Naslovni baner
Home Dugme
Meni

Priča o Čonoplji

   Jedna priča iz škole koja oslikava sve. Na času geografije učiteljica pita đaka.
- Reci mi gde se nalazi Argentina?
- Argentina se nalazi u Južnoj Americi.
- Bravo, a sad mi reci gde se nalazi Čonoplja?
A, đak će:
- Čonoplja se nalazi u SRCU!

Osmeh gore Osmeh na lice:  
NAŠE MALO LEPO MESTO NA SEVERU BAČKE

    Inače, Čonoplja se nalazi u Vojvodini, na severu Bačke, severoistočno od najbližeg grada Sombora, od koga je udaljeno oko 12 kilometara. Čonoplja je sa svim okolnim mestima povezana asfaltnim putem i železničkom prugom koja je izgrađena 1906. Geografske koordinate Čonoplje su 45 stepeni i 49 minuta severne geografske širine i 19 stepeni i 15 minuta istočno od Griniča. Nadmorska visina sela je 81 metar.

NASTANAK ČONOPLJE

   Čonoplja sa svojim atarom se prostire na 7715 hektara zemlje. Broj stanovnika na zadnjem popisu je bio 4491, od čega su 75% Srbi, dok manjinski deo stanovnika Čonoplje čine Mađari i Hrvati.
   Čonoplja je prilično staro naselje, i prvi puta se pominje oko 1399. godine pod nazivima CHOMAKLA, CHOMOKLIA, CHOMOKLAYA kao jedno feudalno dobro plemićke porodice Czobova.Čonoplja je tada kao naselje pripadala bodroškoj županiji.
    Ko su bili prvi stanovnici Čonoplje ostaće prilična nepoznanica. Najstariji tragovi ljudske civilizacije na teritoriji Čonoplje su iz mlađeg kamenog doba, neolita. Najveći broj ostataka materijalne kulture iz Čonoplje propada periodu Seobe naroda, i to sa sledećim nekropolama  - 'Džinićev' salaš, nekropola koja je otkrivena 1930.godine, od strane samog vlasnika imanja, sa bogatim prilozima kao što su strele, noževi, pršljenici, perle i drugo. Nekropola pripada periodu Seobe naroda.
  - 'Brežuljak', gde je otkriven jedan konjički grob sa celokupnom opremom. To je bilo 1910.godine, prilikom  gradnje puta Čonoplja-Sombor.Grob se vremenski smešta u sedmi i osmi vek naše ere. 
  - Najpoznatiji lokalitet gde su pronađeni ostaci starog doba je čonopljanska ciglana. Na čonopljanskoj ciglani pronađeno je avarsko groblje sa 16 grobova, a tada su osim ljudskih kostura pronađeni i predmeti: posuđe od gline, minđuše, noževi, kopče, futrole za igle kao i zaštitni delovi za učvršćivanje lukova.
        Slovenski naziv naselja CHOMOKLIE potvrđuje pretpostavku da su tu kao stanovnici boravili slovenski narodi, mada ima osnove da se veruje i u prisutnost Mađara na ovom prostoru u tom periodu. Čonoplja se spominje i u prezimenima izbeglica emigranata. Tako se 1721. godine spominje Theša Čonopljanin, sivački Srbin, a oko 1730. spominje se i ime Raika Čonopljanina. Kada je 1690.godine počela velika seoba Srba pod vođstvom Arsenija Čarnojevića, u bačku je iz Srbije doseljeno oko 40.000 Srba.
    Osim  Sombora neki od njih su naselili i Čonoplju. Otprilike u isto vreme iz Bosne i Hercegovine su pod vođstvom franjevaca u ove krajeve počeli dolaziti Bunjevci, koji su služili kao graničari u Vojnom šancu oko Sombora štiteći ga od turskih napada.Za ratne zasluge dobijali su posede u Čonoplji i okolini.
        U svom početnom formiranju Čonoplja je zauzimala nešto istočniji položaj od današnjeg. Nalazila se na visoravni te je za vreme suše oskudevala u vodi, što je tadašnjim stanovnicima predstavljao ozbiljan problem. Zbog toga su njeni stanovnici odlučili da se presele na niži teren, prema zapadu, u podnožje brda Telečka, gde se i danas nalazi. Prvi stanovnici Čonoplje su za svoje stanovanje koristili zemunice, odnosno podrume iskopane u brdu, da bi ih kasnije zamenili kolibama ispletenim od pruća.
    Pošto se nalazila na vrlo prometnom i geografski prilično povoljnom položaju, Čonoplja je u svojoj istoriji, naročito za vreme ratova i drugih previranja, doživljavala mnoge migracije stanovništva. Prvo takvo veće naseljavanje dogodilo se oko 1752. godine kada su Čonoplju naselili Mađari i Slovaci. Takođe 1786. godine sledi drugo kada se doseljavaju Nemci iz Nemačke i austrijskih pokrajina Češke i Moravske. U trećem naseljavanju koje se dogodilo od 1803. do 1810. godine, Čonoplju je naselio izvestan broj Ilira (Bunjevačkih Hrvata), Nemaca, Mađara i  Slovaka. Čonoplja je tada već svrstavana u red naprednijih i razvijenijih sela.
    Tako 1877. godine Štefan Schwetz podiže vetrenjaču pored velike bare, 1898. godine u centru sela je otvorena zadružna mlekara. Par godina kasnije u južnom, nemačkom delu sela , privatnu mlekaru otvara Peter Mergl. Dva prijatelja Johan Bahl iz Čonoplje i Kristijan Konrad iz Crvenke 1905. godine podižu ciglanu koja radi i dan danas.takođe 1908. godine dva Nemca iz Crvenke udarili su temelje prvom parnom mlinu u nemačkom delu sela, dok je nešto kasnije i u bunjevačkom delu izgrađen nešto manji mlin, takođe na paru. Početkom  XX veka u centru sela postojala je i prva tekstilna prodavnica a 1921. godineselo dobija prvu električnu sijalicu. Johan Mayer, užar iz Čonoplje, 1930. godine osniva Kudeljaru koja je radila sve do 1970. godine, kada je rasformirana. Prvi bioskop u Čonoplji je proradio 1937. godine u privatnom vlasništvu, da bi 1946. prešao u društveno.
      Tako smo stigli do četvrtog naseljavanja Čonoplje koje se desilo 1945. godine, posle drugog svetskog rata, odmah nakon oslobođenja. Tada su u Čonoplju doseljeni Srbi i Hrvati iz Korduna. Uglavnom su to bili borci i njihove porodice. Prvi voz sa naseljenicima kolonistima iz okoline Cetingrada krenuo je iz Topuskog i stigao u Čonoplju 21. novembra 1945. godine, a drugi veći transport iz okoline Slunja kreće iz Plaškog i stiže u Čonoplju 22. decembra 1945. Godine.
    U Čonoplju kolonisti stižu u teretnim vagonima, dopremajući sa sobom nešto stoke i malo stvari koje su uspeli da sačuvaju od neprijatelja. Ovde su zatekli selo puno blata za vreme kiša i relativno nerazvijenu privredu, ali su kasnije svojim velikim trudom zajedno sa starosedeocima, uspeli da načine jedno od lepše razvijenih mesta somborske opštine.
       Poslednje naseljavanje Čonoplje desilo se nakon raspada Jugoslavije i rata devedesetih godina, kada su u Čonoplju došli Srbi proterani iz svojih domova u Hrvatskoj. Uz pomoć rodbine i prijatelja iz Čonoplje, mnoge izbegle porodice su se snašle u novoj sredini i danas žive u Čonoplji.

RAZVOJ KULTURE I ŠKOLSTVA U ČONOPLJI

         Bez obzira na teške životne uslove i nedostatak sredstava za rad, stanovnici Čonoplje  su osećali potrebu za kulturom i obrazovanjem. Međutim u tim davnim danima broj nepismenih je bio ogroman, a oni pismeni bili su veoma cenjeni i poštovani.
    Prva osnovna škola u čonoplji osnovana je 1761. godine. Bila je to takozvana rimokatolička ili trivijalna osnovna škola. Sve do 1784. godine u školama nisu postojali pravi učitelji, već su tu funkciju obavljali pismeni trgovci i isluženi vojnici. Pored rimokatoličke škole postojala je i jevrejska škola koja se spominje 1813. godine.
Srpska škola je podignuta 1903. godine a iste te godine podignuta je i nemačka škola. Nakon kolonizacije 1945. godine broj dece koja su pohađala škkolu naglo se povećao i taj broj se kretao oko 1490 učenika. Pošto je nedostajalo učionica za toliki broj đaka, nastava se odvijala u pet odvojenih zgrada. Prva je bila na mestu današnje škole, druga na mestu ambulante, treća na mestu zabavišta, četvrta na mestu današnje dvospratne zgrade na glavnoj ulici i peta se nalazila na putu prema '9.Maju'.
      Nova školska zgrada (današnja škola) završena je 1963. godine i jedna je od prvih u opštini. Današnja fiskulturna sala izgrađena je 1969. godine. Severno krilo  škole sa tri učionice, kuhinjom trpezarijom i bibliotekom izgrađeno je sredstvima samodoprinosa 1982. godine.
    Učionice i kabineti danas su opremljeni sa svom potrebnom savremenom opremom, učilima, kompjuterima i svim onim što doprinosi boljem i uspešnijem radu. Učenici čonopljanske škole su nosioci mnogih priznanja, nagrada i plaketa osvojenih na raznim poljima rada, sportskom, kulturnom i društvenom. Škola je nakada nosila ime 'Bratstvo-Jedinstvo' da bi kasnije promenila ime u 'Miroslav Antić'.
        Što se tiče predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Čonoplji postoji dečiji vrtić koji radi u sastavu radne organizacije za predškolsko vaspitanje i obrazovanje 'Vera Guconja' Sombor.
        U selu su danas aktivna tri kulturno umetnička društva koji neguju i održavaju tradiciju svoga etničkog pripadništva.To su KUD 'Vuk Karadžić', KUD 'Bunjevačka Grana' i KUD 'Aranji Janoš'. Sva tri društva redovno učestvuju na raznim smotrama i festivalima, a veoma često su i domaćini brojnim folklornim manifestacijama.
         U Čonoplji postoji i dobrovoljno vatrogasno društvo koje je osnovano 1924. godine. Danas broji oko 70 članova.

   Prilikom pisanja ovog teksta korišteni delovi iz knjiga
   Čonoplja,  od 1399.-1983.  godine,  Dragana Vujaklije
   Čonoplja, Kratak opis njenog postanka i migraciono kretanje njenog stanovništva,  Ilije Džinića
   Šest vekova Čonoplje, 1399.-1987, Milenko Beljanski

Vic Ovog Dana
Verovali ili ne
Jeste li znali ovo?
Ludi svet
MoLitva dana