Raspoređenost političkih stranaka u 38 opština na Kosovu postala je jasna nakon što je 9. novembra održan drugi krug izbora za gradonačelnike u 18 opština. U prvom krugu izbora, održanom 12. oktobra, gradonačelnici su izabrani u 20 opština. Na osnovu preliminarnih podataka Centralne izborne komisije (CIK) od 9. novembra, rezultati su sljedeći: Demokratski savez Kosova (LDK): Priština, Peć, Dragaš, Vitina, JunikSamoopredjeljenje (LVV): Kosovo Polje, Gnjilane i ObilićAlijansa za budućnost Kosova (AAK): Đakovica, Suva Reka, Klina i OrahovacDemokratska partija Kosova (PDK): Prizren, Vučitrn, KačanikSRPSKA LISTA: KlokotTurska stranka KDTP: MamušaRezultati CIK-a ne uključuju glasove putem pošte i glasove osoba sa posebnim potrebama. U prvom krugu - 12. oktobra - rezultati su bili sljedeći: LVV: Kamenica, Podujevo i ŠtimljePDK: Srbica, Uroševac, Elez HaniLDK: Istok i LipljanAAK: DečaneSRPSKA LISTA: Leposavić, Novo Brdo, Štrpce, Zubin Potok, Zvečan, Gračanica, Ranilug, Parteš i Severna Mitrovica.INICIJATIVA: MališevoU Glogovcu je pobijedila inicijativa Ramiza Lladrovcija.Izlaznost u prvom krugu bila je preko 40 posto, dok je u drugom krugu preko 32 posto. Oba procesa su protekla bez većih incidenata.

Generalni direktor BBC-a Tim Davie i izvršna direktorica Newsa Deborah Turness podnijeli su ostavke nakon kritika da je dokumentarac Panorama obmanuo gledaoce montiranjem govora američkog predsjednika Donalda Trumpa, objavila je britanska medijska kuća 9. novembra. Ostavka dolazi nakon što je Telegraph objavio detalje iz procurjelog internog memoranduma BBC-a u kojem se sugerira da je program montirao dva dijela Trumpovog govora zajedno, tako da se činilo da on eksplicitno podstiče nerede na Capitol Hillu u januaru 2021. godine. "Sveukupno, BBC dobro radi, ali je napravljeno nekoliko grešaka i kao generalna direktorica moram preuzeti krajnju odgovornost", navela je Deborah Turness u objavi. Turness je rekla da je "kontroverza koja je u toku" oko dokumentarca Panorama "došla do faze u kojoj nanosi štetu BBC-u". "Krivica je na meni", dodala je. Daviejev odlazak nakon pet godina na mjestu šefa uslijedio je nakon drugih odvojenih kontroverzi BBC-a posljednjih mjeseci, uključujući i izvještavanje o Glastonburyju. On i Turness već su bili pod pritiskom zbog niza pitanja, uključujući dokumentarac Gaza: Kako preživjeti ratnu zonu, gdje BBC nije otkrio da je narator sin zvaničnika Hamasa. Ministrica kulture Lisa Nandy pozdravila je Daviejevu ostavku i zahvalila mu se na vođenju BBC-a tokom perioda "značajnih promjena". Još nema informacija o tome kada će biti imenovan novi generalni direktor. Donald Trump u reakciji na ostavke nazvao je Daviea i Turness korumpiranim "novinarima". "NAJBOLJI ljudi u BBC-u, uključujući TIMA DAVIEJA, ŠEFA, svi daju otkaz/OTPUŠTENI su jer su uhvaćeni u 'falsificiranju' mog vrlo dobrog (SAVRŠENOG!) govora od 6. januara. Hvala The Telegraphu što je razotkrio ove korumpirane 'novinare'. To su vrlo nepošteni ljudi koji su pokušali stati na vagu predsjedničkih izbora. Uz sve ostalo, oni su iz strane zemlje, one koju mnogi smatraju našim saveznikom broj jedan. Kakva strašna stvar za demokratiju!", napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social. Prije nego je Trump reagirao, portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt objavila je samo dvije riječi na mreži X kao odgovor na ostavke Tima Davieja i Deborah Turness, uz dva isječka iz novinskih članaka jedan pored drugog. Na prvom piše "pucanj" iznad naslova u Telegraphu: "Trump ide u rat s 'lažnim vijestima', navodi BBC". Na drugom stoji "progonitelj" iznad naslova članka BBC Newsa u kojem se najavljuje ostavka Tima Davieja. Ranije ove sedmice, Leavitt je nazvala BBC "100 posto lažnim vijestima" kao odgovor na dokumentarac Panorama koji je obmanuo gledatelje uređivanjem govora američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ukrajinski tužioci naredili su hapšenje komandanta bataljona nakon što je ruski zračni napad početkom mjeseca pogodio trupe na svečanom okupljanju, usmrtivši najmanje 19 ljudi. Incident, koji se dogodio 1. novembra, jedan je od nekoliko posljednjih godina gdje su oficiri održavali okupljanja ili ceremonije koje su potom bile meta napada Rusije. U saopštenju objavljenom 8. novembra, Ured glavnog tužioca navodi da je komandant jedinice dronova organizovao ceremoniju na lokaciji u Dnjepropetrovskoj oblasti, naredivši vojnicima da prisustvuju. Prisustvovali su i rođaci. Rusija je zatim napala događaj dronovima i dvije balističke rakete, ubivši 12 vojnika i sedam civila, rekli su tužioci. Još 36 vojnika je ranjeno. Oficir je optužen za nemar i naređeno mu je da bude zadržan u pritvoru, rekli su zvaničnici. Ukrajinski komandanti su nastojali zabraniti takva javna okupljanja, posebno nakon široko rasprostranjenog negodovanja nakon sličnog incidenta u novembru 2023. godine, u kojem je ubijeno 19 vojnika.

Berlin, nekada podijeljeni grad koji je bio simbol Hladnog rata, obilježio je pad zida prije 36 godina, komemorativnom ceremonijom 9. novembra u Bernauer Strasse, ulici koja je podijeljena na dva dijela kada je Berlinski zid podignut 1961. godine. "Hrabri građani, sa svojom željom za slobodom i jedinstvom, srušili su Berlinski zid", rekao je gradonačelnik Berlina Kai Wegner u nedjelji na obilježavanju pada zida koji se dogodio 9. novembra 1989. godine. Axel Klausmeier, direktor Fondacije Berlinski zid, rekao je da nas "sjećanje na događaje u jesen 1989. obavezuje da preuzmemo odgovornost". Tokom posjete memorijalnom mjestu na zidu obilježenom ružama, Klausmeier je rekao da to obavezuje ljude da praktikuju toleranciju, brane demokratiju, slobodu i ljudska prava i da promoviraju san o mirnom suživotu. Berlinski zid je 28 godina dijelio grad na Istok i Zapad. U jesen 1989. godine, masovne demonstracije su stavile rukovodstvo bivše Istočne Njemačke pod takav pritisak da je 9. novembra otvorilo zatvorene granice za putovanja svojih građana. Desetine hiljada ljudi prešle su iz Istočnog u Zapadni Berlin te večeri. Kao rezultat toga, pala je i unutrašnja njemačka granica koja je razdvajala Istočnu od Zapadne Njemačke. Berlin sada prvi put obilježava godišnjicu Sedmicom slobode u Berlinu - oko 130 konferencija, kulturnih događaja i razgovora sa očevidcima na 80 lokacija do 15. novembra. Na otvaranju, nazvanom Svjetski kongres slobode, bilo je oko 200 disidenata iz više od 50 autokratski upravljanih država. Gradonačelnik Berlina Wegner je na otvaranju rekao da historija Berlina pokazuje da se želja za slobodom i demokratijom ne može potisnuti. Izvor Dpa

Na poziv studenata u blokadi, u Novom Sadu je 9. novembra održan protest podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću zbog, kako su naveli, "represije vlasti" nad njim. "Milomir Jaćimović je uvek stajao uz nas, vreme je da i mi stanemo uz njega", poručili su studenti. Nakon okupljanja, građani su se uputili u šetnju do raskrsnice kod Železničke stanice, gde su blokirali Međumesnu autobusku stanicu, prenosi Beta. Prevoznik Jaćimović poznat u javnosti po tome što besplatno prevozi studente na proteste širom države. Od tada je više put privođen, izdate su mu brojne kazne i oduzeti autobusi. Time mu je, kako je rekao, onemogućeno da radi i zarađuje za život. Najavio je da će zajedno sa svojim sinom u ponedeljak 10. novembra započeti štrajk glađu, zahtevajući da mu budu vraćeni autobusi za prevoz putnika. "Nemam više drugog izbora, autobusi su mi uzeti, kazne su mi ispisane milionske", rekao je Jaćimović za N1 televiziju tokom protesta. "Ja i kad bih prodao sve, pitanje je da li bih imao da platim sve kazne koji su mi ispisane", dodao je. Jaćimović je priveden u petak, 7. novembra u Žablju, zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, nakon što je autobusom iz svog voznog parka blokirao prilaz zgradi Opštine i pravio buku u znak protesta, jer policija odbija da mu vrati zaplenjene autobuse. Dva dana pre toga, 5. novembra, njemu su oduzeta dva vozila, autobus i minibus, piše Beta. Prvo vozilo policija mu je oduzela zbog navodnog tehničkog kvara, neispravnog levog svetla i gornjeg brisača, dok mu je istog dana oduzet i minibus kojim je prevozio putnike na protest u Beograd. Duže od godinu dana u Srbiji traju antivladini protesti. Predvode ih studenti, koji su blokirali fakultete širom zemlje. Ključni zahtev koji su postavili pred vlast je utvrđivanje političke i krivične odgovornosti za pogibiju 16 osoba na novosadskoj Železničkoj stanici, u novembru 2024. U međuvremenu, zatraženo je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Vlast negira odgovornost za nesreću i za sada odbija da raspiše izbore. Uprkos optužnicama i istrazi protiv bivših državnih funkcionera, suđenja za nesreću još nisu počela.

Iranski zvaničnici upozorili su na smanjenje zaliha vode za dijelove Teherana, dok se zemlja bori sa sve dubljom krizom s vodom uzrokovanom višegodišnjom sušom. Upozorenja od 8. novembra uslijedila su dan nakon što je predsjednik Masud Pezeshkian rekao da bi iranska prijestolnica mogla morati biti evakuirana ako se situacija nastavi pogoršavati. "Racioniranje vode trebalo je početi mnogo ranije", rekao je Reza Hajikarim, čelnik Iranske federacije vodne industrije, na državnoj televiziji. "Trenutno se 62 posto vode u Teheranu snabdijeva iz podzemnih izvora, a nivo ovih vodonosnika je opao." Ministar energetike Abbas Ali Abadi signalizirao je da će zvaničnici preći na racioniranje zaliha vode u nekim teheranskim okruzima, vjerovatno na rotirajućoj osnovi. "Ovo će pomoći u izbjegavanju rasipanja iako može uzrokovati neugodnosti", rekao je Abadi na državnoj televiziji. Issa Bozorgzadeh, glasnogovornik vodoprivredne industrije, rekao je da je situacija dostigla tačku u kojoj "smo prisiljeni uvesti ograničenja na količinu potrošnje". "Ako se potrošnja ne smanji za 10 posto, poremećaj održivog snabdijevanja vodom u Teheranu je izvjestan", rekao je. Iranska vodna kriza uglavnom proizlazi iz smanjene količine padavina i suše koja je sada u petoj godini. Ali neki stručnjaci također krive pretjerano oslanjanje na vodonosnike i godine rasipanja i neefikasnog upravljanja, posebno u poljoprivredi.

Dijana Hrka, majka mladića koji je poginuo na Železničkoj stanici u Novom Sadu, osmi dan štrajkuje glađu u centru Beograda. Zahteva procesuiranje odgovornih za smrt njenog sina i još 15 poginulih u padnu nadstrešnice novembra prošle godine. Hrka je u izjavi za N1 televiziju poručila da se oseća dobro i da ne odustaje od štrajka. Osvrnula se na to što je, u subotu uveče, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio za Radio-televiziju Srbije da je spreman na razgovor sa njom. "Ako je gospodin predsednik spreman da razgovara i ako misli da želi da razgovara doći će ovde da razgovaramo pred svim ljudima, pred svim medijima. Ako se plaši skandiranja, to je njegov problem, nije moj", rekla je Hrka. Vučić je rekao da je spreman da primi Dijanu Hrku "uvek i u svakom trenutku", i da je spreman da je poseti, ali da razgovor protekne bez "političke predstave u kojoj će da ih okruži 500 ljudi" i bez pokušaja izazivanja incidenata. Majka poginulog Stefana Hrke traži procesuiranje odgovornih za tragediju u Novom Sadu, puštanje na slobodu svih pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Štrajkuje glađu od 2. novembra u neposrednoj blizini Skupštine Srbije, nakon što joj policija nije dozvolila da to uradi na stepeništu glavnog ulaza u parlament. Svakodnevno, građani se tu okupljaju kako bi joj pružili podršku. Istovremeno, na platou ispred Skupštine mesecima unazad je postavljeno improvizovano šatorsko naselje pristalica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS). Od kako je Dijana Hrka počela štrajk glađu naprednjaci su odatle sa razglasa puštali nacionalističke i folk pesme, a 5. novembra je tu održan veliki miting pristalica vlasti. Metalna ograda i kordoni policije danima razdvajaju dve grupe ljudi. Štrajk glađu poslanika SNS-aIspred Skupštine Srbije od 31. oktobra štrajkuje glađu i poslanik vladajuće SNS Uglješa Mrdić, zajedno sa pet veterana. Kako je prenela Beta, njega je u nedelju 9. oktobra ekipa Hitne pomoći pregledala i ukazala mu pomoć. Kada je započeo štrajk, Mrdić je rekao da je njegov glavni zahtev da tužilaštvo naloži hapšenje bivšeg predsednika Skupštine akcionara Infrastrukture Železnice Srbije Nebojšu Bojovića i bivšeg izvršnog direktora te kompanije Milutina Miloševića. Tvrdi da je protiv Bojovića i Miloševića nedavno dostavio dokaze Tužilaštvu za organizovani kriminal u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu, optužujući njih dvojicu da su "najodgovorniji" za tu nesreću. Tragedija u Novom Sadu dogodila se svega četiri meseca nakon što je stanična zgrada svečano otvorena, posle trogodišnje rekonstrukcije. Uprkos optužnicama i istrazi protiv bivših državnih fukcionera, suđenja za nesreću još nisu počela. Nesreća je pokrenula talas antivladinih protesta koje godinu dana predvode studenti tražeći političku i krivičnu odgovornost za pad nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice, koju vlast odbacuje.

Kijev i mnoge ukrajinske regije suočeni su s velikim nestancima struje dok ekipe pokušavaju sanirati štetu od ruskih napada. Nestanci struje zahvatili su Kijev i brojne ukrajinske regije 9. novembra, dok radnici pokušavaju popraviti infrastrukturu oštećenu u zračnim napadima Rusije. Državni energetski operater Ukrenergo upozorio je da će u većini regija doći do redukcije električne energije u trajanju od osam do 16 sati. "Teško je prisjetiti se tolikog broja direktnih udara na energetska postrojenja od početka invazije", izjavila je portparolka kompanije Svitlana Grynchuk za ukrajinske medije 8. novembra. I prije nego što su nastupile hladnoće, Rusija je pojačala kampanju uništavanja ukrajinske elektroenergetske mreže, kao i postrojenja za prirodni gas i gasovoda, s ciljem da zamrzne i demorališe ukrajinsko stanovništvo. Najmanje sedam osoba je poginulo, a nepoznat broj je ranjen u ruskim napadima 7. novembra, što je navelo predsjednika Volodimira Zelenskog da ponovo pozove saveznike Kijeva da kazne Rusiju i izvrše dodatni pritisak na predsjednika Vladimira Putina. "Svako [daljnje] slabljenje... samo ohrabruje Putina da produži rat, nanese još više štete našoj zemlji, našem narodu i drugima širom svijeta", rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju. Ministar vanjskih poslova Ukrajine Andriy Sybiha izjavio je da je Rusija ciljala trafostanice koje napajaju dvije nuklearne elektrane. "To nisu bili slučajni, već dobro isplanirani napadi. Rusija namjerno ugrožava nuklearnu sigurnost Evrope", napisao je Sybiha na društvenoj mreži X. Pozvao je na hitan sastanak nuklearnog nadzornog tijela Ujedinjenih nacija kako bi se odgovorilo na "neprihvatljive rizike". Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je Rusija 8. novembra lansirala više od 450 dronova i 45 raketa različitih tipova. S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je izvelo "masovni napad visokopreciznim dalekometnim oružjem iz zraka, sa kopna i mora" na proizvodne pogone oružja i energetske objekte, kao odgovor na ukrajinske napade unutar Rusije. U regiji Poltava uvedene su vanredne redukcije električne energije prema posebnom rasporedu koji je naložio Ukrenergo. Grad Kremenčuk, sa oko 200.000 stanovnika, prijavio je potpuni nestanak struje, zbog čega su otvoreni privremeni javni punktovi koji građanima nude grijanje, električnu energiju, internet, vodu i osnovnu pomoć. Moskva je upozorila Washington da ne šalje rakete Tomahawk Ukrajini, a ruski predsjednik Vladimir Putin takav potez nazvao je "potpuno novom fazom eskalacije" u odnosima između SAD-a i Rusije. U Dnipru je ruski dron pogodio stambenu zgradu sa devet spratova, pri čemu su najmanje tri osobe poginule. Štete i žrtve prijavljene su i u Harkivu – gdje je obustavljen metro, a došlo je i do prekida u snabdijevanju strujom i vodom – kao i u Kijevu, potvrdila je premijerka Julija Sviridenko. Ukrajina uzvraća udarac ciljevima u RusijiS druge strane, Ukrajina je pokrenula gotovo svakodnevne napade dronovima na ruske energetske objekte, kampanju koja je značajno smanjila sposobnost Rusije da proizvodi benzin i druge rafinirane naftne proizvode. U ruskim pograničnim regijama, poput Belgoroda i Kurska, Ukrajina je gađala elektroenergetsku infrastrukturu, kao i gradske toplane. Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov izjavio je 9. novembra da je više od 20.000 ljudi ostalo bez struje u nekoliko pograničnih regija. Nezvanični izvještaji navode da je gradska toplana u Voronježu, oko 200 kilometara istočno od ruske granice, pogođena ukrajinskim dronovima. Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći oboreno više od 40 ukrajinskih dronova, uglavnom iznad regije Brjansk. Ministarstvo nije spominjalo regiju Voronjež. Moskva upozorila Washington protiv slanja Tomahawka, a Putin je taj potez nazvao "potpuno novom fazom eskalacije" u odnosima SAD-a i Rusije. Pritisak raste oko PokrovskaDok se Ukrajina borila s najnovijim napadima na svoj energetski sektor, njene snage su se također borile da zadrže položaje u i oko strateškog grada Donjecke oblasti – Pokrovska. Ukrajinske vlasti su priznale da je situacija u regiji "teška", ali su negirale ruske tvrdnje da je Pokrovsk opkoljen. Grad je postao najžešće područje na ukrajinskoj liniji fronta ove godine, a borbe tamo podsjećaju na neke od najkrvavijih i najdužih bitaka u ratu. Ukrajinski vojni ekspert Oleksij Hetman rekao je za Radio Slobodna Evropa da, iako se situacija pogoršava, ukrajinske snage i dalje imaju utvrđene položaje zapadno od grada, što im omogućava da odbiju daljnje ruske napade. Dron pogodio vozilo u kojem su se nalazili strani novinariU odvojenom incidentu, zapadni novinari su izjavili da je kombi u kojem su se nalazili austrijski i španski novinar napadnut dronom blizu linije fronta u istočnoj Ukrajini 8. novembra. Austrijska radiotelevizija saopštila je da u incidentu nije bilo povrijeđenih, koji se dogodio dok su novinari pratili humanitarnu organizaciju na putu ka ratom pogođenom gradu Kostjantinivka. Uz izvještaje ruskog servisa RSE, Reuters-a i DPA

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da građani ne treba da brinu o zalihama nafte u zemlji, kao i da vlasti rešavaju pitanje menadžmenta kompanije "Lukoil" kojoj bi Sjedinjene Američke Države (SAD) trebalo da uvedu sankcije 21. novembra. "Ljudi ne treba da brinu. Cena nafte je u poslednje dve nedelje skočila, ali ona ne skače zbog sankcija", rekao je Vučić 8. novembra za Radio-televiziju Srbije (RTS). On je naveo da će, povodom pitanja sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), zajedno sa ruskim zvaničnicima, napisati pismo Organizaciji zemalja proizvođača nafte OPEK+ i vlastima u Vašingtonu povodom proglašenja perioda izuzeća od sankcija. Vučić je dodao da, što se tiče nafte i gasa, Srbija može da računa na podršku Mađarske. Inače Naftna industrija Srbije NIS je na listu sankcija SAD stavljena 10. januara zbog takozvanog "sekundarnog rizika", odnosno većinskog ruskog vlasništva. Sankcije SAD usmerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija. Od tada, primena sankcija odlagana je osam puta, da bi počela 9. oktobra. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija. Rafinerija u Pančevu u vlasništvu NIS-a, koji je pod američkim sankcijama radiće do 25. novembra, kako je prethodno najavila ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović. Situaciju dodatno usložnjavaju sankcije ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil koja u Srbiji ima licencu za redovno poslovanje do 21. novembra. Zapadne zemlje, uključujući SAD, EU i Veliku Britaniju, uvele su 23. oktobra nove sankcije ruskim naftnim i gasnim kompanijama Rosnjeft i Lukoil kako bi izvršile pritisak na Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu. Srbija je decenijama zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle zadovoljava više od 80 odsto potreba za tim energentom. Ipak, nema dugoročni ugovor sa Rusijom o isporuci gasa. Moskva je u oktobru produžila gasni aranžman do kraja godine, a ne na tri godine, kako su vlasti u Srbiji očekivale. Zvaničnici u Beogradu su to ocenili kao lošu vest.

U Gnjilanu je 8. novembra predstavljen prvi dron izrađen na Kosovu pod nazivom "Soko" (Skifteri), objavio je vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti (Albin Kurti). Dron je izradila kompanija Future Minds Academy, naveo je Kurti na Facebooku, uz fotografije sa predstavljanja drona. "Gradimo i razvijamo budućnost odbrambene industrije i unapređenje borbenih dronova na Kosovu. Naša zemlja postaje zemlja koja proizvodi. U Gnjilanu smo, zajedno s gradonačelnikom Hysenijem, posjetili kompanije za proizvodnju vojnih dronova 'Skifteri' i civilnih dronova, Future Minds Academy i MIGA SkyShield MAR", naveo je Kurti. On je naveo da, dok naprimjer kamikaza dron "K1" dostiže maksimalnu brzinu od 180 km/h i visinu do 2500 metara, dron koji se proizvodi u Gnjilanu dostiže visinu od 5.000 metara, operativni domet od 20 kilometara i brzinu od 270 kilometara na sat. "U odbranu i sigurnost smo investirali kupovinom dronova Bayraktar TB-2, Puma i nedavno Skydagger, dronova samoubilačkog tipa, od naših prijateljskih i partnerskih zemalja. Sada i sami proizvodimo borbene dronove", napisao je Kurti. Kosovo je kupilo flotu turskih dronova Bayraktar 2023. godine, a Kurti je 8. oktobra objavio da je Kosovo iz Turske dobilo "hiljade" kamikaza dronova "Skydagger". Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u reakciji na tu nabavku naveo da je "užasnut" zbog naoružavanja Kosova, optužujući Tursku da ne želi stabilnost Zapadnog Balkana i da "ponovo sanja obnovu Otomanske imperije". Kosovo je potpisalo ugovor u decembru prošle godine s poznatom turskom kompanijom Baykar, koja je matična kompanija proizvođača "Skydaggera", rekao je Kurti. "Ovi samoubilački dronovi, poznati i kao RTF (Ready to Fly) Skydagger FPV koje smo nabavili, su borbeni dronovi opremljeni eksplozivnim uređajima sa ciljem da pogode pokretne i statične neprijateljske ciljeve", objavio je tada Kurti. Krajem prošle godine, Kosovo je potpisalo i sporazum sa Turskom o izgradnji prve fabrike municije. Kosovske bezbjednosne snage su trenutno u procesu transformacije u vojsku. Ovaj proces je počeo 2018. godine, nakon usvajanja zakonskih amandmana, i očekuje se da će trajati deset godina.