Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Gde Otići Na Odmor

     Predivni Meksiko, top 10 turističkih destinacija u Meksiku koje morate da vidite, kakve se napojnice daju u svetu, lepote reke Nil, kraljevsko vino... Odlučili ste se da negde otputujete, ali još niste rešili koja je turistička destinacija najatraktivnija za vas.

Osmeh gore Osmeh na lice:  
PREDIVNI MEKSIKO

   Meksiko je zemlja čije su turističke atrakcije 'dale' i istorija i priroda, to je zemlja kontrasta, srdačnih stanovnika, ali i zastrašujućeg podsećanja na prošlost.
    Kao kopneni most između Severne i Južne Amerike, Meksiko je minijaturni kontinent na kojem se susreću raznovrsne klime i pejzaži sa svim mogućim lepotama prirode - tropski predeli, visoravni i visoke planine sa stalnim snegom, prašume i pustinje. Meksiko je raskrsnica na kojoj se ponovo ukrštaju prošlost i sadašnjost, spomenici kamenog doba i moderni soliteri, široki autoputevi i sela bez drumova, ali i verski fanatizam i ateizam.

ŠETNJA 'PUTEM MRTVIH' - Glavni grad Meksika leži na 2.412 metara nadmorske visine, smatra se jednim od najvećih na svetu i broji oko 20 miliona stanovnika. Razvio se u plodnoj dolini Anahuak, u blizini nekadašnjeg sedišta države Asteka Tenočtitlana, a ime je dobio po astečkom bogu rata Meksitliju. Na impozantnom Trgu Zocalo, jednim od najlepših u centru, nekada se nalazio astečki hram, koji je danas zamenila vladina palata, a svojevrsni 'ukras' je i katedrala Paseo de la Reforma iz 18. veka. Na visokom bregu usred grada uzdiže se dvorac Čapultepek, u kom su, prema legendi, Asteci ugledali orla sa zmijom u kljunu, kasniji simbol Meksika.
    Boravak u Meksiko Sitiju nekako nameće i posetu Teotijuakanu, najvećem gradu Novog sveta pre dolaska Španaca. Značajan je kao nekadašnji centar i izvor svih kultura na visoravni Meksika, a poseta spomenicima poput piramida Sunca i Meseca ili pomalo zastrašujuća šetnja 'putem mrtvih', svakom posetiocu 'priča' neponovljivu istorijsku lekciju.

VELIČANSTVENI GRADOVI - Puebla je jedan od retkih gradova koji su osnovali Španci, pa se odlikuje sjajnom kolonijalnom arhitekturom.
    To je mesto gde se izrađuje u svetu poznata glazirana keramika 'asulehos' i 'talavere', koju karakteriše jedinstven špansko-arapski i meksičko-indijanski dizajn. U gradu se nalazi i Kapela Rozario, koja predstavlja osmo čudo u svetu umetnosti. Slika Meksika nije potpuna bez njegove pesme i igre koje dočaravaju temperament ljubaznih Meksikanaca. Čuveni Marijači pevaju 'iz srca', s puno topline i čest su prizor na ulicama i trgovima. Zato je iz Pueble najbolje nastaviti do Verakruza, glavne luke Meksičkog zaliva i grada muzike i zabave u kome je nastala čuvena pesma 'La Bamba'. Grad je poznat po godišnjem festivalu i karnevalu, ali i po prelepim dugim plažama, kao što su Anton gušter, Isla Sakrifisios i Plaja Čačalakas.
    U ovom nizu svakako treba posetiti i glavni grad meksičke države Tabasko Viljaermosa, poznat po neobičnom muzeju La Venta. Njegova neverovatna postavka na otvorenom predstavlja kombinaciju arheologije, prirode i životinjskog sveta.
    Severna država Čepes i živopisni grad Tukstla Gutijeres važe za najsiromašnije i najlepše u celom Meksiku. Prava je avantura do tog grada stići čamcem, kroz čuveni kanjon Sumidero na reci Grihalva, a nakon obilaska njegovog glavnog trga Plaza Sivika, katedrale svetog Marka i kule sa 48 zvona, produžiti do tirkiznih vodopada Agua Azul u džungli Čijapasa.
    Čak i one koji su se informisali pre putovanja iznenađuje nemerljiva mogućnost da se u meksičkim gradovima 'opipa' svet drevnih civilizacija Asteka, Maja i Inka. Takav je arheološki gradić Palenke, koji se ubraja među najlepše iz perioda Maja. Spomenici se uzdižu na niskim brežuljcima, među bujnom tropskom vegetacijom koja je 'progutala' grad nakon što je on napušten u 10. veku. Za one koji posle istorijske lekcije žele da osete malo meksičkih mirisa i ukusa, idealno je da produže do Kampečea, grada na obali, poznatog po ribljim specijalitetima, tortiljama, tekili, ali i suvenirima od kornjačinog oklopa.

MESTO MOĆI - Čičen Ica je centar civilizacije Maja na Jukatanu, a bio je poznat kao Meka za majanske hodočasnike. Kao mesto moći ovog drevnog naroda nastala je pre 16.000 godina. To je najposećenije arheološko nalazište duboko u džungli Jukatana koje se od 2007. godine ubraja među sedam novih svetskih čuda. Čičen Icu dnevno poseti oko 10.000 turista, a zbog naročitog fenomena koji nastaje na velikoj piramidi, na ravnodnevnicu se taj broj udvostručava.
    Piramida El Kastiljo je čuveni arheološki fenomen, koja kao najveća i najpoznatija u Čičen Ici predstavlja zaštitni znak Meksika na većini razglednica i suvenira. Svaka strana piramide ima po devet terasa koje simbolišu devet gospodara vremena. Kažu da je na njoj moguće videti sva godišnja doba, dane, sedmice i mesece. Maje su na osnovu toga kako padaju sunčeve senke na piramidu znali šta im je činiti - da li je vreme za setvu, da li dolazi kiša ili suša i kada je vreme za berbu. Kako bi zemlja bila plodna, smatrali su da je moraju povremeno hraniti krvlju, pa je na ovom mestu žrtvovano na desetine hiljada ljudi.
    Na platou iza piramide stoji jednako impresivan Hram ratnika. Od glavnog utvrđenja prostire se stotinak metara udesno i unazad građevina u obliku pravougaonika, od koje je zub vremena danas ostavio samo kamene stubove poređane u nekoliko redova. U Čičen Ici treba videti i Hram crnog jaguara, Platformu jagura, Hram 1.000 stubova, sveto jezero i opservatoriju.

MALO HEDONIZMA - Nakon mesta koja 'teleportuju' u davnu prošlost, za ljubitelji istinskog uživanja, idealno mesto za odmaranje je Kankun. Od malog sela u džungli, ovaj grad je u poslednjih 20 godina izrastao u jedno od najpoznatijih svetskih letovališta. Sa svojim dugim peščanim plažama i tirkiznoplavim morem predstavlja biser Kariba, a u nekom od bezbroj restorana, kafića, barova i noćnih klubova duž njegove obale moguće je uživati u tradicionalnim meksičkim pićima i jelima.

NAPOJNICE U SVETU

   Kada napustite svoju zemlju, pravila na koja ste navikli više ne važe. Isto je i sa napojnicama. Kako da znate koliku je napojnicu pristojno da ostavite u kojoj zemlji?! Evo male pomoći.

VELIKA BRITANIJA - od deset do 15 odsto u restoranima je pristojna napojnica koja se od vas očekuje, osim ukoliko je na kraju vašeg računa napisano da je uračunata 'discretionary service charge'. To znači da su je oni već uračunali za vas. Za pabove je sasvim dovoljno da na kraju večeri ostavite jednu do dve funte, za taksiste su napojnice deset odsto, dok je napojnica za vodiče i vratare nekoliko funti.

ZAPADNA EVROPA - napojnice u restoranima po pravilu nisu obavezne. Većina država ih uračuna u cenu usluge koju vam nude, iako nekoliko evra možete da ostavite kao znak dobre volje. Taksisti takođe ne očekuju napojnicu, ali možete da im ostavite evro, dva, isto kao i veoma ljubaznim vratarima.

ISTOČNA EVROPA - očekivane napojnice su prilično niske, pa tako ovde možete vrlo lako da preterate. Deset odsto je sasvim pristojna napojnica, s tim što možete da idete i nešto niže od toga, osim u Mađarskoj gde se od vas očekuje deset odsto. Napojnicu nemojte ostavljati na stolu nego je uručite konobaru. Za taksiste je uobičajena napojnica pet odsto.

INDIJA - napojnice dosta zavise od toga gde se nalazite. U restoranima se ostavljaju uglavnom vrlo niske napojnice, dok se ne preporučuje davanje napojnica vratarima i ostalima. Ukoliko nekome želite posebno da zahvalite, donesite mu poklon.

SREDNJI ISTOK - zavisi od toga u kojoj se zemlji nalazite i zato ne bi bilo loše da pitate vodiča da li se napojnice očekuju i koliko. U Istanbulu davanje napojnica nije običaj, jer su one već uračunate u cenu, a u Izraelu je napojnica od deset odsto očekivana.

AUSTRALIJA I NOVI ZELAND - iako zvuči iznenađujuće, u ovim zemljama se ne očekuje ostavljanje napojnica. Ukoliko ste veoma zadovoljni uslugom možete da ostavite neki manji iznos, ali ponavljamo, od vas se to ne očekuje.

AFRIKA - u Južnoj Africi i Keniji uobičajena napojnica u restoranima je deset odsto, koja je već uračunata u cenu. Takođe, možete dodatno da nagradite taksiste ili ljubazne vratare. U Tanzaniji, svakako, ostavite neku napojnicu budući da njima i vrlo mali iznosi mnogo znače. Vi nećete puno izgubiti, a njima ćete mnogo pomoći.

JUŽNA AMERIKA I KANADA - što ste bliže SAD, to napojnice više rastu. Deset odsto je uobičajena napojnica u restoranima Južne Amerike. Čak i ako je navedeno da je napojnica uključena u cenu usluge, od vas se očekuje da je predate glavnom konobaru, nemojte da je ostavljate na stolu. U Kanadi se očekuju napojnice od 15 do 20 odsto u restoranima, ali treba da ostavite napojnicu još i taksistima, vratarima i ostalom osoblju hotela u kome se nalazite.

LEPOTE REKE NIL

   Kao izvor života u Egiptu, dolina Nila oduvek je bila zanimljiva osvajačima, istraživačima ali i pustolovima, pa krstarenje predstavlja idealan aranžman za ljubitelje avanture 
    Krstarenje Nilom je jedinstvena prilika da se upozna civilizacija drevnih Egipćana, ali i da se doživi izuzetna lepota zemlje čija je sudbina usko vezana za ovu reku, jedini izvor opstanka u pustinjskom delu na severoistoku Afrike. Brzacima Nila zapravo ćete projuriti kroz 7.000 godina dugu egipatsku istoriju i videti najlepše od Egipta - od Luksora i čuvene Doline kraljeva do Asuana, uz jedinstvena mogućnost da usput zađete i u nešto južnije krajeve i svratite do veličanstvenog hrama Abu Simbel, sagrađenog kao Ramzesova opomena Sudanu.

TAJANSTVO PIRAMIDA - Čak i ako ste izabrali egipatsku rečnu avanturu, teško je da pre ukrcavanja na brod zaobiđete Kairo. Razgledanje ovog grada zapravo je savršen uvod u putovanje tokovima Nila. Poseta platou u Gizi na kome se nalaze Keopsova, Kefrenova i Mikerinova piramida, kao i dolinskom hramu kralja Kefrena sa Velikom Sfingom impresioniraće vas svojom mistikom. Ipak, na mapi egipatskih istorijskih spomenika nalaze se još mnoge građevine - Kairska kula, 'Grad mrtvih', Opera, Palata Arapske lige i Nacionalni muzej sa Tutankamonovim blagom.
    Jedan od programa fantastičnih izleta koji ne bi trebalo propustiti je onaj za Aleksandriju gde ćete videti tvrđavu Kaitbej na mestu čuvenog Farosa, Palatu Ras el Tin, džamiju Abul Abas i raskošnu Montazu - privatnu rezidenciju poslednjih egipatskih kraljeva. Međutim, podjednako zanimljivi su i oni za drevnu prestonicu Memfis i nekropoli Sakaru koji je poznat po Stepenastoj piramidi kralja Džosera.
    Sledeća stanica je Asuan u koji kada stignu, turisti obično odu prvo do njegove Velike brane, kamenoloma sa nedovršenim džinovskim obeliskom i hrama File. Ovde počinje prva vožnja Nilom i to felukama. Iz Asuana se isplovljava za Kom Ombo u kome možete videti dvojni Horusov i Sobekov hram iz ptolomejskog perioda, a nakon toga nastaviti plovidbu za Edfu.

TOK KOJI SMIRUJE - Putovanja po Egiptu su neodoljiva baš zato što se na svakoj stanici može videti puno od onoga što pripada neprocenjivoj zaostavštini Starog Egipta. U Edfu je to svakako najočuvaniji egipatski hram, posvećen bogu Horusu koji isijava neki neobjašnjivi spokoj i tišinu. Baš u takvom ritmu odvija se i nastavak plovidbe za Luksor, kroz živopisne predele Nila, ali njegovim, u ovom delu, veoma smirujućim tokom. U Luksoru se nudi jedinstvena prilika da obiđete istorijski neverovatno bogate zapadnu i istočnu obalu reke. Posetioce prve strane dočekaće Memnonovi kolosi i grobnice u Dolini kraljeva, dok su suprotno od njih, na istoku, smešteni hramovi Karnak i Luksor.
    Posetu Egiptu 'sa reke' idealno je završiti u Hurgadi, mestu koje se tokom godina drastično proširilo i predstavlja jedno od najpoznatijih letovališta. Danas Hurgada obuhvata zonu široku preko 70 kilometara, u koju ulaze i hotelski kompleksi u El Guni, Makadi beju i Soma beju. Ukoliko poželite da krstarenje Nilom završite u stilu uzbudljive avanture, odavde brodićem možete otići do koralnog ostrva Giftun i organizovati safari u pustinji.

KRALJEVSKO VINO

    Obilazak Orašca, Oplenca i Topole spaja upoznavanje sa srpskom istorijom i uživanje u vinu. U Karađorđevom kraju vekovima se gaji loza, a svake jeseni vino se slavi na Oplenačkoj berbi grožđa.
    U Srbiji, gde god da se pogleda ili zastane, nalaze se vinogradi. Tako je i na brdima iznad Topole. Ta brda krase i Kraljevski vinogradi koji su u vlasništvu dinastije Karađorđević. Kao i na većini mesta u Srbiji gde se gaji vinova loza, kruži priča da su i tu prvu lozu zasadili Rimljani. Već duže od pola veka s prvim jesenjim danima kreće Oplenačka berba grožđa i kvalitetno vino vrlo brzo dospeva u kraljevsku burad. Putnici namernici koji dođu u ove krajeve imaju priliku da probaju vino koje se služi ispred kraljevskog podruma, ali i da obiđu sam podrum u kome se čuvaju sprave kojima se nekada pravilo vino i ono što svi najviše vole - vino!

USTANIČKA SRBIJA - Orašac je 'kultno' selo u srpskoj istoriji odakle je krenula borba protiv turskog ropstva na Sretenje daleke 1804. godine. Na početak bune danas podseća mesto u Marićevića jaruzi gde su postavljena spomen-obeležja na veliki dan. Dve bronzane ploče, manja sa likom Karađorđa i veća sa likovima ostalih ustanika. Tu je i Vaznesenjska crkva gde su se ustanici pričestili i muzej u kome se čuvaju predmeti iz Prvog srpskog ustanka, odeća koja se tad nosila, maketa srpske kuće iz tog vremena, portreti viđenijih ljudi poput Filipa Višnjića, prote Mateje Nenadovića, hajduk Veljka Petrovića, Ilije Birčanina... Osnovna škola koja se uzdiže na orašačkom proplanku nosi naziv 'Prvi srpski ustanak' i po izgledu podseća na crkvu. Ispred nje stoji bista velikog Karađorđa koji kao da i dalje čuva svoj kraj. Njegova bista postavljena je tu na Sretenje 2004. kada se obeležavala 200-godišnjica velikog ustanka.

LEK ZA SVAČIJU DUŠU - Put nas vodi u centar zbivanja - Topolu. Mestašce sa burnom istorijom u dane vikenda postalo je pravo vašarište! U Karađorđevom gradu ispred Karađorđevog konaka i Bogorodičine crkve postavljena je bina na kojoj su nastupila kulturnoumetnička društva iz okoline sa narodnim pesmama i igrama. Iako je Karađorđev grad sravnjen skoro do temelja 1887, uspomenu na pređašnja vremena čuva stara crkva i konak. Nekada su kosti velikog vožda čuvane u zidu crkve, a danas počivaju na Oplencu. Na to podseća spomen-ploča koja govori da je obezglavljeno telo Karađorđa sahranjeno na tom mestu. Karađorđeva glava, kao što je poznato, nikada nije pronađena.U konaku sagrađenom 1811. čuva se stari top 'aberd' koji je nekada pozivao ustanike da se okupe.
    Sem njega u konaku su portreti, slike i spisi iz tog vremena. Baš na dan naše posete obeležavala se i 76-godišnjica pogibije kralja Aleksandra Karađorđevića u Marselju. Mnogo poštovalaca dinastije Karađorđević okupilo se na Oplencu, u zadužbini Karađorđevića. Oplenačka crkva vrvela je od posetilaca. Najviše ljudi bilo je u grobnici pored ploče u kojoj je sahranjen kralj Aleksandar. Narod koji je u kolonama ulazio u veliku belu crkvu ostavljao je vence, cveće, ali i jabuke na grobna mesta velikih vojskovođa i državnika. Odmah iza crkve je šuma, a tu su i vinogradi. Odatle se pruža prelepi pogled na Rudnik i Šumadiju. 'Lek za dušu', čulo se odnekud. I jeste. Pogled na brda koja u jesen menjaju boju, dok ih sunce na zalasku kupa svojim zracima prosto smiruje i opija.

VAŠAR U TOPOLI - Iz mira i tišine koja je vladala pred crkvom odjednom smo se obreli u gužvi. Vašar je bio sve posećeniji kako je dan odmicao. Baš kao u pesmi Dobrice Erića koja nosi naziv 'Vašar u Topoli'. Bilo je svega - opanaka, majica, suvenira poput liciderskih srca, šećernih bombona, ukrasnih flaša za rakiju i vino, tucane paprike, pa čak i životinja... Za šta god da se uhvatiš - 100 dinara. Miris roštilja, pečenja i svadbarskog kupusa i pesma pevačice ispod šatre privukla je većinu posetilaca. Nije se više razmišljalo o ceni. Ovde su su ljudi došli da potroše. A bilo je malo potrebno, pa da se razgale i provesele.Kako se veče spuštalo, tako je Vinska ulica postajala krcata. Tezge su bile pune, vino se točilo... U cegerima i kesama nosilo se po nekoliko litara 'božanskog pića'. Svako je tu pronašao svoju zabavu. Jer vašar tome i služi. Posle toga, Topola se vratila svom mirnom životu, iščekujući neke nove putnike zainteresovane za njenu burnu prošlost.



¦ Klik Gore na Sliku - Prikaz; ¦ Ponovni Klik - Brisanje

Turizam i PutovanjaTurizam i Putovanja - Ostali Tekstovi
Ponuda TemaPogledajte i ostale super zanimljive rubrike na sajtu
Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana