginule. Okupljeni su potom u tišini prošetali do Železničke stanice gde su na mestu nesreće zapalili sveće i položili cveće, prenela je Beta. Održano je 16 minuta tišine, a svakog minuta je pročitano ime jedne od poginulih osoba. "Prisetimo se - 13 meseci je prošlo, 16 je ubijenih, nula odgovornih. Borba se nastavlja", poručeno je na kraju skupa. Prethodno je u 11.52h na istom mestu odata pošta stradalima, na poziv dela novosadskih studenata. Nije bilo transparenata, niti govora. Studenti su u pozivu na taj skup napisali: "Korupcija ubija! Zahtevi nisu ispunjeni. 13 meseci, nula odgovornih. Vidimo se na ulici sve dok ne bude pravde, sve dok svi odgovorni ne budu odgovarali". Komemorativni skupovi održani su istog dana i u Subotici, Nišu i Beogradu. Više od godinu dana u Srbiji traju protesti sa kojih se traži krivična odgovornosti vlasti predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu. U tom slučaju podignuta je optužnica i vodi se istraga o potencijalnoj korupciji. Među osumnjičenima su bivši ministri u Vladi Srbije Goran Vesić i Tomislav Momirović.

Bivša saradnica RSE Nika Novak, koju je ruski sud prošle godine osudio na zatvor zbog obavljanja svojih profesionalnih dužnosti, nestala je iz sibirske kaznene kolonije, izjavila je njena advokatica. Julija Kuznjecova je u objavi na društvenim mrežama navela da izgleda da je Novak prebačena iz Kaznene kolonije br. 11 u selu Bozoj u Irkutskoj oblasti, mada je njeno odredište nepoznato. "Ove nedelje, moj kolega advokat je pokušao da poseti Niku, ali mu je ulazak odbijen", napisala je Kuznjecova. "Primetio je glasnu buku i veliki broj službenika Istražnog komiteta u koloniji. Zatvorsko osoblje ne objašnjava šta se tačno dogodilo." Kuznjecova je navela da je 30. novembra pozvala koloniju radi informacija o Novak, ali je odbijena i rečeno joj je da podnese zahtev, što je kasnije i učinila. Novak je osuđena na četiri godine zatvora posle zatvorenog suđenja zbog "poverljive saradnje sa stranom državom, međunarodnom ili stranom organizacijom". Ona i i organizacije za ljudska prava smatraju da je kazna nepravedna. Ona je 1. marta prebačena je u Kaznenu koloniju br. 11, gde se žalila da su uslovi slični mučenju pre nego što je započela štrajk glađu. Novak je rekla da je smeštena u samicu pošto je odbila da da intervjue medijima o tome kako je "sve u redu u koloniji i da su zatvorenici srećni" i zato što je odbila da radi kao krojačica. Predsednik RSE Stiv Kapus (Steve Cappus) pozvao je ruske vlasti da oslobode Novak, navodeći da njena osuda po "politički motivisanim optužbama ima za cilj ućutkivanje i zastrašivanje pojedinačnih novinara". Pre hapšenja, Novak je radila za ČitaMediju i bila je glavna urednica sajta Zab.ru. Sarađivala je programima Sibirski realnosti na RSE 2022. godine. Slučaj 33-godišnjakinje je prvi u kojem je novinar osuđen po članu 275.1, krivičnom delu koje je uvedeno tek 2022. godine, u mesecima pošto je Rusija pokrenula opštu invaziju na Ukrajinu. Stručnjaci za ljudska prava kritikovali su koncepciju i formulaciju zakona, dok je organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) u svom Svetskom izveštaju za 2023. godinu navela da zakon "podseća na zabranu kontakata sa strancima iz sovjetskog doba". Vodeća ruska grupa za ljudska prava Memorijal 22. jula 2024. prepoznala je Novak kao političku zatvorenicu. Njen pritvor su takođe osudili Komitet za zaštitu novinara, Koalicija za žene u novinarstvu i Međunarodni institut za štampu, koji je naveo da je izricanje kazne Novak "omogućeno kontinuiranom instrumentalizacijom zakona Rusije s ciljem represije nad nezavisnim novinarima i drugim kritičkim glasovima".

Skupštinski Odbor za pravosuđe, lokalnu samoupravu i državnu upravu nije usvojio izveštaje vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac o radu tužilaštva u Srbiji, uz preporuku da i republički parlament učini isto. Na sednici u ponedeljak 1. novembra, Odbor je razmatrao izveštaje o radu javnih tužilaštava na suzbijanju kriminaliteta i zaštiti ustavnosti i zakonitosti od početka 2020. do kraja aprila ove godine. Vrhovno javno tužilaštvo (VJT) je ocenilo da su ta sednica i izjave predstavnika vlasti tokom nje "najteži oblik neprimerenog uticaja na Tužilaštvo" do sada. Žustra rasprava tokom sedniceOdborom predsedava Uglješa Mrdić, poslanik iz redova Srpske napredne stranke (SNS) koji je početkom novembra štrajkovao glađu ispred Skupštine Srbije. Jedanaestodnevni štrajk započeo je uoči pada nadstrešnice novosadske Železničke stanice, navodno nezadovoljan radom Tužilaštvu za organizovani kriminal u tom slučaju. Mrdić je, između ostalog, rekao da se deo tužilaštva "oteo od države" i pomenuo vrhovnu tužiteljku Zagorku Dolovac i specijalnog tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića, prenela je Beta. "Ne pamtimo kad smo čuli glas njih dvoje. To je netransparentan rad. Nenadić se oglasi samo kad treba da napadne predsednika države Aleksandra Vućića, ministra pravde i mene", ocenio je Mrdić. Ocenio je i da je izveštaj Vrhovnog tužilaštva za prošlu godinu ispunio formu, ali ne i potrebne uslove da bi bio usvojen na skupštinskom Odboru, jer iz njega, ocenio je on, ne može da se proceni kvalitet rada tog tužilaštva. Kako je javila agencija Beta, zasedanje je obeležila žučna rasprava. Poslanica stranke Srbija centar (SRCE) Verica Milanović je rekla da vlast neće da suzbija kriminal, nego se "bori protiv javnih tužilaca i hoće da ugasi Tužilaštvo za organizovani kriminal, da ga reorganizuje". Glasanju o izveštajima nisu prisustvovali tužioci koji su predstavili izveštaje o radu, kao ni poslanici opozicionih stranaka koji su se usprotivili stavovima predstavnika vlasti o radu tužilaštava. VJT: Primedbe na rad tužilaštva imaju političku konotacijuVrhovno javno tužilaštvo je nakon zasedanja saopštilo da način zakazivanja sednice skupštinskog Odbora za pravosuđe, kao i ono što su pre i tokom zasedanja govorili poslanici, "predstavlja, bez presedana, najteži do sada zabeleženi oblik neprimerenog uticaja na javno tužilaštvo u Srbiji". Ocenili su da su tokom sednice "predsednik i pojedini članovi Odbora, izneli niz primedbi na izveštaje o radu javnog tužilaštva, koje su imale naglašenu političku konotaciju, nisu bile u vezi sa podacima sadržanim u izveštajima". Ističu da je VJT u potpunosti postupalo u skladu sa odredbama prethodnih tako i sada važećih zakona i propisa, i uredno podnosilo Godišnje izveštaje o radu javnih tužilaštava Skupštini Srbije. Svi prethodni godišnji izveštaji, piše u saopštenju, "koji su u svojoj strukturi identični sa navedenih pet izveštaja, su bez izuzetka bili usvajani od strane Narodne skupštine jednoglasno, ili sa pojedinačnim uzdržanim ili glasovima protiv". Ukazali su i da Skupština Srbije "u proteklih pet godina nije ni jednom tražila predstavljanje podnetih Godišnjih izveštaja, niti je u vezi sa njima zatražila bilo kakvo pojašnjenje ili dodatne podatke". Tužilaštvo konstatuje da je ovog puta predsednik odbora zakazao predstavljanje pet godišnjih izveštaja zajedno u roku manjem od 24 časa i osuđuje takav postupak. Smatraju da sve to "ima za cilj sprovođenje najavljenih ideja o promeni uloge, organizacije i načina rada javnog tužilaštava koje su u direktnoj suprotnosti sa važećim Ustavom i reformama iz 2022. godine". Istakli su i da su takve ideje "u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim obavezama Srbije u vezi vladavine prava i sprovođenja Akcionog plana za pridruživanje EU". Vrhovno javno tužilaštvo je saopštilo i da "intenzivno pratiti razvoj događaja, pritiska, uticaja i sprovođenja plana promena javnog tužilaštva", i najavilo da će o tome redovno obaveštavati javnost. Mrdić je sredinom novembra najavio da će predložiti usvajanje seta pravosudnih zakona, pored ostalog, i onaj koji se tiče reorganizacije tužilaštva. Ideja je, kako je naveo, da "Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK) pređe pod ingerencije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu". Njegov predlog podržao je i minisar pravde Nenad Vujić. Kolegijum Vrhovnog javnog tužilaštva je ocenio da bi takve izmene bile "neprihvatljive" i "suprotne do sada dostignutim međunarodnim standardima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije". Tada je reagovao i Kolegijum JTOK-a saopštenjem da su poslednjih meseci tužioci tog tela izloženi kontinuiranom pritisku kroz javne istupe predsednika Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, kao i drugih aktera političkog života i pojedinih medija. Predstavnici vlasti takve optužbe odbacuju.

Ispred Ustavnog suda u Skoplju 1. decembra je održan protest sa kojeg su penzioneri zatražili da se povećanje penzija nastavi obračunavati linearno, dok se u ovom sudu vodi postupak ocjene ustavnosti zakona kojim je prošle godine uveden linearni umjesto procentualnog povećanja penzija. Ukoliko se povećanje vrati na procentualno to će biti samo 600 do 700 denara (od oko 9 do 11 eura), upozoreno je sa protesta, dok su makedonski penzioneri prošle i u martu ove godine imali linearno povećanje penzija od 2.500 denara (oko 40 eura). Ove godine u septembru su dobili još 1.000 denara )oko 16 eura) na penzionersku karticu, dok bi u martu sljedeće godine trebalo biti novo linearno usklađivanje od 1.000 denara. Sa skupa je poručeno da bi se svi trebali zapitati zašto bi neki penzioneri u narednom povećanju trebali dobiti 700-800 denara (oko 11 do 13 eura), a drugi 3.000 do 4.000 denara (oko 48 do 65 eura). "Nećemo imati dovoljno za jelo ako se desi da povećanje opet bude procentualno. Razlika između najviše i najniže penzije bila je 1 prema 4, sada je 1 prema 7 i samo će se povećavati. Dosta je toga da se penzioneri dijele", rekao je na protestu ispred Ustavnog suda Zoran Trajkov, predsjednik inicijativnog odbora grupe penzionera koji se zalažu za linearno povećanje penzija. On je najavio i protest ispred Ureda Evropske unije (EU) u Skoplju 10. decembra. "Naša borba je za sve buduće penzionere, za koricu hljeba i lijekove. Ne govorimo ovo protiv Vlade. Govorimo ovo da se Makedonija jednom zauvijek ujedini. Dosta je bilo podjela. Naš glas će se i dalje čuti", rekao je na skupu Zoran Trajkov, predsjednik inicijativnog odbora grupe penzionera koji se zalažu za linearno povećanje penzija. Penzioneri koji su protestovali ispred Ustavnog suda rekli su u izjavama na skupu da su na minimalnim penzijama jer su "žrtve tranzicije, bez uplaćenih doprinosa i bore se za preživljavanje". Izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojena je prošle godine. Na zahtjev penzionera donesena je odluka da se procentualno usklađivanje penzija zamijeni linearnim povećanjem penzija za svih 345.000 penzionera u Sjevernoj Makedoniji. Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Nikola Memov, rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da se ovo usklađivanje vrši kako bi se smanjili troškovi života, tj. uskladili troškovi života i životni standard s porastom cjenovnih šokova u društvu i povećale plate u opštem sektoru. Prije dva dana, penzioneri iz Štipa, Svetog Nikole, Skoplja i Kumanova takođe su protestovali u Štipu, te pored linearnog usklađivanja penzija, zatražili i povećanje isplata u slučaju smrti, kao i uvođenje penzione kartice.