Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Novi Svetski Poredak - 2

   Oni porobljavaju planetu i prave opšti haos na Zemlji! Novi svetski poredak - New World Order, jeste zavera koja se odnosi na plan moćne i tajanstvene organizacije. Najčešće se odnosi na iluminate i na kovanje zavere prema konačnoj svetskoj dominaciji preko autonomne svetske vlade, koja će zameniti suverenost država i doneti drukčiju deobu vlasti u borbi za svetsku vlast.

Osmeh gore Osmeh na lice:  

 NOVČANICA OD 1 DOLARA OTKRIVA U KOG BOGA VERUJE AMERIKA
      'Jedan dolar' leži u osnovi čitave konstrukcije, ne samo američke, nego i svetske ekonomije, a na njemu sve sami masonski simboli – krsta nigde, a broj 13 je pomenut ili ugrađen najmanje osam puta.
Na orla na novčanici treba obratiti posebnu pažnju. Njegove grudi pokriva štit sa 13 traka. U jednoj kandži je stegnuto 13 strela, a u drugoj, maslinova grančica sa 13 listova i 13 plodova. Na jednom orlovom krilu nalaze se 32 pera – to je stepen inicijacije u običnim masonskim ložama. A 33 pera na drugom krilu, simbol su višeg i pogotovo, tajnijeg stepena. Nad orlom, verovatno nad Sjedinjenim Državama, uzdiže se šestokraka Davidova zvezda (simbol izabranog naroda), koja se sastoji od 13 belih zvezda petokraka
    Sleva na moneti od 1 dolara je piramida, jedan od glavnih simbola slobodnih zidara. Tako sebe nazivaju braća-masoni, kao da im rodoslov seže iz vremena žrečeva i tajnih društava Drevnog Egipta. No, ova piramida je nekako čudna. Usečena, složena iz 13 stupnjeva. Istraživači je zovu 'Piramidom Iluminata (Prosvećenih)
    Vrh obezglavljene piramide kao da se uzdiže na zrakama, iznad osnove. U trouglu (još jedan masonski simbol!) vidi se oko. Njega različito nazivaju, no čini se da je najispravniji naziv 'svevideće oko'. Iznad oka je natpis, koji se ponovo sastoji od 13 slova: 'Annuit Coeptis'. 'Ono nas podržava (blagoslovi)!'
    Donja traka okružuje piramidu i na njoj je latinicom napisano moto: 'Novusordoseclorum' (Novi svetski poredak).  Šta smo mi dobili kao rezultat? 'Blagosloven novi svetski poredak!'. Onaj u kom vladaju masoni. Svevideće oko, Lucifer, caruje nad piramidom – nad svim narodima sveta. Za one koji prihvataju novi poredak – maslinova grančica u orlovoj kandži. Za nepokorne – strele! VERUJTE mi poštovani čitaoci, vaš autor ne pripada pristalicama teorije zavere, koje u velikoj meri čine entuzijasti prevrtljivog uma.
    Autor je takođe daleko od teorije svetske zavere, u koju su, po teoriji istih entuzijasta, neizbežno uvučeni ne samo svi poznati političari, nego i susedi iz vikendica. Uprkos svemu, autor se odlučio da obradi teme tajnih društava, koje je označio nazivom 'Lobanja i kost' (tako se zove masonska loža univerziteta u Jelu, koja je dala Americi najveće političare i predsednike). Cilj je jednostavan – hteo bih da razjasnim šta je realno, a šta izmišljeno, u delatnosti anglosaksonskih masona. To je ogromna tema. Ako pokušate da saberete materijale o delatnosti masona tokom nekoliko vekova na jednu gomilu, ta gomila će dostići visinu dvospratnog 'Doma mrtvih' u kome se okupljaju članovi lože 'Lobanja i kost'. Istina, veliki deo tog pisanija otpada na žvrljanje teoretičara zavere i maštovitih pisaca poput Dena Brauna, koji su na masonskoj temi zaradili svojih 'pet šoldi' Veoma malo je istinskih, pouzdanih dokumenata o delatnosti 'braće'. A ako ne želimo da puštamo mašti na volju i svoj mozak dovodimo do tačke usijanja, onda ćemo se obratiti samo onim stvarima koje predstavljaju neoborive činjenice.Najverovatnije, trebalo bi početi sa razmatranjem zelenog papirića sa nazivom 'jedan dolar', koji, složićete se sa mnom, leži u osnovi čitave konstrukcije, ne samo američke, nego i svetske ekonomije. Simbolika prikazana na papiriću ima konkretan smisao i nosi u sebi informaciju o odnosu njenog autora prema svetu. Zbog toga nije loše da, svako ko koristi dolar, zna kakva se poruka krije u njegovom novčaniku. Dakle, šta se skriva iza 1$ USA, koji je oformio ruski umetnik Nikolaj Rjerih 1928. godine, po narudžbini budućeg potpredsednika Velsa. Za početak, hajde da se zapitamo zašto su ljudi koji su stajali iza Rjeriha, izabrali upravo monetu od 1 dolara?
    Zar nije bolje da su ciljali na 100 puta veću vrednost papirića? Ili na deseticama ili hiljadicama (štampali su i takve!)? Ovde se mora priznati da su naručioci bili masoni, jer je sva simbolika monete obeležena nesporno masonskim obeležjima. Mnoga tajna društva su od davnina pridavala jedinici neki sakralni značaj, uzdižući je iznad svih drugih brojeva. U prvom redu – legendarni templari, osnivači savremene masonerije. Za templare, jedinica je predstavljala 'jedinstvo u različitosti'. Za javnost, ti možeš preuzeti svakojaki lik, istupati u ime bilo koje, čak i neprijateljske partije. No unutra, među 'svojima', mora da se sačuva jedinstvo. Po učenju templara, jedinica takođe znači da nema nikakve razlike između zla i dobra.
    To je i bilo zabeleženo na zastavi tajnih vitezova: četiri naizmenično crna i bela kvadrata. Beli je – simbol dobra, crni – simbol zla. Ili po latinski: 'EPLURIBUSUNUM'. Ovaj natpis od 13 slova mi vidimo na traci u kljunu orla, na desnoj strani monete od 1 dolara. Na orla treba obratiti posebnu pažnju. Njegove grudi pokriva štit sa 13 traka. U jednoj kandži je stegnuto 13 strela, a u drugoj, maslinova grančica sa 13 listova i 13 plodova. Na jednom orlovom krilu nalaze se 32 pera – to je stepen inicijacije u običnim masonskim ložama. A 33 pera na drugom krilu, simbol su višeg i pogotovo, tajnijeg stepena. A nad samim orlom, verovatno nad Sjedinjenim Državama, uzdiže se šestokraka Davidova zvezda (simbol izabranog naroda), koja se sastoji od 13 belih zvezda petokraka. Sleva na moneti od 1 dolara, Rjerih je smestio piramidu, jedan od glavnih simbola slobodnih zidara. Tako sebe nazivaju braća-masoni, kao da im rodoslov seže iz vremena žrečeva i tajnih društava Drevnog Egipta. No, ova piramida je nekako čudna. Usečena, složena iz 13 stupnjeva. Istraživači je zovu 'Piramidom Iluminata (Prosvećenih)'. To je čitava grupa starinskih masonskih loža. Struktura Iluminata sastoji se od 13 stepeni inicijacije, što je očigledno odraženo i na 13 stepeni piramide na dolaru. Vrh obezglavljene piramide kao da se uzdiže na zrakama, iznad osnove.
    U trouglu (još jedan masonski simbol!) vidi se oko. Njega različito nazivaju, no čini se da je najispravniji naziv 'svevideće oko'. Iznad oka je natpis, koji se ponovo sastoji od 13 slova: 'AnnuitCoeptis'. 'Ono nas podržava (blagoslovi)!' Misli se na tajanstveno oko u trouglu. Donja traka okružuje piramidu i na njoj je latinicom napisano moto: 'Novusordoseclorum' (Novi svetski poredak).
    Šta smo mi dobili u rezultatu? 'Blagosloven novi svetski poredak!'. Onaj u kome vladaju masoni. Svevideće oko, Lucifer, caruje nad piramidom – nad svim narodima sveta. Za one koji prihvataju novi poredak – maslinova grančica u orlovoj kandži. Za nepokorne – strele! Vi se ne slažete? Probajte ponuditi drugo objašnjenje ove simbolike.Glavnu tajnu Rjerih je zašifrovao u centru monete. Iznad se vidi svetli natpis: 'Sjedinjene Američke Države'. Malo niže je naizgled blagočestiva fraza: 'In God We Trust' (Mi verujemo u Boga). U kakvog?
    Amerika je zvanično hrišćanska zemlja. Međutim, na dolarskoj moneti vi ne možete naći ni jedan uobičajeni hrišćanski simbol. Na primer, odsustvuje i sami krst. Zato svuda caruje 'vražiji broj', za obične ljude nesrećan broj 13. Na nevelikom papiriću pojavljuje se minimum 8 puta.U kakvog onda 'Boga' predlažu da veruju Amerikancima i celome svetu? Odgovor je dat u samom centru monete. Orla i piramidu sa okom ujedinjuje reč 'ONE'. JEDAN, JEDNO. Reklo bi se da je to oznaka nominalne monete. No, već niže imamo takav natpis. I u svakom od četiri ugla nacrtana je jedinica (brojem i slovima). A ta krupna reč od tri slova stoji posebno, bez ikakvih dopuna. Ta reč ima sasvim drugu ulogu, predstavljajući centralni deo kompozicije:
Mi verujemo u Boga
On je jedan
Jedan dolar
    Zar nije Konfučije rekao: 'Znaci i simboli vladaju svetom, a ne reč i zakon'. A ako izmerimo širinu monete? Ispada 66,6 mm. Slučajna podudarnost? No, vratimo se 'nesrećnom broju'. Poznato je koliko se SAD i Evropa boje tog nesrećnog broja. U nekim hotelima čak nema trinaestog sprata. Postoji čak i naučni termin koji definiše bojazan od broja 13 – triskaidekafobija. Još veći strah donosi petak trinaesti! Tog nesrećnog dana razapet je Hristos, Kain je ubio Avelja, Adam i Eva su probali zabranjeni plod.I tako, uverili smo se da osnovna jedinica svetskog finansijskog sistema nosi u sebi masonsku genealogiju, koja predviđa tajne načine upravljanja politikom, tuđe hrišćanskom pogledu na svet. Veoma važna je i ta okolnost, što se ova 'jednodolarska deklaracija' masona iz 1928. godine pojavila posle stvaranja i stupanja na snagu Federalnog Rezervnog Sistema SAD, koji je postao moćan instrument u dostizanju njihovih ciljeva.Ovde se treba prisetiti da od masona izabrani demokratski sistem vlasti ne predviđa nikakvo narodno vršenje vlasti. Razlog je jednostavan – od naroda izabrani političari odvojeni su od kanala sa novčanim tokovima. Te kanale kontrolišu krupna finansijska društva. Političari mogu do mile volje govoriti o svom služenju društvu, no realne poslove stvaraju realni
novci, pod kojima su ovi angažovani kao izvođači.

 NOVI SVETSKI POREDAK, ZAPOČEO JE DŽINGIS KAN
      Mongolska vojska je za dvadeset pet godina osvojila veću teritoriju i pokorila više naroda nego što su to Rimljani uspeli za četiri stotine godina. Džingis-kan, njegovi sinovi i unuci, pokorili su  najgušće naseljene civilizacije trinaestog veka,  smrvio je sistem aristokratskih privilegija, izgradio nov sistem zasnovan na ličnim zaslugama. Neprekidnim osvajanjima mongolska vojska je ratovanje tog vremena pretvorila u interkontinentalnu pojavu. Ratovi su se vodili na višestrukim frontovima koji su se protezali hiljadama kilometara. Džingis-kan je ratničku veštinu unapredio do te mere, da je učinio teške oklopljene vitezove Evrope zastarelim. Zamenila ih je disciplinovana konjica koja se kretala u koordinisanim jedinicama. Umesto da se osloni na defanzivno utvrđivanje, briljantno je koristio prednost brzine i iznenađenja na bojnom polju. Toliko je usavršio taktiku opsade, da je okončao doba utvrđenih gradova.
    Džingis-kan je naučio svoj narod, ne samo da u borbi prelazi neverovatne razdaljine, već da u vojnim pohodima istrajava godinama, decenijama i, konačno, da više od tri generacije preživljava u stanju neprekidnog ratovanja.  Mongolska vojska je za dvadeset pet godina osvojila veću teritoriju i pokorila više naroda nego što su to Rimljani uspeli za četiri stotine godina. Džingis-kan, njegovi sinovi i unuci, pokorili su najgušće naseljene civilizacije trinaestog veka. Bilo da se meri ukupnim brojem pokorenih naroda, pripojenim zemljama ili površinom osvojene teritorije, Džingis-kan je postigao bar dvostruko više od bilo kog drugog čoveka u istoriji. Konji mongolskih ratnika pregazili su vode svake reke i jezera, od Tihog okeana do Sredozemnog mora.
    Na svom vrhuncu, njihovo carstvo obuhvatalo je prostor, veličine dvadeset pet do trideset miliona kvadratnih kilometara – oblast, veliku približno kao Afrički kontinent, a znatno veću od Severne Amerike, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu, Meksiko, centralnu Ameriku i Karipska ostrva, zajedno. Protezalo se od snežnih sibirskih tundri do vrelih ravnica Indije, od pirinčanih polja Vijetnama do žitnica Mađarske, od Koreje do Balkana. Većina današnjih naroda živi u zemljama koje su osvojili Mongoli; prema modernim mapama, osvajanja Džingis-kana obuhvataju trideset zemalja i preko tri milijarde ljudi. Zapanjujuća odlika postignuća Džingis-kana je da je celokupno mongolsko pleme pod njegovom vlašću imalo oko milion ljudi, što je manje od broja zaposlenih u nekim današnjim korporacijama.
    Od tih milion ljudi regrutovao je vojsku od najviše sto hiljada ratnika – grupu ljudi koja se lako može smestiti na bilo koji veći sportski stadion modernog doba. Amerikanci bi delo Džingis-kana možda razumeli na sledeći način: zamislimo da je Sjedinjene Države, umesto grupe obrazovanih trgovaca ili bogatih plantažera, osnovao neki nepismeni rob isključivo snagom svoje ličnosti, harizmom i odlučnošću; da je oslobodio Ameriku strane vladavine, ujedinio narod, stvorio pismo, napisao ustav, osigurao verske slobode, izmislio nov način vođenja rata, marširao sa vojskom od Kanade do Brazila i stvorio trgovačke puteve i zonu slobodne trgovine na čitavom kontinentu.
    Na svaki način, sa svake tačke gledišta, obim i veličina dela Džingis Kana dovode u pitanje granice mašte i stavljaju na probu moć naučne analize. Džingis-kanova konjica jurišala je trinaestim vekom, a on je prepravio granice poznatog sveta. Njegova arhitektura nije bila od kamena, već od nacija. Nezadovoljan postojanjem mnoštva sitnih kraljevina, Džingis-kan je od manjih zemalja osnivao veće. U Istočnoj Evropi, Mongoli su ujedinili dvanaestak slovenskih teritorija i gradova u jednu veliku rusku državu. U Istočnoj Aziji, tokom tri generacije, stvorili su Kinu tako što su spojili ostatke dinastije Sung, na jugu, sa zemljama Jurkida u Mandžuriji, Tibetom na zapadu, Kraljevinom Tangut pored pustinje Gobi i ujgurskim zemljama u istočnom Turkestanu. Kako su Mongoli širili svoju vlast, tako su stvarali zemlje, kao što su Koreja ili Indija, koje postoje i danas, i to približno u onim granicama koje su utvrdili njihovi mongolski osvajači.
    Džingis-kanovo carstvo povezalo je i izmešalo mnoge civilizacije u neku vrstu novog svetskog poretka. Kada se rodio, 1162. godine, Stari svet se sastojao od niza regionalnih civilizacija, od kojih nijedna nije mogla da se pohvali bilo kakvim znanjem o nekoj drugoj, daljoj od najbližeg suseda. Niko u Kini nije ni čuo za Evropu, a niko u Evropi nije znao za postojanje Kine i, koliko je poznato, niko nije ni putovao iz Kine u Evropu i obrnuto. U vreme njegove smrti, 1227. godine, ove dve civilizacije su već bile povezane diplomatskim i trgovačkim vezama, koje traju i danas. Pošto je smrvio feudalni sistem aristokratskih privilegija po rođenju, izgradio je nov i jedinstven sistem, zasnovan na ličnim zaslugama, lojalnosti i delu. Zauzeo je nepovezane i inertne trgovačke gradove duž Puta svile i organizovao ih u zonu slobodne trgovine, najveću u istoriji. Smanjio je svima poreze, a potpuno ih ukinuo lekarima, učiteljima, sveštenicima i obrazovnim institucijama. Uspostavio je redovne popise i stvorio prvi međunarodni poštanski sistem. U njegovom carstvu nije se gomilalo blago i bogatstvo u riznicama; sva roba, stečena osvajanjima, bila je široko distribuirana tako da se mogla vratiti u trgovačku razmenu.
    Dovoljan je samo jedan pogled na istorijsku kartu da bismo se uverili u to da je gotovo čitava teritorija savremenog SSSR-a nekada činila deo mongolske monarhije koju je osnovao veliki Džingis-kan. Neki delovi ranije imperatorske Rusije, prisajedinjeni u post-petrovskoj epohi: Finska, Poljska, Baltičke provincije – nisu ulazili u Džingis-kanovu monarhiju; ali su se oni i odvojili od Rusije, pošto nisu imali istorijsku, prirodnu i državnu vezu sa njom. Druge oblasti, koje slučajno nisu ulazile u sastav mongolske monarhije, ali su, prirodno, po svojoj geografskoj ili etnografskoj prirodi povezane sa ovom monarhijom i prisajedinjene pređašnjoj Rusiji, zadržale su se u SSSR-u i, ako su neke od njih (na primer, Besarabija, poljski 'kresi') sada odvojene, onda je to privremena pojava i pre ili kasnije priroda će učiniti svoje.
    Prisajedinjenje SSSR-u Hive i Buhare, koje su pri poslednjim ruskim imperatorima čuvale prividnu samostalnost, i proglašenje sovjetske republike u Mongoliji, predstavljaju produžetak i učvršćenje istorijske povezanosti Rusije s monarhijom Džingis-kana. Na isti način se sa sigurnošću može predskazati i prisajedinjenje kineskog Turkestana u budućnosti. Prema tome, u istorijskoj perspektivi ona savremena država koja se može nazvati i Rusijom, i SSSR- om, jeste deo velike mongolske monarhije koju je osnovao Džingis-kan. Prijatno topla i vlažna klima centralne Mongolije pre osam vekova verovatno je doprinela usponu Džingis kana, navodi se u novoj američkoj studiji.
    Studija je zasnovana na analizi godova koji se 'prostiru' na 11 vekova i pokazala je da je veliki vojskovođa na vlast stigao tokom suše i da je svoje carstvo proširio po celoj Aziji tokom neobično dugog perioda lepog vremena. Godine pre dolaska Džingisa kana na vlast bile su obeležene velikom sušom koja je trajala od 1180. do 1190. piše AFP. Ali od 1211. do 1225. sa širenjem carstva Mongolija je bila pogođena neobičnim perodom kiša i blagih temperatura. Prelaz sa ekstremne suše na ekstremnu vlagu navodi na pomisao da je klima igrala ulogu u istoriji čovečanstva. Ona nije bila jedini faktor ali je stvorila ideale uslove za harizmatičnog vođu da izroni iz haosa, razvije vojsku i koncentriše moć.
    Džingis kan je umro 1227. godine, ali su njegovi potomci vladali većim delom današnje Koreje, Kine, Rusije, istočne Evrope, jugoistočne Azije, Indije i Bliskog istoka.    Izvor: Tanjug, Vestinet.rs



Klik Gore na Sliku - Prikaz; Ponovni Klik - Brisanje

Novi Svetski PoredakNovi Svetski Poredak - Ostali Tekstovi
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana