Najmanje šest ljudi je ubijeno u Kijevu u ruskom napadu raketama i dronovima tokom noći, naveo je gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko u utorak na Telegramu. On je dodao da je najmanje devet ljudi povređeno. Vlasti u Kijevu saopštile su da je posle noćnog ruskog napada ograničeno snabdevanje grejanjem u delu grada. "Rusi namerno ciljaju civilnu infrastrukturu i stambene objekte. Ciničan teror", naveo je na Telegramu šef kijevske vojne administracije Timur Tkačenko. Rusija je izvela novi vazdušni napad na Kijev dok traju razgovori o američkom mirovnom predlogu za Ukrajinu od 28 tačaka, nastavljajući udare skoro svake noći raketama i dronovima na ukrajinske stambene, komercijalne i infrastrukturne objekte. Kremlj negira da napada civilna područja uprkos široko rasprostranjenim napadima na takva područja. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u ponedeljak da su ukrajinski pregovarači otišli Ženeve posle razgovora s predstavnicima SAD o predlozima za okončanje rata s Rusijom. Plan koji su prvobitno predstavile SAD, u čijem sastavljanju nisu učestvovali Ukrajina i evropski predstavnici, pristalice Kijeva kritikovale su kao previše naklonjen Rusiji. Dve strane su navele da su razgovori u švajcarskom gradu pokazali "značajan napredak" ka okončanju rata i doveli do "ažuriranog i poboljšanog" okvira koji bi "u potpunosti potvrdio“ suverenitet ratom razorene zemlje i doneo pravedan mir. One su navele da će "nastaviti intenzivan rad na zajedničkim predlozima u narednim danima" i "ostati u bliskom kontaktu s evropskim partnerima kako proces napreduje". Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) izjavio je za RSE da je američki mirovni predlog pomogao da se Kijev i Vašington zbliže na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. Plan, koji je procureo u nekoliko medija, uključujući RSE, krajem prošle nedelje je izazvao uzbunu u nekoliko evropskih prestonica, kao i u Kijevu, dok su ga neki nazvali "listom želja" Kremlja. Uslovi plana zahtevaju velike ustupke od Kijeva i čini se da odražavaju mnoge zahteve Kremlja – uključujući predaju ukrajinskih oblasti Donjecka i Luganska – poznatih kao Donbas – i Krima, zajedno s postavljanjem ograničenja na veličinu ukrajinske vojske. Predlog bi takođe omogućio Moskvi da se vrati u Grupu sedam vodećih industrijalizovanih zemalja, kao i postepeno ublažavanje zapadnih sankcija Kremlju. Kad je predlog procurio, evropske diplomate su požurile da sastave kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev. Izvor: Reuters

U Bosni i Hercegovini se 25. novembra obilježava Dan državnosti u znak sjećanja na zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Tada je, između ostalog, u rezoluciji izrečena poznata krilatica da BiH "nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska". U entitetu Federacija BiH je to neradni dan, a u entitetu Republika Srpska radni. Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou. Na snazi su dva entitetska zakona, te zakon o praznicima u Brčko distriktu BiH, kao posebnoj teritorijalnoj jedinici, koji se međusobno razlikuju. Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada (1. maj) se, po tri važeća zakona, praznuju u cijeloj zemlji. Zakon o praznicima entiteta Republike Srpske, pored ostalog, ne prepoznaje Dan državnosti BiH i vlasti tog entiteta ga ne obilježavaju 25. novembra. Predstavnici vlasti u tom entitetu smatraju da BiH nije nastala 25. novembra 1943. godine, već 21. novembra 1995. godine, na dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma što je praznik u Republici Srpskoj.

Više stotina ljudi okupilo se u ponedeljak na protestu podrške televiziji N1 kod šatorskog naselja u centru Beograda, takozvanom "Ćacilendu" gde je ekipa tog regionalnog medija napadnuta prošle nedelje. Na skup podrške pozvala su novinarska udruženja na mestu gde se desio napad, nedaleko od Narodne skupštine Srbije. Tokom skupa je došlo i do tenzija kada je došla grupa koja je nosila transparente sa porukama podrške provladinim medijima. Oni su s parolama poput "Hvala na podršci, novinarke Informera" prošetali kroz učesnike protesta i dočekani su zvižducima. Transparente su nosili predsednica novoosnovanog medijskog udruženja Asocijacija novinara Srbije Ivana Vučićević, direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i drugi. Oni se povukli posle oko pola sata. Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Asocijacija medija, Asocijacija onlajn medija (AOM), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), Poslovno udruženje Asocijacija lokalnih i nezavisnih medija Lokal Pres, Slavko Ćuruvija fondacija i GS KUM Nezavisnost, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) pozvali su na skup podrške N1, kao i sa svim novinarima koji su u proteklom periodu bili meta napada dok su izveštavali u javnom interesu. Televizija N1 prošle nedelje je saopštila da je jedan muškarac napao njenu ekipu koja je snimala prostor nedaleko od Skupštine Srbije i šatorskog naselja u kom se nalaze pristalice vlasti. "Prišao je našoj ekipi i tražio da ne snimaju. Nakon toga uzeo je kameru i više puta je bacio na asfalt", objavio je N1, navodeći da pripadnici policije koji su stajali u blizini nisu reagovali na incident, već da su prišli tek na poziv novinarke televizije. Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je policiji hitno preduzimanje radnji u cilju utvrđivanja identiteta napadača na ekipu televizije N1 koji se dogodio kod "Ćacilenda". Programski direktor N1 Igor Božić izjavio je nakon incidenta da "postoje indicije" da je u pitanju osoba koja je osuđena na petnaest godina zatvora zbog ubistva. Podaci koje je Božić naveo i izveštaji televizije N1 sugerišu da je reč je o Vladanu Sretenoviću koga je Radio Slobodna Evropa (RSE) 2. novembra identifikovao kao jednog od redara na ulazu u "Ćacilend". Od početka godine do kraja oktobra, Nezavisno udruženje novinara Srbije zabeležilo je više od 280 incidenata usmerenih protiv novinara u Srbiji. Broj napada na novinare poklopio se masovnim protestima koje predvode studenti u blokadi zahtevajući odgovornost za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom sadu 1. novembra prošle godine kada je poginulo 16 ljudi. Novinari su suočeni i s napadima predstavnika vlasti i provladinih medija, ali i s policijskim pendrecima i suzavcem. Uprkos prijavama policiji, za sada nije poznato da je rasvetljen ijedan od slučajeva policijske sile protiv novinara, niti da su napadači kažnjeni.

Ukrajinski pregovarači su otišli Ženeve posle razgovora s predstavnicima SAD o predlozima za okončanje rata s Rusijom, izjavio je u ponedeljak predsednik Volodimir Zelenski, dok se i dalje postavljaju pitanja o tome da li bi sporazum mogao biti postignut Dana zahvalnosti, roka koji je postavio američki predsednik Donald Tramp (Trump). "Očekujem večeras puni izveštaj o napretku razgovora u Ženevi i glavnim naglascima naših partnera", naveo je Zelenski na društvenim mrežama. "Na osnovu tih izveštaja, odredićemo sledeće korake i vremenski okvir. Nastavićemo koordinaciju s Evropom i drugim partnerima širom sveta", dodao je on, ne iznoseći detalje. Dve strane su navele da su razgovori u švajcarskom gradu pokazali "značajan napredak" ka okončanju rata i doveli do "ažuriranog i poboljšanog" okvira koji bi "u potpunosti potvrdio“ suverenitet ratom razorene zemlje i doneo pravedan mir. Saopštenje iz Vašingtona u nedelju nije pružilo konkretne informacije niti detalje o tome koje su izmene napravljene u mirovnom planu od 28 tačaka koji je predložio Tramp, a koji su pristalice Kijeva kritikovale kao previše naklonjen Rusiji. "Razgovori su bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, podvlačeći zajedničku posvećenost postizanju pravednog i trajnog mira", navodi se u zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine. "Potvrdili su da svaki budući sporazum mora u potpunosti podržati suverenitet Ukrajine i doneti održivi i pravedan mir. Kao rezultat diskusija, strane su sastavile ažurirani i poboljšani mirovni okvir", dodaje se, bez navođenja detalja. Sam Tramp zasad se nije oglasio, dok je nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Mertz), posle konsultacija s liderima Evropske unije, izgleda naznačio da je malo verovatno da će biti ispunjen rok do 27. novembra koji je Tramp postavio da Ukrajina prihvati plan. "To je naporan proces", rekao je Merc posle diskusija na marginama samita Evropske unije i Afričke unije u glavnom gradu Angole, Luandi, dodajući da će "u najboljem slučaju ove nedelje biti manjih koraka napred". "Sledeći korak mora biti: Rusija mora sesti za pregovarački sto... I ako je to moguće, onda će se svaki trud isplatiti", dodao je on. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedeljak novinarima u Moskvi 24. novembra da Rusija još nije dobila nikakve informacije od Vašingtona o razgovorima. "Još nismo videli nikakav plan. Pročitali smo saopštenje izdato posle razgovora u Ženevi. Uneti su određeni amandmani na tekst koji smo ranije videli. Čekamo. Čini se da se dijalog tamo nastavlja, neki kontakti će se nastaviti. Još jednom, zasad nismo dobili ništa zvanično", rekao je Peskov. Zajedno s evropskim saveznicima Ukrajine, mnogi američki kongresmeni – uključujući i neke republikance – napali su prvobitni predlog, uz ocene nekih da je to "lista želja" Kremlja. U saopštenju Bele kuće se navodi da je „ukrajinska delegacija potvrdila da su sve njihove glavne brige – bezbednosne garancije, dugoročni ekonomski razvoj, zaštita infrastrukture, sloboda plovidbe i politički suverenitet – temeljno razmotrene tokom sastanka". Sastanak Zelenskog i Trampa?Više zapadnih novinskih agencija pozivalo se na neimenovane izvore koji kažu da su američki i ukrajinski zvaničnici razgovarali o potencijalnoj poseti Zelenskog Vašingtonu – već ove nedelje – kako bi razgovarao s Trampom. Rojters (Reuters) je citirao jedan izvor koji je rekao da će se razgovori fokusirati na najosetljivija pitanja u mirovnom planu od 28 tačaka koji je predložio Tramp – kao što je mogućnost ukrajinskih teritorijalnih ustupaka Rusiji. Originalni plan nije zvanično objavljen, ali je procureo i mediji su ga objavili. Uslovi plan zahtevaju velike ustupke od Kijeva i izgleda da odražavaju mnoge zahteve Kremlja – uključujući predaju ukrajinske Donjecke i Luganske oblasti – poznate kao Donbas – i Krima, zajedno s ograničavanjem veličine ukrajinske vojske. Od Kijeva bi se takođe zahtevalo da uspostavi ustavnu zabranu pridruživanja NATO-u, dok bi se ograničenja postavila samom zapadnom vojnom savezu u vezi sa stacioniranjem njegovih trupa. Finansijske sankcije Moskvi bi takođe bile ublažene prema planu. Zauzvrat, Ukrajina bi dobila neki oblik "bezbednosnih garancija", pre svega od SAD, bilo bi joj dozvoljeno da uđe u Evropsku uniju i dobila bi neke finansijske beneficije. Rusija bi takođe morala da se povuče s nekih ukrajinskih područja koja trenutno okupira. Posle otpora američkih kongresmena i saveznika iz inostranstva, Tramp je ostavio otvorenu mogućnost za izmenu plana. Detalji evropskog planaNemačka novinska agencija DPA prenela je da alternativni evropski plan ne bi zahtevao od Ukrajine da ustupi teritoriju koju još kontroliše i da bi postavio veći limit na veličinu njenih oružanih snaga – na 800.000 vojnika, umesto ograničenja od 600.000 u američkom predlogu. Ukrajina bi takođe dobila snažne bezbednosne garancije. Takođe, članstvo Ukrajine u NATO-u ne bi bilo eksplicitno isključeno, a Rusiji ne bi bila data opšta amnestija za ratne zločine, objavila je DPA, ne navodeći svoje izvore. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdogan) rekao je da će u ponedeljak telefonom razgovarati s ruskim kolegom Vladimirom Putinom o mirovnim naporima u Ukrajini. Višestruke žrtve u HarkivuU međuvremenu, dok su pregovori bili u toku u Ženevi, ubijanje se nastavilo u ratu koji se približava svojoj četvorogodišnjoj granici. Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je Rusija u nedelju izvela "masovni" napad dronovima na Harkiv, u kojem su poginule najmanje četiri osobe, dok je 17 drugih povređeno. Rusija skoro svake noći izvodi napade raketama i dronovima na ukrajinske stambene, komercijalne i infrastrukturne objekte. Kremlj negira da napada civilna područja uprkos široko rasprostranjenim napadima na takva područja. Ruski napadi na energetsku infrastrukturu ostavili su milione ljudi bez grejanja ili struje satima svakog dana. Kopnena ofanziva na istoku Ukrajine takođe je povećala pritisak na Kijev dok pokušava da pregovara o mirovnim uslovima. Ukrajina je odgovorila lansiranjem dronova na energetske i druge objekte unutar Rusije za koje Kijev tvrdi da se koriste za pokretanje napada na ukrajinske gradove. U Rusiji su takođe zabeleženi nestanci struje, dok je njena ekonomija teško oštećena zbog ratnih izdataka i zapadnih sankcija. Izvori: Reuters, dpa

Republikanski kongresmen Mike Turner i demokrata Donald Norcross održali su 24. novembra u Prištini odvojene sastanke s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i vršiteljem dužnosti premijera Albinom Kurtijem (Aljbin Kurti), te razgovarali o produbljivanju saradnje dvije zemlje u raznim oblastima. Osmani je u izjavi za medije rekla da oba kongresmena već dugo podržavaju Kosovo. "Kao doprinos miru u regiji imamo ovu posjetu koja uključuje gotovo cijelu regiju, kako bismo vidjeli kako možemo nastaviti saradnju u korist mira i stabilnosti. Stoga su to bila pitanja o kojima smo razgovarali, bilateralna saradnja Kosova i SAD-a, razvoj događaja u sektoru sigurnosti i odbrane, naše usklađivanje s NATO-om, sigurnosni izazovi s kojima se suočavamo i kako možemo još više koordinirati sa SAD-om kako bismo imali što uspješniju integraciju srpske zajednice unutar Kosova", rekla je predsjednica Kosova. Osmani je zamoljena da prokomentariše izjavu koju je lokalnim medijima na Kosovu dao bivši američki izaslanik za Zapadni Balkan Philip Reeker, koji je pozvao da zemlja ima vladu koja sarađuje sa SAD-om. "Nikada nije bilo i nikada neće biti antiameričke vlade na Kosovu", rekla je Osmani, naglašavajući da Kosovo ima najviše proameričkog naroda na svijetu i "svaka kosovska vlada dolazi od istog ovog naroda". "Dakle, ne može biti razlika između ljudi koji stvaraju Vladu i Vlade, sve dok svaka Vlada ima svoje metode, strategije, način na koji radi sa partnerima i kako su radili i kako će raditi u budućnosti. Predlažem da pitanja uputite Vladi", rekla je Osmani. Dodala je da SAD vidi kao egzistencijalnog partnera u razvoju Kosova, u zaštiti slobode i nezavisnosti i u prevazilaženju sigurnosnih izazova. "Oni su nezamjenjivi partneri za našu sigurnost, naš napredak u evroatlantskim integracijama, stoga je neophodno da imamo punu koordinaciju", kazala je Osmani. U međuvremenu, nakon sastanka kongresmena s Kurtijem, njegov ured je saopštio da se razgovor s američkom delegacijom fokusirao na saradnju u oblasti odbrane. Nedavno je Kosovo primilo određenu vojnu opremu koju je kupilo od SAD-a, uključujući dronove i oklopna vozila. Država je takođe naručila protivtenkovske sisteme Javelin, a potpisala je i Sporazum o komunikacijskoj interoperabilnosti i sigurnosti (CISMOA), ključni dokument koji omogućava sigurnu razmjenu informacija i povećanu interoperabilnost između dvije snage. "Pored ulaganja u odbranu, (vršilac dužnosti) premijera izjavio je da Kosovo ostaje čvrsto u svojoj evroatlantskoj orijentaciji i svom cilju članstva u NATO-u i EU, ne samo kao korisnik sigurnosnog kišobrana, već i kao doprinos miru i sigurnosti na evropskom kontinentu", navodi se u saopštenju Kurtijevog ureda. Kurti je s američkom delegacijom razgovarao i o mogućnostima saradnje u oblasti energetike i tehnologije te u drugim projektima koji se očekuju da će biti provedeni, poput onih u željezničkom transportu. Dvojica američkih kongresmena posjetila su Kosovo u okviru regionalne turneje. Dan ranije posjetili su Srbiju, gdje su se sastali sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Osnovno tužilaštvo u Prištini saopštilo je da je uhapšena osoba osumnjičena za napad sjekirom na svoju suprugu u Donjem Gadimlju, Lipljan, 24. novembra. "Incident je klasifikovan kao 'pokušaj teškog ubistva'. Nakon intenzivne istrage, osumnjičeni K.E. je uhapšen oko 12.30", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Kaltrina Šalja (Shala), portparolka Osnovnog tužilaštva u Prištini. Policija je prethodno potvrdila slučaj, rekavši da traga za osumnjičenim, dok je za žrtvu navedeno da je poslana u Hitnu pomoć. Žrtva je zbrinuta na Hitnoj pomoći Univerzitetskog kliničkog centra Kosova, a zvaničnici su lokalnim medijima rekli da je njeno stanje stabilno. Kako prijaviti nasilje na Kosovu?Mreža žena Kosova izrazila je zabrinutost zbog slučaja, rekavši da je ženu "brutalno napadao sjekirom bivši suprug, uprkos činjenici da je protiv njega imala aktivnu zaštitnu naredbu". "Ovaj slučaj još jednom pokazuje da nedostatak pune provedbe zaštitnih naredbi i dalje ugrožava živote žena na Kosovu, ne pružajući im zaštitu na koju imaju zakonsko pravo", saopštila je Mreža žena Kosova. Ova mreža je zatražila od suda da donese odluku o postavljanju elektronske narukvice za praćenje, izricanju zasluženih kazni i ubrzanju postupaka u slučajevima nasilja u porodici "i da ne dozvoli toleranciju prema počiniocima". "Nasilje nad ženama je zločin i mora se tretirati kao nacionalna vanredna situacija. Nijedna žena ne bi trebala živjeti u strahu, a nijedna zaštitna naredba ne bi trebala ostati na papiru", saopštila je Mreža žena Kosova, organizacija koja pruža besplatne pravne savjete i pomoć svim žrtvama nasilja zasnovanog na spolu. Organizacije i institucije za ljudska prava često su izražavale zabrinutost zbog nasilja nad ženama, jer je Kosovo posljednjih godina zabilježilo porast slučajeva nasilja u porodici. Prema podacima Policije Kosova, u 2024. godini prijavljeno je 2.959 slučajeva nasilja u porodici, u poređenju sa 2.460 slučajeva u 2023. godini. U velikoj većini njih, žrtve su žene. Žene su nekoliko puta protestovale na Kosovu tražeći veću sigurnost za sebe. Od 2010. do marta 2025. godine, na Kosovu je ubijeno 59 žena. U većini slučajeva, počinioci ovih zločina bili su njihovi muževi ili bivši muževi. U septembru 2020. godine, Kosovo je usvojilo Istanbulsku konvenciju, koju je sastavilo Vijeće Evrope kao instrument koji obavezuje države da se bore protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Međutim, organizacije koje se bave pravima žena često su kritikovale pravosudne institucije, rekavši da "blage kazne" "ohrabruju" počinitelje ovih zločina.

Trgovinski pregovori Evropske unije (EU) i SAD napreduju, ali predstoji još posla na aspektima kao što su tarife na čelik, izjavio je 24. novembra šef EU za trgovinu Maroš Šefčovič. Ministri trgovine EU u Briselu će sa američkim kolegama, ministrom trgovine Howardom Lutnickom i trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom razgovarati o spornim trgovinskim odnosima. Razgovori s američkim kolegama obuhvatiće i kritične materijale i sirovine, rekao je Šefčovič novinarima. U središtu razgovora je provedba sporazuma o carinama između SAD-a i EU postignutog u julu, kao i globalna pitanja poput prekomjernog kapaciteta i protekcionizma, prenosi Dpa. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump složili su se ljetos da će se osnovna tarifa od 15 posto primjenjivati na većinu uvoza EU u SAD. Evropska unija (EU) i SAD su 20. avgusta objavile zajedničku izjavu u kojoj navode da će američka sveobuhvatna carinska stopa biti maksimalno 15 odsto za veliku većinu izvoza iz EU, uključujući strateške sektore kao što su automobili, farmaceutski proizvodi, poluprovodnici i drvo. Od 1. septembra za neke grupe proizvoda primenjuje se poseban režim, odnosno samo carine utvrđene prema načelu najpovlaštenije nacije. To uključuje nedostupne prirodne resurse, avione i dijelove aviona, generičke farmaceutske proizvode i njihove sastojke i kemijske prekursore. Vašington je prethodno prijetio uvođenjem mnogo većih tarifa. Zauzvrat, EU je dala nekoliko ustupaka, uključujući obećanje da će do kraja Trumpovog mandata kupiti američku energiju u vrijednosti od 750 milijardi dolara i druga velika ulaganja. Međutim, neki detalji sporazuma i njihova provedba još uvijek nisu jasni. EU je takođe zabrinuta zbog posljedica restriktivne trgovinske politike Vašingtona pod Trumpovom administracijom. Postoji zabrinutost da bi američke tarife na robu iz drugih regija mogle dovesti do toga da se globalni prekomjerni kapaciteti prodaju EU po dampinškim cijenama umjesto SAD-u, što bi dovelo do dodatnog pritiska na evropske ekonomije.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ažurirala je u ponedjeljak ujutro, 24. novembra preliminarne rezultate izbora za predsjednika Republike Srpske, prema kojima se smanjila razlika između pobjednika Siniše Karana iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u odnosu na Branka Blanušu. Za Karana je glasalo 217.324 birača, što je 50,30 posto, dok je kandidat Branko Blanuša iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) dobio 208.955 glasova, odnosno 48,37 posto. Razlika između dva kanditata je trenutno tek 8.369 glasova. CIK BiH ove rezultate temelji na obrađenih 439.897, odnosno 99,72 posto obrađenih glasačkih listića. Od toga broja, nevažećih je 7.862 glasačka listića Opozicijska Srpska demokratska stranka (SDS) je odbacila brojke SNSD-a, tvrdeći da postoje odstupanja u "nekoliko stotina glasova" u korist svog kandidata. Vršitelj dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović rekao je da će pričekati službene rezultate na koje su najavili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji i Sudu BiH. "Ovi izbori se ne završavaju večeras, nego tek nakon što se ponove u Doboju, Zvorniku i Laktašima", kazao je kandidat SDS-a Branko Blanuša, ponavljajući tvrdnju opozicije da su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske "pokradeni". Branko Blanuša, kandidat Srpske demokratske stranke je u nedjelju navečer 23. novembra rekao da se glasanje mora ponoviti u Doboju, Zvorniku i Laktašima, navodeći navodne nepravilnosti. Novoizabrani predsjednik RS-a ostat će na funkciji do oktobra 2026., kada bi se u cijeloj Bosni i Hercegovini trebali održati opći izbori na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Prijevremeni izbori u RS-u su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Godinu zatvorske kazne je otkupio za oko 18.000 eura, ali mu je ostala šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta do izbora novog predsjednika. Iako je Dodik pozivao na bojkot izbora, na koncu je SNSD kandidirao Karana koji je dugogodišnji ministar u Vladi Republike Srpske i Dodikov pravni savjetnik. S Dodikom je donedavno bio i na američkoj "crnoj listi".

Siniša Karan, kandidat vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobjednik je prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, prema prvim preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Karan je osvojio 200.116 glasova, odnosno 50,89 posto, dok je opozicijski kandidat Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke (SDS) dobio 188.010 glasova, odnosno 47,81 posto, saopćio je CIK u nedjelju navečer. Ostali kandidati osvojili su otprilike po 1.000 glasova. CIK je saopćio da su rezultati temeljeni na 2.008 obrađenih biračkih mjesta ili 92,79 posto od ukupno 2.164, a konačno prebrojavanje očekuje se u roku od pet dana. Glasala su 443,472 birača ili 35,78 posto od 1.264.364 koliko je registrirano Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je smijenjen s dužnosti u avgustu nakon što je osuđen za neprovođenje odluka međunarodnog visokog predstavnika, rekao je da će Karan na kraju imati "12.000 do 13.000 glasova prednosti". "Karana će imati od 12.000 do 13.000 hiljada glasova više", kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je u avgustu smijenjen s pozicije predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dodik je ponovio svoje optužbe protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta i zapadnih veleposlanstava, rekavši da birači "nisu željeli ove izbore". "Sada imaju dva Dodika", dodao je i najavio da će se "Republika Srpska sad baviti svojim repozicioniranjem i tražiti da joj se vrate sve njene nadležnosti koje smo dobili u Daytonskom mirovnom sporazumu". Karan je kazao da je "srpski narod dao odlučan odgovor stranom okupatoru, a institucijama Republike Srpske veliku moć". Opozicijska Srpska demokratska stranka (SDS) je odbacila brojke SNSD-a, tvrdeći da postoje odstupanja u "nekoliko stotina glasova" u korist svog kandidata. Vršitelj dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović rekao je da će pričekati službene rezultate na koje su najavili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji i Sudu BiH. "Ovi izbori se ne završavaju večeras, nego tek nakon što se ponove u Doboju, Zvorniku i Laktašima", kazao je kandidat SDS-a Branko Blanuša, ponavljajući tvrdnju opozicije da su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske "pokradeni". Blanuša je rekao da se glasanje mora ponoviti u Doboju, Zvorniku i Laktašima, navodeći navodne nepravilnosti. Novoizabrani predsjednik RS-a ostat će na funkciji do oktobra 2026., kada bi se u cijeloj Bosni i Hercegovini trebali održati opći izbori na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Prijevremeni izbori u RS-u su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Godinu zatvorske kazne je otkupio za oko 18.000 eura, ali mu je ostala šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta do izbora novog predsjednika. Iako je Dodik pozivao na bojkot izbora, na koncu je SNSD kandidirao Karana koji je dugogodišnji ministar u Vladi Republike Srpske i Dodikov pravni savjetnik. S Dodikom je donedavno bio i na američkoj "crnoj listi".

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić preneo je kongresmenima dve američke savezne države, Ohajo i Nju Džersi da je za Srbiju "veoma značajno pitanje funkcionisanja Naftne industrije Srbije (NIS) i "izrazio uverenje da će se to pitanje uskoro rešiti". Vučić je to objavio 23. novembra na mreži Instagram nakon sastanka sa kongresmenima, republikancem Majklom Tarnerom (Michael Turner) i demokratom Donaldom Norkrosom (Norcross). "U sadržajnom i otvorenom razgovoru, izrazili smo spremnost da dodatno jačamo veze i sveukupnu saradnju između Srbije i Sjedinjenih Američkih država (SAD), kao i da nastavimo dijalog po svim pitanjima od obostranog interesa", napisao je Vučić na Instagramu. SAD su NIS u većinskom ruskom vlasništvu na listu sankcionisanih kompanija stavile u januaru, a primena sankcija je, nakon višemesečnog odlaganja, otpočela 9. oktobra. Američka administracija traži izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a kako bi sankcije sa nacionalne naftne kompanije Srbije bile skinute. Sankcije Sjedinjenih Država usmerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija. Za sad navodno postoje tri zainteresovana kupca za NIS kojoj su SAD uvele sankcije zbog njenog većinskog ruskog vlasništva. Nije poznato o kojim kompanijama je reč, a sa kim se pregovara, za Radio Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili ni NIS, ni većinski vlasnik ruska državna kompanija Gasprom njeft. Srbija više od četvrt veka zavisi od ruskih energenata, a saradnju sa tom državom je nastavila i nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.