Home Dugme
Meni
Novo na sajtu
Omiljeno na sajtu

Na Današnji Dan - 13. Januar

   Pogledajte događaje koji su se desili na današnji dan, 13. januara! Šta se sve nekada dešavalo trinaestog januara, šta je posebno ovog datuma, koje su poznate ličnosti rođene a koje umrle ovog datuma?

Osmeh gore Osmeh na lice:  
812. - Sklopljen je Aachenski mir, mirovni ugovor koji je bizantski car Mihajlo I Rangabe sklopio s Karlom Velikim.

888. - Odo postaje kralj Franaka.

1559. - Elizabeta I krunisana za kraljicu Engleske.

1610. - Galileo Galilei otkrio Kalista, Jupiterovog meseca.

1691. - Umro je Džordž Foks, osnivač verske zajednice Kvekera 'Društvo prijatelja'. Obuzet idejom 'božijeg nadahnuća', Foks je od 1648. držao propovedi u kojima se zalagao za uspostavljanje rigoroznog morala u duhu starozavetne Biblije i stekao mnoge pristalice.

1785. - Džon Volter izdao je prvi broj novina 'London Times'.

1806. - Rođen je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, koji je u delima ismevao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost. Posle završetka studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu pa u Beogradu. Kao načelnik ministarstva prosvete Srbije, obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije 'Smrt Stefana Dečanskog'.

1842. - Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9000 vojnika masakrirane su u Kiber Pasu.

1854. - Entoni Fos patentirao je harmoniku.

1854. - Japanski šogun Tokugava potpisao je prvi trgovinski ugovor kojim su za SAD otvorene neke japanske luke. Kasnije su potpisani ugovori s Velikom Britanijom, Rusijom, Francuskom, čime je Japan prekinuo politiku izolovanosti i počeo da se uključuje u međunarodne odnose.

1864. - Rođen je Vilhelm Vien, nemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.

1893. - Osnovana britanska Laburistička partija, čiji je predsednik postao škotski radnički vođa Džejms Kir Hardi.

1898. - Francuski pisac Emil Zola objavljuje članak 'J'accuse' - 'Optužujem' koji je objavio u listu 'L Oror', a koji je pismo predsedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa, koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Nemačkoj. Zahvaljujući ovome, Drajfus je na obnovljenom procesu oslobođen optužbi i 1906. godine je rehabilitovan, vraćen je u vojsku i unapređen je u čin majora.

1906. - Umro je ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira radio-tehnike, izumitelj antene. Godine 1896. ostvario je prenos signala pomoću radio-talasa na udaljenost od 250 metara i utvrdio da se radio-talasi reflektuju od većih objekata.

1910. - Emitovan je prvi radio-prenos opere uživo iz njujorške 'Metropoliten opere', Leonkavalovi 'Pajaci' i Maskanjijeva 'Kavalerija rustikana'.

1915. - U zemljotresu u Avecanu u Italiji poginulo je više od 29.000 osoba.

1917. - U Velikoj Britaniji žene dobile pravo glasa.

1930. - Izišao prvi strip o Miki Mausu.

1935. - Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Lige naroda upravljala Francuska, ubedljivom većinom izglasano je pripajanje Nemačkoj.

1941. - U 59. godini umro je engleski književnik irskog porekla, Džejms Džojs. Pored Virdžinije Vulf i Vilijema Foknera bio je najreprezentativniji predstavnik modernog psihološkog romana ili romana toka svesti. Pisao je pesme, pripovetke i romane. 

1945. - Crvena armija u Drugom svetskom ratu počela veliku ofanzivu na Treći rajh, u kojoj je 180 divizija brzo probilo nemačke položaje u Poljskoj i istočnoj Pruskoj u dubini od 150 kilometara.

1953. - Josip Broz Tito izabran za predsednika Jugoslavije.

1963. - U vojnom udaru je ubijen prvi predsednik Togoa, Silvanus Olimpio, i vojska je na vlast dovela Nikolasa Granickog, koji je od 1961. bio u izbeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom vlast je preuzeo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema.

1972. - Vojska je u Gani zbacila civilnu vladu predsednika Edvarda Akufa Ada, a vlast je preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong.

1977. - Umro je francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo, dobitnik 'Zlatnog lava' Festivala u Veneciji za film 'Kej Orfevr' i 'Zlatne palme' Festivala u Kanu za film 'Misterija Pikaso'. Ostali filmovi: 'Nadnica za strah', 'Gavran', 'Istina' ...

1978. - Održana prva utrka Svetskog kupa u biatlonu u prvoj sezoni 1977/78.

1985. - Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.

1986. - Na snimkama letelice Voyager 2, otkrivena su još tri Uranova satelita: Belinda, Dezdemona i Rozalinda.
1991. - Na svetskom prvenstvu u australijskom gradu Pertu jugoslovenski vaterpolisti osvojili su zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak sveta u vaterpolu u Madridu 1987.

1992. - Vatikan priznao Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu.

1992. - Japan se ispričao za seksualna zlostavljanja korejskih žena u Drugom svetskom ratu.

1993. - Na osnovu odluke nemačkog Ustavnog suda obustavljen je sudski postupak protiv bivšeg predsednika Demokratske Republike Nemačke Eriha Honekera. Sud je zaključio da proces protiv 80-godišnjeg Honekera, teško obolelog od raka predstavlja povredu ljudskog dostojanstva. Honeker je nakon 169 dana provedenih u istražnom zatvoru emigrirao u Čile gde je umro u maju 1994.

1994. - Umro je Goran Ipe Ivandić, slavni rock-bubnjar Belog Dugmeta.

1995. - Bivši državni sekretar SAD Džejms Bejker izjavio u američkom Kongresu da su rat u bivšoj Jugoslaviji izazvale Slovenija i Hrvatska i da u sukobima koji su usledili Srbi ni izdaleka nisu jedini krivci.

1997. - U centru Beograda se na dočeku Nove godine po Julijanskom kalendaru, poznate kao Srpska nova godina, u organizaciji beogradskih studenata i koalicije opozicionih partija 'Zajedno', okupilo najviše ljudi na jednom mestu u istoriji grada - procenjeno je da je proslavi prisustvovalo između 500.000 i 700.000 Beograđana.

1998. - Pad transportnog aviona avganistanske kompanije 'Arijana afgan erlajnz' u planinskoj oblasti na severozapadu Pakistana nije preživio niko od 51 putnika i članova posade.

2000. - Bil Gejts, koosnivač 'Mikrosofta', i zvanično najbogatiji čovek u svetu, prepustio je položaj izvršnog direktora Kompanije svom zameniku - Stivu Bolmeru.

2001. - U Beogradu je umro jugoslovenski pesnik, romansijer, novinar i pisac dela za decu Branko V. Radičević. Objavio je 70 knjiga, od kojih su najpoznatije 'Pesme o majci', 'Priča o životinjama', 'Sa Ovčara i Kablara', 'Vojničke pesme', 'Ponoćni svirači', 'Seljaci' i 'Antologija srpskog pesništva'. Napravio je i dve monografije o 'krajputašima' - mahom srpskim spomenicima uz drumove, obično vojnicima kojima se grob ne zna. Bio je pokretač muzičke manifestacije 'Dragačevska truba' u Guči i pesničkog 'Disovog proleća' u Čačku.

2001. - U zemljotresu u Salvadoru poginula je 701 osoba i 3.883 je ranjeno, a 160.598 stambenih objekata je uništeno, ozbiljno oštećeno ili zatrpano zemljom.

2002. - U Beogradu je umro književnik Antonije Isaković, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik mnogih književnih nagrada, bio je i pisac čija su dela u Jugoslaviji najviše ekranizovana ('Gospodar i sluga', 'Tren 1' i 'Tren 2', 'Govori i razgovori').

2002. - Umro je Kubanac Gregorio Fuentes, ribar i kapetan ribarskog brodića Ernesta Hemingveja 'Pilar', koji je tom američkom piscu bio inspiracija za roman 'Starac i more'.

2003. - Avganistan je ratifikovao Rimski sporazum o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, čime je otvoren put za ekstradiciju i suđenje za ratne zločine i kršenje ljudskih prava u toj zemlji.

2012. - Umro je bivši predsednik Fudbalskog saveza Jugoslavije i dugogodišnji selektor državne reprezentacije Miljan Miljanić.

2016. – Umro je novinar Zaharije Trnavčević, autor i voditelj TV-emisija 'Znanje-imanje' i 'Dobra zemlja', poslanik u dva saziva Skupštine Srbije i savetnik ministra poljoprivrede.

2017. - Umro je pevač Miodrag-Miki Jevremović koga su u Jugoslaviji 1960-ih i 1970-ih godina proslavile pesme 'Mama', 'Pijem' i 'Osamnaest žutih ruža'. Jevremović je bio i strastveni šahista, a najveći uspeh mu je bio remi protiv sovjetskog svetskog prvaka Anatolija Karpova.
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana
Testiranje Refleksa
Testirajte Reflekse