Kijev i mnoge ukrajinske regije suočeni su s velikim nestancima struje dok ekipe pokušavaju sanirati štetu od ruskih napada. Nestanci struje zahvatili su Kijev i brojne ukrajinske regije 9. novembra, dok radnici pokušavaju popraviti infrastrukturu oštećenu u zračnim napadima Rusije. Državni energetski operater Ukrenergo upozorio je da će u većini regija doći do redukcije električne energije u trajanju od osam do 16 sati. "Teško je prisjetiti se tolikog broja direktnih udara na energetska postrojenja od početka invazije", izjavila je portparolka kompanije Svitlana Grynchuk za ukrajinske medije 8. novembra. I prije nego što su nastupile hladnoće, Rusija je pojačala kampanju uništavanja ukrajinske elektroenergetske mreže, kao i postrojenja za prirodni gas i gasovoda, s ciljem da zamrzne i demorališe ukrajinsko stanovništvo. Najmanje sedam osoba je poginulo, a nepoznat broj je ranjen u ruskim napadima 7. novembra, što je navelo predsjednika Volodimira Zelenskog da ponovo pozove saveznike Kijeva da kazne Rusiju i izvrše dodatni pritisak na predsjednika Vladimira Putina. "Svako [daljnje] slabljenje... samo ohrabruje Putina da produži rat, nanese još više štete našoj zemlji, našem narodu i drugima širom svijeta", rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju. Ministar vanjskih poslova Ukrajine Andriy Sybiha izjavio je da je Rusija ciljala trafostanice koje napajaju dvije nuklearne elektrane. "To nisu bili slučajni, već dobro isplanirani napadi. Rusija namjerno ugrožava nuklearnu sigurnost Evrope", napisao je Sybiha na društvenoj mreži X. Pozvao je na hitan sastanak nuklearnog nadzornog tijela Ujedinjenih nacija kako bi se odgovorilo na "neprihvatljive rizike". Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je Rusija 8. novembra lansirala više od 450 dronova i 45 raketa različitih tipova. S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je izvelo "masovni napad visokopreciznim dalekometnim oružjem iz zraka, sa kopna i mora" na proizvodne pogone oružja i energetske objekte, kao odgovor na ukrajinske napade unutar Rusije. U regiji Poltava uvedene su vanredne redukcije električne energije prema posebnom rasporedu koji je naložio Ukrenergo. Grad Kremenčuk, sa oko 200.000 stanovnika, prijavio je potpuni nestanak struje, zbog čega su otvoreni privremeni javni punktovi koji građanima nude grijanje, električnu energiju, internet, vodu i osnovnu pomoć. Moskva je upozorila Washington da ne šalje rakete Tomahawk Ukrajini, a ruski predsjednik Vladimir Putin takav potez nazvao je "potpuno novom fazom eskalacije" u odnosima između SAD-a i Rusije. U Dnipru je ruski dron pogodio stambenu zgradu sa devet spratova, pri čemu su najmanje tri osobe poginule. Štete i žrtve prijavljene su i u Harkivu – gdje je obustavljen metro, a došlo je i do prekida u snabdijevanju strujom i vodom – kao i u Kijevu, potvrdila je premijerka Julija Sviridenko. Ukrajina uzvraća udarac ciljevima u RusijiS druge strane, Ukrajina je pokrenula gotovo svakodnevne napade dronovima na ruske energetske objekte, kampanju koja je značajno smanjila sposobnost Rusije da proizvodi benzin i druge rafinirane naftne proizvode. U ruskim pograničnim regijama, poput Belgoroda i Kurska, Ukrajina je gađala elektroenergetsku infrastrukturu, kao i gradske toplane. Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov izjavio je 9. novembra da je više od 20.000 ljudi ostalo bez struje u nekoliko pograničnih regija. Nezvanični izvještaji navode da je gradska toplana u Voronježu, oko 200 kilometara istočno od ruske granice, pogođena ukrajinskim dronovima. Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći oboreno više od 40 ukrajinskih dronova, uglavnom iznad regije Brjansk. Ministarstvo nije spominjalo regiju Voronjež. Moskva upozorila Washington protiv slanja Tomahawka, a Putin je taj potez nazvao "potpuno novom fazom eskalacije" u odnosima SAD-a i Rusije. Pritisak raste oko PokrovskaDok se Ukrajina borila s najnovijim napadima na svoj energetski sektor, njene snage su se također borile da zadrže položaje u i oko strateškog grada Donjecke oblasti – Pokrovska. Ukrajinske vlasti su priznale da je situacija u regiji "teška", ali su negirale ruske tvrdnje da je Pokrovsk opkoljen. Grad je postao najžešće područje na ukrajinskoj liniji fronta ove godine, a borbe tamo podsjećaju na neke od najkrvavijih i najdužih bitaka u ratu. Ukrajinski vojni ekspert Oleksij Hetman rekao je za Radio Slobodna Evropa da, iako se situacija pogoršava, ukrajinske snage i dalje imaju utvrđene položaje zapadno od grada, što im omogućava da odbiju daljnje ruske napade. Dron pogodio vozilo u kojem su se nalazili strani novinariU odvojenom incidentu, zapadni novinari su izjavili da je kombi u kojem su se nalazili austrijski i španski novinar napadnut dronom blizu linije fronta u istočnoj Ukrajini 8. novembra. Austrijska radiotelevizija saopštila je da u incidentu nije bilo povrijeđenih, koji se dogodio dok su novinari pratili humanitarnu organizaciju na putu ka ratom pogođenom gradu Kostjantinivka. Uz izvještaje ruskog servisa RSE, Reuters-a i DPA

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da građani ne treba da brinu o zalihama nafte u zemlji, kao i da vlasti rešavaju pitanje menadžmenta kompanije "Lukoil" kojoj bi Sjedinjene Američke Države (SAD) trebalo da uvedu sankcije 21. novembra. "Ljudi ne treba da brinu. Cena nafte je u poslednje dve nedelje skočila, ali ona ne skače zbog sankcija", rekao je Vučić 8. novembra za Radio-televiziju Srbije (RTS). On je naveo da će, povodom pitanja sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), zajedno sa ruskim zvaničnicima, napisati pismo Organizaciji zemalja proizvođača nafte OPEK+ i vlastima u Vašingtonu povodom proglašenja perioda izuzeća od sankcija. Vučić je dodao da, što se tiče nafte i gasa, Srbija može da računa na podršku Mađarske. Inače Naftna industrija Srbije NIS je na listu sankcija SAD stavljena 10. januara zbog takozvanog "sekundarnog rizika", odnosno većinskog ruskog vlasništva. Sankcije SAD usmerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija. Od tada, primena sankcija odlagana je osam puta, da bi počela 9. oktobra. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija. Rafinerija u Pančevu u vlasništvu NIS-a, koji je pod američkim sankcijama radiće do 25. novembra, kako je prethodno najavila ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović. Situaciju dodatno usložnjavaju sankcije ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil koja u Srbiji ima licencu za redovno poslovanje do 21. novembra. Zapadne zemlje, uključujući SAD, EU i Veliku Britaniju, uvele su 23. oktobra nove sankcije ruskim naftnim i gasnim kompanijama Rosnjeft i Lukoil kako bi izvršile pritisak na Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu. Srbija je decenijama zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle zadovoljava više od 80 odsto potreba za tim energentom. Ipak, nema dugoročni ugovor sa Rusijom o isporuci gasa. Moskva je u oktobru produžila gasni aranžman do kraja godine, a ne na tri godine, kako su vlasti u Srbiji očekivale. Zvaničnici u Beogradu su to ocenili kao lošu vest.

U Gnjilanu je 8. novembra predstavljen prvi dron izrađen na Kosovu pod nazivom "Soko" (Skifteri), objavio je vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti (Albin Kurti). Dron je izradila kompanija Future Minds Academy, naveo je Kurti na Facebooku, uz fotografije sa predstavljanja drona. "Gradimo i razvijamo budućnost odbrambene industrije i unapređenje borbenih dronova na Kosovu. Naša zemlja postaje zemlja koja proizvodi. U Gnjilanu smo, zajedno s gradonačelnikom Hysenijem, posjetili kompanije za proizvodnju vojnih dronova 'Skifteri' i civilnih dronova, Future Minds Academy i MIGA SkyShield MAR", naveo je Kurti. On je naveo da, dok naprimjer kamikaza dron "K1" dostiže maksimalnu brzinu od 180 km/h i visinu do 2500 metara, dron koji se proizvodi u Gnjilanu dostiže visinu od 5.000 metara, operativni domet od 20 kilometara i brzinu od 270 kilometara na sat. "U odbranu i sigurnost smo investirali kupovinom dronova Bayraktar TB-2, Puma i nedavno Skydagger, dronova samoubilačkog tipa, od naših prijateljskih i partnerskih zemalja. Sada i sami proizvodimo borbene dronove", napisao je Kurti. Kosovo je kupilo flotu turskih dronova Bayraktar 2023. godine, a Kurti je 8. oktobra objavio da je Kosovo iz Turske dobilo "hiljade" kamikaza dronova "Skydagger". Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u reakciji na tu nabavku naveo da je "užasnut" zbog naoružavanja Kosova, optužujući Tursku da ne želi stabilnost Zapadnog Balkana i da "ponovo sanja obnovu Otomanske imperije". Kosovo je potpisalo ugovor u decembru prošle godine s poznatom turskom kompanijom Baykar, koja je matična kompanija proizvođača "Skydaggera", rekao je Kurti. "Ovi samoubilački dronovi, poznati i kao RTF (Ready to Fly) Skydagger FPV koje smo nabavili, su borbeni dronovi opremljeni eksplozivnim uređajima sa ciljem da pogode pokretne i statične neprijateljske ciljeve", objavio je tada Kurti. Krajem prošle godine, Kosovo je potpisalo i sporazum sa Turskom o izgradnji prve fabrike municije. Kosovske bezbjednosne snage su trenutno u procesu transformacije u vojsku. Ovaj proces je počeo 2018. godine, nakon usvajanja zakonskih amandmana, i očekuje se da će trajati deset godina.

Prvi tužilac Srbije za ratne zločine Vladimr Vukčević preminuo je 8. novembra u 75. godini života, potvrdio je za list Danas njegov saradnik Bruno Vekarić. Vladimir Vukčević u julu 2003. izabran je za Tužioca za ratne zločine i bio je prva osoba na ovoj funkciji nakon što je formirana ta institucija. Na mestu glavnog tužioca bio je do kraja 2015. godine, pošto je u novembru 2009. ponovo izabran na tu funkciju. Tokom njegovog mandata uhapšeni su u Hagu optuženi bivši predsednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić i nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić. Vladimira Vukčevića je beogradski nedeljnik Vreme 2006. proglasio za ličnost godine zbog doprinosa reformi pravosuđa. Vukčević je 2009. dobio priznanje Ministarstva pravde Srbije u saradnji sa Kanadskim projektom reforme pravosuđa u Srbiji. Bio je laureat foruma Kran Montana 2007. godine zbog doprinosa progonu počinilaca dela ratnih zločina. Povodom Dana državnosti 2012. godine Vukčević je primio Sretenjski orden Prvog stepena kojim je tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić odlikovao Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških begunaca. Vladimir Vukčević rođen je 1950. u Beogradu gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na beogradskom Pravnom fakultetu diplomirao je 1973, a pravosudni ispit položio je 1976. Za zamenika javnog tužioca u Prvom opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu izabran je aprila 1978. Zamenik Okružnog javnog tužioca u Beogradu postao je 1994, a 2002. postavljen je za zamenika Republičkog javnog tužioca i šefa Krivičnog odeljenja u Republičkom tužilaštvu.

Srbija očekuje od nadležnih institucija Hrvatske da hitno i efikasno identifikuju i procesuiraju osobe koje su učestvovale na skupu ispred Srpskog kulturnog centra u Zagrebu, te da zaštite centar i sve pripadnike srpske zajednice u Hrvatskoj, izjavio je šef diplomatjie Srbije Marko Đurić. Više desetina maskiranih muškaraca okupilo se 7. novembra uveče ispred Srpskog kulturnog centra u Zagrebu uoči otvaranja Dana srpske kulture. Većina je nosila crnu odeću, kapuljače na glavi i maske preko lica. Naveo je kako je "sa zabrinutošću i ogorčenjem primio informaciju o "skupu pedesetak maskiranih lica ispred Srpskog kulturnog centra u Zagrebu koji su uz pevanje ustaških pesama i simbolike pokušali da zastraše pripadnike srpske zajednice i organizatore manifestacije koja promoviše kulturu i dijalog". Podsetio je i na incident u Splitu, gde su takođe napadnuti učesnici i organizatori kulturnih programa posvećenih srpskoj tradiciji, te kazao kako "ponovljeni obrasci zastrašivanja šalju jasnu i veoma zabrinjavajuću poruku". "Uporno ponavljanje ovakvih pojava nije samo pitanje bezbednosti. Ono duboko narušava poverenje, suživot i evropske vrednosti na koje se svi pozivamo", kazao je Đurić. Ministar kulture Nikola Selaković izjavio je 8. novembra kako "pojavljivanje grupe maskiranih lica koja su uzvikivala ustaške pokliče i pevala pesme koje simbolički i istorijski podsećaju na jedno od najmračnijih poglavlja evropske istorije, period 'Nezavisne Države Hrvatske', ne predstavlja samo provokaciju, već direktan pokušaj zastrašivanja pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj". Dodao je da Srbija očekuje od institucija Hrvatske da hitno identifikuje i procesuira počinioce. Ministar Srbije bez portfelja zadužen za koordinaciju sa dijasporom Đorđe Milićević izjavio je kako se "ovakvi postupci ne mogu posmatrati kao izolovani incidenti". Zagrebačka policija saopštila je da je sprečila moguće protivpravno ponašanje u blizini prostora u centru Zagreba u kojem se otvarala izložba u sklopu Dana srpske kulture. Navela je da će analizirati dostupne snimke da bi utvrdila ima li elemenata protivpravnog ponašanja. Hrvatski mediji javili su da su neki od učesnika verbalno napali dve novinarke. Okupljanje maskiranih muškaraca u Zagrebu povezuje sa nedavnim incidentom u Splitu gde su maskirani muškarci, uglavnom pripadnici navijačke grupe Torcida, sprečili otvaranje Dana srpske kulture u organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta. Incident su osudili hrvatski političari vlasti i opozicije, premijer Andrej Plenković i predsednik Zoran Milanović koji su izrazili očekivanje da će odgovorni biti brzo pronađeni i kažnjeni. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević osudio je slavljenje Nezavisne Države Hrvatske i atmosferu pretnji u centru Zagreba povodom Dana srpske kulture. "Zagreb i Hrvatska se ne vole pozivanjem na NDH koja je donela rasne zakone i sistemski ubijala ljude u koncentracionim logorima jer su druge vere, nacionalnosti ili političkih stavova", objavio je Tomašević. Prethodno je devet muškaraca, među kojima i lokalni funkcioner vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), pritvoreno je zbog nasilničkog ponašanja i povrede slobode izražavanja nacionalne pripadnosti. Oni su osumnjičeni da su 3. novembra prekinuli manifestaciju Dana srpske kulture u splitskom kotaru Blatine, uzvikujući ustaške parole i zastrašujući prisutne, među kojima su bila i deca. Organizatori iz Srpskog kulturnog društva Prosvjeta prekinuli su događaj da bi zaštitili učesnike.

Na splitskoj Rivi u subotu se održao protest navijačke grupe Torcida, koja izražava nezadovoljstvo zbog, kako navode, "licemjerja i linča u javnom i političkom prostoru", povodom nedavnog incidenta na kulturnoj manifestaciji srpske nacionalne manjine u Splitu, pišu mediji. Protest dolazi nakon što je devet osoba, među kojima je i jedan lokalni funkcioner vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), pritvoreno zbog nasilničkog ponašanja i povrede slobode izražavanja nacionalne pripadnosti. Oni su osumnjičeni da su 3. novembra prekinuli manifestaciju Dana srpske kulture u splitskom kotaru Blatine, uzvikujući ustaške parole i zastrašujući prisutne, među kojima su bila i djeca. Organizatori iz Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" prekinuli su događaj kako bi zaštitili učesnike. Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović oštro su osudili incident, ističući da je riječ o nedopustivom napadu na pripadnike srpske manjine. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina smijenio je svog savjetnika Marka Žaju zbog podrške osumnjičenima, naglasivši da se radi o grubom kršenju ljudskih prava. Torcida, međutim, tvrdi da su njihovi članovi nepravedno optuženi te da je protest način da izraze neslaganje s, kako kažu, "manifestacijama koje promoviraju kulturu države koja je izvršila agresiju na Hrvatsku". Uoči protesta, na jednoj splitskoj osnovnoj školi osvanuli su grafiti s porukama mržnje prema Srbima, što je dodatno uznemirilo javnost. "Tijekom prosvjeda u Splitu, koji je započeo nešto iza 11 sati, nije bilo incidenata niti potrebe za intervencijom, a okupljanje je proteklo mirno uz policijski nadzor i osiguravanje sigurnosti građana", priopćila je policija. Glasnogovornica Policijske uprave splitsko-dalmatinske Antonela Lolić izvijestila je da tijekom prosvjeda nazvanog "Što se krvlju brani, ne pušta se lako" nisu zabilježeni nikakvi incidenti niti je bilo potrebe za policijskim postupanjem. "PU splitsko-dalmatinska je, nakon što smo zaprimili informaciju o okupljanju, provela sigurnosnu procjenu i isplanirala mjere koje su policijski službenici provodili na terenu. Cilj nam je bio osigurati sigurnost svih građana u središtu Splita", rekla je Lolić te dodala da je prosvjed završio u Gundulićevoj ulici.

Ministar odbrane Sjeverne Koreje upozorio je na dodatne "ofanzivne poteze", dok su Washington i Seul kritikovali posljednje lansiranje balističke rakete iz Pjongjanga. Lansiranje rakete iz Sjeverne Koreje u petak dogodilo se manje od sedmicu dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump, tokom posjete regionu, izrazio interes da se sastane s vođom Sjeverne Koreje Kim Jong Unom. Pjongjang nije odgovorio na tu ponudu. Ministar odbrane Pjongjanga, No Kwang Chol, izjavio je da je Washington "postao drzak u svojim vojnim potezima, ugrožavajući sigurnost" Sjevera, te da "namjerno eskalira političke i vojne tenzije u regionu". "Nećemo štedjeti na ofanzivnim akcijama protiv prijetnji neprijatelja", rekao je, prema izvještaju državne novinske agencije KCNA. Ranije tokom sedmice, prije lansiranja rakete u petak, američki ministar odbrane Pete Hegseth i njegov južnokorejski kolega posjetili su Demilitariziranu zonu (DMZ), gdje su "potvrdili snažan zajednički odbrambeni stav i blisku saradnju" između svojih zemalja. U srijedu je američki nuklearni nosač aviona USS George Washington stigao u južnokorejski lučki grad Busan radi logističke podrške, prema podacima mornarice iz Seula – potez koji je No iz Sjeverne Koreje nazvao "daljnjom eskalacijom tenzija na Korejskom poluostrvu". No je također rekao da je Hegsethova posjeta DMZ-u imala za cilj "poticanje ratne histerije". Američka Indo-Pacifička komanda izjavila je u petak da posljednje lansiranje balističke rakete iz Sjeverne Koreje "naglašava destabilizirajući uticaj" poteza Pjongjanga, dodajući da Sjedinjene Američke Države "blisko konsultuju svoje saveznike i partnere". Oružane snage Južne Koreje oštro su osudile lansiranje rakete sa sjevera. U saopštenju, vojska iz Seula je pozvala Sjevernu Koreju da "odmah prekine sve aktivnosti koje povećavaju tenzije između dvije Koreje". Trump je prošle sedmice također objavio da je odobrio plan Južne Koreje za izgradnju nuklearne podmornice. Razvoj takve podmornice predstavljao bi značajan korak za pomorsku bazu i odbrambenu industriju Južne Koreje, rekli su analitičari, svrstavajući zemlju u mali broj država koje posjeduju takve brodove. Također su naveli da će Sjever vjerovatno agresivno reagovati na takve planove juga.

Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani napad dronovima i raketama na više regija Ukrajine, a ukrajinski zvaničnici naglašavaju da su energetska infrastruktura i civilni objekti bili ključne mete. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je 8. novembra da je lansirano više od 450 dronova i 45 raketa različitih tipova, opisujući napade kao usmjerene na svakodnevni život, stambene zgrade, energetske objekte i infrastrukturu. "Za svaki napad koji Moskva pokrene na naš energetski sistem u pokušaju da nanese štetu običnim ljudima pred zimu, mora postojati odgovor u vidu sankcija protiv cijelog ruskog energetskog sektora, bez izuzetaka", napisao je Zelenski na Telegramu, pozivajući na pojačani međunarodni pritisak na Kremlj. Regionalni uticaji uključuju vanredna isključenja struje u Poltavskoj oblasti prema posebnom rasporedu koji je naložio Ukrenergo, pri čemu je Kremenčuk prijavio potpuni nestanak struje i otvorio "Tačke nepokolebljivosti" – privremene javne punktove koji nude grijanje, električnu energiju, internet, vodu i osnovnu pomoć. U Harkivu je obustavljen rad metroa, a došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom i vodom; električni transport zamijenjen je autobusima, a otvoreni su centri za grijanje. Željeznički saobraćaj u Poltavskoj oblasti navodno je značajno poremećen. Među civilnim žrtvama, ruski napad dronom pogodio je devetospratnu stambenu zgradu u Dnipru, uništivši stanove na dva sprata, pri čemu su najmanje dvije osobe poginule. "Mora postojati evropska odluka o zamrznutoj ruskoj imovini, dodatnim sankcijama, podršci i jačanju odbrane Ukrajine", rekao je Zelenski. Kijev je pozvao Sjedinjene Američke Države da isporuče dalekometne rakete Tomahawk kako bi se mogli gađati ciljevi duboko unutar Rusije, dok Moskva pojačava zračne napade na ukrajinske gradove, ali predsjednik Donald Trump je više puta dao do znanja da nije spreman odobriti takve isporuke. Moskva je upozorila Vašington da ne šalje rakete Tomahawk, a Vladimir Putin je taj potez nazvao "potpuno novom fazom eskalacije" u odnosima između SAD-a i Rusije. Kako se približava četvrta godina punog rata, Ukrajina tvrdi da bi Tomahawk rakete oslabile ruske ratne kapacitete gađanjem naftne i energetske infrastrukture daleko od linije fronta. U međuvremenu, Ukrajina je izvela duboke napade na ruske energetske objekte koristeći dronove, koji nose manje bojeve glave od američkih krstarećih raketa.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u petak da je njegova zemlja dobila izuzeće od američkih sankcija na kupovinu ruskih energenata posle razgovora s američkim predsednikom Donaldom Trampom (Trump) usred zastoja u naporima da se okonča rat u Ukrajini. Dobili smo potpuno izuzeće od sankcija za gasovode Turski tok i Družba", rekao je Orban na konferenciji za novinare posle sastanka s Trampom u Beloj kući. Iako zasad nije bilo komentara američkih zvaničnika, Tramp je prethodno rekao da će razmotriti taj potez, priznajući ograničene mogućnosti Mađarske za uvoz energenata. "Razmatramo to zato što mu je veoma teško da dobije naftu i gas iz drugih oblasti", rekao je Tramp kada je ugostio svog dugogodišnjeg saveznika Orbana u Beloj kući. Orban, koji je često kritikovao Evropsku uniju zbog, kako navodi, "tvrde linije" prema Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, rekao je da su ruski energenti "vitalni" za Mađarsku. On je dodao da geografski položaj Mađarske, koja nam izlaza na more, ograničava zemlju i primorava je da kupuje rusku naftu preko cevovoda Družba, koji prolazi preko ukrajinske teritorije. Smanjenje pristupa bi imalo duboke posledice za Mađare, rekao je Orban, dodajući da to pitanje nije političko. "To je fizička realnost jer nemamo luku", rekao je Orban, pošto je Tramp ukazao da Mađarska ima ograničene mogućnosti za uvoz energenata. Tramp je tokom sastanka kritikovao druge evropske zemlje zbog kupovine ruskih energenata, sugerišući da su u boljoj poziciji od Mađarske, koja se na istočnoj granici graniči s ratom razorenom Ukrajinom. "Mnoge od tih zemalja nemaju te probleme i kupuju mnogo nafte i gasa od Rusije", rekao je on. Pre Orbanove prve posete Beloj kući posle nekoliko godina, dva lidera, dugo ujedinjena ideologijom, našla su se na suprotnim stranama kada je u pitanju uvoz ruske nafte. Prošlog meseca, SAD su sankcionisale dve najveće ruske naftne kompanije, kako je povećana Trampova frustracija odbijanjem predsednika Rusije Vladimira Putina da okonča invaziju na Ukrajinu. Mađarski servis RSE-a je izvestio da su razgovori s izvorima u mađarskoj vladi sugerisali da misle da će sporazum o izuzeću verovatno uslediti posle još jednog evropskog presedana – odluke da se nemačka podružnica Rosnjefta privremeno isključi iz sankcija. Američke sankcije ruskim energetskim gigantima usledile su posle nekoliko neuspešnih rundi pregovora SAD i Rusije, dok se u jednom trenutku očekivalo da će to pitanje biti razmatrano na samitu Trampa i Putina u Budimpešti. Ubrzo posle razgovora između američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco) i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, Tramp je rekao da neće "gubiti vreme" na sastanak s Putinom ako lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine. Zapadni mediji su uglavnom izveštavali da je došlo do malih promena u stavu Rusije o okončanju sukoba od Trampovog sastanka s Putinom na Aljasci u avgustu, koji nije rezultirao prekidom vatre. Tramp je rekao da i dalje ne vidi da je Rusija spremna da prekine borbe, mada i dalje želi da se u Budimpešti održi mirovni samit kada se ispune uslovi za takav sastanak. "Osnovni spor sa Rusijom je što ne želi da zaustavi rat u Ukrajini", rekao je Tramp. Tramp i Orban su se saglasili da vide moguć kraj skoro četvorogodišnjeg sukoba u "bliskoj" budućnosti, a mađarski lider, koji je najveći saveznik Rusije u EU, rekao je da će Trampu predstaviti ideje o tome kako da se okonča rat. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da će njegova zemlja podržati samit Trampa i Putina u Budimpešti, ali samo ako bi to približilo mir. Zelenski je takođe rekao da će Ukrajina pronaći način da okonča izvoz ruskih energenata u Evropu, rekavši da je to dobar znak da su "SAD zainteresovane za to". "Rusija mora da ima gubitke od rata, a njen najveći gubitak je kada ne može da trguje energetskim resursima", dodao je Zelenski.

Više osoba uhapšeno je u Srbiji i Bosni i Hercegovini koje su povezane sa slučajem "ubačenih snajperista", saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije 7. novembra, pošto je predsednik Srbije Aleksandar Vučić ranije ove nedelje rekao da se traga za snajperistima. MUP navodi da su osobe povezane s tim slučajem uhapšene na više lokacija u predstonici Srbije Beogradu, Zvorniku i Banjaluci, gradovima u bh. entitetu Republika Srpska. U saopštenju se navodi da je hapšenje izvršeno u okviru zajedničkih aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Bezbednosno-informativne agencije, a da se nastavlja rad na ovom slučaju. Policija nije objavila inicijale i identitet lica koja su uhapšena. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 3. novembra za TV Prva da je u Srbiji prethodnih dana i nedelja bilo različitih bezbednosno-obaveštajnih podataka "koji nisu naivni" da su u Beograd stigla "dvojica snajperista". "Tri dana ne možemo da ih pronađemo. Ko su mete, videćemo. Znamo da su stigli, znamo odakle novac, verujem da će nadležne službe uspeti to da reše. To im je jedini način, moju volju ne mogu da pokolebaju, da me pobede ne mogu", rekao je tada Vučić.